2001.

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.13</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>2001.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2378</id>
    <revision>
      <id>42662410</id>
      <parentid>42657235</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:44:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar/Prosinac */</comment>
      <origin>42662410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53000" sha1="m5vvczx4fr2fig7v2q9rb4h712qp16b" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2001}}
__NOTOC__
'''2001.''' je bila godina prema [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] koja [[Redovna godina koja počinje u ponedjeljak|nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak]]. Ova godina je prema kriterijima gregorijanskog kalendara bila početak 21. stoljeća i 3. tisućljeća.

Ova godina bila je obilježena kao:
* Međunarodna godina dobrovoljaca.
* [[UN|UN-ova]] godina dijaloga među civilizacijama.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Grčka]] je ušla u [[eurozona|eurozonu]] - njeno prvo proširenje, godinu dana pre uvođenja fizičkog eura. 
* [[6. 1.]] - [[SAD|Američki]] kongres proglasio je [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom američkih predsjedničkih izbora [[2000]].
* 6. 1. - Pekka Haavisto, šef istraživačke misije UN, objavio da je na Kosovu pronađena povišena radijacija od oružja sa [[osiromašeni uranij|osiromašenim uranijem]]; mediji govore o &quot;Balkanskom sindromu&quot;, raznim bolestima među vojnicima raspoređenim u bivšoj Jugoslaviji.
* 6. 1. - [[Thaksin Shinawatra]] sa partijom Thai Rak Thai odnosi ubedljivu pobedu na [[tajland]]skim izborima. Radi na smanjenju siromaštva i širenju zdravstva, reformiše administraciju; optužuju ga za diktatorske sklonosti i korupciju (oboren je vojnim udarom 2006).
* [[7. 1.]] - U Beogradu zabeležen najtopliji januarski dan: 20,7&amp;nbsp;°C.
* [[8. 1.]] - U Podgorici ubijen Darko Raspopović Beli, funkcioner Državne bezbjednosti Crne Gore.
* [[9. 1.]] - [[Biljana Plavšić]] se dobrovoljno predaje [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]].
* 9. 1. - [[Apple Inc.]] je objavio ''[[ITunes]]'', softver za audio fajlove i medijsku biblioteku (u novembru dolazi uređaj ''[[iPod]]'').
* [[11. 1.]] - U SAD odobrena velika fuzija ''[[AOL|America Online]]'' i ''[[Time Warner]]''. Očekivana sinergija interneta i medija se nije ostvarila.
* [[13. 1.]] - Potres magnitude 7.6 pogodio je [[Salvador]] ubivši najmanje 800 ljudi (još jedan slijedi 13. 2.).
* 13. 1. - Predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]] se sastao sa svojim prethodnikom Miloševićem, što izaziva kritike partnera iz [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS).
[[Datoteka:Official Portrait- President George Walker Bush, 43rd President of the United States, Republican - DPLA - 7482eac0e113bf03014d1686a3733f97.jpeg|mini|160px|left|[[George W. Bush]]]]
* [[15. 1.]] - Pokrenuta '''[[Wikipedija]]''' na engleskom.
* 15. 1. - [[Hans Hækkerup]] je novi [[Specijalni predstavnik Generalnog sekretara za Kosovo]] (do decembra).
* [[16. 1.]] - [[Mladen Ivanić]] novi premijer Republike Srpske (do 2003).
* 16. 1. - U Kinšasi ubijen predsednik [[DR Kongo]] [[Laurent Kabila]], nasleđuje ga sin [[Joseph Kabila|Joseph]] (do 2019). U zemlji traje [[Drugi kongoanski rat]], novi predsednik ulazi u mirovne pregovore.
* [[19. 1.]] - Američki predsednik [[Bil Klinton]] doneo odluku o ukidanju spoljnog zida sankcija SR Jugoslaviji.
* 19. 1. - [[Vojislav Koštunica]], predsednik SRJ, u poseti BiH.
* [[20. 1.]] - [[George W. Bush]] naslijedio je [[Bill Clinton|Billa Clintona]] na mjestu američkog predsjednika i postao 43. predsjednik SAD-a.
* 20. 1. - [[Colin Powell]] stupio na dužnost državnog sekretara SAD-a, zamjenivši [[Madeleine Albright]]. On je postao prvi crnački državni sekretar SAD-a u [[Historija|historiji]] zemlje.
* 20. 1. - [[Gloria Macapagal-Arroyo]] preuzima dužnost predsjednika [[Filipini|Filipina]] (do 2010), nakon što je [[Joseph Estrada]] opozvan, i masovnih protesta &quot;Narodna moć II&quot;.
* [[22. 1.]] - Granatirana policijska stanica u [[Tearce|Tearcu]], poginuo jedan policajac - početak [[sukob u Makedoniji 2001.|sukoba u Makedoniji]] između albanske grupe &quot;Oslobodilačka nacionalna armija&quot; (ONA) i [[makedonija|makedonske]] vlade.
[[Datoteka:Zoran Đinđić, Davos.jpg|thumb|200px|[[Zoran Đinđić]], premijer Srbije 2001-2003]]
* [[23. 1.]] - Glavna tužiteljica ICTY [[Carla Del Ponte]] u prvoj poseti Beogradu.
* 23. 1. - [[Incident samospaljivanja na Tjen An Menu]] petoro članova [[Falun Gong]] - izražene su sumnje u zvanične izveštaje, ali pokret svakako gubi simpatije u zemlji.
* [[25. 1.]] - '''[[Zoran Đinđić]]''' stupio na položaj predsednika [[Vlada Srbije (2001—2003)|vlade Srbije (do 2003)]].
* 25. 1. - U Porto Alegreu održan prvi [[Svjetski socijalni forum]].
* [[26. 1.]] - Veliki zemljotres u indijskom [[Gudžarat]]u, procenjeno 20.000 mrtvih.
* [[28. 1.]] - Ranjen vozač novog načelnika Državne bezbednosti Srbije Gorana Petrovića dok je ovaj razgovarao sa Zoranom Đinđićem - [[Milorad Ulemek Legija|Legija]] nudi obezbeđenje.&lt;ref name=&quot;mudb&quot;&gt;[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200102/10219-002-pubs-beo.htm Ministar u dimu brauta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102070147/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200102/10219-002-pubs-beo.htm |date=2011-01-02 }}, aimpress.ch (pristup 22.6.2013)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Filip Švarm]], [http://www.b92.net/specijal/jedinica/3_epizoda.php Jedinica - konačni obračun], b92.net (pristup 22.6.2013)&lt;/ref&gt;.
* [[31. 1.]] - Nakon devetomesečnog suđenja, škotski sud osudio je na doživotnu robiju Libijca Abdel Baset al Megraha (49) zbog podmetanja bombe u avion [[Pan Am]]-a, koji se u decembru [[1988]]. srušio iznad škotskog grada [[Lokerbi]]ja i usmrtio 270 ljudi. Njegov saučesnik Amin Kalifa Fahim oslobođen je optužbi (Megrahi je oslobođen 2009. iz zdravstvenih razloga, umro 2012).

=== Februar/Veljača ===
* [[6. 2.]] - [[Ariel Sharon]] pobijedio je na izborima za [[izrael]]skog premijera (2001-2006). U tijeku je [[Druga Intifada]], Sharon se odbija sastati sa [[Jaser Arafat|Arafatom]].
* 6. 2. - Izgoreo džip [[Čedomir Jovanović|Čedomira Jovanovića]]&lt;ref name=&quot;mudb&quot;/&gt;.
* [[9. 2.]] - Protesti u Hrvatskoj zbog naloga za hapšenje gen. [[Mirko Norac|Mirka Norca]].
* 9. 2. - Američka podmornica [[USS Greeneville (SSN-772)|USS Greeneville]] se sudara s [[japan]]skim ribarskim brodom ''[[Ehime Maru]]'' koji tone zajedno s 9 članova posade.
* [[11. 2.]] - Veliki prosvjed podrške gen. Mirku Norcu na [[split]]skoj rivi, govori čelnik opozicione [[HDZ]], [[Ivo Sanader]].
* 11. 2. - Sastali su se vodeći programeri SAD i do [[13. 2.]] sastavili [[manifest agilnih metodologija]], dokument koji postavlja temelje za [[agilni razvoj softvera]].
* [[12. 2.]] - Svemirska letjelica [[NEAR Shoemaker]] spustila se na površinu [[asteroid]]a [[433 Eros]] i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid.
* [[13. 2.]] - [[Nebojša Čović]], šef Koordinacionog tela, pozvao na pregovore Albance s juga Srbije.
* februar - ''[[Napster]]'', platforma za p2p deljenje fajlova, pre svega muzičkih, ima vrhunac korisnika, 26,4 miliona. Već joj preti zatvaranje zbog tužbi za kršenje autorskih prava.
* [[15. 2.]] - U Novom Sadu osnovano Društvo za zaštitu srpskog jezika &quot;Ćirilica&quot;.
* ca. 15. 2. - Delegacija [[SRS]] ([[Vojislav Šešelj]], [[Aleksandar Vučić]], ...) u poseti Iraku.
* 15/16. 2. - Automobil ministra unutr. poslova Srbije [[Dušan Mihajlović|Dušana Mihajlovića]] uleteo (?) u oružani obračun u Beogradu&lt;ref name=&quot;mudb&quot;/&gt;.
* [[16. 2.]] - Bombaški napad na autobus &quot;Nišekspresa&quot; kod [[Podujevo|Podujeva]], poginulo 11 Srba.
* 16. 2. - [[Kriza razoružanja Iraka]]: britanski i američki avioni dejstvuju protiv PVO mreže.
* [[18. 2.]] - Trojica srpskih policajaca poginula od protivtenkovske mine kod Lučana, opšt. Bujanovac.
* 18. 2. - [[Robert Hanssen]], viskopozicionirani funkcionar [[FBI]], uhapšen pod sumnjom da je špijunirao za SSSR i Rusiju (osuđen 2002. na 15 doživotnih kazni, umro 2023).
* 18. 2. - Na indonežanskom ostrvu [[Kalimantan]] izbija [[Sampitski konflikt]] između [[Dajaci|Dajaka]] i [[Madura]]ca - do kraja godine 500 mrtvih.
* 18. 2. - Šampion [[NASCAR]]-a [[Dale Earnhardt]] je poginuo u poslednjem krugu [[Daytona 500]].
* [[19. 2.]] - Ekonomska kriza u Turskoj.
* [[20. 2.]] - Počinje kriza sa [[slinavka i šap|slinavkom i šapom]] u Velikoj Britaniji - do oktobra odnosi preko 10 miliona grla stoke i osam milijardi funti.
* [[22. 2.]] - Presuda pred ICTY za silovanje kao ratni zločin u Foči 1992: [[Dragoljub Kunarac]] (28 godina), [[Radomir Kovač]] (20) i [[Zoran Vuković]] (12).
* [[24. 2.]] - Uhapšen [[Radomir Marković]], bivši šef državne bezbednosti u Srbiji (dao ostavku [[25. 1.]]).
* [[26. 2.]] - Potpisan je [[Ugovor iz Nice]]: dopuna [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskom ugovoru]] kao priprema za širenje EU na istok (na snazi 2003, nakon što je prevaziđeno odbijanje u Irskoj).
* [[27. 2.]] - Skupština SRJ ukinula Ukaz o oduzimanju državljanstva i imovine porodici [[Karađorđevići|Karađorđević]] iz [[1947]].

=== Mart/Ožujak ===
* [[3. 3.]] - Hrvatska nacionalna skupština u Mostaru proglašava prelaznu &quot;hrvatsku samoupravu&quot; u BiH.
* [[5. 3.]] - Predsednici [[SRJ]] i [[RS]], [[Vojislav Koštunica]] i [[Mirko Šarović]], potpisali u [[Banjaluka|Banjaluci]] Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza SRJ i RS.
* 5. 3. - Tužilaštvo u Rijeci podiglo optužnicu protiv &quot;Gospićke petorke&quot;, zbog zločina na području [[Gospić]]a u oktobru [[1991]] ([[Mirko Norac]] i dr.).
* [[7. 3.]] - OHR smenjuje [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]] iz Predsedništva BiH.
* 7. 3. - Usled [[Sukobi na jugu Srbije (1999—2001)|Sukoba na jugu Srbije]], NATO dozvoljava postepeni povratak [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] u Kopnenu zonu bezbednosti prema Kosovu.
* [[11. 3.]] - [[Janica Kostelić]] osvojila Svetski kup u skijanju.
* [[mart]] - [[Talibani]] uništili [[Bude iz Bamiyana]].
* [[14. 3.]] - [[Pobuna u Makedoniji 2001.|Pobuna u Makedoniji]]: napadnuta je makedonska policija u [[Tetovo|Tetovu]], sledi bitka za grad.
* 14. 3. - [[Povratak Vojske Jugoslavije u Kopnenu zonu bezbednosti]], počevši od sektora C-istok. Operacija Povratak traje do kraja maja.
* [[16. 3.]] - U nizu eksplozija u kineskom gradu [[Shijiazhuang]] poginulo je 108 ljudi - osuđen je čovek koji je to uradio iz mržnje prema bivšoj ženi i tašti.
* [[23. 3.]] - [[Rusija|Ruska]] svemirska postaja [[Mir (svemirska postaja)|Mir]] kontrolisano pala u [[Tihi ocean]] nedaleko od [[Fidži]]ja (delovala od [[1986]]).
* 23. 3. - Haškom tribunalu predat [[Milomir Stakić]], bivši gradonačelnik [[Prijedor]]a.
* [[24. 3.]] - [[Apple Inc.]] je objavio operativni sistem [[Mac OS X 10.0]] (u septembru [[Mac OS X 10.1|10.1]]). 
* [[25. 3.]] - Operacija MH: makedonska vojska potisnula gerilce ONA iz okoline [[Tetovo|Tetova]] (još jedna runda borbi na leto).
* 25. 3. - [[73. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Gladiator (film, 2000)|Gladiator]]'', ukupno pet nagrada od 12 nominacija, ''[[Crouching Tiger, Hidden Dragon]]'' i ''[[Traffic (film, 2000)|Traffic]]'' po četiri nagrade od deset odn. pet nominacija.
* [[28. 3.]] - Zastupnički dom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] ukinuo Županijski dom istog.
* [[30. 3.]] - Na beogradskom naselju [[Dedinje]] okupilo se nekoliko stotina pristalica bivšeg predsednika SRJ i Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], posle vesti da se sprema njegovo hapšenje. Poslanici SPS u republičkom parlamentu napustili zasedanje i pridružili se demonstrantima.
* 30. 3.? - Glumac [[Žarko Laušević]] osuđen u Crnoj Gori na 13 godina zatvora zbog dvostrukog ubistva [[1993]] (u SAD je od 1998, pomilovan je pred kraj 2011).

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Posle pregovora sa srpskom Vladom, Slobodan Milošević se predao istražnim organima i odveden u beogradski Centralni zatvor, gde mu je određen pritvor.
* 1. 4. - Uveden [[istopolni brak u Holandiji]], prva zemlja na svetu.
* 1. 4. - Američki špijunski avion se sudario sa kineskim lovcem iznad [[Južno kinesko more|Južnog kineskog mora]], nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan; kineski pilot Wang Wei verovatno poginuo.
* [[2. april]] - Predsjedavajući Predsjedništva BiH [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala [[Zlatan Mijo Jelić|Zlatana Miju Jelića]] i njegovog zamjenika [[Mario Bradara|Maria Bradaru]].
* 2. 4. - Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog [[Mirsad Ćupina|Mirsada Ćupine]], pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine.
* 2. 4. - Na inicijativu predsednika Koštunice, formirana Komisija za istinu i pomirenje (bez efekta).
* [[9.4.|9]] - [[10. 4.]] - Otet [[Miroslav Mišković]], vlasnik [[Delta holding]]a - pušten nakon isplate sedam miliona maraka.
* [[15. 4.]] - Srbija: novi tarifni sistem za plaćanje struje, sa zelenom, plavom i crvenom zonom, bez dnevne jeftinije tarife.
* april - Papino pismo ''Sacramentorum sanctitatis tutela'' kaže da se greh protiv Šeste [[Deset Božjih zapovijedi s katoličkog gledišta|zapovesti]] sa maloletnom osobom ima smatrati teškim grehom. Crkva od ove godine počinje istraživanje [[Slučajevi seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi|slučajeva seksualnog zlostavljanja]].
* [[20. 4.]] - &quot;Crno proleće&quot; u Alžiru: smrt mladog [[kabili|Kabila]] dovodi do dugotrajnih protesta, sa 128 mrtvih.
* [[22. 4.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro (1992-2004).svg|22px|Crna Gora]] Vanredni parlamentarni izbori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]: &quot;Pobjeda je Crne Gore&quot; ([[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]] i SDP) 36 mesta, &quot;Zajedno za Jugoslaviju&quot; ([[Socijalistička narodna partija|SNP]], NS i SNS) 33, [[Liberalni savez Crne Gore|Liberali]] 6 od 77 poslanika.
* 22. 4. - U Los Angelesu prikazan prvi film ''[[Shrek]]''.
[[Datoteka:Junichiro Koizumi 20010426 (cropped).jpg|120px|mini|[[Junichiro Koizumi]]]]
* [[26. 4.]] - [[Jun'ichirō Koizumi]] je japanski premijer nakon nepopularnog [[Yoshirō Mori]]ja (do 2006).
* 26. 4. - Ukrajinskom premijeru [[Viktor Juščenko|Viktoru Juščenku]] je izglasano nepoverenje (osniva opozicioni Blok Naša Ukrajina, postaje predsednik nakon [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] 2005).
* [[28. 4.]] - Kod sela [[Vejce]] ([[Tetovo]]) masakrirano osam makedonskih vojnika - neredi u nekim gradovima Makedonije, na meti Albanci i njihovi objekti.
* 28. 4. - Američki poduzetnik [[Dennis Tito]] dolazi na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]], postavši tako prvi [[svemirski turizam|svemirski turist]].
* [[29. 4.]] - Popis stanovništva u Ujedinjenom Kraljevstvu: preko 400.000 ljudi se izjasnilo kao [[džedajizam|džedaji]].

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Beogradu.jpg|mini|220px|[[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Beogradu|Crkva Svetog Vasilija Ostroškog]], prva na Novom Beogradu]]
* [[4. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija|Legija]] zapalio diskoteku &quot;Tvrđava&quot; u [[Kula (mesto)|Kuli]], nakon što su u Francuskoj uhapšeni i izručeni u Srbiju [[Dušan Spasojević (Zemunski klan)|Dušan Spasojević]], Mile Luković, braća Miloš i Aleksandar Simović, i [[Vladimir Milisavljević]].
* 4. 5. - U [[Trebinje|Trebinju]] sprečen početak obnove Osman-pašine džamije
* [[7. 5.]] - Neredi u [[Banja Luka|Banjaluci]] povodom polaganja kamena temeljca za obnovu [[Ferhadija (Banja Luka)|Ferhadije]]. Jedan Bošnjak kasnije podlegao povredama.
* 7. 5. - U BiH pokrenuti javni servis i [[Radio Federacije BiH]].
* [[8. 5.]] - SR Jugoslavija se vratila u [[Svetska banka|Svetsku banku]].
* [[12. 5.]] - [[Pjesma Eurovizije 2001.|Pjesma Eurovizije]] u Copenhagenu: prvo mjesto za estonske predstavnike, [[Vanna]] iz Hrvatske 10. (&quot;Strings of My Heart&quot;), [[Nino Pršeš]] iz BiH 14. (&quot;Hano&quot;).
* [[13. 5.]] - [[Silvio Berlusconi]] pobjeđuje na [[Parlamentarni izbori u Italiji 2001|parlamentarnim izborima]] te po drugi put postaje [[premijer Italije]] (do 2006).
* [[15. 5.]] - Prvi u nizu članaka u [[Nacional]]u o &quot;Duhanskoj mafiji&quot; (optužen [[Stanko Subotić]] Cane).
* 15. 5. - [[Deblokada Oraovice]]: združene snage bezbednosti ušle u selo [[Oraovica (Preševo)|Oraovicu]] kod Preševa (van zone bezbednosti), koja je bila pod kontrolom UČPMB, poginulo 14 gerilaca.
* 15. 5. - [[UNMIK]] proglasio [[Ustav Kosova|Ustavni okvir]] za Kosovo i najavio izbore za novembar.
* [[18. 5.]] - [[Druga Intifada]]: bombaš samoubica ubio šest ljudi u tržnom centru HaSharon u [[Netanya|Netanyi]]. Izraelci uzvraćaju ratnim avionima po palestinskim ciljevima, prvi put od 1967, ubijeno je 12 Palestinaca.
* [[20. 5.]] - Lokalni i županijski izbori u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* 20. 5. - [[Končuljski sporazum]]: [[UÇPMB]] će se demobilisati, Srbija i SRJ daju uslovnu amnestiju.
* [[24. 5.]] - Operacija &quot;Povratak&quot;: [[Vojska Jugoslavije]] i MUP Srbije ulaze u poslednji deo Kopnene zone bezbednosti prema [[Kosovo|Kosovu]]. U razmeni vatre poginuo [[Ridvan Ćazimi]] - Komandant Leši (poznat i kao &quot;Kapetan Leši&quot;)&lt;ref&gt;[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200105/10526-003-pubs-beo.htm Operacija &quot;Povratak&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728112303/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200105/10526-003-pubs-beo.htm |date=2011-07-28 }}.aimpress.ch, AIM, Beograd, 26. 5. 2001.&lt;/ref&gt;.
* 24. 5. - Katastrofa u svadbenoj dvorani &quot;Versaj&quot; u Izraelu, 23 mrtvih i 380 povređenih gostiju kada je popustio pod.
* [[25. 5.]] - U Beču parafiran Sporazum o podeli imovine bivše [[SFRJ]].
* [[28. 5.]] - U [[Bujanovac|Bujanovcu]], [[Preševo|Preševu]] i okolnim selima patrolira multietnička policija.
* [[31. 5.]] - Završena je operacija Povratak: VJ je ušla u zonu B-centar Kopnene zone bezbednosti prema Kosovu, uključujući centar gerile u [[Dobrosin]]u.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Nepalski kraljevski masakr]], prilikom koga je krunski princ [[Dipendra od Nepala|Dipendra]] pobio svog oca, kralja, članove kraljevske porodice, a na kraju i sebe (umire 4. 6.). Krunu preuzima njegov preživjeli stric [[Gyanendra]] (do [[2008]]. kada je monarhija ukinuta).
* 1. 6. - [[Hamas]]ov samoubica ubio 21 osobu u telavivskoj diskoteci Dolphinarium, uglavnom tinejdžerki poreklom iz bivšeg SSSR.
* [[2. 6.]] - Počinje ekshumacija masovnih grobnica u [[Batajnica|Batajnici]] sa pokopanim kosovskim Albancima - do sledeće godine nađeno 705 tela na osam lokacija&lt;ref&gt;Izveštaj o grobnicama u Batajnici, ic-mp.org&lt;/ref&gt;.
* [[4. 6.]] - [[Istarski demokratski sabor]] napustio vladajuću koaliciju jer nije bilo podrške da [[italijanski jezik|italijanski]] bude drugi zvanični jezik u [[Istra|Istri]].
* 4/5. 6. (ili 7/8. 6.) - &quot;Pijana junska noć&quot;: prema izjavi Nebojše Pavkovića iz juna [[2002]], Vojsci bilo naređeno da upadne u Biro za komunikacije Vlade Srbije.
* [[5. 6.]] - Tropska oluja Allison bacila 1.000 mm kiše na [[Houston]].
* [[6. 6.]] - [[Vesna Perović]] iz Liberalnog saveza je predsednica skupštine Crne Gore.
* [[7. 6.]] - Britanski premijer [[Tony Blair]] na čelu [[Laburistička stranka UK|Laburističke stranke]] glatko osvaja drugi mandat na [[Parlamentarni izbori u UK 2001|parlamentarnim izborima]], sa 412 mandata (jedini laburistički premijer koji će odslužiti dva uzastopna puna mandata).
* 7. 6. - Irski referendum je sa 53,9% odbacio ratifikaciju Ugovora iz Nice (na kraju ipak odobreno u oktobru 2002).
* 7. 6. - Bivši argentinski predsednik [[Carlos Menem]] je uhapšen povodom optužbi za prodaju oružja Hrvatskoj i Ekvadoru 1991. odn. 1996.
* 7. 6. - SAD: Zakon o ekonomskom rastu i poreskoj olakšici (EGTRRA) je prvi od [[George W. Bush|Bušovih]] rezova poreza.
* [[8. 6.]] - Generali [[Ante Gotovina]] i [[Rahim Ademi]] optuženi pred [[ICTY]]-jem za zločine nad Srbima.
[[Datoteka:Goran Ivanisevic serve Wimbledon 2004.jpg|thumb|200px|[[Goran Ivanišević]]]]
* [[11. 6.]] - U [[Jagodina|Jagodini]] ubijen novinar [[Milan Pantić]], dopisnik &quot;[[Večernje novosti|Večernjih novosti]]&quot; iz tog grada.
* 11. 6. - Potpredsednik Vlade Srbije, [[Vuk Obradović]], razrešen dužnosti zbog optužbi da je seksualno uznemiravao koleginice iz svoje stranke (afera otvorena 6. maja).
* 11. 6. - [[Timothy McVeigh]], terorist osuđen za [[bombaški napad u Oklahoma Cityju]] 1995, pogubljen u federalnom zatvoru [[Terre Haute]].
* [[12. 6.]] - [[Zoran Đinđić]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].
* 12. - 25. 6. - Aračinovska kriza: albanski pobunjenici su zauzeli selo [[Aračinovo]] nadomak Skoplja. 
* [[13. 6.]] - Osnovan [[Atlantski savet]] Srbije.
* [[14. 6.]] - Vlada SRJ usvojila predlog Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom.
* [[15. 6.]] - [[Milorad Luković]] (Legija) i Branko Veljković uhapšeni nakon incidenta u klubu &quot;Bojan Stupica&quot;, na proslavi [[Svetlana Ražnatović|Cecinog]] rođendana.
* 15. 6. - Osnovana [[Šangajska organizacija za saradnju]].
* [[16. 6.]] - Ruski predsednik [[Vladimir Putin]] stigao u dvodnevnu posetu [[SRJ]].
* [[18. 6.]] - Uz obezbeđenje 2000 policajaca, položen kamen temeljac za [[Ferhadija (Banja Luka)|Ferhadiju]] u Banjoj Luci.
[[Datoteka:Milosevic in Hague (cropped 4 to 3 ratio).jpg|mini|200px|Milošević u Hagu]]
[[Datoteka:ICTY Detention Unit cell.jpg|thumb|180px|Ćelija [[ICTY]]]]
* [[20. 6.]] - U Srbiji usvojen zakon o ekstraprofitu i ekstra imovini.
* [[24. 6.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U Budimpešti završen [[Vaterpolsko EP 2001.|Evropski šampionat u vaterpolu]]: Jugoslavija 1, Hrvatska 4; MVP: [[Vladimir Vujasinović]].
* [[25. 6.]] - Makedonska strana prekida četvorodnevnu ofanzivu u Aračinovu, jer je sa NATO dogovoreno evakuiranje gerile. Makedonska vojska sutradan ulazi u selo, ali nezadovoljni Makedonci upadaju u zgradu Sobranja.
* 25. 6. - [[Goran Ivanišević]] pobedio na [[Wimbledonski teniski turnir|Vimbldonu]], veliki doček u [[Split]]u.
* [[28. 6.]] - Slobodan Milošević izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] (umro je 2006). Jugoslavenski predsjednik, [[Vojislav Koštunica]], označio izručenje &quot;''državnim udarom''&quot;.
* 28. 6. - Apelacioni sud je oborio prošlogodišnju presudu po kojoj ''[[Microsoft]]'' treba podeliti zbog kršenja antitrustovskog zakona.
* [[29. 6.]] - Na donatorskoj konferenciji za Jugoslaviju, održanoj u Briselu, prikupljeno 1,28 milijardi dolara pomoći SRJ.
* 29. 6. - Pet zemalja naslednica [[SFRJ]] u Beču potpisalo okvirni Sporazum o sukcesiji.
* 29. 6. - Premijer SRJ [[Zoran Žižić]] dao ostavku zbog izručenja Slobodana Miloševića.
* [[30. 6.]] - Pretučeni učesnici nesuđene prve [[Belgrade Pride|parade ponosa]] u Beogradu.
* 30. 6. - Veliki koncert [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]] na Marakani.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Filip Vujanović]] ostaje premijer [[Crna Gora|Crne Gore]].
* [[3. 7.]] - 145 poginulih u padu zrakoplova [[Tupoljev TU-154]] u blizini grada [[Irkutsk]]a u Rusiji.
* [[4. 7.]] - [[Nebojša Čović]] na čelu Koordinacionog centra SRJ i Srbije za Kosmet.
* [[7. 7.]] - Hrvatska vlada odlučila izručiti generale [[Rahim Ademi|Ademija]] i [[Ante Gotovina|Gotovinu]], ostavke podnela četiri ministra iz [[HSLS]] (Gotovina uhvaćen 2005).
* 7. 7. - U Srbiji stupio na snagu novi Zakon o [[Privatizacija|privatizaciji]] (proces počinje u decembru privatizacijom četiri cementare).
* [[10. 7.]] - U Srbiji usvojen Zakon o državnim praznicima - Dan državnosti je [[Sretenje]], [[15. februar]].
* [[11. 7.]] - [[Dražen Budiša]] dao ostavku na mesto lidera [[HSLS]] (pitanje izručenja gen. Gotovine i Ademija).
* 11. 7. - Internet servis ''[[Napster]]'' zatvorio svoju mrežu, u skladu sa sudskim nalogom.
* [[14. 7.]] - Vlada Srbije je saopštila da je otkriven kamion-hladnjača u akumulacionom jezeru hidroelektrane [[Perućac]], gde je nađeno između 50 i 60 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve sa Kosova [[1999]].
* [[15. 7.]] - Vladajuća [[Trećesiječanjska vlast|koalicija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preživela glasanje o poverenju.
* [[16. 7.]] - [[Vladimir Putin]] i [[Jiang Zemin]] potpisali u Moskvi Sporazum o prijateljstvu.
* [[17. 7.]] - Princ [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] sa porodicom se uselio u [[Beli dvor]].
* [[20. 7.]] - U Japanu je prikazan ''[[Spirited Away]]''.
* [[20. 7.|20]] - [[22. 7.]] - U [[Genova|Genovi]] održan samit G7 na kojem je u članstvo organizacije primljena Rusija, te tako dobila ime [[Grupa 8]]. Samit je zasjenjen masovnim [[antiglobalizacija|antiglobalističkim]] demonstracijama koje eskaliraju u nerede. Tom prilikom je u okršaju s policijom ubijen mladi anarhist [[Carlo Giuliani]].
* [[23. 7.]] - [[Indonezija|Indonežanski]] parlament je izglasao opoziv predsednika [[Abdurrahman Wahid|Abdurrahmana Wahida]], zamenjuje ga potpredsednica [[Megawati Sukarnoputri]] (do 2004).
* [[24. 7.]] - Nova vlada SRJ, na čelu je [[Dragiša Pešić]] iz SNP Crne Gore (do 2003).
* 24. 7. - Bivši bugarski car [[Simeon Sakskoburggotski]] postao predsednik vlade (do [[2005]]).
* 24. 7. - [[Šrilankanski građanski rat]]: Crni tigrovi, elita [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], napali Međunarodni aerodrom Bandaranaike, uništeno osam vojnih letelica i tri civilna aviona.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Windows XP Professional boot.png|150px|mini|Bootovanje Windowsa XP]]
* [[2. 8.]] - Gen. [[Radislav Krstić]] je prva osoba pred ICTY osuđena za genocid, na 46 godina zatvora (2004. skraćeno na 35 godina, za pomaganje genocida i dr.).
* [[3. 8.]] - Nakon sastanka sa predsednikom Koštunicom, ubijen [[Momir Gavrilović]], operativac srpske Državne Bezbednosti.
* [[6. 8.]] - Vrhovni sud [[Kalifornija|Kalifornije]] doneo odluku da proizvođači [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] ne podležu zakonskoj odgovornosti za kriminalnu upotrebu njihovog oružja.
* [[7. 8.]] - [[Filipini|Filipinska]] vlada i [[muslimani (vjernici)|muslimanska]] separatistička grupa, [[Islamski oslobodilački front Moro]], potpisali su primirje, što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju dekadama u južnim [[Filipini]]ma.
* [[9. 8.]] - U piceriji u Jerusalimu bombaš samoubica ubio 16 civila.
* [[10. 8.]] - [[Angolski građanski rat]]: [[UNITA]] je napala voz sa izbeglicama, tvrdeći da je to vojni voz - stradalo je 250 ljudi.
* [[10.8.|10]] - [[12. 8.]] - Operacija makedonske policije u selu [[Ljuboten]] - jedini makedonski slučaj koji se našao pred [[ICTY|Haškim tribunalom]] (ministar un. poslova [[Ljube Boškoski]], nađeno da nije kriv).
* [[13. 8.]] - Potpisan [[Ohridski sporazum]], kraj sukoba sa albanskom gerilom u [[Makedonija|Makedoniji]]. U ustav će biti uneseno 15 osnovnih prava albanske manjine, albanski jezik će biti kozvaničan (→ [[konsocijacionalizam]]). NATO daje vojnu asistenciju putem operacija Essential Harvest, Amber Fox te Allied Harmony, do marta 2003.
* [[17. 8.]] - [[Demokratska stranka Srbije]] istupila iz Đinđićeve Vlade, optužujući je da je povezana sa organizovanim kriminalom.
* [[23. 8.]] - [[Milan St. Protić]], ambasador SR Jugoslavije u Sjedinjenim Američkim Državama, smenjen s dužnosti nakon pola godine.
* [[24. 8.]] - [[Windows XP]] lansiran proizvođačima kompjutera (u maloprodaji od [[25. 10.]]) - najpopularniji [[operativni sistem]] do 2011.
* [[25. 8.]] - Pjevačica [[Aaliyah]] je poginula u udesu malog aviona.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:National Park Service 9-11 Statue of Liberty and WTC fire.jpg|mini|300px|[[Napadi 11. septembra 2001.]]]]
* [[6. 9.]] - ''[[United States vs. Microsoft]]'': američko [[Ministarstvo pravde SAD|Ministarstvo pravde]] izjavljuje kako odustaje od namjere da razbije [[Microsoft]] na više kompanija.
* 7 - 17. 9. - Neredi između hrišćana i muslimana u nigerijskom gradu [[Jos]], stradalo je oko 1.000 ljudi.
* [[9. 9.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Završen [[EuroBasket 2001]] u Turskoj: Jugoslavija 1, Hrvatska 7, Bosna deli 13. mesto; u timu prvenstva su [[Predrag Stojaković]] (MVP) i [[Marko Jarić]].
* 9. 9. - Bombaš-samoubica prerušen u TV-reportera ubija [[Ahmad-šah Masud]]a, vođu [[afganistan]]skog anti-talibanskog [[Afganistanski Sjeverni savez|Sjevernog saveza]].
* [[10. 9.]] - Savet bezbednosti UN ukida embargo na uvoz oružja u [[SRJ]] uveden marta [[1998]].
* 10. 9. - U Srbiji pokrenuta kampanja &quot;Početak za imetak&quot;, informisanja i edukovanja o procesu privatizacije.
* [[11. 9.]] - '''[[napadi 11.9. 2001.|Teroristički napad]] na [[World Trade Center]] u [[New York]]-u i [[Pentagon]].''', upotrebom otetih putničkih aviona kao projektila (ukupno četiri, jedan je pao u Pensilvaniji). Broj mrtvih je blizu 3.000.
* [[13. 9.]] - Postavka [[Jevrejski muzej Berlin|Jevrejskog muzeja Berlin]] je otvorena za javnost - prazna zgrada je posećivana još od 1999.
[[Datoteka:Garten des Exils Gesamt.jpg|200px|mini|lijevo|[[Jevrejski muzej Berlin]] - Vrt egzila]]
* [[16. 9.]] - U prevrtanju brodića kod Svetog Stefana se utopilo 4 učenika i nastavnica banjalučke OŠ &quot;Petar Petrović Njegoš&quot;.
* 16. 9. - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Češkoj završeno [[Evropsko prvenstvo u odbojci 2001.]]: Jugoslavija 1; među najboljim igračima [[Ivan Miljković]] (MVP), [[Vasa Mijić]] i [[Nikola Grbić]].
* [[18. 9.]] - U SAD započinju [[napadi antraksom 2001|teroristički napadi]] izvedeni sporama [[antraks]]a u pismima poslanima na adrese vodećih medija, a zbog kojih će umrijeti 5 osoba.
* [[20. 9.]] - Obraćanje predsednika Busha Kongresu se smatra objavom [[Rat protiv terorizma|Rata protiv terorizma]].
* [[21. 9.]] - Eksplozija hemijske fabrike ''AZote Fertilisant'' u [[Toulouse|Toulousu]], 29 mrtvih.
* [[25. 9.]] - [[Sefer Halilović]] se predao [[ICTY]]-ju, optužen za masakr bosanskih Hrvata u septembru [[1993]] (oslobođen optužbe 2005).

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Opérations majeures de la campagne d'Afghanistan d'octobre-décembre 2001.PNG|thumb|250px|[[Rat u Afganistanu]]]]
* [[1. 10.]] - Islamisti napali skupštinu indijske države [[Džamu i Kašmir]] - 38 mrtvih.
* [[2. 10.]] - ''[[Swissair]]''-ova flota prizemljena zbog bankrota.
* [[4. 10.]] - [[Siberia Airlines let 1812|Ruski putnički avion]] kompanije Siberia Airlines sa 66 putnika i 12 članova posade srušen nad [[Crno more|Crnim morem]] što se kasnije pripisalo slučajno ispaljenom projektilu [[Ukrajina|ukrajinskih]] oružanih snaga.
* 4 - 18. 10. - Kriza u Dolini Kodori u [[Abhazija|Abhaziji]]: gruzinska i čečenska gerila su napale jedno selo; 8-og je oboren helikopter misije UNOMIG, poginulo je devet ljudi. 
* [[7. 10.]] - [[Rat u Afganistanu]]: SAD pokreće [[Rat protiv terorizma]] zračnim udarima u toj zemlji - operacija ''Enduring Freedom''.
* [[8. 10.]] - 100 poginulih u zrakoplovnoj nesreći u [[Milano|milanskoj]] zračnoj luci nakon što se zrakoplov [[McDonnell Douglas DC-9|MD-87]] [[Švedska|švedske]] tvrtke [[Scandinavian Airlines System|SAS]] sudario s privatnim zrakoplovom, a zatim udario i u zgradu.
* 8. 10. - Počinje djelovanje Ureda za domovinsku sigurnost u SAD, dogodine [[Ministarstvo unutrašnje sigurnosti Sjedinjenih Država|ministarstvo]].
* [[9. 10.]] - U Hagu je [[Suđenje Slobodanu Miloševiću|protiv Miloševića]] podignuta i optužnica za rat u Hrvatskoj, navodi se još 15 saučesnika &quot;zajedničkog zločinačkog poduhvata&quot;.
* [[10. 10.]] - Narodna banka Jugoslavije uvela &quot;specijalnu kontrolu&quot; nad Astra bankom (bivša Karić banka) - likvidirana 16. novembra.
* [[12. 10.]] - Izgoreo [[Saborni hram u Nišu]].
* 12. 10. - Zvanično otvorena [[Raiffeisenbank Beograd]], prva banka sa zapadnim kapitalom u Srbiji.
[[Datoteka:Ipod 1G.png|mini|100px|''[[iPod]]'']]
* [[19. 10.]] - 353 osoba gine pri pokušaju neidentificiranog broda [[SIEV X]] da iskrca ilegalne imigrante i azilante na australijski [[Božićni otok]].
* [[21. 10.]] - Gen. u penziji [[Pavle Strugar]] se dobrovoljno predao Haškom tribunalu, prvi iz SRJ (2005. osuđen na osam godina, pušten 2009).
* [[23. 10.]] - Predstavljen ''[[iPod]]'', revolucionarni prenosivi plejer.
* 23. 10. - Objavljena igra ''[[Grand Theft Auto III]]'', 3D akciono-avanturistička sa otvorenim svetom.
* 23. 10. - [[Privremena irska revolucionarna armija|Privremena IRA]], u primirju od 1997, započela je razoružanje (do 2005).
* [[24. 10.]] - NASA-ina letelica [[2001 Mars Odyssey]] ušla u orbitu oko Marsa.
* [[listopad]] - [[Deutsche Telekom AG]] dostiže 51% vlasništva u [[Hrvatski Telekom|Hrvatskom Telekomu]].
* [[26. 10.]] - Predsednik Buš potpisao ''[[Patriot Act]]'' protiv terorizma: proširene mogućnosti nadziranja; bolji kontakt među agencijama; veći broj dela ocenjen kao terorizam i oštrije kazne.
* [[29. 10.]] - Hrvatska je potpisala [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] (na snazi 2005, u EU 2013).
* listopad - U tri hrvatske bolnice umrlo 23 bubrežnih bolesnika, zbog neispravnog filtera za [[dijaliza|dijalizu]] firme ''Baxter''.

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - Posle više od pola veka, u škole u Srbiji ponovo uvedena [[veronauka]] (građansko vaspitanje od [[7. 11.]]).
* [[4. 11.]] - [[Kuba|Kubu]] pogodio uragan ''Michelle'', najjači na Atlantiku ove sezone.
* 4. 11. - Osnovana Policijska služba Severne Irske umesto kontroverznog Kraljevskog alsterskog redarstva.
* 4. 11. - U Londonu je prikazan ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (film)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'', prvi film iz serije.
* [[5. 11.]] - Ukinuta [[smrtna kazna]] u SRJ.
* [[8. 11.]] - U [[Obrenovac|Obrenovcu]] uhapšeni braća [[Predrag Banović|Predrag]] i [[Nenad Banović]], pred [[ICTY|Haškim tribunalom]] optuženi za zločine u logoru [[Keraterm]] [[1992]].
* [[9. 11.]] - Otpočela [[Pobuna Jedinice za specijalne operacije]] (&quot;Crvene beretke&quot;) Resora državne bezbednosti Srbije (povod je hapšenje braće Banović).
* 9 - 13. 11. - Četvrta Ministarska konferencija [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] u Dohi je početak Dohanske razvojne runde pregovora o snižavanju trgovinskih barijera - pregovori traju do 2008, ne uspevaju premostiti razlike. Odobren ulazak NR Kine u STO.
* [[10. 11.]] - Severna alijansa zauzima [[Mazar-e Šarif]] uz američku pomoć. Dva dana kasnije pada i [[Herat]], nakon unutrašnje pobune pomognute ''iranskim'' komandosima. 
* 10. 11. - Australijski premijer [[John Howard]] na izborima osvaja treći uzastupni mandat.
* 10. 11. - Jake kiše i klizišta odnose preko 900 života u [[Alžir]]u.
* [[12. 11.]] - 260 poginulih u [[Avionska nesreća|zrakoplovnoj nesreći]] zrakoplova tvrtke [[American Airlines]] u [[New York City|njujorškom]] predgrađu Queens.
* 12. 11. - Viceadmiral u penziji [[Miodrag Jokić]] se dobrovoljno predao Haškom tribunalu (priznao krivicu 2003, osuđen na sedam godina, pušten 2008).
* [[13. 11.]] - Američki predsjednik [[George W. Bush]] potpisuje uredbu kojom se osnivaju [[vojni sud]]ovi koji bi trebali suditi stranim državljanima osumnjičenima za terorizam.
* [[14. 11.]] - Severna alijansa ulazi u glavni afganistanski grad [[Kabul]]; talibani se povlače prema Kandaharu.
* 14. 11. - Vlada Srbije smenila Gorana Petrovića sa mesta šefa Državne bezbednosti, smiruju se protesti [[JSO]].
* [[15. 11.]] - U Severnoj Americi se pojavilo prvo izdanje Microsoftove konzole [[Xbox]].
* [[16. 11.]] - [[Pariski klub]] otpisao 66 odsto duga SR Jugoslaviji.
* [[17. 11.]] - Prvi parlamentarni izbori na [[Kosovo|Kosovu]]: pobedio [[Demokratski savez Kosova]] (45,6% glasova), srpska koalicija &quot;Povratak&quot; osvojila 11,34%.
* [[22. 11.]] - Papa [[Ivan Pavao II]] postao je prvi papa koji je poslao e-mail poruku iz svog ureda.
* [[23. 11.]] - Tribunal u [[Den Haag]]u podigao treću i najtežu optužnicu protiv jugoslovenskog ex predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini.
* [[24. 11.]] - Patrijarh Pavle osveštao zvona za [[Hram Svetog Save]].
* [[25. 11.]] - [[Rat u Afganistanu]]: [[Bitka u Qala-i-Jangiju]], odnosno masovna pobuna zarobljenih talibana koja će biti krvavo ugušena za nekoliko dana.
* [[26. 11.]] - [[Bogoljub Karić|Karićevoj]] Kompaniji Mobtel blokiran račun zbog neplaćenog poreza na ekstraprofit.
* [[27. 11.]] - [[NASA]] saopštila da je svemirski teleskop &quot;[[Hubble]]&quot; otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema.
* [[29. 11.]] - [[Dan republike]] je poslednji put praznik u [[SRJ]].

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], korporacija [[Enron]], podnijela je molbu [[Njujork|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta. Dogodine je raspuštena računovodstvena firma ''Arthur Andersen'', jedna od pet najvećih na svijetu.
* 2. 12. - Napad u autobusu u Haifi, 15 mrtvih.
* 2. 12. - [[Argentinska ekonomska kriza (1999-2002)|Argentinska ekonomska kriza]]: vlada ograničila isplate sa bankarskih računa što dovodi do nereda, s vrhuncem 19 - 20. 12..
* [[3. 12.]] - Predstavljen je [[Segway]], samobalansirajući lični transporter sa dva točka (razni modeli se proizvode do 2020).
* 3-[[4. 12.]] - Srbija: DSS glasa protiv vladinog predloga Zakona o radu i ukazuje da je &quot;glasao&quot; i jedan odsutni poslanik iz DS; ostatak DOS pokreće opoziv predsednika skupštine [[Dragan Maršićanin|Dragana Maršićanina]] (DSS) ali on sam podnosi ostavku.
* [[6. 12.]] - [[Nataša Mićić]] ([[DOS]]) izabrana za predsednicu Skupštine Srbije.
* [[7. 12.]] - U [[građanski rat|građanskom ratu]] u [[Avganistan]]u [[taliban]]i su predali svoje posljednje uporište [[Kandahar]]. Grad će često biti na meti talibana, koji se konačno vraćaju 2021, kada su ponovo osvojili i skoro celu zemlju.
* 7. 12. - Dvodnevna poseta [[Žak Širak|Žaka Širaka]] SRJ.
* [[10. 12.]] - U Londonu prikazan film ''[[The Lord of the Rings: The Fellowship of the Ring]]'', prvi deo trilogije.
* [[11. 12.]] - Nakon 15 godina pregovora, [[Kina|NR Kina]] ulazi u [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetsku trgovinsku organizaciju]], 2009. postaje najveći svetski izvoznik. Rastući izvoz Kine u SAD, EU i druge zemlje stvara efekte nazvane Kineski šok.
* 11. 12. - Racija u više zemalja na ''[[DrinkOrDie]]'', grupu za softversku pirateriju.
* [[12. 12.]] - U Srbiji usvojen novi Zakon o radu.
* [[12. 7.|12]] - [[17. 12.]] - [[Bitka za Toru Boru]], pokušaj hvatanja [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]].
* [[13. 12.]] - Islamski ekstremisti u [[New Delhi]]ju izvode [[Napad na indijski Parlament 2001|napad na indijski Parlament]] - 12 mrtvih, Indija i Pakistan na ivici rata.
* 13. 12. - Predsednik Bush obavestio Rusiju da se povlači iz Ugovora o antibalističkim raketama (ABM) iz 1972, uz šestomesečni otkazni rok.
* [[15. 12.]] - Temperatura u Beogradu se spustila do -15,9&amp;nbsp;°C&lt;ref&gt;[http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=305315 Srbija na minusu], vreme.rs, 10. januar 2002.&lt;/ref&gt;.
* [[18. 12.]] - Predsednik SRJ [[Vojislav Koštunica]] u poseti [[Sarajevo|Sarajevu]].
* [[20. 12.]] - [[Savet bezbednosti]] [[UN|Ujedinjenih nacija]] usvojio [[rezolucija|rezoluciju]] o slanju Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć [[Avganistan]]u pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.
* 20. 12. - Suočen s neredima i pljačkom u Buenos Airesu i drugim gradovima, argentinski predsednik Fernando de la Rúa daje ostavku. 
* [[22. 12.]] - [[Hamid Karzai]] podneo zakletvu na čelu privremene uprave [[Afganistan]]a (prema Bonskom sporazumu od [[5. 12.]]).
* 22. 12. - Richard Reid (''Shoe Bomber'') pokušao da eksplozivom sakrivenim u cipele raznese avion na liniji Pariz - Majami.
* [[25. 12.]] - Više od 540 ljudi poginulo u sukobima pobunjenika i vojske [[Burundi]]ja prilikom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga u blizini prestonice Budžumbure.
* [[26. 12.]] - [[Izrael]]ski ministar odbrane [[Benjamin Ben-Elizer]] izabran je za predsednika Laburističke partije.
* [[28. 12.]] - Tenderska komisija Vlade Srbije objavila da su prodate tri cementare: beočinska francuskom &quot;Lafaržu&quot;, novopopovačka švajcarskom &quot;Holcimu&quot; i kosjerićka grčkom &quot;Titanu&quot;.
* [[decembar]] - Afera &quot;Balkanske ptice&quot;: u Italiji otkriveno 120.000 ptica ilegalno ulovljenih u SR Jugoslaviji.
* [[decembar]]? - Teniserka [[Jelena Dokić]] završila sezonu na osmom mestu (sportistkinja godine u SRJ).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2001.}}
* [[6. 1.]] - [[Marko Radulović]], vaterpolista 
* [[23. 1.]] - [[Olga Danilović]], teniserka 
* [[12. 4.]] - [[Miloš Klanšček]], srpski glumac
* [[24. 5.]] - [[Strahinja Pavlović]], fudbaler 
* [[31. 5.]] - [[Iga Świątek]], teniserka
* [[10. 6.]] - Natasha Sasha Obama, kćerka Baracka Obame
* [[16. 8.]] - [[Jannik Sinner]], talijanski tenisač 
* [[5. 9.]] - [[Bukayo Saka]], engleski fudbaler 
* [[25. 10.]] - [[Élisabeth de Belgique|Élisabeth]], prestolonaslednica Belgije
* [[1. 12.]] - [[Aiko, princeza Toshi]], unuka japanskog cara
* [[18. 12.]] - [[Billie Eilish]], američka pjevačica
* [[28. 12.]] - [[Madison De La Garza]], glumica

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2001.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Fabijan Šovagović]], hrvatski kazališni i filmski glumac (* [[1932]].)
* [[8. 1.]] - Darko Raspopović Beli, funkcioner DB Crne Gore (* 1959?)
* [[11. 1.]] - [[Branko V. Radičević]], srpski književnik (* [[1925]])
* [[16. 1.]] - [[Laurent Kabila]], predsednik DR Kongo (* [[1939]])
* [[18. 1.]] - [[Sergej Kraigher]], bivši predsednik Predsedništva SFRJ (* [[1914]])
* [[28. 1.]] - [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik (* [[1913]].)
* 28. 1. - [[Borivoje Simić]], dirigent i kompozitor (* [[1920]])
* [[29. 1.]] - [[Žan Pjer Omon]], istaknut francuski pozorišni i filmski glumac

=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[Dragan Maksimović]] (ubijen), srpski glumac (* [[1949]])
* 4. 2. - [[Iannis Xenakis]], kompozitor (* [[1922]])
* [[5. 2.]] - [[Lazar Stanojević]], prevodilac, autor stripova (* [[1931]])
* [[6. 2.]] - [[Zoran Sokolović]] (samoubistvo), bivši savezni (SRJ) ministar policije
* [[7. 2.]] - Velizar Zečević, novinar i urednik NIN-a i Politike (* [[1932]])
* [[16. 2.]] - [[William Masters]], ginekolog, seksolog (* [[1915]])
* [[17. 2.]] - [[Zvonimir Červenko]], hrvatski general (* [[1926.]])
* [[18. 2.]] - [[Miodrag Gidra Stojanović]] (ubijen), srpski bokser. (* [[1950]].)
* 18. 2. - [[Balthus]], slikar (* [[1908]])
* 18. 2. - [[Dale Earnhardt]], vozač NASCAR (* [[1951]])
* [[19. 2.]] - [[Stanley Kramer]], filmski režiser (* [[1913]])
* [[20. 2.]] - [[Milenko Maticki]], književnik, novinar, urednik &quot;Politike&quot; (* [[1936]])
* [[21. 2.]] - Nikola Bibić, fotograf (* [[1923]])
* [[24. 2.]] - [[Claude Shannon]], matematičar (* [[1916]])
* [[26. 2.]] - [[Dragoslav Avramović]], srpski ekonomista i guverner. (* [[1919]].)

=== Mart/Ožujak ===
* [[9. 3.]] - [[Mihajlo Kostić Pljaka]], srpski glumac (* [[1933]])
* [[10. 3.]] - [[Maja Maršićević Tasić]], šef kabineta u MIP-u SRJ (* [[1965]])
* [[11. 3.]] - Milan Ðorđević Bombona, kriminalac (* [[1951]])
* [[12. 3.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera (* [[1927]])
* [[17. 3.]] - Zvijezdana Franić - Krajinčanić, muzički urednik Radio Beograda (* [[1957]])
* [[22. 3.]] - [[William Hanna]], animator (* [[1910]])
* [[24. 3.]] - [[Stipan Blažetin]], hrvatski književnik (* [[1941]].)

=== April/Travanj ===
* [[4. 4.]] - [[Mitra Mitrović]], političar, kulturni i javni radnik (* [[1912]])
* [[12. 4.]] - [[Ljiljana Krstić]], srpska glumica (* [[1919]].)
* [[15. 4.]] - [[Joey Ramone]], rok muzičar (* [[1951]])
* [[22. 4.]] - [[Žika Živulović Serafim]], srpski novinar i književnik (* [[1925]])
* 22. 4. - [[Fadilj Hodža]], bivši političar (* [[1916]])
* [[25. 4.]] - [[Michele Alboreto]], auto-trkač (* [[1956]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Božidar Timotijević]], srpski književnik, pesnik i novinar. (* [[1932]].)
* [[9. 5.]] - [[Klara Mandić]], osnivač Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva (* [[1944]])
* [[11. 5.]] - [[Douglas Adams]], pisac (* [[1952]])
* [[12. 5.]] - [[Perry Como]], pevač (* [[1912]])
* [[24. 5.]] - [[Ridvan Ćazimi Leši]], član OVPMB (* [[1964]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Birendra]], kralj Nepala (* [[1945]])
* [[3. 6.]] - [[Anthony Quinn]], glumac (* [[1915]])
* [[5. 6.]] - [[Stevan Momčilović]], novinar (*[[1943]])
* [[7. 6.]] - [[Víctor Paz Estenssoro]], bivši predsednik Bolivije (* [[1907]])
* [[8. 6.]] - [[Branko Pleša]], glumac i reditelj (* [[1926]])
* [[11. 6.]] - [[Milan Pantić]], novinar (ubijen) (* [[1954]])
* 11. 6. - [[Timothy McVeigh]], američki terorist (* [[1968]])
* jun - [[Svetozar Samurović]], slikar (* [[1928]])
* [[17. 6.]] - [[Sava Vuković]], episkop šumadijski (* [[1930]])
* [[18. 6.]] - [[Davorin Popović]], pevač pop i rok grupe Indeksi (* [[1946]].)
* [[21. 6.]] - [[Krsta Petrović]], pevač (* [[1928]])
* 21. 6. - [[John Lee Hooker]], bluz muzičar (* [[1917]])
* [[27. 6.]] - [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac i redatelj (* [[1925]].)
* 27. 6. - [[Tove Jansson]], finska slikarka, spisteljica, strip umetnica, ilustratorka (* [[1914]])

=== Jul/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Ivan Slamnig]], hrvatski pjesnik (* [[1930]].)
* [[10. 7.]] - [[Anđelija Milić]], pevačica narodne muzike (* [[1921]])
* [[12. 7.]] - [[Vlado Dapčević]], pukovnik, španski borac, &quot;informbirovac&quot; (* [[1917]])
* [[17. 7.]] - [[Julijan Knežević]], iguman manastira Studenica (* [[1918]])
* [[20. 7.]] - [[Carlo Giuliani]], anarhista (* [[1978]])
* [[21. 7.]] - [[Krste Crvenkovski]], makedonski političar. (* [[1921]].)
* [[29. 7.]] - [[Edward Gierek]], poljski političar (* [[1913]])

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Zuzana Halupova]], slikarka-naivka (* [[1925]])
* [[3. 8.]] - [[Momir Gavrilović]], operativac srpske državne bezbednosti
* [[5. 8.]] - [[Miloš Bojović]], košarkaš, advokat, novinar (* [[1938]])
* 5. 8. - [[Milutin Korać]], slikar (* [[1923]])
* 5. 8. - [[Pavle Popović]], književnik (* [[1923]])
* [[6. 8.]] - [[Jorge Amado]], književnik (* [[1912]])
* [[11. 8.]] - [[Ljubica Janićijević]], filmska i TV glumica (* [[1923]])
* [[12. 8.]] - [[Isidor Vrsajkov]], srpski slikar (* [[1927]])
* [[14. 8.]] - [[Tomislav Durbešić]], hrvatski književnik (* [[1928]].)
* [[17. 8.]] - [[Živko Nikolić]], filmski i TV reditelj i scenarista (* [[1941]])
* [[20. 8.]] - [[Fred Hoyle]], astronom (* [[1915]])
* [[22. 8.]] - [[Petar Cvejić]], reditelj RTB (* [[1935]])
* [[25. 8.]] - [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica (* [[1979]].)
* [[30. 5.]] - [[Rajko Tomović]], profesor beogradskog ETF-a (*[[1919]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Christiaan Barnard]], kardiohirurg (* [[1922]])
* [[7. 9.]] - [[Boro Pavlović]], hrvatski književnik (* [[1922]].)
* [[9. 9.]] - [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa
* 9. 9. - [[Radomir Bajo Šaranović]], reditelj i prof. FDU u BG. (* [[1937]])
* [[10. 9.]] - [[Dragoslav Antonijević]], etnolog i akademik (* [[1930]])
* [[11. 9.]] - [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta (* [[1928]])
* [[12. 9.]] - [[Victor Wong]], glumac (* [[1927]])
* [[13. 9.]] - [[Petar Mijić]], diplomata (* [[1938]])
* [[14. 9.]] - [[Olga Ivanović]], srpska glumica (* [[1921]])
* [[15. 9.]] - [[Živojin Zdravković]], dirigent (* [[1914]])
* 15. 9. - [[Dušan Popović]], operski pevač (* [[1927]])
* [[25. 9.]] - [[Sepp Janko]], lider banatskih folksdojčera (* [[1905]])
* [[27. 9.]] - [[Dragiša Ivanović]], profesor ETF, rektor BU, akademik (* [[1914]])
* [[28. 9.]] - [[Ernest Ačkun]], klarinetista, profesor FMU u Bg. (* [[1930]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Marko Seferović]], prvi doktor Veterinarskog fakulteta u Bg. (* [[1956]])
* [[7. 10.]] - [[Rođa Raičević]], pevač i kompozitor narodne i zabavne muzike (* [[1957]])
* [[11. 10.]] - [[Nada Mamula]], pevačica (* [[1927]])
* [[15. 10.]] - [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče
* [[16. 10.]] - [[Zoran Perišić]], srpski novinar i urednik (* [[1942]])
* [[18. 10.]] - [[Ranko Gučevac]], glumac (* [[1933]])
* [[20. 10.]] - [[Nebojša Petrović]], košarkaš i novinar, jedan od osnivača TVB (* [[1923]])
* [[23. 10.]] - [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik (* [[1929]])
* 23. 10. - [[Slobodan Miletić]], srpski književnik, prevodilac, kritičar (* [[1938]])
* [[29. 10.]] - [[Milorad B. Protić]], srpski astronom (* [[1910]].)

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor (* [[1931]])
* 1. 11. - [[Miodrag Kolarić]] (Arsen Lozanin), književnik i istoričar umetnosti, upravnik bg. Narodnog muzeja (* [[1912]])
* [[5. 11.]] - [[Radomir Milivojević]]-Nafta, džez muzičar (* [[1926]])
* [[6. 11.]] - [[Božidar Knežević (novinar)|Božidar Knežević]], autor [[Oluja nad Krajinom|Oluje nad Krajinom]] (* [[1952]].)
* [[8. 11.]] - [[Radmila Savićević]], srpska glumica.(* [[1926]].)
* [[9. 11.]] - [[Angelina Gatalica]], akademski vajar (* [[1924]])
* [[10. 11.]] - [[Vukoje Bulatović]], novinar, ur. i dir. Politike (* [[1927]])
* 10. 11. - [[Ken Kesey]], književnik, figura kontrakulture (* [[1935]])
* [[12. 11.]] - [[Đorđe (Đokica) Milaković]], hrvatski glumac (* [[1925]].)
* 12. 11. - [[Radovan Vlajković]], bivši predsednik Predsedništva SFRJ (* [[1922]])
* [[18. 11.]] - [[Ela Peroci]], slovenska književnica (* [[1922.]])
* [[23. 11.]] - [[Vladimir Levak]], spiker i voditelj HRT (* [[1934]].)
* 23. 11. - [[Vladimir Basara]], filmski reditelj (* [[1930]])
* 23. 11. - [[Miodrag Tomić]], matematičar, srpski akademik (* [[1912]])
* [[27. 11.]] - Vasilije [[Vanja Kraljević]], novinar i publicista (* [[1924]])
* [[29. 11.]] - [[George Harrison]], jedan od ''Beatles''-a (* [[1943]].)
* [[30. 11.]] - [[Milutin Pršić]], osnivač i urednik &quot;Revije JAT&quot;

=== Decembar/Prosinac ===
* [[6. 12.]] - [[Jakov Altaras]], radiolog (* [[1918]])
* [[7. 12.]] - [[Dušan Nonin]], akademski slikar i konzervator (* [[1924]])
* 7. 12. - [[Milorad Gončin]], književnik i novinar (* [[1931]])
* 7. 12. - [[Vojin Partonić]], novinar i urednik &quot;Politike&quot; i &quot;P. Ekspres&quot; (* [[1948]])
* [[8. 12.]] - [[Mirza Delibašić]], bosanska košarkaška zvijezda (* [[1954]])
* [[18. 12.]] - [[Gilbert Bécaud]], francuski pjevač (* [[1927]])
* [[19. 12.]] - [[Ante Jurjević Baja]], narodni heroj, društveno-politički radnik SRH i SFRJ (* [[1915]])
* [[20. 12.]] - [[Léopold Sédar Senghor]], prvi predsednik Senegala (* [[1906]])
* [[23. 12.]] - [[Gradimir Petrović]], slikar, profesor i dekan FPU u Bg. (* [[1935]])
* [[25. 12.]] - [[Zoran Mamula]], novinar i urednik B92 (* [[1964]])
* [[26. 12.]] - [[Nigel Hawthorne]], glumac (* [[1929]])

=== Kroz godinu ===
* [[Amalija Đakonović]], slikarka, pedagog (* [[1912]])
* [[Branko Bon]], arhitekt (* [[1912]])
* [[Neda Božinović]], učesnica NOB, aktivistkinja (* [[1917]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Eric A. Cornell]], [[Wolfgang Ketterle]] i [[Carl E. Wieman]] (za postignuće [[Bose-Einsteinov kondenzat|Bose-Einsteinove kondenzacije]] u razređenim gasovima alkalnih atoma i za rane fundamentalne studije svojstava tog kondenzata)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[William S. Knowles]], [[Ryoji Noyori]] i [[K. Barry Sharpless]] (rad na [[Asimetrična sinteza|hiralno katalizovanim reakcijama]], i to Knowles i Noyori hidrogenacije a Sharpless oksidacije)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Leland H. Hartwell]], [[R. Timothy Hunt]] i [[Paul M. Nurse]] (otkriće [[Ciklin-zavisna kinaza|ključnih regulatora]] [[Životni ciklus ćelije|ciklusa ćelije]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[V. S. Naipaul]] (jer je ujedinio perceptivni narativ i nepodmitljivo pronicanje u delima koja nas nagone da vidimo prisustvo potisnutih povesti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ujedinjene nacije]] i generalni sekretar [[Kofi Annan]] (za njihov rad na bolje organizovanom i mirnijem svetu)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[George A. Akerlof]], [[Michael Spence]] i [[Joseph E. Stiglitz]] (analiza tržišta sa [[Asimetričnost informacija (ekonomija)|asimetričnom informacijom]])

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://wap.beograd.rs/cms/view.php?id=601277 Grad Beograd WAP 2000-03] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110703145553/http://wap.beograd.rs/cms/view.php?id=601277 |date=2011-07-03 }}
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2001.html Hronologija 2001], Ebart medijski arhiv
{{commonscat|2001}}

[[Kategorija:2001.]]</text>
      <sha1>m5vvczx4fr2fig7v2q9rb4h712qp16b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljoprivreda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2821</id>
    <revision>
      <id>42662356</id>
      <parentid>42596696</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34905" sha1="pym71qabshy04xcc7ls0o0t5qfa8o22" xml:space="preserve">[[File:Tomb of Nakht (2).jpg|thumb|right]]
[[Datoteka:Farmer plowing.jpg|thumb|300px|right|[[Zemljoradnja]] ([[Nemačka]])]]
[[Datoteka:Sunflower fields in Šumadija.jpg|mini|desno|300px|Polje [[suncokret]]a u [[Šumadija|Šumadiji]], [[Srbija]]]]

'''Poljoprivreda''' je postupak proizvodnje [[hrana]], [[stočna hrana|hrane za stoku]], [[vlakna|vlakana]] kao i ostalih potrebnih proizvoda putem uzgoja određenih [[bijke|biljaka]] i domaćih [[životinje|životinja]] ([[stoka|stoke]]).

Broj [[ljudi]] u [[svet]]u uključenih u poljoprivredu kao osnovnu [[ekonomsku aktivnost]], veći je nego za bilo koju drugu granu privrede.

== Pregled ==

Na poljoprivredu je moguće gledati kao na [[izdržavanje zemljoradnjom]], odnosno proizvodnju tek dovoljno [[hrana|hrane]] da se zadovolje potrebe [[poljoprivrednik]]a i njegove porodice. 
Isto tako, moguće je posmatrati je kao [[komercijalna poljoprivreda|komercijalnu poljoprivredu]], preovlađujući vid iste kod &quot;razvijenih&quot; naroda, u stalnom porastu i drugde, a koja se sastoji u sticanju novčane dobiti obrađivanjem zemlje u svrhu prinosa [[letina|letine]], komercijalni uzgoj domaćih životinja ([[gazdinstvo]]), ili i jedno i drugo.

Poljoprivreda je takođe skraćeni naziv ''studije'' o poljoprivrednim znanjima i veštinama, poznatije i kao [[poljoprivredne nauke]].

Pored ovog, kao dodatak hrani za ljudsku ishranu i [[hrani za stoku]], poljoprivredom se mogu proizvesti dobra kao npr. ukrasno cveće i ukrasno [[rasadno]] bilje, tesana ili [[drvena građa]], [[đubrivo]], [[žitovinjska koža]], [[štavljena koža]], industrijske hemikalije ([[skrob]], [[šećer]], [[etanol]], [[alkoholi]] i [[plastične mase]]), [[vlakna]] ([[pamuk]], [[vuna]], [[konoplja]], i [[lan]]), goriva ([[metan]] iz [[biomase]], [[biodizel]]), pa i nedozvoljeni proizvodi (narkotici - [[marihuana]], [[opijum]], [[kokain]]), kao i dozvoljene [[supstance]] ([[bio-lekovita srestva]], [[duvan]] ili [[Genetski izmenjene|(engl.)GMO]] biljke i životinje za dobijanje specijalnih lekova.
[[Datoteka:Tea plantation in India02.jpg|left|thumb|250px|Plantaža [[čaj]]a u [[Indija|Indiji]]]]

Na [[Zapad]]u, upotreba [[genetski modifikovan]]ih proizvoda, stručnije rukovanje hranljivim sastojcima tla, kao i poboljšana [[kontrola korova]] uticali su na povećan prinos za istu zasađenu porvšinu. Istovremeno, korišćenje mehanizacije umanjilo je potrebu za radnom snagom. Zemlje u razvoju najčešće proizvode manje prinose, imajući u vidu nepostojanje najnovijih dostignuća na ovom polju, [[ekonomska osnova|dobre ekonomske osnove]] i temelja za tehnološki razvoj.

Savremena poljoprivreda u mnogome zavisi od dobrih tehnoloških rešenja i novih tehnologija, pa i od bioloških i primenjenih nauka. [[Navodnjavanje]], [[odvodnjavanje]], [[održavanje]] i sanitarne tehnike—od kojih je svaka jednako značajna za uspešnu [[zemljoradnja|zemljoradnju]]—samo su neke oblasti koje zahtevaju posedovanje posebnih znanja poljoprivrednih tehnologa.

Poljoprivredna [[Kemija]] bavi se ostalim suštinskim pitanjima poljoprivrede, kao što su upotreba đubriva, insekticida (vidi [[kontrola štetočina]]), pesticida, zatim sastavom zemljišta, analizom poljoprivrednih proizvoda, i pravilnom ishranom domaćih životinja.

[[Uzgoj biljaka]] i genetika imaju nemerljiv doprinos produktivnosti njiva i zasada. Takođe, [[genetika]] je stvorila nauku od uzgoja stoke. [[Hidroponika]], metod zasađivanja bez zemljišta, gde biljke rastu posađene u hranljive hemijske rastvore, može pomoći u savlađivanju sve veće potrebe za hranom kako se svetska populacija uvećava.

Pakovanje, obrada i promet poljoprivrednih proizvoda usko su povezani, i takođe pod uticajem nauke. Novi načini brzog zamrzavanja i dehidracije proširili su tržišta poljoprivrednih proizvoda (vidi [[Očuvanje hrane]]; [[Industrija pakovanja mesa]]).

Mehanizacija, neverovatno dostignuće poljoprivrede kasnog 19-og i čitavog 20-og veka, dosta je olakšala svakodnevni težak rad poljoprivrednika. Još važnije, mehanizacija je značajno povećala efikasnost i produktivnost polja i njiva (vidi [[Poljoprivredna mehanizacija]]). Životinje, uključujući [[konj]]e, [[mazga|mazge]], [[vol]]ove, kamile, lame, alpake i [[pas|pse]]; se, međutim, još uvek koriste za obradu polja, žetvu i prevoz ovih proizvoda do tržišta širom sveta.

Avioni, helikopteri, kamioni, i traktori koriste se u poljoprivredi za setvu, zaprašivanje protiv insekata i kontrolu štetočina, prevoz kvarljive robe, ali i za borbu protiv šumskih požara. Radio i televizija izveštavaju o veoma bitnim atmosferskim promenama i drugim vestima kao što su tržišni izveštaji koji se tiču poljoprivrednika. Računari postaju nezamenjivo pomagalo u upravljanju [[gazdinstvo]]m.

Prema [[Nacionalnoj inženjerskoj akademiji]] iz [[SAD]], poljoprivredna mehanizacija je među prvih 20 inženjerskih dostignuća dvadesetog veka. Početkom [[1900-tih]], jedan Američki farmer mogao je proizvesti hrane koja podmiruje potrebe samo 2,5 čoveka, dok danas, zahvaljujući inženjerskoj tehnologiji (takođe, [[uzgoju biljaka]] i [[kemijskim đubrivima]]), jedan jedini farmer u stanju je da nahrani preko 130 ljudi.[http://www.greatachievements.org/greatachievements/ga_7_2.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041123000807/http://www.greatachievements.org/greatachievements/ga_7_2.html |date=2004-11-23 }}. Ipak, ovaj napredak se plaća ogromnim energetskim ulaganjima iz neobnovljivih izvora (uglavnom fosilna goriva - nafta i ugalj).

Životinjsko gazdinstvo podrazumeva uzgoj životinja zbog mesa ili životinjskih proizvoda (kao što su [[mlijeko|mleko]], [[jaja]] ili [[vuna]]).

Zadnjih godina o nekim aspektima industrijske intenzivne poljoprivrede bilo je puno reči. Veliku brigu poljoprivrednicima, kao i javnosti dalo je jačanje uticaja industrije za proizvodnju rasadnog semena, kemijske industrije, industrije mesa i hrane. Deo zajednice oglasio se povodom nekih novih poljoprivrednih tehnika, kao što je, na primer, uzgajanje pilića za ishranu ljudi. Drugi razlog za brigu je davanje hrane koja kod stoke može da izazove &quot;[[Bolest ludih krava]] (Bovinova sunđersta encefalopatija)&quot;.

Patentnim pravima su firme, koje se bave razvojem novih sorti biljaka i pasmina životinja korišćenjem genetičkog inžinjerstva, licencirale njihovo korišćenje farmerima na isti način kojim firme koje projektuju softver licenciraju njegovo korišćenje korisnicima računara. Ovo je dalo moć ovim firmama da diktiraju uslove, čega ranije nije bilo. Neki smatraju da cu ove firme krive za biopirateriju.

Očuvanje tla i korišćenje hranljivih sastojaka su postale bitne počev od pedestih godina dvadesetog veka, jer su najbolji poljoprivrednici dobili ulogu rukovodioca zemlje koju koriste. Ali, veliku brigu predstavlja zagađivanje voda i tla veštačkim đubrivima, kao što su [[azot]] i [[fosfor]].

Povećana svest potrošača o pitanjima poljoprivrede dovela je do stvaranja poljoprivrede podpomognute od strane zajednice, lokalnih pokreta za hranu, spore hrane (suprotno od &quot;brze hrane&quot; - ''fast food'') i ulazak u komercijalnu upotrebu organske poljoprivrede, doduše još uvek retko.

== Historija ==
{{Poseban članak|Domestifikacija|Neolitska revolucija}}

Dokumentovanje i objašnjavanje porekla poljoprivrede je predmet [[arheologija|arheologije]]. Arheobotaničari su otkrili da je uzgajanje i selekcija specifičnih karakteristika, poput veće otpornosti i većeg semena (uz genetičke promene u biljkama), otpočelo ubrzo nakon mlađeg [[trijas]]a u ranom [[holocen]]u na teritoriji [[Levant]]a. Postoje i raniji dokazi, kao na primer zrna [[raž]]i sa domestifikovanim karakteristikama koja su otkrivena na jednom lokalitetu u [[Sirija|Siriji]]. U poslednjem slučaju, doduše, nije isključeno ni da je reč o lokalnom fenomenu čiji uzrok leži u uzgajanju nekih divljih trava iz rodova ''Leymus'' i ''Elymus'' pa se ne može sa sigurnošću smatrati istinskim korakom ka odomaćivanju biljaka.

[[Datoteka:Fertile_Crescent_map.png|mini|desno|250px|Region ''Plodnog polumeseca'']]

O domestifikaciji biljaka se može govoriti tek u periodu oko 8500. godine p. n. e. (koji se u arheologiji naziva [[prekeramički neolit]]) kada postoje čvrsti dokazi o pojavi ekonomija zavisnih od domaćih biljaka (i životinja). S tim u vezi se navodi prvih osam odomaćenih biljaka: [[lan]], [[ječam]], [[leblebija]], [[grašak]], [[sočivo (biljka)|sočivo]], ''Vicia ervilia'' i [[pšenica]]. Ovih osam biljaka su se pojavile manje-više u isto vreme. 
Postoje mnoga nalazišta koja datiraju od 8500. do 7500. godine p. n. e. gde je sistematično uzgajanje ovih biljaka velikim delom doprinelo ishrani stanovništva.

Od [[Plodni polumesec|Plodnog polumeseca]] poljoprivreda se širila na istok ka centralnoj Aziji, zapadno ka Kipru, Anadoliji, a 7000. godine p. n. e. i Grčkoj. [[Zemljoradnja]] (gajenje pšenice) je stigla u severozapadnu Evropu oko 5000. godine p. n. e.

Razlozi za najraniju pojavu zemljoradnje mogu biti promena klime ali i društveni razlozi. Sigurno se desila promena od [[Lovci-sakupljači|lovačko-sakupljačke]] do poljoprivredne ekonomije kroz dugačak period kada su neki usevi promišljeno zasađivani a druga hrana donošena iz divljine. Iako se zemljoradnja pojavila u ''Plodnom polumesecu'', poljoprivreda se najkasnije 7000. godine p. n. e. pojavila i u jugoistočnoj Aziji (pirinač) i malo kasnije u Srednjoj Americi ([[kukuruz]], [[bundeva]]). Poljoprivreda je takođe mogla da nastane nezavisno u ranom [[neolit]]u u Indiji i Jugoistočnoj Aziji (pirinač i taro).

Potpuna zavisnost od domaćih useva i životinja (vreme kada su divlji izvori predstavljali dijetetski nevažnu komponentu u ishrani) nije nastala sve do [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Ako bi u operativnu definiciju ''poljoprivrede'' bila uračunata intenzivna kultivacija zemljišta u velikim razmerama na plantažama, organizovano [[navodnjavanje]] i upotreba specijalizovane radne snage, titulu „izumitelja poljoprivrede“ dobili bi [[Sumer]]i.

Intenzivno ratarstvo je uslovilo rast populacije i omogućilo nagomilavanje viška proizvoda koji su se čuvali za upotrebu tokom zime ili za razmenu tj. prodaju radi zarade. Sposobnost farmera da hrane veliki broj ljudi čije aktivnosti nemaju nikakve veze sa proizvodnjom hrane bila je presudni faktor u usponu stajaće vojske.

Otkriće sistema „tri polja“ plodoreda tokom [[Srednji vijek|srednjeg veka]] je znatno poboljšalo uspešnost rane poljoprivrede.

Posle 1492. godine i [[Otkriće Amerike|otkrića Amerike]], svetski poljoprivredni modeli su se izmešali pri razmeni biljaka i životinja koja je poznata kao Kolumbijska razmena. Usevi i životinje koje su prethodno bile poznate samo ''Starom svetu'' sada su prebačeni u ''Novi svet'' i obrnuto.

== Savremena poljoprivreda ==
[[Datoteka:Precision Farming in Minnesota - False Colour.jpg|mini|desno|250px|Precizna poljoprivreda u Minessoti: iz svemira ova farma u sjeverozapadnoj Minessoti izgleda kao kolaž. Polja mijenjaju nijanse tokom sezona i sa dijelovima zasijanim organskom pšenicom, sojom, kukuruzom, alfalfa-om, lanom ili pod sijenom. Ovaj infracrveni snimak obojen vještačkim bojama donosi mnoštvo informacija o stanju usjeva. Za netreniranog posmatrača, sama slika ne znači ništa. Ali, farmeri su obučeni da prepoznaju žuta područja gdje su usjevi inficirani, crvene nijanse koje kazuju da su usjevi u dobrom stanju, crno koje pokazuje poplavljeno područje, i smeđe dijelove koji kazuju da su neželjeni pesticidi prešli na usjeve koji se ne tretiraju hemikalijama.]]

Tokom zadnjog veka poljoprivreda se odlikovala povećanom produktivnošću, primenom sintetičkih đubriva, zamenom ručnog rada pesticidima, [[zagađenje vode|zagađenjem vode]] i [[Poljoprivredna subvencija|poljoprivrednim subvencijama]]. Zadnjih godina je ojačao otpor konvencionalnoj poljoprivredi zbog njenog negativnog uticaja na životnu sredinu, i došlo je do povećane zastupljenosti [[Organska poljoprivreda|organske]] i [[održiva poljoprivreda|održive]] poljoprivrede.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.motherjones.com/tom-philpott/2013/04/history-nitrogen-fertilizer-ammonium-nitrate|author=Philpott, Tom|title=A Brief History of Our Deadly Addiction to Nitrogen Fertilizer|date=19 April 2013|accessdate=7 May 2013|publisher=Mother Jones}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=The World Bank|year=1995|url=http://econ.worldbank.org/external/default/main?pagePK=64165259&amp;theSitePK=469372&amp;piPK=64165421&amp;menuPK=64166093&amp;entityID=000009265_3970311122936|title=Overcoming agricultural pollution of water: the challenge of integrating agricultural and environmental policies in the European Union, Volume 1|accessdate=15 April 2013|author=Scheierling, Susanne M.|archive-date=2013-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605112426/http://econ.worldbank.org/external/default/main?pagePK=64165259&amp;theSitePK=469372&amp;piPK=64165421&amp;menuPK=64166093&amp;entityID=000009265_3970311122936|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Jedna od glavnih pokretačkih sila tog pokreta je bila [[Evropska Unija]], koja je prva certifikovala [[Ekološka hrana|ekološku hranu]] 1991. godine i započela reformu svoje [[Zajednička poljoprivredna politika|zajedničke poljoprivredne politike]] (CAP - ''Common Agricultural Policy'') 2005. godine kojom će se ukinuti robno vezane poljoprivredne subvencije,&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=European Commission|year=2003|url=http://ec.europa.eu/agriculture/capreform/index_en.htm|title=CAP Reform|accessdate=15 April 2013}}&lt;/ref&gt;. Razvoj organske poljoprivrede je podstakao istraživanja u oblastima alternativnih tehnologija kao što je [[integrisana kontrola štetočina]] i selektivni uzgoj. Nedavni fundamentalni tehnološki mapredci obuhvataju [[Genetski modifikovana hrana|genetski modifikovanu hranu]].

Godine 2007, visoki podsticaji za poljoprivrednike da uzgajaju useve za [[Biogoriva|biogorivo]]&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Smith, Kate; Edwards, Rob|date=8 March 2008|url=http://www.heraldscotland.com/2008-the-year-of-global-food-crisis-1.828546 |title=2008: The year of global food crisis|journal=The Herald|location=Glasgow}}&lt;/ref&gt; u kombinaciji sa drugim faktorima, kao što je prekomerni razvoj bivšeg poljoprivrednog zemljišta, porast transportnih troškova, [[klimatske promene]], rastuća potrašačka potražnja u Kini i Indiji, i [[Prirodni priraštaj|rast populacije]],&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.csmonitor.com/2008/0118/p08s01-comv.html|title=The global grain bubble|journal=The Christian Science Monitor|date=18 January 2008|accessdate=26 September 2013|archive-date=2009-11-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20091130063759/http://www.csmonitor.com/2008/0118/p08s01-comv.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; su uzrokovali [[sigurnost hrane|nestašice hrane]] u Aziji, Srednjem Istoku, Afriki, i Meksiku, kao i porast cena hrane širom sveta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/7284196.stm|title=The cost of food: Facts and figures|publisher=''BBC News Online''|date=16 October 2008|accessdate=26 September 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Walt, Vivienne|date=27 February 2008|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1717572,00.html|title=The World's Growing Food-Price Crisis|journal=Time|access-date=2015-07-13|archive-date=2011-11-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20111129211855/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1717572,00.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Decembra 2007. je 37 zemalja bilo suočeno sa prehrambenim krizama, a u 20 je bio uveden neki oblik kontrole cena hrane. Neke od tih nestašica su dovele do [[2007-2008 svetska kriza cena hrane|nemira zbog nedostatka hrane]] i čak smrtonosnih stampeda.&lt;ref name=&quot;guardian.co.uk&quot;&gt;Watts, Jonathan (4 December 2007). [http://www.guardian.co.uk/world/2007/dec/04/china.business &quot;Riots and hunger feared as demand for grain sends food costs soaring&quot;], ''The Guardian'' (London).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timesonline.co.uk&quot;&gt;Mortished, Carl (7 March 2008).[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/environment/article3500975.ece &quot;Already we have riots, hoarding, panic: the sign of things to come?&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814134028/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/environment/article3500975.ece |date=2011-08-14 }}, ''The Times'' (London).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Borger, Julian (26 February 2008). [http://www.guardian.co.uk/environment/2008/feb/26/food.unitednations &quot;Feed the world? We are fighting a losing battle, UN admits&quot;], ''The Guardian'' (London).&lt;/ref&gt; [[Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj]] smatra da povećana zastupljenost zakupničke poljoprivrede može da bude deo rešenja za sputavanje rasta cena hrane i sveukupnu bezbednost hrane. Oni delom baziraju tu tvrdnju na iskustvu Vijetnama, koji je otišao od uvoznika hrane do velikog izvoznika, što je dovelo do znatnog pada stepena siromaštva, i to je uglavnom posledica razvoja zakupničke poljoprivrede u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ifad.org/operations/food/farmer.htm|title=Food prices: smallholder farmers can be part of the solution|publisher=International Fund for Agricultural Development|accessdate=24 April 2013}}&lt;/ref&gt;

Bolesti i degradacija zemljišta su dva glavna uzročnika za zabrinost u današnjoj poljoprivredi. Na primer, epidemija [[stabljična rđa|stabljične rđe]] na pšenici uzrokovana [[Ug99]] sojom se trenutno širi duž Afrike ka Aziji i uzrokuje veliku zabrinutost zbog gubitaka prinosa od 70%, i više u nekim okolnositma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fao.org/agriculture/crops/rust/stem/rust-report/stem-ug99racettksk/en/|title=Wheat Stem Rust – UG99 (Race TTKSK)|publisher=FAO|accessdate=6 January 2014}}&lt;/ref&gt; Aproksimativno 40% svetskog poljoprivrednog zemljišta je ozbiljno degradirano.&lt;ref&gt;Sample, Ian (31 August 2007). [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/aug/31/climatechange.food &quot;Global food crisis looms as climate change and population growth strip fertile land&quot;], ''The Guardian'' (London).&lt;/ref&gt; U Africi, ako se sadašnji trend degradacije zemljišta nastavi, kontinent će verovatno moći da prehrani samo 25% svoje populacije do 2025, po podacima [[Univerzitet Ujedinjenih nacija|UNU]] Instituta za resurse u Afcici baziranog u Gani.&lt;ref&gt;[http://news.mongabay.com/2006/1214-unu.html &quot;Africa may be able to feed only 25% of its population by 2025&quot;], ''mongabay.com'', 14 December 2006.&lt;/ref&gt;

Agrarna struktura je dugorična struktura po [[Fernand Braudel|Braudelskom]] shavatanju koncepta. Na dugoročnim skalama agrarna struktura je u većoj meri zavisna od regionalnih, društvenih, kulturnih i istorijskih faktora nego od državnih aktivnosti. Na primer u Poljskoj, uprkos sprovođenja intenzivne agrarne politike tokom dužeg niza godina, agrarna struktura je 2002. nalikovala stanju iz 1921. neposredno nakon [[Istorija Poljske (1795–1918)|perioda podela]].&lt;ref&gt;[http://www.agrojournal.org/20/05-03.pdf M. Pietrzak, D. Walczak. 2014. The Analysis of the Agrarian Structure in Poland with the Special Consideration of the Years 1921 and 2002, Bulgarian Journal of Agricultural Science, Vol 20, No 5, pp. 1025, 1038.]&lt;/ref&gt;

Godine 2009, [[Poljoprivreda u Kini|poljoprivredni proizvod Kine]] je bio najveći na svetu, čemu su sledele Evropska Unija, Indija i Sjedinjene Američke Države, po podacima [[Međunarodni monetarni fond|Internacionalnog monetarnog fonda]]. Ekonomisti koriste [[totalni faktor produktivnosti]] poljoprivrede, i po toj meri je poljoprivreda u Sjedinjenim Državama oko 1,7 puta produktivnija nego što je bila 1948. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=USDA Economic Research Service|url=http://www.ers.usda.gov/data/agproductivity/|title=Agricultural Productivity in the United States|date=5 July 2012|accessdate=22 April 2013|archivedate=2013-02-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130201021133/http://www.ers.usda.gov/Data/AgProductivity/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Poljoprivredni proizvodni sistemi ==
[[File:Paddy fields in India.jpg|thumb|250px|Uzgajanje pirinča u državi [[Bihar]] u Indiji]]
[[File:Rice terraces.png|thumb|250px|Pirinčane terase u [[Ifugao]], Filipini]]

=== Sistemi za kultivaciju useva ===
Sistemi za uzgajanje useve mogu da variraju među farmama u zavisnosti od dostupnih resursa i ograničenja; geografije i klime; državne politika; ekonomskih, društvenih i političkih pritisaka; i od filozovije i kulture poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;FAO FS&quot;&gt;{{cite web|publisher=Food and Agriculture Organization|url=http://www.fao.org/farmingsystems/description_en.htm|title=Analysis of farming systems|accessdate=22 May 2013|archive-date=2013-08-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20130806063804/http://www.fao.org/farmingsystems/description_en.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PCP APS&quot;&gt;Acquaah, G. 2002. Agricultural Production Systems. pp. 283–317 in &quot;Principles of Crop Production, Theories, Techniques and Technology&quot;. Prentice Hall, Upper Saddle River, NJ.&lt;/ref&gt;

Premeštanje useva (ili [[posijeci i spali]]) je sistem kojim se šume spaljuju, oslobađajući neophodne nutriente za godišnju kultivaciju i zatim [[višegodišnja biljka|višegodišnju]] upotrebu tokom period od nekoliko godina.&lt;ref name=&quot;CS&quot;&gt;Chrispeels, M.J.; Sadava, D.E. 1994. &quot;Farming Systems: Development, Productivity, and Sustainability&quot;. pp. 25–57 in ''Plants, Genes, and Agriculture''. Jones and Bartlett, Boston, MA.&lt;/ref&gt; Zatem se zemljište ostavlja da zaraste u šumu, a poljoprivrednici se premaštaju na nove parcele, vraćajući se tek nakon dužeg perioda (10–20 godina). Period povratka se skraćivao sa porastom gustine stanovništva, te je nastala potreba za unosom nutrijenata (đubriva) i ručnom [[kontrola štetočina|kontrolom štetočina]]. Godišnja kultivacija je sledeći stupanj intenziteta pri čemu nema slobodnih perioda. Za takav uzgoj je neophodna još veća količina nutrienata i još više rada na kontoli štetočina.

Dalja industrijalizacija je dovela do upotrebe [[monokultura]], kad se jedna [[Kultivar|kultura]] uzgaja na velikim površinama. Usled niske [[bioraznovrsnost]]i, upotreba nutijenata je uniformna i dolazi do akumulacije štetočina, te je neophodna obimnija primena [[pesticid]]a i đubriva.&lt;ref name=&quot;PCP APS&quot;/&gt; Višestruko kultiviranje, pri čemu se nekoliko useva gaji sekvenciono u jednoj godin, i [[međukultura|međukultiviranje]], kad se nekoliko useva gaji istovremeno, su druge vrste godišnih sitema uzgoja poznatih kao [[polikultura|polikulture]].&lt;ref name=&quot;CS&quot; /&gt;

U [[Suptropska klima|subtropskim]] i [[Pustinja|suvim]] okruženjima, vremenski raspored i raspon uzgoja može da bude ograničen padavinama, tako da ili nije moguće imati višestruke useve tokom godine, ili je neophodna [[irigacija]]. U svim tim sredinama se gaje višegodišnji usevi (kafa, kakao) i primenjuju se sistemi kao što je [[agrošumarstvo]]. U predelima sa umerenom klimom, gde su ekosistemi predominantno [[Travnjak|travnati]] ili [[Prerija|prerijski]], visoko produktivni godišnji usevi su dominantni poljoprivredni sistem.&lt;ref name=&quot;CS&quot;/&gt;

==== Statistike useva ====
{{See also|Spisak najvažnijih poljoprivrednih useve u svetu}}
Važne kategorije useva uključuju [[žitarice]] i [[pseudožitarice]], mahunarke, stočnu hranu, i voće i povrće. Specifični usevi se kultiviraju u različitim [[Uzgojni region|uzgojnim regionima]] u svetu. Milioni metričkih tona na bazi [[Food and Agriculture Organization|FAO]] procene.
&lt;div class=&quot;center&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left;&quot;
|-
! colspan=2|Glavni poljoprivredni proizvodi, po tipu useva&lt;br /&gt;(milioni tona), podaci iz 2004.
|-
| Žitarice || style=&quot;text-align:right;&quot;| 2,263
|-
| Povrće i dinje || style=&quot;text-align:right;&quot;| 866
|-
| [[Koren]]je i [[krtola|krtole]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 715
|-
| Mleko || style=&quot;text-align:right;&quot;| 619
|-
| Voće || style=&quot;text-align:right;&quot;| 503
|-
| Meso || style=&quot;text-align:right;&quot;| 259
|-
| [[Biljno ulje]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 133
|-
| Fiba (procena iz 2001.) || style=&quot;text-align:right;&quot;| 130
|-
| [[Jaje|Jaja]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 63
|-
| [[Mahunarke]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 60
|-
| [[Vlaknaste kulture|Biljna vlakna]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 30
|-
|colspan=2|''Izvor: &lt;br /&gt;[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO)''&lt;ref name=&quot;FAO&quot;&gt;{{cite web |url=http://faostat.fao.org/ |title=Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAOSTAT) |accessdate=2 February 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130118190636/http://faostat.fao.org/ |archivedate=2013-01-18 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left;&quot;
|-
! colspan=2|Top agricultural products, by individual crops &lt;br /&gt;(million tonnes) 2011 data
|-
| Šećerna trska || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1794
|-
| Kukuruz || style=&quot;text-align:right;&quot;| 883
|-
| Pirinač || style=&quot;text-align:right;&quot;| 722
|-
| Pšenica || style=&quot;text-align:right;&quot;| 704
|-
| Krompir || style=&quot;text-align:right;&quot;| 374
|-
| Šećerna repa || style=&quot;text-align:right;&quot;| 271
|-
| Soja || style=&quot;text-align:right;&quot;| 260
|-
| [[Manioka]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 252
|-
| [[Paradajz]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 159
|-
| [[Ječam]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 134
|-
|colspan=2|''Izvor: &lt;br /&gt;[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO)''&lt;ref name=&quot;FAO&quot; /&gt;
|}
{{-}}
&lt;/div&gt;

== Nove tehnologije ==
[[Datoteka:Agriculture---Tea.jpg|levo|mini|200p|Plantaža [[čaj]]a na [[Java|Javi]]]]

Savremena poljoprivreda umnogome zavisi od dobrih tehnoloških rešenja i novih tehnologija i njihove adekvatne primene pri upotrebi đubriva, [[insekticid]]a, [[pesticidi|pesticid]]a, analizi sastava zemljišta, analizi poljoprivrednih proizvoda i pravilnoj ishrani domaćih životinja.

[[Navodnjavanje]] i odvodnjavanje samo su neke oblasti koje zahtevaju posedovanje posebnih znanja poljoprivrednih tehnologa.

Upotrebom [[Genetički modifikovan organizam|genetički modifikovanih proizvoda]] i primenom različitih agro-tehničkih mera povećava se prinos kultura uz, usled korišćenja mehanizacije, umanjenu potrebu za radnom snagom. S druge strane primena ovih savremenih tehnologija je često praćena kontroverzama zbog nedovoljne obaveštenosti ali i neadekvatne primene ili ispitanosti novih tehnologija.

== Unapređenje useva ==
[[Datoteka:Cropscientist.jpg|desno|mini|250p|Naučno merenje rasta kukuruza]]
{{Poseban članak|Biotehnologija}}

Domestifikacija biljaka je počela sa ciljem da se poveća prinos, poveća rezistentnost i tolerantnost na sušu, olakša žetva i poboljša ukus i hranljiva vrednost, kao i mnoge druge karakteristike. Pažljiva selekcija i gajenje kroz vekove, je dalo ogroman doprinos karakteristikama gajenih biljaka. Odgajivači biljaka koriste staklenike i različite tehnike da bi dobili tri generacije po godini i na taj način ostvarili bolje rezultate.

Selekcija i uzgajanje biljaka tokom dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog veka su unapredili pašnjake na Novom Zelandu, a primenom primitivnih metoda [[genetički inženjering|genetičkog inženjeringa]] tokom 1950-ih su proizvedene neke savremene sorte žitarica.

[[Datoteka:IMT 533.JPG|mini|levo|200p|Traktor IMT 533]]
== Poljoprivredna mehanizacija ==
{{Glavni članak|Poljoprivredna mehanizacija}}
[[Poljoprivredna mehanizacija]] je značajno povećala efikasnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje u odnosu na, u nekim delovima sveta još uvek prisutnu praksu, korišćenja životinja ([[konji|konj]]i, mazge, [[vo]]lovi, kamile, lame i dr.) kod obrade polja, žetve i prevoza poljoprivrednih proizvoda.

[[Avion]]i, [[helikopter]]i, kamioni, i [[traktor]]i koriste se u poljoprivredi za setvu, zaprašivanje protiv insekata i kontrolu štetočina, prevoz kvarljive robe, ali i za borbu protiv šumskih požara. Radio i televizija izveštavaju o veoma bitnim atmosferskim promenama i drugim vestima kao što su tržišni izveštaji koji se tiču poljoprivrednika. Računari postaju nezamenjivo pomagalo u upravljanju poljoprivrednim gazdinstvima.

Prema [[Nacionalna inženjerska akademija|Nacionalnoj inženjerskoj akademiji]] iz SAD, poljoprivredna mehanizacija je među prvih 20 inženjerskih dostignuća dvadesetog veka. Početkom 1900-tih, jedan američki farmer je proizvodio količinu hrane koja je podmirivala potrebe 2,5 čoveka, dok je danas jedan farmer u stanju da nahrani preko 130 ljudi.[http://www.greatachievements.org/greatachievements/ga_7_2.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041123000807/http://www.greatachievements.org/greatachievements/ga_7_2.html |date=2004-11-23 }}. Ipak ovaj napredak se plaća ogromnim energetskim ulaganjima iz neobnovljivih izvora ([[fosilna goriva]]).

== Povezano ==
* [[Historija poljoprivrede]]
* [[Zemljoradnja]]
* [[Stočarstvo]]

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal | last1 = Alvarez | first1 = Robert A | year = 2007 | title = The March of Empire: Mangos, Avocados, and the Politics of Transfer | url = http://caliber.ucpress.net/doi/pdf/10.1525/gfc.2007.7.3.28 | journal = Gastronomica | volume = 7 | issue = 3 | pages = 28–33 | doi = 10.1525/gfc.2007.7.3.28 | access-date = 2015-07-13 | archive-date = 2011-01-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110108035719/http://caliber.ucpress.net/doi/pdf/10.1525/gfc.2007.7.3.28 | dead-url = yes | issn=1529-3262}}
* Bolens, L. (1997). &quot;Agriculture&quot; in Helaine Selin (ed.), ''Encyclopedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures''. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht/Boston/London, pp.&amp;nbsp;20–22.
* Collinson, M. (ed.) ''A History of Farming Systems Research''. CABI Publishing, 2000. {{ISBN|978-0-85199-405-5}}
* Jared Diamond, ''Guns, germs and steel. A short history of everybody for the last 13,000 years'', 1997.
* Mazoyer, Marcel; Roudart, Laurence (2006). ''A history of world agriculture: from the Neolithic Age to the current crisis''. Monthly Review Press, New York. {{ISBN|978-1-58367-121-4}}
* Watson, A.M. (1983). ''Agricultural Innovation in the Early Islamic World'', Cambridge University Press.
* Wilhelm Abel: ''Geschichte der deutschen Landwirtschaft vom frühen Mittelalter bis zum 19. Jahrhundert.'' Ulmer, Stuttgart 1962.
* ''[http://www.bpb.de/files/DK819F.pdf Landwirtschaft] (PDF; 2,1&amp;nbsp;MB)''. In: ''Aus Politik und Zeitgeschichte.'' 5-6/2010.
* Günther Franz (Hrsg.): ''Deutsche Agrargeschichte''. 6 Bände. Eugen Ulmer, Stuttgart 1993ff.
* R. Hendler, P. Marburger, P. Reiff, M. Schröder: ''Landwirtschaft und Umweltschutz.'' Erich Schmidt Verlag, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-503-09760-9}}.
* Manfred Hesse, Bundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten: ''Statistisches Jahrbuch über Ernährung Landwirtschaft und Forsten 1990.'' Landwirtschaftsverlag, Münster-Hiltrup 1990, {{ISBN|3-7843-1357-4}}
* Ulrich Köpke: ''Umweltleistungen des Ökologischen Landbaus.'' In: ''Ökologie &amp; Landbau.'' 2/2002, S.&amp;nbsp;6–18.
* Marcel Mazoyer, Laurence Roudart: ''Histoire des agricultures du monde: Du néolithique à la crise contemporaine.'' Seuil, Paris 2002, {{ISBN|2-02-053061-9}}. (engl. ''A History of World Agriculture: From the Neolithic Age to the Current Crisis.'' Monthly Review Press, New York 2006, {{ISBN|1-58367-121-8}})
* Thomas Miedaner: ''Von der Hacke bis zur Gen-Technik.'' Kulturgeschichte der Pflanzenproduktion in Mitteleuropa, DLG-Verlag Frankfurt 2005, {{ISBN|3-7690-0645-3}}
* Eberhard Schulze: ''Deutsche Agrargeschichte: 7500 Jahre Landwirtschaft in Deutschland.'' 3. durchgesehene, verbesserte und ergänzte Auflage, Shaker-Verlag, Aachen 2014 {{ISBN|978-3-8440-2636-8}}
* Antonio Saltini: ''Agrarian sciences in the west.'' Florenz 2015
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Agriculture}}
* [http://poljoinfo.com/index.php Poljoprivredni forum]
* [http://www.poljo.rs Poljoprivredni oglasi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180515054037/https://www.poljo.rs/ |date=2018-05-15 }}
* [http://www.fao.org/home/en/ Official website] of the [[Food and Agriculture Organization]] (FAO) of the [[United Nations]]
* [http://www.usda.gov/wps/portal/usda/usdahome Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140131234028/http://www.usda.gov/wps/portal/usda/usdahome |date=2014-01-31 }} of the United States Department of Agriculture (USDA)
** [http://www.ars.usda.gov/main/main.htm Official website] of the USDA's Agricultural Research Service
* [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/us/agritop.htm Agriculture Research Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326172429/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/us/agritop.htm |date=2009-03-26 }} from the Government Information Library of the University of Colorado, Boulder
* [http://www.worldbank.org/en/topic/agriculture Agriculture] material from the World Bank Group
* [http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/07/03.html Bundesamt für Statistik – Landwirtschaft] (Schweiz)
* [http://www.blw.admin.ch/ Bundesamt für Landwirtschaft] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023020143/http://www.blw.admin.ch/ |date=2012-10-23 }} (Schweiz)
* Statistisches Bundesamt: [https://www.destatis.de/DE/ZahlenFakten/Wirtschaftsbereiche/LandForstwirtschaftFischerei/LandForstwirtschaft.html Daten zur Landwirtschaft] und [https://www.destatis.de/DE/Publikationen/WirtschaftStatistik/WirtschaftStatistikLandForstwirtschaft.html Beiträge zum Thema „Landwirtschaft“ aus der Monatszeitschrift „Wirtschaft und Statistik“ des Statistischen Bundesamtes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121113154238/https://www.destatis.de/DE/Publikationen/WirtschaftStatistik/WirtschaftStatistikLandForstwirtschaft.html |date=2012-11-13 }} (Deutschland)
* [http://www.schweizerbauern.ch Schweizer Landwirtschaft] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220713084722/http://www.schweizerbauern.ch/ |date=2022-07-13 }}
* Peter Gaß: [http://www.der-landwirt-schafft.de/ Internetseite, die in Blogs, Fotostrecken und Filmen erläutert, wie der Landwirt schafft] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220129044933/http://www.der-landwirt-schafft.de/ |date=2022-01-29 }} (private Initiative)
* [http://www.meine-landwirtschaft.de/ meine-landwirtschaft.de]
* Greenpilot: [http://www.greenpilot.de/ ''Die virtuelle Fachbibliothek für Ernährung, Umwelt und Agrar'']
* [http://www.biotopfonds.de/ Initiative der Jägerschaften in Nordwestdeutschland zum Schutz der Arten der Feldflur]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.regionfilm.de/ Dokumentationsprojekt zur regionalen Landwirtschaft. Hier wird die Lebensmittelproduktion unter die Lupe genommen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150921050653/http://regionfilm.de/ |date=2015-09-21 }}

{{Poljoprivreda}}

[[Kategorija:Poljoprivreda| ]]
[[Kategorija:Primijenjene nauke]]</text>
      <sha1>pym71qabshy04xcc7ls0o0t5qfa8o22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukrajina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3185</id>
    <revision>
      <id>42662365</id>
      <parentid>42661532</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42662365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84985" sha1="sqgl7yfma1k0512tfi096qngf8ju9cx" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina
| ime                     = 
| izvorno_ime             = Україна 
| ime_genitiv             = Ukrajine
| status             = 
| zastava            = Flag of Ukraine.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = 
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Europe-Ukraine (disputed territory).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno)
| slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Kijev]]
| latd  = | latm  = | latNS  = 
| longd = | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    =  18 priznatih regionalnih jezika&lt;ref name=&quot;Minority&quot;&gt;{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine &quot;On Principles of State Language Policy&quot; (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}&lt;/ref&gt; 
| etničke_grupe        =  {{unbulleted list
  | 77,8% [[Ukrajinci]]
  | 17,3% [[Rusi]]
  | {{nowrap|4,9% ostali}}
 }}
| etničke_grupe_godina = 2001
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = 
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Volodimir Zelenskij]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] 
| vođa_ime2    = [[Sergij Korecki]]
| vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]]
| vođa_ime3    = [[Ruslan Stefančuk]]
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = 
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = 
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = 
| uspostava_datum1     = 
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 603.628
| površina_oznaka  = 
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 44.291.413&lt;ref name=&quot;pop&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_proc_godina  = 
| stanovništvo_proc_rang    = 
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| Gini          = 
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 
| Gini_promjena = 
| HDI           = 
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = 
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[ukrajinska grivnja]]
| valuta_kod = UAH
| vremenska_zona     = [[UTC+2]]&lt;ref name=&quot;timechange&quot;&gt;{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час &quot; Події &quot; Україна &quot; Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}&lt;/ref&gt;
| utc_nadom          = 
| vremenska_zona_DST = [[UTC+3]]
| utc_nadom_DST      =
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]]
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}}
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])&lt;ref name=&quot;pop&quot;/&gt;, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu.

== Porijeklo imena države ==
Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno &quot;Ukrajina&quot;, pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao &quot;[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]&quot; ili &quot;Rusini&quot;. S vremenom je naziv &quot;Rusini&quot; počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv &quot;Mala Rusija&quot; ({{jez-ru|Малороссия}}). 

Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom &quot;zemlja naroda kojemu se pripada&quot;, dakle pojednostavljeno &quot;naša zemlja&quot;. Riječ &lt;u&gt;''Ukrajina''&lt;/u&gt; (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край&lt;ref&gt;{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&amp;st=1&amp;term= |title= край |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote=  }}&lt;/ref&gt; – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju &quot;krajina&quot; se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ &quot;u-krajina&quot; označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao &quot;najudaljeniji prostor&quot; ili &quot;pogranično područje&quot;, dok drugi riječ dovode u vezu sa &quot;rodnim krajem&quot; ili &quot;vlastitom, svojom zemljom&quot;. Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;&gt;{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького  |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i &lt;u&gt;Ukrajina&lt;/u&gt; mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же &lt;u&gt;Оукраина&lt;/u&gt; много постони [...]}}&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;/&gt;}}

Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz &quot;Ukrajina&quot;. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]].

== Historija Ukrajine ==
{{V. također|Historija Ukrajine}}
=== Prethistorijsko razdoblje ===
[[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]]
Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]].

Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se.

Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju &quot;Venedima&quot; ili &quot;Venetima&quot;. Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]].

=== Doba kneževina ===
[[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]]
U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]).

=== Vrijeme Poljsko-litvanske unije ===
[[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]]
U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]].

[[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]]
Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a.

=== Doba unije sa carskom Rusijom ===
Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara.

==== Narodni preporod ====
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Karmelyuk.JPG
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835)
 | image2            = TarasShevchenko.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861)
}}
Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države.

Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine.

=== Ukrajina između 1917. i 1920. ===
[[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]]
Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna &quot;Rada&quot;]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom &quot;Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći&quot;. To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]].

=== Doba Sovjetske Ukrajine ===
Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. 
 
Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo &quot;žitnicom SSSR-a&quot;.

[[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u &quot;Crveni partizan&quot; u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]]
Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su &quot;[[kulak|kulacima]]&quot; i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. 

Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava&lt;ref&gt;[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}&lt;/ref&gt;.

[[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom.

Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje &quot;židovsko-boljševičke urote&quot; ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&amp;k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora.

[[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]]
Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu &quot;Grad heroj&quot;) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra.

Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi.

Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946).

U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. 
 
Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih.

Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

=== Samostalna Ukrajina ===
[[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor &quot;''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''&quot; iz [[24. augusta]] [[1991]].]]
Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]].

Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada.

Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja &quot;[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]&quot; u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke &quot;Blok Julije Timošenko&quot;. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]].

U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do &quot;[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]&quot; (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom &quot;[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]&quot;, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje.

=== Rusko-ukrajinski rat ===
{{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}}
[[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]]
Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom.

Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor.

Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu.

== Geografija ==
[[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]]
Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. 

Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. 

Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila.

Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more.

Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu:
* [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija;
* [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]];
* [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa;
* [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]];
* [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru.

Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata.

=== Klima ===
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 450px
 | caption_align     = center
 | image1            = Koppen-Geiger Map UKR present.svg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].
 | image2            = Solar Map of Ukraine.png

 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca.
}}
Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara.

Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene.

== Administrativna podjela Ukrajine ==
{{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}}
[[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]]
Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. 
 
Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština).

Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji.

=== Autonomna Republika Krim ===
[[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]].
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style=&quot;text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; &quot; summary=&quot;links to Ukraine's oblasts and their capital cities&quot;
|+ style=&quot;vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;&quot; | Popis ukrajinskih oblasti
|- style=&quot;background:#ddd; vertical-align:top;&quot;
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (hrvatski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (ukrajinski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Tradicionalni naziv
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblasno središte
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Čerkaška oblast
| Черкаська область &lt;br /&gt;''Čerkas'ka oblast'''
| Черкащина &lt;br /&gt;''Čerkaščyna''
| Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Černigivska oblast
| Чернігівська область &lt;br /&gt;''Černigivs'ka oblast'''
| Чернігівщина &lt;br /&gt;''Černigivščyna''
| Чернігів, Černigiv
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Černivačka oblast
| Черніветська область &lt;br /&gt;''Černivets'ka oblast'''
| Чернівеччина &lt;br /&gt;''Černiveččyna''
| Чернівці, Černivci 
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Dnjipropetrovska oblast
| Дніпропетровська область &lt;br /&gt;''Dnipropetrovs'ka oblast'''
| Дніпропетровщина &lt;br /&gt;''Dnipropetrovščyna''
| Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Donečka oblast
| Донецька область &lt;br /&gt;''Donets'ka oblast'''
| Донеччина &lt;br /&gt;''Doneččyna''
| Донецьк, (Donec'k)/ Doneck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Ivano-Frankivska oblast
| Івано-Франківська область &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivs'ka oblast'''
| Івано-Франківщина &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivščyna''
| Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Harkovska oblast
| Харківська область &lt;br /&gt;''Harkivs'ka oblast'''
| Харківщина &lt;br /&gt;''Harkivščyna'', &lt;br /&gt;ili Слобожанщина &lt;br /&gt;''Slobožanščyna''
| Харків, Harkov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Hersonska oblast
| Херсонська область &lt;br /&gt;''Hersons'ka oblast'''
| Херсонщина &lt;br /&gt;''Hersonščyna''
| Херсон, Herson
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Hmeljnička oblast
| Хмельнитська область &lt;br /&gt;''Hmel'nyts'ka oblast'''
| Хмельниччина &lt;br /&gt;''Hmel'nyččyna''
| Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Kijevska oblast
| Київська область &lt;br /&gt;''Kyjivs'ka oblast'''
| Київщина &lt;br /&gt;''Kyjivščyna''
| Київ, (Kyjiv)/ Kijev
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Kirovogradska oblast
| Кіровоградська область &lt;br /&gt;''Kirovograds'ka oblast'''
| Кіровоградщина &lt;br /&gt;''Kirovogradščyna''
| Кіровоград, Kirovograd
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Luganska oblast
| Луганська область &lt;br /&gt;''Lugans'ka oblast'''
| Луганщина &lt;br /&gt;''Luganščyna''
| Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Lavovska oblast
| Львівська область &lt;br /&gt;''L'vivs'ka oblast'''
| Львівщина &lt;br /&gt;''L'vivščyna''
| Львів, (L'viv) / Lavov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Mikolajivska oblast
| Миколаївська область &lt;br /&gt;''Mykolaivs'ka oblast'''
| Миколаївщина &lt;br /&gt;''Mykolajivščyna''
| Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Odeška oblast
| Одеська область &lt;br /&gt;''Odes'ka oblast'''
| Одещина &lt;br /&gt;''Odeščyna''
| Одеса, Odesa
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Poltavska oblast
| Полтавська область &lt;br /&gt;''Poltavs'ka oblast'''
| Полтавщина &lt;br /&gt;''Poltavščyna''
| Полтава, Poltava
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Rivanjska oblast
| Рівненська область &lt;br /&gt;''Rivnens'ka oblast'''
| Рівненщина &lt;br /&gt;''Rivnenščyna''
| Рівне, Rivne
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Sumska oblast
| Сумська область &lt;br /&gt;''Sums'ka oblast'''
| Сумщина &lt;br /&gt;''Sumščyna''
| Суми, (Sumy) / Sumi
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Ternopiljska oblast
| Тернопільська область &lt;br /&gt;''Ternopil's'ka oblast'''
| Тернопільщина &lt;br /&gt;''Ternopil'ščyna''
| Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Vinička oblast
| Віннитська область &lt;br /&gt;''Vinnyts'ka oblast'''
| Вінниччина &lt;br /&gt;''Vinnyččyna''
| Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Volinjska oblast
| Волинська область &lt;br /&gt;''Volyns'ka oblast'''
| Волинь &lt;br /&gt;''Volyn'''
| Луцьк, (Luc'k)/ Luck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Zakarpatska oblast
| Закарпатська область &lt;br /&gt;''Zakarpats'ka oblast'''
| Закарпаття &lt;br /&gt;''Zakarpattja''
| Ужгород, Užgorod
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Zaporiška oblast
| Запорізька область &lt;br /&gt;''Zaporiz'ka oblast'''
| Запоріжчина &lt;br /&gt;''Zaporižčyna''
| Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Žitomirska oblast
| Житомирська область &lt;br /&gt;''Žytomyrs'ka oblast'''
| Житомирщина &lt;br /&gt;''Žytomyrščyna''
| Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir
|}
&lt;/div&gt;

== Ekonomija ==
Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini.

U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama.

Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]].

Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine.

== Demografija ==
[[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]]
Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]).

Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.&lt;ref name=&quot;Subtelny2000&quot;&gt;{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}&lt;/ref&gt; Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. 

Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom.

Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama.

Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%).

=== Gradovi ===
'''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}'''
[[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]]
Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher=  |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika;
* [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika;
* [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika;
* [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika;
* [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika;
* [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika;
* [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika;
* [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika;
* [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika.
Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe'').

== Kultura ==
{{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}}
===Jezik===
{{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}}
Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],&lt;ref name=&quot;Contitution1996&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last=  |first=  |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.&lt;/ref&gt; [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]).

Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine.

Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:&lt;ref name=&quot;Minority&quot;/&gt; [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]].

Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni &quot;g&quot;. Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi &quot;g&quot; koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo.

=== Kulturna baština (UNESCO)===
[[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Nacionalni park Sinevir]]]]
Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;:
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023).

=== Državni praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+'''Glavni državni praznici u Ukrajini'''
|-
|- bgcolor=&quot;#4c619a&quot; style=&quot;color:white&quot;
! Datum || Naziv
|-
|'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]]
|-
|'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]]
|-
|'''[[16. februara]]'''
|[[Dan ukrajinskog jedinstva]]
|-
|'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]]
|-
|'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]]
|-
|'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]]
|-
|'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]]
|-
|'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]]
|-
|'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]]
|-
|'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]]
|-
|'''Neodređeni datum'''
|[[Uskrs]]
|-
|'''Neodređeni datum'''
|[[Duhovi (praznik)|Duhovi]]
|}

== Sport ==
[[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]]
Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. 

Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004.

Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). 

Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova.

== Vanjske veze ==
* '''Zvanične stranice'''
** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica
** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }}
* '''Ostale veze'''
** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum)
** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum'']

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (&lt;small&gt;Конституція України&lt;/small&gt;) |last=  |first=  |date= 1996 |website=  |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }}
{{refend}}

{{Commonscat|Ukraine}}
Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}}

{{Slovenske države}}
{{Evropa}}
{{CIS}}
{{Politika Ukrajine}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ukrajina| ]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>sqgl7yfma1k0512tfi096qngf8ju9cx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1960.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7649</id>
    <revision>
      <id>42662341</id>
      <parentid>42586162</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:25:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42662341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68292" sha1="cit5nk0l0s5swrcm9c5ftbf67frup2m" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1960}}
Godina '''1960''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

&quot;[[Godina Afrike]]&quot; - zbog velikog broja zemalja na tom kontinentu koji je dobio nezavisnost ove godine.

__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1960''': &lt;br /&gt; [[1960#Januar/Siječanj|1]] • [[1960#Februar/Veljača|2]] • [[1960#Mart/Ožujak|3]] • [[1960#April/Travanj|4]] • [[1960#Maj/Svibanj|5]] • [[1960#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1960#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1960#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1960#Septembar/Rujan|9]] • [[1960#Oktobar/Listopad|10]] • [[1960#Novembar/Studeni|11]] • [[1960#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1960#Rođenja|Rođenja]] • [[1960#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Cameroon (1957).svg|23px]] [[Kamerun]] nezavisan od [[Francuski Kamerun|francuske administracije po trustu UN]]. Dogodine uvećan za južni deo [[Britanski Kamerun|Britanskog Kameruna]]. [[Ahmadou Ahidjo]] je premijer, zatim predsednik do 1982. 
* 1. 1. - Uveden novi [[francuski franak]] = 100 starih (2002. zamenjen eurom = 6,55957 franaka).
* 1. 1. - Stranci više ne smeju imati dućane u seoskim krajevima Indonezije - usmereno protiv [[Kinezi u Indoneziji|Kineza]].
* [[4. 1.]] - Potpisana Stokholmska konvencija kojom se u svibnju formira [[Europska slobodna trgovinska zona]], sa sedam članica - alternativa za [[EEZ]].
* 4. 1. - [[Albert Camus]] poginuo u saobraćajnoj nesreći.
* [[5. 1.]] - Britanski premijer [[Harold Macmillan]] krenuo na šestonedeljnu turneju po Africi. Ovog meseca je u Zambiji [[Kenneth Kaunda]] oslobođen iz zatvora, a u Keniji je nakon sedam godina ukinuto vanredno stanje (→ [[Mau Mau ustanak|Mau Mau]]).
* [[9. 1.]] - Počinje gradnja Visoke [[Asuanska brana|Asuanske brane]] (egipatsko-sovjetski poduhvat završen 1970, jezero napunjeno 1976).
* [[14. 1.]] - [[Nikita Hruščov]] objavljuje da će sovjetske oružane snage biti smanjene sa 3,6 na 2,4 miliona ljudi (otkazano sledeće godine).
* januar - Iz [[Varšava|Varšave]] proteran jugoslovenski vojni ataše i njegov asistent.
* [[19. 1.]] - U Vašingtonu potpisan Ugovor o uzajamnoj saradnji i sigurnosti između SAD i Japana, nepopularan u Japanu.
* [[20. 1.]] - Sovjetska interkontinentalna raketa [[R-7 Semjorka]], dometa 11.000&amp;nbsp;km, primljena je u oružane snage.
* [[21. 1.]] - Nesreća u rudniku uglja Coalbrook u Južnoj Africi, stradalo 437 rudara.
* [[22. 1.]] - Predsednik [[Charles de Gaulle|de Gaulle]] smenio komandanta francuskih snaga u [[Francuski Alžir|Alžiru]], [[Jacques Massu|Jacquesa Massua]] nakon spornog intervjua (vođa pobune iz 1958, najavljivao upotrebu sile od strane vojske).
* [[23. 1.]] - [[Batiskaf Trieste]] zaronio na dno [[Marijanski rov|Marijanskog rova]] - dubina 10.911 metara.
* [[24. 1.]] - &quot;Sedmica barikada&quot;: pobuna Evropljana u gradu Alžiru.
* 29. 1. - U Zagrebu osuđena na zatvor grupa na čelu sa ocem fra [[Rudi Jerak|Rudijem Jerakom]].
* [[31. 1.]] - Napetost na granici Izraela i Sirije (tada deo [[UAR]]): Izraelci odgovaraju na sirijsko granatiranje, prepadom na sirijsko selo, poginulo je devet Sirijaca.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Brana Radoinja.jpg|mini|200px|Brana Radoinja, deo [[Hidroelektrana Bistrica|HE Bistrica]]]]
* [[1. 2.]] - [[HE Bistrica]] na [[Lim]]u priključena na mrežu (prva sinhronizacija).
* 1. 2. - [[Pokret za građanska prava (SAD)|Pokret za građanska prava]]: četvrica crnaca u [[Greensboro, North Carolina]] započinju ''sit-in'' protest u Woolworthovim radnjama (do jula).
* [[3. 2.]] - Britanski premijer [[Harold Macmillan]] održao govor nazvan &quot;Vetar promene&quot; u belom južnoafričkom parlamentu - najava dekolonizacije, blaga kritika [[apartheid]]a. [[Južnoafrička Unija]] dogodine postaje republika izvan komonvelta.
* [[5. 2.]] - Prikazan [[Federico Fellini|Fellinijev]] film ''[[La dolce vita]]'' - zbog osude crkve suočen je sa cenzurom, ali je veoma gledan.
* [[6. 2.]] - Partija bivšeg [[burma]]nskog premijera [[U Nu]]a odnela ubedljivu pobedu na izborima (oboren vojnim udarom 1962).
* [[8. 2.]] - Zvanično ustoličena [[Holivudska staza slavnih]] - ove i sledeće godine postavljeno oko 1.500 oznaka.
* 8. 2. - U Osijeku osuđena grupa od šest katoličkih svećenika i dva seminarca, po optužbi za separatizam. (NYT)
* [[10. 2.]] - U [[Krašić]]u umro kardinal [[Alojzije Stepinac]], pošto je dobio posthumnu amnestiju, dozvoljena je velika sahrana u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]] 13. februara&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:510901c4-cc98-4a0f-9da4-4db80734975e &quot;Relations between State and Catholic Church in Yugoslavia&quot;], 18 February 1960. HU OSA 300-8-3-9465&lt;/ref&gt;. Austrijski kardinal [[Franz König]] povređen u saobraćajnoj nesreći na putu.
[[Datoteka:Embalmed Cardinal Alojzije Stepinac - Zagreb Cathedral (13023186005).jpg|mini|250px|[[Alojzije Stepinac]] - sarkofag]]
* [[11. 2.]] - Nacionalizacijom banaka u Egiptu, počinje program nacionalizacije u [[Ujedinjena Arapska Republika|Ujedinjenoj Arapskoj Republici]].
* [[13. 2.]] - [[Datoteka:Mushroom cloud.svg|30px]] ''Gerboise Bleue'' (&quot;Plavi skočimiš&quot;): [[Francuska]] je u alžirskoj Sahari testirala svoju prvu atomsku bombu, snage 70 kilotona, čime postaje četvrta nuklearna sila.
* 13. 2. - [[Fidel Castro|Castro]] i [[Anastas Mikojan|Mikojan]] potpisali trgovački ugovor između Kube i SSSR - šećer za naftu.
* [[16. 2.]] - Operacija Sandblast: američka podmornica ''USS Triton'' započinje cirkumnavigaciju ispod površine (do aprila).
* [[17. 2.]] - Kriza Rotem: nakon pogrešne informacije o izraelskim namerama protiv Sirije, Egipat šalje vojsku na Sinaj, deeskalacija desetak dana kasnije.
* [[18.2.|18]] - [[28. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1960]] u Kaliforniji.
* [[19. 2.]] - Počeci [[Kineski svemirski program|Kineskog svemirskog programa]]: lansirana prva [[sondažna raketa]], [[T-7 (raketa)|T-7]].
* [[22. 2.]] - [[Edvard Kardelj]] primljen za punog člana SANU, govori o jugoslovenskom putu u socijalizam i potrebi &quot;novih metoda i sredstava&quot;.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:eac270dc-23fc-4fbf-ae6f-4312a0cff9c8 &quot;Kardelj on Yugoslav Way to Socialism&quot;], 25 February 1960. HU OSA 300-8-3-9464&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Walk of fame, Hollywood - panoramio.jpg|mini|200px|[[Holivudska staza slavnih]]]]
* [[25. 2.]] - Sudar dva aviona iznad Rio de Janeira, američkog sa mornaričkim orkestrom za Eisenhowerovu posetu i brazilskog putničkog, ukupno 61 žrtva i troje preživelih.
* [[26. 2.]] - Padovi aviona kod [[Shannon]]a u Irskoj i [[Lavov]]a u Ukrajinskoj SSR, sa 23 odn. 32 žrtve.
* [[28. 2.]] - Oslobođena četvorica osuđenih 1958: predratni socijalisti Aleksandar Pavlović i [[Bogdan Krekić]] i profesori [[Dragoslav Stranjaković]] i Milan Žujović.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:217eac77-5ff4-4b63-8421-5102e0959ab0 &quot;Yugoslav Government Frees Four Political Prisoners&quot;], 1 March 1960. HU OSA 300-8-3-9462&lt;/ref&gt;
* [[29. 2.]] - Zemljotresom uništen grad [[Agadir]] u Maroku, stradalo najmanje 12.000 ljudi.
* 29. 2. - U Čikagu otvoren prvi [[Playboy]]ev klub, goste služe &quot;[[Playboy Bunny|zečice]]&quot;.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:New York Playboy Club Bunnies aboard USS Wainwright (DLG-28) c1971.jpg|mini|220px|Zečice (ca. 1971)]]
* [[2. 3.]] - [[Elvis Presley]] se vratio s odsluženja vojnog roka u Nemačkoj. 
* [[4. 3.]] - [[Eksplozija La Coubre]]: francuski teretnjak sa oružjem iz Belgije eksplodirao u havanskoj luci, najmanje 75 mrtvih - Castro optužuje SAD. Sutradan, tokom komemoracije nastaje najpoznatiji lik [[Che Guevara|Che Guevare]], ''[[Guerrillero Heroico]]'' (popularizovan 1967-68).
* [[4. 3.|4]] - [[9. 3.]] - U Beogradu održan VII Festival jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma - prethodnih šest je održano u Puli, zajedno sa programom igranih filmova. 
[[Datoteka:KordaFilmRollChe.jpg|mini|300px|[[Alberto Korda|Kordina]] rolna filma, sa slikom ''[[Guerrillero Heroico]]'']]
* [[5. 3.]] - Vođena demokratija u Indoneziji: nakon što je u januaru preuzeo kontrolu nad partijama, [[Sukarno]] raspušta parlament, kasnije obnavlja Narodnu konsultativnu skupštinu. Ove godine proklamuje ideologiju Nasakom - nacionalizam, religija, komunizam.
* {{circa}} 5. 3. - [[Omladinske radne akcije]]: počinju radovi na deonicama [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autoputu Bratstva i jedinstva]] Niš-Grdelica i Udovo-Đevđelija (83&amp;nbsp;km, 48.000 omladinaca&lt;ref&gt;Савезне омладинске радне акције у Југославији 1946-1963. arhivyu.gov.rs&lt;/ref&gt;, otvoreno u decembru). Ove godine ORA „Sava“ radi na izgradnji nasipa i uređenju Zagreba i okolice.
* [[7. 3.]] - U Sofiji ponovo otvorena američka ambasada, nakon prekida odnosa 1950.
* [[12. 3.]] - Zemljotres kod [[Tetovo|Tetova]] ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.7, int. VIII).
* 12. 3. - Uhapšen skopsko-prizrenski biskup [[Smiljan Franjo Čekada]], i još dvojica svećenika, optužen za krijumčarenje - dobija uslovnu kaznu 18-tog, a svećenici zatvor. (NYT)
* [[13. 3.]] - Prvi program Radio Beograda počinje emitovanje emisije &quot;Vreme sporta i razonode&quot;.
* [[15. 3.]] - Predsednički izbori u Južnoj Koreji: [[Syngman Rhee]] lako dobija četvrti mandat, jer je protivnik nedavno umro, ali izbori za potpredsednika daju sumnjivo veliki procenat njegovom favoritu.
* [[17. 3.]] - Preds. Eisenhower prihvatio plan CIA za smenu vlasti na Kubi, što će od jeseni  dobiti oblik pripreme za [[Invazija u Zaljevu svinja|invaziju]].
* [[18. 3.]] - [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]] odbija jugoslovenski zahtev za status posmatrača. (NYT)
* [[21. 3.]] - [[Sharpevilleski masakr]]: policija u [[Južnoafrička Unija|Južnoj Africi]] ubila 69 i ranila 180 nenaoružanih crnih demonstranata protiv unutrašnjih pasoša.
* [[23. 3.]] - Počeo prvi Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije u Sarajevu, danas Internacionalni teatarski i filmski festival [[MESS]]&lt;ref&gt;[http://www.mess.ba/2015/arhiva/historijat Kratki historijat Internacionalnog teatarskog i filmskog festivala MESS]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. mess.ba&lt;/ref&gt;.
* [[27. 3.]] - Izvešteno da dominikanski diktator [[Rafael Trujillo|Trujillo]] brutalno tretira 300 stranaca, među kojima ima i Jugoslovena (50 emigranata, prema NYT 23. juna), u zatvoru La Victoria, koji su bili regrutovani ali odbijaju da se bore. (NYT)

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] lansirale prvi satelit za vrijeme, [[TIROS-1]].
* [[4. 4.]] - Prve tri ženske sveštenice zaređene u [[Švedska|Švedskoj]].
* 4. 4. - [[32. dodela Oskara]]: [[Ben-Hur (1959 film)|Ben-Hur]] osvojio rekordnih 11 nagrada iz 12 nominacija; najbolji strani film je ''[[Orfeu Negro]]''.
* [[6. 4]] - Jugoslavija objavila da će nastaviti isplatu duga Kraljevine Jugoslavije (prva komunistička vlada koja radi tako nešto)&lt;ref name=&quot;Col&quot;&gt;''Collier's Year Book'' za 1960. (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;
* [[7. 4.]] - U [[Konak (Sečanj)|Konaku]] kod Sečnja je došlo do erupcije zemnog gasa.
* ca. 7. 4. - [[Kampanja četiri napasti]] u NR Kini: umesto [[vrabac]]a, koji su nemilosrdno istrebljivani, neprijatelj su [[stenice]].&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:79aeed1a-bc9b-4b7f-807c-082a06828e78 &quot;In East Germany: Ulbricht Gives Instructions for &quot;Model Cows&quot;- In Red China: Sparrows Pardoned&quot;], 11 April 1960. HU OSA 300-8-3-12331&lt;/ref&gt;
* [[8. 4.]] - Album ''[[Elvis is Back!]]''.
* 8. 4. - U Južnoj Africi zabranjen [[Afrički nacionalni kongres]] - do 1990, vladajuća stranka zemlje od 1994.
* 8. 4. - Holandsko-nemački sporazum o povratku tri mesta Nemačkoj, u zamenu za 280 miliona maraka (izvršeno 1963).
* [[9. 4.]] - Južnoafrički premijer [[Hendrik Verwoerd]] ustreljen - preživeo je, ali biće ubijen 1966.
* [[14. 4.]] - Kroz Beograd je prošla diližansa sa [[Tulipan|lalom]], koja putuje iz Istanbula na sajam cveća u Roterdamu,&lt;ref&gt;&quot;Diližansa s lalom u Beogradu&quot;, Borba, 15. apr. 1960, str. 5 (foto)&lt;/ref&gt; 400 godina nakon što je holandski ambasador [[Ogier Ghiselin de Busbecq|de Busbecq]] poslao lale.
* april - [[Istočna Njemačka]]: &quot;Socijalističko proljeće na selu&quot;, usiljena kolektivizacija izaziva pojačanu emigraciju na zapad.
* [[19.4.|19]] - [[26. 4.]] - &quot;Aprilska revolucija&quot; radnika i studenata u autoritarnoj [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] dovodi do ostavke predsednika [[Syngman Rhee]]-a. U neredima je stradalo 186 ljudi.
* 19. 4. - U [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]], tj. Njujorku, osnovan pokret [[SWAPO]] - vladajuća partija u nezavisnoj Namibiji od 1990.
[[Datoteka:Congresso Nacional -.jpg|mini|250px|Brazilski nacionalni kongres]]
* [[21. 4.]] - U [[Brazil]]u, [[glavni grad]] države (Federalni Distrikt) je prebačen iz [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] u [[Brazilija|Braziliju]]. Estado da Guanabara (Federalna država Guanabara) je uspostavljena da bi naslijedila [[Rio de Janeiro]] kao [[brazil]]ski federalni distrikt.
* 18 - [[22. 4.]] - U Beogradu održan V kongres [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRNJ]] - pitanja o budućnosti SKJ, ima predloga da se mnoge partijske funkcije prebace na SSRN. (?) [[Aleksandar Ranković]] je generalni sekretar nakon [[Edvard Kardelj|Kardelja]].&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:7511cc89-fcff-4aa8-8f08-a93923b61a66 &quot;After The Fifth Congress of the &quot;Socialist Alliance of Working People of Yugoslavia&quot;&quot;], 27 April 1960. HU OSA 300-8-3-9457&lt;/ref&gt;
* [[23. 4.]] - U [[Gioia del Colle]] faktički uspostavljena komanda raketa srednjeg dometa ([[MRBM]]) [[PGM-19 Jupiter]] postavljenih u Italiji.
* [[24. 4.]] - ''Bloody Wade-in'': crnci, uključujući žene i decu, dolaze na plažu rezervisanu za belce u [[Biloxi, Mississippi]] - dolazi do krvavih nereda.
* [[27. 4.]] - {{flag|Togo}}, raniji [[Francuski Togoland]], stekao nezavisnost od [[Ujedinjene nacije|UN]] starateljstva koje je provodila [[Francuska]].
* [[28. 4.]] - Nedavno izabrani južnokorejski potpredsednik [[Lee Ki-poong]] ubijen od strane svog sina, koji je ubio i ostatak porodice i sebe.
* [[29. 4.]] - Prvo test emitovanje [[televizija u Albaniji|televizije u Albaniji]], zvanično od 1. maja.
* 29. 4. - Dalaj Lama, [[Tenzin Gjatso]], stiže u [[Dharamsala|Dharamsalu]], gde će biti sedište tibetanske vlade u egzilu.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:OperationGrandSlam1960.jpg|mini|200px|Putanja U-2]]
* [[1. 5.]] - [[Obaranje U-2 (1960)|Obaranje U-2]], američkog špijunskog aviona, iznad [[SSSR]] izaziva krizu.
* 1. 5. - Država Bombay u Indiji podeljena po lingvističkom principu na [[Maharashtra|Maharashtru]] i [[Gujarat]]. 
* [[2. 5.]] - [[Robert H. Goetz]] izveo u Njujorku prvu [[bajpas]] operaciju na čoveku.
* [[3. 5.]] - Ustanovljena [[EFTA]], Evropska asocijacija slobodne trgovine.
* [[5. 5.]] - Hruščov objavio da je iznad SSSR oboren američki avion - nije pominjao detalje pa su Amerikanci pustili priču o meteorološkoj misiji koja je imala nesreću.
* 5. 5. - SAD odobrile zajam FNRJ od 14,8 miliona dolara za kupovinu 59 dizel lokomotiva. (NYT, vest ponovljena 24. juna)
* [[6. 5.]] - Predsednik SAD potpisao Zakon o građanskim pravima, kojim se osigurava registracija u biračkim spiskovima.
* 6. 5. - [[Princeza Margaret, grofica of Snowdona|Princeza Margaret]], sestra kraljice Elizabete, udala se za pučanina Antony Armstrong-Jonesa - prvo kraljevsko venčanje prenošeno preko televizije (razveli su se 1978).
* [[7. 5.]] - [[Leonid Brežnjev]] je predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR nakon [[Kliment Vorošilov|Vorošilova]] (1960-64. i 1977-82, gen. sek. KPSS 1964-82).
* [[9. 5.]] - Predsjednik Tito pustio u eksploataciju prvi jugoslavenski naftovod, [[Stružec]] - [[Sisak]]. 
[[Datoteka:Laser rubis.jpg|mini|220px|Rubinski laser]]
* [[10. 5.]] - Nuklearna podmornica ''USS Triton'' završila prvo podvodno oplovljavanje Zemlje (Operacija ''Sandblast'').
* [[11. 5.]] - Tim [[Mosad]]ovih agenata uhvatio [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]] u Buenos Airesu (objavljeno 23. 5.).
* 11. 5. - Pokrenut [[Evropski socijalni fond]], predviđen Rimskim ugovorom 1957.
* [[13. 5.]] - [[Jean-Paul Sartre]] posetio Tita u Beogradu. 
* 13. 5. - Zasedanje [[Odbor Predstavničkog doma za antiameričke aktivnosti|Odbora Predstavničkog doma za antiameričke aktivnosti]] u San Francisku je praćeno studentskim neredima.
* 13. 5. - Američka Šesta flota u poseti Jugoslaviji. (NYT)
* [[15. 5.]] - Lansiran [[Sputnjik 4]], prva letelica tipa [[Vostok]], namenjena ljudskom letu.
* [[16. 5.]] - Propao samit četiri sile u Parizu: Hruščov osuđuje Amerikance i povlači pozivnicu Eisenhoweru.
* 16. 5. - [[Theodore Maiman]] uključio prvi [[laser]] (rubinski). U ovo vreme nekoliko timova je radilo na teoretskim i praktičnim aspektima lasera.
* [[17. 5.]] - Britanska kraljica-majka otvara [[Kariba (brana)|branu Kariba]] na Zambeziju, ispred koje nastaje najveće [[Kariba (jezero)|veštačko jezero]] po zapremini na svetu.
[[Datoteka:Tsunami travel time Valdivia 1960.jpg|mini|200px|Cunami nakon [[Potres kod Valdivije 1960.|Valdivijskog potresa]]]]
* [[22. 5.]] - [[Potres kod Valdivije 1960.|Potres kod Valdivije]] u Čileju je najsnažniji ikad zabilježeni, magnitude 9,5. U potresu je stradalo između 3 i 6.000 osoba, cunami je bio smrtonosan i na Havajima i Japanu.
* [[23. 5.]] - Organ CK KPSS &quot;Kommunist&quot; optužuje Tita da svojom &quot;neutralnošću&quot; pomaže SAD. (NYT)
* [[27. 5.]] - Prvi [[državni udar u Turskoj 1960.|državni udar u Turskoj]]: vojska je zbacila predsednika [[Celâl Bayar|Bayara]] i premijera [[Adnan Menderes|Menderesa]], preuzima gen. [[Cemal Gürsel]] (do 1966) a Menderes je pogubljen dogodine.
* 27. 5. - Tito u Subotici optužuje SAD da su srušile samit preletom U-2, ranije je osuđivao obe strane.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:353614a6-1777-44ba-b424-0ef402af3a45 &quot;Tito Changes Mind on Who is to be Blamed for the Summit Conference Failure&quot;], 31 May 1960. HU OSA 300-8-3-6509&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:80cd3923-27d7-4447-91de-1c2f1ae3d5e4 &quot;Yugoslav-Soviet Skirmish over Broken Summit&quot;], 23 May 1960. HU OSA 300-8-3-9455&lt;/ref&gt;
* [[30. 5.]] - U [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]] svečano ustoličen [[patrijarh German]], 43. poglavar [[SPC]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Osnovan [[vršac|vršački]] &quot;[[Hemofarm]]&quot;.
* [[3. 6.]] - Jugoslavija će dobiti 41 milion dolara pomoći od SAD. (NYT)
* 5 - 7. 6. - JAHO I, prva jugoslavenska alpinistička ekspedicija na Himalaje, popela se na [[Trisul]] II i III.
* [[7. 6.]] - Kubanske rafinerije u američkom vlasništvu odbile preraditi sovjetsku naftu (delom zbog velikih dugova kubanske vlade) - nacionalizovane su krajem meseca&lt;ref name=&quot;lrwolfe&quot;&gt;Wolfe, Lisa Reynolds (December 13 2012). [http://www.coldwarstudies.com/2010/12/13/cold-war-havana-prelude-to-american-sanctions/ Cold war Havana: Prelude to American Sanctions], coldwarstudies.com&lt;/ref&gt;.
* 8 - 9. 6. - Tajfun Mary je pogodio Hong Kong i kinesku provinciju Fukien - strada 1.600 ljudi, najviše u klizištima.
* [[10. 6.]] - Beograd protestuje Albaniji zbog [[Enver Hoxha|Hoxhinih]] napada, početkom meseca i kineski zamenik premijera je napadao jugoslovenske &quot;revizioniste&quot;.
* [[11. 6.]] - U Drini se utopilo šestoro učenika iz Badovinaca.
* [[15. 6.]] - Najmasovnije demonstracije u istoriji Japana, zbog ratifikacije ugovora sa SAD - preds. Eisenhower morao otkazati posetu, na molbu japanskog premijera.
* jun - [[NR Kina]] je izgradila prvi veliki hidro projekat na [[Žuta reka|Žutoj reci]], branu Sanmenxia - ubrzo dolazi do problema zbog velike količine sedimenta.
* jun - Objavljena pesma ''[[Itsy Bitsy Teenie Weenie Yellow Polkadot Bikini]]'' u izvedbi [[Brian Hyland|Briana Hylanda]], misli se da je podstakla prodaju [[bikini]]ja.
* [[16. 6.]] - Masakr u Muedi: portugalska vojska pucala na demonstrante na severu Mozambika.
* [[20. 6.]] - {{flagicon|Mali|1959}} Federacija Mali (današnji [[Mali]] i [[Senegal]]) stekla nezavisnost (raspala se već u avgustu).
* 20. 6. - [[Norodom Sihanouk]], raniji kralj i premijer, postaje Šef države [[Kambodža|Kambodže]] (do 1970).
* 21-[[22. 6.]] - [[Kinesko-sovjetski raskol]]: na kongresu Rumunske radničke partije u Bukureštu dolazi do sukoba između Hruščova i kineske delegacije.
* [[24. 6.]] - [[Jugoslavija]], [[Grčka]] i [[Turska]] raspustile [[Balkanski savez]], zasnovan [[1954]].
* 24. 6. - U [[DR Kongo|Kongu]] dogovoreno da će konzervativni [[Joseph Kasavubu]] biti predsednik a levičar [[Patrice Lumumba]] premijer.
* 24. 6. - Venecuelanski predsednik [[Rómulo Betancourt]] je povređen u atentatu iza kojeg stoji dominikanski diktator [[Rafael Trujillo]] - Organizacija američkih država uvodi sankcije u avgustu.
* [[26. 6.]] {{flag|Madagaskar}} nezavisan od Francuske.
* [[28. 6.]] - Zasnovan [[Univerzitet u Novom Sadu]] (početak rada najesen).
* 28. 6. - Savezno izvršno veće odlučilo da će biti kontrolisane cene samo neke robe&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:25bc81ce-3c80-4c03-afd7-40affb3a2c73 &quot;Yugoslav Liberalize System of Price Control&quot;], 1 July 1960. HU OSA 300-8-3-9452&lt;/ref&gt; - deo predstojećih reformi.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:e66e5721-d2ba-44f4-a20b-38f8029c30ef &quot;Yugoslav Economic Changes Reported&quot;], 11 July 1960. HU OSA 300-8-3-9450&lt;/ref&gt;
* [[30. 6.]] - {{flagicon|DR Kongo|1960}} [[Kongo]] stekao nezavisnost od [[Belgija|Belgije]], premijer [[Patrice Lumumba]] održao pred belgijskim kraljem &quot;nepriličan&quot; govor o patnjama kongoanskog naroda pod kolonijalizmom.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - {{flag|Somalija}}, ili Somalska Republika, nastaje kada se raniji protektorat [[Britanski Somaliland]], nezavisan od 26. juna, ujedini sa novonezavisnom [[Trustovska Teritorija Somalija|Trustovskom Teritorijom Somalijom]], koja je bila pod italijanskom administracijom.
* 1. 7. - [[Gana]] postaje republika, [[Kwame Nkrumah]] je prvi predsednik.
* 1. 7. - Sovjetski [[MiG-19]] oborio američki izviđački avion [[Boeing B-47 Stratojet]] iznad [[Barentsovo more|Barentsovog mora]], poginula 4-ica američkih avijatičara.
* [[4. 7.]] – U [[Fort McHenry]]-ju prvi put istaknuta [[zastava SAD]] sa 50 zvjezdica, što će postati verzija u najdužoj upotrebi.
* [[5. 7.]] - Predsednik SAD Eisenhower srezao uvoznu kvotu za kubanski šećer zbog nacionalizacije tamošnjih rafinerija - SSSR i NR Kina narednih dana izjavljuju da će kupovati kubanski šećer&lt;ref name=&quot;lrwolfe&quot;/&gt;.
* 5. 7. - [[Kongoanska kriza]] već počinje: vojska se pobunila protiv svojih belih oficira, dolazi do napada na belce i njihovu imovinu.
* 5. 7. - Iz Jugoslavije naručeni traktori Massey-Ferguson za 10 miliona dolara (NYT).
* [[7. 7.]] - Demonstracije protiv nasilja u [[Reggio Emilia|Reggio Emiliji]]: policija i karabinjeri ubili petoricu.
* 9. 7. - U Beogradu je bio upravni direktor MMF [[Per Jacobsson]]: FNRJ traži zapadne kredite radi reforme na osnovu slobodnog tržišta. (NYT).
* [[11. 7.]] - [[Datoteka:Flag of Katanga.svg|25px]] [[Moise Tshombe]] proglasio nezavisnost [[Država Katanga|Katange]] od DR Kongo. Belgijska mornarica bombardovala luku [[Matadi]], što vodi novom talasu nasilja.
* 11. 7. - U SAD objavljen klasični roman &quot;[[Ubiti pticu rugalicu]]&quot;.
* 11. 7. - Administrator [[Dragutin Nežić]] imenovan za [[Porečka i Pulska biskupija|porečko-pulskog]] biskupa (do 1984).
* [[13. 7.]] - [[John F. Kennedy]] nominovan za demokratskog kandidata na predsedničkim izborima.
* 13. 7. - Otvoren grad-hotel [[Sveti Stefan (ostrvo)|Sveti Stefan]].
* [[14. 7.]] - [[Datoteka:UN ONUC Medal ribbon.svg|25px|Traka medalje UN za ONUC]] Rezolucijom 143, Savet Bezbednosti UN šalje trupe u Kongo - [[Operacija UN u Kongu]] (ONUC) traje do 1964.
* 14. 7. - Požar u mentalnoj bolnici u Gvatemali, stradalo 200 ljudi.
* 14. 7. - [[Jane Goodall]] stiže u [[Nacionalni park Gombe Stream]] u [[Tanganjika|Tanganjici]], gde započinje izučavanje primata. Iste godine otkriva da šimpanze koriste grančice za hvatanje termita. 
* [[15. 7.]] - Finale prvog [[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropskog prvenstva u fudbalu]], u Parizu: SSSR - Jugoslavija 2:1 posle produžetaka ([[Milan Galić]] postigao gol).
* 15. 7. - Japanski premijer [[Nobusuke Kishi]] podneo ostavku, usled gneva javnosti zbog ugovora o sigurnosti sa SAD, dolazi [[Hayato Ikeda]] (do 1964).
* jul - Jazz à Juan: Džez orkestar Radio Beograda pobedio na prvom festivalu u Juan-les-Pins.
* [[16. 7.]] - [[Kinesko-sovjetski raskol]]: Hruščov povlači savetnike, otkazuje projekte saradnje.
* [[19. 7.]] - Američki državni podsekretar C. Douglas Dillon razgovara sa Titom na Brionima - SAD će podržati reforme.
[[Datoteka:Polaris missile second submerged launch.png|mini|220px|[[UGM-27 Polaris|Polaris]] poleće iz vode]]
* [[20. 7.]] - Američka raketa [[UGM-27 Polaris|Polaris]] je prvi put lansirana sa podmornice.
* [[21. 7.]] - [[Sirimavo Bandaranaike]] postaje premijer Sri Lanke, prva žena izabrani šef vlade (1960-65, 1970-77. i 1994-2000).
* 21. 7. - Francis Chichester, engleski navigator i jedriličar stigao u [[New York]] na jahti imena Gypsy Moth II – napravio je rekord sam prejedrivši [[Atlantski okean]] za 40 dana.
* [[22. 7.]] - Liberal [[Jean Lesage]] je novi premijer [[Quebec]]a (do 1966), počinje [[Tiha revolucija]] u toj kanadskoj provinciji - sekularizacija, država blagostanja, porast suverenizma.
* 22. 7. - Prikazan film ''[[The Time Machine (1960 film)|The Time Machine]]''. 
* [[23. 7.]] - Iranski šah izjavio da već godinama faktički priznaje Izrael - Egipat (UAR) će zbog toga prekinuti diplomatske odnose.
* [[23. 7.|23]] - [[30. 7.]] - 7. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|najbolji film]] &quot;[[Deveti krug]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/7-pulski-filmski-festival/index.html 7. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811224045/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/7-pulski-filmski-festival/index.html |date=2018-08-11 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[26. 7.]] - Nakon što je [[Fernando Tambroni]] prinuđen na ostavku zbog tenzija u zemlji, [[Amintore Fanfani]] je po treći put italijanski premijer (do 1963).
* [[27. 7.]] - [[Datoteka:OECD logo.svg|25px]] Osnovan [[OECD]].
* 27. 7. - Potpredsednik [[Richard Nixon]] je kandidat republikanaca na predsedničkim izborima u SAD.
* [[30. 7.]] - FNRJ i Kuba potpisali trgovački sporazum.
* [[31. 7.]] - [[Malajska Federacija]] objavila kraj [[Malajski ustanak|Malajskog ustanka]], [[Malajska komunistička partija|komunisti]] će ponovo biti u pobuni 1968-89.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Africa independence dates.svg|mini|240px|Datumi nezavisnosti u Africi - žuto je 1960]]
&lt;!-- Africa, administrative divisions, February 1960. LOC 97687640.jpg
Africa, administrative divisions, 1 December 1960. LOC 2002629032.jpg
--&gt;
* [[1. 8.]] - {{flag|Dahomej}} nezavisan od Francuske (od 1975. [[Benin]]).
* [[3. 8.]] - {{flag|Niger}} nezavisan od Francuske. [[Hamani Diori]] je predsednik do 1974.
* 3. 8. - Pod pritiskom spolja, [[Rafael Trujillo]] rekao bratu [[Héctor Trujillo|Héctoru]] da da ostavku, za predsednika Dominikane prvi put dolazi [[Joaquín Balaguer]] (1960-62, 1966-78. i 1986-96).
* [[5. 8.]] - {{flag|Gornja Volta}} nezavisna od Francuske (od 1984. [[Burkina Faso]]).
* [[6. 8.]] - Kao odgovor na sankcije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], [[Kuba]] je nacionalizovala američku i drugu stranu imovinu na njenom području.
* 6. 8. - [[Víctor Paz Estenssoro]] je ponovo predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1964).
* [[7. 8.]] - {{flag|Obala Slonovače}} nezavisna od Francuske. [[Félix Houphouët-Boigny]] je predsednik do 1993.
* [[8. 8.]] - Od Kongo-Leopoldvila se otcepila država [[Južni Kasai]], reintegrisana 1961-62.
* [[9. 8.]] - Velike zapadne kompanije jednostrano smanjuju cenu nafte za 10% - to pokreće zemlje izvoznice na akciju.
* 10. 8. - Misija [[MMF]] u Jugoslaviji povodom reorganizacije ekonomije radi punog članstva u [[GATT]]-u (Opšti sporazum o carinama i trgovini)&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* 10. 8. - [[Kong Le]]ov puč u [[Laos]]u, zalaže se za neutralnost, oboren u decembru.
* [[11. 8.]] - {{flag|Čad}} nezavisan od Francuske, raniji deo [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Francuske Ekvatorijalne Afrike]]. [[François Tombalbaye]] je predsednik do 1975.
* [[12. 8.]] - Balonski satelit ''Echo 1'' je poslužio kao prvi telekomunikacioni satelit, preneo je predsednikovu poruku preko SAD.
* [[13. 8.]] - {{flag|Srednjoafrička Republika}}, ranija kolonija [[Ubangi-Šari]], nezavisna od Francuske.
* [[15. 8.]] - {{flag|Republika Kongo}} (Kongo-Brazzavile) nezavisna od Francuske.
* [[16. 8.]] - [[Joseph Kittinger]] napravio skok padobranom iz balona s visine od 31.333 metara iznad [[Sjedinjene Američke Države|američke]] države [[New Mexico]] - postigao je rekorde za: skok s najveće nadmorske visine, najduži slobodni pad od 25,7 kilometara prije otvaranja padobrana i najveća brzina koju je postigao čovjek bez pomoći bilo koje vrste vozila 982 kilometra na sat (oborio [[Felix Baumgartner]] 2012. uz Kittingerove savete).
* [[16. 8.]] - {{flag|Kipar}} dobio nezavisnost od Britanije, pri čemu su [[Akrotiri i Dhekelia]] ostali njeni prekomorski posedi. Arhiepiskop [[Makarios III]] je predsednik (do 1977, s [[Državni udar na Kipru (1974)|prekidom 1974]]) a [[Fazıl Küçük]] je potpredsednik (do 1973). Ugovor o garanciji (garantori Grčka, Turska, UK) zabranjuje uniju sa nekom državom, daje pravo garantorima da intervenišu da bi obnovili ranije stanje nakon kršenja (→ [[Turska invazija Kipra]]).
* [[17. 8.]] - {{flag|Gabon}} dobio nezavisnost od Francuske.
* 17. 8. - Novoimenovana grupa [[The Beatles]] počinje 48 večeri nastupa u [[hamburg|hamburškom]] klubu Indra.
* [[19. 8.]] - [[SSSR]] lansira [[Sputnjik 5]], tj. Korablj-Sputnjik 2, s psima Bjelkom i Strijelkom, 40 miševa, 2 štakora i nekoliko biljaka. Svemirska letjelica se spušta nekoliko dana kasnije, a sve životinje su preživjele.
* 19. 8. - Američki pilot [[Francis Gary Powers]] osuđen u Moskvi na 10 godina zatvora zbog špijunaže (razmenjen 1962).
* 19. 8. - Američki program [[CORONA (satelit)|CORONA]], misija [[Discoverer 14]]: prvi put u vazduhu pokupljena kapsula sa fotografskim materijalom snimljenim sa [[špijunski satelit|špijunskog satelita]]. Inače, predsedniku Eisenhoweru je 25-tog preporučeno da bude osnovana agencija za koordinaciju satelitskog izviđanja, [[Nacionalni ured za izviđanje]] (NRO).
* [[20. 8.]] - {{flag|Senegal}} istupio iz Federacije [[Mali]] objavivši nezavisnost.
* [[22. 8.]] - ''Volkswagenwerk G.m.b.H.'' privatizacijom postaje [[Volkswagen AG]] - savezna i pokrajinska vlada zadržale po 20% akcija.
* [[25. 8.]] - [[11. 9.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1960|Olimpijske igre u Rimu]]. Jugoslovenski fudbaleri osvojili zlatnu medalju, rvač [[Branislav Martinović]] srebrnu.
* 28. 8. - FNRJ i MMF postigli sporazum o tehničkim sredstvima za valutnu reformu. (NYT)
* [[29. 8.]] - Jordanski premijer [[Hazza' Majali]] i još 11 ljudi poginulo od bombe u njegovoj kancelariji.
* 29. 8. - [[Veliki skok naprijed]]: jugoslovenska štampa javlja da je u NR Kini naređeno da se pšenica seje i u šumama.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:64930aef-3af1-401a-b7b6-4aa788068169 &quot;Yugoslav Press: Chinese to Sow Wheat in the Forests - Decrease of Population in Czechoslovakia&quot;], 30 August 1960. HU OSA 300-8-3-1621&lt;/ref&gt;
* 29. 8. - 9. 9. - Potpredsednik i kandidat Richard Nixon je hospitalizovan zbog povrede kolena i infekcije - gubitak zamaha u kampanji i loš utisak u debati.

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Wilma Rudolph]] osvojila prvu od tri zlatne medalje na ovoj Olimpijadi.
* 2. 9. - U [[Dharamshala|Dharamshali]] osnovan Parlament Centralne tibetanske administracije, u egzilu - danas Dan tibetanske demokratije. 
* [[5. 9.]] - Kongoanski predsednik [[Joseph Kasavubu|Kasavubu]] smenio vladu [[Patrice Lumumba|Patrisa Lumumbe]], na šta ovaj odgovara istom merom.
[[Datoteka:Abebe Bikila sprints away from Rhadi Ben Abdesselam.jpg|mini|250px|[[Abebe Bikila]]]]
* 5. 9. - [[Cassius Clay]] (18) osvojio zlatnu medalju.
* [[6. 9.]] - U Francuskoj objavljen [[Manifest 121]], tj. Deklaracija o pravu neposluha u Alžirskom ratu: rat se vidi kao legitimna borba za slobodu.
* [[7. 9.]] - Umro predsednik [[Njemačka demokratska republika|NDR]] [[Wilhelm Pieck]]; funkcija je ukinuta, šef [[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke|partije]] [[Walter Ulbricht]] nastavlja kao predsednik Državnog saveta do smrti 1973.
* [[8. 9.]] - ''[[Psycho]]'' u masovnom prikazivanju.
* 8. 9. - U Huntsvilleu, [[Alabama|Alabami]], Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] [[Dwight D. Eisenhower]] formalno otvorio Marshall Space Flight Center ([[NASA]] je objekat počela koristiti već [[1. juli|1. jula]])
* 9. 9.? - [[Liri Belishova]], sekretar albanskog CK i članica politbiroa smenjena pod optužbom za prosovjetski stav, novi sekretar je [[Ramiz Alia]]. (NYT)
* [[10. 9.]] - Bosonogi [[Abebe Bikila]] pobedio u olimpijskom maratonu, sa svetskim rekordom. Jugoslavija istog dana pobedila Dansku u finalu olimpijskog turnira.
* 10. 9. - Japan je prva azijska zemlja i četvrta na svetu sa kolor televizijom (tj. treća jer je Kuba prekinula).
* 13. 9. - Dvojica jugoslovenskih pilota prebegla u Austriju? (NYT)
* [[14. 9.]] - [[Datoteka:OPEC Logo.svg|25px]] U Bagdadu osnovana Organizacija zemalja izvoznica nafte, [[OPEC]], prve članice su Iran, Irak, Kuvajt, Saudi Arabija, Venecuela.
* 14. 9. - Pukovnik [[Joseph Mobutu]] izvršio vojni udar u Kongo-Leopoldvilu, Lumumba u kućnom pritvoru. Mobutu će 20-tog postaviti Kolegij generalnih komesara, kabinet sastavljen od diplomaca.
[[Datoteka:Kennedy Nixon debate first Chicago 1960.jpg|mini|200px|Pred debatu Kennedyja i Nixona]]
* [[20. 9.]] - [[4. 10.]] - Predsednik Tito prisustvuje XV zasedanju [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine UN]],&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:a8ab6fc7-418d-4af1-8263-061924a7b961 &quot;Tito's Speech in the General Assembly of the United Nations&quot;], 24 September 1960. HU OSA 300-8-3-13203&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:797374e1-e1cb-4aec-b060-9acaae37aa3f &quot;Moscow-Belgrade Relations&quot;], 30 November 1960. HU OSA 300-8-3-13195&lt;/ref&gt; otputovao je iz Francuske brodom ''[[RMS Queen Elizabeth|Queen Elizabeth]]'' a vratio se u Italiju na brodu ''[[SS Leonardo da Vinci (1960)|Leonardo da Vinci]]'' (u Beogradu je 12. 10.). Poseta je bila praćena demonstracijama.
* [[22. 9.]] - {{flag|Mali|1959}} se proglasio republikom (priznanje raspada Federacije Mali sa Senegalom). [[Modibo Keïta]] je predsednik do 1968.
* [[26. 9.]] - U [[SAD]] održana prva televizijska debata između dvojice predsjedničkih kandidata - [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] i [[Richard M. Nixon|Richarda Nixona]].
* [[28. 9.]] - Na Kubi se osnivaju [[Komiteti odbrane revolucije]] - nadzor i komunalne usluge. 
* [[30. 9.]] - Prva epizoda ''[[The Flintstones]]'' - šest sezona sa 166 epizoda.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Podizanje Valjevca 1960.JPG|mini|180px|Podizanje [[Spomenik borcima Revolucije|Spomenika borcima Revolucije]] u Valjevu]]
* [[1. 10.]] - {{flag|Nigerija}} nezavisna od Velike Britanije.
* [[3. 10.]] - Prva epizoda ''[[The Andy Griffith Show]]'', 249 epizoda do 1968.
* [[5. 10.]] - Referendum u [[Južnoafrička Unija|Južnoafričkoj Uniji]], beli glasači za republiku (proglašena sledeće godine).
* [[6. 10.]] - Prikazan ''[[Spartacus (film, 1960)|Spartacus]]''.
* [[10. 10.]] - [[Vladimir Velebit]] je imenovan za izvršnog sekretara Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE, do 1967).
* [[12. 10.]] - [[Nikita Hruščov]] navodno lupao cipelom o sto tokom debate u UN o kolonijalizmu.
* 12. 10. - [[Inejiro Asanuma]], vođa opozicijske [[Japanska socijalistička partija|Japanske socijalističke partije]], ubijen prilikom debate na nacionalnoj televiziji.
* 12. 10. - Prikazan film ''[[The Magnificent Seven]]''.
[[Datoteka:International System of Units Logo.png|mini|100px|[[Međunarodni sistem јedinica|SI]]]]
* [[14. 10.]] - Na 11. [[Generalna konferencija težina i mera|Generalnoj konferenciji težina i mera]] je definisan [[Međunarodni sistem јedinica]] (SI). Napuštena definicija [[metar|metra]] putem etalona - prelazi se na broj određenih talasnih dužina (od 1983. preko brzine svetlosti).
* oktobar? - Memorandum katoličkih biskupa FNRJ: traže slobodu poduke, štampe i povratak nacionalizovane imovine, zauzvrat će priznati državu&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:d4919dcd-9789-475c-ac6d-05527508adc0 &quot;Relations between Catholic Church and State in Yugoslavia&quot;], 17 October 1960. HU OSA 300-8-3-9476&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:34bf9833-7728-4608-9af0-3a13d1ba296f &quot;Jesuit Priest Tried in Yugoslavia&quot;], 26 April 1961. HU OSA 300-8-3-9488&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:9ef33e2d-1125-4273-88ac-bf3fde1249f8 &quot;Church-State Relations in Yugoslavia&quot;], 29 March 1961. HU OSA 300-8-3-9492&lt;/ref&gt; (Tito odgovara u novembru).
* [[19. 10.]] - Uveden [[Američki embargo protiv Kube]], nakon što su bez nadoknade nacionalizovane firme u američkom vlasništvu.
* [[23. 10.]] - Otkriven [[Spomenik borcima Revolucije]] u Valjevu ([[Stjepan Filipović]]), autora [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]].
* [[24. 10.]] - &quot;[[Nedelinova katastrofa]]&quot; na [[Bajkonur]]u - u eksploziji rakete na lansirnoj rampi poginulo 78 ljudi, po zvaničnim podacima.
[[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|mini|150px|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]]]]
* [[28. 10.]] - Predsednik Tito primio predstavnike Matice srpske, Matice hrvatske i pravopisne komisije povodom izdanja novog [[Pravopis srpskohrvatskog jezika|Pravopisa srpskohrvatskog jezika]]. 
* 28. 10. - Savezna skupština usvojila novi zakon o štampi (nema cenzure ali sprovodi se neformalna samocenzura)&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:3214f1e5-493f-49f8-a7e3-f2a073ccc916 &quot;New Yugoslav Press Law - Self-managed Censorship&quot;], 4 November 1960. HU OSA 300-8-3-9474&lt;/ref&gt;.
* [[29. 10.]] – U [[Louisville]]u, [[Kentucky]], [[Cassius Clay]] (koji je kasnije prešao na islam i uzeo ime [[Muhamed Ali]]) pobijedio u svom prvom profesionalnom meču.
* [[31. 10.]] - Ciklon pogodio Istočni Pakistan (Bangladeš), stradalo preko 14.000 ljudi, nakon 3.500 ljudi ranije tokom meseca.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Na snazi je Haški ugovor iz 1958. kojim je uspostavljena ekonomska unija [[Benelux]].
* [[2. 11.]] - ''[[Penguin Books]]'' može objaviti necenzuriranu verziju [[D. H. Lawrence|Lawrenceovog]] romana &quot;[[Ljubavnik lady Chatterley]]&quot; u UK, pošto je presuđeno da je nevina po optužbi za opscenost.
* [[3. 11.]] - [[Veliki skok naprijed]]: u NR Kini je vrhunac gladi, doneseno je &quot;12 mera&quot; za oživljavanje proizvodnje na selu.
* 3. 11. - Kamerunski političar [[Félix-Roland Moumié]] ubijen u Ženevi.
* [[4. 11.]] - Završeno snimanje filma ''[[The Misfits (film)|The Misfits]]'', poslednjeg za [[Clark Gable|Clarka Gablea]], koji umire od infarkta nekoliko dana kasnije, i za [[Marilyn Monroe]] († 1962).
* [[8. 11.]] - Predsednički izbori u SAD: [[John F. Kennedy]] pobjeđuje [[Richard Nixon|Richarda Nixona]] sa 303 prema 219 u elektorskim glasovima, mada je razlika u narodnim glasovima svega 112.827 (0,17%) a u državama 26 prema 22 za Nixona. Republikanci će se žaliti na rezultate u Teksasu i Ilinoju, što je odbačeno u decembru.
* [[11. 11.]] - Proglašen je [[Nacionalni park Mljet]], što je prvi pokušaj zaštite izvornog [[ekosustav]]a na [[Jadran]]u.
* 11. 11. - Pokušaj vojnog udara protiv južnovijetnamskog predsednika [[Ngo Dinh Diem]]a.
* 11 - 25. 11. - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi, njih 81 (Izjava objavljena u decembru) - produbljen kinesko-sovjetski spor. Odsutna [[SKJ]] napadnuta zbog &quot;oportunizma i revizionizma&quot;. 
* [[13. 11.]] - Požar u bioskopu u [[Amuda|Amudi]], kurdskom selu u Siriji, stradalo preko 200 dece.
* 13. 11. - Levičari pokušali zbaciti [[gvatemala|gvatemalskog]] predsednika [[Miguel Ydígoras Fuentes|Ydígoras Fuentesa]], Revolucionarni pokret 13. novembra, MR-13, deluje još nekoliko godina.
* [[14. 11.]] - U sudaru vozova blizu Pardubica u Čehoslovačkoj stradalo 118 ljudi.
[[Datoteka:Fragment miasta - Sarajewo - 003400n.jpg|mini|[[Sarajevo]] (→ ''[[:commons:Category:1960 in Sarajevo|1960 in Sarajevo]]'')]]
* [[15. 11.]] – Američka podmornica ''[[USS George Washington (SSBN-598)|USS George Washington]]'' krenula na prvu patrolu sa nuklearnim raketama Polaris.
* novembar? - &quot;Tri dana u paklu&quot; je &quot;prva satirična drama&quot; postavljena u Beogradu posle rata. (NYT 26. nov.).
* ca. 18. 11. - [[Branko Ćopić]] je kritikovan zbog intervjua u sovjetskom časopisu (dogodine je isključen iz SKJ).
* [[22. 11.]] - Premijera izuzetno popularnog domaćeg filma &quot;[[Ljubav i moda]]&quot;.
* 22. 11. - Kasavubuova delegacija dobija mesto u Generalnoj skupštini UN umesto Lumumbine - to je praktično njegov politički kraj.
* [[24. 11.]] - Ministar [[Koča Popović]] u Beču: dogovoren trgovački sporazum, prihvaćeni jugoslovenski zahtevi proistekli iz rata.
* [[25. 11.]] - U [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] ubijene tri [[sestre Mirabal]], protivnice diktatora [[Rafael Trujillo|Trujilla]].
* [[27. 11.]] - Patris Lumumba beži iz kućnog pritvora, pokušavajući da stigne do lojalista u [[Kisangani|Stenlivilu]].
* [[28. 11.]] - {{flag|Mauritanija|1960}} dobila nezavisnost od [[Francuska|Francuske]], [[Moktar Ould Daddah]] je predsednik do 1978.
* [[29. 11.]] - Antikomunisti ometaju koncert jugoslovenskog hora u Carnegie Hallu. (NYT)

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Lumumba arrested.jpg|mini|250px|[[Patrice Lumumba|Lumumbino]] hapšenje]]
* [[1. 12.]] – Trupe lojalne Mobutuu hapse Lumumbu na putu za Stenlivil.
* 1. 12. - [[Sputnjik 6]], sovjetski svemirski brod od 5 tona, koji je sadržavao životinje, insekte i biljke lansiran u orbitu - brod je sagorio prilikom povratka.
* 1. 12. - Koča Popović u poseti Rimu.
* [[2. 12.]] - Canterburyski nadbiskup, Geoffrey Francis Fisher, razgovarao sa Papom Ivanom XXIII oko sat vremena u [[Vatikan]]u - to je bilo prvi put u 500 godina da jedan poglavar Anglikanske crkve posjeti Papu.
* [[2. 12.]] - Savezna narodna skupština donela Odluku o obrazovanju Komisije za ustavna pitanja (pripremaće [[ustav SFRJ (1963)|ustav iz '63]]). Prema Titovoj najavi od 28. novembra, pratiće tendencije decentralizacije i veće slobode u ekonomiji.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:c98b9abd-ef17-4df6-b7fb-d37202b02f69 &quot;Consideration of Tito's Announcement of A New Constitution&quot;], 29 November 1960. HU OSA 300-8-3-9471&lt;/ref&gt;
* [[7. 12.]] - Jugoslavija, [[UAR]] i [[Cejlon]] povlače trupe iz snaga UN u Kongu, FNRJ i diplomatsku misiju
* [[9. 12.]] – Posjeta [[Francuska|francuskog]] predsjednika [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]] [[Alžir]]u obilježena krvavim neredima između evropskih i muslimanskih grupa po najvećim gradovima [[Alžir]]a, gdje je ubijeno 127 ljudi.
* 9. 12. - Prva epizoda britanske serije ''[[Coronation Street]]'' - broj epizoda 2020. prešao 10.000, najdugotrajnija TV sapunica.
* [[10. 12.]] - Otvorene deonice [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autoputa Bratstva i jedinstva]]: Niš-Grdelica i Udovo-Đevđelija, 83&amp;nbsp;km.
* 10. 12. - Počinje gradnja sovjetskog [[Družba (naftovod)|naftovoda Družba]] koji će snabdevati istočnu Evropu (završen 1964).
* [[12. 12.]] - Odluka [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] Federalnog suda da je anti-integracioni zakon na snazi u [[Louisiana|Louisiani]] nekonstitutivan potvrđena od strane [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] Vrhovnog suda.
* 12. 12. - [[Antoine Gizenga]] se proglasio za Lumumbinog naslednika: Slobodna Republika Kongo traje na istoku zemlje do sledeće godine.
* [[13. 12.]] - Dok je [[Etiopsko Carstvo|etiopski]] Imperator [[Haile Selassie]] bio u posjeti [[Brazil]]u, komandant Imperijalne garde pokušao izvesti puč u korist krunskog princa [[Amha Selassie|Asfawa Wossena]]; trupe ugušile pokušaj nakon četiri dana, car amnestirao sina.
* [[14. 12.]] - Tanker &quot;[[M/T Petar Zoranić]]&quot; zadarskog Jugotankera sudario se u Bosforu sa grčkim tankerom &quot;World Harmony&quot;, došlo je do eksplozije a olupine su izazvale i požar na obali; poginulo 21 jugoslavenskih/hrvatskih pomoraca, 29 grčkih i 3 Turaka.
* 14. 12. - Generalna skupština UN donela Deklaraciju o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima.
* 14. 12. - Potpisana konvencija kojom će Organizacija za evropsku ekonomsku saradnju postati O. za e. s. i razvoj ([[OECD]], 1961) 
* [[15. 12.]] - [[Nepal]]ski kralj [[Mahendra]] uveo apsolutističku vladavinu.
* 15. 12. - Grčka prodaje Jugoslaviji 50 aviona F-84G. (NYT)
* [[16. 12.]] - Sudar dva aviona iznad Njujorka odnosi 134 života, do tada najgora nesreća u avionskom saobraćaju.
* 16. 12. - [[Građanski rat u Laosu]]: Bitka za Vijentijan se okončava pobedom proameričkog generala [[Phoumi Nosavan]]a. [[Kong Le]] se povlači na [[Ravnica ćupova|Ravnicu ćupova]].
* [[17. 12.]] - Američki vojni transporter udario u toranj minhenske crkve sv. Pavla i pao na tramvaj - stradalo je 52 ljudi, od čega 32 na zemlji.
* [[18. 12.]] - Francuska mornarica skrenula teretnjak &quot;Srbija&quot; u Mers el Kebir radi pretresa. Dva dana kasnije na &quot;Martin Krpanu&quot; pronađeno nepopisano oružje, do kraja meseca zaustavljeni i &quot;Podgora&quot; i još jedan brod. (NYT)
* [[19. 12.]] - Požar tokom gradnje nosača aviona ''USS Constelation'' u Bruklinu, stradalo je 50 ljudi.
* [[20. 12.]] - Lansiran [[Discoverer XIX]] u polarnu orbitu iz zračne baze Vandenberg da bi mjerio radijaciju.
* [[20. 12.]] - Osnovan [[Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama]], komunističko političko krilo antiameričkih gerilskih snaga [[Vijetkong]].
* [[26. 12.]] - Predsednik Tito na zajedničkoj sednici oba veća Savezne narodne skupštine podnosi ekspoze o predlogu petogodišnjeg plana privrednog razvoja Jugoslavije 1961-1965. Okrivljuje zapad kao glavni izvor nereda u svetu. Osuđuje i Kineze i Sovjete za prošlomesečni Moskovski manifest.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:6fae058f-4363-4008-be8c-3d88e1b2922c &quot;Tito's Resolute Answer to Moscow Manifesto&quot;], 27 December 1960. HU OSA 300-8-3-9469&lt;/ref&gt;
* [[27. 12.]] - [[Francuska]] izvršila treću nuklearnu probu na svom poligonu u Reggane-u, [[Alžir]].
* 27. 12. - Objavljeno da su MMF i nekoliko zapadnih zemalja odobrili FNRJ zajam od 275 miliona dolara za predstojeće ekonomske reforme.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:b4e6ce54-f103-4e62-9a9a-073c9b826487 &quot;Yugoslav Economic Changes: Theory and Practice&quot;], 31 January 1961. HU OSA 300-8-3-9496&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:f6b08c82-c38c-48a5-89e1-a5bc104b0d3d &quot;Yugoslav Economic Reform - Both Sides of the Coin&quot;], 28 December 1960. HU OSA 300-8-3-9468&lt;/ref&gt; Reforme su neophodne zbog neefikasnosti i sve većeg platnog deficita.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:a8a4dffa-88bb-4eb3-8bd9-fa5f7ce6952d &quot;Meaning of Upcoming Economic Changes in Yugoslavia&quot;], 15 December 1960. HU OSA 300-8-3-9470&lt;/ref&gt;
* [[28. 12.]] - FNRJ usvaja novi ekonomski program i fiskalne reforme, budžet iznosi 740 miliona dolara, po novom kursu.
* [[29. 12.]] - Hapšenje 29 osoba u FNRJ kao albanskih špijuna. (NYT)

=== Kroz godinu ===
* [[Svjetsko stanovništvo]] broji malo preko tri milijarde.
* Početak rada [[HE Peruća]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110831020435/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx |date=2011-08-31 }}.
* Grade se deonice [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autoputa Bratstva i jedinstva]] [[Niš]] - [[Grdelica]] i [[Udovo]] - [[Đevđelija]]&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 205&lt;/ref&gt;. 
* U Vinči počela proizvodnja radioaktivnog izotopa.
* Žetva u FNRJ je druga najbolja posle rata, ali je zbog velike količine uloženog novca ipak ostvaren gubitak, a i mora se uvesti 200.000 tona žita iz SAD.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:4d4aadd5-15c6-43ff-86d9-f11415e4484f &quot;Yugoslavia Exporting Wheat - Titoists Jubilant over Their Agricultural Successes&quot;], 29 August 1960. HU OSA 300-8-3-9480&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:be2870aa-e829-4279-bb0d-9dd070cbbac7 &quot;Shadows on Yugoslav &quot;Agricultural Miracle&quot;&quot;], 26 October 1960. HU OSA 300-8-3-9475&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:aeda98b8-15bb-4c69-8e0d-044004f8997a &quot;Yugoslav Agricultural Plan&quot;], 8 August 1961. HU OSA 300-8-3-9517&lt;/ref&gt;
* Beogradski institut &quot;Mihajlo Pupin&quot; razvio prvi digitalni [[računar]] u Jugoslaviji - [[CER-10]] ([[FNRJ]] je šesta zemlja sveta koja je to postigla [http://www.mikro.rs/main/index.php?q=vest&amp;ID=14188] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206082605/http://www.mikro.rs/main/index.php?q=vest&amp;ID=14188 |date=2010-12-06 }}).
* Spomenici: Spomen-park Jajinci; Spomenik revoluciji u Valjevu ([[Stjepan Filipović]]); Spomenik NOB-u na trgu Bratstva i jedinstva u Prištini.
* Na beogradskom Zelenom vencu izgrađena zgrada Energoprojekta (kasnija Beobanka).&lt;ref&gt;[https://stattwerkbeograd.com/istorijat-zgrade Istorijat zgrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200317205510/https://stattwerkbeograd.com/istorijat-zgrade |date=2020-03-17 }}. stattwerkbeograd.com&lt;/ref&gt;
* RTB Bor osniva IHP Prahovo kao fabriku superfosfata (danas Elixir Prahovo).
* Prema Rudiju Supeku, jugoslovenski marksistički filozofi su odneli poslednju veliku bitku velikih razmera, dogmati su se u porazu povukli s javne scene.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:7f3aabb3-1e70-4711-80cb-60370a0cbe8e &quot;Yugoslav Professor Demands Complete Abandoning of Stalinist Way of Thinking and Acting&quot;], 24 February 1966. HU OSA 300-8-3-9961&lt;/ref&gt;

&lt;gallery&gt;
Predsednik Tito in Sukarno na izhodu Postojnske jame 1960.jpg|Tito i Sukarno u Postojni
Predsednik Tito in Sukarno na izhodu Postojnske jame 1960 (2).jpg|Tito i Sukarno u Postojni 2
Predsednik Tito in Sukarno s soprogama pred Postojnsko jamo 1960.jpg|Tito, Sukarno i supruge
Predsednik Tito in Sukarno s soprogama v Postojnski jami 1960.jpg|Tito, Sukarno i supruge
Predsednik Tito in Sukarno ter predsednik Ljudske skupščine LRS Miha Marinko s soprogami v Postojnski jami 1960.jpg|Tito, Sukarno, Marinko
Prijem delegacije.jpg|Prijem delegacije novinara
Rajko Mitić and Tito, photo by Stevan Kragujević, 1960.jpg|Tito i Rajko Mitić
Tekma ob 25-letnici planiške mamutske skakalnice, nedelja (2).jpg|Tito na Planici
Tekma ob 25-letnici planiške mamutske skakalnice, nedelja (3).jpg|Tito na Planici
Tito in Naser na razstavi motorjev in motornih vozil na Gospodarskem razstavišču v Ljubljani 1960.jpg|Tito i Naser u Ljubljani
Tito in Naser na razstavi motorjev in motornih vozil na Gospodarskem razstavišču v Ljubljani 1960 (2).jpg|Tito i Naser u Ljubljani
Winston Churchill and Josip Broz Tito 1960.jpg|Churchill i Tito
Eleanor Roosevelt and Josip Tito in Hyde Park - NARA - 196066.jpg|Eleanor Roosevelt and Josip Tito
&lt;/gallery&gt;

== 1960. u temama ==
Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: [[Josip Broz Tito]]
** Predsednik Savezne skupštine: [[Petar Stambolić]]
* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]] (hronološki; Federacija Mali se ubrzo razišla u [[Senegal]] i Republiku [[Mali]]):
{|
| [[Datoteka:Flag of Cameroon (1957).svg|thumb|100px|[[Kamerun]]]]
| [[Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|thumb|100px|[[Togo]]]]
| [[Datoteka:Flag of Mali 1959-1961.svg|thumb|100px|[[Federacija Mali]]]]
| [[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|thumb|100px|[[Madagaskar]]]]
| [[Datoteka:Flag of Somalia.svg|thumb|100px|[[Somalija]]]]
|-
| [[Datoteka:Flag_of_the_Democratic_Republic_of_the_Congo_(2003-2006).svg|thumb|100px|[[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]]]
| [[Datoteka:Flag of Benin.svg|thumb|100px|[[Benin]]]]
| [[Datoteka:Flag of Niger.svg|thumb|100px|[[Niger]]]]
| [[Datoteka:Flag of Upper Volta.svg|thumb|100px|[[Gornja Volta]]]]
| [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|thumb|100px|[[Obala Slonovače]]]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Chad.svg|thumb|100px|[[Čad]]]]
| [[Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|thumb|100px|[[Srednjoafrička republika]]]]
| [[Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|thumb|100px|[[Republika Kongo|Kongo-Brazavil]]]]
| [[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|thumb|100px|[[Kipar]]]]
| [[Datoteka:Flag of Gabon.svg|thumb|100px|[[Gabon]]]]
|-
| [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|thumb|100px|[[Senegal]]]]
| [[Datoteka:Flag of Mali 1959-1961.svg|thumb|100px|[[Mali]]]]
| [[Datoteka:Flag of Nigeria.svg|thumb|100px|[[Nigerija]]]]
| [[Datoteka:Flag of Mauritania.svg|thumb|100px|[[Mauritanija]]]]
|}

* Nepriznate države koje su se izdvojile iz [[DR Kongo|Kongo]]-Leopoldvila:
{|
| [[Datoteka:Flag of Katanga.svg|80px|thumb|[[Država Katanga]] (1960-63)]]
| [[Datoteka:Flag of South Kasai.svg|80px|thumb|Rudarska Država [[Južni Kasai]] (1960-61)]]
|}

* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Servisna stanica]]&quot; (1959-60) (TV Beograd).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Kapetan Leši]]&quot;, &quot;[[Drug predsednik centarfor]]&quot;, &quot;[[Ljubav i moda]]&quot;, &quot;[[Zajednički stan]]&quot;, &quot;[[Bolje je umeti]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1960.]]).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1960.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[4. 1.]] - [[Branimir Brstina]], srpski glumac
* 4. 1. - [[Michael Stipe]], pevač R.E.M.
* [[10. 1.]] - [[Maja Sabljić]], glumica
* [[12. 1.]] - Božidar Đurović, pozorišni reditelj, upravnik N.P. u Beogradu
* 12. 1. - [[Oliver Platt]], glumac
* 12. 1. - [[Dominique Wilkins]], košarkaš
* [[16. 1.]] - [[Ljubomir Kerekeš]], hrvatski glumac
* [[19. 1.]] - [[Žarko Laušević]], glumac († [[2023]])
* [[20. 1.]] - [[Will Wright]], dizajner ''SimCity'', ''The Sims''
* [[21. 1.]] - [[Halid Muslimović]], pjevač
* [[22. 1.]] - [[Michael Hutchence]], pevač ''INXS'' († [[1997]])
* [[27. 1.]] - [[Ante Čedo Martinić]], glumač († [[2011]])
* [[29. 1.]] - [[Greg Louganis]], skakač u vodu
* [[31. 1.]] - [[Željko Šturanović]], crnogorski političar († [[2014]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Olivera Ježina]], glumica
* [[3. 2.]] - [[Joachim Löw]], fudbaler, trener
* [[7. 2.]] - [[James Spader]], glumac
* 7. 2. - [[Duško Kuliš]], pjevač
* [[8. 2.]] - [[Benigno Aquino III]], predsednik Filipina († [[2021]])
* [[9. 2.]] - [[Holly Johnson]], frontmen ''Frankie Goes to Hollywood'' 
* [[13. 2.]] - [[Pierluigi Collina]], fudbalski sudija
* [[14. 2.]] - [[Vladan Gajović]], glumac
* [[19. 2.]] - [[Momčilo Bajagić Bajaga]], muzičar
* 19. 2. - [[Prince Andrew, Duke of York]], drugi sin Elizabeth II
* [[23. 2.]] - [[Naruhito, car Reiwa|Naruhito]], car Japana
* [[25. 2.]] - [[Ružica Đinđić]] rođ. Pavlović, Zoranova udovica
* [[28. 2.]] - [[Dorothy Stratten]], model, glumica († [[1980]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[5. 3.]] - [[Zilhad Ključanin]], bosanskohercegovački književnik
* [[7. 3.]] - [[Ivan Lendl]], češki tenisač
* [[8. 3.]] - [[Jeffrey Eugenides]], književnik
* [[9. 3.]] - [[Želimir Obradović]] Željko, srpski košarkaš i trener
* [[15. 3.]] - [[Gordana Matković]], srpska ekonomistkinja, stručnjak za socijalu
* [[20. 3.]] - [[Jorgovanka Tabaković]], guvernerka Narodne banke Srbije
* [[21. 3.]] - [[Ayrton Senna]], brazilski vozač Formule 1 († [[1994]].)
* [[22. 3.]] - [[Bojan Pečar]], basista &quot;Ekatarine Velike&quot; († [[1998]])
* [[23. 3.]] - [[Davorin Bogović]], hrvatski pjevač
* [[24. 3.]] - [[Nena]], njemačka pjevačica

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Linford Christie]], atletičar
* [[4. 4.]] - [[Hugo Weaving]], glumac
* [[5. 4.]] - [[Adnan Terzić]], bosanskohercegovački političar
* [[11. 4.]] - [[Jeremy Clarkson]], novinar, TV voditelj
* 11. 4. - [[Marko Elsner]], fudbaler
* [[13. 4.]] - [[Rudi Völler]], fudbaler, trener
* 13. 4. - [[Jadranka Šešelj]], Vojislavova supruga
* [[14. 4.]] - [[Brad Garrett]], glumac, komičar
* [[15. 4.]] - [[Filip od Belgije]], kralj
* [[16. 4.]] - [[Rafael Benítez]], fudbaler, trener
* 16. 4. - [[Pierre Littbarski]], fudbaler, trener
* [[18. 4.]] - [[Đurđa Adlešić]], hrvatska političarka
* [[28. 4.]] - [[Walter Zenga]], golman, trener

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Đorge Ivanov]], predsednik Makedonije
* 2. 5. - [[Dragan Marković]] Palma, srpski političar († [[2024]])
* [[5. 5.]] - [[Svetislav Goncić]] Bule, srpski glumac
* [[8. 5.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener († [[2026]])
* 8. 5. - [[Vladimir Pištalo]], književnik 
* [[10. 5.]] - [[Bono]], frontmen irske rock grupe U2
* [[15. 5.]] - [[Rimas Kurtinaitis]], košarkaš
* [[17. 5.]] - [[Radoman Kanjevac]], pesnik († [[2025]])
* 17. 5. - [[Branko Miljuš]], fudbaler
* [[18. 5.]] - [[Yannick Noah]], teniser
* [[21. 5.]] - [[Žarko Obradović]], srpski političar
* [[22. 5.]] - [[Ljubiša Diković]], načelnik generalštaba Vojske Srbije
* [[27. 5.]] - [[Emir Mutapčić]], košarkaš, trener

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Semir Osmanagić]], popularizator navodnih piramida
* [[2. 6.]] - [[Tony Hadley]], pevač ''Spandau Ballet''
* [[4. 6.]] - [[Ivica Čuljak]] Satan Panonski, hrvatski pjevač († [[1992]])
* [[7. 6.]] - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica († [[2010]])
* 7. 6. - [[Svetlana Kitić]], rukometašica
* 7. 6. - [[Dinko Tucaković]], filmski reditelj, scenarista, kritičar († [[2013]])
* [[8. 6.]] - [[Mick Hucknall]], pevač ''Simply Red''
* [[17. 6.]] - [[Marina Rajević Savić]], TV novinarka
* [[22. 6.]] - [[Erin Brockovich]], eko-aktivistkinja
* [[23. 6.]] - [[Berislav Rončević]], hrvatski političar
* [[25. 6.]] - [[Zorica Kondža]], pjevačica

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Đorđe Đogani]], pevač, plesač
* [[4. 7.]] - [[Roland Ratzenberger]], vozač Formule 1 († [[1994]])
* [[6. 7.]] - [[Maja Lalević]], glumica, advokat
* [[8. 7.]] - [[Ena Begović]], hrvatska glumica († [[2000]])
* [[14. 7.]] - [[Jane Lynch]], američka glumica
* [[19. 7.]] - [[Atom Egoyan]], režiser
* [[23. 7.]] - [[Fadil Vokrri]], fudbaler, predsednik FS Kosova († [[2018]])
* [[28. 7.]] - [[Ljubivoje Tadić]], srpski glumac, reditelj, dramaturg
* [[30. 7.]] - [[Richard Linklater]], filmski režiser i scenarista

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Chuck D]], frontmen ''Public Enemy''
* [[4. 8.]] - [[José Luis Rodríguez Zapatero]], premijer Španije
* [[7. 8.]] - [[David Duchovny]], američki glumac
* [[10. 8.]] - [[Antonio Banderas]], španski glumac
* [[11. 8.]] - [[Tomislav Ivković]], nogometaš, trener
* [[14. 8.]] - [[Sarah Brightman]], sopran, glumica
* [[16. 8.]] - [[Timothy Hutton]], glumac
* [[17. 8.]] - [[Sean Penn]], američki glumac
* [[29. 8.]] - [[Predrag Vušović]], glumac († [[2011]])
* [[31. 8.]] - [[Hassan Nasrallah]], generalni sekretar Hezbolaha († [[2024]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Marko Mlinarić]], hrvatski nogometaš
* [[7. 9.]] - [[Dragan Jočić]], srpski političar
* [[9. 9.]] - [[Hugh Grant]], britanski glumac
* [[10. 9.]] - [[Colin Firth]], britanski glumac
* 10. 9. - [[Alison Bechdel]], američka autorka stipova
* [[14. 9.]] - [[Mirko Bašić]], hrvatski rukometaš
* 14. 9. - [[Melissa Leo]], glumica
* [[25. 9.]] - [[Petar Lazić]], srpski književnik satiričar († [[2017]])
* [[28. 9.]] - [[Mehmed Baždarević]], bosanskohercegovački nogometaš

=== Oktobar/Listopad ===
* [[5. 10.]] - [[Sandra Belić]], violončelistkinja
* [[7. 10.]] - [[Dragan Kojić Keba]], pevač
* [[12. 10.]] - [[Drago Krpina]], hrvatski političar
* [[15. 10.]] - [[Slavko Štimac]], glumac
* [[17. 10.]] - [[Mladen Vojičić Tifa]], bosanskohercegovački muzičar
* [[18. 10.]] - [[Jean-Claude Van Damme]], akcioni glumac
* [[20. 10.]] - [[Lepa Brena]], pevačica
* [[23. 10.]] - [[B. D. Wong]], američki glumac
* [[28. 10.]] - [[Jasmina Avramović]], glumica
* [[29. 10.]] - [[Agim Čeku]], albanski vojnik i političar
* [[30. 10.]] - [[Maradona]], argentinski fudbaler († [[2020]])
* [[31. 10.]] - [[Reza Pahlavi]], krunski princ Irana

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Tim Cook]], direktor Apple Inc. 
* [[2. 11.]] - [[Tihomir Blaškić]], oficir HVO, osuđen za ratne zločine
* [[4. 11.]] - [[Siniša Glavašević]], hrvatski književnik i novinar († [[1991]].)
* 4. 11. - [[Kathy Griffin]], glumica, komičarka
* [[5. 11.]] - [[Snežana Bogdanović]], glumica
* 5. 11. - [[Tilda Swinton]], glumica
* [[7. 11.]] - [[Dragan Jovanović Danilov]], srpski književnik
* [[8. 11.]] - [[Dragan Kanatlarovski]], fudbaler
* 8. 11. - [[Oleg Menjšikov]], glumac
* [[9. 11.]] - [[Andreas Brehme]], fudbaler, trener († [[2024]])
* [[17. 11.]] - [[Tihomir Stanić]], glumac
* [[18. 11.]] - [[Kim Wilde]], pevačica, vrtlarka
* [[19. 11.]] - [[Milan Delčić Delča]], frontmen &quot;U škripcu&quot; († [[2011]])
* [[25. 11.]] - [[John F. Kennedy Jr.]], advokat, izdavač, sin JFK († [[1999]])
* [[27. 11.]] - [[Tim Pawlenty]], američki političar
* 27. 11. - [[Julija Timošenko]], premijerka Ukrajine
* [[28. 11.]] - [[John Galliano]], modni kreator
* [[30. 11.]] - [[Gary Lineker]], fudbaler

=== Decembar/Studeni ===
* [[3. 12.]] - [[Daryl Hannah]], američka glumica
* 3. 12. - [[Julianne Moore]], glumica
* [[9. 12.]] - [[Dobroslav Paraga]], hrvatski političar
* [[10. 12.]] - [[Kenneth Branagh]], glumac, režiser, scenarista, producent
* [[14. 12.]] - [[Ibrahim Raisi]], predsednik Irana († [[2024]])
* [[22. 12.]] - [[Zoran Živković (političar)|Zoran Živković]], premijer Srbije

=== Kroz godinu ===
* [[Zufer Avdija]], košarkaš
* [[Ekstra Nena]], srpska pevačica
* [[Vladimir Pištalo]], književnik
* [[Semezdin Mehmedinović]], književnik

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1960.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Albert Camus]], [[Francuska|francuski]] pisac, dobitnik Nobelove nagrade (* [[1913]])
* [[20. 1.]] - [[Milan Ćurčin]], pesnik, kritičar (* [[1880]])
* [[30. 1.]] - [[Simeon Stanković]], episkop šabački (* [[1886]])
* [[7. 2.]] - [[Igor Kurčatov]], fizičar (* [[1903]])
* [[10. 2.]] - [[Alojzije Stepinac]], hrvatski kardinal (* [[1898]])
* [[20. 2.]] - [[Leonard Woolley]], arheolog (* [[1880]])
* [[26. 2.]] - [[Aleksandar Belić]], lingvista, predsednik SANU (* [[1876]])
* [[29. 2.]] - [[Walter Yust]], glavni urednik Britannice (* [[1894]])
* [[10. 3.]] - [[Ksenija Petrović Njegoš]], crnogorska princeza (* [[1881]])
* [[11. 3.]] - [[Roy Chapman Andrews]], istraživač, naturalista (* [[1884]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[17. 4.]] - [[Eddie Cochran]], rok pevač (* [[1938]])
* [[20. 4.]] - [[Ksenija Aleksandrovna Romanova]], sestra poslednjeg ruskog cara (* [[1875]])
* [[24. 4.]] - [[Max von Laue]], njemački fizičar, nobelovac (* [[1879]])
* [[25. 4.]] - [[Amānullāh Khān]], bivši kralj Afganistana (* [[1892]])
* [[11. 5.]] - [[John D. Rockefeller, Jr.]], finansijer, filantrop (* [[1874]])
* [[21. 5.]] - [[Branko Šotra]], slikar (* [[1906]])
* [[23. 5.]] - [[Georges Claude]], pronalazač neonskog osvetljenja (* [[1870]])
* [[27. 5.]] - [[James Montgomery Flagg]], ilustrator (* [[1877]])
* [[30. 5.]] - [[Boris Leonidovič Pasternak]], [[Rusija|ruski]] novelist (* [[1890]])
* [[31. 5.]] - [[Walther Funk]], nacistički ekonomista (* [[1890]])
* [[1. 6.]] - [[Paula Hitler]], Adolfova sestra (* [[1896]])
* [[3. 6.]] - [[Ana Pauker]], bivša rumunska političarka (* [[1893]])
* [[14. 6.]] - [[Dragutin Prica]], admiral (* [[1867]])
* [[22. 6.]] - [[Vladimir Stahuljak]], hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa (* [[1876]].)
* [[27. 6.]] - [[Ivan Matetić Ronjgov]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni pedagog, fiksirao [[Istarska ljestvica|Istarsku ljestvicu]] (* [[1880]].)

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Hermann Neubacher]], nacistički diplomata (* [[1893]])
* [[6. 7.]] - [[Aneurin Bevan]], britanski političar, inicijator Nacionalne zdravstvene službe (* [[1897]])
* [[14. 7.]] - [[Maurice de Broglie]], fizičar (* [[1875]])
* [[16. 7.]] - [[Albert Kesselring]], nemački feldmaršal (* [[1885]])
* 16. 7. - [[Ivan Šarić]], nadbiskup vrhbosanski u emigraciji (* [[1871]])
* [[24. 7.]] - [[Hans Albers]], glumac, pevač (* [[1891]])
* [[27. 7.]] - [[Sima Pandurović]], srpski književnik (* [[1883]])
* [[28. 7.]] - [[Светислав Тиса Милосављевић|Svetislav Milosavljević]] - Tisa, general KVJ, bivši vrbaski ban (* [[1882]])
* [[9. 8.]] - [[Sreten Vukosavljević]], sociolog, političar (* [[1881]])
* [[10. 8.]] - [[Frank Lloyd]], filmski režiser, scenarista (* [[1886]])
* [[7. 9.]] - [[Wilhelm Pieck]], predsednik istočne Nemačke (* [[1876]])
* [[8. 9.]] - [[Feroze Gandhi]], indijski političar, Indirin muž (* [[1912]])
* [[20. 9.]] - [[Ida Rubinstein]], plesačica, glumica (* [[1885]])
* [[25. 9.]] - [[Viktor Vida]], hrvatski književnik (* [[1913]].)
* [[27. 9.]] - [[Sylvia Pankhurst]], sifražetkinja (* [[1882]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[14. 10.]] - [[Abram Jofe]], sovjetski fizičar (* [[1880]])
* [[15. 10.]] - [[Josip Goldberg]], geofizičar, profesor, akademik JAZU (* [[1885]])
* [[17. 10.]] - [[Gligorije Elezović]], istoričar (* [[1879]])
* [[18. 10.]] - [[Teodora Arsenović]], glumica (* [[1885]])
* [[19. 10.]] - [[Svetomir Đukić]], general, nekada direktor Srpskog olimpijskog kluba (* [[1882]])
* [[25. 10.]] - [[Harry Ferguson]], inženjer, izumitelj (* [[1884]])
* [[29. 10.]] - [[Sreten Stojanović]], vajar, akvarelista (* [[1898]])
* [[5. 11.]] - [[Mack Sennett]], američki filmski režiser, glumac i producent kanadskog porijekla (* [[1880]])
* [[6. 11.]] - [[Erich Raeder]], nemački veliki admiral (* [[1876]])
* [[11. 11.]] - [[Rudolf Fizir]], hrvatski zrakoplovac (* [[1891.]])
* [[16. 11.]] - [[Clark Gable]], američki filmski glumac (* [[1901]])
* [[24. 11.]] - [[Olga Aleksandrovna Romanova]], sestra poslednjeg ruskog cara (* [[1882]])
* [[25. 11.]] - [[Sestre Mirabal]], dominikanske opozicionarke (* 1924, '26 i '35)
* 25. 11. - [[Mitar Bakić]], političar, narodni heroj (* [[1908]])
* [[2. 12.]] - [[Fritz August Breuhaus de Groot]], arhitekta (* [[1883]])

=== Kroz godinu ===
* [[Bogoljub Jevtić]], bivši premijer kraljevske vlade (* [[1886]])
* [[Izabel Haton]], lekarka u Srbiji tokom I sv. rata (* 1887)

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Donald Glaser]] (za izum [[Komora na mjehuriće|komore na mjehuriće]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Willard Libby]] (za metod [[Radiokarbonsko datiranje|upotrebe ugljenika-14 za određivanje starosti]] u arheologiji i drugim oblastima nauke)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Frank Macfarlane Burnet]] i [[Peter Medawar]] (otkriće stečene [[imunološka tolerancija|imunološke tolerancije]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Saint-John Perse]] (visoki let i evokativne slike njegove poezije koja na vizionarski način odražava stanje našeg vremena)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Albert Lutuli]] (nenasilna borba protiv aparthejda u Južnoj Africi)

== Reference ==
{{reference|2}}

; Literatura
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
* [http://catalog.osaarchivum.org/catalog?utf8=%E2%9C%93&amp;f%5Bdigital_collection%5D%5B%5D=RFE%2FRL+Background+Reports&amp;f%5Bsubject_geo_facet%5D%5B%5D=Yugoslavia&amp;page=7&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1961&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1961&amp;search_field=dummy_range&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1960&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1960&amp;commit=Apply Osa Archivum Catalog]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.

== Vanjske veze ==
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]

{{commonscat|1960}}

[[Kategorija:1960.]]</text>
      <sha1>cit5nk0l0s5swrcm9c5ftbf67frup2m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gerd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9910</id>
    <revision>
      <id>42662293</id>
      <parentid>42661561</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="656" sha1="gn0vfokt5pkz4dskyx1q6u18926qb64" xml:space="preserve">[[Datoteka:Skirnir wirbt um Gerda.jpg|250px|right|thumb|Skirnir i Gerd, ilustracija iz 1903.]]

'''Gerd''', '''Gerda''', '''Gärd''', '''Gerdhr''' ili '''Gerdur''' ({{jez-stnord|Gerðr}}) je [[Nordijska mitologija|nordijsko]] božanstvo svjetlosti, najljepša od svih stvorenja, kćer divkinje i smrtnog čovjeka. [[Frey]] je bio očaran Gerdom i poslao je svoje sluge da ju dovedu. Gerd je odbila, ali je Frey uporno slao poklone. Na kraju je čarolija u runama napokon osvojila Gerdu i ona je doputovala u [[Asgard]], dom bogova i tamo živjela s Freyom.

{{Nordijska mitologija}}
{{Commonscat|Gerðr}}

[[Kategorija:Nordijska mitologija]]
[[is:Gerður]]</text>
      <sha1>gn0vfokt5pkz4dskyx1q6u18926qb64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skadi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10228</id>
    <revision>
      <id>42662292</id>
      <parentid>42661562</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1263" sha1="rt2hcmbp13hmz5rhi8u6inxe28gbong" xml:space="preserve">[[Datoteka:Skade by Frölich.jpg|250px|right|thumb|Boginja Skadi]]

'''Skadi''' ({{jez-stnord|Skaði}}) je ličnost iz [[Nordijska mitologija|nordijske mitologije]]. Za nju se ponekad koriste nazivi '''Skade''', '''Skadhi''' ili '''Skathi'''.

Opisuje se kao mrazna divkinja, odnosno utjelovljenje zime. Kada su bogovi ubili njenog oca [[Thiassi]]ja zbog krađe zlatnih jabuka od [[Idun]], Skadi je htjela osvetiti svog oca pa se je naoružala i otišla bogovima zahtijevajući supruga i trbuh pun smijeha za kompenzaciju. Bogovi su smatrali da bi bilo mudro dopustiti joj da odabere muža među njima. Mogla je izabrati muža po volji ali gledajući mu samo noge. Izabrala je starijeg boga [[Niord]]a, a zapravo je htjela mladog i privlačnog [[Balder]]a. Trbuh pun smijeha nabavio je [[Loki]]. 

Brak između Njorda i Skadi nije bio sretan. Ona je htjela živjeti u očevom domu u planinama (''Thrymheim''), a Njord je želio živjeti u svojoj palači na morskoj obali. Dogovorili su se da će prvih devet dana provesti u planinama, a drugih devet dana uz obalu. Ovaj dogovor nije ispao kako treba pa su živjeli odvojeno. Na kraju je Skadi ostavila Njorda zbog boga [[Ull]]a.

{{Nordijska mitologija}}
{{Commonscat|Skaði}}

[[Kategorija:Nordijska mitologija]]</text>
      <sha1>rt2hcmbp13hmz5rhi8u6inxe28gbong</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rusini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17633</id>
    <revision>
      <id>42662357</id>
      <parentid>41439040</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:50:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42662357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="859" sha1="69182jpmzxp63hz0x327nwgrocs19k8" xml:space="preserve">{{For|naselje u Italiji|Rusini, Reggio Calabria}}
'''Rusini''' ili '''Ruteni''' je izraz koji se koristi :

* kao [[arhaizam|arhaični]] opći izraz ({{jez-ru|Русины}}, {{jez-uk|Русини}}) za [[Ukrajinci|Ukrajince]], izvorno korišten u smislu &quot;stanovnik [[Kijevska Rusija|Rusa]]&quot;;
* kao izraz za stanovnike drevne oblasti [[Rutensko vojvodstvo (1434-1772)|Rutenije]] ([[Bjelorusija]] i zapadna [[Ukrajina]]) ili [[Crvena Rusija|Crvene Rutenije]];
* za [[Karpatski Rusini|Karpatske Rusine]], [[etnička grupa|etničku grupu]], odnosno podgrupu [[Ukrajinci|ukrajinskog naroda]];
* za [[Panonski Rusini|Panonske Rusine]], [[etnička grupa|etničku grupu]] nastanjenu u raznim oblastima [[Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] od početka austrijske kolonizacije [[Panonija|Panonije]] i gornjeg [[Balkan]]a ([[18. vijek|18. stoljeće]]).

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>69182jpmzxp63hz0x327nwgrocs19k8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polarna svjetlost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18282</id>
    <revision>
      <id>42662346</id>
      <parentid>42447660</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9035" sha1="mcqz0smp5lya825ydm8tt77l8ynlxpx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Polarlicht.jpg|250px|right|thumb|Aurora borealis]]
[[Datoteka:Aurora2.jpg|right|thumb|250px|Auroralna korona]]
'''Polarna svjetlost''' je sjaj na noćnom nebu, uglavnom vidljiv na visokim zemljopisnim širinama. Na sjeveru tu pojavu zovemo '''aurora borealis''' (&quot;sjeverna zora&quot;), a ime je dobila prema rimskoj božici zore [[Aurora|Aurori]] i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, [[Boreas]]. Najčešće se pojavljuje tijekom rujna i listopada te ožujka i travnja (do danas nije potpuno razjašnjeno zašto). Na jugu se naziva '''aurora australis''' (&quot;južna zora&quot;).

Premda rijetko, aurora se može vidjeti i sa srednjih zemljopisnih širina, i to kao crvenkasti sjaj na sjevernom obzoru. Dalje prema sjeveru, bliže polu, polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, dok po njenim pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi. Aurora dakle može biti statična ili dinamična pojava; kad je statična, zovemo ju ''tihim lukom''. ''Aktivna aurora'' se, s druge strane, stalno kreće i mijenja. ''Zavjese'' se sastoje od mnogo paralelnih zraka orijentiranih u skladu sa [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinim magnetskim poljem]]. Kad jedna od silnica magnetskog polja vodi do točke iznad promatrača, dolazi do pojave ''auroralne korone'' ili ''krune''.

== Magnetizam i auroralni oval ==
[[Hiorter]] i [[Celsius]] su 1741. godine ustanovili da tijekom pojave polarne svjetlosti dolazi do zamjetnih magnetskih fluktuacija. Kasnije je otkriveno da upravo ta činjenica ukazuje na jake [[električna struja|električne struje]] u područjima pojave aurore - [[Birkeland]] (1908.) je ustanovio da struje teku u smjeru istok-zapad duž ruba [[auroralni oval|auroralnog ovala]], od dnevne prema noćnoj strani Zemlje (vidi [[Birkelandove struje]]). Nadalje, Loomis (1860) i Fritz (1881) su utvrdili da se polarna svjetlost uglavnom pojavljuje u &quot;auroralnoj zoni&quot;, prstenastom području unutar radijusa od otprilike 2500&amp;nbsp;km od Zemljinog [[magnetski pol|magnetskog pola]], a ne zemljopisnog, blizu kojega se gotovo nikada ne vidi. Područje najveće učestalosti pojavljivanja polarne svjetlosti ([[auroralni oval]]) ne poklapa se u potpunosti s auroralnom zonom; otklonjeno je 3 - 5 stupnjeva od magnetskog pola u smjeru noćne strane planeta, tako da se pojava polarne svjetlosti najviše približava ekvatoru oko lokalne ponoći.

[[Datoteka:Aurora australis panorama.jpg|thumb|650px|center|Aurora australis (južna polarna svjetlost)]]

== Nastanak polarne svjetlosti ==
[[Datoteka:Structure_of_the_magnetosphere-en.svg|thumb|upright=1.5|left|Prikaz Zemljine magnetosfere]]
Polarnu svjetlost uzrokuje [[Sunčev vetar|Sunčev vjetar]]. To je struja vruće [[plazma|plazme]] koju [[Sunce]] izbacuje u svim smjerovima (zbog ogromne vreline Sunčeva vanjskog sloja, [[Sunčeva korona|Sunčeve korone]]). U normalnim uvjetima, Sunčev vjetar dolazi do Zemlje brzinom od oko 400&amp;nbsp;km/s i gustoćom od oko 5 iona/cc, no za vrijeme [[magnetska oluja|magnetskih oluja]] tok može biti nekoliko puta jači, kao i [[međuplanetarno magnetsko polje]], koje također potječe sa Sunca i povezano je s gustoćom [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]]. Na svom putu kroz svemir, dio Sunčevog vjetra nailazi na Zemljinu [[magnetosfera|magnetosferu]], područje svemira kojim dominira [[Zemljino magnetsko polje]]. Magnetosfera zakreće Sunčev vjetar oko sebe (i oko Zemlje) na udaljenosti od oko 70,000&amp;nbsp;km (fronta udara se formira na udaljenosti od oko 12,000 - 15,000&amp;nbsp;km). Širina Zemljine magnetosferske prepreke Sunčevom vjetru uglavnom iznosi oko 190,000&amp;nbsp;km, dok se iza Zemljine noćne strane pruža dugačak &quot;rep&quot; rastegnutih [[magnetske silnice|magnetskih silnica]].

Silnice Zemljine magnetosfere zakreću dio Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima. Polarna svjetlost nastaje kad se elektroni Sunčevog vjetra na visini od 80 – 150&amp;nbsp;km sudaraju s atomima gornjih slojeva atmosfere. Prevladavaju emisije atoma [[kiseonik|kisika]] - zelena i crvena svjetlost, u spektralnom rasponu od 557.7&amp;nbsp;nm (zeleno) do 630.0&amp;nbsp;nm (crveno, uglavnom slabije nabijeni elektroni i na većim visinama), zatim molekularnog [[dušik]]a i dr.

== Učestalost pojave ==
Polarna je svjetlost prilično uobičajena pojava u prstenastom području [[auroralni oval|auroralnog ovala]]. Za vrijeme snažnih magnetskih oluja mogu se vidjeti i bliže ekvatoru, a takve su oluje najčešće u vrijeme vrhunca 11-godišnjeg [[ciklus Sunčevih pjega|ciklusa Sunčevih pjega]] ili tijekom tri godine nakon tog vrhunca. Ipak, vjerojatnost pojave aurore najviše ovisi o položaju međuplanetarnog magnetskog polja; što su silnice orijentirane južnije, to je veća vjerojatnost pojave aurore.

[[Datoteka:Aurora australis 20050911.jpg|thumb|250px|Aurora australis ([11.09.2005.]) snimljena NASA-inim IMAGE satelitom i digitalno montirana na &quot;Blue Marble&quot; sliku Zemlje.]]

[[Geomagnetske oluje]] koje pokreću polarnu svjetlost su najučestalije tijekom mjeseci oko [[ravnodnevnica|ekvinocija]]; fenomen koji nije potpuno razjašnjen. No, u proljeće i jesen Zemljino i međuplanetarno magnetsko polje se poklapaju - na [[magnetopauza|magnetopauzi]], granici Zemljinog magnetskog polja, ono je orijentirano sjeverno. Kad se, međutim, silnice otklone prema jugu, stvara se &quot;rupa&quot; kroz koju energija Sunčevog vjetra može doći do gornjih slojeva atmosfere. Uzrok svemu tome je geometrija: međuplanetarno magnetsko polje dolazi sa Sunca i zbog njegove rotacije ima spiralni oblik, s kojim je Zemljina magnetska os najbolje poravnana u travnju i listopadu. Stoga su sjeverni i južni otkloni međuplanetarnog magnetskog polja tada najveći. Uz to, Sunčeva je os rotacije nagnuta 7° u odnosu na ravninu Zemljine orbite - budući da je Sunčev vjetar brži kad dolazi s polova nego s ekvatora, prosječna je brzina čestica koje dolaze do Zemljine magnetosfere najveća (za oko 50&amp;nbsp;km/s) oko 5. ožujka i 5. rujna, kad se Zemlja nalazi na najvišoj heliografskoj širini.

Ipak, ni međuplanetarno magnetsko polje niti Sunčev vjetar ne mogu u potpunosti objasniti sezonsko ponašanje geomagnetskih oluja; zajedno, ti čimbenici objašnjavaju samo trećinu utvrđenog polugodišnjeg variranja.

== Polarna svjetlost na drugim planetima ==
[[Datoteka: Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg|250px|right|thumb|Aurora na Jupiteru. Sjajna točka na lijevoj strani je završetak magnetske poveznice s Io, točke na dnu vode do Ganimeda i Europe]]

Aurora je opažena i na [[Jupiter (planeta)|Jupiteru]] i [[Saturn (planeta)|Saturnu]], planetima čija su magnetska polja mnogo snažnija od Zemljinog. Pokreće ih, kao i na Zemlji, Sunčev vjetar. Jupiterovi mjeseci, posebno [[Io (mjesec)|Io]], također uzrokuju snažne aurore koje se javljaju zbog električnih struja duž silnica magnetskog polja između rotirajućeg planeta i mjeseca koji kruži oko njega ([[dinamo učinak]]). Io (koji ima aktivni vulkanizam i [[ionosfera|ionosferu]]) je posebno snažan izvor aurore; njegove struje emitiraju i radiovalove, otkrivene 1955.

Nedavno je polarna svjetlost otkrivena i na [[Mars]]u; zbog nedostatka jakog magnetskog polja, ranije se vjerovalo kako je to nemoguće. [http://www.universetoday.com/am/publish/mars_express_aurorae.html]

== Zvukovi aurore ==
Tijekom povijesti ljudi su govorili o zvukovima polarne svjetlosti; pucketanju, šištanju, zujanju ili zviždanju. Danski ih je istraživač [[Knud Rasmussen]] neizravno spomenuo 1932. godine govoreći o narodnim običajima grenlandskih [[Eskimi|Eskima]], kao i kanadski [[antropologija|antropolog]] [[Ernest Hawkes]] 1916. [[Tacit|Kornelije Tacit]], povjesničar starog [[Rim]]a, pisao je kako su ljudi sa sjevera tvrdili kako čuju te zvukove. Danas još uvijek pristižu izvješća o zvukovima polarne svjetlosti, no nitko ih dosad nije uspio snimiti (uz to, postoje i znanstveni problemi glede podrijetla zvukova u polarnoj svjetlosti). Vrlo je nevjerojatno da bi ikakav zvuk stvarno proizveden u aurori mogao doći do tla, k tome prateći samu pojavu aurore (jer bi zvuku trebalo dosta vremena da doputuje do tla). Postoje teorije o lokalnim elektrostatičkim fenomenima na tlu koji nastaju kao posljedica polarne svjetlosti, i one zasad najbolje objašnjavaju podrijetlo tih neobičnih zvukova- no nijedna teorija ne nudi potpuno, zadovoljavajuće objašnjenje.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Aurora}}
* [http://www.spaceweather.com Spaceweather.com Službena NASA-ina stranica]
* http://www.northern-lights.no {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928082122/http://www.northern-lights.no/ |date=2006-09-28 }}
* http://www.spacew.com
* http://www.polarimage.fi {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061201223619/http://www.polarimage.fi/ |date=2006-12-01 }}
* http://www.pbase.com/dominiccantin/aurora_borealis
* [http://www.svalbard-images.com/spitsbergen/northern-lights-e.php Fotografije polarne svjetlosti iz Spitsbergena, Norveška]

[[Kategorija:Astronomske pojave]]</text>
      <sha1>mcqz0smp5lya825ydm8tt77l8ynlxpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22315</id>
    <revision>
      <id>42662366</id>
      <parentid>42596759</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21923" sha1="iz62uqautqjbheya18apuw3e4mgmqnf" xml:space="preserve">{{Otheruses}}
{{Coord|45.804992|N|18.662005|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/popovac/ &gt; Popovac (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Popovac/@45.8099884,18.5784428,18121m/data=!3m2!1e3!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x475d2bb50b3f844d:0x3efb640de64bf20e!2zS25lxb5ldm8!3b1!8m2!3d45.8452359!4d18.642582!16s%2Fm%2F05mzb_r!3m5!1s0x475d29e7f8b19375:0xd5e019de04c32288!8m2!3d45.8061212!4d18.6595079!16s%2Fm%2F0270tbg?entry=ttu &gt; Popovac (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Popovac / Поповац
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Općina Popovac|Popovac]]
|mikroregija = [[Karašička aluvijalna nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 29,57
|nadvisina   = 93
|z. širina   = 45.804992
|z. dužina   = 18.662005
|brojstan    = 1.079 / 959 / '''738'''
|gustoća     = 37 / 32 / '''25'''
|domaćinstva = 392 (2001) /
|pošta       = 31303
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Popovac-(20090531)-Ulaz-u-naselje.jpg
|slika_opis  = Ulaz u naselje Popovac iz pravca [[Kneževo|Kneževa]] 
}}
'''Popovac''' ([[mađarski|mađ.]] ''Baranyabán'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbɒrɒɲɒbaːn]]]); [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Ban''; [[ćirilica|ćir.]] ''Поповац''), 
naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Popovac|Općini Popovac]] i ujedno sjedište te općine u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Geografija ==
Popovac je smješten u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Karašička aluvijalna nizina|Karašičke aluvijalne nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]].

Leži na nadmorskoj visini od 93 m. Površina naselja je 29,57&amp;nbsp;km².
 
=== Udaljenost od okolnih naselja ===
Udaljen je prema sjeveru 43,1&amp;nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]), 41,2&amp;nbsp;km (preko [[Lug (Baranja)|Luga]] i [[Kotlina (Baranja)|Kotline)]] odn. 47,4&amp;nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a, 12,5&amp;nbsp;km sjeverno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]] te 22,9&amp;nbsp;km južno od [[Mohač]]a.

=== Zaseoci ===
U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dijelovi naselja Popovca (odnosno zaseoci) iskazivali su se: Banovo Brdo (1953-1971) i Popovac - Planina (1900, 1953-1971).&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Baranjska građa#Korenčić]] i [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Baranjska građa#Feldbauer]]&lt;/ref&gt;

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Popovac na jugozapadu graniči s područjem naselja [[Branjin Vrh]], na sjeverozapadu i sjeveru s [[Kneževo (Baranja)|Kneževom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Branjina|Branjinom]], na istoku s područjem naselja [[Kotlina (Baranja)|Kotlina]], na jugoistoku s naseljem [[Kamenac]], a na jugu s naseljem [[Karanac]].

=== Ceste ===
Kroz naselje Popovac - smjerom sjever-jug - prolazi županijska cesta [[Ž4027]], duga 2.185 metara. Do centra Popovca ide Ulicom Nikole Tesle, potom Ulicom Vladimira Nazora, a od centra istom ulicom ide dalje mostom preko [[Karašica (Baranja)|Karašice]] do [[Ribnjak Popovac|Popovačkog ribnjaka]] i još dalje mostom preko Odvodnog kanala Karašica do podnožja [[Banska kosa|Banske kose]] i [[Svetište Marije Lurdske|Svetišta Marije Lurdske]].

Na župnijsku cestu Ž4027 nadovezuje se lokalna cesta [[L44064]], duga 5.438 metara, dovršena 2022. godine, koja preko Banske kose vodi do [[Kamenac (Baranja)|Kamenca]]. Županijskom cestom Ž4027, preko županijske ceste [[Ž4019]], Popovac je povezan s Kneževom (i dalje s Belim Manastirom, Osijekom i Belišćem) i Branjinom (i dalje [[Batina|Batinom]] i [[Sombor]]om), a preko lokalne ceste L44064 s [[Kneževi Vinogradi|Kneževim Vinogradima]] (i dalje Osijekom).

=== Prometne veze ===
Do 2022. godine, kad je dovršena cestovna veza Popovac-Kamenac (županijska cesta [[Ž4027]] + lokalna cesta [[L44064]]), Popovac je bio prometno prilično izoliran. Sva vozila, uključujući i autobuse, koja bi ušla u naselje iz smjerova Kneževa ili Branjine, morala su se u naselju okrenuti i vratiti istim putem. Dovršetkom spomenute cestovne veze Popovac je postao tranzitno naselje u smjeru sjever-jug (Kneževo-Kneževi Vinogradi) preko Banske kose.

Autobuskim vezama Popovac je povezan s Kneževom (i dalje Belim Manastirom) te Branjinom.

== Ime naselja ==
=== Etnik i ktetik ===
Stanovnici Popovca su '''Popovčani''' (jednina: ''Popovčanin''; žena: ''Popovčanka''), a pridjev, odn. [[ktetik]] glasi ''popovački''.

Nekad se upotrebljavao etnik ''Banac'' izveden iz narodskog imena ''Ban'', a danas je to prezime. Za stanovnicu ''Bana'' govorilo se ''Bankuša'' &lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Bolman je bio Bolman|Baranjska građa#Bolman je bio Bolman]] (str. 604)&lt;/ref&gt;. Stanovnika Popovca (odn. Bana) nekad se [[pejorativ]]no zvalo i - ''Bancov''.

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Pregled broja stanovnika po godinama &lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&amp;px_tableid=Tabela4_14.px&amp;px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&amp;px_language=hr&amp;px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&amp;rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3468.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Popovac''']&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] &lt;br&gt; [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 2078 || 2233 || 2248 || 2584 || 2472 || 2555 || 2470 || 2663 || 2469 || 2277 || 2495 || 2133 || 1730 || 1582 || 1079 || 959 || 738
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Popovac od 1857. do 2021.'''&lt;br /&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 3000
 |crta1   = 1000
 |crta2   = 1000
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 2078
 |p2      = 2233
 |p3      = 2248
 |p4      = 2584
 |p5      = 2472
 |p6      = 2555
 |p7      = 2470
 |p8      = 2663
 |p9      = 2469
 |p10     = 2277
 |p11     = 2495
 |p12     = 2133
 |p13     = 1730
 |p14     = 1582
 |p15     = 1079
 |p16     = 959
 |p17     = 738
 |izvor   = Navedeno u tekstu
 }}

=== Nacionalni sastav (1991) ===
{{bar box
|float    = center
|title    = Popis 1991.
|titlebar = #AAF
|width    = 300px
|bars     =
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]      |#4169E1| 1034|65.36}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]        |#FF0000|  347|21.93}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]] |#C71585|   86| 5.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]        |#91A3B0|   23| 1.45}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]      |#665D1E|   17| 1.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]   |#FF7E00|    6| 0.37}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]     |#BDB76B|    4| 0.25}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]    |#FF55A3|    3| 0.18}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Italijani]]   |#007FFF|    1| 0.06}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]        |#F400A1|    1| 0.06}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni |#C154C1|   25| 1.58}}
{{Vrsta sa postotkom|region. opr.    |#CCCCFF|    1| 0.06}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato       |#A2A2D0|   34| 2.14}}
|caption='''ukupno''': 1.582
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu iz 2011. godine u Popovcu živi 959 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom hrvatsko (79%) te srpsko (17%).&lt;ref name=&quot;Acta&quot;&gt;[https://actacroatica.com/hr/location/popovac/ Acta Croatica: ''Toponim: Popovac''], pristupljeno: 5. XII. 2021. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 971.&lt;/ref&gt;

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Popovcu su:
* Dvornić, Bajus, Jakopec, Marković, Galinec, Hranić, Mihajlović, Strajnić, Šumiga, Gajšek, Koprivec, Koprivnjak, Mudri, Bunić, Fulir, Jurčec, Kramar, Marolin, Hudobec, Jagetić,

a nekad su najčešća '''prezimena''' bila:
* Mihajlović, Hranić, Dvornić, Jakopec, Gajšek, Horvat, Bošković, Kovač, Marković, Mudri, Pofuk, Ranogajec, Galinec, Strajnić, Đukić, Bajus, Bobek, Klopotan, Migles, Osonjački.&lt;ref name=&quot;Acta&quot;/&gt;

== Historija ==

== Gospodarstvo ==
Gospodarsku osnovu Popovca čine ratarstvo (&quot;Silosi Popovac&quot; tvrtke &quot;Fermopromet&quot; u sjeveroistočnom dijelu sela, na kraju Športske ulice), stočarstvo (stočarska &quot;Farma Popovac&quot; firme [[Belje]] na sjevernom ulazu u selo), vinogradarstvo (na obroncima Banske kose), voćarstvo (npr. plantaža jabuka južno od sela), uzgoj ribe ([[Ribnjak Popovac]]), trgovina i ugostiteljstvo. Popovac je bio ili je još uvijek sjedište nekoliko desetina obrta, zadruga i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).&lt;ref&gt;[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31303-popovac/31303-popovac/4/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Popovac'']&lt;/ref&gt;

Uz južni rub &quot;Farme Popovac&quot; nalazi se Bioplinsko postrojenje Popovac, a još južnije, uz Groblje Popovac, u Ulici Rade Končara, nalazi se i Reciklažno dvorište Popovac.

== Društvo i kultura ==
=== Škola ===
[[Datoteka:Az új iskola délről.JPG|right|thumb|200px|Zgrada OŠ Popovac]]
U Popovcu je sjedište Osnovne škole Popovac, koja ima dvije područne škole: u Branjini i Kneževu. Od 5. studenog 1992. godine škola je pravni sljednik društvene pravne osobe Osnovne škole &quot;Bratstvo-jedinstvo&quot; Popovac i Osnovne škole &quot;Beljska mladost&quot; Kneževo.

Opširnije o školi u članku o Općini Popovac: [[Općina Popovac#Osnovna škola Popovac]].

=== Crkva ===
[[Datoteka:Baranyabáni templom délről.JPG|left|thumb|200px|Popovac: Župna crkva Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije (snimak iz 2007. godine)]]
[[Datoteka:Az ortodox templom.JPG|right|thumb|200px|Popovac: Pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice (snimak iz 2007. godine)]]

Župna crkva Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, izgrađena je 1778. godine u istoimenoj župi koja je osnovana 1789. Župa pripada [[Baranjski dekanat|Baranjskom dekanatu]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]].&lt;ref&gt;[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Baranjska građa#Feldbauer: ''Popovac'']]&lt;/ref&gt;

U Popovcu postoji i pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice, osvećena 1726. godine, u 
Srpskoj pravoslavnoj parohiji popovačkoj, koja pripada [[Arhijerejsko namjesništvo baranjsko|Arhijerejskom namjesništvu baranjskom]] [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]]. Hramovna slava popovačke crkve je 4. decembar (4. XII) - [[:sr:Vavedenje|Vavedenje Presvete Bogorodice]].
 
U parohiji postoji i crkva '''na Popovcu''', kod koje se održava veliko večernje 21. septembra (21. IX) - na [[Mala Gospojina|Malu Gospojinu]].

[[Datoteka:Popovac-(20130516)-Dom-kulture-Opcina.jpg|right|thumb|200px|Društveni dom (Dom kulture) u Popovcu, sjedište Općine Popovac, u prizemlju trgovina i pošta (snimak: 2013)]]
[[Datoteka:Popovac-(20220307)-Dom-kulture-Opcina-table.jpg|right|thumb|200px|Općina Popovac: Općinsko vijeće, općinski načelnik, Jedinstveni upravni odjel (snimak: 2022)]]

=== Društevni dom ===
Društveni dom (nekad: Dom kulture) u Popovcu nalazi se u centru sela, na adresi Vladimira Nazora 32. Radi se o jednokatnoj zgradi &quot;na lakat&quot;. U prizemlju prednjeg dijela nalaze se trgovina i ured Hrvatske pošte, na katu su uredi Općine Popovac i Jedinstvenog upravnog odjela, a u stražnjem (&quot;lakatnom&quot;) dijelu nalaze se ulaz u zgradu i velika dvorana.

Društveni dom je i sjedište dviju popovačkih udruga: Udruge &quot;Maska&quot; (osnovane 2002) te udruge &quot;Kopak po korak&quot; (K.P.K.), osnovane 2017. godine.

Ispred Društvenog doma, na natkrivenom platou uz ogradu školskog dvorišta, postavljena su starinska vatrogasna kola za gašenje požara, koje je 2006. godine obnovio i izložio lokalni DVD.

=== Pošta ===
U Popovcu postoji [https://www.posta.hr/pretrazivanje-postanskih-ureda?uredi=440 redoviti poštanski ured] Hrvatske pošte s poštanskim brojem '''31303''' na adresi Vladimira Nazora 32. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 8:00 do 11:00 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-767).

=== Udruge ===
U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] 
upisano je 12 udruga (+ dvije brisane) sa sjedištem u Popovcu (stanje: XII/2021):
# &quot;Bolji život&quot; (&quot;B.Ž.&quot;), osnovan 13. I. 2012. (Ivana Galinca Cice &lt;ref&gt;U programu Google maps ova ulica naziva se ''Ivana Galinca-Cice''&lt;/ref&gt; 16)
# Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Popovac, osnovano 15. XI. 1982. (Vladimira Nazora 27)
# Konjički klub (KK) &quot;Baranjsko biserje&quot; Popovac, osnovan 1. II. 2012. (Đure Đakovića 25)
# Korak po korak (K.P.K.), osnovan 10. II. 2017. (Vladimira Nazora 32)
# Lovačko društvo (LD) &quot;Jastreb&quot; Popovac, osnovano 27. XI. 1997. (Planina 33)
# Nogometni klub (NK) &quot;Hajduk&quot; Popovac, osnovan 12. VIII. 1929. (Športska ulica 13)
# Sportska rekreativna ribolovna udruga (SRRU) Štuka, osnovana 4. II. 2012. (Ivana Galinca Cice 32)
# Udruga &quot;Lipa&quot;, osnovana 20. XII. 2001. (Vladimira Nazora 0)
# Udruga &quot;Maska&quot;, osnovana 24. VI. 2002. (Vladimira Nazora 32)
# Udruga umirovljenika Općine Popovac, osnovana 5. VIII. 2007. (Vladimira Nazora 27)
# Udruga za informatiku i napredne tehnologije Byte, osnovana 25. III. 2006. (Vladimira Nazora)
# Udruga &quot;Zlatno brdo&quot; Popovac, osnovana 19. III. 2011. (Vladimira Nazora 27)
----
# ''Stolnoteniski klub (STK) &quot;Ban&quot; Popovac'', osnovan 8. VI. 2001, '''brisana''' 26. VI. 2019.
# ''&quot;Športska ribolovna udruga (ŠRU) Karašica&quot;'', osnovana 16. XII. 2008, '''brisana''' 20. III. 2014.

=== Manifestacije ===

[[Datoteka:Focipálya háttérben TSZ.JPG|right|thumb|300px|Igralište NK &quot;Hajduk&quot;]]
=== Sport ===
[[Nogomet]]ni klub u Popovcu osnovan je 1929. godine kao '''ŠK Popovac''' i pod tim imenom nastupao je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=130 ''Nogometni leksikon: Baranja''], pristupljeno 27. XII. 2015.&lt;/ref&gt; Rad kluba obnovljen je [[1955.]] godine pod imenom '''NK &quot;Hajduk&quot;'''.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt;

Nogometno igralište (na slici) nalazi se u Športskoj ulici 13. Predsjednik kluba je Zvonko Jagarinec, a tajnik Bojan Kajinić (početak mandata: 8. I. 2023).

* Opširnije: [[:hr:NK Hajduk Popovac|Nogometni klub &quot;Hajduk&quot; Popovac]]

=== Groblja ===
U Popovcu postoje dva aktivna i ostaci jednog starog groblja:
* ([[Katoličanstvo|Rimokatoličko]]) Groblje Popovac nalazi se u sjevernom dijelu sela, sjeverno od Ulice Rade Končara i zapadno od Ulice Nikole Tesle.
* [[Pravoslavlje|Pravoslavno]] groblje Popovac nalazi se u južnom dijelu sela, zapadno od Ulice Ivana Galinca-Cice i pravoslavne crkve Vavedenja Presvete Bogorodice.
* Židovsko groblje: ostaci tog groblja nalaze se uz krajnji jugozapadni dio [[Ribnjak Popovac|Ribnjaka Popovac]], bliže Karašici, a nasuprot Odvodnom kanalu Karašica. Slika tih ostataka snimljena avgusta / kolovoza 2025. godine može se vidjeti na ovoj web-adresi: [https://www.google.com/maps/place/%C5%BDidovsko+groblje/@45.7942003,18.6597057,17z/data=!4m6!3m5!1s0x475d29000a3a0929:0xf5cce437af210586!8m2!3d45.7937365!4d18.6597164!16s%2Fg%2F11xrzm5q5_?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI1MTExNy4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Židovsko groblje (Popovac)].

U donjoj fotogaleriji nalazi se šest fotografija s Katoličkog i jedna s Pravoslavnog groblja. Snimio ih je 2004. i 2007. godine Wikipedijin korisnik Wéber György.

=== Fotogalerija: popovačka groblja ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
 |-
 |style=&quot;background:gray;&quot;| 
&lt;Gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;150px&quot;&gt;
Datoteka:Baranyabáni temető kápolna.jpg |Katoličko groblje: Grobljanska kapela izgrađena 1904. godine (snimak: 2004)
Datoteka:Stáció a baranyabáni temetőben.JPG |Katoličko groblje: Križni put od ulaza na groblje do kapele (snimak: 2004)
Datoteka:Halottaskocsi.JPG |Katoličko groblje: Mrtvačka kola u šupi na mjestu kasnije Kuće ispraćaja (snimak: 1998)
Datoteka:Baranyabáni új ravatalozó.JPG |Katoličko groblje: Kuća ispraćaja, pogled s istoka (snimak: 2007)
Datoteka:Uray Atalla síremléke.JPG |Katoličko groblje: Uray Attala, nekadašnji popovački (banski) župnik (1831-1905) (snimak: 2004)
Datoteka:Zádor Alajos sírja.JPG |Katoličko groblje: Zádor Alajos, nekadašnji popovački (banski) župnik (snimak: 2007)
Datoteka:Az ortodox temető ravatalozója.JPG |Pravoslavno groblje: Kuća ispraćaja izgrađena 2006. godine (snimak: 2004)
&lt;/Gallery&gt;
 |}

== Značajne osobe ==
{{Dvostruka slika|right|N. Strajnic.jpg|75|Milan-Saric.jpg|75|&lt;center&gt;Nikola Strajnić|&lt;center&gt;Milan &lt;br&gt;Šarić}}
* [[Nada Babić]] (1946), redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku
* [[:hr:Dionizije Dvornić|Dionisije Bato Dvornić]] (1926–1992), nogometni reprezentativac
* [[Nikola Strajnić]] (1945–2023), redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, pjesnik, autor brojnih knjiga
* [[Milan Šarić]] (1951), matematičar i matematički pisac, (su)autor deset matematičkih knjiga

== Ulice ==
[[Datoteka:Popovac-(20100620)-Ulica-Rade-Koncara-Tabla.jpg|right|thumb|300px|Tabla s imenom Ulice Rade Končara (snimak iz 2010. godine)]]
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/popovac/ &gt; Popovac (plan s ulicama i cestama)]''
* Planina
* Športska ulica
* Ulica [[Đuro Đaković|Đure Đakovića]]
* Ulica Ivana Galinca-Cice &lt;ref&gt;[[Eponim]]sko ime u nominativu: Ivan Galinec-Cico&lt;br&gt;[https://popovac.hr/18-memorijalni-nogometni-turnir-ivan-galinec-cico/ Izvor: Općina Popovac (3. VIII. 2016): ''18. Memorijalni nogometni turnir''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211205075819/https://popovac.hr/18-memorijalni-nogometni-turnir-ivan-galinec-cico/ |date=2021-12-05 }}&lt;/ref&gt;
* Ulica [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]
* Ulica [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]]
* Ulica [[Jovan Jovanović Zmaj|Jove Jovanovića Zmaja]]
* Ulica [[Matija Gubec|Matije Gupca]]
* Ulica [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]
* Ulica [[Rade Končar]]a
* Ulica [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]]

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
=== Svetište Marije Lurdske ===
* [http://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/1729-blagdansko-misno-slavlje-u-svetistu-marije-lurdske-u-popovcu OBŽ (15. VIII. 2020): ''&quot;Blagdansko misno slavlje u svetištu Marije Lurdske u Popovcu&quot;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220219092935/http://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/1729-blagdansko-misno-slavlje-u-svetistu-marije-lurdske-u-popovcu |date=2022-02-19 }}
* [http://lag-baranja.hr/lag/item/1350-baranjske-znamenitosti-svetiste-marije-lurdske LAG Baranja (15. VIII. 2022): ''&quot;Baranjske znamenitosti: Svetište Marije Lurdske&quot;'']

=== Kapela Rođenja Presvete Bogorodice ===
* [https://radio-banska-kosa.hr/proslavljena-mala-gospojina-u-popovcu/ Radio Banska kosa (22. IX. 2020): ''&quot;Proslavljena Mala Gospojina u Popovcu&quot;'']
* [https://srbi.hr/srbi-u-popovcu-proslavili-malu-gospojinu/ (22. IX. 2020): ''Proslava Male Gospojine u Popovcu'']

[[Datoteka:Szentháromság rom.JPG|right|thumb|200px|Spomenik sjećanja na pošast kuge (snimak: 2007)]]
=== Spomenik sjećanja na pošast kuge ===
Spomenik se nalazi u parku u središtu sela, u Ulici Vladimira Nazora, preko puta zgrade Osnovne škole Popovac. Podignut je početkom 19. stoljeća u duhu [[klasicizam|klasicizma]] u zavjet i sjećanje na pošast [[kuga|kuge]], koja je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] zahvatila i desetkovala ondašnje stanovništvo. Rijedak je primjer zavjetne javne plastike postavljene u ruralnim sredinama.

Naziv &quot;Spomenik sjećanja na pošast kuge&quot; koristi se jedino u Google maps-u, što se može vidjeti [https://www.google.com/maps/place/Popovac/@45.805187,18.6604701,283m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d29e7f8b19375:0xd5e019de04c32288!8m2!3d45.8061212!4d18.6595079!16s%2Fm%2F0270tbg?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI1MTIwMi4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D '''ovdje''']. Koristi se i opisni naziv &quot;spomenik podignut u zavjet i sjećanje na pošast kuge&quot;. U jednom drugom izvoru naziva se &quot;spomenik sv. Trojstvu&quot; i tvrdi da je podignut krajem 18. st.&lt;ref&gt;[https://web-arhiva.skole.hr/os-popovac/upload/os-popovac/newsattach/3914/Tri_sela_podno_Zlatnog_brda_-_Povijesni_pregled_naselja_u_opcini_Popovac.pdf Željko Predojević: ''&quot;Tri sela podno Zlatnog brda&quot;'', Osnovna škola Popovac (pdf)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori i vanjske veze ==
{{Commonscat|Popovac, Osijek-Baranja County}}
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Popovac Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Popovac'']
* [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Popovac Lokalna akcijska grupa Baranja: ''Svi članci vezani za Popovac'']

== Šabloni == 
{{Popovac}}
{{Baranjska naselja}}

[[Kategorija:Općina Popovac]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>iz62uqautqjbheya18apuw3e4mgmqnf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Policija Los Angelesa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23045</id>
    <revision>
      <id>42662347</id>
      <parentid>42643059</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2150" sha1="pcx0egaow5ult3mfwyzlc94nahts3lp" xml:space="preserve">[[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|thumb|right|250px|Pripadnici LAPD ispred gradske vijećnice za vrijeme prvomajskih demonstracija u Los Angelesu 2006. godine]]
'''Policijski odjel Los Angelesa''' ([[engleski]]: ''Los Angeles Police Department'', ''LAPD'') je [[policija|policijski]] odjel uprave Grada [[Los Angeles]]a u [[SAD|američkoj]] federalnoj državi [[Kalifornija]]. S preko 9.000 policajaca i 3.000 civilnog osoblja, te s područjem nadležnosti koje iznosi 1210 kvadratnih kilometara i preko 3 miliona stanovnika, LAPD je treća najveća policijska služba u [[SAD]] (iza [[Policija New York|Policije New Yorka]] i [[Policija Chicaga|Policije Chicaga]]). LAPD ima bogatu historiju, punu heroizma, ali i kontroverzi. Zahvaljujući blislim vezama s [[Hollywood]]om, LAPD je igrao važnu ulogu u mnogim filmovima i TV-serijama te tako postao jedna od najpoznatijih policijskih organizacija na svijetu.

Grad Los Angeles pored LAPD-a ima još tri policijske službe: Policiju Luke Los Angelesa, Policiju Svjetskih aerodroma Los Angelesa, te Policiju za javnu sigurnost Odjela općih službi, koji se brine o sigurnosti gradskih objekata kao što su parkovi, zoološki vrtovi, biblioteke i konvencijski centri. Na čelu LAPD-a nalazi se Šef policije (eng. Chief of Police). Trenutno tu dužnost obnaša Michel R Moore.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Los Angeles Police Department}}
* [http://www.lapdonline.org/ Official web site]
* [http://lapdblog.typepad.com/ Official LAPD blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070212011512/http://lapdblog.typepad.com/ |date=2007-02-12 }}
* [http://www.lapdonline.org/general_information/history_of_the_lapd/gen_history_lapd/gen_history_main.htm LAPD History of the LAPD]
* [http://www.lapdonline.org/general_information/channel_surfing/channel_surfing_main.htm LAPD list of movies and TV programs]
* [http://www.joinlapd.com LAPD Recruitment]
* [http://www.lapd.info LAPD Jobs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100211205330/http://www.lapd.info/ |date=2010-02-11 }}

[[Kategorija:Policija Sjedinjenih Američkih Država|Los Angeles]]
[[Kategorija:Los Angeles]]</text>
      <sha1>pcx0egaow5ult3mfwyzlc94nahts3lp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1958.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23618</id>
    <revision>
      <id>42662343</id>
      <parentid>42573623</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:31:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42662343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58018" sha1="7985aaghdi1mn2yypmx9qymmwesv03u" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima|1958}}
Godina '''1958''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.

Period 1. 7. 1957. do 31. 12. 1958. bio je označen kao [[Međunarodna geofizička godina]].
__NOTOC__

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:European Coal and Steel Community Map 1952.svg|mini|150px|left|Zemlje EEZ]]
* [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} Stupanjem na snagu [[Rimski ugovori|Rimskog ugovora]], ustanovljeni [[Evropska ekonomska zajednica]], s ciljem uspostavljanja carinske unije, i Evropska zajednica za atomsku energiju.
* 1. 1. - Uvedeno je [[Međunarodno atomsko vrijeme]].
* [[3. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the West Indies Federation (1958–1962).svg|25px]] Britanske karipske kolonije osnovale [[Zapadnoindijska federacija|Zapadnoindijsku federaciju]] - razišla se već 1962.
* [[4. 1.]] - [[Sputnjik 1]] se vratio u atmosferu.
* [[8. 1.]] - [[Bobby Fischer]] sa 14 godina prvi put pobedio na šahovskom šampionatu SAD.
* [[11. 1.]] - Počeci proizvodnje nafte u [[Francuski Alžir|Francuskom Alžiru]]: prve količine su stigle u luku Philippeville/[[Skikda]].
* [[13. 1.]] - [[Rat za Ifni]], Bitka kod Edchere: španski vojnici upali u zasedu na severu Zapadne Sahare, stradalo ih je 37, ali i marokanski gerilci imaju 50 mrtvih.
* [[13.1.|13]]-15.1. - Rudari u [[Trbovlje|Trbovlju]] štrajkuju zbog razlika u platama (prvi veći štrajk od rata u FNRJ)&lt;ref name=&quot;Col&quot;&gt;''Collier's Year Book'' za 1958. (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
* [[16. 1.]] - Prvi sastanak [[Walter Hallstein|Hallsteinove]] komisije, prve [[Evropska komisija|Evropske komisije]] (traje do 1967).
* 17. 1. - [[Indonezija|Indonežanski]] predsednik [[Sukarno]] stigao u Beograd.
* [[18. 1.]] - Jugoslovenski teretni brod &quot;Slovenija&quot; sa 150 tona oružja i municije presretnut od francuske mornarice kod [[alžir]]skog [[Oran]]a (pomoć alžirskim pobunjenicima, FNRJ tvrdi da je to bilo češko oružje za Maroko, optužuje Francusku za gusarenje, traži odštetu).
* 18. 1. - Bitka kod Hayes Ponda u Severnoj Karolini: Indijanci [[Lumbee]] razjurili [[Ku Klux Klan]]ovce.
* [[21. 1.]] - [[Alžirski rat za nezavisnost]]: počinje Bitka na granicama (do maja), najveća u ratu: francuski padobranci su sprečili upade alžirske gerile iz Tunisa.
* [[23. 1.]] - [[Državni udar u Venezueli 1958.|Državni udar u Venezueli]]: oboren vojni diktator [[Marcos Pérez Jiménez]], sledi period demokratije.
* [[25. 1.]] - 23 Jugoslovena u dva čamca prebegla u Italiju.
* [[27. 1.]] - UNHCR izveštava da su poslednje mađarske izbeglice otišle iz FNRJ: od 19.857 na Zapad je otišlo 16.374, u Mađarsku se vratilo 2.773; program je koštao 12 miliona dolara, polovinu je platila FNRJ. (NYT)
* 27. - [[29. 1.]] - Održan Šesti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Narodne omladine Jugoslavije]]. [[Miko Tripalo]] reizabran za predsednika CK NOJ.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:6e8d664f-2033-490c-9f1f-b9827f50e946 &quot;Yugoslav Communist Youth Resolution&quot;], 30 January 1958. HU OSA 300-8-3-9210&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:51795212-fab8-4c9c-a2e5-84c665ccad7e &quot;Tito Warns Yugoslav Youth against Western Ideas&quot;], 28 January 1958. HU OSA 300-8-3-9214&lt;/ref&gt;
* [[28. 1.]] - Patentirane su moderne ''[[Lego]]'' ciglice.
* [[31. 1.]]/1. 2. - Lansiran [[Explorer 1]], prvi američki veštački satelit. Otkriva [[Van Allenov pojas zračenja]].

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Domenico Modugno]] pobjeđuje na San Remu s pjesmom ''[[Volare]] (Nel blu, dipinto di blu)''.
* 1. 2. - {{flag|Ujedinjena Arapska Republika}} nastaje ujedinjenjem [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]] (faktički traje do 1961).
* [[3. 2.]] - Potpisan ugovor o ekonomskoj uniji [[Benelux]]a (na snazi od 1960).
* [[4. 2.]] - Predratni socijalisti Aleksandar Pavlović i [[Bogdan Krekić]] i profesori [[Dragoslav Stranjaković]] (u martu) i Milan Žujović osuđeni na 4 - 8.5 godina zbog navodnog kovanja zavere sa četničkom emigracijom u Parizu&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:19ef3a92-567a-478a-bef3-83f85e6ce29f &quot;Alleged Conspirators Convicted by Belgrade Court&quot;], 5 February 1958. HU OSA 300-8-3-9208&lt;/ref&gt; - protesti britanskih laburista i Socijalističke internacionale (oslobođeni 1960).
* [[5. 2.]] - Nakon sudara dva aviona kod [[Tybee Island, Georgia]] izbačena i izgubljena termonuklearna bomba.
* [[6. 2.]] - [[Minhenska tragedija]] tima [[Manchester United]]a: osam mrtvih i dvojica koji više neće igrati, na povratku iz [[Beograd]]a.
* [[7. 2.]] - U SAD osnovana [[DARPA]], Agencija naprednih istraživačkih projekata, u početku se bavi svemirskim programom.
* [[8. 2.]] - [[Alžirski rat za nezavisnost]]: Francuzi bombardovali tunisko selo Sakiet Sidi Youssef, stradalo 70 meštana.
* [[9. 2.]] - Počelo redovno emitovanje Drugog programa [[Radio Beograd]]a (nedeljom, a od [[1963]]. svakodnevno).
* [[11. 2.]] - [[Sunčev ciklus]]: zabeležen najjači poznati maksimum.
* 11. 2. - Nacionalni narodni kongres NR Kine usvojio [[pinjin]] romanizaciju.
* [[14. 2.]] - [[Arapska federacija]] - konfederacija dve [[Hašemiti|hašemitske]] kraljevine [[Irak]] i [[Jordan]], odgovor na Naserovu UAR (ali raspuštena već u avgustu).
* 14. 2. - Plan Rapackog: poljska vlada objavljuje plan za denuklearizaciju dve Nemačke, Poljske i Čehoslovačke i pakt o nenapadanju sa NATO.
* veljača ? - Prvi [[Festival Opatija]], pobjeđuje &quot;Mala djevojčica&quot; u izvedbi [[Ivo Robić|Ive Robića]] i [[Zdenka Vučković|Zdenke Vučković]].
* [[15. 2.]] - U Padangu na Sumatri proglašena revolucionarna vlada, uz pomoć SAD; priznaje je i pokret Permesta na Sulavesiju/Celebesu - indonežanske snage su ih razjurili za nekoliko meseci, ali gerila traje do 1961.
* [[17. 2.]] - [[Klara Asiška]] proglašena za sveticu zaštitnicu televizije.
* [[18. 2.]] - Jugoslovenska vlada odlučila da vrati kontrolu cena oko 100 artikala zbog poskupljenja.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:47c61b4f-2136-45e7-8a44-32a9fd51a8f8 &quot;Re-introduction of Price Control in Yugoslavia&quot;], 22 February 1958. HU OSA 300-8-3-9195&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:25bc81ce-3c80-4c03-afd7-40affb3a2c73 &quot;Yugoslav Liberalize System of Price Control&quot;], 1 July 1960. HU OSA 300-8-3-9452&lt;/ref&gt;
* [[21. 2.]] - [[Gamal Abdel Naser]] je izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]].
* 21. 2. - Sporazum o ekonomskoj saradnji [[Poljska Narodna Republika|Poljske]] i Jugoslavije (Poljska daje prednost jugoslovenskom modelu ekon. decentralizacije - NYT).
* 21. 2. - [[Rat za Ifni]]: franko-španska ofanziva s upotrebom avijacije razbija marokansku i zapadnosaharsku gerilu.
* 21. 2. - [[Gerald Holtom]] je dizajnirao [[znak mira]] za britansku Kampanju za nuklearno razoružanje.
* [[23. 2.]] - Pobunjenici oteli vozača [[Juan Manuel Fangio|Juana Manuela Fangia]] iz hotela u Havani, pušten je posle 29 sati. U ovo vreme počinje emitovanje [[Radio Rebelde]] sa Sierra Maestre.
* [[28. 2.]] - FNRJ: Pismo svim partijskim organizacijama u kojem se kritikuju korupcija, privilegije itsl. (radnici nezadovoljni razlikama u plati u odnosu na direktore i službenike) - slede smene. Za razliku od Đilasove kritike u &quot;Novoj klasi&quot;, ovde su na meti samo niži funkcioneri.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:0eef5c7e-0408-47a0-94ed-9daaa5368777 &quot;Consideration behind the Yugoslav Politburo's &quot;Letter&quot; to Party Members&quot;], 5 March 1958. HU OSA 300-8-3-9185&lt;/ref&gt;
* 28. 2. - Školski autobus pao u reku kod [[Prestonsburg, Kentucky|Prestonsburga]], Kentucky - stradalo 26 đaka i vozač.

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Turski brod ''Üsküdar'' potonuo u [[Mramorno more|Mramornom moru]], stradalo 272 od 311 ljudi.
* [[2. 3.]] - [[Međunarodna geofizička godina]]: Commonwealthska transantarktička ekspedicija nakon 99 dana i 3.473&amp;nbsp;km završila prelazak Antarktika preko Južnog pola, koji je posećen prvi put od 1912.
* 2. 3. - Konzervativac [[Miguel Ydígoras Fuentes]] je predsednik Gvatemale (do 1963) - česti su protesti i korupcijski skandali.
* [[3. 3.]] - Povučen jugoslovenski ambasador u Albaniji, [[Arso Milatović]].
* [[4. 3.]] - [[SIV]] doneo uredbu o društvenoj kontroli nad ekonomskim preduzećima u upotrebi fondova i distribuciji neto prihoda.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:086e53f5-49fe-47d0-8c32-2d2c6dc040f8 &quot;Distribution of Enterprises Net Incomes in Yugoslavia&quot;], 20 March 1958. HU OSA 300-8-3-9170&lt;/ref&gt;
* [[8. 3.]] - [[Ujedinjene Arapske Države]]: labava konfederacija [[Ujedinjena Arapska Republika|Ujedinjene Arapske Republike]] i [[Mutaveklijsko kraljevstvo Jemen|Mutavakilitske Kraljevine Jemen]] (Severni Jemen) - raspuštena [[1961]].
[[Datoteka:Jablaničko jezero 1.jpg|mini|200px|Jablaničko jezero]]
* [[11. 3.]] - Slučajno ispuštena atomska bomba na Mars Bluff u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], doduše bez fisionog jezgra - uništena jedna kuća.
* [[14. 3.]] - Američka vlada uvela embargo na oružje [[Fulgencio Batista|Batistinoj]] kubanskoj vladi.
* [[mart]] - Dovršena druga etapa [[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]], s punim kapacitetom od 150 MW najveći hidroenergetski objekt u Jugoslaviji u tom trenutku.
* mart - Predstavljen nacrt novog Statuta SKJ, osude iz SSSR zbog &quot;nacionalnog komunizma&quot;&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;, tvrdi se da mnoge teze odstupaju od [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]].
* mart - Dovršetak čistki iz 1956. u [[Severna Koreja|Severnoj Koreji]]: bivši predsednik Prezidijuma skupštine i lingvista [[Kim Tu-bong]] nestaje iz javnosti.
* [[16. 3.]] - Titov predizborni govor na beogradskom Trgu Marksa i Engelsa. 
* [[17. 3.]] - Lansiran američki satelit ''[[Vanguard 1]]'', prečnika 16&amp;nbsp;cm, prvi sa solarnim ćelijama.
* [[18. 3.|18]] - [[22. 3.]] - Svečano otvaranje hotela ''Habana Hilton'', najvećeg u Latinskoj Americi (od 1960. ''[[Hotel Tryp Habana Libre|Habana Libre]]'').
* [[19. 3.]] - Prvo zasjedanje [[Europski parlament|Europske parlamentarne skupštine]], predsjednik je [[Robert Schuman]].
* 19. 3. - Prikazan ''[[South Pacific (film)|South Pacific]]'', najunosniji film iz ove godine.
[[Datoteka:A team of Vanguard I scientists mount the satellite in the rocket.jpg|mini|200px|Montiranje satelita ''[[Vanguard 1]]'']]
* [[21. 3.]] - Iranski šah objavio da će se razvesti od druge supruge, [[Soraya Esfandiary-Bakhtiary|Soraye]] - nisu imali dece.
* [[23. 3.]] - Izbori za Savezno veće Skupštine FNRJ (prvo zasedanje 17. 4.): 306 kandidata iz [[SSRNJ]] za 301 mandat, izlaznost 94%. (NYT) 
* [[24. 3.]] - [[Elvis Presley]] [[Vojna služba Elvisa Presleya|otišao u vojsku]] na dve godine.
* 24. 3. - Saudijski kralj [[Saud ibn Abdulaziz al-Saud|Saud]] prinuđen preneti izvršnu vlast na brata [[Faisal ibn Abdulaziz al-Saud|Faisala]] (na kraju abdicira 1964).
* [[26. 3.]] - Na Titovu inicijativu, okončana američka vojna pomoć Jugoslaviji - trajala je šest godina i vredela 750 miliona dolara&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;. Opremljeno osam od 28 divizija. (NYT)
* 26. 3. - [[30. dodjela Oscara]], najbolji film je &quot;[[Most na rijeci Kwai]]&quot;, ukupno sedam nagrada od osam nominacija, ''[[Peyton Place (film)|Peyton Place]]'' imao devet nominacija bez ijedne dobijene; najbolji strani film ''[[Le notti di Cabiria]]''.
* [[27. 3.]] - Šef KPSS [[Nikita Hruščov]] postaje i sovjetski premijer (do 1964), nakon što je istisnut [[Nikolaj Bulganjin]] - za sada nema rivala (→ [[Antipartijska grupa]]).
* 27. 3. - Prva predstava u [[Belgrade Theatre]] u [[Coventry]]ju (gradnju je pomogao i grad Beograd, sa drvetom vrednim 16.800$ - NYT).&lt;ref&gt;[https://theatricalia.com/play/dse/half-in-earnest/production/vn8 Half in Earnest]. theatricalia.com&lt;/ref&gt;
* [[27.3.|27]]-[[28. 3.]] - Prvi sekretar vladajuće [[Narodna Republika Mađarska|mađarske]] partije, [[Janoš Kadar]] se sastaje sa Titom u Karađorđevu.
* mart-april - Održani izbori za radničke savete u FNRJ, što je potrebno u 6.093 preduzeća sa više od 30 zaposlenih.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:ac65e9cc-8688-42a0-ab2b-cbe63d15840b &quot;Yugoslav Statistics on Workers' Councils&quot;], 15 August 1958. HU OSA 300-8-3-9319&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Peace symbol (fixed width).svg|mini|100px|Simbol mira]]
* [[1. 4.]] - Ugovor iz Angra de Cintre: Španjolska prepušta Maroku i južni dio [[Španjolski protektorat u Maroku|svog protektorata]], područje Rt [[Juby]] na jugu Maroka.
* [[4. 4.]] - Cheryl Crane, kćerka [[Lana Turner|Lane Turner]], ubila njenog dečka Johnnyja Stompanata - presuđeno kao opravdano ubistvo nasilnika.
* 4 - [[7. 4.]] - [[Kampanja za nuklearno razoružanje]] održava prvi od [[Aldermastonski marševi|Aldermastonskih marševa]], antinuklearnih demonstracija u Engleskoj.
* [[6. 4.]] - FNRJ: Dekret o upotrebi automobila - definisane četiri grupe za upotrebu službenih kola.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:f68d36e2-a4b2-4118-a4a9-e055f84f7840 &quot;Yugoslav &quot;Decree on the Use of Automobiles&quot;&quot;], 11 April 1958. HU OSA 300-8-3-9291&lt;/ref&gt;
* [[8. 4.]] - [[Svetozar Vukmanović Tempo]] prelazi s mesta potpredsednika [[Savezno izvršno veće|SIV]] na mesto predsednika Centralnog veća Saveza sindikata Jugoslavije.
* april - Nezaposlenost u [[Detroit]]u dostiže 20% - vrhunac Recesije 1958, najgore u &quot;zlatnom dobu&quot; 1945-70.
[[Datoteka:Atomium de Bruxelles.jpg|mini|220px|[[Atomium]]]]
* [[17. 4.]] - [[19. 10.]] - [[Expo 58]] u Briselu: glavni paviljon je [[Atomium]], koji će ostati simbol grada. Jugoslavenski paviljon je projektirao [[Vjenceslav Richter]].
* [[19. 4.]] - [[Franjo Mihalić]] pobedio na [[Bostonski maraton|Bostonskom maratonu]].
* [[19. 4.]] - Skupština reizabrala [[Tito|Tita]] za predsednika Republike, takođe i novo [[Savezno izvršno vijeće]] (potpredsednici [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]], [[Rodoljub Čolaković]])&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* [[20. 4.]] - [[Veliki skok naprijed]]: u Chayashanu, Henan, osnovana je prva eksperimentalna [[narodna komuna]] - do kraja godine će ih biti osnovano oko 25.000 sa po oko 5.000 domaćinstava. Ukinuta su privatna imanja i uvedene zajedničke kuhinje.
[[Datoteka:VII Kongres SKJ, Ljubljana 1958.jpg|mini|250px|[[Sedmi kongres SKJ]]]]
* [[22.4.|22]]-[[26. 4.]] - [[Sedmi kongres SKJ]] u [[Ljubljana|Ljubljani]] - novi [[Program SKJ|Program]] i Statut [[SKJ]]: antidogmatski, protiv staljinizma (ali i socijaldemokratskog &quot;revizionizma&quot;), socijalističko jugoslovenstvo kao afirmacija zajedničkih interesa postojećih nacija; osnovni nosioci socijalističkog društvenog razvitka: radni kolektiv, komuna i društveno-političke organizacije.
** Novoizabrani izvršni komitet CK&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/2805/photo/44 Novoizabrani izvršni komitet CK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925145757/http://foto.mij.rs/site/gallery/2805/photo/44 |date=2021-09-25 }}. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;: [[Blažo Jovanović]], [[Đuro Pucar]], [[Đuro Salaj]], [[Franc Leskošek]], [[Lazar Koliševski]], [[Petar Stambolić]], [[Jovan Veselinov]], [[Vladimir Bakarić]], [[Veljko Vlahović]], [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Gošnjak]], [[Svetozar Vukmanović]], [[Miha Marinko]].
* [[28. 4.]] - Otvoren prva samoposluga u Beogradu, na [[Cvetni trg (Beograd)|Cvetnom trgu]].
* 28. 4. - Ulmski ''Einsatzgruppen'' proces: prvo suđenje za ratne zločine u zapadnonemačkom pravu.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:People's commone canteen3.jpg|mini|200px|[[Veliki skok naprijed]]: ideal [[narodne komune]]]]
[[Datoteka:Pogreb Đura Salaja na zagrebškem Mirogoju 1958.jpg|mini|200px|Pogreb Đure Salaja - nosači kovčega]]
* [[1. 5.]] - Stupila na snagu Nordijska pasoška unija.
* [[1. 5.]] - [[Arturo Frondizi]] je predsednik Argentine (do 1962), podstiče strane investicije i samodovoljnost u proizvodnji nafte.
* [[4. 5.]] - [[Velika Morava]] kod Ljubičevskog mosta ima vodostaj 706&amp;nbsp;cm.
* [[5. 5.]] - Članak u [[Ženmin žibao|Ženmin žibau]] &quot;Moderni revizionizam mora biti kritikovan&quot; označava nastavak negativnog stava NR Kine prema FNR Jugoslaviji; kineski ambasador je napustio zemlju pre tri dana.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:2627031e-26af-4585-9ee9-2f27cf67ea7f &quot;Red China and Yugoslavia&quot;], 23 November 1962. HU OSA 300-8-3-1050&lt;/ref&gt;
* 5 - 23. 5. - Drugo zasedanje Osmog kongresa KP Kine. Ideološki slogan Tri crvene zastave: Generalna linija socijalističke gradnje, [[Veliki skok naprijed]] i [[narodne komune]]. Pokreće se i [[Kampanja četiri napasti]], za iskorenjivanje pacova, muva, komaraca i vrabaca. Uništavanje vrabaca će dovesti do ekološke krize.
* [[9. 5.]] - [[Mihail Botvinik|Botvinik]] povratio šampionsku titulu od [[Vasilij Smislov|Smislova]].
* [[12. 5.]] - [[SAD]] i [[Kanada]] postigli sporazum o [[NORAD]]-u - komandi odbrane severnoameričkog aerospacijalnog prostora.
* [[13. 5.]] - Majska kriza, početak kraja [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte Francuske Republike]]: pošto je francuska skupština izglasala vladu [[Pierre Pflimlin|Pierra Pflimlina]], zagovornika pregovora sa [[Nacionalni oslobodilački front (Alžir)|FLN]], Franko-alžirci i vojska preuzeli vlast u [[Francuski Alžir|Francuskom Alžiru]] - traži se [[Charles de Gaulle|de Gaulle]]ov povratak na vlast.
*   13. 5. - Tokom posete [[Karakas]]u napadnuta kola američkog potpredsednika [[Richard Nixon|Nixona]].
* [[15. 5.]] - Prikazan film ''[[Gigi (film, 1958)|Gigi]]''.
* 15. 5. - Lansiran [[Sputnjik 3]].
* maj - Sinod SPC odbija imenovati trojicu episkopa u Makedoniji, podržanih od države, na stolice koje su prazne od rata.&lt;ref name=&quot;OrtBishRep&quot;&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:3546bae0-c7fb-408c-8903-66a4132bd8c6 &quot;Orthodox Bishop Reported Arrested in Yugoslavia - Possible Connection with Macedonian Issue&quot;], 2 October 1958. HU OSA 300-8-3-9408&lt;/ref&gt;
* [[17. 5.]] - Tito pustio u rad prvi nuklearni reaktor u Vinči&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/2820/allphotos Na svečanom puštanju u rad prvog nuklearnog reaktora: dolazak, susret sa mladim naučnicima i puštanje reaktora u rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925153637/http://foto.mij.rs/site/gallery/2820/allphotos |date=2021-09-25 }}. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;.
* [[18. 5.]] - Poupov incident: u Indoneziji oboren i zarobljen pilot CIA koji je ratovao za pobunjenike.
[[Datoteka:Hammond Slides Moscow Unlabeled 40.jpg|mini|200px|Maketa [[Sputnjik 3|Sputnjika 3]]]]
* [[20. 5.]] - Umro [[Đuro Salaj]], višegodišnji predsednik Centralnog veća Saveza sindikata Jugosla­vije. 
* [[22. 5.]] - Predsednik [[Dwight D. Eisenhower]] je prvi put snimljen u boji za televiziju, prilikom otvaranja studija NBC u Washingtonu.
* [[24. 5.]] - Francuski padobranci iz alžirskog korpusa preuzeli kontrolu nad [[Korzika|Korzikom]]. Postoje i planovi za osvajanje Pariza.
* [[27. 5.]] - Sovjetski ino. ministar [[Andrej Gromiko]] obavestio jugoslovenskog ambasadora da se obećani kredit od 285 miliona dolara odlaže na pet godina - jugoslovenski petogodišnji plan je ugrožen, ali je ostvaren uz američku pomoć, osim aluminijumskog kombinata u Crnoj Gori&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:acbdb266-677d-446c-aeb6-2a51425bbd16 &quot;Soviet Economic Reprisal against Yugoslavia&quot;], 29 May 1958. HU OSA 300-8-3-9247&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:0e299c69-92cd-4e0e-9d85-e1864040ba82 &quot;Tito, the Victorious Heretic&quot;], 27 May 1963. HU OSA 300-8-3-9619&lt;/ref&gt;.
* [[29. 5.]] - Francuski predsednik [[René Coty]] pozvao de Gaulle-a na čelo vlade.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F015892-0010, Charles de Gaulle (cropped 2).jpg|mini|180px|De Gaulle preuzima vladu]]
* [[1. 6.]] - [[Charles de Gaulle]], novi francuski premijer, potvrđen u parlamentu - zahtevao je novi ustav sa predsedničkim sistemom i vanredna ovlašćenja na šest meseci.
* [[3. 6.]] - Hruščov u Sofiji kaže da je osuda Tita iz 1948. bila u osnovi ispravna.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:5a3738b4-ddfb-4b89-a978-538f5f51429f &quot;Khrushchev's Sofia Speech&quot;], 4 June 1958. HU OSA 300-8-3-14187&lt;/ref&gt; 
* ca. 3 - 7. 6. - Izveštava se da je uhapšeno stotinak bivših kominformista. (NYT) Pukovnik [[Vlado Dapčević]] i dr. prebegli u [[Albanija|Albaniju]], 31. maja.
* 4 - 7. 6. - De Gaulle u poseti Alžiru: kaže &quot;Razumeo sam vas&quot; i &quot;Živeo Francuski Alžir&quot; (zbog čega će ga ''[[pieds-noirs]]'' kasnije mrzeti).
* [[8. 6.]] - Admiral [[Américo Tomás]], [[António de Oliveira Salazar|Salazarov]] čovek, pobedio je na nepoštenim portugalskim izborima gen. [[Humberto Delgado|Humberta Delgada]] (ovaj je u progonstvu do ubistva 1965).
* [[8.6.|8]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] Svetsko fudbalsko prvenstvo u Švedskoj, na kome je debitovao [[Pelé]].
* [[9. 6.]] - Incident na otočiću Snipe u [[Beagle (kanal)|Beagleovom kanalu]]: Argentinci granatirali čileanski svetionik i iskrcali trupe, nakon što su dvije strane od siječnja tri puta postavljale objekt.
* [[15. 6.]] - Osnovan ''[[Pizza Hut]]'', budući najveći lanac picerija.
* [[16. 6.]] - Obešeni [[Imre Nađ]], bivši mađarski predsednik vlade, gen. [[Pál Maléter]] i dr.. Uzajamne optužbe Jugoslavije i Mađarske&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt; (jugoslovenska protestna nota upućena 23. juna).
* 16. 6. - Osnovan [[Chushi Gangdruk]], &quot;Četiri reke šest planina&quot;, gerilska tibetanska organizacija protiv NR Kine.
* [[20. 6.]] - Potonuo peruanski željezni [[bark]] ''Omega'', posljednji teretni jedrenjak na svijetu.
* [[25. 6.]] - Ambasador [[Vladimir Popović Španac|Vladimir Popović]] napušta Peking, nije ga ispratio niko iz kineskih vlasti - sledeći diplomata stiže tek 1970&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1970/07/16/archives/belgrades-ties-with-peking-improve.html Belgrade's Ties With Peking Improve]. nytimes.com JULY 16, 1970&lt;/ref&gt;.
* [[28. 6.]] - Počinje [[Operacija Verano]], letnja ofanziva kubanske vlade (do avgusta), neuspešni pokušaj uništenja [[Fidel Castro|Kastrovog]] pokreta na Sierra Maestri.
* 28. 6. - Poljski lider [[Władysław Gomułka|Gomulka]] takođe napada jugoslovensku poziciju.
[[Datoteka:Pelé vs swedish defenders 1958.jpg|mini|200px|[[Pelé]] u finalu]]
* [[29. 6.]] - Finale Svetskog kupa: Brazil - Švedska 5:2.
* [[30. 6.]] - Okončava se [[Rat za Ifni]]: Španjolci zadržavaju, umanjenu, eksklavu [[Sidi Ifni]] (do 1969). 
* Ukupni nominalni prihodi stanovništva FNRJ u prvih šest meseci su 14% veći nego prošle godine a potrošnja 13% veća.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:7ab0339b-7740-4617-af46-e1b9a9642e55 &quot;Incomes and Expenditures of Yugoslav Population in First Six Months of 1958&quot;], 22 August 1958. HU OSA 300-8-3-9313&lt;/ref&gt;

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - Predsednik Tito otvorio put [[Avtovac]]-[[Foča]] povodom proslave 15-godišnjice Bitke na Sutjesci. Pokazuje [[Gamal Abdel Nasser|Nasseru]] mesto bitke; tokom njihovih razgovora na Brionima 8. jula, pridružiće im se i grčki ino. ministar.
* [[3. 7.]] - Potpisan Sporazum između SAD i UK o saradnji u upotrebi atomske energije za odbrambene svrhe - Britanija će dobijati američke rakete, npr. podmorničku Polaris 1960-tih.
* [[5. 7.]] - Umro [[patrijarh srpski Vikentije]]. 
*   5. 7. - Turistički autobus pao u provaliju u Jugoslaviji, 20 mrtvih&lt;ref name=&quot;ColDis&quot;&gt;''Collier's Year Book'' za 1958. - ''Disasters'' (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
* [[7. 7.]] - Potpisan Zakon o državnosti [[Aljaska|Aljaske]] (3. januara postaje 49. država SAD).
* [[9. 7.]] - Zemljotres pokreće klizište, koje izaziva mega[[cunami]] u zalivu Lituya na [[Aljaska|Aljasci]], visine 524 metra.
* ca. 12. 7. - Jedan jugoslovenski sud zabranio filmski časopis sa B. Bardot na naslovnici. (NYT)
[[Datoteka:Leaders of July 14 1958 Revolution.jpg|mini|200px|Lideri revolucije u Iraku]]
* [[14. 7.]] - [[Datoteka:Flag of Iraq (1959–1963).svg|25px]] Vojni udar u [[Irak]]u, ubijeni kralj [[Fejsal II]] i njegova porodica, kao i premijer [[Nuri as-Said]]; proglašena republika, na čelu je general [[Abd al-Karim Qasim]] (do prevrata 1963).
* [[15. 7.]] - [[Libanska kriza (1958)|Libanska kriza]]: američka operacija ''Blue Bat'' - iskrcavaju se u zemlji da bi podržali prozapadnu vladu od unutrašnjih (pro-Naserovi muslimani) i spoljnih (UAR) pretnji (operacija završena [[25. 10.]]) - prva primena [[Ajzenhauerova doktrina|Ajzenhauerove doktrine]].
* jul - FNRJ traži veliku ekonomsku pomoć od SAD, koja ne stiže od SSSR.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:e30cc96e-091d-465c-bcfc-0327c1f58b48 &quot;Economic Position of Yugoslavia&quot;], 20 August 1958. HU OSA 300-8-3-9317&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Girl twirling Hula Hoop, 1958.jpg|mini|220px|[[Hula hoop]]]]
* jul - U SAD počinje moda obruča [[Hula hoop]].
* jul - Poplava [[Žuta reka|Žute reke]] u Kini.
* [[17. 7.]] - Britanski padobranci stižu u [[Jordan]], gde je kralj [[Hussein I., kralj Jordana|Husein]] pod pritiskom događaja u susedstvu (odlaze na jesen).
* [[19. 7.]] - Eksplozija na gradilištu tunela [[Rutoši]] kod Nove Varoši, za HE Bistrica - 32 poginulih radnika&lt;ref&gt;[http://www.privrednik.rs/odjek/istrazujemo/101-ne-casno-cutanje-ili-skrivanje-istine (Ne)časno ćutanje ili skrivanje istine?]. privrednik.rs 26.01.2016&lt;/ref&gt;.
* [[19. 7.|19]] - [[30. 7.]] - 5. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|najbolji film]] &quot;[[H-8 (film)|H-8]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/5-pulski-filmski-festival/index.html 5. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811223303/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/5-pulski-filmski-festival/index.html |date=2018-08-11 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[26. 7.]] - [[Charles, princ od Walesa|Princ Čarls]] proizveden u [[Princ od Velsa|Princa od Velsa]] (investitura 1969).
* 28 - 29. 7. - Osmorica haićanskih emigranata i američkih plaćenika pokušali oboriti predsednika [[François Duvalier|Duvaliera]] - svi su izginuli a ovaj sprovodi čistku u vojsci i policiji, dogodine osniva zloglasne ''[[Tonton Macoute]]''.
* [[29. 7.]] - [[Kongres SAD]] osniva [[NASA]]-u - Nacionalnu aeronautičku i svemirsku administraciju.
* [[31. 7.]] - [[Fuad Chehab]], komandant libanske armije, maronit kome veruju i muslimani, izabran je za predsednika (do 1964).
* 31. 7. - 3. 8. - Hruščovljeva poseta NR Kini - napeto, Mao ne dopušta sovjetske baze na kineskoj obali.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Prikazan crtani film ''Tot Watchers'' iz 1957, poslednji iz serije [[Tom and Jerry]] prikazivan u bioskopu.
[[Datoteka:Operation Sunshine - All Hands - Oct 1959.JPG|mini|150px|Putanja Nautilusa]]
* [[3. 8.]] - Operacija Sunshine: nuklearna podmornica ''[[USS Nautilus (SSN-571)|USS Nautilus]]'' je prvo plovilo koje je stiglo na geografski [[Severni pol]].
* [[7. 8.]] - Povratak demokratije u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i kraj perioda ''[[La Violencia]]'' u kojoj je za deset godina stradalo možda 200.000 ljudi: novi predsednik je liberal [[Alberto Lleras Camargo]] (do 1962). Liberali i konzervativci se smenjuju u okviru Nacionalnog fronta do 1974.
* 7. 8. - Sporazum sa francuskom firmom ''Pechinie'' za proširenje kapaciteta fabrika aluminija u [[Kidričevo|Kidričevu]] i [[Lozovac|Lozovcu]].&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:eeb08dfd-f814-46c2-9615-1059e26366b7 &quot;French Help Tito to Expand Aluminum Plants&quot;], 8 August 1958. HU OSA 300-8-3-9324&lt;/ref&gt;
* [[14. 8.]] - KLM Flight 607-E: holandski putnički avion pao u more nedaleko od Shannona u Irskoj - 99 mrtvih.
* avgust - Završena [[Sovjetska okupacija Rumunije]].
* avgust - [[Veliki skok naprijed]]: kineski politbiro odlučuje da će narodne komune biti osnova ekonomske i političke organizacije u ruralnoj NR Kini i da proizvodnju čelika treba udvostručiti za godinu dana, uglavnom u malim seoskim pećima. 
* avgust - Izdata pesma ''Chega de Saudade'' u verziji [[João Gilberto|Joãa Gilberta]], smatra se prvom u pravcu ''[[Bossa nova]]'' (&quot;nova fora&quot;).
[[Datoteka:Backyard furnace4.jpg|mini|200px|[[Veliki skok naprijed]]: seoska proizvodnja &quot;čelika&quot;]]
* [[23. 8.]] - [[Datoteka:Faenza-tvtime.svg|30px]] [[Televizija Beograd]] počela emitovanje eksperimentalnog programa iz studija na Sajmu.
* 23. 8. - [[Druga kriza u Tajvanskom moreuzu]] počinje komunističkim granatiranjem arhipelaga Quemoy/[[Kinmen]].
* 23. 8. - Nakon niza sudara aviona i s obzirom na dolazak mlaznog doba, u SAD je osnovana [[Federalna uprava za avijaciju]] (FAA).
* 24. 8. - 7. 9. - [[19. venecijanski filmski festival]]: crtani film &quot;Samac&quot; [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]] dobio nagradu (prva međunarodna nagrada zagrebačkog studija)&lt;ref name=&quot;Goulding2002&quot;&gt;{{cite book|author=Daniel J. Goulding|title=Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945-2001|url=http://books.google.com/books?id=nImsi66fYt4C&amp;pg=PA59|year=2002|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-21582-X|pages=59–}}&lt;/ref&gt;.
* [[27. 8.]] - Prikazan film ''[[Cat on a Hot Tin Roof (film)|Cat on a Hot Tin Roof]]''.
* [[27. 8.]] - 6. 9. - Operacija Argus: američke nuklearne probe u južnom Atlantiku, tri testa u visokoj atmosferi, paralelno sa misijom [[Explorer 4]].
* 27. 8. - Generalni štrajk u [[Paragvaj]]u: [[Alfredo Stroessner]] odgovara razbijanjem sindikalnog pokreta.
* avgust/septembar - Rasni neredi u [[london]]skom [[Notting Hill]]-u.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Počinje prvi &quot;[[Bakalarski ratovi|Bakalarski rat]]&quot;, nakon što je [[Island]] proširio ribarsku zonu sa 4 na 12 [[nautička milja|nautičkih milja]], što Britanci ne priznaju.
* [[2. 9.]] - Televizija Beograd emitovala prvu TV dramu, &quot;[[Slučaj u tramvaju (TV drama, 1958)|Slučaj u tramvaju]]&quot;.
* 2. 9. - Počinje emitovanje televizije u NR Kini.
* [[6. 9.]] - [[Tunis]] i [[Maroko]] pristupili su [[Arapska liga|Arapskoj ligi]].
* [[12. 9.]] - Demonstrirano prvo [[integralno kolo]] (Jack Kilby iz [[Texas Instruments]]a).
* 12. 9. - Završen interzonalni šahovski turnir u Portorožu: [[Mihail Talj|Talj]] 1, [[Svetozar Gligorić|Gligorić]] 2. [[Bobby Fischer]] je postao najmlađi velemajstor.
[[Datoteka:Патриарх Сербский Герман в 1962 году.jpg|mini|150px|[[Patrijarh srpski German]]]]
* [[14. 9.]] - Ustoličen [[patrijarh srpski German]], 43. poglavar [[SPC]] (do [[1990]]), raniji episkop žički. Izveštava se da je banjalučki episkop [[Vasilije Kostić]] pre i posle izbora u kućnom pritvoru i saslušavan, možda u vezi makedonskog crkvenog pitanja.&lt;ref name=&quot;OrtBishRep&quot; /&gt;
* 14. 9. - Albanija optužuje Jugoslaviju za progon Albanaca&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:d0fa0ff4-17a3-4fe6-9063-a55e8c5b6dbc &quot;Albanian Paper Attacks &quot;National Chauvinist Policy of Yugoslav Revisionists&quot;&quot;], 10 September 1958. HU OSA 300-8-3-9301&lt;/ref&gt;, jugoslovenska protestna nota za mešanje u unutrašnje poslove početkom oktobra je odbijena.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:289bdd84-a45a-4fa2-bd35-0886626878be &quot;Today's &quot;Borba&quot; Attacks Albania for Rejection of Note&quot;], 4 October 1958. HU OSA 300-8-3-9407&lt;/ref&gt;
* septembar? - U Jugoslaviju stigao britanski mlazni avion ''[[Folland Gnat]]''&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/2993/allphotos Poseta aerodromu Batajnici i razgledanje novog mlaznog aviona]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;.
* [[septembar]] - Debata o Mađarskoj u UN, povodom Nađevog pogubljenja (Jugoslavija glasala protiv debate, kao i ostale istočne zemlje).
* septembar - Bugarska tvrdi da su Makedonci Bugari.
* [[16. 9.]] - Obeležena 40. godišnjica proboja Solunskog fronta, bugarska štampa optužuje FNRJ za nacionalizam i šovinizam.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:071ecbf8-f2ef-47af-a7de-2f9cc1f2ec58 &quot;The Yugoslav-Bulgarian Controversy during the Last two Weeks (I)&quot;], 1 October 1958. HU OSA 300-8-3-14233&lt;/ref&gt;
* 18. 9. ? - [[Fanny Susan Copeland]] (86) se popela na [[Triglav]].
* [[19. 9.]] - U Kairu proglašena Privremena vlada Alžirske republike na čelu sa Ferhatom Abbasom.
* [[20. 9.]] - Zakon Merlin: u Italiji zabranjeni [[bordel]]i.
[[Datoteka:1958 Chinas Offshore Islands (30884894575).jpg|mini|180px|Priobalni otoci R. Kine (Tajvana)]]
* [[22. 9.]] - Kriza u Tajvanskom moreuzu: u međukineskom vazdušnom okršaju prvi put upotrebljene američke rakete vazduh-vazduh [[AIM-9 Sidewinder|Sidewinder]].
* 25. 9. - Osnovana tvrtka [[Ledo]], prvi sladoled je Snjeguljica.
* [[26. 9.]] - Tajfun Ida/Kanogawa pogađa Japan, stradalo je 1.269 ljudi.
* [[28. 9.]] - Ustavni referendum u Francuskoj i teritorijama [[Francuska unija|Francuske unije]], odobren ustav Pete republike, sa predsedničkim sistemom. Ustav je odbijen jedino u Gvineji, što znači nezavisnost.
* [[29. 9.]] - Nakon međunarodnih protesta, guverner Alabame komutirao smrtnu kaznu crncu Jimmyju Wilsonu, osuđenom za nasilnu noćnu krađu 1,95 dolara.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - FNRJ: plate i penzije povećane za 7%, kao i cene.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:f71ddd15-e4cc-4acc-a22f-5edae24a600a &quot;Wage Increase and &quot;Correction&quot; of Prices in Yugoslavia&quot;], 1 October 1958. HU OSA 300-8-3-9409&lt;/ref&gt; (NYT)
* 1. 10. - Suverenitet nad [[Božićni otok|Božićnim otokom]] prebačen sa britanskog Singapura na Australiju.
* [[2. 10.]] - {{flag|Gvineja}} nezavisna od [[Francuska|Francuske]] - ova se totalno povlači i uskraćuje razvojnu pomoć. [[Ahmed Sékou Touré]] je predsednik do smrti 1984.
* 2. 10. - Eksplozija u rudniku uglja Podvis kod [[Knjaževac|Knjaževca]], poginuo 61 rudar.
[[Datoteka:Arms of the French Republic.svg|mini|100px|left|Amblem Francuske]]
* [[4. 10.]] - U Francuskoj stupa na snagu novi [[ustav]] kojim je uspostavljen [[polupredsjednički sistem]] poznat kao [[Francuska Peta Republika|Peta Republika]] (pokretačka sila predsednik [[Charles de Gaulle]]). Francusku uniju zamenjuje [[Francuska zajednica]] (većina dobija nezavisnost 1960).
* 4 - 6. 10. - Drugi makedonski crkveno-narodni sabor&lt;ref&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/kultura_religija_txt00c2.html Autokefalnost na čekanju - Prilog proučavanju odnosa republičkih i saveznih vlasti u Jugoslaviji prema Makedonskoj pravoslavnoj crkvi 1958 -1980]. yuhistorija.com&lt;/ref&gt;: Jugoslovenska vlada podržala obnovu [[ohridska arhiepiskopija|Ohridske arhiepiskopije]], kako bi se suprotstavila bugarskim optužbama za ugnjetavanje [[Makedonci|Makedonaca]]&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
* 4. 10. - Prvi putnički let mlaznjakom preko Atlantika, od Londona do New Yorka: BOAC sa avionom [[de Havilland Comet]].
* [[7. 10.]] - [[Pakistan]]ski predsednik [[Iskander Mirza]] proglašava ratno stanje, ukida ustav, skupštine, partije. Za premijera je postavio komandanta vojske [[Ayub Khan (general)|Ayuba Khana]] koji će ga zbaciti 27. oktobra (vl. do 1969).
* [[9. 10.]] - Umro papa [[Pio XII.]] (vladao od [[1939]]).
[[Datoteka:Tokyo Tower 2016.jpg|mini|150px|[[Tokijski toranj]]]]
* [[11. 10.]] - [[Radiotelevizija Slovenija|TV Ljubljana]] započela eksperimentalni program, od novembra redovni. 
* [[12. 10.]] - Tito potpalio treću visoku peć u [[Zenička željezara|Zeničkoj željezari]].
* [[14. 10.]] - Završen [[Tokijski toranj]], najviša kula na svetu do 1967.
* 14. 10. - Malagaška republika ([[Madagaskar]]) postaje autonomna država u okviru Francuske zajednice.
* [[15. 10.]] - [[Nuklearna nesreća u Vinči]]: Ozračeno šest stručnjaka [[Institut za nuklearne nauke Vinča|Instituta &quot;Boris Kidrič&quot;]] u Vinči - od sutradan na lečenju u Francuskoj, primenom prve transplantacije [[koštana srž|koštane srži]] na genetski različitim osobama (dr. [[Georges Mathé]], 11. 11.), student Života Vranić umro 16. 11..
* [[16. 10.]] - Prva emisija BBC-jeve dečije emisije ''[[Blue Peter]]''.
* [[17. 10.]] - ''An Evening with Fred Astaire'' na NBC-ju je prvi kolor program na video traci.
* 17. 10. - Kviz skandali: prekinut kviz [[Twenty One]], čija je zvijezda bio [[Charles Van Doren]], nakon što je otkriveno lažiranje - jedan od pet kvizova otkazanih od kolovoza do prosinca.
* [[18. 10.]] - Najjači sovjetski nuklearni test ove godine: 2,9 Mt na Novoj zemlji.
[[Datoteka:PA 707 (6004083739).jpg|mini|180px|left|[[Boeing 707]]]]
* [[20. 10.]] - Sporazum o izvozu 200.000 tona sovjetskog žita u FNRJ, nakon odugovlačenja od letos.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:058f7d8f-8d1d-4b97-a1d9-951472d546b5 &quot;Soviet Wheat for Yugoslavia: Background to the Bounty&quot;], 22 October 1958. HU OSA 300-8-3-15521&lt;/ref&gt;
* [[23. 10.]] - Objavljeno da je [[Boris Pasternak]] dobitnik Nobelove nagrade za književnost - on to odbija pod pritiskom KGB.
* 23. 10. - [[Štrumpfovi]] se prvi put javljaju u jednom stripu, kao sporedni likovi.
* [[26. 10.]] - Prvi komercijalni let [[Boeing 707|Boeinga 707]] (Pan Am od New Yorka do Parisa): prvi Boeingov mlaznjak i prvi masovnije korišćen (proizvodi se 1956-78).
* [[27. 10.]] - Novi ambasador u SAD [[Marko Nikezić]] (nakon [[Leo Mates|Lea Matesa]]) predaje akreditive; preds. Eisenhower obećava podršku za slobodu od strane dominacije. (NYT)
[[Datoteka:Ioannes XXIII, by De Agostini, 1958–1963.jpg|mini|180px|[[Ivan XXIII.]]]]
* [[28. 10.]] - [[Patrijarh Venecije]] Angelo Giuseppe Roncalli izabran za papu, pod imenom [[Ivan XXIII.]] (do 1963).
* 28. 10. - [[Burma]]: gen. [[Ne Win]] dolazi na čelo prelazne vlade, pošto je [[U Nu]] uzdrman rascepom u vladajućoj partiji (do 1960, Ne Win je diktator 1962-88).
* [[31. 10.]] - [[Pakt iz Puntofija]]: sporazum venecuelanskih partija u korist demokratije (traje do 1990-tih).

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[UNESCO]] je dobio zgradu u Parizu.
* 3. 11. - Nakon UK 23. septembra i SAD 30. oktobra, i SSSR uvodi moratorijum na nuklearne probe (do septembra 1961).
* 3. 11. - Desničar [[Jorge Alessandri]] je predsednik Čilea (do 1964).
* 3. 11. - Poslednji višestranački izbori na Kubi, zvanično je pobedio Batistin prijatelj [[Andrés Rivero Agüero]].
* [[4. 11.]] - [[Finska|Finski]] premijer [[Karl-August Fegerhorn]] dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji.
*   4. 11. - Izbori za Kongres SAD su veliki uspeh demokrata: dobili su novih 15 mesta u Senatu (ukupno 64) i 49 u Domu (ukupno 283 prema 153 republikanca).
* 6 - [[8. 11.]] - U Beogradu održan Jugoslovenski kongres za fizičku kulturu. 
* [[10. 11.]] - Plavi [[dijamant Hope]] je darovan Smitsonianu.
* [[11. 11.]] - Izašao prvi broj &quot;[[Ilustrovana Politika|Ilustrovane Politike]]&quot;.
* [[13. 11.]] - [[Kubanska revolucija]]: počinje završna ofanziva pobunjenika.
* studeni - U Zagrebu otvoren [[Zagrebački savski mostovi#Jankomirski most|Jankomirski most]]. 
* novembar - Berlinska kriza: predlog (ultimatum) [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] zapadnim saveznicima da se u roku od šest meseci povuku iz [[Berlin]]a koji bi postao slobodan demilitarizovan grad, u protivnom bi pristup gradu bio prepušten Istočnim Nemcima (odustao sledećeg maja).
* [[17. 11.]] - Komandant [[sudan]]ske vojske [[Ibrahim Abboud]] izveo vojni udar - šef države do 1964.
* [[23. 11.]] - Tito pustio u promet auto-put Ljubljana-Zagreb, deonicu [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autoputa Bratstva i jedinstva]], koji su gradile omladinske brigade. U Novom Mestu poziva na podršku naroda u borbi sa sovjetskim blokom.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:ad652f49-80ca-4d13-a078-0de37f878782 &quot;Tito's Passionate Appeal for People's Support&quot;], 24 November 1958. HU OSA 300-8-3-9393&lt;/ref&gt;
* 23. 11. - [[Kwame Nkrumah]] i [[Ahmed Sékou Touré]] objavili plan za stvaranje saveza afričkih država - labavi savez figurira 1959-61.
* 25. 11. ? - U FNRJ zabranjena prodaja privatnih stanova i kuća. (NYT)
* [[28. 11.]] - Svečanu akademiju povodom [[Dan republike|Dana republike]] prenose Televizije Beograd, Zagreb i Ljubljana - prvo emitovanje zajedničkog programa [[JRT]].
* 28. 11. - U trenutku kada britanska TV-mreža [[ITV]] uživo emitira [[TV-drama|dramu]] ''Underworld'' antologije ''[[Armchair Theatre]]'', glumac [[Gareth Jones (glumac)|Gareth Jones]] umire u garderobi, nakon čega režiser [[Ted Kotcheff]] nastavlja prijenos improvizirajući tekst i radnju.
* 28. 11. - Prvi uspešan let američke [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalne balističke rakete]] [[SM-65 Atlas|Atlas]].
* [[30. 11.]] - Golisti ubedljivo pobedili na prvim izborima Pete republike u Francuskoj, veliki pad socijalista i komunista.
* novembar - decembar - Francuski Sudan (Mali), Senegal, Gabon, Čad, Kongo-Brazavil, Mauritanija, [[Oubangui-Chari|Ubangi-Šari]] ([[Centralnoafrička Republika|Centrafrika]]), Gornja Volta (dan. Burkina Faso), Niger, Obala Slonovače postaju autonomne republike u okviru [[Francuska zajednica|Francuske zajednice]] (nezavisne 1960).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[decembar]] - [[mart]] [[1959]] - [[Tito]]vo putovanje &quot;[[Galeb (brod)|Galebom]]&quot;: [[Egipat]], [[Indonezija]], [[Burma]], [[Indija]] [[Šri Lanka]], [[Etiopija]], [[Sudan]], Egipat, [[Grčka]].
* [[1. 12.]] - Levičar [[Adolfo López Mateos]] je predsednik Meksika (do 1964).
* 1. 12. - Požar u čikaškoj školi Naše Gospe od Anđela - stradalo 92 đaka i tri sestre.
* [[7. 12.]] - Izbori u [[Venezuela|Venezueli]]: ubedljiva pobeda [[Rómulo Betancourt|Rómula Betancourta]] (predsednik 1959-64) i Demokratske akcije.
* [[8. 12.]] - [[Ivan Serov]] je smenjen s čela [[KGB]], na čelu je vojne agencije [[GRU]] do 1963.
* [[9. 12.]] - [[Konzervativizam u SAD]]: osnutak [[John Birch Society]].
[[Datoteka:Atlas-B with Score payload.jpg|mini|180px|left|Atlas sa SCORE]]
* [[14. 12.]] - Treća sovjetska antarktička ekspedicija stigla do [[Pol nedostupnosti|Pola nedostupnosti]].
* [[16. 12.]] - Požar u robnoj kući Vida u Bogoti, stradalo 83 ljudi.
* [[18. 12.]] - Raketom Atlas je lansiran američki satelit SCORE, prvi upotrebljen za telekomunikaciju.
* [[21. 12.]] - [[Charles de Gaulle]] izabran za predsednika Francuske sa 78,5% glasova elektora (1959-1969).
* [[22. 12.]] - SAD će prodati FNRJ poljoprivredne viškove za 95 miliona dolara u dinarima.
* [[23. 12.]] - Nasser osuđuje komunizam kao pretnju arapskom nacionalizmu (irački komunisti se protive savezu sa UAR). SSSR ipak daje podršku za Asuansku visoku branu.
[[Datoteka:Che SClara.jpg|mini|180px|[[Che Guevara]] u Santa Klari]]
* [[25. 12.]] - Generalni sekretar UN [[Dag Hammarskjöld]] posetio jugoslovenski bataljon [[UNEF]]-a u [[El Ariš]]u na Sinaju&lt;ref&gt;[http://unmultimedia.org/photo/detail.jsp?id=362/362806&amp;key=262&amp;query=UNEF%201967&amp;lang=&amp;so=0&amp;sf=score U.N. Secretary-General Visits Yugoslav Battalion of UNEF]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. unmultimedia.org&lt;/ref&gt;.
* [[27. 12.]] - Prva predstava omladinskog pozorišta &quot;[[Dadov]]&quot; u Beogradu - &quot;Gradinar&quot;.
* [[28. 12.]] - FNRJ: Zakon o [[nacionalizacija|nacionalizaciji]] najamnih zgrada i građevinskog zemljišta.
* [[29. 12.]] - Pošto su zapadnoevropske valute konvertibilne, Evropski monetarni sporazum preuzima posao Evropskog platnog saveza.
* 31. 12. - Gvatemalsko-meksički konflikt: mitraljiran meksički ribarski brod u gvatemalskim vodama, stradala tri ribara.
* 31. 12. - [[Bitka za Santa Klaru]], odlučujuća u [[Kubanska revolucija|Kubanskoj revoluciji]], okončana njenim padom u ruke Kastrovih pobunjenika - diktator Batista beži iz zemlje tokom novogodišnje noći.

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Seagram Building-NewYork-1.jpg|mini|120px|''[[Seagram Building]]'']]
* Tokom Međunarodne geofizičke godine otkrivena Zemljina [[magnetosfera]].
* [[Rajko Mitić]] završio igračku karijeru.
* U FNRJ donesen Opšti zakon o školstvu.
* [[Branko Ćopić]]: &quot;Gluvi barut&quot;. 
* Zbog sušnog vremena manji prinosi žitarica u FNRJ nego rodne [[1957]].
* ''American Ballet Theatre'' gostovao u Jugoslaviji.
* U Francuskoj objavljena knjiga fotografija ''The Americans'' [[Robert Frank|Roberta Franka]].
* Posmrtno objavljen [[Giuseppe Tomasi di Lampedusa|Tomasijev]] roman ''[[Il Gattopardo]]''.
* U Južnoj Koreji osnovan [[GoldStar]], od 1994. [[LG Electronics]].
* U Njujorku završena [[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Roheova]] ''[[Seagram Building]]'', primer [[Funkcionalizam|funkcionalističke]] [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]].

== 1958. u temama ==
* Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: [[Josip Broz Tito]]
** Predsednik Savezne skupštine: [[Petar Stambolić]]
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Mis Ston]]&quot;, [[Crni biseri (film)|Crni biseri]]&quot;, &quot;[[H-8 (film)|H-8]]&quot;, &quot;[[Aleksa Dundić (film)|Aleksa Dundić]]&quot;, &quot;[[Kroz granje nebo]]&quot;, &quot;[[Gospođa ministarka (film)|Gospođa ministarka]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1958.]])
* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]] ([[Ujedinjena Arapska Republika]] je faktički okončana [[1961]]):
{|
| [[Datoteka:Flag of the United Arab Republic.svg|thumb|120px|[[Ujedinjena Arapska Republika|UAR]]]]
| [[Datoteka:Flag of Guinea.svg|thumb|120px|[[Gvineja]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1958.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Grandmaster Flash]], hip hop muzičar
* [[8. 1.]] - [[Jadranka Jovanović]], operska pevačica
* [[9. 1.]] - [[Mehmet Ali Ağca]], atentator na papu
* [[12. 1.]] - [[Christiane Amanpour]], novinarka
* [[15. 1.]] - [[Boris Tadić]], predsednik Srbije
* 15. 1. - [[Božidar Kalmeta]], hrvatski političar
* [[17. 1.]] - [[Mile Isaković]], rukometaš
* [[25. 1.]] - [[Alessandro Baricco]], italijanski pisac
* 25. 1. - [[Zoran Cvijanović]], srpski glumac
* [[26. 1.]] - [[Ellen DeGeneres]], američka komičarka, glumica i TV voditeljka
* [[27. 1.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač († [[2007.]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Radoje Čupić]], glumac († [[2026]])
* [[16. 2.]] - [[Ice-T]], američki reper, rock glazbenik, pisac i glumac
* [[21. 2.]] - [[Siniša Popović]], glumac

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Nik Kershaw]], kantautor
* 1. 3. - [[Marijan Rističević]], političar, zemljoradnik
* [[3. 3.]] - [[Miranda Richardson]], glumica
* [[7. 3.]] - [[Rik Mayall]], britanski glumac, komičar († [[2014]])
* [[8. 3.]] - [[Gary Numan]], muzičar
* [[9. 3.]] - [[Branko Vukelić]], hrvatski političar
* [[10. 3.]] - [[Sharon Stone]], glumica, manekenka
* 10. 3. - [[Dragan Čavić]], predsjednik Republike Srpske
* [[14. 3.]] - [[Albert II od Monaka]]
* [[16. 3.]] - [[Ivo Goldstein]], povjesničar
* [[18. 3.]] - [[Damir Šaban]], hrvatski glumac († [[2026]])
* [[20. 3.]] - [[Holly Hunter]], američka glumica
* [[21. 3.]] - [[Gary Oldman]], glumac
* [[29. 3.]] - [[Matko Jelavić]], pjevač, skladatelj
* [[30. 3.]] - [[Bjarte Flem]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]ni vratar

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - [[Alec Baldwin]], glumac, producent
* [[4. 4.]] - [[Avdo Palić]], pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i glavnokomandujući odbrane Žepe
* 4. 4. - [[Cazuza]], brazilski muzičar († [[1990]])
* [[21. 4.]] - [[Andie MacDowell]], glumica
* 21. 4. - [[Gordan Lederer]], TV snimatelj († [[1991]])
* [[25. 4.]] - [[Darko Milinović]], hrvatski političar i ministar
* [[29. 4.]] - [[Michelle Pfeiffer]], američka glumica

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Diana Dragutinović]], srpska ekonomistkinja i političarka
* [[9. 5.]] - [[Slobodan Ćustić]], glumac
* [[10. 5.]] - [[Ruža Tomašić]], hrvatska političarka
* 10. 5. - [[Vlada Divljan]], srpski rok muzičar († [[2015]])
* 10. 5. - [[Rick Santorum]], američki političar
* [[21. 5.]] - [[Željko Simić]], srpski ministar kulture
* [[29. 5.]] - [[Marina Perazić]], pjevačica
* 29. 5. - [[Annette Bening]], američka glumica
* [[30. 5.]] - [[Marie Fredriksson]], pjevačica ''Roxette'' († [[2019]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - [[Ali Laridžani]], iranski političar († [[2026]])
* [[7. 6.]] - [[Prince]], kantautor, muzičar, producent, glumac († [[2016]])
* [[12. 6.]] - [[Meredith Brooks]], muzičarka
* [[14. 6.]] - [[Olaf Scholz]], njemački kancelar
* [[17. 6.]] - [[Jello Biafra]], muzičar, frontmen ''Dead Kennedys'', aktivista
* [[20. 6.]] - [[Svetozar Cvetković]], srpski glumac

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Nebojša Čović]], privrednik i političar, gradonačelnik Beograda
* [[3. 7.]] - [[Vanesa Ojdanić]], glumica
* [[6. 7.]] - [[Jennifer Saunders]], glumica, komičarka
* [[8. 7.]] - [[Andreas Carlgren]], švedski političar i ministar
* 8. 7. - [[Kevin Bacon]], američki filmski glumac
* 8. 7. - [[Tzipi Livni]], izraelska političarka
* [[14. 7.]] - [[Joe Keenan (pisac)|Joe Keenan]], američki pisac, scenarista i producent
* [[16. 7.]] - [[Michael Flatley]], plesač
* [[20. 7.]] - [[Zoran Kalinić]], stonoteniser
* [[25. 7.]] - [[Slavko Vučurević]], gradonačelnik Trebinja
* [[30. 7.]] - [[Kate Bush]], kantautorka, muzičarka
* 30. 7. - [[Daley Thompson]], atletičar dekatlonac

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Adrian Dunbar]], glumac
* [[5. 8.]] - [[Ivo Baldasar]], gradonačelnik Splita
* [[7. 8.]] - [[Zlatko Krmpotić]], fudbaler i trener
* 7. 8. - [[Bruce Dickinson]], pevač ''Iron Maiden''-a
* [[9. 8.]] - [[Amanda Bearse]], američka glumica i rediteljka
* [[11. 8.]] - [[Ljubiša Savić Mauzer]], komandant u bosanskom ratu, političar († [[2000]])
* [[16. 8.]] - [[Madonna]], američka pop pjevačica, tekstopisac, producent i glumica
* [[17. 8.]] - [[Belinda Carlisle]], pevačica
* [[22. 8.]] - [[Anto Đapić]], hrvatski političar
* [[24. 8.]] - [[Steve Guttenberg]], glumac
* [[25. 8.]] - [[Tim Burton]], filmski režiser, producent
* [[26. 8.]] - [[Zlatko Vujović|Zlatko]] i [[Zoran Vujović]], hrvatski nogometaši
* [[29. 8.]] - [[Michael Jackson]], američki pop pjevač († [[2009]])
* [[30. 8.]] - [[Ana Politkovskaja]], ruska novinarka († [[2006]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Zdravko Krivokapić]], premijer Crne Gore
* [[6. 9.]] - Zoran Sekulić, novinar, osnivač agencije FoNet († [[2025]])
* [[7. 9.]] - [[Goran Hadžić]], predsednik RS Krajine, haški optuženik († [[2016]])
* [[16. 9.]] - [[Mladen Ivanić]], član Predsjedništva BiH
* [[17. 9.]] - [[Janez Janša]], premijer Slovenije
* [[21. 9.]] - [[Milan Mladenović]], kompozitor, gitarista i pevač EKV-a († [[1994]])
* [[22. 9.]] – [[Andrea Bocelli]], italijanski tenor
* 22. 9. - [[Joan Jett]], rok muzičarka

=== Oktobar/Listopad ===
* [[5. 10.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj († [[2026]])
* 5. 10. - [[Neil deGrasse Tyson]], astrofizičar, popularizator nauke
* [[8. 10.]] - [[Ursula von der Leyen]], predsjednica Europske komisije 
* [[9. 10.]] - [[Srđan Šaper]], jedan od &quot;Idola&quot;, reditelj, kompozitor, marketinški stručnjak
* [[13. 10.]] - [[Jamal Khashoggi]], arapski novinar († [[2018]])
* [[14. 10.]] - [[Thomas Dolby]], muzičar
* 14. 10. - [[Vjeran Miladinović Merlinka]], transvestit, glumac († [[2003]])
* [[16. 10.]] - [[Tim Robbins]], glumac
* [[20. 10.]] - [[Ivo Pogorelić]], pijanista
* 20. 10. - [[Viggo Mortensen]], dansko-američki glumac
* [[26. 10.]] - [[Ksenija Janković]], violončelistkinja
* [[27. 10.]] - [[Simon Le Bon]], pevač ''Duran Duran''-a
* [[29. 10.]] - [[Velimir Čokljat]], hrvatski glumac

=== Novembar/Studeni ===
* [[7. 11.]] - [[Željko Kocaj]], bosanskohercegovački književnik
* [[12. 11.]] - [[Megan Mullally]], američka glumica
* [[16. 11.]] - [[Marg Helgenberger]], američka glumica
* [[17. 11.]] - [[Mary Elizabeth Mastrantonio]], glumica
* [[19. 11.]] - [[Charlie Kaufman]], filmski umetnik 
* [[22. 11.]] - [[Jamie Lee Curtis]], američka glumica
* [[30. 11.]] - [[Miodrag Ješić]], fudbaler i trener († [[2022]])

=== Decembar/Studeni ===
* [[3. 12.]] - [[Filip Radoš]], glumac
* [[6. 12.]] - [[Sead Seyo Čizmić]], bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe [[Zvono]]
* [[19. 12.]] - [[Limahl]], pevač
* 19. 12. - [[Veselin Vuković]], rukometaš, trener
* [[31. 12.]] - [[Bebe Neuwirth]], glumica

=== Kroz godinu ===
* [[Damir Dokić]], teniski trener, otac Jelene († [[2025]])
* [[Boris Buden]], filozof, publicista
* [[Milorad Veljović]], direktor policije Srbije
* [[Vladimir Beba Popović]], medijski stručnjak
* [[Radmila Radić]], istoričarka

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1958.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[1. 1.]] - [[Edward Weston]], fotograf (* [[1886]])
* [[11. 1.]] - [[Edna Purviance]], glumica (* [[1895]])
* [[13. 1.]] - [[Jesse L. Lasky]], filmski producent, suosnivač Paramounta (* [[1880]])
* [[1. 2.]] - [[Clinton Joseph Davisson]], fizičar, nobelovac (* [[1881]])
* [[6. 2.]] - 23 poginulih u [[Minhenska tragedija|Minhenskoj tragediji]]
* [[16. 2.]] - [[Toma Maksimović]], komesar za izbeglice u Nedićevoj vladi (* [[1895]])
* [[26. 2.]] - [[Filip Lukas]], raniji predsjednik Matice hrvatske, emigrant (* [[1871]])
* [[27. 2.]] - [[Harry Cohn]], filmski producent u ''Columbia''-i (* [[1891]])
* [[1. 3.]] - [[Toma Rosandić]], vajar, srpski akademik (* [[1878]])
* [[11. 3.]] - [[Ole Kirk Christiansen]], osnivač firme Lego (* [[1891]])
* [[22. 3.]] - [[Mike Todd]], filmski producent, suprug Elizabeth Taylor (* [[1909]])
* [[28. 3.]] - [[W. C. Handy]], američki kompozitor, poznat kao &quot;Otac bluesa&quot; (* [[1873]].)

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[5. 4.]] - [[Isidora Sekulić]], srpska književnica (* [[1877]])
* [[16. 4.]] - [[Rosalind Franklin]], kristalografinja, radila na DNK (* [[1920]])
* [[20. 5.]] - [[Đuro Salaj]], član CK SKJ (* [[1889]])
* [[16. 6.]] - [[Imre Nagy]], bivši premijer Mađarske (* [[1896]].)
* [[20. 6.]] - [[Kurt Alder]], hemičar, nobelovac (* [[1902]])
* [[25. 6.]] - [[Dušan Popović (advokat)|Dušan Popović]], advokat, bivši političar (* [[1877]])
* [[26. 6.]] - [[Andrija Štampar]], hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine (* [[1888]].)

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[5. 7.]] - [[Patrijarh srpski Vikentije]] (* [[1890]])
* [[14. 7.]] - [[Fejsal II (Irak)|Fejsal II]], kralj Iraka (* [[1935]])
* [[17. 7.]] - [[Henri Farman]], avijatičar i proizvođač aviona (* [[1874]])
* [[27. 7.]] - [[Claire Lee Chennault]], general avijacije SAD (* [[1893]])
* [[10. 8.]] - [[Dušan Šijački]], novinar i književnik (* [[1882]])
* [[14. 8.]] - [[Frédéric Joliot-Curie]], fizičar, nobelovac (* [[1900]])
* [[21. 8.]] - [[Stevan Hristić]], srpski kompozitor (* [[1885]])
* [[24. 8.]] - [[Ruža Petrović]], žrtva fašizma (* [[1911]])
* [[27. 8.]] - [[Ernest Lawrence]], fizičar, nobelovac (* [[1901]])
* [[16. 9.]] - [[Franjo Durst]], hrvatski ginekolog (* [[1875]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[9. 10.]] - [[Pio XII]], papa (* [[1876]])
* [[11. 10.]] - [[Maurice de Vlaminck]], slikar (* [[1876]])
* [[22. 10.]] - [[Petar Palavičini]], vajar (* [[1887]])
* [[4. 11.]] - [[Sam Zimbalist]], filmski producent (* [[1904]])
* [[15. 11.]] - [[Tyrone Power]], glumac (* [[1914]])
* [[19. 11.]] - [[Vittorio Ambrosio]], italijanski general (* [[1879]])
*   19. 11. - [[Aleksandar Ugrenović]], akademik JAZU, profesor ZS (* [[1883]])
* [[26. 11.]] - [[Mario Šimenc]], operski pevač, tenor (* [[1896]])
* [[12. 12.]] - [[Milutin Milanković]], srpski geofizičar, klimatolog i astronom (* [[1879]])
* 12. 12. - [[Slobodan Jovanović]], srpski pravnik, istoričar, političar, akademik (* [[1869]])
* [[15. 12.]] - [[Wolfgang Pauli]], fizičar, nobelovac (* [[1900]])
* [[21. 12.]] - [[Lion Feuchtwanger]], književnik (* [[1884]])

=== Kroz godinu ===
* [[Ivo Perović]], bivši kraljevski namesnik (* [[1882]])

== Nobelova nagrada za 1958. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Pavel Čerenkov]], [[Ilja Frank]] i [[Igor Tam]] (otkriće i tumačenje [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljevog efekta]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Frederick Sanger]] (rad na strukturi proteina, naročito [[insulin]]a)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[George Wells Beadle]], [[Edward Lawrie Tatum]] (otkriće da geni deluju regulisanjem definitivnih hemijskih događaja, → [[Hipoteza jedan gen jedan enzim]]) i [[Joshua Lederberg]] (otkrića u vezi genetske rekombinacije i organizacije genetskog materijala bakterija, → [[bakterijska konjugacija]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Boris Pasternak]] (važno dostignuće  u savremenoj lirskoj poeziji i na polju velike ruske epske tradicije)   
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Georges Pire]] (humanitarna pomoć, naročito evropskim izbeglicama)

== Reference ==
{{reference|2}}

== Literatura ==
* [https://catalog.osaarchivum.org/catalog?utf8=%E2%9C%93&amp;f%5Bdigital_collection%5D%5B%5D=RFE%2FRL+Background+Reports&amp;f%5Bsubject_geo_facet%5D%5B%5D=Yugoslavia&amp;page=7&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1959&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1959&amp;search_field=dummy_range&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1958&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1958&amp;commit=Apply Osa Archivum Catalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220409200848/https://catalog.osaarchivum.org/catalog?utf8=%E2%9C%93&amp;f%5Bdigital_collection%5D%5B%5D=RFE%2FRL+Background+Reports&amp;f%5Bsubject_geo_facet%5D%5B%5D=Yugoslavia&amp;page=7&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1959&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1959&amp;search_field=dummy_range&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1958&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1958&amp;commit=Apply |date=2022-04-09 }}. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.

== Vanjske veze ==
* [http://hdl.handle.net/10891/osa:a2f20b11-abfe-42d6-9f0e-d1c4e1b6fda9 &quot;Social Insurance in Yugoslavia&quot;], 13 December 1958. HU OSA 300-8-3-9386
* [http://hdl.handle.net/10891/osa:db5abd4d-0be4-4ec9-8d67-cabd7d1e5973 &quot;Post-War Yugoslav Foreign Trade&quot;], 1 November 1958. HU OSA 300-8-3-15526
* [http://hdl.handle.net/10891/osa:e6bd9431-5f23-4dd5-b0e4-58bfffa0c6ab &quot;Mao vs. Tito&quot;], 7 May 1958. HU OSA 300-8-3-14166
* [http://hdl.handle.net/10891/osa:3b97032e-09e2-4f91-bc36-8d2ef50bd47b &quot;Impressions of Yugoslavia&quot;], 30 July 1958. HU OSA 300-8-3-14170

{{commonscat|1958}}

[[Kategorija:1958.]]</text>
      <sha1>7985aaghdi1mn2yypmx9qymmwesv03u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1947.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23728</id>
    <revision>
      <id>42662342</id>
      <parentid>42654733</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:27:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42662342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71228" sha1="ef84ypba0r3qswlx0h5tp1klvx1imqz" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima|1947}}
__NOTOC__
Godina '''1947''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]].

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* decembar 1946 - mart 1947 - Veoma hladna zima i nestašica hrane u Evropi&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.ndr.de/geschichte/hungerwinter166.html Hungerwinter 1946/47], ndr.de&lt;/ref&gt;.
* [[1. 1.]] - [[Saveznička okupacija Njemačke]]: američka i britanska zona su udružene u [[Bizona|Bizonu]], ili Bizoniju - jezgra [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]].
* 1. 1. - Britanska [[Kolonijalna Nigerija|Nigerija]] dobila ograničenu autonomiju.
* 1. 1. - ''National Coal Board'' preuzima nacionalizovanu proizvodnju uglja u Britaniji (zamenjena korporacijom 1987, nakon čega su ostaci industrije privatizovani). Rudnici su ove zime &quot;zaleđeni&quot;, tako da je nestašica energije i hrane.
* 1. 1. - Na snazi je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono odvojeno od britanskog.
* [[3. 1.]] - Otvaranje 80. Kongresa SAD - prvi put se prenosi preko televizije, kao i Trumanovo Obraćanje o stanju nacije tri dana kasnije.
* [[4. 1.]] - Prvo izdanje njemačkog časopisa ''[[Der Spiegel]]''.
* [[5. 1.]] - [[1. večiti derbi u fudbalu|Prvi derbi]] Crvena Zvezda - Partizan.
* [[6. 1.]] - Radikalski političar Miloš Trifunović i još sedmorica osuđeni zbog &quot;davanja informacija američkoj ambasadi&quot; - Trifunović na osam godina, trojica na smrt - Milutin Stefanović, prevodilac ambasade SAD, major Željko Šušin i novinar Jovanović (Eric Pridonoff, ekonomski analitičar ambasade organizovao doušničku mrežu&lt;ref&gt;Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 194&lt;/ref&gt;).
* 6. 1. - [[Kineski građanski rat]]: završava se Marshallova misija, neuspešni pokušaj gen. [[George Marshall|Georgea Marshalla]] da posreduje između komunista i nacionalista u Kini.
* [[8. 1.]] - Najniža temperatura u Beogradu je -24,5 stepeni; od 13. decembra do 11. januara samo pet dana nisu bili ledeni. Sledeći ledeni talasi: 21. januar - 2. februar i 15 - 21. februar.
** Najhladnija zima stoleća oko Severnog mora, mnoge reke su zaleđene. Saobraćaj je zaustavljen i na Savi i Dunavu.
[[Datoteka:Free Territory of Trieste coat of arms.svg|mini|50px|Grb [[Slobodni Teritorij Trsta|ST Trst]]]]
* [[10. 1.]] - Rezolucija Vijeća sigurnosti UN 16: priznato ustanovljenje [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]].
* [[12. 1.]] - Četvorica visokih dužnosnika [[NDH]] osuđena na smrt u Zagrebu: [[Blaž Lorković]], [[Božidar Cerovski]], [[Zdenko Blažeković]], [[Ivan Kirin]].
* 12. 1. - [[Mandatna Palestina]]: pripadnik [[Lehi (organizacija)|Lehija]] uveo kamion sa eksplozivom u britansku policijsku stanicu u Haifi - 4 mrtvih, valjda prvi napad kamionom-bombom. Kasnije ove godine Lehi podmeće bombe i šalje pisma-bombe u Britaniji.
* [[15. 1.]] - U [[Los Angeles]]u pronađeno unakaženo telo Elisabet Short, kasnije prozvane ''[[Black Dahlia]]''.
* [[16. 1.]] - [[Vincent Auriol]] postaje prvi predsednik [[Francuska četvrta republika|Francuske Četvrte republike]] (do 1954, a Četvrta republika traje do 1958).
* januar - Na tajnom sastanku britanskog kabineta odlučeno da se razvije nuklearno naoružanje (prvi uspešan test 1952).
* januar - Italijanski premijer [[Alcide De Gasperi]] u poseti SAD, dobija zajam 100 miliona dolara.
* [[17. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|30px]] Ustavotvorna skupština [[NR Srbija|NR Srbije]] donela [[Ustav NR Srbije]].
* 17. 1. - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Slovenia.svg|30px]] Ustavotvorna skupština [[NR Slovenija|NR Slovenije]] donela ustav.
* [[18. 1.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg|30px]] Ustavotvorni sabor [[NR Hrvatska|NR Hrvatske]] proglasio je Ustav NR Hrvatske.
* [[19. 1.]] - Izbori u [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]], Demokratski blok (komunisti, socijalisti i dr.) zvanično dobija 80 % glasova, na osnovu čega preuzimaju vlast krajem meseca.
* [[20. 1.]] - Uredbom Vlade FNRJ osnovana četiri pomorska poduzeća. U Rijeci osnovani [[Jadrolinija]] i Jugoslovenska pomorska agencija - Jugoagent (od 1972 Jadroagent), u Splitu [[Jadroplov]].
* 19. 1. - Grčki brod &quot;Himara&quot; udario u greben blizu Eubeje - stradalo je oko 400 ljudi.
* [[21. 1.]] - [[George C. Marshall]] je novi državni sekretar SAD (do 1949), nakon [[James F. Byrnes|Jamesa F. Byrnesa]] (većinu posla obavlja podsekretar [[Robert A. Lovett]]).
* [[21. 1.]] - Na suđenju u Sisku četvoro osuđeno na smrt - američkom državljaninu Ivanu Pintaru kazna je izmenjena.
* [[22. 1.]] - [[Paul Ramadier]] je francuski premijer nakon kratkog [[Léon Blum|Blumovog]] perioda - komunisti ponovo u vladi.
* 22. 1. - Losangeleska [[KTLA]] prva je komercijalna TV stanica u SAD zapadno od Misisipija, osma u toj zemlji.
* [[25. 1.]] - U kancelariji engleskog komandanta u Napulju ubijen jugoslovenski konzul Vicko Glumčić i ranjen ataše Josip Engel,&lt;ref&gt;[https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:840332-saveznici-ratne-zlocince-nisu-isporucivali-odgovaraju-pocinjena-nedela-pozadina-ubistva-konzula-napulju Saveznici ratne zločince nisu isporučivali da odgovaraju za počinjena nedela: Pozadina ubistva konzula u Napulju]. novosti.rs 07. 01. 2020.&lt;/ref&gt; od strane četnika. (NY Times)
* [[26. 1.]] - KLM-ov [[DC-3]] pao pri poletanju iz Kopenhagena - 22 mrtvih, među kojima i švedski princ.
* [[27. 1.]] - U Londonu postignut sporazum [[Aung San]] – [[Clement Attlee|Attlee]] o nezavisnosti [[Mjanmar|Burme]] (ostvareno nakon nepunih godinu dana).
* [[31. 1.]] - Nota [[Федеративна Народна Република Југославија|FNRJ]] optužuje Vatikan za pomaganje ratnim zločincima u bekstvu. (NYT)

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Венеция-Джулия-Истрия.png|mini|150px|Proširenje FNRJ na zapadu]]
* [[1. 2.]] - Padovi još dva DC-3: kod Lisabona sa 15-16 mrtvih i na Islandu sa 25.
* [[2. 2.]] - Osnovano Oblasno narodno pozorište u [[Zaječar]]u, danas Pozorište &quot;Zoran Radmilović&quot;.
* [[3. 2.]] - U [[Jukon]]u izmereno -63&amp;nbsp;°C, najniža temperatura u Severnoj Americi.
* [[5. 2.]] - Komunista [[Bolesław Bierut]] postaje predsednik Poljske (do smrti 1956), premijer je socijalista [[Józef Cyrankiewicz]] (1947-52. i 1954-70). Vicepremijer, bivši predsednik vlade u izgnanstvu [[Stanisław Mikołajczyk]] daje ostavku, najesen beži iz zemlje.
* 5. 2. - Zemljotres kod [[Prizren]]a.
* 5 - 13. 2. - Proces protiv visokih nemačkih komandanata u Jugoslaviji. [[Alexander Löhr]] je streljan 26-og.
* 6. 2. - Trojica šefova Jehovinih svjedoka u Zagrebu osuđeni na smrt, 11 na zatvor. (NYT, smrtne kazne izmenjene u zatvor)
* [[8. 2.]] - Požar u plesnoj dvorani Karlslust u britanskoj zoni Berlina, stradalo je preko 80 ljudi.
* [[10. 2.]] - [[Pariški mirovni ugovor (1947)|Pariški mirovni ugovor]] između Saveznika i nekih gubitnika: 
** Italija predala veći deo [[Istra|Istre]] Jugoslaviji, gradove [[Rijeka]] i [[Zadar]], kao i otoke [[Cres]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Palagruža]]. Ustanovljen [[Slobodni Teritorij Trsta]] sa dve zone. [[Istarski egzodus]] Talijana. Italija gubi i Libiju i Somaliju, Dodekaneze i koncesiju u Tjencinu, nekoliko sela dato Francuskoj, priznata nezavisnost Albanije.
** Finska: granice od 1. januara 1941, plus potvrđen gubitak Petsama (1944).
** Mađarska: granice od pre 1938, plus gubitak tri sela kod Bratislave.
** Rumunija: potvrđen povratak Severne Transilvanije i gubitak južne Dobrudže, Besarabije i severne Bukovine.
** Bugarska: granice od 1. januara 1941, tj. ostaje joj južna Dobrudža.
** Ratne reparacije: FNRJ određeno 125 miliona dolara od Italije, 70 od Mađarske i 25 od Bugarske.
* 10. 2. - U [[Pula|Puli]] ubijen britanski brigadir De Winton, počinilac je žena iz komiteta odlazećih Italijana.
[[Datoteka:Christian Dior (Moscow exhibition, 2011) 26.jpg|mini|150px|''New Look'']]
* [[12. 2.]] - [[Christian Dior]] predstavlja ''The &quot;New Look&quot;'' u ženskoj modi.
* 12. 2. - Panglonški sporazum između prelazne burmanske vlade i predstavnika naroda Kaćin, [[Čin (narod)|Ćin]] i [[Šan (narod)|Šan]] o jedinstvu Burme sa autonomijom graničnih područja (Dan saveza u današnjem Mjanmaru).
* 12. 2. - Sihote-alinski meteorit: na ruskom dalekom istoku je pao veliki [[Metalni meteoriti|metalni meteor]], pronađeno je 23 tone ostataka.
* februar - [[Svici sa Mrtvog mora]]: beduini su prošle jeseni i zime pronašli sedam svitaka.
* 16. 2. - Šestorica nemačkih generala osuđeni na smrt u FNRJ.
* [[17. 2.]] - [[Hladni rat]]: [[Glas Amerike]] emituje program u SSSR.
* [[20. 2.]] - Britanski premijer Attlee objavljuje da će [[Britanska Indija]] dobiti punu samoupravu najkasnije do 30. juna 1948, a sudbina [[Kneževska država|Kneževskih država]] će biti odlučena nakon preciziranja datuma.
* 20. 2. - U sklopu projekta Hermes američka vojska raketom [[V-2]] šalje [[voćna mušica|voćne mušice]] kao prve životinje u svemir.
* [[21. 2.]] - Protestna nota vlade FNRJ Kontrolnom savetu za Austriju o pograničnim incidentima na jugoslovensko-austrijskoj granici.
* 21. 2. - Edwin Land u Njujorku predstavio prvu instant (&quot;[[Polaroid]]&quot;) kameru.
* 22. 2. - Note FNRJ optužuju Austriju za prebacivanje bandi i naseljavanje Nemaca u Korušku.
* [[23. 2.]] - Osnovana [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO).
* 23. 2. - [[Lucky Luciano]] pritvoren na Kubi pod pritiskom iz SAD i ubrzo vraćen u Italiju, gde provodi ostatak života.
* 23. 2. - New York Times izveštava da je pretučen opozicioni političar [[Dragoljub Jovanović]].
* [[24. 2.]] - Argentinski predsednik [[Juan Perón]] dao povelju radničkih prava.
* [[25. 2.]] - Savezničko kontrolno veće i formalno ukida nemačku državu [[Pruska]]. Njena bivša provincija [[Brandenburg]], zapadno od Odre, postaje država u sovjetskoj zoni itd.
* 25. 2. - Austrijska himna ''Land der Berge, Land am Strome'' dobila je stihove [[Paula Preradović|Paule Preradović]].
* 25. 2. - Železnička nesreća na liniji Hachikō u Japanu: u iskliznuću prepunih drvenih vagona stradalo je 184 ljudi.
* [[28. 2.]] - [[Incident 228]] (ili Masakr 228) na [[Tajvan]]u - pobuna lokalnog stanovništva zbog ponašanja [[Kuomintang]]ovih vlasti. Ugušena je po cenu 18 - 28.000 mrtvih.
* [[februar]] - Dva zajednička sovjetsko-jugoslovenska preduzeća:  JUSTA, za avio-saobraćaj i JUSPAD, za rečni parobrodski saobraćaj)
* februar, krajem - Završava se američka operacija Highjump, na Antarktiku je osnovana baza Little America IV (tema dokumentarca ''The Secret Land'', nagrađenog oskarom 1949). U sledećoj sezoni su započete operacije Windmill i Ronneova operacija.
* februar-mart - U FNRJ je u dva navrata smanjivana porcija hleba. (NYT 7. 3.)

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Sa sutrašnjim datumom počinje izlaziti &quot;Riječki list&quot;, od 1954. &quot;[[Novi list]]&quot;.
* 1. 3. - [[Međunarodni monetarni fond]] započinje finansijske operacije - prvi zajam je dat Francuskoj, u maju.
* 1. 3. - Lehi i [[Irgun]] izvode niz napada protiv britanskih meta u Palestini, u napadu na oficirski klub u Jerusalimu ubijeno 12 Britanaca - sutradan je uvedeno ratno stanje (do 17-og).
* 1. 3. - [[Chiang Kai-shek]] preuzima premijersku poziciju od svog šuraka [[T. V. Soong]]a (do aprila).
* [[2. 3.]] - U indijskoj provinciji Pandžab je pala unionistička vlada, kontrolu preuzima lokalni britanski guverner. Dolazi do međuverskih nereda.
* [[3. 3.]] - Maršal [[Nikolaj Bulganjin]] je ministar oružanih snaga SSSR nakon Staljina (do 1949).
* [[4. 3.]] - Sastanak Politbiroa CK KPJ sa rukovodstvom CK KP Srbije - [[Blagoje Nešković]] kritikovan zbog rezervisanosti prema petogodišnjem planu i &quot;oportunizma u ostvarivanju otkupa&quot; (smanjivanje količina).
* 4. 3. - Ugovor iz Dankerka između V. Britanije i Francuske - savez u slučaju nemačkog napada (u stvari se misli na SSSR).
[[Datoteka:Small Steps Panorama.jpg|mini|250px|Panorama sa V-2]]
* [[7. 3.]] - Američki eksperimenti sa raketom [[V-2]]: snimljena je prva panorama iz svemira.
* 7. 3. - Počinje [[Paragvajski građanski rat]] protiv koloradoske vlade gen. [[Higinio Morínigo|Moríniga]] - uspeva se održati, uz Perónovu pomoć, pobuna je ugušena do avgusta (dogodine je ipak prinuđen na odlazak u Argentinu). Istakao se [[Alfredo Stroessner]], kasniji dugogodišnji diktator.
* [[8. 3.]] - Ukazom Predsedništva Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ oduzeto državljanstvo i konfiskovana celokupna imovina kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]] (poništeno 2015.).
* [[9. 3.]] - Jugoslavija preko [[SAD]] traži pomoć u žitu.
* [[10. 3.]] - Otopljenje nakon jake zime dovodi do velike poplave na [[Temza|Temzi]], velike padavine 16-og izazivaju i pucanje ustava u Istočnoj Angliji.
* [[10. 3.]] - [[24. 4.]] - Četvrti sastanak Veća inostranih ministara četiri sile u Moskvi - američki državni sekretar [[George Marshall]] zaključio da Sovjeti odugovlače, odlučuje se za pomoć Evropi&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20041206001526/http://edition.cnn.com/SPECIALS/cold.war/episodes/03/script.html CNN - Cold War, Episode 3] on ''web.archive.org''&lt;/ref&gt;.
* [[12. 3.]] - [[Trumanova doktrina]]: američki predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznosi politiku pred Kongresom [[SAD]]: podržati slobodne narode koji su odupiru potčinjavanju od strane oružanih manjina ili spoljnih pritisaka. Konkretno, vojno-ekonomska pomoć vredna 400 miliona dolara Grčkoj i Turskoj protiv komunističkog nadiranja (odgovarajući zakon potpisan 22. 5., SAD tako preuzimaju finansijski teret sa Britanije).
* [[13. 3.]] - U Crnoj Gori ubijen [[Zelenaši|zelenaški]] odmetnik [[Krsto Popović]].
* 13. 3. - [[19. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Best Years of Our Lives]]'', ukupno sedam nagrada.
* [[15. 3.]] - Međuverski sukobi u [[Pendžab (regija)|Pendžabu]], Britanska Indija.
* mart - Odobrena prodaja još 15 britanskih mlaznih motora [[Rolls-Royce Nene]] Sovjetskom Savezu, uz odredbu da neće biti korišćeni u vojne svrhe - prerađeno u [[Klimov VK-1]], ugrađen u [[MiG-15]].
* mart - [[Herbert Hoover|Hooverov]] ekonomski izveštaj, nakon obilaska Evrope, naročito Nemačke, po nalogu predsednika Trumana: Nemačka se ne može svesti na &quot;pastoralnu državu&quot;, kako zagovara [[Morgenthauov plan]].
* 17. 3. - Austrijanci napali slovenačku paradu u Eisenkappelu. (NYT)
* [[18. 3.]] - Diplomatski odnosi Italije i FNRJ.
* 18. 3. - [[Bremen (grad)|Bremen]]ska ledena katastrofa: ledohod je porušio sve mostove.
* [[19. 3.]] - [[Kineski građanski rat]]: nacionalisti su uspeli zauzeti komunističko sedište [[Yan'an]], ali samo na nekoliko dana.
* [[20. 3.]] - U Solunu ubijen bivši grčki ministar iz redova KP, Giannis Zevgos.
* 20. 3. - SAD odbija Titovu molbu za žito, smatra da je drugima potrebnije. (NYT)
* [[21. 3.]] - Nakon smrti braće Collyer u njujorškom Harlemu u njihovoj kući je otkriveno preko 100 tona raznih predmeta i otpada koje su nakupili tokom godina.
* 21. 3. - Predsednik Truman potpisao Izvršno naređenje 9835: od federalnih službenika se očekuje zakletva na vernost, kako bi se iskorenio komunistički uticaj.
* [[22. 3.]] - Poslednje izbeglice iz Pule stižu u Veneciju, grad je napustio i biskup [[Raffaele Mario Radossi|Radossi]]. (NYT) Rim izveštava da je grad napustilo 28.000 ljudi.
* [[24. 3.]] - Lord Mountbatten postaje poslednji vicekralj Indije. U zemlji su neredi, odlučuje da se ne čeka 30. jun 1948, već da zemlja što pre dobije nezavisnost.
* [[25. 3.]] - Eksplozija u rudniku uglja kod [[Centralia, Illinois]] - 111 mrtvih.
* 25. 3. - U Bataviji/Džakarti potpisan sporazum iz Linggadjatija: priznaje se vlast Republike Indonezije na Javi i Sumatri, radiće se na stvaranju federativne Indonezije, u uniji sa Holandijom - različita tumačenja vode novim sukobima.
* 25. 3. - [[UNRRA]]-in brod ''SS St. Lawrence Victory'' naleteo na minu kod Dubrovnika pa nasukan na Korčuli i odvučen u Split.
* 27. 3. - SAD će poslati 50.000 tona krompira u FNRJ. (NYT)
* [[28. 3.]] - Ekspoze ministra unutrašnjih poslova [[Aleksandar Ranković|Rankovića]] Narodnoj skupštini: zapadni saveznici prikrivaju ratne zločince.
* 28. 3. - Poljski general [[Karol Świerczewski]] ubijen u zasedi [[Ukrajinska ustanička armija|ukrajinskih pobunjenika]].
* [[29. 3.]] - Malgaški ustanak na [[Madagaskar]]u protiv francuske vlasti - ugušeno do 1949, procene žrtava se kreću od 11.000 do 89.000.
* 29. 3. - Savezna skupština usvaja novi budžet (povećan je vojni budžet, finansira se petogodišnji plan), četvorica opozicionara denuncirana zbog kritike raspodele. (NYT)
* 29. 3. - Italija traži od Londona evakuaciju četničkih trupa. (NYT)
* [[30. 3.]] - Sedmorica Makedonaca osuđena na smrt zbog navodne zavere za otcepljenje te republike. (NYT)
* [[31. 3.]] - U iranskom Mahabadu obešeni lideri, prošle godine ugušene, kurdske [[Mahabadska republika|Mahabadske republike]].
* proleće - Sovjetska glad 1946-47., izazvana nerodnom prošlom godinom, dostiže vrhunac; procene broja žrtava se kreću od nekoliko stotina hiljada do dva miliona.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Vliegtuig van Joegoslavische Regering, Bestanddeelnr 902-2031.jpg|mini|250px|Jugoslovenski aero transport]]
* [[1. 4.]] - Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja [[Pruga Šamac-Sarajevo|pruge Šamac-Sarajevo]].
* 1. 4. - Osnovan Jugoslovenski aerotransport ([[JAT Airways|JAT]]).
* 1. 4. - Umro grčki kralj [[Đorđe II (Grčka)|Đorđe II]], nasleđuje ga brat [[Pavle (Grčka)|Pavle]] (do [[1964]]).
* [[4. 4.]] - Osnovana je Organizacija međunarodne civilne avijacije ([[ICAO]]).
* [[5. 4.]] - Vicekralj Mountbatten razgovara sa muslimanskim liderom Ali Jinnom - ovaj ostaje uporan da treba stvoriti Pakistan.
* 5. 4. - Američko prisustvo na severoistoku Kine, operacija Beleaguer: petorica američkih marinaca je poginulo kod Hsin Hoa kada su komunisti napali skladište oružja.
* [[6. 4.]] - U Njujorku su dodeljene prve [[Tony Awards|nagrade Tony]] za pozorišna ostvarenja.
* [[7. 4.]] - U Damasku osnovana Arapska partija [[Baas]] (&quot;preporod&quot;, &quot;uskrsnuće&quot;), spajanjem dve ranije organizacije. Ogranci partije će narednih godina biti osnovani u Iraku, Jordanu, Jemenu i dr.
* 7. 4. - Incident u Bousbiru, četvrti za prostituciju u Kazablanci: senegalski strelci su iz osvete za kolegu pucali u Marokance, stradalo ih je 100-180.
* [[8. 4.]] - [[Friedrich Hayek]] i liberalni mislioci osnivaju [[Mont Pelerinsko društvo]].
* [[9. 4.]] - Glazier–Higgins–Woodward tornadi u Teksasu, Oklahomi i Kanzasu odnose 181 život.
* [[10. 4.]] - Tangerski govor: sultan Mohamed V traži nezavisan i jedinstven Maroko (do 1956. postoje francuski i španski protektorat i međunarodna zona Tanger).
* [[11. 4.]] - Prikazan [[Charlie Chaplin|Chaplinov]] film ''[[Monsieur Verdoux]]'' - u SAD je loše primljen, Chaplinov imidž je okrnjen parnicama i optužbama da je komunista.
* [[13. 4.]] - Grad New York je predao zemlju uz East River za sedište UN.
* [[15. 4.]] - [[Jackie Robinson]] zaigrao za ''[[Brooklyn Dodgers]]''-e: prvi crnac u modernom ''[[Major League Baseball]]''-u.
[[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|200px|Gradi se [[Željeznička pruga Šamac–Sarajevo]]]]
* april - [[Blagoje Nešković]], čelnik srpske vlade i partije, kritikuje pokrajinski komitet Vojvodine u vezi otkupa, na isti način na koji je i sam kritikovan 4. marta.
* april - [[NR Albanija|Albanska]] delegacija na čelu s [[Nako Spiru]]om u Beogradu: traže veću pomoć i novi ekonomski sporazum, ali FNRJ prethodno traži koordinaciju ekonomskih planova - Albanci odbijaju.
* april - U New Yorku osnovana fotografska kooperativa ''[[Magnum Photos]]''.
* april - avgust - [[Zadarska grupa]]: nekoliko studenata sa beogradske akademije slika u Zadru.
* [[16. 4.]] - [[Katastrofa u Teksas Sitiju]]: eksplozija 2.300 tona [[amonijev nitrat|amonijevog nitrata]] izaziva smrt 581 osobe.
* [[17. 4.]] - Britanski parobrod ''Sir Harvey Adamson'' nestao pored južne Burme sa 269 osoba.
* [[18. 4.]] - Obešen monsinjor [[Jozef Tiso]], lider ratne [[Republika Slovačka (1939–1945)|Slovačke]].
* 18. 4. - Britanci pokušavaju da detonacijom 6.700 tona eksploziva unište nemačko ostrvo [[Helgoland]].
* [[19. 4.]] - Molotov podržava jugoslovenski zahtev južne Koruške i 150 miliona dolara od Austrije, predstavnici ostale tri sile se protive; FNRJ takođe traži autonomiju za gradišćanske Hrvate (NYT 18, 20. 4.)
* 19. 4. - Osuđeno 13 četnika. (NYT) U Sarajevu (?), među kojima [[Jezdimir Dangić]].
* [[20. 4.]] - Umro danski kralj [[Kristijan X (Danska)|Kristijan X]], nasleđuje ga sin [[Frederik IX (Danska)|Frederik IX]] (do [[1972]]).
* [[21. 4.]] - [[Shannon]], usputna stanica transatlantskog avionskog saobraćaja, postaje prvi duty-free aerodrom.
* 22. 4. - ''Fiume Train Blast Kills 23'' (NYT)
* [[24. 4.]] - [[21. 5.]] - Prvo posleratno zasedanje Svetog arhijerejskog sinoda SPC. Odlučeno da se osnuje [[Eparhija šumadijska]].
* [[25. 4.]] - Počeo štrajk u Renaultovoj fabrici, dan nakon što je vlada smanjila porciju hleba sa 300 na 250g dnevno. Lideri štrajka su trockisti i anarhisti, talas štrajkova se širi zbog loših ekonomskih uslova.
* 25. 4. - Izbori u Japanu: najviše glasova za socijaliste, čiji će lider [[Tetsu Katayama]] biti premijer manje od godinu dana.
* [[28. 4.]] - Narodna skupština usvojila [[Prvi petogodišnji plan u Jugoslaviji|prvi Petogodišnji plan]] (Zakon o petogodišnjem planu razvitka narodne privrede FNRJ u godinama 1947 – 1951) sa određenim ciljevima proizvodnje (ubrzana industrijalizacija i centralna akumulacija). Jedini sa primedbama [[Dragoljub Jovanović]], lider predratnih Zemljoradnika.
* [[28. 4.]] - [[Akcija &quot;Visla&quot;]]: usled aktivnosti [[Ukrajinska ustanička armija|Ukrajinske ustaničke armije]], poljske vlasti pribegavaju prinudnom preseljavanju ukrajinske manjine sa jugoistoka zemlje.
* 28. 4. - [[Ekspedicija Kon-Tiki]]: [[Thor Heyerdahl]] sa ekipom kreće iz Perua - za 100 dana će preći 6.980&amp;nbsp;km do atola [[Raroia]] u arhipelagu [[Tuamotu]].
* [[29. 4.]] - Premijerno prikazana ''[[Slavica (film)|Slavica]]'', prvi posleratni film [[jugoslavenska kinematografija|jugoslavenske kinematografije]].

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Prvomajska parada sa 200.000 učesnika u Beogradu. (NYT)
* 1. 5. - [[Masakr kod Portella della Ginestre]]: Banda [[Salvatore Giuliano]]-a (ili u nju infiltrirani [[mafija|mafiozi]]) ubila 11 učesnika prvomajske parade kod mesta Portella Della Ginestra na Siciliji. U Italiji dolazi do političke krize (sutradan tuča u parlamentu).
* 1. 5. - [[Anastasio Somoza García]] odstupa posle 10 godina s čela [[Nikaragva|Nikaragve]] - naslednik Leonardo Argüello Barreto se pokazao neposlušnim pa je oboren već 26-og (Somoza nastavlja da drži zemlju neformalno i formalno do ubistva 1956).
* maj, početkom - [[William Randolph Hearst]] i [[Marion Davies]] poslednji put napuštaju ''La Cuesta Encantadu'', tj. [[Hearstov zamak]], čija gradnja staje nakon 28 godina.
* [[3. 5.]] - Stupio na snagu [[Ustav Japana]] - [[car Japana]] ima čisto ceremonijalnu ulogu, odbacuje se pravo na rat.
* [[4. 5.]] - Bekstvo iz zatvora u Akri: [[Irgun]]ovi ljudi su upali u zatvor i oslobodili 27 svojih kolega i pripadnika [[Lehi]]ja (Britanci će u julu obesiti trojicu irgunista).
* 4. 5. - Prikazan film ''[[Black Narcissus]]''.
* [[5. 5.]] - Majske krize: francuski premijer Ramadier, pod američkim pritiskom, isključio komuniste iz vlade, formalno jer su glasali protiv njegove platne politike - vicepremijer [[Maurice Thorez]] i četvorica ministara. To je kraj posleratnog [[Tripartizam (Francuska)|tripartizma]] i početak [[Treća sila (Francuska)|Treće sile]].
* [[13. 5.]] - [[Kineski građanski rat]]: komunisti na čelu sa [[Lin Biao]]m započeli letnju ofanzivu na severoistoku zemlje - do početka jula zauzimaju 42 grada i povezuju baze na severu i jugu; nacionalisti izgubili 82.000 vojnika.
* [[15. 5.]] - Osnovan Specijalni komitet UN o [[Mandatna Palestina|Palestini]] ([[UNSCOP]]) radi davanja preporuka o budućnosti teritorije (među 11 članova je i Vladimir Simić iz FNRJ). Arapski visoki komitet bojkotuje ovo telo, ali pojedinci razgovaraju.
* [[17. 5.]] - [[Dragoljub Jovanović (političar)|Dragoljub Jovanović]] uhapšen pod optužbom za &quot;špijunažu&quot; (u oktobru osuđen na devet godina zatvora).
* [[22. 5.]] - [[Hladni rat]] - [[Trumanova doktrina]]: dodeljeno 400 miliona dolara pomoći za borbu protiv komunizma u [[Kraljevina Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]].
* [[23. 5.]] - Istraživačka komisija UN optužila Jugoslaviju, Albaniju i Bugarsku za mešanje u [[Grčki građanski rat]].
* [[25. 5.]] - Povodom 55. rođendana predsednika Tita nošeno je 12 štafeta, po njemu je nazvana ulica Kralja Milana u Beogradu.
* [[26. 5.]] - Ukinuta smrtna kazna u Sovjetskom Savezu (vraćena 1950).
* 29 - 30. 5. - Četiri avionske nesreće, tri u SAD, jedna na Islandu. Potonjeg datuma kod [[Port Deposit, Maryland]] pao je Douglas C-54 Skymaster sa 53 osobe, do tada najgora nesreća u SAD.
* [[30. 5.]] - Otvoren [[Muzej Vojvodine|Vojvođanski muzej]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]].
* [[31. 5.]] - Majske krize: komunisti su izbačeni iz vlade u Italiji, pod američkim pritiskom.
* 31. 5. - Ferenc Nagy, mađarski premijer iz Sitnoposedničke partije, daje ostavku pod komunističkim pritiskom. Nasleđuje ga poslušniji [[Lajos Dinnyés]] iz iste partije (do 1948), a stvarnu vlast ima njegov zamenik [[Mátyás Rákosi]] (→ [[taktika salame]]).
* maj - Glavna [[burma]]nska partija, Antifašistički savez narodne slobode, prihvatio nacrt ustava; njen lider [[Aung San]] tvrdi da je za uzor imao ustav Jugoslavije i SSSR.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - Vicekralj Mountbatten izneo predlog podele Indije. Premijer Attlee je u Londonu izneo plan prenosa vlasti u zemlji.
[[Datoteka:GeorgeMarshallSecretaryofState.jpg|mini|200px|Državni sekretar SAD [[George Marshall]]]]
* [[5. 6.]] - Američki državni sekretar [[George Marshall]] drži govor na Univerzitetu Harvard u kome izlaže Plan obnove Evrope (&quot;[[Maršalov plan]]&quot;, deluje od aprila 1948).
* 5. 6. - Lider Bugarskog zemljodelskog saveza [[Nikola Petkov]] uhapšen u Parlamentu, sa još 26 opozicionih poslanika (obešen [[23. 9.]], partija je zabranjena u avgustu).
* [[7. 6.]] - [[Akcija 10. 4.]]: prva ustaška grupa, [[Božidar Kavran|Božidara Kavrana]], ulazi u FNRJ, postaće žrtve [[UDBA|Udbine]] [[Operacija Gvardijan|Operacije Gvardijan]]. Istog dana u Zagrebu je završeno suđenje na kome su sedmorica osuđeni na smrt, među kojima [[Slavko Kvaternik]] i [[Siegfried Kasche]].
* 7. 6. - Rumunski premijer Groza u poseti Jugoslaviji.
* ca. 7. 6. - Britanci premeštaju 12.000 četnika iz Italije u Nemačku, javlja New York Times.
* [[9. 6.]] - U Parizu je osnovan ''[[Musée National d'Art Moderne]]'', u Palati Tokio, a od 1977. u Centru Pompidou.
* [[11. 6.]] - [[Kineski građanski rat]]: komunisti započinju devetomesečnu kampanju za zauzeće Sipinga u severoistočnoj provinciji Ćilin.
* 11. 6. - Muslimanski nizam pretežno hinduističke [[Država Hajderabad|Države Hajderabad]], najveće od [[Kneževska država|kneževskih država]] u Indiji, izjavljuje da neće učestvovati u Konstituanti ni Indije ni Pakistana - Indija zauzima sledeće godine.
* [[13. 6.]] - Putnički [[DC-4]] udario u planinu u Zapadnoj Virdžiniji - 50 mrtvih.
* ca. 13. 6. - FNRJ optužuje Grčku za avionski napad na karaulu, poginuo komandir. (NYT)
* [[16. 6.]] - Francuske vlasti u Saaru uvode saarsku marku - već u novembru je zamenjuje franak.
* jun - Demobilizacija poljskih jedinica u britanskim oružanim snagama - 114.000 ih ostaje u Britaniji.
* [[18. 6.]] - Epilog [[Iranska kriza 1946.|Iranske krize]]: [[Mustafa Barzani]] je sa jedinicom pešmergi prešao u SSSR. Prethodnih dana su naneli gubitke iranskoj vojsci, na putu iz Iraka, gde su se sklonili proletos (Barzani se vraća u Irak 1958).
* ca. 19. 6. - Jugoslovenski komunisti pretukli tršćanskog biskupa [[Antonio Santin|Santina]]. (NYT)
* [[22. 6.]] - Proradio je [[Beogradski trolejbus]].
* [[23. 6.]] - Prevazilaženjem predsedničkog veta u SAD donet Taft–Hartleyev zakon, kojim se nadgledaju sindikalne aktivnosti.
[[Datoteka:K-Arnold(reconstitution).png|mini|200px|left|Kenneth Arnold opaža NLO]]
* [[24. 6.]] - Kenneth Arnold opazio [[NLO]]-a u državi Vašington, SAD - o tome se prvi put široko izveštavalo i prvi put upotrebljen izraz &quot;[[leteći tanjir]]&quot;.
* [[25. 6.]] - U Srbiji osnovan Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
[[Datoteka:Original Book Copy.jpg|mini|200px|[[Dnevnik Anne Frank]]|]]
* 25. 6. - U Holandiji objavljen [[Dnevnik Anne Frank]] - do 2019. preveden na preko 70 jezika.
* [[26. 6.]] - [[Kraljevina Grčka|Grčka]] se obratila Savetu Bezbednosti UN zbog kršenja mira od strane Jugoslavije, Bugarske i Albanije (izveštaj Anketne komisije UN nepovoljan za Jugoslaviju).
* [[28. 6.]] - Austrija optužuje Jugoslovene za ubistvo dvojice policajaca kod Schlossberga u Štajerskoj.
* [[29. 6.]] - Truman je prvi predsednik koji se obraća Nacionalnoj asocijaciji za unapređenje obojenih ljudi - u govoru prenošenom preko radija ističe potrebu za okončanjem diskriminacije.
* [[30. 6.]] -  [[UNRRA]] okončava aktivnost.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - Konferencija evropske Velike trojke se razišla jer SSSR odbija Maršalov plan, a V. Britanija i Francuska izjavljuju da će ga razmotriti bez obzira na SSSR.
* [[3. 7.]] - [[Indonežanska nacionalna revolucija]]: levičar [[Amir Sjarifuddin Harahap]] postaje premijer (pola godine kasnije mora dati ostavku, zatim je upleten u pobunu i pogubljen).
* 4 - 6. 7. - Hollisterski neredi: okupljanje velikog broja motociklista u [[Hollister, California]] je praćeno izgredima i senzacionalizovano u štampi - inspiracija za imidž odmetničkih [[bajker]]a.
* [[7. 7.]] - Izveštaj Johna Cabota, otpravnika poslova u beogradskoj ambasadi - nesporazumi Jugoslavije sa Sovjetima neminovni (prolazi nezapaženo).
* 7. 7. - Čehoslovačka vlada izjavljuje da je zainteresovana za Maršalov plan - ali menjaju mišljenje nakon sastanka sa Staljinom dva dana kasnije.
* [[8. 7.]] - Počeo proces protiv sedmorice &quot;špijuna-obaveštajaca&quot; u Beogradu - američka Služba za registrovanje grobova kontaktirala sa ostacima četnika radi sakupljanja informacija, za šta im je dala malu količinu oružja (vojnik Walter Florek), službenik ambasade SAD Borivoje Pantelić osuđen na smrt&lt;ref&gt;Jakovina, p. 197&lt;/ref&gt;.
*   8. 7. - U Nirnbergu počinje [[Talačko suđenje]], ili &quot;Jugoistočni slučaj&quot;, jer se sudi nemačkim generalima za uzimanja talaca i streljanja na Balkanu (traje do februara 1948). 
[[Datoteka:Marcel-roswell-debris 0.jpg|mini|200px|Major Marcel pokazuje ostatke balona]]
* 8. 7. - [[Roswellski incident]]: objavljeno da je kod [[Roswell, New Mexico|Roswella]] (odn. [[Corona, New Mexico|Corone, New Mexico]]) pronađen &quot;leteći disk&quot; a sutradan su ostaci opisani kao delovi meteo balona - teorije zavere kreću krajem '70-tih (verovatno se radilo o balonu iz [[Projekt Mogul|Projekta Mogul]]).
* [[12. 7.]] - Komitet evropske ekonomske saradnje: pariska konferencija 16 evropskih zemalja razmatra do septembra prioritete za obnovu i pomoć u administraciji Maršalovog plana, istočne zemlje (među kojima i FNRJ) odbijaju, ili od Sovjeta prinuđene da odbiju.
* 13 - 14. 7. - II kongres zemaljskog [[AFŽ]] u Sarajevu, donijeta Rezolucija o pokretu muslimanki za skidanje zara, koju sljedećeg mjeseca podržava i ulema.
* [[14. 7.]] - Tămădăuska afera, ili nameštaljka: rumunska komunistička sigurnosna služba uhapsila nekoliko političara iz Nacionalne zemljoradničke stranke, koji su mislili da će odleteti iz zemlje - partija je zabranjena do kraja meseca, lideri su zatvoreni.
* [[15. 7.]] - U [[Zagreb]]u, Čehoslovačka pobedila Jugoslaviju u zonskom finalu [[Davis Cup]]a 4:0; poslednji meč nije odigran jer su gledaoci napravili nerede, uvređeni češkom zamenom povređenog tenisera.
* 15. 7. - Britanska funta je konvertibilna za dolar, što je traženo iz SAD kao uslov za zajam iz 1946 - suspendovano 20. avgusta zbog odliva rezervi. Inače, ove godine su srebrni britanski novčići zamenjeni [[kupronikl]]enim
* jul - U Bosni uhvaćen i ubijen četnički komandant [[Cvijetin Todić]].
* jul - [[Enver Hoxha]] u Moskvi, gde potpisuje trgovački sporazum sa SSSR - znak da Staljin ne odobrava Titovu politiku prema Albaniji.
* [[17. 7.]] - Brod ''Ramdas'' potonuo blizu Bombaja, stradalo je blizu 700 putnika.
* [[18. 7.]] - Brod ''[[SS Exodus]]'' sa 4.500 Jevreja stigao iz Francuske nadomak Palestine, gde su ga Britanci presreli i preuzeli nakon sukoba - pokušaće da ih vrate u Francusku.
* 18. 7. - U Britaniji je donesen Zakon o indijskoj nezavisnosti: stvaraju se dominioni Indija i Pakistan; Bengal i Pendžab će biti podeljeni između njih; Kneževske države se mogu izjasniti o pripadnosti.
* 18. 7. - SAD preuzimaju [[Starateljsko područje Pacifičkih Otoka]] (do 1986-94), raniji [[Južnotihooceanski mandat]].
[[Datoteka:Aung San color portrait.jpg|mini|150px|† [[Aung San]]]]
* [[19. 7.]] - Ubijen [[Aung San]], premijer Britanske Burme, kao i sedam od 10 preostalih članova kabineta, kada su naoružani ljudi upali na njihov sastanak. Bivši premijer [[U Saw]] je obešen zbog ovoga.
* [[20. 7.]] - Objavljeni rezultati referenduma u Severozapadnoj graničnoj provinciji: 99% za priključenje Pakistanu, iz odziva od 51%. Bojkotaši referenduma će biti progonjeni, pitanje [[Paštunistan]]a kvari odnose sa [[Kraljevina Afganistan|Afganistanom]] sledećih godina.
[[Datoteka:British sergeants kidnapped and hanged by the Irgun, 1947.jpg|mini|left|Narednici obešeni u Palestini]]
* [[21. 7.]] - Operacija Product, prva od dve holandske &quot;policijske akcije&quot; u Indoneziji: povratili su veliki deo Jave i Sumatre, ali Indonežani nastavljaju sa gerilskom borbom, a međunarodna zajednica se protivi holandskoj politici.
* [[26. 7.]] - Sa [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]], budući Trg Republike, uklonjen spomenik banu (vraćen [[1990]]).
* 26. 7. - Predsednik SAD Hari Truman potpisao Zakon o nacionalnoj sigurnosti: departmani vojske i mornarice konsolidovani u Departman odbrane, stvoreni [[CIA]], Veće nacionalne sigurnosti i Združeni načelnici štabova (stupa na snagu 18. 9.).
* [[27. 7.]] - U [[Francova diktatura|Španjolskoj]], pošto je ranije tijekom mjeseca potvrđen referendumom, stupio je na snagu Zakon o nasljeđu i vođstvu države - zemlja je ponovno monarhija, ali [[Francisco Franco]] je doživotni šef države.
* [[31. 7.]] - Narednička afera: dva dana posle vešanja trojice irgunista, tela dvojice ranije kidnapovanih britanskih narednika su pronađena obešena kod [[Netanya|Netanye]]. Jedan oficir je ranjen od mine prilikom skidanja jednog tela a sledeće večeri grupa britanskih policajaca i vojnika pravi nerede u Tel Avivu, sa pet mrtvih. Neredi sutradan izbijaju i u Britaniji.
* [[jul]] - [[George F. Kennan|Kennanov]] članak &quot;Izvori sovjetskog ponašanja&quot; u časopisu ''[[Foreign Affairs]]'', poznatiji kao &quot;X-ov članak&quot;, smatra se &quot;auto-kartom&quot; [[Hladni rat|Hladnog rata]] (→ [[Dugi telegram]], ''[[Containment]]'').

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:1946 Political Subdivisions of India by National Geographic.jpg|mini|300px|[[Britanska Indija]]]]
* [[1. 8.]] - [[Bledski sporazumi Tito — Dimitrov]] - priprema carinske unije, zamišljena [[Balkanska federacija]], oproštene bugarske reparacije od 25 miliona dolara.
* [[2. 8.]] - Jevrejske izbeglice sa ''SS Exodusa'' stigle na tri broda do Francuske, ali odbijaju da se iskrcaju, štrajkuju glađu - Britanci ih zatim 22-og voze prema Hamburgu.
* [[6. 8.]] - Najtopliji dan leta u Beogradu: 38,2 stepeni. U Francuskoj je period 22. jul - 4. avgust najtopliji između rata i 2003.
* [[7. 8.]] - Na arhipelagu [[Tuamotu]] završeno 101-dnevno putovanje [[Thor Heyerdahl]]-ovog splava [[Kon-Tiki]] istočnim Pacifikom.
* [[8. 8.]] - Počelo prokopavanje [[Kanal Dunav-Tisa-Dunav|kanala Dunav-Tisa-Dunav]]&lt;!-- RTS Vremeplov --&gt;.
* [[11. 8.]] - U Džamu i Kašmiru smenjen premijer Ram Chandra Kak koji je za nezavisnost i saradnju sa Pakistanom. [[Hari Singh]], hinduistički maharadža pretežno muslimanskog Džamu i Kašmira za sada želi da ostane samostalan, ali ovih dana počinje pobuna muslimana u zapadnom okrugu Poonch. 
* [[12. 8.]] - Završen &quot;[[Nagodetov proces]]&quot;, suđenje grupi slovenačkih intelektualaca - trojica osuđena na smrt ([[Črtomir Nagode]], [[Boris Furlan]] i [[Ljubo Sirc]] [zadnjoj dvojici promenjeno u zatvor]).
* 12. 8. - Trgovački ugovor FNRJ sa američkom i britanskom zonom u Nemačkoj, vredan 100 miliona dolara. (NYT)
[[Datoteka:Partition of India 1947 en.svg|mini|220px|[[Podela Indije]]]]
* [[14. 8.]] - {{flagcountry|PAK}} Osnovana je Federacija Pakistan odn. [[Dominion Pakistan]] - od 1956. Islamska Republika. Zemlji se do sledećeg marta priključuje i 14 (ili 16) kneževskih država, trenutno samostalnih. Do 1971. Pakistan obuhvata i Istočni Bengal, današnji Bangladeš. [[Muhamed Ali Džina]] je prvi generalni guverner (do smrti dogodine) a premijer [[Liaquat Ali Khan]] (do smrti 1951).
* 14. 8. - U Nemačkoj završeno Buchenwaldsko suđenje: 22 smrtne kazne, pet doživotnih i četiri vremenske kazne.
* [[15. 8.]] - {{flagcountry|IND}} Indija je nezavisna od britanske vlasti - krvava [[Podela Indije]] je već u toku. Indiji pristupa oko 550 kneževskih država. Džunagad će zauzeti ove godine, Hajderabad iduće a Kašmir će završiti de fakto podeljen.
* 15. 8. - &quot;Velika stabilizacija&quot; u Rumuniji: 20.000 [[Rumunski lej|leja]] se bez najave zamenjuje za jedan novi, u ograničenim količinama, što je udarac za srednju i višu klasu.
* 15. 8. - U Engleskoj je pokrenut eksperimentalni nuklearni reaktor GLEEP, prvi u zapadnoj Evropi.
* avgust - Osnovano je [[Beogradsko dramsko pozorište]], prva predstava sledećeg februara. Ove godine je osnovano i [[Jugoslovensko dramsko pozorište]], prva predstava u aprilu 1948.
* [[18. 8.]] - Eksplozija u vojnom skladištu u Cádizu, stradalo je 147 ljudi.
* [[20. 8.]] - Završeno Doktorsko suđenje u Nirnbergu: sedam smrtnih presuda.
* [[22. 8.]] - Delegacija američkih protestantskih sveštenika tvrdi da u Jugoslaviji vlada sloboda religije.
* [[24. 8.]] - Rulja u istarskom [[Lanišće|Lanišću]] ubila sveštenika [[Miroslav Bulešić|Mira Bulešića]] i teško povredila monsinjora Jakoba Ukmara (Bulešić proglašen blaženikom 2013.).
* 26. 8. - [[Ibrahim Fejić]] je izabran za prvog poslijeratnog reisu-l-ulemu, nakon što je donijet novi ustav [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] (ustoličen 12. 9., ostaje do 1957).
* [[27. 8.]] - Sledovanje hleba u Francuskoj smanjeno na 200 grama, neredi u nekim gradovima.
* [[28. 8.]] - Toreador [[Manolete]] je fatalno proboden od bika [[Islero|Islera]] u Linaresu, umire sledećeg jutra.
* [[31. 8.]] - Proizveden prvi domaći [[penicilin]] u zemunskoj &quot;[[Galenika|Galenici]]&quot;.
* 31. 8. - Izbori u Mađarskoj, komunisti prvi, ali sa samo 22,3 % glasova - poslednji kompetitivni, mada ne i slobodni, izbori do 1990.
* 31. 8. - Komitet o Palestini UNSCOP podneo izveštaj: sedam od 10 članova preporučuje osnivanje jevrejske i arapske države i međunarodni Jerusalim; tri, među kojima i Jugosloven, su za jednu federativnu državu.
* Velika suša u Centralnoj Evropi.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Osnovan [[Litostroj]] u Ljubljani.
* [[2. 9.]] - Potpisan Pakt iz Rija, tj. Međuamerički ugovor o uzajamnoj pomoći, s principom hemisferske odbrane (na snazi od 1948).
* [[4. 9.]] - Obnovljena [[Francuska Gornja Volta]] (nezavisna 1960, od 1984. [[Burkina Faso]]).
* [[6. 9.]] - Operacija Sandy: Amerikanci su ispalili raketu V-2 sa nosača aviona.
* [[7. 9.]] - Jevreji sa tri broda su na silu iskrcani u Hamburgu, u britanskoj zoni.
[[Datoteka:Free Territory of Trieste Map-hr.svg|mini|[[Slobodni Teritorij Trsta]]]]
* [[15. 9.]] - Stupa na snagu mirovni ugovor sa Italijom, zaživeo je [[Slobodni Teritorij Trsta]], u gradu su nemiri. Savezničke snage napuštaju Pulu, JA ulazi sutradan.
* 15. 9. - Počinje Suđenje Einsatzgruppama u Nirnbergu (do aprila).
* septembar - Jugoslavija odbila Maršalov plan.
* septembar - Drugi kongres [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta Jugoslavije]], Tito: postojanje predratnih buržujskih stranaka neopravdano.
* [[16. 9.]] - Pakistan prihvata pristupnicu države Junagadh u današnjem Gujaratu, uprkos hinduističkoj većini.
* [[18. 9.]] - Zakon o nacionalnoj sigurnosti SAD: departmani vojske, mornarice i vazduhoplovstva su spojeni u Departman odbrane, prvi sekretar je [[James Forrestal]] (do 1949). Osnovani su i Savet nacionalne sigurnosti i Centralna obaveštajna agencija ([[CIA]]). [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država|Ratno zrakoplovstvo]] postaje poseban vid. Ozvaničeni Združeni načelnici generalštaba.
* [[22. 9.]] - Siki napali voz sa muslimanskim izbeglicama u Amritsaru, navodno 3.000 mrtvih; dva dana kasnije napadnut voz sa Hindusima i Sikima u Kamokeu, ubijeno 340 ljudi.
[[Datoteka:Pocztowka - Szklarska Poreba. 1930-1945 (72429700).jpg|mini|Razglednica [[Szklarska Poręba|Szklarske Porębe]]]]
* [[22.9.|22]] - [[27. 9.]] - Osnivački sastanak [[Informbiro]]a u [[Szklarska Poręba|Šklarskoj Porembi]] kod [[Vroclav]]a, Poljska. Prisutno devet partija, doneta Deklaracija koja ističe da je u toku borba između imperijalističkog (SAD) i antiimperijalističkog (SSSR) tabora. Za sedište organizacije određen Beograd.
* [[25. 9.]] - Na Međunarodnom sudu za ratne zločine japanski car [[Hirohito]] oslobođen je svake krivnje za rat.
* 25. 9. - Pušten prvi [[balon Skyhook]] za istraživanje atmosfere (mogli su uticati na NLO fenomene sledeće godine).
* [[30. 9.]] - U Beogradu osnovan Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata ([[SUBNOR]]).

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Useljene prve kuće u [[Levittown, New York]]: prvo masovno proizvedeno [[predgrađe]] i uzor za takva naselja u SAD.
* 1. 10. - [[SAD]] priznale bugarsku vladu i uspostavile diplomatske odnose, samo 8 dana nakon pogubljenja Nikole Petkova.
* 1. 10. - Prvi let mlaznjaka [[North American F-86 Sabre]] (u službi od 1949).
* [[2. 10.]] - Osnovana [[Balet]]ska škola &quot;Lujo Davičo&quot; u Beogradu.
* [[3. 10.]] - Zbog incidenta od 24. 8., u [[Pazin]]u osuđen sveštenik Stepan Ček na šest godina i msr. Jakob Ukmar na mesec dana (već odležao) zbog &quot;provokacije&quot;. Ubice sveštenika osuđene na tri odn. pet meseci.
* [[5. 10.]] - U Varšavi formalno osnovan [[Informbiro]], sa sedištem u Beogradu i zadatkom &quot;razmene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacije delatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti&quot;.
* 5. 10. - Prvo TV obraćanje iz Bele kuće: Truman poziva Amerikance na utorke bez mesa i četvrtke bez peradarskog mesa kako bi se obezbedilo više hrane za gladne Evropljane.
* 5. 10. - [[Elia Kazan]] i još dvoje osnovali ''[[Actors Studio]]'' u Njujorku: podučava ''[[Method acting]]'', [[Lee Strasberg]] je šef 1951-82.
* [[7. 10.]] - [[Dragoljub Jovanović]], lider Zemljoradničke stranke i bivši saveznik KPJ, osuđen na devet godina zatvora; istovremeno i HSS-ovac [[Franjo Gaži]] na pet godina (političke krivice).
* 7. 10. - 8. 11. - [[Prvi indokineski rat]], francuska Operacija Léa: pokušali su da razbiju Việt Minh u području Việt Bắc na severu Vijetnama, zamalo su zarobljeni [[Hồ Chí Minh]] i [[Võ Nguyên Giáp]]. Praćena je operacijom Ceinture u novembru-decembru.
[[Datoteka:King Tomislav Statue in Zagreb.JPG|mini|150px|Spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu]]
* [[11. 10.]] - Jugoslavija prekinula odnose sa [[Čile]]om, nakon što su odatle proterana dvojica jugoslovenskih zvaničnika kao &quot;deo opšte-hemisferske komunističke mreže&quot; (u Čileu su u toku štrajkovi rudara).
[[Datoteka:Bell X-1 color.jpg|mini|200px|[[Bell X-1]]]]
* [[14. 10.]] - [[Chuck Yeager]] prvi put ikad probio [[zvučni zid]], raketnim avionom [[Bell X-1]].
* listopad - U Zagrebu postavljen spomenik kralju [[Tomislav I|Tomislavu]].
* [[18. 10.]] - [[13. 11.]] - Sovjeti izvode 11 lansiranja rakete [[V-2]] u [[Kapustin Jar]]u (sovjetska kopija, [[R-1 (raketa)|R-1]], u službi je od 1950).
* [[21. 10.]] - Rezolucija 109 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija: pozivaju se Albanija, Bugarska i Jugoslavija da ne pomažu gerilu u Grčkoj, osniva se Specijalna komisija sa sedištem u Solunu (radi od decembra).
* 21/22. 10. - Invazija paštunskih plemenaca u Džamu i Kašmir, kako bi ga priključili Pakistanu - počinje [[Indo-pakistanski rat 1947]], prvi od četiri rata između dve nacije (do 1999). Dolazi do masakara sa desetinama hiljada mrtvih na obe strane.
* [[22. 10.]] - Iranski parlament, uz podršku SAD, glasao protiv naftne koncesije za SSSR, koju je premijer Ahmad Qavam prošle godine dogovorio za povlačenje sovjetskih trupa (zato ga zovu &quot;Stara lisica&quot;).
* [[23. 10.]] - Prijateljski svedoci pred komitetom za neameričke aktivnosti: glumci [[Gary Cooper]], [[Robert Montgomery (glumac)|Robert Montgomery]] i [[Ronald Reagan]] (ovaj poslednji je predsednik Glumačkog ceha 1947-52).
* [[24. 10.]] - United Airlines Flight 608: [[Douglas DC-6|DC-6]] je pao usled požara u Utahu, sa 52 žrtve - ostaci će prvi put biti rekonstruisani da bi se otkrio uzrok; takođe, sledećeg meseca se dogodio požar na još jednom DC-6 ali taj je sleteo.
* [[26. 10.]] - Lokalni izbori u Francuskoj: najuspešnija je [[Degolizam|degolistička]] partija Okupljanje francuskog naroda, osnovana u aprilu, dobija 38% glasova a komunisti 30.
* 26. 10. - Kašmirski maharadža Hari Singh potpisao pristupnicu Indiji, nakon čega ova šalje vojsku.
* [[27. 10.]] - [[Crveni strah]]: Počinje saslušavanje osoba iz filmske industrije pred Parlamentarnim komitetom za neameričke aktivnosti povodom veza sa KP SAD - Holivudska desetorica odbijaju saradnju (vidi 25. 11.).
* [[28. 10.]] - Osnovan Gradski zavod za zdravstvenu zaštitu u Beogradu.
* [[30. 10.]] - U Ženevi potpisan Generalni sporazum o carinama i trgovini ([[GATT]]), na snazi 1948-94, prethodnik [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - U Beogradu izdat prvi broj [[Kominform]]ovog časopisa &quot;[[Za trajan mir, za narodnu demokratiju!]]&quot;, na deset jezika.
* 1. 11. - Dopisnik New York Timesa proteran iz FNRJ, ostaju samo četvorica zapadnih reportera.
* [[2. 11.]] - [[Howard Hughes]] prvi i jedini put poleteo svojim džinovskim avionom [[Hughes H-4 Hercules]] (''Spruce Goose'' - &quot;Smrčeva guska&quot;).
* [[3. 11.]] - [[Prvi indijsko-pakistanski rat]], Bitka kod Badgama: jedna indijska četa od 50 ljudi je izginula ali je usporila nalet plemenskih laškara i stvorila vreme za dolazak pojačanja.
* [[6. 11.]] - Rumunski nekomunistički ministar ino. poslova [[Gheorghe Tătărescu]] je dao ostavku - zamenjuje ga [[Ana Pauker]] (do 1952).
* [[9. 11.]] - Indija preuzima administraciju u Junagadhu.
* 9. 11. - Bivši [[tajland]]ski premijer maršal [[Plaek Phibunsongkhram]] izvodi rojalistički vojni udar - premijer je 1948-57. Kasnije tokom meseca usvojena ustavna povelja kojom je povećana vlast monarhije.
* [[11. 11.]] - Bivši rumunski premijer [[Iuliu Maniu]] osuđen na doživotni zatvor.
* ca. 11. 11. - Navodno je u franjevačkom samostanu u Puli nađena radio stanica za špijuniranje, jedan redovnik je mrtav, nekoliko fratara osuđeno u decembru (NYT, 12, 15. 11.; 21, 22. 12.).
* [[10. 11.]] - Hapšenje četvorice radnika čeličane u Marseju dovodi do talasa pobunjeničkih komunističkih štrajkova koji se šire i na Pariz.
* [[14. 11.]] - [[Jake LaMotta]] je očigledno predao meč Billyju Foxu, zbog čega ga njujorška komisija suspenduje.
* 14. 11. - Prvi put se pojavio lik [[Baja Patak]].
* [[15. 11.]] - Parlament u Mađarskoj prinuđen da preda ovlašćenja vladi.
* [[16. 11.]] - Puštena u saobraćaj [[pruga Šamac-Sarajevo]] (gradili je omladinci iz Jugoslavije i još 42 zemlje).
* 16. 11. - Britanci počinju povlačenje vojske iz [[palestina|Palestine]].
* [[18. 11.]] - Požar u robnoj kući Ballantynes u [[Christchurch]]u je najgori u istoriji Novog Zelanda, stradala je 41 osoba.
* [[20. 11.]] - Čelnik [[NR Albanija|albanske]] komisije za planiranje [[Nako Spiru]] pronađen mrtav, dan nakon sukoba sa [[Koçi Xoxe]]om oko Titovog pisma i odnosa sa Jugoslavijom&lt;ref name=&quot;Hodos1987&quot;&gt;{{cite book|author=George H. Hodos|title=Show Trials: Stalinist Purges in Eastern Europe, 1948-1954|url=https://books.google.com/books?id=kXj3SpPlyX0C&amp;pg=PA8|year=1987|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-92783-7|pages=8–}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Huwelijk Prinses Elisabeth, Bestanddeelnr 902-4694 (cropped).jpg|mini|200px|[[Elizabeta II|Elizabeta]] i [[Princ Philip, vojvoda od Edinburgha|Filip]]]]
* 20. 11. - Venčanje princeze [[Elizabeta II|Elizabete]] i [[Princ Philip, vojvoda od Edinburgha|Philipa Mountbattena]] (vladarski par 1952-2021).
* 21 - 23. 11. - Održani izbori u Republici Kini, sa malim opštim odzivom - veliku većinu mandata dobija [[Kuomintang]], mandati iz kontinentalne Kine će trajati dok ih sud ne ukine 1991.
* [[24. 11.]] - [[Robert Schuman]] je novi francuski premijer posle [[Paul Ramadier|Paula Ramadiera]] (do 1948), prinuđen je pozvati rezerviste za smirivanje rudara.
* [[25. 11.]] - [[Waldorfska izjava]] kojom se vodeći [[holivud]]ski studiji, okupljeni u [[Motion Picture Association of America|Filmsko udruženje Amerike]], obavezuju da više neće angažirati ljevičare iz [[Holivudska desetorica|Holivudske desetorice]]; taj datum predstavlja početak [[Holivudska crna lista|Holivudske crne liste]].
* 25. 11. - Parlament [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] ratifikovao [[Westminsterski statut]], koji ovom [[dominion]]u daje suverenost.
* 25. 11. - [[Prvi indijsko-pakistanski rat]]: pakistansko-plemenske snage zauzimaju Mirpur, nakon čega dolazi do masakra Hindusa i Sika.
[[Datoteka:J&amp;K04low.jpg|mini|200px|[[Prvi indijsko-pakistanski rat]], situacija krajem godine]]
* [[27. 11.]] - U [[Evksinograd]]u kod Varne potpisan Ugovor o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći Jugoslavije i Bugarske (tekst sastavljen još 1. 8.).
* 27. 11. - JAT-ov avion DC-3 (Li-2?) pao po mećavi na prilazu Titogradu, stradalo je 22 p. i č.p..
* 27. 11. - Policija u Parizu zauzela uredništva komunističkih listova.
* [[28. 11.]] (29. 11.?) - Prva izvedba [[Stevan Hristić|Hristićevog]] baleta &quot;[[Ohridska legenda]]&quot; u Narodnom pozorištu u Beogradu.
* 28. 11. - Potpisan jugoslovensko-italijanski trgovinski ugovor vredan 250 miliona dolara.
* 28. 11. - Predsedniku Titu je dodeljen prvi [[Orden slobode]], drugo najviše odlikovanje FNRJ/SFRJ.
* 28. 11. - U avionskoj nesreći u Francuskom Alžiru poginuo gen. [[Philippe Leclerc de Hauteclocque|Leclerc]].
* novembar - U [[Narodna Republika Albanija|Albaniji]] otvorena prva pruga standardnog koloseka, Drač - [[Peqin]].
{{Dvostruka slika|right|Zones juives 1dec47 + relief.svg|150|United Nations General Assembly Resolution 181 boundaries.jpg|150|Jevrejske zone 1947. i UN-ov plan podele Palestine}}
* [[29. 11.]] - Rezolucija 181 (II) [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine UN]] predlaže podelu [[Mandatna Palestina|Mandatne Palestine]] na arapsku i jevrejsku državu i izdvojeni Jerusalim (Jugoslavija uzdržana). Jevreji, koji čine 33% stanovništva na 7% zemlje, dobili bi 56% mandata (od čega dosta otpada na Negev).
* 29. 11. - Masakr u Mỹ Trạchu: francuski vojnici ubili preko 300 seljana u centralnom Vijetnamu.
* [[30. 11.]] - Prvo finale Kupa Jugoslavije u fudbalu ([[Kup maršala Tita]]): Partizan - Naša krila (Zemun) 2:0.
* 30. 11. - Počinje građanski rat u mandatnoj Palestini (koji sledećeg maja prelazi u [[Arapsko-izraelski rat 1948]]).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Kairski univerzitet Al-Azhar poziva muslimane na džihad protiv podele Palestine. Istog dana počinju neredi u Adenu protiv tamošnjih Jevreja.
* [[3. 12.]] - Ekspresni voz Paris-Tourcoing izbačen iz šina kod Arrasa uz 21-og poginulog - komunistički štrajkači su mislili da voz prevozi vojsku; sutradan preduzete vanredne mere u zemlji.
* 3. 12. - Predstava [[Tennessee Williams]]a &quot;Tramvaj zvani želja&quot;, ''A Streetcar Named Desire'', prikazan je na Broadwayu, jedan je od najcenjenijih komada stoleća (glume nepoznati [[Jessica Tandy]] i [[Marlon Brando]], [[A Streetcar Named Desire (film, 1951)|film]] je prikazan 1951).
* [[4. 12.]] - Bugarska ima novi ustav, [[Georgi Dimitrov|Dimitrovljev]].
* 4. 12. - Završeno [[Sudijsko suđenje]] u Nirnbergu: deset osuđenih.
* [[8. 12.]] - Ugovor o prijateljstvu Mađarske i Jugoslavije.
* [[9. 12.]] - Francuski sindikat CGT opozvao generalni štrajk i nastavili pregovore sa vladom. Kasnije tokom meseca se izdvaja grupa CGT-Radnička sila, koja se protivi komunističkom uticaju (izgleda uz američku pomoć).
* 9. 12. - Masakr u Rawagedeu na zapadnoj Javi: holandska vojska ubila preko 400 seljana.
* [[decembar]] - Državni ugovor [[Albanija|Albanije]] i [[Bugarska|Bugarske]] - znaci nezavisnosti Albanije ([[Enver Hodža|Envera Hodže]]) od Jugoslavije.
* 16 - 29. 12. - Monetarna reforma u SSSR: konfiskatorna redenominacija, papirni novac se razmenjuje u odnosu 10:1. Ukidaju se kartice za snabdevanje i uvode jedinstvene cene.
* [[17. 12.]] - Prvi let prototipa američkog mlaznog strateškog bombardera [[Boeing B-47]] Stratojet (u službi 1951-65, u izviđanju do '69, za testove do '77).
* [[19. 12.]] - Tito u Bukureštu, potpisan ugovor između Rumunije i Jugoslavije.
* [[22. 12.]] - Italijanska konstituanta je izglasala novi ustav.
[[Datoteka:Bardeen Shockley Brattain 1948.JPG|mini|200px|[[John Bardeen|Bardeen]], [[William Bradford Shockley|Shockley]], [[Walter Houser Brattain|Brattain]] (1948)]]
* [[23. 12.]] - [[John Bardeen|Bardeen]], [[Walter Houser Brattain|Brattain]] i [[William Bradford Shockley|Shockley]] predstavili prvi praktičan elektronski [[tranzistor]], tipa ''point-contact'' (→ [[bipolarni tranzistor]], Schockley dogodine predstavlja ''bipolar junction transistor'', koji će od početka '50-tih biti u komercijalnoj upotrebi).
* [[24. 12.]] - Probni let [[MiG-15]].
* 24. 12. - Uredbom o zabrani privatnih akcionarskih društava ugašeno preduzeće &quot;Aeroput&quot;.
* 24. 12. - [[Grčki građanski rat]]: komunisti formirali Privremenu demokratsku vladu, na čelu sa [[Markos Vafijadis|Markosom Vafijadisom]]. Njihova Demokratska armija Grčke pokreće napad na [[Konica (Grčka)|Konicu]], koja bi poslužila kao glavni grad, ali bez uspeha.
* [[29. 12.]] - Svečana sjednica povodom 80-godišnjice [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]], maršal Tito izabran za počasnog člana.
[[Datoteka:Coat of arms of Romania (1948–1952).svg|mini|100px|Amblem NR Rumunije 1948-52]]
* [[30. 12.]] - [[Kraljevina Rumunija|Rumunski]] kralj [[Mihai I]] abdicira pod pritiskom komunističke vlade, parlament istog dana proglašava republiku (naziv Rumunska Narodna Republika do 1965, [[Socijalistička Republika Rumunija]] do 1989).
* 30. 12. - Masakr u rafineriji nafte u Haifi: Irgun ubio bombama šest arapskih nadničara, Arapi nasrnuli na jevrejske kolege i ubili ih 39. Hagana sutradan ulazi u selo Balad al-Sheikh i ubija nekoliko desetina Arapa.

=== Kroz godinu ===
* U Beogradu: rekonstrukcija [[Terazije|Terazija]], gradnja Filmskog grada, ILR u [[Železnik]]u, Pionirska pruga u [[Košutnjak]]u (takođe i u zagrebačkom [[Maksimir]]u). Osnovana Centralna livnica u Beogradu, kasnije deo [[Industrija mašina i traktora|Industrije mašina i traktora]] (IMT). 
* Gradi se [[Stadion Asim Ferhatović Hase|stadion na Koševu]].
* [[Koprivnica|Koprivnička]] radionica braće Wolf je nacionalizirana i postaje [[Podravka]].
* Osnivački kongres Saveza likovnih umetnika Jugoslavije u Zagrebu.
* U Beogradu su sedišta [[Informbiro]]a i Panslovenskog pokreta.
* Sjedinjene Države ne dozvoljavaju putovanje svojih građana u Jugoslaviju, zbog teškoća svojih diplomatskih službenika da zaštite američke građane u toj zemlji (jedina zemlja pod takvom zabranom 1947.).
[[Datoteka:AK-47 assault rifle.jpg|mini|[[AK-47]]]]
* Dizajniran &quot;Kalašnjikov&quot; [[AK-47]].
* [[Svetozar Gligorić]] osvojio panslovenski [[šah]]ovski turnir u Varšavi.
* Objavljeno otkriće [[prometijum]]a, pre dve godine, čime je popunjena poslednja praznina u [[Periodni sistem elemenata|Periodnom sistemu elemenata]].

== 1947. u temama ==
* Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]]
** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]])
** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]]
* [[Popis jugoslavenskih filmova|Domaći filmovi]]: &quot;[[Slavica (film)|Slavica]]&quot;, &quot;[[Živjeće ovaj narod]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1947.]]).
* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]] ([[Slobodni Teritorij Trsta]] je [[1954]] faktički podeljen između [[Italija|Italije]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]]):
{|
| [[Datoteka:Free Territory Trieste Flag.svg|thumb|110px|[[Slobodni Teritorij Trsta|S.T. Trsta]]]]
| [[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|thumb|120px|[[Pakistan]]]]
| [[Datoteka:Flag of India.svg|thumb|120px|[[Indija]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1947.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Vladimir Titov]], kosmonaut
* [[4. 1.]] - [[Miloš Vasić (novinar)|Miloš Vasić]], novinar († [[2021]])
* [[6. 1.]] - [[Nebojša Đukelić]], filmski kritičar i reditelj, novinar († [[1996]])
* [[8. 1.]] - [[David Bowie]], britanski rock muzičar i glumac († [[2016]])
* [[10. 1.]] - [[Slobodanka Šobota]], akademski slikar († [[2004]])
* [[18. 1.]] - [[Takeshi Kitano]], režiser, glumac
* 18. 1. - [[Tomislav Marijan Bilosnić]], hrvatski književnik
* [[24. 1.]] - [[Michio Kaku]], fizičar
* [[25. 1.]] - [[Milan Marinković]] Cile, srpski slikar

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Farrah Fawcett]], američka glumica († [[2009]].)
* [[3. 2.]] - [[Paul Auster]], američki književnik i režiser († [[2024]])
* [[4. 2.]] - [[Dan Quayle]], potpredsednik SAD
* [[8. 2.]] - [[Ljubiša Ristić]], pozorišni reditelj i kritičar
* [[9. 2.]] - [[Carla del Ponte]], glavna tužiteljica Haaškog suda
* [[10. 2.]] - [[Louise Arbour]], glavna tužiteljica Haaškog suda
* [[11. 2.]] - [[Irinej Bulović]], episkop bački
* [[13. 2.]] - [[Bogdan Tanjević]], košarkaš i trener
* [[19. 2.]] - [[Jackie Curtis]], američka glumica i spisateljica
* 19. 2. - [[Lev Rubinštejn]], ruski pesnik († [[2024]])
* [[22. 2.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist († [[2026]])
* [[27. 2.]] - [[Ejub Štitkovac]], novinar, književnik, publicista († [[2006]])
* [[28. 2.]] - [[Miroljub Labus]], srpski ekonomista, profesor i političar

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Ivo Banac]], hrvatski političar i povjesničar († [[2020]])
* [[6. 3.]] - [[Dick Fosbury]], skakač uvis († [[2023]])
* 6. 3. - [[Rob Reiner]], filmski režiser († [[2025]])
* [[7. 3.]] - [[Želimir Puljić]], hrvatski biskup
* [[11. 3.]] - [[Eugen Indjic]], franko-američki pijanista
* [[14. 3.]] - [[Dževdet Sarač]], bosanskohercegovački književnik
* [[19. 3.]] - [[Glenn Close]], glumica
* [[20. 3.]] - [[John Boswell]], američki istoričar
* [[25. 3.]] - [[Elton John]], britanski muzičar

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Gloria Macapagal-Arroyo]], predsednica Filipina
* [[6. 4.]] - [[John Ratzenberger]], glumac
* [[8. 4.]] - [[Tom DeLay]], američki političar
* [[11. 4.]] - [[Vuk Obradović]], najmlađi general JNA, srpski političar († [[2008]])
* [[12. 4.]] - [[Tom Clancy]], pisac špijunskih i vojnih romana († [[2013]])
* 12. 4. - [[David Letterman]], TV voditelj
* [[16. 4.]] - [[Kareem Abdul-Jabbar]], košarkaš
* [[18. 4.]] - [[Kathy Acker]], američka spisateljica
* 18. 4. - [[James Woods]], glumac
* [[21. 4.]] - [[Iggy Pop]], rok-muzičar
* [[22. 4.]] - [[Goran Paskaljević]], filmski reditelj († [[2020]])
* [[25. 4.]] - [[Zoran Bogavac]], novinar i publicista († [[2006]])
* 25. 4. - [[Johan Cruijff]], fudbaler, trener († [[2016]])
* [[27. 4.]] - [[Irfan Horozović]], bosankohercegovački dramatičar

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Enes Kišević]], bosanskohercegovački književnik i glumac
* [[5. 5.]] - [[Vojkan Borisavljević]], kompozitor, aranžer, dirigent, producent († [[2021]])
* [[12. 5.]] - [[Michael Ignatieff]], kanadski istoričar, političar
* [[13. 5.]] - [[Bujar Bukoshi]], kosovski političar († [[2025]])
* [[19. 5.]] - [[Džemaludin Alić]], bosanski književnik
* [[27. 5.]] - [[Branko Oblak]], fudbaler

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Jonathan Pryce]], glumac
* 1. 6. - [[Ronnie Wood]], član ''Rolling Stones''-a
* [[4. 6.]] - [[Viktor Klima]], austrijski političar
* [[5. 6.]] - [[Borka Pavićević]], dramaturg, direktor Centra za kulturnu dekontaminaciju († [[2019]])
* 5. 6. - [[Laurie Anderson]], umetnica, kompozitorka, muzičarka
* [[6. 6.]] - [[David Blunkett]], britanski političar
* [[9. 6.]] - [[Gordana Jevtović-Minov]], operska pevačica-sopran († [[2007]])
* [[14. 6.]] - [[Ljubiša Pavković]], harmonikaš
* [[17. 6.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH († [[1992]])
* [[19. 6.]] - [[Jagoda Kaloper]], glumica († [[2016]])
* [[18. 6.]] - [[Vesna Pećanac]], glumica
* [[21. 6.]] - [[Širin Ebadi]], iranska aktivistkinja, nobelovka za mir
* [[22. 6.]] - [[Pete Maravich]], košarkaš
* 22. 6. - [[Jerry Rawlings]], predsednik Gane († [[2020]])
* [[29. 6.]] - [[Richard Lewis]], glumac, komičar († [[2024]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Larry David]], glumac, scenarista, producent
* 2. 7. - [[Marko Janković]], radio voditelj († [[2023]])
* [[8. 7.]] - [[Mehmed Alagić]], general Armije RBiH († [[2003]])
* [[9. 7.]] - [[O. J. Simpson]], igrač amer. fudbala, glumac, osuđenik († [[2024]])
* [[17. 7.]] - [[Camilla, kraljica supruga Ujedinjenog Kraljevstva]], supruga Charlesa III
* [[19. 7.]] - [[Brian May]], gitarista ''Queen''-a
* [[20. 7.]] - [[Carlos Santana]], meksički rock glazbenik
* 20. 7. - [[Mile Mrkšić]], general, haški osuđenik († [[2015]])
* [[23. 7.]] - [[Milan Ivkošić]], novinar († [[2025]])
* [[24. 7.]] - [[Predrag Ejdus]], glumac († [[2018]])
* [[27. 7.]] - [[Boris Bradić]], hrvatski rukometaš
* [[30. 7.]] - [[Arnold Schwarzenegger]], austrijsko-američki glumac i političar

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Mohammad Najibullah]], predsednik Afganistana († [[1996]])
* [[10. 8.]] - [[Anwar Ibrahim]], malezijski političar
* 10. 8. - [[Ivan Zvonimir Čičak]], hrvatski političar († [[2024]])
* [[14. 8.]] - [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar i esejist
* 14. 8. - [[Danielle Steel]], spisateljica
* [[23. 8.]] - [[Goran Sultanović]], glumac
* [[24. 8.]] - [[Paulo Coelho]], brazilski književnik
* [[29. 8.]] - [[Mihalj Kertes]], srpski političar († [[2022]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[6. 9.]] - [[Jane Curtin]], glumica
* [[14. 9.]] - [[Sam Neill]], glumac († [[2026]])
* [[15. 9.]] - [[Jovo Toševski]], prof. Medicinskog fakulteta u Kg.
* [[19. 9.]] - [[Mate Granić]], hrvatski političar
* [[21. 9.]] - [[Stephen King]], književnik
* [[26. 9.]] - [[Lynn Anderson]], country-pjevačica († [[2015]])
* [[27. 9.]] - [[Dick Advocaat]], fudbaler, trener
* 27. 9. - [[Meat Loaf]], rok-muzičar, glumac († [[2022]])
* [[28. 9.]] - [[Sheikh Hasina]], premijerka Bangladeša
* [[30. 9.]] - [[Marc Bolan]], frontman ''T-Rex''-a († [[1977]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[5. 10.]] - [[Brian Johnson]], pevač ''AC/DC''
* [[9. 10.]] - [[Jovan Zivlak]], književnik i izdavač
* 9. 10. - [[France Gall]], pevačica († [[2018]])
* [[10. 10.]] - [[Radovan Beli Marković]], književnik († [[2022]])
* [[14. 10.]] - [[Josip Peruzović]], hrvač († [[2018]])
* [[16. 10.]] - [[Bob Weir]], član ''The Grateful Dead''
* [[21. 10.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica († [[2007]])
* [[24. 10.]] - [[Kevin Kline]], glumac
* [[26. 10.]] - [[Hillary Clinton]], američka političarka
* [[29. 10.]] - [[Richard Dreyfuss]], glumac
* [[31. 10.]] - [[Herman van Rompuy]], belgijski političar i prvi predsjednik [[Evropska Unija|Evropske Unije]]

=== Novembar/Studeni ===
* [[8. 11.]] - [[Nakib Abdagić]], bosanskohercegovački književnik i glumac († [[2008]])
* 8. 11. - [[Minnie Riperton]], pjevačica († [[1979]])
* [[13. 11.]] - [[Joe Mantegna]], glumac
* [[23. 11.]] - [[Alphons Orie]], sudija ICTY
* [[30. 11.]] - [[David Mamet]], dramatičar

=== Decembar/Prosinac ===
* [[6. 12.]] - [[Joška Broz]], srpski političar († [[2025]])
* [[7. 12.]] - [[Oliver Dragojević]], hrvatski pjevač († [[2018]])
* [[9. 12.]] - [[Tom Daschle]], američki političar
* [[10. 12.]] - [[Dragomir Brajković]], književnik, novinar i urednik Radio Beograda († [[2009]])
* [[14. 12.]] - [[Svetlana Bojković]], srpska glumica
* 14. 12. - [[Dilma Rouseff]], predsednica Brazila
* [[15. 12.]] - Mihajlo [[Miša Blam]], džez-muzičar i kompozitor († [[2014]])
* [[16. 12.]] - [[Ben Cross]], glumac
* [[21. 12.]] - [[Paco de Lucía]], flamenko gitarista († [[2014]])
* [[22. 12.]] - [[Meddžida Kreso]], bosanskohercegovačka političarka
* [[29. 12.]] - [[Ted Danson]], glumac

=== Kroz godinu ===
* [[Stjepan Tomaš (književnik)|Stjepan Tomaš]], hrvatski književnik

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1947.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[12. 1.]] - [[Zdenko Blažeković]], lider Ustaške mladeži (* [[1915]])
* {{circa}} [[15. 1.]] - Elisabet Short, ''[[Black Dahlia]]'' (* [[1924]])
* [[24. 1.]] - [[August Meyszner]], nemački general, ratni zločinac (* [[1886]])
* [[30. 1.]] - [[Dubravko Dujšin]], hrvatski glumac (* [[1894]].)
* [[25. 1.]] - [[Al Capone]], kriminalac (* [[1899]])
* [[3. 2.]] - [[Petar Živković]], general i političar (* [[1879]])
* [[5. 2.]] - [[Hans Fallada]], njemački književnik (* [[1873]].)
* [[10. 2.]] - [[Vasa Stajić]], filozof i pisac, predsednik Matice srpske (* [[1878]])
* [[19. 2.]] - [[Adalbert Lontschar]], nemački general, ratni zločinac (* [[1885]])
* [[20. 2.]] - [[Viktor Gutić]], ustaški funkcioner (* [[1901]])
* [[26. 2.]] - [[Alexander Löhr]], nemački general, ratni zločinac (* [[1885]])
* [[13. 3.]] - [[Rako Mugoša]], narodni heroj (* [[1920]])
* 13. 3. - [[Krsto Popović]], crnogorski odmetnik (* [[1881]])
* mart - [[Braća Collyer]], njujorški pustinjaci

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - [[Đorđe II Grčki]] (* [[1890]])
* [[7. 4.]] - [[Henry Ford]], osnivač proizvođača automobila [[Ford Motor Company]] (* [[1863]].)
* [[14. 4.]] - [[Petar Bajalović]], arhitekta (* [[1876]])
* [[16. 4.]] - [[Rudolf Höss]], komandant Aušvica (* [[1901]])
* [[18. 4.]] - [[Jozef Tiso]], šef bivše slovačke države pod nemačkim okriljem (* [[1887]])
* [[20. 4.]] - [[Christian X (Danska)|Christian X]], kralj Danske (* [[1870]])
* [[24. 4.]] - [[Willa Cather]], američka spisateljica (* [[1873]])
* [[17. 5.]] - [[Seabiscuit]], trkački konj (* [[1933]])
* [[29. 5.]] - [[Franz Böhme]], nemački general, ratni zločinac (* [[1885]])
* [[30. 5.]] - [[Georg von Trapp]], pomorski oficir, glava &quot;raspevane&quot; porodice (* [[1880]])
* [[7. 6.]] - [[Mehmed Alajbegović]], političar u NDH (* [[1906]])
* 7. 6. - [[Osman Kulenović]], političar u NDH (* [[1889]])
* [[13. 6.]] - [[Slavko Kvaternik]], maršal NDH (* [[1878]])
* [[20. 6.]] - [[Bugsy Siegel]], gangster (* [[1906]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* jul - [[Cvijetin Todić]], četnički komandant (* 1910)
* [[17. 7.]] (pretpostavka) - [[Raoul Wallenberg]], švedski diplomata i humanitarac (* [[1912]])
* [[19. 7.]] - [[Aung San]], osnivač moderne Burme (* [[1915]])
* [[21. 7.]] - [[Žanka Stokić]], glumica (* [[1887]])
* [[5. 8.]] - [[Bogdan Gavrilović]], srpski matematičar, raniji predsednik akademije (* [[1864]])
* [[8. 8.]] - [[Anton Denjikin]], ruski carski general (* [[1872]])
* [[12. 8.]] - [[Albert Bazala]], hrvatski filozof i političar (* [[1877]])
* [[22. 8.]] - [[Jezdimir Dangić]], četnički komandant (* [[1897]])
* [[24. 8.]] - [[Miroslav Bulešić]], hrvatski svećenik i mučenik (* [[1920]].)
* [[29. 8.]] - [[Manolete]], toreador (* [[1917]])
* [[9. 9.]] - [[Ananda Coomaraswamy]], filozof (* [[1877]])
* [[20. 9.]] - [[Fiorello La Guardia]], bivši gradonačelnik Njujorka (* [[1882]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[4. 10.]] - [[Max Planck]], njemački fizičar (* [[1858]].)
* [[30. 11.]] - [[Ernst Lubitsch]], filmski režiser (* [[1892]])
* [[1. 12.]] - [[Aleister Crowley]], okultista, mistik (* [[1875]])
* 1. 12. - [[G. H. Hardy]], matematičar (* [[1877]])
* [[14. 12.]] - [[Stanley Baldwin]], bivši britanski premijer (* [[1867]])
* [[17. 12.]] - [[Johannes Nicolaus Brønsted]], fizikohemičar (* [[1879]])
* [[20. 12.]] - [[Heinrich Dankelmann]], komandant okupirane Srbije (* [[1889]])
* [[26. 12.]] - [[Hijacint Bošković]], dominikanac, teolog (* [[1900]])
* [[28. 12.]] - [[Vittorio Emanuele III od Italije]], bivši kralj (* [[1869]])

=== Kroz godinu ===
* [[Aca Stanojević]], srpski političar (* [[1852]])
* [[Andrija Radović]], crnogorski političar (* [[1872]])
* [[Aleksandar Cincar-Marković]], bivši ministar ino. poslova (* [[1889]])
* [[Roman Petrović]], slikar (* [[1896]])
* [[Branko Ve Poljanski]] (Branislav Micić), umetnik zenitista (* [[1897]])

== Nobelova nagrada za 1947. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Edward Victor Appleton]] (istraživanje fizike gornje atmosfere, naročito za otkriće [[Ionosfera#F sloj|Appletonovog sloja]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Robert Robinson]] (istraživanje biljnih produkata od biološkog značaja, naročito alkaloida)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Carl Ferdinand Cori]], [[Gerty Cori|Gerty Theresa Cori]] (otkriće toka katalitičke [[Glikogenoliza|konverzije glikogena]], → [[Korijev ciklus]]) i [[Bernardo Alberto Houssay]] (otkriće uloge koju igra hormon prednjeg [[hipofiza|pituitarnog]] režnja u metabolizmu šećera)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[André Gide]] (sveobuhvatno i umetnički značajno pisanje, u kojem su ljudski problemi i stanje predstavljeni s neustrašivom ljubavlju prema istini i oštrim psihološkim uvidom)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Kvekeri|Friends Service Council ('''FCS''') i American Friends Service Comittee ('''AFSC''')]] (pionirski rad u međunarodnom mirovnom pokretu i humanitarni rad bez obzira na rasu ili nacionalnost)

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* ''Collier's Year Book'' za 1947. (Microsoft Encarta 2004)
* Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II, Joseph Rothschild &amp; Nancy M. Wingfield

&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;

{{commonscat|1947}}

[[Kategorija:1940-e]]
[[Kategorija:20. vijek|47]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>ef84ypba0r3qswlx0h5tp1klvx1imqz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Joksimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26208</id>
    <revision>
      <id>42662295</id>
      <parentid>42653549</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:34:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42519-12</username>
        <id>379698</id>
      </contributor>
      <comment>🚫</comment>
      <origin>42662295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6623" sha1="nnr8hfoj32axoz67jvl0wr8lykoi9an" xml:space="preserve">{{Infokutija03 muzičar
|ime                = Željko Joksimović&lt;br /&gt;Жељко Јоксимовић
|slika              = Željko🚫 Joksimović (Eurovision Song Contest 2012) 2.jpg
|tekst uz sliku     = Željko Joksimović 2012
|širina slike       = 
|pejzažno           = 
|tip     = solista
|ime po rođenju     = Željko Joksimović
|alijas             = 
|datum rođenja      = [[20. april]] [[1972.]]
|mesto rođenja      = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
|smrt               = 
|instrument         = [[vokal]]
|žanr               = [[Pop]], [[Pop-folk]], [[Etno-pop]], [[Rock]]
|zanimanje          = [[pevač]]
|aktivni period     = [[1996]] – danas
|izdavačka kuća     = Minacord  www.minacord.com
|vezani članci      = 
|vebsajt            = [http://www.zeljkojoksimovic.com/ ZeljkoJoksimovic.com]
}}

'''Željko Joksimović''' (rođen [[20. april]]a [[1972]] u Valjevu) je jedan od najcenjenijih i najpopularnijih pevača Srbije ali je takođe popularan i u čitavom regionu [[Balkan]]a. Zahvaljujući uspešnim učešćiima na Pesmi Evrovizije, ceni ga, uvažava i prati [[publika]] u čitavoj Evropi.

Željko Joksimović je rođen 20. aprila 1972. godine u Beogradu. Već sa dvanaest godina pobedio je na prestižnom muzičkom festivalu u Parizu, sa koga je poneo titulu &quot;Prva harmonika Evrope&quot;.

Studirao je na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu i jedan je od retkih muzičara koji svira 14 instrumenata.

Njegova profesionalna muzička karijera imala je kontinuiranu tendenciju uspona. Sredinom devedesetih godina (1993, 1996 i 1997) beležio je uspehe na festivalu &quot;Beogradsko proleće&quot; kao kompozitor. Željkova kompozicija &quot;Zvone tambure&quot; osvojila je prvu nagradu 2000. godine na Festivalu &quot;Zlatna tamburica&quot; u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

Uspeh koji je zabeležio na Festivalu &quot;Pjesma Mediterana&quot; u Budvi 1998. sa kompozicijom &quot;Pesma sirena&quot; (nagrada za [[interpretacija|interpretaciju]]) omogućila mu je put na dva prestižna međunarodna festivala u Belorusiji, u gradovima Mogiljov i Vitjebsk. Te 1999. godine, na oba festivala osvaja Gran pri.

Komponovao je muziku za pozorišne predstave, među kojima su &quot;Ljubinko i Desanka&quot;, &quot;Rob ljubavi&quot;, &quot;Pešice&quot;, &quot;Nemam da platim, neću da platim&quot; ...

Prekretnicom na polju njegovog solističkog rada u oblasti pop muzike smatra se [[2000]]. godina kada je objavio prvi album &quot;Amajlija&quot;. Rezultat tog rada bio je očigledan - album je bio najprodavanije izdanje u 2000. godini.

Usledile su brojne nagrade koje su opravdale Željkov kvalitet i istrajnost, što ga je zadržalo u samom vrhu srpske pop muzike.

Prelomna godina u karijeri Željka Joksimovića bila je 2004. kada je kompozicijom &quot;Lane moje&quot; pobedio na nacionalnom izboru za predstavnika Srbije i Crne Gore za &quot;Eurosong&quot;.
Posle mnogo godina, Državna zajednica Srbija i Crna Gora dobile su predstavnika na prestižnom evropskom takmičenju.

Drugo mesto u ukupnom plasmanu na izboru za &quot;Pesmu Evrovizije&quot; u Istanbulu i specijalna nagrada za najboljeg kompozitora tog festivala - &quot;Marsel Bezenson&quot;, otvorili su mu put ka vrhu evropske muzičke scene.

Uspeh na &quot;Pesmi Evrovizije&quot; promenio je tok Željkove karijere, o čemu svedoče i rezultati koje je ostvario narednih godina. Već sledeće godine, ponovo se autorski pojavljuje na &quot;Beoviziji&quot; i nacionalnom izboru za predstavnika Srbije i Crne Gore za &quot;Eurosong&quot; sa kompozicijom &quot;Jutro &quot; za Jelenu Tomašević.

Saradnja i duet sa austrijskom pevačicom Tame Harison na kompoziciji &quot;Live My Life for You&quot; zabeležila je veliki uspeh širom Evrope. Izdavačka kuća &quot;Worner&quot; uvrstila je tu kompoziciju u kompilaciju na kojoj se pored pomenutog dueta nalaze i numere Robija Vilijamsa, grupe &quot;Aba&quot; (ABBA) i drugih.

Decembra 2005. godine, Željkov četvrti album beleži fantastične uspehe i tiraž veći od 500.000 primeraka. Album kvalitativno predstavlja veliki pomak u njegovoj karijeri - u tom periodu Joksimović se oprobao i kao kompozitor filmske muzike.

U saradnji sa produkcijskom kućom &quot;Cobra&quot; radi muziku za film &quot;Ivkova slava&quot;.

Evrovizijski uspeh ponovljen je i 2006. u Atini, kada je njegova kompozicija &quot;Lejla&quot; za grupu &quot;[[Hari Mata Hari]]&quot;, predstavnika Bosne i Hercegovine, osvojila 3. mesto. Nagrađen je i priznanjem za najboljeg kompozitora &quot;Composeraward 2006&quot;, prema mišljenju svih kompozitora, učesnika festivala.

Željko je komponovao i pobedničku pesmu festivala „Sunčane skale 2004&quot; u Herceg Novom, &quot;Kao mlijeko&quot;, koju je izvodila pevačica Romana.

U drugoj polovini 2006. godine, potpisuje se kao producent i kompozitor serije &quot;Jet set&quot;, koja je i produkcijski prvenac njegove produkcijske kuće „Minacord&quot;.

Na festivalu „Sunčane skale&quot; u Herceg Novom njegova kompozicija &quot;Da l' ona zna&quot;, koju je izvodila Milena Vučić, osvojila je prvo mesto obe večeri festivala.

U septembru 2007, na šestom regionalnom Radijskom festivalu Balkana, na kome su učestvovale 22 pop zvezde iz regiona, Gran pri festivala za najslušaniji hit godine osvojio je Joksimović za pesmu &quot;Devojka. &quot;

Na najprestižnijem muzičkom festivalu u Srbiji „Beovizija&quot; 2008. godine komponovao je pobedničku pesmu &quot;Oro&quot; u izvođenju [[Jelena Tomašević|Jelene Tomašević]]. Upravo ova pesma predstavljala je Srbiju - domaćina &quot;Pesme Evrovizije 2008&quot;.

Radio-televizija Srbije i Evropska radiodifuzna unija (EBU) dodelili su Željku i ulogu voditelja domaćina &quot;Eurosonga 2008&quot; u Beogradu, zajedno sa tadašnjom voditeljkom RTS-a Jovanom Janković.

Jelena i &quot;Oro&quot; osvojili su šesto mesto u ukupnom plasmanu „Pesme Evrovizije 2008.&quot;.

Četvrta evrovizijska misija ovog pevača i kompozitora najvišeg ranga ostvariće se 2012. godine, na 57. &quot;Pesmi Evrovizije&quot; u prestonici Azerbejdžana.

== Vanjske veze ==
* [http://www.zeljkojoksimovic.com/ Zvanični vebsajt Željka Joksimovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180618003825/http://www.zeljkojoksimovic.com/ |date=2018-06-18 }}
* [http://www.radio-lane.com/ Radio Lane (internet radio stanica Željka Joksimovića)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080315080217/http://www.radio-lane.com/ |date=2008-03-15 }}
* http://www.rts.rs/page/rts/sr/pesma+evrovizije/Pesma-Evrovizije-2012.html
{{commonscat|Željko Joksimović}}
{{Srbija i Crna Gora na Eurosongu}}
{{Srbija na Eurosongu}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1972||Joksimović, Željko}}

[[Kategorija:Srpski pevači]]
[[Kategorija:Pop-pjevači]]
[[Kategorija:Folk-pjevači]]
[[Kategorija:Predstavnici Srbije na Eurosongu]]
[[Kategorija:Predstavnici Srbije i Crne Gore na Eurosongu]]
[[Kategorija:Multiinstrumentalisti]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>nnr8hfoj32axoz67jvl0wr8lykoi9an</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662328</id>
      <parentid>42662295</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:42:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Morkoz</username>
        <id>325428</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42662295|42662295]] korisnika [[Special:Contributions/~2026-42519-12|~2026-42519-12]] ([[User talk:~2026-42519-12|razgovor]])</comment>
      <origin>42662328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6619" sha1="7ongc3qxo6ypqql4jnatg2wqnctovwi" xml:space="preserve">{{Infokutija03 muzičar
|ime                = Željko Joksimović&lt;br /&gt;Жељко Јоксимовић
|slika              = Željko Joksimović (Eurovision Song Contest 2012) 2.jpg
|tekst uz sliku     = Željko Joksimović 2012
|širina slike       = 
|pejzažno           = 
|tip     = solista
|ime po rođenju     = Željko Joksimović
|alijas             = 
|datum rođenja      = [[20. april]] [[1972.]]
|mesto rođenja      = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
|smrt               = 
|instrument         = [[vokal]]
|žanr               = [[Pop]], [[Pop-folk]], [[Etno-pop]], [[Rock]]
|zanimanje          = [[pevač]]
|aktivni period     = [[1996]] – danas
|izdavačka kuća     = Minacord  www.minacord.com
|vezani članci      = 
|vebsajt            = [http://www.zeljkojoksimovic.com/ ZeljkoJoksimovic.com]
}}

'''Željko Joksimović''' (rođen [[20. april]]a [[1972]] u Valjevu) je jedan od najcenjenijih i najpopularnijih pevača Srbije ali je takođe popularan i u čitavom regionu [[Balkan]]a. Zahvaljujući uspešnim učešćiima na Pesmi Evrovizije, ceni ga, uvažava i prati [[publika]] u čitavoj Evropi.

Željko Joksimović je rođen 20. aprila 1972. godine u Beogradu. Već sa dvanaest godina pobedio je na prestižnom muzičkom festivalu u Parizu, sa koga je poneo titulu &quot;Prva harmonika Evrope&quot;.

Studirao je na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu i jedan je od retkih muzičara koji svira 14 instrumenata.

Njegova profesionalna muzička karijera imala je kontinuiranu tendenciju uspona. Sredinom devedesetih godina (1993, 1996 i 1997) beležio je uspehe na festivalu &quot;Beogradsko proleće&quot; kao kompozitor. Željkova kompozicija &quot;Zvone tambure&quot; osvojila je prvu nagradu 2000. godine na Festivalu &quot;Zlatna tamburica&quot; u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

Uspeh koji je zabeležio na Festivalu &quot;Pjesma Mediterana&quot; u Budvi 1998. sa kompozicijom &quot;Pesma sirena&quot; (nagrada za [[interpretacija|interpretaciju]]) omogućila mu je put na dva prestižna međunarodna festivala u Belorusiji, u gradovima Mogiljov i Vitjebsk. Te 1999. godine, na oba festivala osvaja Gran pri.

Komponovao je muziku za pozorišne predstave, među kojima su &quot;Ljubinko i Desanka&quot;, &quot;Rob ljubavi&quot;, &quot;Pešice&quot;, &quot;Nemam da platim, neću da platim&quot; ...

Prekretnicom na polju njegovog solističkog rada u oblasti pop muzike smatra se [[2000]]. godina kada je objavio prvi album &quot;Amajlija&quot;. Rezultat tog rada bio je očigledan - album je bio najprodavanije izdanje u 2000. godini.

Usledile su brojne nagrade koje su opravdale Željkov kvalitet i istrajnost, što ga je zadržalo u samom vrhu srpske pop muzike.

Prelomna godina u karijeri Željka Joksimovića bila je 2004. kada je kompozicijom &quot;Lane moje&quot; pobedio na nacionalnom izboru za predstavnika Srbije i Crne Gore za &quot;Eurosong&quot;.
Posle mnogo godina, Državna zajednica Srbija i Crna Gora dobile su predstavnika na prestižnom evropskom takmičenju.

Drugo mesto u ukupnom plasmanu na izboru za &quot;Pesmu Evrovizije&quot; u Istanbulu i specijalna nagrada za najboljeg kompozitora tog festivala - &quot;Marsel Bezenson&quot;, otvorili su mu put ka vrhu evropske muzičke scene.

Uspeh na &quot;Pesmi Evrovizije&quot; promenio je tok Željkove karijere, o čemu svedoče i rezultati koje je ostvario narednih godina. Već sledeće godine, ponovo se autorski pojavljuje na &quot;Beoviziji&quot; i nacionalnom izboru za predstavnika Srbije i Crne Gore za &quot;Eurosong&quot; sa kompozicijom &quot;Jutro &quot; za Jelenu Tomašević.

Saradnja i duet sa austrijskom pevačicom Tame Harison na kompoziciji &quot;Live My Life for You&quot; zabeležila je veliki uspeh širom Evrope. Izdavačka kuća &quot;Worner&quot; uvrstila je tu kompoziciju u kompilaciju na kojoj se pored pomenutog dueta nalaze i numere Robija Vilijamsa, grupe &quot;Aba&quot; (ABBA) i drugih.

Decembra 2005. godine, Željkov četvrti album beleži fantastične uspehe i tiraž veći od 500.000 primeraka. Album kvalitativno predstavlja veliki pomak u njegovoj karijeri - u tom periodu Joksimović se oprobao i kao kompozitor filmske muzike.

U saradnji sa produkcijskom kućom &quot;Cobra&quot; radi muziku za film &quot;Ivkova slava&quot;.

Evrovizijski uspeh ponovljen je i 2006. u Atini, kada je njegova kompozicija &quot;Lejla&quot; za grupu &quot;[[Hari Mata Hari]]&quot;, predstavnika Bosne i Hercegovine, osvojila 3. mesto. Nagrađen je i priznanjem za najboljeg kompozitora &quot;Composeraward 2006&quot;, prema mišljenju svih kompozitora, učesnika festivala.

Željko je komponovao i pobedničku pesmu festivala „Sunčane skale 2004&quot; u Herceg Novom, &quot;Kao mlijeko&quot;, koju je izvodila pevačica Romana.

U drugoj polovini 2006. godine, potpisuje se kao producent i kompozitor serije &quot;Jet set&quot;, koja je i produkcijski prvenac njegove produkcijske kuće „Minacord&quot;.

Na festivalu „Sunčane skale&quot; u Herceg Novom njegova kompozicija &quot;Da l' ona zna&quot;, koju je izvodila Milena Vučić, osvojila je prvo mesto obe večeri festivala.

U septembru 2007, na šestom regionalnom Radijskom festivalu Balkana, na kome su učestvovale 22 pop zvezde iz regiona, Gran pri festivala za najslušaniji hit godine osvojio je Joksimović za pesmu &quot;Devojka. &quot;

Na najprestižnijem muzičkom festivalu u Srbiji „Beovizija&quot; 2008. godine komponovao je pobedničku pesmu &quot;Oro&quot; u izvođenju [[Jelena Tomašević|Jelene Tomašević]]. Upravo ova pesma predstavljala je Srbiju - domaćina &quot;Pesme Evrovizije 2008&quot;.

Radio-televizija Srbije i Evropska radiodifuzna unija (EBU) dodelili su Željku i ulogu voditelja domaćina &quot;Eurosonga 2008&quot; u Beogradu, zajedno sa tadašnjom voditeljkom RTS-a Jovanom Janković.

Jelena i &quot;Oro&quot; osvojili su šesto mesto u ukupnom plasmanu „Pesme Evrovizije 2008.&quot;.

Četvrta evrovizijska misija ovog pevača i kompozitora najvišeg ranga ostvariće se 2012. godine, na 57. &quot;Pesmi Evrovizije&quot; u prestonici Azerbejdžana.

== Vanjske veze ==
* [http://www.zeljkojoksimovic.com/ Zvanični vebsajt Željka Joksimovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180618003825/http://www.zeljkojoksimovic.com/ |date=2018-06-18 }}
* [http://www.radio-lane.com/ Radio Lane (internet radio stanica Željka Joksimovića)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080315080217/http://www.radio-lane.com/ |date=2008-03-15 }}
* http://www.rts.rs/page/rts/sr/pesma+evrovizije/Pesma-Evrovizije-2012.html
{{commonscat|Željko Joksimović}}
{{Srbija i Crna Gora na Eurosongu}}
{{Srbija na Eurosongu}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1972||Joksimović, Željko}}

[[Kategorija:Srpski pevači]]
[[Kategorija:Pop-pjevači]]
[[Kategorija:Folk-pjevači]]
[[Kategorija:Predstavnici Srbije na Eurosongu]]
[[Kategorija:Predstavnici Srbije i Crne Gore na Eurosongu]]
[[Kategorija:Multiinstrumentalisti]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>7ongc3qxo6ypqql4jnatg2wqnctovwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Crne Gore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30398</id>
    <revision>
      <id>42662423</id>
      <parentid>42657247</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jokas1111</username>
        <id>376540</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42662423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1484" sha1="3sn8n0frvfqxwhwtnycbdk1jab3yth7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|right|200px|Državna i vječna zastava [[Crna Gora|Crne Gore]]]]
[[Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|thumb|right||200px|Zastava Narodne/Socijalističke Republike Crne Gore]]'''Zastava Crne Gore''' sastoji se od crvenog polja sa zlatnim obrubom i [[Grb Crne Gore|grbom Crne Gore]] u sredini. Ova zastava je proglašena državnom zastavom [[12. jul]]a [[2004]]. godine, odlukom [[Skupština Republike Crne Gore|Skupštine RCG]].

'''Prije usvajanja današnjeg rješenja, istorijska državna zastava Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bila je izuzetno slična današnjoj aktuelnoj zastavi. Na crvenom polju nalazio se u sredini državni grb — dvoglavi orao raširenih krila, sa šarom u jednoj i skiptrom u drugoj kandži, dok se lav nalazio ispod orla, a inicijali vladara u štitu.'''

'''Valtazar Bogišić opisuje crnogorsku državnu zastavu 1883. godine, navodeći da je glavni crnogorski barjak (alajbarjak) „sasvijem crljen” i da „ima na sebi grb zemaljski”. Ta državna zastava ujedno je bila i zastava crnogorske vojske. Četne zastave („obične vojničke”) bile su takođe crvene, „sa krstom bijelim na srijedi. Neke imaju bijelijem opervažene krajeve”.'''

== Povezano ==
* [[Grb Crne Gore]]
* [[Alaj barjak]]

== Vanjske veze ==
{{FOTW|id=cs-cg|title=Crna Gora}}

{{Zastave Evrope}}
{{Commonscat|Flags of Montenegro}}

[[Kategorija:Državne zastave|Crna Gora]]
[[Kategorija:Crna Gora]]
[[Kategorija:Zastave Evrope]]</text>
      <sha1>3sn8n0frvfqxwhwtnycbdk1jab3yth7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Porodica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43872</id>
    <revision>
      <id>42662371</id>
      <parentid>42558144</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37407" sha1="b40wtg8bcb6lr9r45z6sp8skowkefmx" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Bliski odnosi}}
[[Datoteka:Spomen kuća Vuka Karadžića, Tršić 024.jpg|mini|250p|Porodica]]

'''Porodica''', '''obitelj''' ili '''familija''', osnovna [[društvena grupa]] koja se sastoji od supružnika i najbližih krvnih srodnika (roditelji i djeca) koji obično žive zajedno. [[Rimsko pravo]] je razlikovalo pojam porodice vezane srodstvom (''gens'') i porodice vezane zajedničkim životom (''famillia''), odnosno obitavanjem (odatle riječ ''obitelj''). Za porodicu ili obitelj također se kolokvijalno koristi izraz ''familija''. Odnose među članovima porodice regulira [[obiteljsko pravo]].

Porodica je univerzalna ljudska [[zajednica]] koju čine odrasli partneri i njihova deca, ali i dalji srodnici koji žive zajedno sa njima. Porodica, pored reproduktivne, privredne i socijalne, ima i značajnu psihološku, vaspitnu i socijalizacijsku ulogu. Ona je važna primarna [[društvena grupa|grupa]] i jedan od najznačajnijih agenasa [[socijalizacija|socijalizacije]]. Po strukturi, funkcijama i vrednosnoj orijentaciji postoji više tipova i oblika porodica: monogamna, poligamna; matrijarhalna, patrijarhalna; potpuna, nepotpuna; nuklearna, proširena; autoritarna, demokratska itd.

Porodica se obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove [[dete|dece]]. Porodicu mogu sačinjavati i članovi koji nisu nužno u krvnom srodstvu, na primer prilikom usvajanja dece. U porodicu pripadaju: [[roditelj]]i, [[deca]], [[Unuče|unuci]], [[Deda i baba|dedovi i babe]], tj. svi koji su rođeni u porodici i svi koji su postali članovi porodice preko sklapanja [[brak]]a. Muškarac i žena s jednim ili više dece predstavljaju [[Nuklearna porodica|užu porodicu]], koja se često ugrađuje u veće „molekule“ [[Proširena porodica|proširene porodice]].

U [[Zapadni svet|zapadnom svetu]], mnoge funkcije koje je tradicionalno obavljala porodica, preuzimaju državne [[ustanova|ustanove]] poput [[obdanište|vrtića]] i staračkih domova.

== Pravno uređenje ==

[[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]] u članku 16. sadrži odredbu o pravu punoletnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju porodicu, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica.&lt;ref&gt;[http://www.ohchr.org/EN/UDHR/Pages/Language.aspx?LangID=src2 Opća deklaracija UN o pravima čovjeka], službeni prevod&lt;/ref&gt;. Slično propisuje i čl. 23. Međunarodnog pakta UN o građanskim i političkim pravima i čl. 12. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.&lt;ref&gt;[http://www.usud.hr/default.aspx?Show=europska_konvencija&amp;m1=13&amp;m2=33&amp;Lang=hr Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141210101522/http://www.usud.hr/default.aspx?Show=europska_konvencija&amp;m1=13&amp;m2=33&amp;Lang=hr |date=2014-12-10 }}, službeni prevod&lt;/ref&gt;

Porodični zakon{{činjenica|date=04. 2023. }} propisuje da je brak „zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca“ (čl. 4.), koji „se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili verskom obliku“ (čl. 6.). Uređenje porodičnih odnosa temelji se na ravnopravnosti žene i muškarca, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova porodice, te zaštite dobrobiti i prava deteta, za što su odgovorna oba roditelja. [[Porodično pravo|Porodičnim pravom]] se osigurava i zaštita dece bez roditeljske brige, te odraslih osoba s duševnim smetnjama (čl. 2.). Porodični zakon takođe reguliše i učinke [[Vanbračna zajednica|vanbračne zajednice]] između (jednog) neoženjenog muškarca i (jedne) neudane žene, ako je u njoj rođeno dete ili ako ona potraje duže od tri godine. (čl. 3.)

== Tradicionalni pogled na porodicu ==

Prema tradicionalnom gledanju „porodica je prirodna i osnovna društvena jedinica“&lt;ref&gt;[http://www.ohchr.org/EN/UDHR/Pages/Language.aspx?LangID=src2 Opšta deklaracija o pravima čoveka], službeni prevod (citat prema čl. 16. tač. 3.)&lt;/ref&gt;. Prema takvim stajalištima, društvo postoji stoga što postoje porodice - prava društva i države su samo posledica postojanja porodice i stoga je porodica od njih važnija: „Nije porodica radi društva, nego je društvo radi porodice.“&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=4667 Citat pape [[Papa Pije XII|Pija XII]]], prema „Veronauka za odrasle - Porodica“, Glas Koncila 31 (1623) | 31. 7. 2005.&lt;/ref&gt;

== Hraniteljska porodica ==
{{glavni|Hraniteljstvo}}

Hraniteljska porodica je porodica koja pruža dom detetu koje nema roditelje ili detetu koje iz nekih drugih razloga ne može da živi u svojoj porodici. Hraniteljstvo može biti privremeno do razrešenja krizne situacije u porodici deteta, ili na duži period, do osamostaljenja deteta. Hraniteljstvo može biti bez novčane naknade (prema ličnom opredeljenju hranitelja) i sa novčanom naknadom koja se izdvaja iz budžeta države. Hraniteljstvo nije usvojenje. Deca u hraniteljskoj porodici zadržavaju svoj identitet i pravo na kontakte sa članovima biološke porodice. Hraniteljska porodica treba da bude dobra zamena za prirodnu porodicu deteta. Ona treba detetu da pruži sigurnost, ljubav, toplinu i podršku i da brine o njegovom zdravlju, školovanju i vaspitanju. Uslovi za usvajanje deteta su drugačiji, a sama procedura mnogo duže traje, pa zato nije redak slučaj da par koji želi da usvoji dete postane hraniteljska porodica.&lt;ref&gt;{{cite book| last1 = Hraniteljska porodica| first1 = Temat „Sve srećne porodice srećne su na isti način”| title = NAJ mesečnik za učenike i učenice starijih razreda osnovne škole| publisher = „Nova škola” d.o.o. Beograd, CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije| issn = 1451-3013| pages = 21| edition = 82| url = http://www.novaskola.com| accessdate = 22. 1. 2018| archive-date = 22. 01. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180122143812/http://novaskola.com/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

== Feministički i LGBT predlozi ==

Feministički i LGBT intelektualci okupljeni oko [[Rodna ideologija|„rodnih studija“]] imaju ambivalentan odnos prema braku i porodici: makar feministički mislioci već dugo sagledavaju brak kao glavni izvor opresije nad ženama&lt;ref&gt;[http://plato.stanford.edu/entries/marriage/ Brake, Elizabeth, „Marriage and Domestic Partnership“], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2012 Edition), Edward N. Zalta (ed.)&lt;/ref&gt;, feministkinje (i feministi) često sklapaju brakove - mada se odnosi između muškarca i ženama u tim brakovima (možda) u manjim detaljima razlikuju od odnosa kakvi su u istim zemljama uobičajeni među bračnim drugovima koji nisu feministi.

Feministkinje uglavnom podržavaju zahtev mnogih LGBT aktivista da se zajednice dve osobe istog pola koje održavaju seksualne odnose zakonom stave na pravni nivo [[Istopolni brak|istopolnog braka]]. U zemljama u kojima je to omogućeno ima homoseksualaca koji svoje zajednice registruju kao brakove i održavaju svečane [[venčanje|svadbe]]. S druge strane neki LGBT aktivisti takav zahtev smatraju subverzijom.&lt;ref&gt;[http://www.theblaze.com/stories/2013/04/29/lesbian-activists-surprisingly-candid-speech-gay-marriage-fight-is-a-lie-to-destroy-marriage/ &quot;Lesbian activist’s surprisingly candid speech: gay marriage fight is a ‘lie’ created to destroy traditional marriage and the family&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618212943/http://www.theblaze.com/stories/2013/04/29/lesbian-activists-surprisingly-candid-speech-gay-marriage-fight-is-a-lie-to-destroy-marriage/ |date=2017-06-18 }}, Mike Opelka za &quot;The Blase&quot; 29.4.2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/100964-video-lgbt-uopce-nam-nije-do-braka-to-je-dio-predizbornog-programa-kukuriku-koalicije.html &quot;VIDEO: LGBT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141208180625/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/100964-video-lgbt-uopce-nam-nije-do-braka-to-je-dio-predizbornog-programa-kukuriku-koalicije.html |date=2014-12-08 }}, S.V. za &quot;Dnevno.hr&quot; 18.10.2013. (ugrađen link na video [http://www.youtube.com/watch?v=EcMO33Yhj7c &quot;SKRIPTA TV&quot;, zapis sa &quot;6. Subversive festival&quot;] Zagreb, panel 12/05/2013, ZKM&lt;/ref&gt; Oni teže potpunom ukidanju braka kao institucije, što bi prema ideji koju dele sa mnogim feministima ostavilo mogućnost formiranju jednog boljeg društva u celini.

Prema stavu LGBT i feminističkih intelektualaca, brak je plod mešanja države u [[privatnost]], te se eventualno mogu „ublažiti“ njegove loše društvene posledice. Savršenije bi društvo, prema njima, bilo ono u kojem braka uopšte ne bi bilo. Porodica kakvu zamišljaju bila bi sačinjena od deteta, te jedne ili nekoliko odraslih osoba koje su na duže ili kraće vreme preuzele odgovornost za dete. Tačnog „nacrta“ kako bi se država povukla iz mešanja u privatnost i takve zajednice još nema; za sada niko ne tvrdi da bi država potpuno trebalo da napusti brigu za decu, pa je očito da bi se i slučaju ostvarivanja feminističkog/LGBT ideala država nekako morala mešati u privatnost osoba koje žive sa decom.

== Društvena uloga ==
[[Datoteka:Galla Placidia (rechts) und ihre Kinder.jpg|thumb|250p|Detalj [[gold glass|zlatno staklenog]] medaljona sa portretom familije, iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]] ([[Egipat (provincija)|Rimski Egipat]]), 3.–4. vek ([[Breša]], [[San Salvatore, Brescia|Muzej di Santa Đulija]])&lt;ref&gt;Jás Elsner (2007). &quot;The Changing Nature of Roman Art and the Art Historical Problem of Style,&quot; in Eva R. Hoffman (ed), ''Late Antique and Medieval Art of the Medieval World'', 11–18. Oxford, Malden &amp; Carlton: Blackwell Publishing. {{ISBN|978-1-4051-2071-5}}, p. 17, Figure 1.3 on p. 18.&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Sauk Indian family by Frank Rinehart 1899.jpg|thumb|right|250p|[[Sauk people|Sauk]] porodica na fotografiji [[Frank Rinehart|Franka Rajnharta]] iz 1899.]]

Jedna od primarnih funkcija porodice je pružanje okvira za produkciju i reprodukciju osoba [[Biologija|biološki]] i društveno. To se može ostvariti putem deljenja materijalnih sredstava (kao što je hrana); davanja i primanja nege i brige ([[nurture kinship|negovateljsko srodstvo]]); zakonskih prava i obaveza; i moralnih i sentimentalnih veza.&lt;ref name=&quot;Schneider p. 182&quot;&gt;Schneider, David 1984 ''A Critique of the Study of Kinship''. Ann Arbor: [[University of Michigan Press]]. p. 182&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Deleuze-Guattari (1972). Part 2, ch. 3, p. 80&lt;/ref&gt; Tako se iskustvo svoje porodice pomera tokom vremena. Sa perspektive [[Dete|dece]], porodica je „porodica orijentacije”: porodica služi za društveno lociranje dece i igra veliku ulogu u njihovoj [[enculturation|inkulturaciji]] i socijalizaciji.&lt;ref&gt;[[John Russon|Russon, John]], (2003) ''Human Experience: Philosophy, Neurosis, and the Elements of Everyday Life'', Albany: [[State University of New York Press]]. pp. 61–68.&lt;/ref&gt; Sa stanovišta roditelja, porodica je „porodica prokreacije”, čiji cilj je da proizvede, inkultivira i socijalizuje decu.&lt;ref&gt;George Peter Murdoch ''Social Structure'' p. 13&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| last1 = Shyam| first1 = Radhey| title = Clinical Child Psychology| year = 2009| publisher = Gyan Books| location = Delhi| isbn = 9788178357614| pages = 113–115 }}&lt;/ref&gt; Međutim, produkcija dece nije jedina funkcija porodice; u društvima sa polnom podelom rada, [[brak]], i rezultirajući odnos između dve osobe, su neophodni za formiranje ekonomski produktivnog [[domaćinstvo|domaćinstva]].&lt;ref&gt;Wolf, Eric. 1982 ''Europe and the People Without History''. Berkeley: [[University of California Press]]. 92&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Harner, Michael 1975 &quot;Scarcity, the Factors of Production, and Social Evolution,&quot; in ''Population, Ecology, and Social Evolution'', Steven Polgar, ed. Mouton Publishers: [[hag|the Hague]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rivière, Peter 1987 &quot;Of Women, Men, and Manioc&quot;, ''Etnologiska Studier'' (38).&lt;/ref&gt;

[[C. C. Harris (writer)|Kristofer Haris]] napominje da je zapadno shvatanje familije dvosmisleno i zbunjujuće poistovećeno sa domaćinstvom, kako se otkriva u različitim kontekstima u kojima se reč koristi.&lt;ref&gt;&quot;We have seen that people can refer to their relatives as 'the family.' 'All the family turned up for the funeral.... But of course, my brother didn't bring his family along – they're much too young.' Here the reference is to the offspring (as distinct from 'all' the family). The neighbors were very good, too. 'The Jones came, and their two children. It was nice, the whole family turning up like that.' Here the usage is more restricted than 'relatives' or 'his relatives,' but includes just both parents and offspring. 'Of course, the children will be leaving home soon. It's always sad to see the family break up like that.' Here the reference is not only to parents and children but to their co-residence, that is, to the household.''The Family and Industrial Society'', 1983, George Allen Unwin, London, page 30&lt;/ref&gt; [[Olivia Harris|Olivija Haris]] tvrdi da zabuna nije slučajna, već da je indikativna za porodičnu ideologiju [[Kapitalizam|kapitalističkih]], [[Zapadni svet|zapadnih]] zemalja koje podržavaju socijalno zakonodavstvo kojim se insistira na tome da članovi [[uža porodica|nuklearne porodice]] treba da žive zajedno, i da oni koji nisu u takvom srodstvu ne bi trebalo da žive zajedno; uprkos ideološkim i zakonskim pritiscima, veliki procenat porodica ne odgovara idealnom tipu nuklearne porodice.&lt;ref&gt;
{{cite book
| title = Of Marriage and the Market: Women's Subordination Internationally and its Lessons| publisher = Routeledge
| location = London
| page = 138
| author = Olivia Harris
| editor1 = Kate Young | editor2 = Carol Wolkowitz | editor3 = Roslyn McCullagh }}&lt;/ref&gt;

=== Veličina ===
{{Further|Faktor plodnosti (demografija)}}
[[Datoteka:Mennonite siblings Montana 1937.jpg|thumb|250p|[[Menoniti|Menonitski]] srodnici, Montana 1937]]

Ukupna [[total fertility rate|stopa plodnosti]] žena varira od zemlje do zemlje, od visoke stope od 6,76 rođene dece/ženi u [[Niger]]u do niske od 0,81 u [[Singapur]]u (po podacima iz 2015).&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;&gt;{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2127rank.html| title = The World Factbook — Central Intelligence Agency| website = Cia.gov| accessdate = 12. 4. 2017| archive-date = 28. 10. 2009| archive-url = https://web.archive.org/web/20091028133713/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2127rank.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Plodnost je niska u većini zemalja [[Istočna Evropa|istočne]] i [[Južna Evropa|južne]] Evrope; a visoka u većini zemalja [[Podsaharska Afrika|Podsaharske Afrike]].&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt;

U nekim kulturama, majčina preferencija veličine porodice utiče na decu sve do ranog odraslog doba.&lt;ref name=&quot;AxinnClarkberg1994&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Axinn | first1 = William G. | last2 = Clarkberg | first2 = Marin E. | last3 = Thornton | first3 = Arland | title = Family Influences on Family Size Preferences | url = https://archive.org/details/sim_demography_1994-02_31_1/page/65 | journal = Demography | volume = 31 | issue = 1 | year = 1994 | pages = 65–79 | issn = 0070-3370 | doi = 10.2307/2061908| jstor = 2061908 | pmid = 8005343 | s2cid = 7787872 }}&lt;/ref&gt; Broj dece koji su roditelji imali je u jakoj korelaciji sa brojem potomaka koje će deca imati.&lt;ref name=&quot;Murphy2013&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Murphy | first1 = Michael | title = Cross-National Patterns of Intergenerational Continuities in Childbearing in Developed Countries | url = https://archive.org/details/sim_biodemography-and-social-biology_2013_59_2/page/101 | journal = Biodemography and Social Biology | volume = 59 | issue = 2 | year = 2013 | pages = 101–126 | issn = 1948-5565 | doi = 10.1080/19485565.2013.833779| pmid = 24215254 | pmc = 4160295 }}&lt;/ref&gt;

== {{anchor|Tipovi porodice}}Tipovi porodice ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-A0808-0008-001, Berlin, Passanten.jpg|thumb|left|250p|Majka sa njenom decom, Berlin, Nemačka, 1962]]
[[Datoteka:Wm. Riley Blankinship, miner, with his children. Koppers Coal Division, Kopperston Mine, Kopperston, Wyoming County... - NARA - 540984.jpg|thumb|left|250p|Rudar sa njegovom decom]]

Mada su rani zapadnjački [[Kulturna antropologija|kulturni antropolozi]] i [[sociologija|sociolozi]] smatrali da su porodica i [[srodstvo]] univerzalno povezani krvnim odnosima (na bazi ideja koje su uobičajene u njihovim sopstvenim kulturama) kasnija istraživanja&lt;ref name=&quot;Schneider p. 182&quot;/&gt; su pokazala da mnoga društva umesto toga shvataju porodicu putem ideje zajedničkog življenja, deljenja hrane (npr. [[milk kinship|mlečno srodstvo]]) i deljenja nege i [[nurture kinship|brige]]. Sociolozi imaju specijalan interes za funkciju i status porodičnih formi u stratifikovanju društava (posebno [[Kapitalizam|kapitalističkog]]).

Prema radu naučnika [[Maks Veber|Maksa Vebera]], [[Alan Macfarlane|Alana Makfarlana]], [[Steven Ozment|Stivena Ozmenta]], [[Jack Goody|Džeka Gudija]] i [[Peter Laslett|Pitera Lasleta]], ogromna transformacija koja je dovela do modernog braka u zapadnim demokratijama je bila „podstaknuta religiozno-kulturnim vrednosnim sistemom koji su obezbedili elementi [[Judaizam|judaizma]], ranog [[hrišćanstvo|hrišćanstva]], rimokatolički kanonski zakon i [[protestantska reformacija]]”.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.religion-online.org/showarticle.asp?title=3322 | website = Religion-online.org | title = The Collapse of Marriage by Don Browning – The Christian Century | date=7. 2. 2006 | pages = 24–28 | accessdate=10. 7. 2007 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070930181232/http://www.religion-online.org/showarticle.asp?title=3322 | archivedate=30. 9. 2007 }}&lt;/ref&gt;

Znatna porcija sociološkog, [[Istorija|istorijskog]] i [[Kulturna antropologija|antropološkog]] istraživanja je posvećena razumevanju ove varijacije, i promena u porodici koje se formiraju tokom vremena. Levitan tvrdi:

&lt;blockquote&gt;
„Vremena su se promenila; prihvatljivije je i više ohrabrivano za majke da rade, i za očeve da provode više vremena kod kuće sa decom. Način na koji su uloge uravnotežene između roditelja će pomoći deci da rastu i uče dragocene životne lekcije. Pridaje se veliki značaj komunikaciji i jednakosti u porodici, kako bi se izbegla napetost uzrokovana ulogama.”&lt;ref&gt;{{cite web | last = Levitan | first = Sara | year = 2010| title = Working wives and mothers: what happens to family life? | url = http://www.bls.gov/opub/mlr/1981/09/art4full.pdf | accessdate=8. 1. 2014 }}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

=== Supružnička (nuklearna ili pojedinačna) porodica ===

Termin „[[uža porodica|nuklearna porodica]]” se često koristi, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, u smislu supružničkih porodica. „[[Brak|Supružnička]]” porodica obuhvata samo muža, ženu i maloletnu decu.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://oregonstate.edu/instruct/anth370/gloss.html| title = Definitions of Anthropological Terms| first = Court| last = Smith| website = Oregonstate.edu| accessdate = 12. 4. 2017| archive-date = 2015-02-07| archive-url = https://web.archive.org/web/20150207201248/http://oregonstate.edu/instruct/anth370/gloss.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Sociolozi prave razliku između supružničkih porodica (relativno nezavisnu od roditelja i druge familije) i nuklearnih porodica (koje održavaju relativno bliske veze sa svojim srodnicima). Druge porodične strukture, kao što su mešoviti roditelji, samohrani roditelji, i domaća partnerstva su počeli da dovode u pitanje normalnost nuklearne porodice.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.pewresearch.org/fact-tank/2014/12/22/less-than-half-of-u-s-kids-today-live-in-a-traditional-family/| title = Fewer than half of U.S. kids today live in a 'traditional' family| date=22. 12. 2014| website = Pewresearch.org| accessdate=12. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| last1 = Staff writers| title = The Kids will be alright, even without the Nuclear Family| url = https://psmag.com/the-kids-will-be-all-right-even-without-the-nuclear-family-d658459112ad| accessdate=22. 4. 2017| publisher = Pacific Standard magazine| date=mart 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| last1 = Bryant| first1 = L. E.| title = The Wiley-Blackwell Encyclopedia of Family Studies| date=mart 2016| pages = 1–3| doi = 10.1002/9781119085621.wbefs490| url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/9781119085621.wbefs490/abstract}}&lt;/ref&gt;

=== Matrifokalna porodica ===
{{Main article|Matrifokalna porodica}}

„Matrifokalna” porodica se sastoji od [[majka|majke]] i njene dece. Generalno, ta deca su njeno biološko potomstvo, mada je usvajanje dece praksa koja je prisutna u skoro svakom društvu. Ova vrsta porodice se obično javlja tamo gde žene imaju resurse da samostalno podižu svoju decu, ili gde su muškarci pokretniji od žena. Po definiciji, „porodična ili domaća grupa je matrifokalna kada je usredsređena na ženu i njenu decu. U ovom slučaju, otac (očevi) ove dece je povremeno prisutan u životu grupe i zauzima sekundarno mesto. Majka dece nije nužno žena jednog od očeva dece.”&lt;ref&gt;Godelier, Maurice, trans. Nora Scott, ''The Metamorphoses of Kinship'' (London: Verso, (2011) {{ISBN|978-1-84467-746-7}}), p. 568 (''Glossary'', entry ''matrifocal'') (trans. from ''Métamorphoses de la parenté'' (Librarie Arthème Fayard (apparently), 2004)) (author prof. anthropology, École des hautes études en sciences sociales, Paris).&lt;/ref&gt;

=== Šira porodica ===
[[Datoteka:Settled_sami_vasterbotten_sweden_publ_1926.jpg|thumb|right|250p|Farmerska porodica u [[Stensel]]u, [[Vesterboten (okrug)|Västerbotten]], [[Švedska]], rani 20. vek]]
[[Datoteka:Basankusu - typical fired brick house.jpg|thumb|left|250p|Porodica iz Basankusu, [[Demokratska Republika Kongo]].]]

Termin „[[proširena porodica|šira porodica]]” se veoma često sreće, posebno u Sjedinjenim Državama. Taj termin ima dva osobena značenja:

* Prvo, on služi kao sinonim za „srodničku porodicu” (osobe u krvnom srodstvu).
* Drugo, u društvima u kojima su dominantne supružničke porodice, odnosi se na „[[srodstvo]]” (egocentričnu mrežu rođaka koja se proteže izvan domaće grupe) koje ne pripada supružničkoj familiji.

Ovi tipovi se odnose na idealne ili normativne strukture prisutne u pojedinim društvima. Svako društvo ispoljava izvesne varijacije u stvarnoj kompoziciji i koncentraciji porodica.

=== Porodica od izbora ===

Termin „porodica od izbora”, što se isto tako ponekad naziva „izabranom porodicom”, je uobičajena među [[LGBT+ zajednica|LGBT zajednicama]], u akademskoj literaturi i u kolokvijalnom rečniku. On se odnosi na grupu ljudi u životu pojedinca koji zadovoljava tipičnu ulogu porodice kao sistema podrške. Termin pravi razliku između „porodičnog porekla” (biološke porodice ili one u kojoj su ljudi odgajeni) i onih koje aktivno poprimaju tu idealnu ulogu.&lt;ref&gt;{{Cite web
| url = http://www.algbtical.org/2A%20GLOSSARY.htm
| title = ALGBTICAL LGBT Glossary of Terminology
| date = 2005–2006
| website = ALGBTICAL Association for Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Issues in Counseling of Alabama
| access-date = 4. 5. 2016
| archive-url = https://web.archive.org/web/20160506160448/http://www.algbtical.org/2A%20GLOSSARY.htm
| archive-date = 06. 05. 2016
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt; Porodica od izbora može ali ne mora da obuhvata neke ili sve članove porodice porekla. Ova terminologija potiče od činjenice da su mnoge [[LGBT]] individue, nakon [[kamping aut]]a, suočene sa odbacivanjem ili osramljivanjem od strane porodica u kojima su uzgajeni. Termin „porodica od izbora” isto tako koriste individue u zajednicama 12 koraka, koje kreiraju blisko povezane „porodične” veze tokom procesa oporavka.

=== Mešovita porodica ===

Termin ''mešovita porodica'' ili ''[[usvajanje|konsolidovana porodica]]'' opisuje porodice sa mešovitim roditeljima: jedan ili oba roditelja su se ponovo oženili/udali, dovodeći decu iz bivše porodice u novu porodicu.&lt;ref&gt;[http://www.familylife.com/articles/topics/blended-family Blended and Blessed] – Encouraging Step-Families, blendedandblessed.com&lt;/ref&gt; Isto tako u sociologiji, posebno u radovima socijalnog psihologa [[Michael Lamb (psychologist)|Majkla Lema]],&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.sdp.cam.ac.uk/contacts/staff/profiles/mlamb.html | title = Department of Social and Developmental Psychology: PPSIS Faculty, Academic Profile | website = Sdp.cam.ac.uk | accessdate=26. 3. 2011 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111125163148/http://www.sdp.cam.ac.uk/contacts/staff/profiles/mlamb.html | archivedate=25. 11. 2011 }}&lt;/ref&gt; ''tradicionalna porodica'' se odnosi na „porodicu srednje klase sa ocem koji zarađuje prihod i majkom koja ostaje kući, u braku jedno s drugim i koji podižu svoju biološku decu”, i ''netradicionalna'' na izuzetke od tog pravila. Većina domaćinstava u SAD su u današnje vreme netradicionalna po ovoj definiciji.&lt;ref&gt;[http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Civil Action No. 1:09-cv-10309] {{webarchive| url = https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf | date= 2010-12-25 }} paragraph 17&lt;/ref&gt;

U pogledu komunikacionih obrazaca u porodicama, postoji određeni skup uverenja unutar porodice koji odražava kako njeni članovi treba da komuniciraju i formiraju interakcije. Ovi obrasci porodične komunikacije proističu iz dva osnovna skupa verovanja. Jedan obuhvata konverzacionu orijentaciju (stepen u kome se vrednuje značaj komunikacije) a drugi, konformacionu orijentaciju (stepen u kojem porodice treba da ističu sličnosti ili razlike u pogledu stavova, uverenja i vrednosti).&lt;ref&gt;{{cite book | last = McCornack | first = Steven | title = Reflect &amp; Relate an introduction to interpersonal communication | url = https://archive.org/details/reflectrelateint0000mcco | year = 2010 | publisher = Bedford/St. Martin's | location = Boston/NY | pages = [https://archive.org/details/reflectrelateint0000mcco/page/369 369]–370| isbn = 9780312489342 }}&lt;/ref&gt;

=== Monogamna porodica ===

Monogamna porodica je bazirana na pravnoj ili društvenoj [[monogamija|monogamiji]]. U ovom slučaju, jedna individua ima samo jednog (zvaničnog) partnera tokom njihovog životnog veka ili u bilo kojoj vremenskoj tačci (tj. [[Monogamija#Serijska monogamija|serijska monogamija]]).&lt;ref name=&quot;BRIT&quot;&gt;Cf. &quot;Monogamy&quot; in ''Britannica World Language Dictionary'', R.C. Preble (ed.), Oxford-London 1962, p. 1275:''1. The practice or principle of marrying only once. opp. to digamy now ''rare'' 2. The condition, rule or custom of being married to only one [[osoba|person]] at a time (opp. to polygamy or bigamy) 1708. 3. [[Zoologija|Zool.]] The habit of living in pairs, or having only one mate''; The same text repeats ''The Shorter Oxford English Dictionary'', W. Little, H.W. Fowler, J. Coulson (ed.), C.T. Onions (rev. &amp; ed.,) Oxford 1969, 3rd edition, vol.1, p.1275; [http://dictionary.oed.com/cgi/entry/00314586 OED Online]. March 2010. Oxford University Press. 23 Jun. 2010 Cf. [http://www.merriam-webster.com/dictionary/monogamy Monogamy] in Merriam-Webster Dictionary&lt;/ref&gt; To znači da osoba ne može da ima nekoliko različitih legalnih supružnika u isto vreme, pošto je to obično zabranjenom zakonima o [[bigamy|bigamiji]], u jurisdikcijama koje zahtevaju monogamne brakove.

=== Poligamna porodica ===

[[Poligamija]] je brak koji obuhvata više od dva partnera.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.scienceofrelationships.com/home/2012/8/17/opening-up-challenging-myths-about-consensual-non-monogamy.html| title = Opening Up: Challenging Myths about Consensual Non-Monogamy – Science of Relationships| website = Scienceofrelationships.com| date = 17 August 2012| accessdate=12. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zeitzen&quot;&gt;{{cite book | last = Zeitzen | first = Miriam Koktvedgaard | title = Polygamy: a cross-cultural analysis | url = https://books.google.com/books?id=WIzHjpTJgdQC&amp;pg=PA3 | publisher = Berg | page = 3 | year = 2008 | isbn = 978-1-84520-220-0}}&lt;/ref&gt; Kad je muškarac oženjen sa više od jedne žene, odnos se naziva [[poliginija]]; a kad je žena udata za više od jednog muža, odnos se naziva [[poliandrija]]. Ako brak obuhvata višestruke muževe i žene, to se naziva [[Poliamorija|poliamorijom]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = McCullough | first1 = Derek | last2 = Hall | first2 = David S. | title = Polyamory – What it is and what it isn't | journal = [[Electronic Journal of Human Sexuality]] | volume = 6 | publisher = [[Institute for Advanced Study of Human Sexuality]] | date = 27. 2. 2003 | url = http://www.ejhs.org/volume6/polyamory.htm | archive-date = 2020-12-10 | access-date = 2024-05-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201210093927/http://www.ejhs.org/volume6/polyamory.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; [[group marriage|grupnim ili zajedničkim brakom]].&lt;ref name=&quot;Zeitzen&quot;/&gt;

[[Poliginija]] je oblik pluralnog braka, u kome je muškarcu dozvoljeno da ima više od jedne žene.&lt;ref&gt;{{cite book | last = Zeitzen | first = Miriam K. | title = Polygamy: A Cross-Cultural Analysis | url = https://archive.org/details/polygamycrosscul0000zeit | year = 2008 | publisher = Berg | location = Oxford | page = [https://archive.org/details/polygamycrosscul0000zeit/page/9 9]}}&lt;/ref&gt; U modernim zemljama koje dozvoljavaju poligamiju, poliginija je tipično jedina dopuštena forma. Poliginija se praktikuje prvenstveno (ali ne samo) u delovima [[Srednji istok|Srednjeg istoka]] i [[Afrika|Afrike]]; i često se asocira sa [[islam]]om, međutim, postoje određeni uslovi u islamu koji moraju biti ispunjeni da bi se vršila poliginija.

[[Poliandrija]] je forma braka u kome žena uzima dva ili više muževa u isto vreme.&lt;ref name=&quot;Starkweather/Hames 2012&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Starkweather | first1 = Katherine E. | last2 = Hames | first2 = Raymond | title = A survey of non-classical polyandry | journal = [[Human Nature (journal)|Human Nature]] | volume = 23 | issue = 2 | pages = 149–172 | publisher = [[Springer Science+Business Media|Springer]] | doi = 10.1007/s12110-012-9144-x | pmid = 22688804 | date=jun 2012 | s2cid = 255513784 | url = https://digitalcommons.unl.edu/anthropologyfacpub/50}}&lt;/ref&gt; Fraternalna poliandrija, u kojoj su dva ili više braće u braku s istom ženom, je čest oblik poliandrije. Poliandrija je tradicionalno bila praktikovana u oblastima Himalajskih planina, među Tibetancima u [[Nepal]]u, delovima [[Kina|Kine]] i u delovima severne [[Indija|Indije]]. Poliandrija se najčešće javlja u društvima obeleženim visokim mortalitetom muškaraca ili gde će muškarci često biti odvojeni od ostatka porodice tokom znatnih vremenskih perioda.&lt;ref name=&quot;Starkweather/Hames 2012&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Rodbinski nazivi]]
* [[Proširena porodica]]
* [[Domaćinstvo]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{RSR}}
* {{cite book| last1 = McGoldrick| first1 = Monica| last2 = Garcia| first2 = Nydia A. Preto| last3 = Carter| first3 = Betty A.| title = The Expanding Family Life Cycle: Individual, Family, and Social Perspectives| url = https://books.google.com/books?id=bxfZoQEACAAJ | year = 2015| publisher = Pearson Education| isbn = 978-0-205-96806-0}}
* {{cite journal|date=2011|title= What adult worker model? A critical look at recent social policy reform in Europe from a gender and family perspective|journal=Social Politics |volume=18|issue=1|pages=1–23|doi=10.1093/sp/jxr002 |pmid=21692242 |last1=Daly |first1=M. }}
* {{cite journal|date=2000|title= The concept of social care and the analysis of contemporary welfare states|journal=British Journal of Sociology |volume=51|issue=2|pages=281–98|doi=10.1111/j.1468-4446.2000.00281.x |pmid=10905001 |last1=Daly |first1=M. |last2=Lewis |first2=J. |url=http://revistas.usal.es/index.php/1130-2887/article/view/alh20157183101 }}
* -{Esping-Andersen, Gøsta (2009). The incomplete revolution: Adapting welfare states to women's new roles. Cambridge: Polity Press.}-
* -{[http://sp.oxfordjournals.org/content/22/1/1.full.pdf+html Ferragina, Emanuele and Seeleib-Kaiser, Martin.  &quot;Determinants of a Silent (R)evolution:Understanding the Expansion of Family Policy in Rich OECD Countries&quot;, Social politics. {{cite journal|author= |date=2015|title= |journal= |url=http://sp.oxfordjournals.org/content/22/1/1.full.pdf+html|volume=22|issue=1|pages=1–37}}.]}-
* -{Forbes, Scott, ''A Natural History of Families'', (Princeton, NJ: Princeton University Press, 2005),}- {{ISBN|0-691-09482-9}}
* -{Foucault, Michel (1978). ''The History of Sexuality: Volume I: An Introduction''. (New York: Vintage Books).}- {{ISBN|978-0-679-72469-8}}
* -{[[Paul Gilroy|Gilroy, Paul]] ''Identity Belonging and the Critique of Pure Sameness'' in Gilroy, Paul (2000) ''Against Race: Imagining Political Culture Beyond the Color Line'', (Cambridge, Mass.: Belknap Press of Harvard University Press), Ch. I.3. str. 97–133}-
* {{cite book|title= The Development of the Family and Marriage in Europe|url=https://books.google.com/books?id=LVkYFGqylfQC |location= |publisher= Cambridge University Press|isbn= 9780521289252|pages=|last1= Goody|first1= Jack|date= 7 July 1983}}
* -{Mock, Douglas W., ''More Than Kin and Less Than Kind'', (Belknap Press, 2004),}- {{ISBN|0-674-01285-2}}
* -{[[David M. Schneider|Schneider, David M.]], ''American Kinship: a cultural approach'' (Chicago: University of Chicago Press, 1980).}-
* {{cite journal | first1 = I. | last1 = Tabak | first2 = J. | last2 = Mazur | first3 = M.C. | last3 = Granado | first4 = Á. | last4 = Örkenyi | last5 = Zaborskis | first5 = A. | last6 = Aasvee | first6 = K. | last7 = Moreno | first7 = C. | year = 2012 | title = Examining trends in parent-child communication in Europe over 12 years | journal = The Journal of Early Adolescence | volume = 32 | number = 1 | doi = 10.1177/0272431611419509 | url = http://jea.sagepub.com/content/32/1/26.abstract | accessdate = 8. 1. 2014 | pages = 26–54 | s2cid = 206496782 | archive-date = 29. 10. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121029084919/http://jea.sagepub.com/content/32/1/26.abstract | url-status = dead }}
* {{cite journal | last = Chevallier| first = Denis | url = http://terrain.revues.org/document2874.html | title = Famille et parenté: une bibliographie | journal = Terrain | date = 1985 | issue = 4 | pages = 77–82 | doi = 10.4000/terrain.2874 | language = French | accessdate=8. 1. 2014}}
* {{cite book| last1 = Hraniteljska porodica| first1 = Temat „Sve srećne porodice srećne su na isti način”| title = NAJ mesečnik za učenike i učenice starijih razreda osnovne škole| publisher = „Nova škola” d.o.o. Beograd, CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije| issn = 1451-3013| pages = 21| edition = 82| url = http://www.novaskola.com| accessdate = 22. 1. 2018| archive-date = 22. 01. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180122143812/http://novaskola.com/| url-status = dead}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Families}}
* [http://www.srpskikod.org/sr/prvi-nivo/rodbina/porodica Porodica] ''www.srpskikod.org'' {{sr}} {{en}}
* {{cite EB1911| wstitle = Family | volume = 10 | short = x}}
* -{[http://www.oecd.org/social/family/database Family database, OECD]}-
* -{[http://www.unh.edu/frl/ Family Research Laboratory]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111126193730/http://www.unh.edu/frl/ |date=2011-11-26 }}, unh.edu}-
* {{cite web | url = http://seres.fcs.ucr.ac.cr/index_archivos/Version%20inglesa%20Historical%20CharacterRev.pdf | title = Family evolution and contemporary social transformations | website = seres.fcs.ucr.ac.cr | publisher = Estación de Economía Política | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081029051417/http://seres.fcs.ucr.ac.cr/index_archivos/Version%20inglesa%20Historical%20CharacterRev.pdf | archivedate=29. 10. 2008}}
* -{[http://www.familyfacts.org/ Family Facts: Social Science Research on Family, Society &amp; Religion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170303020744/http://www.familyfacts.org/ |date=2017-03-03 }} (a Heritage Foundation site). familyfacts.org}-
* -{[http://www.familiesaustralia.org.au/ Families Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090613213043/http://www.familiesaustralia.org.au/ |date=2009-06-13 }} – independent peak not-for-profit organisation. familiesaustralia.org.au}-
* -{[http://www.familyplatform.eu/ FamilyPlatform] – A consortium of 12 organisations providing input into the European Union's Socio-Economic and Humanities Research Agenda on Family Research and Family Policies.}-
* -{[http://www.unitedfamilies.org/ Unitedfamilies.org], International organisation}-
* -{[https://www.un.org/esa/socdev/family UN.org], Families and Development}-
* -{[http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/family/documents/rc_pc_family_doc_20001109_de-facto-unions_en.html Family, marriage and &quot;de facto&quot; unions], Vatican.va}-
* -{[https://web.archive.org/web/20170304095853/http://yobabyo.com/what-is-a-family/ What Is a Family?]}-

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Porodica| ]]
[[Kategorija:Društvene grupe]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Međuljudski odnosi]]</text>
      <sha1>b40wtg8bcb6lr9r45z6sp8skowkefmx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dejan Savićević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50639</id>
    <revision>
      <id>42662422</id>
      <parentid>41874156</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nonreadingguy</username>
        <id>227941</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravljena slovna greška</comment>
      <origin>42662422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10059" sha1="loj8uis3nekq8encuzhpu6yo8ed5qhc" xml:space="preserve">{{Infokutija Fudbaler (SR)
| ime = Dejan Savićević
| slika = Dejan Savićević.jpg
| širina_slike = 250p
| opis_slike = Savićević (2007)
| puno_ime = 
| nadimak = Dejo, Genije, ''Il Genio''
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|9|15}}
| mesto_rođenja = [[Podgorica]] ([[SR Crna Gora]])
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
| aktuelni_klub = 
| pozicija = prednji vezni igrač / krilo
| mlade_godine = 1981—1983&lt;br /&gt;1983—1984
| mladi_klubovi = [[FK Mladost Podgorica|OFK Titograd]]&lt;br /&gt;[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Titograd]]
| godine = 1983—1988&lt;br /&gt;1988—1992&lt;br /&gt;1992—1998&lt;br /&gt;1999&lt;br /&gt;1999—2001
| klubovi = [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]]&lt;br /&gt;[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]&lt;br /&gt;[[FK Milan|Milan]]&lt;br /&gt;[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]&lt;br /&gt;[[FK Rapid Beč|Rapid]]
| nastupi = 130&lt;br /&gt;72&lt;br /&gt;97&lt;br /&gt;3&lt;br /&gt;44
| golovi = (36)&lt;br /&gt;(23)&lt;br /&gt;(20)&lt;br /&gt;(0)&lt;br /&gt;(25)
| nastupi_ukupno = 346
| golovi_ukupno = 98
| reprezentacija_(godine) = 1986—1999
| reprezentacija_(ime) = [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| reprezentacija_(nastupi) = 56
| reprezentacija_(golovi) = (19)
| trenerske_godine = 2001—2003
| trenerski_klubovi = [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|SR Jugoslavija]] 
| nagrade = 
}}
'''Dejan Savićević''' ([[Podgorica]], [[15. 9.|15. septembar]] [[1966]]) je bivši jugoslovenski [[Fudbal|fudbaler]]. U periodu [[1986]]—[[1997]]. godine nastupao je za [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentaciju Srbije i Crne Gore]] u 83 utakmice uz postignutih 30 golova. U izboru za najboljeg igrača [[Evropa|Evrope]] [[1991]]. godine, zauzeo je drugo mesto.

Savićević je u svojoj karijeri igrao u [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]], [[FK Crvena zvezda|Crvenoj zvezdi]], [[A.C. Milan|Milanu]] i [[FK Rapid Beč|Rapidu]]. Dva puta je timski osvojio [[Liga prvaka|Ligu šampiona]], prvi put sa Crvenom zvezdom [[1991]], a drugi put sa Milanom [[1994]]. godine.

== Igračka karijera ==
Savićević je počeo svoju fudbalsku karijeru sa 15 godina u mlađim timovima OFK Titograd, odlazi 1981. sa 16 godina u FK Mladost Podgorica. Igrao je za [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] u Prvoj ligi, a za [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju]] je debitovao [[1986]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]].

=== Crvena zvezda ===
Nakon dobrih igara u Budućnosti, najbolji jugoslovenski timovi su tražili 21-godišnjeg Savićevića u leto [[1988]]. Savićević je odabrao [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]]. Kako se i [[FK Partizan]], u to vreme klub u kom su veliki uticaj imali oficiri [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]], interesovao za njega, Savićević se skrivao do početka prelaznog roka, a ugovor sa Crvenom zvezdom je potpisao prvog dana prelaznog roka. Posle toga je dobio poziv za osluženje redovnog vojnog roka, pa je propustio celu sezonu 1988/1989. U JNA je igrao u sportskoj četi da bi ostao u formi. Ipak, državne vlasti su dozvolile da igra važne utakmice kao što je susret protiv [[A.C. Milan|Milana]] u [[Liga prvaka|Kupu evropskih šampiona]]. Savićević je imao važan udeo u remiju na [[San Siro|San Siru]] kada je [[Dragan Stojković]] postigao važan gol u gostima za 1:1. U revanšu u [[Beograd]]u Savićević je postigao gol, ali je nemački sudija Diter Pauli prekinuo utakmicu zbog [[magla|magle]] koja je prekrila ceo grad. Druga utakmica je igrana sutradan, rezultat je opet bio 1:1, pa su izvođeni [[jedanaesterac|jedanaesterci]] koje su Italijani dobili 4:2, nakon promašaja Savićevića i [[Mitar Mrkela|Mitra Mrkele]].

Savićević je bio deo ekipe koja je osvojila tri uzastopne šampionske titule (1989/1990, 1990/1991 i 1991/1992), dva nacionalna kupa 1990. i 1992. i Kup evropskih šampiona i [[Interkontinentalni kup]] 1991. Zvezda je izgubila Superkup Evrope od [[Manchester United F.C.|Mančester junajteda]] 1:0 u [[Manchester|Mančesteru]], a revanš u Beogradu se nije odigrao iz političkih razloga. Nakon uspeha Crvene zvezde u Evropi, Savićević je podelio drugo mesto sa [[Darko Pančev|Darkom Pančevom]] u glasanju za [[Zlatna lopta|Evropskog fudbalera godine]].

Zbog sankcija uvedenih [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] zbog [[raspad SFRJ|rata u bivšoj Jugoslaviji]], Crvena zvezda je bila primorana da svoje utakmice igra van Jugoslavije.

=== Milan ===
Zbog sankcija uvedenih SRJ, Fudbalska reprezentacija Jugoslavije je vraćena sa [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|Evropskog prvenstva 1992.]] u [[Švedska|Švedskoj]].

Savićevićeve dobre igre su naterale [[A.C. Milan|Milan]] da ga dovede pred početak sezone 1992/1993, da bi nadoknadio rupu nastalu nakon povrede [[Marco van Basten|Marka van Bastena]]. Ipak, u svojoj prvoj sezonni u Italiji nije bio u prvom planu trenera [[Fabio Kapelo|Fabija Kapela]] i igrao je samo na 10 utakmica i postigao 4 gola. Sledeće sezone je postao standardan prvotimac, predvodivši Milan do titule u nacionalnom prvenstvu i [[Liga prvaka|Ligi šampiona]] i dobio je nadimak „Genije“ od [[Silvio Berlusconi|Silvija Berluskonija]], vlasnika milanskog kluba. U finalu protiv [[FK Barselone|Barselone]] na Olimpijskom stadionu u Atini, Savićević je asistirao [[Danijele Masaro|Masaru]] za vodeći gol Milana, a sam je lobovao golmana katalonskog tima [[Andoni Zubizareta|Andonija Zubizaretu]] sa oko 30 metara za treći gol Milana na toj utakmici. Uprkos lošoj formi Milana sledeće sezone, Savićević je predvodio klub do finala Lige šampiona u [[Atena|Atini]] protiv [[Ajaks]]a, koji je Ajaks dobio 1:0. Kapelo ga je izostavio u finalu zbog navodne povrede, iako je Savićević insistirao da je bio spreman.

Sledećih sezone Savićević je pao u senku [[George Weah|Žorža Vee]], pa je dobijao sve manje šansi za igru, pa se vratio u Crvenu zvezdu. Sa Milanom Savićević je osvojio 7 trofeja, uključujući tri skudeta (1992/93, 1993/94 i 1995/96), kup Italije, Ligu šampiona i Superkup Evrope. Uprkos nadimku genije, italijanski mediji su ga kritikovali za nepružanje dobrih igara protiv manjih klubova.

=== Povratak u Crvenu zvezdu ===
Posle odlaska iz Milana na kraju sezone 1997/1998. Savićević nije imao klub, pa se vratio u Crvenu zvezdu januara [[1999]]. Odigrao je tri utakmice za Crvenu zvezdu, uključujući i večiti derbi sa Partizanom, bez postignutog pogotka, u prvenstvu koje je prekinuto zbog [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]]. Zvezda je prvenstvo završila na trećem mestu, iza Partizana i [[FK Obilić|Obilića]], ali je osvojila kup, koji je odigran nakon završetka rata. Savićević je karijeru tog leta nastavio u [[beč]]kom [[FK Rapid Beč]]

=== Rapid ===
U Rapidu Savićević je proveo dve sezone. Na 44 utakmice u dve sezone za ovaj klub postigao je 18 golova. Karijeru je okončao kada je 2002. izabran za člana selektorske komisije, nakon ostavke dotadašnjeg selektora Jugoslavije [[Milovan Đorić|Milovana Đorića]].

== Selektor ==
U maju 2001. godine, Dejan Savićević je zajedno sa [[Vujadin Boškov|Vujadinom Boškovim]] i [[Ivan Ćurković|Ivanom Ćurkovićem]] izabran u selektorsku komisiju [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]], koja je nasledila [[Milovan Đorić|Milovana Đorića]]. Komisija nije uspela da nadoknadi nasleđeni zaostatak selekcije Jugoslavije na startu kvalifikacija i da odvede [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|Svetsko prvenstvo]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] 2002. godine, a Savićević je kao član komisije na klupi „plavih“ ostvario četiri pobede, dva remija i dva poraza. 

Savićević je 2002. godine, kada je nacionalni tim nastupao kao [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]].počeo samostalno da obavlja dužnost selektora. I pored solidnog starta u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|Evropsko prvenstvo]] u [[Portugal]]u 2004. godine nerešenim rezultatom protiv Italije u gostima i pobedom nad Finskom u Beogradu, plavi su doživeli neuspeh najviše zbog nerešenog rezultata u meču sa [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbedžanom]] u [[Podgorica|Podgorici]] (2:2), a kasnije i poraza od iste selekcije u [[Baku]]u (2:1) u junu 2003. To je bila prva pobeda Azerbejdžana u zvaničnim utakmicama u istoriji. Savićević je odmah po završetku meča podneo ostavku, a za selektora je izabran [[Ilija Petković]]. Kao selektor Savićević je sa reprezentacijom [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|SCG]], od februara 2002. do juna 2003. ostvario četiri pobede, zabeležio tri nerešena rezultata i doživeo deset poraza. Bilans u kvalifikacijama za [[Evropsko fudbalsko prvenstvo|Evropsko prvenstvo]] u Portugalu, 2004. bio je jedna pobeda, dva remija, dva poraza.

== Kampanja za nezavisnost Crne Gore ==
Dejan Savićević je 2006. godine otvoreno podržao [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|nezavisnost Crne Gore]], njegov lik je korišćen u propagandnoj kampanji Bloka za nezavisnu Crnu Goru&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Vest u „Glasu javnosti“ |url=http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2006/05/15/srpski/P06051402.shtml |access-date=2008-10-04 |archivedate=2007-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927203522/http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2006/05/15/srpski/P06051402.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://soccer-europe.com/Biographies/Savicevic.html Dejan Savicevic history]
* [https://www.youtube.com/watch?v=kfpuTlVp29A Razgovor s Dejanom Savićevićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 30. 10. 2023. ([[YouTube]])

{{Sastav SFRJ 1990 SP}}
{{SP98JUGf}}

{{DEFAULTSORT:Savićević, Dejan}}
{{commonscat|Dejan Savićević}}

[[Kategorija:Crnogorski fudbaleri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Fudbaleri Milana]]</text>
      <sha1>loj8uis3nekq8encuzhpu6yo8ed5qhc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Postmodernizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>51609</id>
    <revision>
      <id>42662376</id>
      <parentid>42585805</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:39:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4939" sha1="gobiknfdhd5eju7iz1x30qkfj5zugkm" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nostalgia 110X70CM.jpg|thumb|600 × 968 pixels|left|[[Majid Farahani]]]]

'''Postmodernizam''' je evropski pravac u umetnosti, filozofiji, muzici i arhitekturi iz kraja [[20. vek]]a.
{{Periodi u književnosti}}

Pojam je prvi upotrijebio [[Jean-Françoise Lyotard|Žan Fransoa Liotar]] u svojoju knjizi ''O postmodernizmu''. Osnovni je elemenat postmoderne pluralitet mišljenja.

== Filozofija ==
Ovaj je pravac nastao kao reakcija na [[modernizam]], kojemu se suprotstavlja, negirajući koncepciju jedine [[istina|istine]].

Stvaranje pluralitetne sredine često dovodi do nastanka [[paradoks]]a spojenih sa nekoliko pogleda na datu problematiku i pri tome se ulaže trud da se reše ovi teško rešivi paradoksi.

== Literatura ==
Postmoderna literatura po pravilu označava literaturu koja je uslovljena vlastitom epohom. Radi se o tome da završava doba koje proizilazi iz [[kršćanstvo|hrišćanske]] tradicije, menja se životni stil, koji teži ka pluralizmu misli, čime se dolazi do filozofskih misli postmoderne.

== Slikarstvo ==
Postmoderna umetnost trudi se da ponudi alternativu [[moderna umjetnost|modernoj umetnosti]] i nastoji ponuditi dela koja nisu usmerena ka kulturnoj [[elita|eliti]]. Ne znači da su dela razumljivija za širu publiku iako se to umetnici trude da postignu.

== Arhitektura ==
U [[arhitektura|arhitekturi]] je pojam &quot;postmodernizam&quot; prvi upotrebio arhitekta [[Joseph Hudnut|Josef Hudnut]] u naslovu svoga članka „Postmoderna kuća“. Osnovna je težnja u postmodernoj arhitekturi prevazilaženje elitizma u arhitekturi i prenošenje arhitekture u sferu razumljivu za laike.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Postmodernism}}
* [http://www.thetennysonian.com/Readings/Oord-Postmodernism%20Overview.htm Postmodernism: What Is It?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611072050/http://www.thetennysonian.com/Readings/Oord-Postmodernism%20Overview.htm |date=2008-06-11 }}
* [http://www.toronto-h.schools.nsw.edu.au/postmodernism.htm Postmodernism Guide from Toronto High School] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080529005000/http://www.toronto-h.schools.nsw.edu.au/postmodernism.htm |date=2008-05-29 }}
* [http://www.colorado.edu/English/courses/ENGL2012Klages/pomo.html A simpler description of Postmodernism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310045105/http://www.colorado.edu/English/courses/ENGL2012Klages/pomo.html |date=2010-03-10 }}
* [http://plato.stanford.edu/entries/postmodernism/ Stanford Encyclopedia of Philosophy's entry on postmodernism]
* [http://christiancadre.org/topics/postmodern.html The Christian Cadre's Postmodernism Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090706080434/http://www.christiancadre.org/topics/postmodern.html |date=2009-07-06 }}
* [http://www.umass.edu/complit/aclanet/SyllPDF/JanuList.pdf Discourses of Postmodernism. Multilingual Bibliography (PDF file)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513090311/http://www.umass.edu/complit/aclanet/SyllPDF/JanuList.pdf |date=2006-05-13 }}
* [http://www.tasc.ac.uk/depart/media/staff/ls/Modules/Theory/PoMoDis.htm Modernity, postmodernism and the tradition of dissent, by Lloyd Spencer (1998)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051029142944/http://www.tasc.ac.uk/depart/media/staff/ls/Modules/Theory/PoMoDis.htm |date=2005-10-29 }}
* [http://www.critcrim.org/critpapers/milovanovic_postmod.htm Dueling Paradigms: Modernist V. Postmodernist Thought] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013005801/http://www.critcrim.org/critpapers/milovanovic_postmod.htm |date=2008-10-13 }}
* [http://fleetwood.baylor.edu/certain_doubts/?p=453 Keith DeRose (Philosophy, Yale): Characterizing a Fogbank: What Is Postmodernism, and Why Do I Take Such a Dim View of it?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329102206/http://fleetwood.baylor.edu/certain_doubts/?p=453 |date=2010-03-29 }}
* [http://www.info.ucl.ac.be/~pvr/decon.html How to Deconstruct Almost Anything--My Postmodern Adventure]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.butterfliesandwheels.com/articleprint.php?num=13 Postmodernism and truth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516224120/http://www.butterfliesandwheels.com/articleprint.php?num=13 |date=2008-05-16 }} by philosopher [[Daniel Dennett]]
* [http://www.economist.com/world/displaystory.cfm?story_id=8401159 Postmodernism is the new black]: How the shape of modern retailing was both predicted and influenced by some unlikely seers (&lt;CITE&gt;The Economist&lt;/CITE&gt; Dec 19th 2006)
* [http://nmc.loyola.edu/intro/postmod/table.htm Modernism vs. Postmodernism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080423215203/http://nmc.loyola.edu/intro/postmod/table.htm |date=2008-04-23 }}

{{Klica-umetnost}}
{{Pokreti u umetnosti}}

[[Kategorija:Umjetnički pravci]]
[[Kategorija:Arhitektura]]
[[Kategorija:Filozofske škole i tradicije]]</text>
      <sha1>gobiknfdhd5eju7iz1x30qkfj5zugkm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2009.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53463</id>
    <revision>
      <id>42662408</id>
      <parentid>42660406</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar/Prosinac */</comment>
      <origin>42662408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58393" sha1="jq2o5ed7qj5pohc577mq142pfgasb8t" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2009}}
Godina '''2009''' ('''[[Rimski brojevi|MMIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].
Označena je kao:
* Međunarodna godina astronomije
* Međunarodna godina prirodnih vlakana
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===

* [[1. 1.]] - [[Slovačka]] uvela [[euro]] (30,1260 [[Slovačka kruna|kruna]]);
* 1. 1. - Francuska preuzela od Hrvatske predsedavanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijećem sigurnosti UN]];
* 1. 1. - Češka preuzela predsedavanje EU od Francuske;
* 1. 1. - U [[Norveška|Norveškoj]] dozvoljeno sklapanje istopolnih brakova, usvajanje dece u istim, kao i veštačka oplodnja za žene u istopolnim brakovima;
* 1. 1. - U Hrvatskoj stupio na snagu zakon o suzbijanju diskriminacije.
* [[2. 1.]] - Dve eksplozije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], šest povređenih.
* 2. 1. - [[Šrilankanski građanski rat]]: vojska ulazi u glavni grad Tamilskih tigrova Kilinoči. Zatim 9-tog zauzimaju i Slonovski prelaz i 25-tog Mulaitivu, poslednje uporište Tigrova, ali borbe se nastavljaju u džunglama.
* [[3. 1.]] - [[Rat u Gazi 2008.-2009.]]: Izrael započinje kopnenu invaziju.
* 3. 1. - Počinje prvo izdanje [[Reli Dakar|Relija Dakar]] u Južnoj Americi (do 2019).
* 3. 1. - &quot;[[Satoshi Nakamoto]]&quot; generiše prvi blok lanca (→ [[blockchain]]) mreže [[Bitcoin]]a.
* [[7. 1.]] - [[Rusko-ukrajinski gasni sporovi]]: prekinuta sva isporuka ruskog gasa preko [[Ukrajina|Ukrajine]] - Gasna kriza traje do [[19. 1.]], pogađa više evropskih zemalja.
* [[8. 1.]] - U Splitu podignute optužnice protiv petorice zbog zločina u [[Lora (Split)|Lori]].
* 8. 1. - Banka Engleske spušta kamatnu stopu na 1,5%, najniže u 315 godina istorije (u martu će biti 0,5%&lt;ref&gt;[https://www.bankofengland.co.uk/boeapps/database/Bank-Rate.asp Official Bank Rate history]. bankofengland.co.uk&lt;/ref&gt;).
* [[9. 1.]] - Časopis ''The Banker'' proglasio guvernera [[Hrvatska narodna banka|HNB]] [[Željko Rohatinski|Željka Rohatinskog]] za najboljeg guvernera na svetu u [[2008]].
* [[15. 1.]] - &quot;Čudo na Hadsonu&quot;: [[US Airways let 1549]] se spustio na reku Hadson u Njujorku, svi putnici evakuisani.
* [[16. 1.]] - [[1. 2.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 8.
* [[17. 1.]] - [[Izrael]] proglasio kraj napada na [[Pojas Gaze]].
[[Datoteka:US President Barack Obama taking his Oath of Office - 2009Jan20.jpg|thumb|left|Inauguracija [[Barack Obama|Baracka Obame]]]]
* [[20. 1.]] - Inauguracija [[sjedinjene Američke Države|američkog]] predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]]. Potpredsednik je [[Joe Biden]], državni sekretar [[Hillary Clinton]] (do 2013).
* 20. 1. - U [[Rijeka|Rijeci]] pronađen najveći [[mozaik]] u Hrvatskoj, ostatak [[rana hrišćanska umetnost|ranokršćanske]] bazilike iz 4. ili 5. stoljeća.
* [[22. 1.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] uputio protest generalnim sekretarima [[NATO]] i [[Ujedinjeni narodi|UN]] zbog formiranja [[Kosovske bezbednosne snage|Kosovskih bezbednosnih snaga]].
* 22. 1. - [[Miladin Kovačević]], koji se u SAD tereti zbog nanošenja teških telesnih povreda, posetio Skupštinu Srbije u pratnji poslanika [[Srpska radikalna stranka|SRS]].
* [[23. 1.]] - [[Miroslav Lajčak]] podneo ostavku na mesto Visokog predstavnika [[Evropska unija|EU]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
* [[24. 1.]] - Dve eksplozije u Kosovskoj Mitrovici, bez povređenih.
* [[26. 1.]] - [[Islandska finansijska kriza (2008-2011)]]: premijer Geir Haarde daje ostavku nakon 14 nedelja protesta i iz zdravstvenih razloga; od 1. februara mu sledi [[Jóhanna Sigurðardóttir]] (do 2013), prva otvorena lezbejka na čelu neke vlade.
* 26. 1. - Nova faza građanskog rata u Somaliji, pošto su se etiopske snage povukle početkom meseca: islamisti iz [[Al-Shabaab]]a zauzimaju grad [[Baidoa]]. Prelazna federalna vlada u Mogadišu je na ivici pada, krajem meseca predsednik postaje Šarif Šeih Ahmed, nekadašnji predsednik [[Savez islamskih sudova|Saveza islamskih sudova]].
* 27. 1. - 21-godišnji ruski vojnik Aleksandar Glukov dezertirao iz svoje jedinice u [[Južna Osetija|Južneoj Osetiji]] i prešao na jug Gruzije, navodeći da mu je bilo dosta vojne službe u tom području.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Ellen Barry|date=27.1. 2009|title=Tensions Flare as Russian Soldier Seeks Asylum in Georgia| url=http://www.nytimes.com/2009/01/28/world/europe/28georgia.html|publisher=New York Times}}&lt;/ref&gt;
* [[30. 1.]] - Srbija počela da primenjuje Prelazni trgovinski sporazum sa [[Evropska unija|EU]].

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Sarajevo Railway-Station 2011-10-01 (4).jpg|mini|250px|[[Avaz Twist Tower]] (desno)]]
* [[1. 2.]] - [[Patrijarh moskovski Kiril]] ustoličen kao novi poglavar [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]].
* [[3. 2.]] - Folk pevač [[Aca Lukas]] lakše ranjen u pucnjavi na Novom Beogradu;
* 3. 2. - Federalni sud Australije odbio žalbu [[Dragan Vasiljković|Kapetana Dragana]] na izručenje Hrvatskoj (ali vidi [[#Septembar/Rujan|4. sept/ruj.]]).
* 3. 2. - Najviše snega u Velikoj Britaniji od 1991.
* [[7. 2.]] - [[Datoteka:Banner of the Qulla Suyu.svg|35px|Zastava Wiphala, druga bolivijska zastava]] Novi [[Ustav Bolivije]]: Republika [[Bolivija]] postaje Plurinacionalna Država Bolivija - domorodački narodi imaju pravo na samoupravu i autonomiju (kozvanična zastava [[Wiphala]] je usvojena u avgustu).
* 7. 2. - Požari Crne subote: nakon rekordnih temperatura u [[Melbourne]]-u (46&amp;nbsp;°C) počinju najsmrtonosniji šumski požari u Australiji, sa 209 žrtava.
* [[8. 2.]] - U mađarskom gradu [[Vesprem]]u, huligani ubili rumunjskog rukometnog reprezentativca [[Marian Cozma|Mariana Cozmu]], a teško su ranili hrvatskog rukometnog reprezentativca [[Ivan Pešić|Ivana Pešića]] i srpskog rukometnog reprezentativca [[Žarko Šešum|Žarka Šešuma]].
* [[9. 2.]] - [[Svetska zdravstvena organizacija|SZO]] objavila da je u [[Zimbabve]]u od [[kolera|kolere]] obolelo 69.000 osoba.
* [[10. 2.]] - [[Gazprom]] Njeft preuzeo 51% kapitala [[Naftna industrija Srbije|NIS]], za šta je uplatio 400 miliona eura.
* [[11. 2.]] - Privremeno prekinuto suđenje [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]] u Hagu.
* 11. 2. - Lider opozicije [[Morgan Tsvangirai]] postaje premijer [[Zimbabve]]a (do [[2013]]) na osnovu prošlogodišnjeg sporazuma sa predsednikom [[Robert Mugabe|Mugabeom]].
* [[15. 2.]] - Gen-ppuk. [[Miloje Miletić]] novi načelnik generalštaba Vojske Srbije nakon [[Zdravko Ponoš|Zdravka Ponoša]].
* [[16. 2.]] - Ustavni referendum u [[Venezuela|Venezueli]]: 55% za ukidanje ograničenja broja mandata.
* [[17. 2.]] - Preds. Obama je potpisao Zakon o američkom oporavku i reinvesticiji, ekonomski stimulus od oko 800 milijardi dolara. 
* [[19. 2.]] - Srpska vlada u tajnosti odlučila da će platiti 900.000 dolara odštete porodici Brajana Štajnhauera, za čije je premlaćivanje optužen [[Miladin Kovačević]] (što će objaviti &quot;[[Borba (novine)|Borba]]&quot;).
* 19. 2. - Dan nakon što je Obamina administracija objavila Plan za priuštivost i stabilnost kućevlasnika, za pomoć u izbegavanju ovrha, urednik CNBC Rick Santelli ga kritikuje i predlaže &quot;čajanku&quot; u Čikagu. Već za dan-dva se organizuje više sajtova sa temom [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]].
* [[20. 2.]] - [[Rusija]] ukinula vize građanima Srbije.
* [[22. 2.]] - [[81. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[Slumdog Millionaire]]'', ukupno osam nagrada od 10 nominacija, ''[[The Curious Case of Benjamin Button (film)|The Curious Case of Benjamin Button]]'' tri od 13, ''[[The Dark Knight]]'' i ''[[Milk (film)|Milk]]'' po dve od po osam nominacija.
* [[24. 2.]] - [[Vlade Divac]] izabran za predsednika [[Olimpijski komitet Srbije|Olimpijskog komiteta Srbije]].
* [[25. 2.]] - Deset stražara Okružnog zatvora u Beogradu suspendovano zbog propusta - u ćeliji [[Milorad Ulemek Legija|Legije]] pronađen plastični pištolj.
* 25 - 26. 2. - Pobuna Bangladeških strelaca: ubili su 57 oficira i 17 civila pre nego što su se predali.
* [[26. 2.]] - Presude [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] u vezi optužbi za ratne zločine na [[Kosovo|Kosovu]] [[1999]].: [[Milan Milutinović]] oslobođen, [[Nikola Šainović]], [[Nebojša Pavković]] i [[Sreten Lukić]] na po 22 godine, [[Vladimir Lazarević]] i [[Dragoljub Ojdanić]] na po 15 godina (Šainović i Lazarević oslobođeni 2015.).
* [[27. 2.]] - U 40 gradova SAD je održana &quot;Čikaška [[Pokret Čajanke|Čajanka]]&quot;.

=== Mart/Ožujak ===
* 1/[[2. 3.]] - [[Joao Bernardo Viera]], predsjednik [[Gvineja Bisau|Gvineje Bisao]] ubijen prilikom napada vojske na predsjedničku palaču, nekoliko sati nakon što je u eksploziji poginuo načelnik generalštaba Batista Tagme Na Waie;
* 2. 3. - U Srbiji usvojen Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
* [[3. 3.]] - U Srbiji rehabilitovana glumica [[Žanka Stokić]];
* 3. 3. - U Beogradu osuđena &quot;saobraćajna mafija&quot; (prevare sa naplatom odštete za saobraćajne udese).
* 3. 3. - U pakistanskom [[Lahore]]u napadnut autobus sa [[kriket]]ašima iz [[Šri Lanka|Šri Lanke]], poginulo 6 policajaca i dva civila.
* [[4. 3.]] - [[Međunarodni krivični sud]] izdao nalog za hapšenje [[Omar al-Bashir|Omara al-Bashira]], predsjednika [[Sudan]]a.
* [[5. 3.]] - [[Michael Jackson]] najavljuje niz koncerata ''This Is It'' u Londonu, počevši od jula.
* [[7. 3.]] - [[NASA]] je započela [[Misija Kepler|misiju Kepler]], s ciljem potrage za [[planeta]]ma van Sunčevog sistema.
* [[9. 3.]] - [[Nata Mesarević]] v. d. predsednica Vrhovnog suda Srbije.
* 9. 3. - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] se zatvorio na 6.547,05 - najniže od 1997. i pad sa preko 14.000 u 2007. Do kraja godine se oporavlja na preko 10.000 (u narednim godinama generalno raste, 2026. je došao do 50.000).
* [[11. 3.]] - [[Valentin Inzko]] imenovan za specijalnog predstavnika [[Evropska unija|EU]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]];
* 11. 3. - 17-godišnji Thomas Kreschmer ubio 17 osoba u njemačkom gradu [[Winnenden]]u.
* [[12. 3.]] - Presude za zločin na [[Masakr na Ovčari|Ovčari]] (od 18 optuženih, 5 oslobođeno, ostali 5 do 20 godina robije; nova presuda 2017.).
* [[13. 3.]] - U drugostepenom procesu oslobođen zbog nedostatka dokaza Fljorim Ejupi, prethodno osuđen na 40 godina zbog miniranja &quot;Nišekspresovog&quot; autobusa kod Podujeva 2001. (poginulo 12 Srba).
[[Datoteka:NoviBeograd-CK.jpg|150px|mini|[[Poslovni centar Ušće]] u Beogradu, bivši &quot;CK&quot;]]
* [[17. 3.]] - Na [[Madagaskar]]u vojska [[puč|državnim udarom]] svrgava predsjednik [[Marc Ravalomanana|Marca Ravalomananu]] i na njegovo mjesto postavlja dotadašnjeg opozicijskog čelnika [[Andy Rajoelina|Andyja Rajoleinu]] (do 2014. i 2019-25);
* 17. 3. - [[Momčilo Krajišnik]] u Hagu pravosnažno osuđen na 20 godina zbog zločina nad Muslimanima 1992. (pušten [[2013]]).
* [[23. 3.]] - Časna sestra [[Amadeja Pavlović]] posmrtno je dobila priznanje kao [[:Dodatak:Popis hrvatskih pravednika među narodima|Pravednica među narodima]] za spašavanje jedne [[jevreji|židovske]] djevojčice.
* [[25. 3.]] - Dogovor Srbije i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] o tri milijarde eura kredita Srbiji u naredne dve godine;
* 25. 3. - Od posledica aktiviranja bombe koja je bila postavljena na ulazna vrata, poginula Radica Lukić, supruga sudije za prekršaje iz [[Knjaževac|Knjaževca]].
* [[26. 3.]] - U Srbiji usvojen Zakon protiv diskriminacije, kome su se verske zajednice protivile zbog prava osoba manjinskih seksualnih orijentacija.
* 27 - 29. 3. - Između Libije i Italije, potonuo je jedan brod a dva su nestala, sa možda 500 migranata. Jedan je spasen sa 350 ljudi.
* [[29. 3.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|22px|Crna Gora]] [[Izbori za poslanike Skupštine Crne Gore 2009.]]: apsolutnu većinu osvojila koalicija okupljena oko premijera [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]];
* 29. 3. - U [[Zagreb]]u je svečano proslavljeno dovršenje obnove [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|Crkve sv. Marka]], koje je započeto prije 25 godina.
* [[30. 3.]] - U [[kragujevac|kragujevačkoj]] &quot;[[Zastava (fabrika)|Zastavi]]&quot; sklopljen prvi [[Fiat Punto]].
* [[31. 3.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] otpočela zasedanje u renoviranoj sali [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma narodne skupštine]] (bivša Savezna skupština);
* 31. 3. - U Beogradu otvoren tržni centar &quot;[[Poslovni centar Ušće|Ušće]]&quot; površine 130.000 kvm.
* 31. 3. - [[Benjamin Netanjahu]] je po drugi put premijer Izraela (do 2021).

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:2009 G-20 London Summit - 4342568178.jpg|mini|250px|Lideri [[G20]]]]
* [[1. 4.]] - {{flagicon|NATO}} [[Hrvatska]] i [[Albanija]] zvanično postale članice [[NATO]]-a;
* 1. 4. - Specijalno tužilaštvo u Srbiji podiglo optužnicu protiv gradonačelnika [[Zrenjanin]]a, [[Goran Knežević|Gorana Kneževića]], i još 21 osobe, zbog krivičnog dela zločinačkog udruživanja, zloupotrebe službenog položaja, primanja mita, i davanja mita (Knežević oslobođen odgovornosti [[2010]]).
* 1. 4. - Švedski parlament je usvojio novi zakon o braku koji je spolno neutralan, a stupa na snagu [[1. 5.]]
* 1. 4. - Nevladine organizacije u Srbiji podnele prijavu protiv [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] zbog &quot;izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje&quot; na osnovu citata iz njegove knjige ''Vreme zmija–Pišćevi zapisi 1999-2000'' - usledila rasprava u javnosti.
* 1. 4. - Slučaj [[Miladin Kovačević|Miladina Kovačevića]] prepušten srpskom pravosuđu.
* [[2. 4.]] - Londonski samit [[G20]]: u principu dogovoreno 1.100 milijardi dolara za razne programe stabilnosti i oporavka.
* [[5. 4.]] - [[Severna Koreja]] lansira satelit [[Kwangmyŏngsŏng-2]] (Zvezda vodilja 2), što izaziva osudu iz međunarodne zajednice.
* 5. 4. - [[Gjorge Ivanov]] (VMRO-DPMNE) izabran je za predsednika Makedonije (do 2019).
* 5. 4. - Na izborima u [[Moldova|Moldovi]], [[Vladimir Voronin|Voroninovi]] komunisti treći put zaredom dobijaju apsolutnu većinu. Narednih dana dolazi do [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|krize i nereda]]; pošto nema većine za novog predsednika, novi izbori su održani u julu.
[[Datoteka:L'Aquila eathquake prefettura.jpg|mini|220px|Zemljotres u Akvili]]
* [[6. 4.]] - Razorni zemljotres pogodio grad [[L'Aquila|Akvilu]] u Italiji, blizu 300 mrtvih.
* [[7. 4.]] - U [[Zagreb]]u je održana svečanost podizanja [[Zastava NATO-a|NATO-ve zastave]] ispred zgrade [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|MORH]]-a.
* [[8. 4.]] - [[Somalski pirati]] oteli američki brod ''[[MV Maersk Alabama]]'', mornarica ga oslobodila četiri dana kasnije (→ film ''[[Captain Phillips (film)|Captain Phillips]]'' iz 2013. i mema &quot;I am the captain now&quot;).
* [[9. 4.]] - Izmjenjen [[Ustav Sjeverne Koreje]]: više se ne pominje komunizam.
* [[14. 4.]] - Dan nakon što je SB UN osudio neuspelo lansiranje satelita, Severna Koreja objavljuje da napušta razgovore Šest strana i nastavlja nuklearni program.
* [[17. 4.]] - Puštena je u promet dionica [[Autocesta A5|autoceste A5]] od [[Osijek]]a do [[Đakovo|Đakova]] dužine 32,5 [[kilometar]]a.
* 17. 4. - Suđenje ''[[The Pirate Bay]]''-u u Švedskoj: četvorica su osuđena na po godinu dana zatvora, globa i odštete iznose 3,5 miliona dolara.
* [[21. 4.]] - Međunarodnom sudu pravde podneske u postupku za utvrđivanje legalnosti proglašenja nezavisnosti [[Kosovo|Kosova i Metohije]] podnijelo je ukupno 35 zemalja članica [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a.
* 21. 4. - [[UNESCO]] pokrenuo [[Svetska digitalna biblioteka|Svetsku digitalnu biblioteku]].
* [[24. 4.]] - Štrajkač Zoran Bulatović u Novom Pazaru odsekao sebi prst;
* 24. 4. - [[Dobrivoje Tanasijević]] (''Dan Tana'') podneo ostavku na dužnost predsednika [[FK Crvena zvezda]].
* [[25. 4.]] - [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|EULEKS]] snage intervenisale suzavcem kako bi sprečile sukob Srba i Albanaca u Brđanima (severna Mitrovica).
* [[26. 4.]] - U [[Rijeka|Rijeci]] se održala akcija [[Homo si teć]], jedno od najvećih humanitarno-[[sport]]skih događanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[27. 4.]] - Uhapšen [[Sreten Jocić]] zbog sumnje da je umešan u ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] i [[Niko Franjić|Nike Franjića]] 23. okt/list. 2008.;
* 27. 4. - U [[Podgorica|Podgorici]] osuđen Damir Mandić na 30 godina zbog ubistva [[Duško Jovanović|Duška Jovanovića]], urednika &quot;[[Dan (novine)|Dana]]&quot;;
* april - EU naređuje Francuskoj, Španiji, Irskoj i Grčkoj da smanje budžetski deficit.
* [[29. 4.]] - [[Pandemija svinjske influence 2009.]]: pošto se bolest širi u Meksiku i SAD, [[WHO|Svetska zdravstvena organizacija]] proglašava vanrednu situaciju od međunarodnog značaja.
* [[30. 4.]] - Kriza automobilske industrije: [[Chrysler]] prijavljuje bankrot s ciljem reorganizacije. U junu nastaje Chrysler Group.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:City of Capitals 10th March 2013.JPG|mini|200px|''[[City of Capitals]]'' u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2012.]]
* [[4. 5.]] - Amerikanac ušao na imanje [[Aung San Suu Kyi]], dve nedelje pre kraja njenog kućnog pritvora - u avgustu dobija još 18 meseci.
* [[5. 5.]] - [[Veselin Šljivančanin]] pravosnažno osuđen u Hagu zbog zločina u [[Vukovar]]u 1991. na 17 godina (povećano sa 5, sledeće godine smanjeno na 10, pušten 2011.).
* [[6. 5.]] - [[Damir Dokić]], otac teniserke [[Jelena Dokić|Jelene]], priveden zbog pretnji australijskoj ambasadorki (osuđen na 15 meseci [[11. 6.]]).
* [[7. 5.]] - Prvi sastanak [[Istočno partnerstvo|Istočnog partnerstva]], inicijative EU i nekoliko istočnoevropskih zemalja.
* 7. 5. - [[Europska središnja banka]] smanjuje kamatu na 1%, uvodi [[kvantitativno popuštanje]] od 60 milijardi eura. Banka Engleske spušta na 0,5% i 50 milijardi funti popuštanja.
* [[8. 5.]] - [[Branimir Glavaš]] osuđen u Zagrebu na 10 godina zbog zločina nad Srbima 1991, istog dana pobegao u BiH.
* [[8. 5.|8]] - [[10. 5.]] - [[Datoteka:Karate pictogram.svg|25px]] U [[Zagreb]]u je održano Europsko prvenstvo u [[karate]]u, hrvatski predstavnici izborili su se za šest medalja (5 pojedinačno - 3 zlatne - [[Petra Volf]], [[Jelena Kovačević]] i [[Danil Domdjoni]] i 2 brončane - [[Ana Marija Čelan]] i [[Mirna Šenjug]] te ekipno ženske predstavnice također broncu).
* [[9. 5.]] - Nakon 18 dana štrajka glađu, radnici firme &quot;Prvi partizan&quot; iz [[Kragujevac|Kragujevca]] prekinuli štrajk nakon što je potpisan sporazum koji im garantuje povezivanje radnog staža i isplatu otpremnina.
* 9. 5. - [[Jacob Zuma]] je predsednik Južne Afrike (do 2018).
* [[10. 5.]] - [[Novak Đoković]] osvojio Otvoreno prvenstvo Srbije u tenisu, pobedivši u finalu Poljaka Lukasa Kubota sa 2:0 u setovima.
* [[13. 5.]] - Završeni izbori u Indiji, glasalo je 417/716 miliona glasača. Vladajući [[Indijski nacionalni kongres]] povećava broj mandata, [[Manmohan Singh]] ostaje premijer do 2014.
* [[15. 5.]] - Ruski [[Gazprom|Gasprom]] potpisao sporazume sa gasnim kompanijama Srbije, [[Bugarska|Bugarske]] i [[Grčka|Grčke]] za izgradnju gasovoda &quot;[[Južni tok]]&quot;.
* 12 - [[16. 5.]] - [[Eurosong 2009]] u Moskvi: pobedio [[Alexander Rybak]] iz Norveške (''Fairytale''), [[Regina]] iz BiH 9. (&quot;Bistra voda&quot;), [[Igor Cukrov]] i [[Andrea Šušnjara]] iz Hrvatske 18. (&quot;Lijepa Tena&quot;).
* [[17. 5.]] - U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] su održani [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalni i područni izbori]], prvi od osamostaljenja u kojima su [[Načelnik|načelnici]], [[Gradonačelnik|gradonačelnici]] i [[župan]]i bili birani neposredno.
* 17. 5. - [[Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama|Tamilski tigrovi]] priznali poraz na [[Šri Lanka|Sri Lanci]] - kraj [[Šrilankanski građanski rat|građanskog rata]] započetog [[1983]].
* [[18. 5.]] - Crnogorski predsednik [[Filip Vujanović]] u poseti Srbiji (prvi put od priznanja Kosova).
* [[19. 5.|19]] - [[21. 5.]] - Potpreds. SAD [[Joe Biden]] u poseti regionu: BiH 19., Beograd [[20. 5.|20.]], Kosovo 21. maja; vladika Artemije nije hteo dati blagoslov za posetu [[Manastir Visoki Dečani|Visokim Dečanima]], što je Sabor [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] poništio.
* [[20. 5.]] - U Irskoj je objavljen izveštaj Komisije za ispitivanje zlostavljanja dece: od oko 25.000 dece u institucijama od 1914, žalilo se 1.500.
* [[21. 5.]] - Dragan Marić, privatnik iz [[Valjevo|Valjeva]], sa dve bombe ušao u [[Predsedništvo Srbije]] preteći da će ih aktivirati ukoliko Vlada Srbije ne potpiše sa njim ugovor o vansudskom poravnanju. Nakon višečasovnih pregovora, Marića su jake policijske snage uspele da razoružaju i uhapse;
* 21. 5. - Afera oko maltretiranja narkomana koji se leče u centru &quot;[[Manastir Crna reka|Crna Reka]]&quot; u Srbiji.
* [[25. 5.]] - Severna Koreja izveštava da je izvela drugu nuklearnu probu.
* [[26. 5.]] - [[Vladan Lukić]] izabran za predsednika FK Crvena zvezda (do 2012).

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Air France let 447]]: avion Rio de Žaneiro - Pariz se srušio u Atlantski okean.
* 1. 6. - [[General Motors]] prijavljuje bankrot - sledi reorganizacija.
[[Datoteka:Female mammoth Vika from Serbia.jpg|160px|mini|[[Stepski mamut]] Vika iz [[Viminacijum]]a]]
* [[3. 6.]] - Kod [[Kostolac|Kostolca]] i Carskog mauzoleja pronađen skelet [[mamut]]a.
* [[4. 6.]] - [[Barack Obama]] drži govor u Kairu &quot;Novi početak&quot;.
* [[4. 6.|4]] - [[7. 6.]] - Na izborima za [[Evropski parlament]] pobijedila [[Evropska narodna partija]] (EPP).
* [[4. 6.]] - Na [[Cetinje]] se sastali šefovi država jugoistočne Evrope na samitu &quot;Raznolikost kulturne baštine - upravljanje i kulturna promocija&quot;.
* [[8. 6.]] - Umro [[gabon]]ski predsednik [[Omar Bongo]], na vlasti od [[1967]]. U oktobru, nakon izbora, nasleđuje ga sin [[Ali Bongo]] (do puča 2023).
* 8. 6. - Predstavljen iPhone 3GS, treća generacija [[iPhone]]a.
* [[10. 6.]] - Milo Đukanović po šesti put izabran za premijera Crne Gore.
* 10. 6. - Bosanska televizija prikazuje kućne snimke [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]].
* 10. 6. - U Srbiji ukinute vize za [[Rusija|Rusiju]].
* [[11. 6.]] - SZO proglašava [[Pandemija svinjske influence 2009.|pandemiju svinjske influence]].
* [[12. 6.]] - Na [[iran]]skim predsedničkim izborima reizabran [[Mahmud Ahmadinežad]]. Dolazi do [[Iranski protesti 2009.|protesta]] pristalica opozicionog kandidata [[Mir-Hossein Mousavi]]ja.
[[Datoteka:Michael Jackson Cannescropped.jpg|thumb|150px|† [[Michael Jackson]]]]
* [[15. 6.]] - Ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije postigli u Luksemburgu dogovor i izneli preporuku da se građanima Srbije i ostalih zemalja zapadnog Balkana ukinu vize za putovanje u države članice EU.
* [[18. 6.]] - U [[Novi Sad|Novom Sadu]] počeo Samit šefova država centralne Evrope.
* [[20. 6.]] - Otvoren je [[Akropoljski muzej]].
* [[21. 6.]] - [[Grenland]] preuzima kontrolu nad policijom, sudstvom i prirodnim resursima; [[Grenlandski jezik|grenlandski]] postaje jedini zvanični jezik.
* [[23. 6.]] - U [[Bugarska|Bugarskoj]], na osnovu Interpolove poternice, uhapšen [[Agim Čeku]], bivši kosovski premijer i komandant [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVK]] (ubrzo pušten).
* [[25. 6.]] - u Los Anđelesu, od posledica srčanog udara, umro je [[Michael Jackson]].
* [[28. 6.]] - Ustavna kriza u [[Honduras]]u: Vrhovni sud naredio smenu predsednika [[Manuel Zelaya|Zelaye]] zbog njegove namere da sazove glasanje o promeni ustava - vojska ga proterala iz zemlje.
* 28. 6. - [[Stephen Hawking]] priredio žurku za putnike kroz vreme u Cambridgeu: niko nije došao.
* [[29. 6.]] - [[Bernie Madoff]] je osuđen na 150 godina zatvora za najveću piramidalnu šemu u istoriji.
* [[30. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: Američke trupe zvanično su predale kontrolu nad gradovima i suverenost nad Irakom domaćim vlastima i povukle se u izolovane baze. Time je zvanično okončana šestogodišnja okupacija, koja je otpočela invazijom 2003. godine. godine. Definitivno povlačenje je najavljeno za 2011. godinu (ipak, patrolirali su ulicama [[Mosul]]a još nekoliko meseci, zbog zategnute situacije).

=== Jul/Juli/Srpanj ===

* [[1. 7.]] - [[Ivo Sanader]] iznenada podnosi ostavku na mjesto premijera Hrvatske i predsjednika [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] i kaže da se povlači iz politike;
* 1. 7. - [[12. 7.]] - [[Letnja univerzijada 2009.]] u Beogradu.
* [[2. 7.]] - Poznati srpski glumac, [[Žarko Laušević]], uhapšen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog boravka u toj zemlji bez posedovanja emigrantske vize.
* [[3. 7.]] - Vođa [[novi Pazar|novopazarskih]] [[vehabizam|vehabija]] [[Senad Ramović]] osuđen na 13 godina zbog terorizma i nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva.
[[Datoteka:Jadranka Kosor 2009 crop.jpg|thumb|150px|[[Jadranka Kosor]], premijer RH 2009-2011.]]
* [[5. 7.]] - Izbori u [[Bugarska|Bugarskoj]] donose promenu vlasti: nova partija [[Građani za evropski razvoj Bugarske|GERB]] nadmašila [[Bugarska socijalistička partija|socijaliste]] premijera [[Sergej Stanišev|Staniševa]]. [[Bojko Borisov]] je prvi put premijer do 2013.
* 5. 7. - Neredi u [[Ürümqi]]ju, [[Ujguri]] napadaju [[Han]] Kineze, oko 200 mrtvih.
* [[6. 7.]] - [[Jadranka Kosor]] izabrana za predsednicu Vlade Hrvatske.
* [[7. 7.]] - U blizini [[Batajnica|Batajnice]], srušio se [[Mikoyan MiG-29 'Fulcrum'|MiG 29]] Vojske Srbije, i tom prilikom poginuli su pilot Rade Ranđelović i vojnik Milan Ulemek.
* [[8. 7.]] - [[Nezavisno udruženje novinara Srbije|NUNS]] podneo krivične prijave protiv osoba u raznim televizijama i novinama za sprovođenje &quot;ratnohuškačke propagande&quot; krajem '80-tih i početkom '90-tih.
* [[9. 7.]] - Napad na [[žandarmerija|žandarmeriju]] kod Lučana ([[Bujanovac]], Srbija) - povređena dva žandarma.
* [[13. 7.]] - U [[Ankara|Ankari]] potpisan dogovor o izgradnji [[gasovod Nabuko|gasovoda Nabuko]] (plan napušten 2013).
* [[14. 7.]] - Dve osobe povređene od eksplozije bombe u [[Preševo|Preševu]].
* [[15. 7.]] - Samit [[Pokret nesvrstanih zemalja|Pokreta nesvrstanih zemalja]] u [[Šarm el Šeik]]u, [[Egipat]].
* [[16. 7.]] - U saobraćajnoj nesreći kod [[Luksor]]a poginulo devet srpskih državljana.
* 16. 7. - [[Island]] aplicirao za članstvo u [[EU]] (nova vlada odustala 2013.).
* [[17. 7.]] - [[2. 8.]] - [[Svetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.]] u Rimu: [[Milorad Čavić]] zlatna i srebrna medalja, [[Nađa Higl]] zlatna, vaterpolo reprezentacija Srbije zlatna i vaterpolo reprezentacija Hrvatske bronzana medalja.
* [[20. 7.]] - Braća [[Milan Lukić|Milan]] i [[Sredoje Lukić]] osuđeni u Hagu na doživotnu odn. 30 godina zbog zločina nad Muslimanima u [[Višegrad]]u 1992-94.
* [[24. 7.]] - U železničkoj nesreći kod [[Split]]a poginulo šest putnika;
* 24. 7. - Lider Srpske radikalne stranke, [[Vojislav Šešelj]], osuđen na 15 meseci zatvora pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškim tribunalom]] zbog nepoštovanja suda.
* 26 - 29. 7. - Sukob [[Nigerija|nigerijskih]] vlasti i [[Boko Haram]]a u više severoistočnih država - oko 1.000 mrtvih, većinom u [[Maiduguri]]ju. Osnivač BH, Muhamed Jusuf, ubijen je 30-tog.
* [[29. 7.]] - [[Siniša Vučinić]] (osnivač &quot;Srpskog četničkog pokreta Republike Srpske&quot;) pretio novinaru [[Miloš Vasić|Milošu Vasiću]] i poslaniku [[Žarko Korać|Žarku Koraću]].
* 29. 7. - Novi izbori u [[Moldova|Moldovi]]: komunisti ostaju najjači, ali izgubili su apsolutnu većinu. Četiri partije će osnovati Alijansu za evropske integracije, na vlasti do 2013.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Anders Fogh Rasmussen]] stupio na dužnost generalnog sekretara [[NATO]];
* 1. 8. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]]: Vaterpolo reprezentacija Srbije postala prvak sveta na SP održanom u Rimu, Hrvatska 3, Crna Gora 9; [[Vanja Udovičić]] je MVP a [[Filip Filipović (vaterpolista)|Filip Filipović]] najbolji strelac.
* [[7. 8.]] - Tajfun Morakot odnosi 500 života na [[Tajvan]]u.
* [[14. 8.]] - Teretni brod [[MV Arctic Sea]], izgubljen oko [[30. 7.]] na putu iz Finske u Alžir, lociran blizu [[Zelenortska Republika|Zelenog rta]].
* 14. 8. - Velika Britanija ukinula samoupravu na [[Turks i Caicos Otoci]]ma zbog ministarske korupcije (vraćena 2012.).
* 15 - 23. 8. - Svetsko prvenstvo u atletici, Berlin. [[Blanka Vlašić]] osvaja zlato. [[Caster Semenya]] iz Južne Afrike osvaja zlato na 800 metara, kasnije će morati da prođe kroz proveru pola.
* [[19. 8.]] - Nekoliko napada auto bombama i minobacačima u Bagdadu, stradalo je oko 100 ljudi.
* [[20. 8.]] - Libijac [[Abdelbaset Ali Mohmed Al Megrahi]], osuđen za uništenje [[Pan Am Flight 103|Pan Am-ovog aviona]] iznad Lokerbija [[1988]], pušten iz Škotske na slobodu iz razloga samilosti (umro 2012).
* [[24. 8.]] - [[Madonna]] održala koncert u Beogradu.
* [[25. 8.]] - [[anarhizam|Anarhistička]] organizacija &quot;Crni Ilija&quot; preuzela odgovornost za bacanje dva [[Molotovljev koktel|Molotovljeva koktela]] na ambasadu Grčke, 4. septembra uhapšeno nekoliko anarhista.
* [[30. 8.]] - Izbori u Japanu: opoziciona [[Demokratska partija Japana|Demokratska partija]] ubedljivo pobeđuje [[Liberalna demokratska partija (Japan)|liberal demokrate]]. [[Yukio Hatoyama]] će biti premijer manje od godinu dana, demokrate ostaju na vlasti do 2012.
* [[31. 8.]] - Skupština Srbije usvojila predlog kontroverznog Zakona o informisanju koji predviđa visoke novčane kazne za medije, uprkos mnogim kritikama.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - U Eurozoni počinje izbacivanje iz upotrebe sijalica [[žarulja]], počevši od mlečnih, kao i bistrih (jačih) od 100 W.
* [[3. 9.]] - U fabrici municije &quot;[[Prvi partizan]]&quot; u [[Užice|Užicu]] poginulo sedam radnika od eksplozije, proglašena jednodnevna žalost.
* 3. 9. - Novi neredi u [[Ürümqi]]ju, glavnom gradu kineskog [[Xinjiang]]a, nakon što su stotine ljudi prijavili da su ubodeni hipodermičkim iglama.
* [[4. 9.]] - Iz zatvora u Australiji pušten [[Dragan Vasiljković|Kapetan Dragan]] (Dragan Vasiljković), zbog sumnje u pošteno suđenje u Hrvatskoj (ipak izručen 2015, pušten 2020).
* 4. 9. - Udar kod Kunduza u Afganistanu: američki avioni, na nemački poziv, gađaju dve cisterne s gorivom koje su ukrali talibani - gine i preko 100 civila.
* [[5. 9.]] - U [[Ohridsko jezero|Ohridskom jezeru]] se udavilo 22 bugarskih turista.
* [[8. 9.]] - Na [[Pale|Palama]], u prisustvu predsednika Srbije [[Boris Tadić|Borisa Tadića]], otvorena OŠ &quot;Srbija&quot;.
* [[9. 9.]] - Kvalifikacije za Južnu Afriku: Srbija-Francuska 1:1, BiH-Turska 1:1, Engleska-Hrvatska 5:1, [[Zadar]]ski srednjoškolci u [[Prag]]u napali [[beograd]]ske gimnazijalce.
* [[11. 9.]] - Premijeri Pahor i Kosor dogovorili u Ljubljani da će Slovenija deblokirati proces [[Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji|pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji]] a Hrvatska pristaje na međunarodnu arbitražu za granični spor.
* 11. 9. - [[Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu|Euleks]] i MUP Srbije potpisali sporazum o tehničkoj saradnji.
* [[12. 9.]] - [[Pokret Čajanke]]: &quot;Marš poreskih obveznika na Washington&quot;, okupljanja u još nekoliko gradova.
* [[14. 9.]] - [[Florence Hartmann]] kažnjena zbog nepoštovanja [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]-ja, jer je objavila da je sud prikrio one delove dokumenata u vezi sa umešanošću Srbije u [[rat u Bosni i Hercegovini|rat u BiH]].
* 14. 9. - U američkoj operaciji u Somaliji ubijen je lider [[Al-Shabaab]]a Saleh Ali Saleh Nabhan
* [[17. 9.]] - U Beogradu huligani [[Ubistvo Brisa Tatona|pretukli Francuza Brisa Tatona]] - umire [[29. 9.]], sutradan dan žalosti u Beogradu.
* [[19. 9.]] - Iz bezbednosnih razloga otkazana sutrašnja [[Povorka ponosa]] u Beogradu.
* [[27. 9.]] - Izbori u Nemačkoj: [[Angela Merkel|Merkelina]] [[CDU]]/[[CSU]] povećava broj mandata, kao i liberali iz FDP.
* [[28. 9.]] - [[Ilija Jurišić]] osuđen u Beogradu na 12 godina zbog napada na [[Tuzlanska kolona|Tuzlansku kolonu]] [[1992]] (ponovo 2013, oslobođen optužbe 2016).
* 28. 9. - U [[Gvineja|Gvineji]] poginulo 157 demonstranata protiv [[Moussa Dadis Camara|Camarine]] vojne hunte.
* [[29. 9.]] - Zemljotres u [[Samoa]]nskim ostrvima magnitude 8,1 praćen cunamijem, 189 poginulih.
* [[30. 9.]] - Kengur ukraden iz beogradskog zoo-vrta, pobegao i završio pod kolima.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Uspostavljen je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva - ranije su tu funkciju imale sudije imenovane u [[Dom lordova]].
* [[2. 10.]] - Irci iz drugog puta podržali [[Lisabonski ugovor]], sa 67%. Poljski predsednik [[Lech Kaczyński]] potpisuje 10-tog, što ostavlja samo češkog predsednika [[Václav Klaus|Klausa]].
* [[4. 10.]] - [[Nogometni izgredi Široki Brijeg-Sarajevo]], poginuo jedan navijač.
[[Datoteka:Prime Minister of Greece George Papandreou taking his Oath of Office - 2009Oct06.jpg|150px|mini|Zakletva grčkog premijera [[Jorgos Papandreu|Papandreua]]]]
* 4. 10. - Vanredni parlamentarni izbori u [[Grčka|Grčkoj]]: ubedljiva pobeda [[Panhelenski socijalistički pokret|PASOK]]-a [[Georgios Papandreou Mlađi|Georgiosa Papandreoua]] nad nepopularnim [[Kostas Karamanlis|Kostasom Karamanlisom]] iz [[Nova demokratija|Nove demokratije]] - Papandreou premijer do 2011.
** Ubrzo se ispostavlja da su grčki deficit budžeta i javni dug mnogo veći nego što se mislilo, prvi paket mera štednje (austeriteta) dolazi u februaru. 
* [[6. 10.]] - Ukradena spomen-ploča [[Slavko Ćuruvija|Slavku Ćuruviji]].
* [[9. 10.]] - [[Nobelova nagrada za mir]] dodeljena novom predsedniku SAD [[Barack Obama|Baracku Obami]].
* [[10. 10.]] - [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Reprezentacija Srbije]] pobedom od 5:0 nad Rumunijom obezbedila prvo mesto u grupi i direktan plasman na Svetsko prvenstvo [[svjetski kup FIFA 2010|u Južnoj Africi]] 2010.
* 10. 10. - Potpisani Ciriški protokoli s namerom normalizovanja odnosa Turske i Jermenije (nijedna strana ih nije ratifikovala). 
* [[14. 10.]] - Oporavak [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jonesa]]: zatvoren preko 10.000.
* [[15. 10.]] - [[Bosna i Hercegovina]] među izabranima za nestalnu članicu [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] (2010-2011);
* 15. 10. - Zvaničnom početku gradnje [[Autocesta Bar-Boljare|Autoceste Bar-Boljare]] prisustvuju premijeri Srbije ([[Mirko Cvetković]]), Crne Gore ([[Milo Đukanović]]) i Hrvatske ([[Jadranka Kosor]]) (pravi početak 2015, prva dionica otvorena 2022).
* 15. 10. - Akcija &quot;Balkanski ratnik&quot; srpske [[BIA]] i američke [[DEA]]: na brodu blizu [[Urugvaj]]a zaplenjeno 2170&amp;nbsp;kg [[kokain]]a, uhapšeni i srpski državljani. Za organizaciju pošiljke je osumnjičen [[Darko Šarić]]. Prazninu će popuniti Škaljarski klan iz Kotora (Kavački klan se odvaja 2014).&lt;ref&gt;[https://www.krik.rs/rat-balkanskog-podzemlja-ubistva-veze-u-policiji-i-u-vrhu-drzave/ Rat balkanskog podzemlja: Ubistva, veze u policiji i u vrhu države]. krik.rs 05.05.2020.&lt;/ref&gt;
* oktobar - Nezaposlenost u SAD dostiže vrhunac od 10%, zatim kreći silazni trend (do 3,5% u februaru 2020).
* [[16. 10.]] - Otvoren je obnovljeni [[Novi muzej (Berlin)|Novi muzej]] u Berlinu, sa egipatskom i praistorijskom zbirkom.
* [[18. 10.]] - U napadu bombaša samoubice u Pišinu, u iranskom Balučistanu, ima 43 žrtve, među kojima komandanti Revolucionarne garde i plemenske vođe.
* [[20. 10.]] - Poseta ruskog predsednika [[Dmitrij Medvedev|Dmitrija Medvedeva]] Beogradu.
* [[21. 10.]] - Novi (svinjski) grip u Srbiji: prva žrtva je u okolini [[Kraljevo|Kraljeva]].
* [[22. 10.]] - [[Windows 7]] ulazi u maloprodaju.
* 22. 10. - Luteranska [[Crkva Švedske]] prihvata sklapanje [[Istopolni brak u Švedskoj|istopolnog braka]] (ranije ove godine, [[Eva Brunne]] je izabrana za biskupa Stokholma, prva lezbejka biskup).
* [[23. 10.]] - Petnaest kosovskih Albanaca se udavilo u [[Tisa|Tisi]], na granici Srbije i Mađarske;
* 23. 10. - Završena obnova [[Avalski toranj|Avalskog tornja]].
* [[24. 10.]] - Izbio požar u KBC &quot;Dragiša Mišović&quot; u Beogradu, velika materijalna šteta.
* [[25. 10.]] - Niz eksplozija u Bagdadu, 155 mrtvih, preko 700 ranjenih.
* [[26. 10.]] - [[Radovan Karadžić]] bojkotuje početak svog suđenja u Hagu.
* 26. 10. - ''Yahoo!'' ugasio web hosting servis [[GeoCities]].
* [[27. 10.]] - [[Biljana Plavšić]] puštena na slobodu posle odslužene 2/3 kazne.
* [[28. 10.]] - Eksplozija auto bombe u [[Peshawar]]u, 137 mrtvih.
* 28. 10. - Preds. Obama potpisao meru kojom se zakonodavstvo o zločinima iz mržnje proširuje na dela motivisana seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.
* [[31. 10.]] - U velikoj akciji policije Srbije (operacija &quot;Morava&quot;), u kojoj je učestvovalo oko 2000 policajaca, širom zemlje pohapšeno oko 500 narkodilera.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Bill Clinton|Bil Klinton]] prisustvovao otkrivanju svog spomenika u [[Priština|Prištini]], u bulevaru nazvanom po njemu (ranije Kralja Petra I Oslobodioca, tj. Lenjinova).
* [[3. 11.]] - Češki predsednik Klaus je konačno potpisao Lisabonski ugovor.
* [[4. 11.]] - Premijeri Hrvatske i Slovenije [[Jadranka Kosor]] i [[Borut Pahor]] potpisali u Stokholmu arbitražni sporazum o rešavanju graničnog spora.
* [[9. 11.]] - [[Saad Hariri]] je na čelu libanske vlade nacionalnog jedinstva, sa [[Hezbolah]]om (do 2011).
* [[11. 11.]] - Ministar zdravlja Republike Srbije, [[Tomica Milosavljević]], proglasio epidemiju novog virusa [[AH1N1]] na teritoriji cele Srbije.
* [[12. 11.]] - Penzionisani general [[Vojska Republike Srpske|VRS]] [[Dragomir Milošević]] pravosnažno osuđen na 29 godina zbog zločina nad civilima u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1994-95.
* [[15. 11.]] - Umro je [[patrijarh srpski Pavle]], proglašeno tri dana žalosti u Srbiji. Sahrani 19-tog prisustvuje nekoliko stotina hiljada ljudi (naslediće ga episkop niški [[Irinej (patrijarh srpski)|Irinej]], 2010-20).
* 15. 11. - Prvi krug lokalnih izbora na [[Kosovo|Kosovu]], prvih u organizaciji prištinskih vlasti. Vlada Srbije poziva Srbe da ne izlaze na izbore.
* [[16. 11.]] - Ruski antikorupcijski advokat [[Sergej Magnicki]] je umro u zatvoru. 
[[Datoteka:Matematička gimnazija - Mathematical Gymnasium Belgrade - MGB - Patriarch Pavle - 4.jpg|thumb|200px|† [[Patrijarh srpski Pavle]]]]
* [[18. 11.]] - Francuska se plasirala za Svetsko prvenstvo 2010. pobedom nad Irskom - [[Thierry Henry]] je igrao rukom pre odlučujućeg gola (faktor za uvođenje [[VAR videotehnologija|VAR videotehnologije]] oko 2018).
* 18. 11. - Alžir izborio plasman u majstorici sa Egiptom u Omdurmanu - zbog nereda dolazi do privremenog zahlađenja odnosa Egipta sa Sudanom i Alžirom.
* [[20. 11.]] - Izbija veliki skandal sa nameštanjem oko 200 fudbalskih utakmica u Evropi; uhapšeni su braća Ante i Milan Šapina.
* [[23. 11.]] - Svečano otvorena vojna baza &quot;Jug&quot; kod [[Bujanovac|Bujanovca]] u Srbiji.
* 23. 11. - Masakr u Maguindanaou na Filipinima: oteto i ubijeno 53 ljudi, članova porodice i pristalica lokalnog političara, kao i 32 novinara.
* [[24. 11.]] - [[Milorad Ulemek Legija|Milorad Ulemek]] i [[Zvezdan Jovanović]] pravosnažno osuđeni na po 40 godina zbog ubistva [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] 2003.
* 24. 11. - [[Provala sigurnosti na državnoj večeri SAD 2009]], prilikom koje tri nepozvana gosta dolaze u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na primanje u počast indijskog premijera [[Manmohan Singh|Manmohana Singha]] te se pred kamerama rukuju s predsjednikom Obamom.
* [[25. 11.]] - Vlada [[Dubai]]a objavila odlaganje isplate dugovanja investicione kompanije &quot;Dubai World&quot;, što izaziva potres na berzama.
* 25. 11. - Glasači [[Sveti Vincent i Grenadini|Svetog Vincenta i Grenadina]] na referendumu odbacili prijedlog za uvođenje republike umjesto [[Monarhija Svetog Vincenta i Grenadina|monarhije]].
* [[27. 11.]] - Prvi izveštaj državne revizije o budžetu u Srbiji.
* 27. 11. - Bomba u vozu Nevski ekspres u Rusiji izaziva iskliznuće i pogibiju 28 osoba.
* [[29. 11.]] - Švajcarski referendum podržava zabranu gradnje novih minareta (u zemlji ih ima četiri).
* [[30. 11.]] - Skupština Srbije usvojila Statut AP [[Vojvodina|Vojvodine]] kao i prateći Zakon o prenosu nadležnosti.
* 30. 11. - [[Veliki hadronski sudarač]] je akcelerator sa česticama najveće energije, 1,18 TeV., što će se još povećati u prvom periodu rada, do 2013.
* 30. 11. - Denominacija [[severnokorejski von|severnokorejskog vona]] (skidanje dve nule), uz rok od svega sedam dana i ograničenu količinu novca koja se može promeniti, izaziva paniku u [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Severnoj Koreji]].
* 30. 11. - Grčka vlada objavila da radi na ispravljanju &quot;nedostatka kredibiliteta&quot; na finansijskim tržištima.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Msu-museum-contemporary-art-zagreb.jpg|mini|[[Muzej suvremene umjetnosti]] u Zagrebu]]
* [[1. 12.]] - {{flagicon|Evropa}} Stupio na snagu [[Lisabonski ugovor]], kao i [[Povelja Evropske unije o temeljnim pravima]].
* 1. 12. - [[Herman Van Rompuy]] je prvi trajni [[Predsjednik Europskog vijeća]]. [[Catherine Ashton]] je [[Visoki predstavnik Unije za spoljne poslove i sigurnosnu politiku]] (do 2014).
* 1. 12. - Počela rasprava o zakonitosti proglašenja nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u Hagu.
* [[2. 12.]] - Nakon što je 30. 11. imao saobraćajnu nesreću, otkriva se da je golfer [[Tiger Woods]] imao vanbračnu vezu - gubi nekoliko sponzora.
* [[3. 12.]] - Prvi deo emisije &quot;(Ne)moć države&quot; u okviru serijala &quot;Insajder&quot; na TV [[B92]] o kriminalnim dosijeima navijačkih vođa - autorka [[Brankica Stanković]] zatim izložena pretnjama smrću.
* 3. 12. - Vojni lider [[Gvineja|Gvineje]] [[Moussa Dadis Camara]] ranjen u pokušaju ubistva, nakon čega napušta zemlju.
* [[4. 12.]] - Tjednik &quot;[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]&quot; Srpskog narodnog vijeća ulazi u javnu prodaju.
* [[5. 12.]] - Prvo putovanje kruzera ''[[MS Oasis of the Seas]]'', prvog iz klase i najvećeg na svetu.
* 5. 12. - Požar u noćnom klubu u [[Perm]]u, 158 mrtvih.
* [[7. 12.]] - Evropska unija odblokirala primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom.
* 7 - 18. 12. - U Kopenhagenu održana Konferencija UN o promeni klime, uključujući konferenciju COP 15 - završena je neobavezujućom deklaracijom.
* [[10. 12.]] - U Srbiji stupio na snagu novi Zakon o saobraćaju.
* 10. 12. - U Grčkoj objavljeno da je dug zemlje dostigao 300 milijardi eura, najviše u modernoj istoriji (113% GDP-a, mada Eurozona dozvoljava samo 60%). Ovog meseca sve tri agencije spuštaju kreditni rejting zemlje, koji će padati do 2011.
* [[12. 12.]] - Otvoren [[Muzej suvremene umjetnosti]] u Zagrebu.
[[Datoteka:SchengenAgreement map.svg|thumb|180px|[[Schengenski sporazum|Šengen]]]]
* [[13. 12.]] - Obnovljena železnička linija [[Beograd]]-[[Sarajevo]], prekinuta [[1992]].
* [[14. 12.]] - Skupština [[Vojvodina|Vojvodine]] proglasila novi [[statut Vojvodine|statut]].
* [[15. 12.]] - Prvi let [[Boeing 787]] Dreamliner, u službi od 2011.
* [[16. 12.]] - [[Nauru]] priznao [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]], prethodnog dana i [[Abhazija|Abhaziju]], nakon što je u aprilu 2008. priznao Kosovo - prvi takav slučaj.
* decembar - mart - Hladna zima u Evropi. (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]])
* [[17. 12.]] - Reizbor sudija u Srbiji (deo reforme sudstva).
* [[19. 12.]] - Ukinute vize za zemlje [[Schengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] građanima Srbije (sa izuzetkom Kosova i nosioca [plavog] pasoša SRJ), [[Makedonija|Makedonije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]].
* [[22. 12.]] - Presuđeno u slučaju [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]].
* 22. 12. - Srbija u [[Stockholm|Stokholmu]] predala zahtev za kandidaturu u EU.
* [[24. 12.]] - Papa [[Benedikt XVI]] srušen od strane mentalno nestabilne žene prilikom ponoćne mise u Rimu (kardinal Etchegaray je  polomio kuk).
* [[27. 12.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|Predsjednički izbori u Hrvatskoj]]: u drugi krug odlaze [[Ivo Josipović]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) i [[Milan Bandić]] (nezavisan).
* [[31. 12.]] - Vlada Srbije odlučila podneti protivtužbu protiv Hrvatske za genocid.

=== Kroz godinu ===
* Kina je najveći izvoznik, pretekla je Nemačku; privreda je porasla 9,5%.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2010/jan/10/china-tops-germany-exports China becomes world's biggest exporter] theguardian.com 10 Jan 2010&lt;/ref&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija: Rođeni 2008.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija: Umrli 2008.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[4. 1.]] - [[Ivan Gubijan]], hrvatski atletičar (*[[1923]].)
* [[9. 1.]] - [[Ljubica Sokić]], srpska slikarka (*[[1914]]).
* [[12. 1.]] - Ranko Trbojević, arhitekta (* [[1927]])
* 12. 1. - Branko Savić, prvi fotoreporter Tanjuga (* [[1915]])
* [[14. 1.]] - [[Ricardo Montalbán]], meksički glumac (* [[1920]])
* 14. 1. - [[Dušan Džamonja]], hrvatski kipar (* [[1928]])
* 14. 1. - [[Petar Anđelović]], hrvatski franjevac, provincijal Bosne Srebrene (* [[1937]].)
* [[16. 1.]]- [[Bogdan Tirnanić]], srpski novinar (*1941).
* [[17. 1.]] - [[Tomislav Crnković]], hrvatski nogometaš (* [[1929]].)
* [[20. 1.]] - [[Zvonimir Petričević]] Đimi, arhitekta i košarkaš-reprezentativac (* [[1940]])
* [[22. 1.]] - [[Zvonimir Skerl]], dirigent, pijanista, trombonista, kompozitor (* [[1934]])
* [[25. 1.]] - Đorđe Lazin, prof. Pravnog fakulteta u Beogradu (* [[1950]])
* [[26. 1.]] - [[Radoslav Radivojević]], reditelj, upravnik Pozorišta &quot;Bora Stanković&quot; u Vranju (* [[1943]])
* [[27. 1.]] - [[John Updike]], američki književnik (* [[1932]])
* 27. 1. - Dušan Ivković - Džigi Bau, bokser, urbana legenda (* [[1938]])
* [[29. 1.]] - [[Ivo Škarić]], hrvatski jezikoslovac (* [[1933]].)
* 29. 1. - Aleksandar Veselinović, solista Beogradske opere (* [[1931]])
* [[30. 1.]] - Branimir Ristić, doajen srpske onkologije (* [[1933]])

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Ferdinand Radovan]], hrvatski operni pjevač (* [[1938]].)
* [[3. 2.]] - Amfilohije Živković, arhimandrit manastira Jasenovac (* [[1971]])
* [[4. 2.]] - [[Novak Roganović]], srpski fudbaler (* [[1932]])
* [[5. 2.]] - Radisav Bata Gvozdenović, srpski sportski novinar (* [[1939]])
* [[6. 2.]] - [[James Whitmore]], američki glumac (*[[1921]])
* 6. 2. - [[Borislav Popović]], operski reditelj (* [[1931]])
* [[7. 2.]] - [[Zlatibor Petrović]], prof. Veterinarskog fak. u Beogradu, akademik (* [[1921]])
* [[8. 2.]] - [[Marian Cozma]], rumunjski rukometaš (* [[1982]].)
* [[9. 2.]] - [[Milan Antić]], profesor i dekan Mašinskog fak. u Bg. (* [[1924]])
* [[10. 2.]] - [[Gavra Mačejin]], prvi gensek. Šahovskog saveza Jugoslavije (* [[1918]])
* [[12. 2.]] - [[Mirko Bulović]], srpski glumac (*[[1930]])
* [[22. 2.]] - [[Milutin Čolić]], jedan od osnivača [[FEST]]-a (*[[1919]])
* 22. 2. - [[Milan Brujić]], književnik, novinar, scenarista (* [[1937]])
* [[25. 2.]] - [[Philip Jose Farmer]], američki SF pisac (*1918.)
* [[26. 2.]] - [[Đuro Damjanović]], književnik (* [[1945]])
* [[27. 2.]] - [[Slobodan Habić]], kompozitor, muz. pisac, ured. Redakcije ozbiljne muzike RTV Bg. (* [[1922]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Joao Bernardo Vieira]], predsjednik Gvineje Bisao (*1939.)
* [[5. 3.]] - [[Mile Stanković]], pozorišni glumac (* [[1950]])
* [[7. 3.]] - [[Jelica Bjeli]]-Hadžić, glumica (* [[1922]])
* [[8. 3.]] - [[Mara Janković]], pop i džez pevačica (* [[1926]])
* [[11. 3.]] - [[Senad Beganović]], fudbaler (* [[1961]])
* [[15. 3.]] - [[Ron Silver]], američki glumac i politički aktivist (*1946.)
* 15. 3. - [[Egon Fekete]], srpski lingvista (* [[1931]])
* [[16. 3.]] - [[Boris Mutić]], hrvatski sportski novinar (*1939.)
* [[18. 3.]] - [[Natasha Richardson]], engleska glumica (*1963.)
* [[20. 3.]] - [[Vladimir Savčić Čobi]], srpski muzičar (*1948)
* [[28. 3.]] - [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar (* [[1943]])
* 28. 3. - [[Aleksandar Dolgij]], arhitekta i majstor umetničke fotografije (* [[1931]])
* [[29. 3.]] - [[Petar Birčanin]], motociklista, petostruki državni prvak (* [[1987]])
* [[31. 3.]] - [[Boško Karanović]], slikar i grafičar, utemeljivač moderne srpske grafike (* [[1924]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Nedeljko Deretić]], fotoreporter Tanjuga (* [[1950]])
* [[6. 4.]] - [[Petar Marinković]], bivši gen. sekretar Teniskog saveza Jugoslavije (* 1939)
* [[7. 4.]] - [[Irena Grickat-Radulović]], leksikograf, srpski akademik (* [[1922]])
* [[11. 4.]] - Vukosava Đurić, internista-kardiolog, utemeljivač beogradske kardiološke škole (* 1920)
* [[15. 4.]] - [[Radivoje Grbić]], specijalista interne medicine, dekan Medicinskog fakulteta BU (* [[1935]])
* [[17. 4.]] - Branislav Živković, novinar i urednik novosadskog &quot;Dnevnika&quot;
* 17. 4. - [[Jane Bahtijarević]], bokser niškog &quot;Radničkog&quot;, reprezentativac (* [[1946]])
* [[19. 4.]] - [[J. G. Ballard]], književnik (* [[1930]])
* [[22. 4.]] - [[Jack Cardiff]], kinematograf i režiser (* [[1914]])
* [[23. 4.]] - [[Vera Crnobori]], novinarka (* [[1925]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Leon Davičo]], novinar, osnivač i gl. urednik Politike Ekspres, službenik UNESCO, UNICEF i UNHCR (* [[1926]])
* [[12. 5.]] - [[Mladen Srbinović]], srpski slikar, akademik (* [[1925]])
* [[14. 5.]] - [[Aleksandar Fotez]], TV reditelj (* [[1951]])
* 14. 5. - Rajko Ruvidić, prof. Medicinskog fakulteta u Bg. (* [[1920]])
* [[15. 5.]] - Bojan Selimović, novinar i direktor Studija B (* [[1946]])
* [[26. 5.]] - [[Danijel Marušić]], hrvatski redatelj (* [[1931]].)

=== Jun/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Dmitar Šegrt]], srpski političar i privrednik (* [[1953]])
* [[3. 6.]] - [[David Carradine]], glumac (* [[1936]])
* [[5. 6.]] - [[Branislav Kovačević]], istoričar i akademik (*[[1933]])
* [[6. 6.]] - [[Zoran Purešević]], novinar (* [[1958]])
* [[8. 6.]] - [[Omar Bongo]], predsednik Gabona od 1967. (*[[1935]])
* [[9. 6.]] - [[Zvonimir Berković]], hrvatski filmski scenarist i redatelj, dramaturg, kritičar i esejist (* [[1928]].)
* 9. 6. - [[Srdan Kovačević]], crnogorski akademski vajar (*[[1933]])
* [[14. 6.]] - [[Dragoš Ivanović]], novinar (*[[1928]])
* [[15. 6.]] - [[Vladimir Bebić]], hrvatski političar (*1946.)
* [[17. 6.]] - [[Ralf Dahrendorf]], sociolog, politikolog (* [[1929]])
* [[19. 6.]] - [[Dalibor Brozović]], hrvatski akademik, jezikoslovac, političar (* [[1927]].)
* [[24. 6.]] - [[Olja Ivanjicki]], srpska slikarka (*1931)
* [[25. 6.]] - [[Farrah Fawcett]], američka glumica (* [[1947]].)
* 25. 6. - [[Michael Jackson]], američki pop pjevač (*1958.)
* 25. 6. - [[Yasmine (pevačica)|Yasmine]], belgijska pevačica (* [[1972]])

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Karl Malden]], američki glumac (* [[1912]])
* [[6. 7.]] - [[Robert McNamara]], bivši sekretar odbrane SAD (* [[1916]])
* [[10. 7.]] - [[Jovan Ervačinović]], vajar (* [[1929]])
* [[12. 7.]] - [[Darko Glavan]], hrvatski povjesničar umjetnosti, glazbeni kritičar (* [[1951]])
* [[14. 7.]] - [[Dagmar Stojanović Videnović]], slikar i scenograf (* [[1943]])
* [[16. 7.]] - [[Andrija Mikeš]], sarajevski onkolog (* [[1918]])
* [[17. 7.]] - [[Walter Cronkite]], američki novinar i TV-voditelj (*[[1916]])
* 17. 7. - [[Leszek Kołakowski]], filozof (* [[1927]])
* [[20. 7.]] - [[Petar Šobajić]], filmski producent (* [[1924]])
* 20. 7. - [[Jovan Milošević]], maš. inženjer, gen. dir. RTB Bor, pred. opštine (* [[1931]])
* [[21. 7.]] - [[Dušan Kvapil]], lektor i prof. Filol. fak. u Bg. (* [[1934]])
* [[23. 7.]] - [[Pavle Todorović]], dir. Gradskog zavoda za javno zdravlje u Bg. (* [[1939]])
* [[26. 7.]] - [[Vladimir Puhalo]], hrvatski glumac (* [[1947]].)
* [[31. 7.]] - [[Bobby Robson]], engleski nogometaš i trener (* [[1933]])

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Borka Vučić]], srpska bankarka (* [[1926]])
* 1. 8. - [[Corazon Aquino]], bivša predsjednica Filipina (* [[1933]])
* [[6. 8.]] - [[Savka Dabčević-Kučar]], hrvatska političarka i ekonomistica (* [[1923]])
* [[7. 8.]] - [[Danko Popović]], srpski književnik (* [[1928]])
* [[13. 8.]] - [[Kosta Kilibarda]], crnogorski vajar (* [[1942]])
* 13. 8. - [[Les Paul]], muzički pronalazač (* [[1915]])
* [[16. 8.]] - [[Celestin Sardelić]], hrvatski političar (* [[1944]])
* [[22. 8.]] - [[Ratko Nikić]], novinar i urednik Radio Beograda (* [[1948]])
* [[25. 8.]] - [[Ted Kennedy]], američki političar (* [[1932]])
* [[26. 8.]] - [[Aleksandar Jovanović]], arheolog, profesor FF u Bg. (* [[1947]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - [[Vuk Pavlović]], scenarista, dramaturg (* [[1970]])
* [[6. 9.]] - [[Vanja Drach]], hrvatski glumac (* [[1932]])
* 6. 9. - [[Nada Iveljić]], hrvatska književnica (* [[1931]])
* [[8. 9.]] - [[Mike Bongiorno]], italijanski TV-voditelj (* [[1924]])
* [[9. 9.]] - [[Miroslav Sukdolak]], filmski i TV snimatelj (* [[1930]])
* [[12. 9.]] - [[Živorad Lazić]], novinar, književnik i scenarista (* [[1933]])
* 12. 9. - [[Norman Borlaug]], američki agronom, pokretač &quot;Zelene revolucije&quot; i dobitnik Nobelove nagrade za mir (* [[1914]])
* [[14. 9.]] - [[Patrick Swayze]], američki glumac (*[[1952]])
* [[16. 9.]] - [[Aleksandar Sekulić]], književnik (* [[1937]])
* [[18. 9.]] - [[Jelena Ječmenica]], operska pevačica (* [[1928]])
* 18. 9. - [[Irving Kristol]], &quot;kum neokonzervativizma&quot; (* [[1920]])
* [[19. 9.]] - [[Dušan Kanazir]], lekar, biolog, akademik (* [[1921]])
* 19. 9. - [[Kapitalina Erić]], glumica (* [[1919]])
* [[20. 9.]] - [[Dejan Krstović]], pozorišni reditelj (* [[1965]])
* 22.9.- Mladen Pavković, hrvatski novinar i publicist (*1951)
* [[23. 9.]] - [[Ertuğrul Osman]], 43. glava Osmanove kuće (* [[1912]])
* [[29. 9.]] - [[Pavel Popovič]], kosmonaut (* [[1930]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[5. 10.]] - [[Izrailj Geljfand]], matematičar (* [[1913]])
* [[13. 10.]] - [[Ivan Đuranec]], hrvatski rukometaš (* [[1942]].)
* 13. 10. - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor (* [[1927]])
* [[21. 10.]] - [[Bogdan Kršić]], slikar, grafičar, profesor FPU u Bg. (* [[1932]])
* 21. 10. - [[Ženi Lebl]] (Jovanka Lebl), novinarka, književnica, istoričarka (* [[1927]])
* 21. 10. - [[Ivan Radojičić]], urednik i voditelj Beograda 202 (* [[1970]])
* [[30. 10.]] - [[Claude Lévi-Strauss]], antropolog (* [[1908]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[2. 11.]] - [[Dušan Beleslin]], direktor Instituta za farmakologiju u Bg. (* 1931)
* [[8. 11.]] - [[Vitalij Ginzburg]], fizičar nobelovac (* [[1916]])
* [[10. 11.]] - [[Robert Enke]], njemački nogometaš (* [[1977]].)
* 10. 11. - [[Dušan Dančuo]], pevač starogradske muzike (* [[1922]])
* 10. 11. - [[Slobodan Momčilović]] Moča, doajen sportskog novinarstva (* [[1944]])
* [[11. 11.]] - [[Novica Urošević]], folk kompozitor, aranžer, producent (* [[1945]])
* [[13. 11.]] - [[Ljubica Vrsajkov]]-Sivčev, operska pevačica, primadona Bg. opere (* 1926)
* [[14. 11.]] - [[Sima Ćirković]], srpski istoričar (* [[1929]])
* [[15. 11.]] - [[Patrijarh srpski Pavle|Patrijarh Pavle]], poglavar [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (* [[1914]].)
* [[21. 11.]] - Kosara [[Kosa Bokšan]] - Omčikus, srpska slikarka (* [[1925]])
* [[23. 11.]] - [[Vedran Šamanović]], hrvatski snimatelj, redatelj i fotograf (* [[1968]].)
* [[25. 11.]] - [[Josip Gucmirtl]], hrvatski nogometaš (* 1942)
* [[28. 11.]] - [[Vujica Rešin Tucić]], književnik, urednik, dramaturg (* [[1941]])
* 28. 11. - [[Milan Bulajić]], diplomata, publicista, osnivač Muzeja žrtava genocida (* [[1928]])
* [[29. 11.]] - [[Dragomir Brajković]], književnik, novinar (* [[1947]])
* [[30. 11.]] - [[Milorad Pavić]], srpski pisac (* [[1929]].)
* 30. 11. - [[Milan Babić (pevač)|Milan Babić]], srpski pevač narodne muzike (* [[1944]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - [[Vjekoslav Šutej]], hrvatski dirigent (* [[1951]].)
* 2. 12. - [[Nenad Žilić]], slikar (* [[1957]])
* 2. 12. - [[Pavle Stefanović]], pevač narodne muzike (* [[1925]])
* [[5. 12.]] - [[Gordana Bogojević Kovačević]], srpska košarkašica (* [[1974]])
* [[14. 12.]] - [[Miodrag Jovanović (fudbaler)|Miodrag Jovanović]] - Minda, srpski fudbaler (* [[1922]])
* 14. 12. - [[Milka Lukić]], srpska glumica (* [[1936]])
* [[16. 12.]] - [[Jegor Gajdar]], ruski političar i ekonomista (* [[1956]])
* [[17. 12.]] - [[Jovan Sekulić]], istoričar, osnivač Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda (* [[1921]])
* 17. 12. - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač (* [[1927]])
* [[18. 12.]] - [[Oskar Danon]], jugoslovenski dirigent i kompozitor (*[[1913]])
* [[20. 12.]] - [[Brittany Murphy]], američka glumica (* [[1977]])
* [[25. 12.]] - [[Radovan Ivšić]], hrvatski pjesnik, pisac, dramatik, prevoditelj, esejist i nadrealist (* [[1921]].)
* [[31. 12.]] - [[Radomir Vučić]], koreograf, prvak i direktor Baleta N.P. u Beogradu (* [[1948]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Charles K. Kao]] (revolucionarna dostignuća u vezi prenosa svetlosti u [[Optičko vlakno|vlaknima]] radi [[Fiberoptička komunikacija|fiberoptičke komunikacije]]), [[Willard S. Boyle]] i [[George E. Smith]] (pronalazak [[CCD senzor]]a)
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Venkatraman Ramakrishnan]], [[Thomas A. Steitz]] i [[Ada E. Yonath]] (proučavanje strukture i funkcije [[ribozom]]a)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Elizabeth H. Blackburn]], [[Carolyn W. Greider]] i [[Jack W. Szostak]] (otkriće kako [[Telomera|telomeri]] i enzim [[telomeraza]] štite [[hromozom]]e)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Herta Müller]] (koncetracijom poezije i otvorenošću proze prikazuje pejzaž obespravljenih)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Barack Obama]] (vanredni napori za ojačanje međunarodne diplomatije i saradnje među narodima)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Elinor Ostrom]] (analiza ekonomske uprave, naročito zajedničkih dobara [[:en:Common-pool resource|CPR]]) i [[Oliver E. Williamson]] (analiza ekonomske uprave, naročito [[Teorija firme|granica firme]])

== Vidi takođe: ==
[[Popis godina|Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{reference}}

=== Literatura ===
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2009.html Hronologija događaja 2009] (Srbija), Medijski arhiv Ebart
{{commonscat|2009}}

[[Kategorija:2009.]]</text>
      <sha1>jq2o5ed7qj5pohc577mq142pfgasb8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suzana Mančić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55325</id>
    <revision>
      <id>42662391</id>
      <parentid>41801150</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:30:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1700" sha1="3ibnavgvwozonno7qnhtwwycu37xtxp" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Suzana Mančić
| slika           =
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1956|11|22|df=y}}
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''Suzana Mančić''' ([[Beograd]], [[22. 11.]] [[1956]]). je [[Srbija|srpska]] glumica, pevačica, tv voditelj. 

Karijeru je započela pesmom „Ogledalce, ogledalce“ sa nepunih 18. godina. Kasnije se oprobala kao voditelj zabavnih emisije, dugo godina je vodila tv emisiju gde se izvlačile dobine [[LOTO]] kombinacije. Zbog toga je i dobila nadimak „LOTO devojka“, te postala jednom od ikona popularne kulture u [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. 

Devedesetih je učestvovala u putujućoj humorističko-erotskoj pozorišnoj predstavi „Sekplozija“.

2000-ih se slikala za [[Playboy]].

== Film i TV ==
Kao poznato lice pojavljivala se u više filmova često glumeći samu sebe.
* 2007. – 2008. “Selo gori, a baba se češlja film i tv serija ...Svetlana
* 2002. – „Hotel sa 7 zvezdica“
* 1985. – „Navijač“ ... Lidija Bauer
* 1987. – „Jugovizija“ igrala je samu sebe
* 1985. - “Piknik“ 
* 1985. – „Žikina dinastija“
* 1985. – „Ćao inspektore“ .. igrala je samu sebe

== Vanjske veze ==
* [http://www.imdb.com/name/nm0541410/ Suzana Mančič na IMDb]


{{Lifetime|1956| |Mančić, Suzana}}

[[Kategorija:Pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srpski TV-voditelji]]</text>
      <sha1>3ibnavgvwozonno7qnhtwwycu37xtxp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662392</id>
      <parentid>42662391</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:31:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1650" sha1="8pgvzqf7gnlitu3sm1tp7ta9z4u6e3l" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Suzana Mančić
| slika           =
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1956|11|22|df=y}}
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''Suzana Mančić''' ([[Beograd]], [[22. 11.]] [[1956]]). je [[Srbija|srpska]] glumica, pevačica, tv voditelj. 

Karijeru je započela pesmom „Ogledalce, ogledalce“ sa nepunih 18. godina. Kasnije se oprobala kao voditelj zabavnih emisije, dugo godina je vodila tv emisiju gde se izvlačile dobine [[LOTO]] kombinacije. Zbog toga je i dobila nadimak „LOTO devojka“, te postala jednom od ikona popularne kulture u [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. 

Devedesetih je učestvovala u putujućoj humorističko-erotskoj pozorišnoj predstavi „Sekplozija“.

2000-ih se slikala za [[Playboy]].

== Film i TV ==
Kao poznato lice pojavljivala se u više filmova često glumeći samu sebe.
* 2007. – 2008. “Selo gori, a baba se češlja film i tv serija ...Svetlana
* 2002. – „Hotel sa 7 zvezdica“
* 1985. – „Navijač“ ... Lidija Bauer
* 1987. – „Jugovizija“ igrala je samu sebe
* 1985. - “Piknik“ 
* 1985. – „Žikina dinastija“
* 1985. – „Ćao inspektore“ .. igrala je samu sebe

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime}}

{{Lifetime|1956| |Mančić, Suzana}}

[[Kategorija:Pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srpski TV-voditelji]]</text>
      <sha1>8pgvzqf7gnlitu3sm1tp7ta9z4u6e3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67869</id>
    <revision>
      <id>42662421</id>
      <parentid>42661410</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:46:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar/Siječanj */</comment>
      <origin>42662421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73773" sha1="42md721v7jnl6xqncj8774j2v41hh6j" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2010}}
Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].

Označena je kao:
* Međunarodna godina biodiverziteta
* Međunarodna godina omladine
* Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]]
* [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011.
* 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi.
* 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega.
* 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi.
* [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke.
* 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena.
* 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015).
* [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]].
* [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]].
[[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]]
* [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio preko 200.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&amp;nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]].
* 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]].
* 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]].
* [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje &quot;teške nepravilnosti&quot; u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%).
* [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije.
* januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji.
* [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti.
* 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. 
* [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina.
* [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]].
* 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]).
* [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija.
* [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020).
* 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije.
* [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]).
* [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani &quot;Kemijski Ali&quot; obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih za vrijeme vladavine [[Sadam Husein|Sadama Huseina]].
* [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora.
* [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta).
* [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione).
* [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13.
* decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]).

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]].
* 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi.
* [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g.
* [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić).
* [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima.
* 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone).
* [[7. 2.]] - [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]] [[2004]]-[[2005|05]], ostvario je tesnu pobedu nad [[Julija Timošenko|Julijom Timošenko]] u drugom krugu [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora.
* 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17.
* [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas.
* 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]].
* 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]].
* [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni.
* [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]].
* [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. 
** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&amp;nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom.
* [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]].
* 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju.
* [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa.
* [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza.
* [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na &quot;izazivanje opšte opasnosti&quot;, oslobođeni [[16. 6.]]).
* 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina.
* [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata.
[[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]]
* [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]].
* 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata.
* [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe.
* 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]])
* [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]].
* 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u.
* [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]].
* 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi.
* [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%).
* [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m).
* [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih).

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]].
* 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]).
* [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika (&quot;Seljačka buna&quot;), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja.
* [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]].
* [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori.
* [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]].
* [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija.
* 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju.
* [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana.
* 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini).
* 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija &quot;[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]&quot;, poznata i kao &quot;Šeherezada&quot; po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL).
** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i &quot;[[Kad lišće pada]]&quot;. Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti.
* [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije.
* [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom.
* 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu.
* [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora.
* [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]].
* [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane.
* [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo).
* [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.).
* 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26.
* [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici.
* 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]].
* [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije.
* 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji.
* [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat.
* 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]].
* 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]]
* [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku.
* 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura.
* [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]].
* 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]].
* [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]].
* [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade.
* [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice).
* [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]].
* 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen.
* 30/[[31.3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, &quot;na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde&quot;.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']]
* [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama).
* [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''.
* [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]].
* [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]].
* 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana.
* [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]].
* [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]].
* 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda.
* [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali novi [[START (2010)|START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]].
* [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]].
* [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]].
* 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i &quot;[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]&quot;
* [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore.
* 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja.
* [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u.
* [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape.
* [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih.
* 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u.
* [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu.
* 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu.
* [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda.
[[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]]
* [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici.
* [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]].
* [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program).
* [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad.
* 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] (&quot;Joca Amsterdam&quot;), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]].
* [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade.
* 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]].
* 21. 4. - Sporazumom [[Ukrajina|ukrajinskog]] predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] i [[Rusija|ruskog]] predsjednika [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrija Medvjedeva]] na 25 godina produžen boravak ruske [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]] u bazi [[Sevastopolj]] (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]).
* [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP).
* [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica.
* [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija).
* [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu.
* 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. 
* [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila novac iz paketa pomoći, degradiran na &quot;smeće&quot; status - gubici na berzama.
* [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31.10.]]

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]]
* [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]).
* 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]].
* [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci.
* 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015).
* [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]].
* 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta.
* [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir.
* [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta.
* 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]].
* [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio &quot;Evropski stabilizacioni mehanizam&quot; - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]).
* [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]].
* 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016).
* [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj.
* [[14.5.|14]] -[[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]].
* [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m.
* 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja.
* [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]).
* [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u.
* [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100.
* 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta.
* [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]]
* 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum''.
* [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka.
* 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena.
* [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica).
* 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]).
* [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]].
[[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|180px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]]
* [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije &quot;Balkanski ratnik&quot;).
* [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher &quot;Dudus&quot; Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada).
* 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''.
* [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].
* 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. (&quot;Ovo je Balkan&quot;), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. (&quot;Thunder and Lightning&quot;).
* [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]].
* [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici.
* [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca.
* 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta.
* [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući &quot;Gimnih&quot; formuli - nema državnih simbola ni naziva.
* 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine.
* [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]].
* 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao.
* 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma &quot;Pevec&quot; otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića.
* [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, &quot;za&quot; oko 51,5%.
* 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina.
* [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske.
* 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice).
* [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]).
* [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].
* [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine.
* ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]].
* [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005).
* [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].).
* 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u.
* [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]].
* 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot;).
* 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]]
* [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena).
* [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije.
* 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime &quot;[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]&quot;.
* [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u.
* 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna).
* [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga).
* 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke.
* 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu.
* [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]].
* 26. 6. - Završena druga sezona &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000).
* 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]].
* [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista.
* [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro &quot;špijuna&quot; (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva.
* [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u &quot;Operaciji Kraba&quot;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak.
* [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici.
* [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]).
* [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju.
* [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]].
* 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno.
* [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]].
* [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
* 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: &quot;bilo bi pozdravljeno&quot; da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine.
* [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu).
* 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika.
* [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala.
* 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona.
* 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu.
* [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije).
* [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba.
* 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila.
* 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja).
* [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]).
* [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3.
* 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7.
* [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju.
* 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act'').
* [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo.
* [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu.
* [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu.
* [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]).
* 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole.
* [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu.
* [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.).
* [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća.
* jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]]
[[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]]
* srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.).
* [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi.
* [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]].
* [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane.
* 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut &quot;kosovski dodatak&quot; zaposlenima na Kosovu.
* [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima.
* [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo.
* [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]
* [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a.
* [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar.
* [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika.
* [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a.
* [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu.
* [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima.
* [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi.
* [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]).
* 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom.
* [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske.
* [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: &quot;nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana...&quot; (posetio i druge zemlje regiona).
* [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]].
* [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8).

=== Septembar/Rujan ===
* [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji.
* [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane.
* 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih).
* [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]].
* [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu.
* 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]).
[[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]]
* [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]].
* 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta.
* 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici.
* [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14.
* 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku).
* [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1.
* septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije.
* [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]).
* [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a.
* 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]].
* [[20. 9.]] - Srbijanska televizija &quot;Fox&quot; se rebrandirala u &quot;[[Prva srpska televizija]]&quot; (Prva).
* [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali.
* [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica &quot;Telekoma Srbija&quot; na Kosovu.
* 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane.
* [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke.
* 27. 9. - Srbijanska televizija &quot;Košava&quot; se fuzionisala sa &quot;[[Happy TV]]&quot;.
* [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]]
* [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik &quot;Novosti&quot; sa naslovnicom &quot;Obadva, obadva su pala!&quot;, u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje.
* 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]].
* [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]].
* 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA.
* 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat.
* [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća &quot;Kargo 10&quot;.
* 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara &quot;crvenog mulja&quot; poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u.
* [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012)
* [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd.
* 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća.
* 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]].
* 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]].
* [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj &quot;[[Tuzlanska kolona]]&quot;) koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje.
* [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu.
* [[12. 10.]] - &quot;Zvezdini&quot; huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija.
* [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara.
* [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu.
* 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora.
* [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]].
* [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje.
* [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]].
* 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&amp;nbsp;kg [[heroin]]a.
* 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima.
* 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD.
* [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]].
* 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi.
* [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe.
* [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a.
* [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca.
* 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su &quot;Republikanski talas&quot;: [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]].
* [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta.
* 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]].
* [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen &quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; planeta Sunčevog sustava.
[[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|&quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; Sunčevog sustava]]
* [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u &quot;istorijskoj poseti&quot; [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]].
* [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka &quot;Puta u demokratiju&quot;, najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012.
* [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]].
* 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji.
* [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji.
* 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]].
* [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid.
* [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989).
* 13. 11. - Bivša &quot;[[Lokice|Lokica]]&quot; Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije).
* [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad.
* 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto.
* [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
[[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]]
* 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice.
* [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara.
* [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]].
* [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova.
* [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd.
* [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine.
* [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode.
* 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]].
* [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]].
* [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije.
* [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]).
* [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina.
* [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih.
* 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji).

=== Decembar/Prosinac ===
* početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]).
* [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine.
* [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija.
* [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu.
* [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]].
* [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu.
* [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji).
* 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom.
* 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde.
* [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku.
* 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine.
* [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine.
* [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a.
* 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu.
* [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]].
* 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize.
* [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.).
* 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14).
* [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora.
* 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj &quot;[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]&quot;.
* [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14.
* 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put.
* [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara).
* [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]].
* [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada.
* [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]].
* 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike &quot;Sloboda&quot;, [[Čačak]], nema povređenih.
* 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednica &quot;Grandova&quot; zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]).

=== Kroz godinu ===
* 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]].
* Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]])
* [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]])
* [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]])
* [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]])
* [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]])
* [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].)
* [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]])
* [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].)
* [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]])
* 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].)
* [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].)
* 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]])
* [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].)
* 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]])
* [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]])
* [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]])
* [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]])
* [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] )
* [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]])
* [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]])
* [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].)
* [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]])
* 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].)
* [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]])
* [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]])
* [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].)
* [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].)
* [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]])
* [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].)
* [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]])
* [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]])
* [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]])
* [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]])
* [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].)
* [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]])
* [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]])
* [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]])
* 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].)
* [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].)
* 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]])
* 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]])
* [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]])
* [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]])
* 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]])
* [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].)
* [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]])
* [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]])
* [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]])
* 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]])
* [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]])
* 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]])
* [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].)
* [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]])
* [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]])
* [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]])
* [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].)
* 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]])
* [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]])
* 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]])
* [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].)
* [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].)

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]])
* [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]])
* [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]])
* [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]])
* 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]])
* [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]])
* [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]])
* 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe &quot;Berekini&quot; (* [[1960]].)
* [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]])
* [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]])
* [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].)
* [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].)
* [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].)
* [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].)
* [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].)
* [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].)
* [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]])
* [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]])
* 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]])
* [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]])
* [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].)
* [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]])
* [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].)

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].)
* [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]])
* [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]])
* [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]])
* [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]])
* [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]])
* [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]])
* [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]])
* [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]])
* [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].)
* [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].)
* [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]])
* 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]])
* [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].)
* [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]])
* [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].)
* [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]])
* [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]])
* 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].)
* [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]])
* [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]])
* [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]])
* [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].)
* 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].)
* [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-&quot;prorok&quot; (* [[2008]])
* [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]])
* [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].)
* [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]])
* [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]])
* [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]])
* [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]])
* [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]])
* [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]])
* [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]])
* [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]])
* [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]])
* [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]])
* 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]])
* [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].)
* 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]])
* [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]])
* [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].)
* [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]])
* [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].)
* [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]])
* [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]])
* [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]])
* [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]])
* [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju])

== Reference ==
{{reference}}

== Vidi takođe: ==
[[Godišnji kalendar]]

== Vanjske veze ==

{{commonscat|2010}}

[[Kategorija:2010.]]</text>
      <sha1>42md721v7jnl6xqncj8774j2v41hh6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masakr u Columbineu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78149</id>
    <revision>
      <id>42662331</id>
      <parentid>42642686</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:00:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>dopuna</comment>
      <origin>42662331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5459" sha1="rz31p41fp670rr3hb35is1ahenb9kql" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
|naziv =Masakr u srednjoj školi Columbine
|slika = Columbine fbi diagram 0004.jpg
|opis = Dijagram 
|lokacija = [[Columbine (Colorado)|Columbine]], Colorado, SAD
|meta = učenici i nastavnici [[Columbine High School|srednje škole Columbine]].
|datum = 20. april 1999.
|vrijeme = 11:19 – 12:08
|vremenska zona = [[UTC-6]]
|tip = [[školska pucnjava]], [[masovno ubistvo]], [[masakr]], [[ubistvo i samoubistvo]], [[suicidallni napad]], [[improvizirana eksplozivna napada|pokušaj napada improviziranim eksplozivom]]
|mrtvih = 15 (uključujući 2 počinitelja)
|ranjenih = 24
|počinitelji = [[Eric Harris i Dylan Klebold]]
|oružje = [[Intratec TEC-DC9]], [[Hi-Point 995 Carbine]], [[Savage Arms|&quot;pumperica&quot; Savage 67H]], [[Savage Arms|Stevens 311D skraćena dvocjevka]]
}}

'''Masakr u srednjoj školi Columbine''' ({{lang-en|Columbine High School massacre}}) se odigrao u utorak 20. aprila 1999. godine u [[Columbine High School|srednjoj školi Columbine]], smještenoj u [[Columbine (Colorado)|Columbineu]], [[neinkorporirano područje|neinkorporiranom području]] [[Jefferson (okrug u Coloradu)|okruga Jefferson]] u [[sjedinjene Američke Države|američkoj državi Colorado]], smještenoj u blizini gradova [[Denver]] i [[Littleton (Colorado)|Littleton]]. Dva učenika - [[Eric Harris i Dylan Klebold]] - su tom prilikom napali napali učenike i osoblje, ubivši 12 učenika i jednog nastavnika, te ozlijedivši 21 učenika uz 3 koja su ozlijeđena prilikom pokušaja bijega iz škole. Napadači su nakon toga izvršili samoubistvo. Taj je događaj predstavljao četvrti najveći [[školska pucnjava|školski masakr]] u američkoj historiji - iza [[Katastrofa škole u Bathu|katastrofe škole u Bathu]] 1927. godine, [[Masakr na Virginia Techu|masakra na Virginia Techu]] 2007. godine i [[Charles Whitman|Masakra na Univerzitetu Teksasa]] 1966. godine, odnosno najveći u historiji američkih srednjih škola. 

Masakr je duboko potresao i šokirao američku javnost, s obzirom na svoje razmjere, iznenadnost kao i na okolnosti te nikada pravilno razjašnjene motive. Zbog toga je odmah postao predmetom brojnih debata, odnosno argument koga su koristili protivnici američkog [[pravo na oružje|prava na držanje oružje]]. Rasprave su se osim oružja ticala i svakodnevnice američkih srednjih školama, postojanja klika, raznih [[potkultura|supkultura]] kao i uticaja muzike, nasilnih filmova i video-igara na američku omladinu. Reakcije američke javnosti neposredno nakon masakra se često navode kao školski primjer [[moralna panika|moralne panike]].

Masakr u Columbineu smatra se jednim od najozloglašenijih masakara u Sjedinjenim Američkim Državama. Zaključno s junom 2025. nadahnuo je više od 70 [[Copycat zločin|''copycat'' napada]], što predstavlja fenomen poznat pod nazivom [[Columbineov efekat|Columineov efekat]], a izraz ''Columbine'' postao je sinonim za savremene školske pucnjave. Columbine je postao inspiracija za brojna umjetnička djela, a međunarodnoj javnosti je, između ostalog, poznat i po ''[[Bowling for Columbine]]'', popularnom i [[Oscar za najbolji dokumentarni film|Oscarom]] nagrađenom dokumentarcu [[Michael Moore|Michaela Moorea]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Columbine High School massacre}}
* [http://i.cnn.net/cnn/SPECIALS/2000/columbine.cd/videos/Evac_1.mpg Video of the evacuation in progress], [http://i.cnn.net/cnn/SPECIALS/2000/columbine.cd/videos/Evac_3.mpg Second video of the evacuation] (CNN)
* [http://www.hopecolumbine.org/ HOPE Columbine Memorial Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210209154739/http://www.hopecolumbine.org/ |date=2021-02-09 }}
* {{findagrave|grid=7980644}}
* [http://www.columbinememorial.org/ Columbine Memorial]
* [http://jefferson.lib.co.us/cltragedy2.html Jefferson County CO Library – Columbine massacre archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208234124/http://www.jefferson.lib.co.us/cltragedy2.html |date=2007-02-08 }}
* [http://www.lfcnews.com/ The Lullaby for Columbine Project]
* [http://www.boulderdailycamera.com/shooting/22chronology.html Chronology of the attack]
&lt;!-- * [http://www.jsonline.com/news/may99/0514swat.asp Issues about police at Columbine] Link does not go to any article ---&gt;
* [http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/mass/littleton/index_1.html A detailed report on crimelibrary.com]
* [http://cnn.com/SPECIALS/2000/columbine.cd/Pages/TOC.htm Additional details] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101208211402/http://www.cnn.com/SPECIALS/2000/columbine.cd/Pages/TOC.htm |date=2010-12-08 }} from CNN
* [http://sc.jeffco.k12.co.us/education/school/school.php?sectionid=282 Columbine High School Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214230501/http://sc.jeffco.k12.co.us/education/school/school.php?sectionid=282 |date=2005-12-14 }}
* [http://www.youtube.com/watch?v=NbP0IW3zhMw Patricia Nielsen's 911 call from the Library]

{{Coord|39|36|12|N|105|04|29|W|region:US-CO_type:landmark|display=title}}
&lt;!---Editors: Please note that this article has its own category. Adding other categories here will likely cause a double listing. Please check, and add, categories to the Columbine High massacre category.---&gt;

[[Kategorija:1999.]]
[[Kategorija:Masakri]]
[[Kategorija:Kriminal u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Colorado]]
[[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država (1991–danas)]]</text>
      <sha1>rz31p41fp670rr3hb35is1ahenb9kql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Postum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101194</id>
    <revision>
      <id>42662377</id>
      <parentid>42447699</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:40:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8482" sha1="0z0zrk0k111b3dosyf3r5b2iw7z2jwc" xml:space="preserve">{{otheruses}}

'''Marko Kasijan Latinije Postum''' ({{jez-lat| Marcus Cassianus Latinius Postumus}}), ubijen [[269]]. godine), poznatiji samo kao '''Postum''', bio je [[Rimsko carstvo|rimski]] uzurpator koji je vladao [[Galorimsko carstvo|Galorimskim carstvom]] od [[260]]. do svoje smrti.

[[Datoteka:Postumus.jpg|thumb|300px|'''Postum na antonijanu iskovanom u Triru'''. Na poleđini se vidi boginja Viktorija. Novac verovatno slavi pobedu nad Jutungima 260. zahvaljujući kojij je Postum poneo titulu ''Germanicus Maximus''.]]

== Dolazak na presto ==

Tokom krize 3. veka koja je zahvatila Rimsko carstvo jedan od najtežih udaraca se odigrao [[259]]. kada je car [[Valerijan (car)|Valerijan]] zarobljen i odveden u sužanjstvo od strane [[Sasanidsko carstvo|persijskog kralja]] [[Šapur I|Šapura I]]. Valerijanov [[sin]] i savladar, [[Galijen]] morao je da uporno brani Italiju i podunavske provincije od navala varvarskih [[Alamani|Alamana]] i [[Sarmati|Sarmata]] i istovremeno vodi borbu sa brojnim uzurpatorima ([[Ingenus]] i [[Regalijan]] u Podunavlju, [[Makrijan Major|Makrijan]] i [[Kvijet]] u Egiptu).&lt;ref&gt;O Valerijanu i Galijenu: ''CAH XII'', str. 41-48; Potter, str. 252-264.&lt;/ref&gt;. U proleće [[260]]. [[Jutungi]], jedna od alamanskih skupina, su preduzeli pohod na Italiju i uspeli su da, i pored Galijenove potere, sa sobom odvedu veliki broj zarobljenika. Sudeći po [[Latinski jezik|latinskom]] natpisu, pronađenom [[1992]]. u [[Nemačka|nemačkom]] gradu [[Augzburg]]u, [[22. april]]a i [[23. april]]a [[260]]. Jutunge je presrela rimska vojska iz Germanije i Recije predvođena vojskovođom Markom Simplicinijem Genijalidom, potpuno ih porazila i oslobodila nekoliko hiljada italskih zarobljenika. Natpis, koji je podignut [[12. septembar|12. septembra]] [[260]]. je datovan po konzulatu avgusta Postuma i izvesnog Honoratijana. Drugim rečima, Postumova vladavina je započela najverovatnije posle poraza Jutunga u periodu između maja i jula.&lt;ref&gt;O natpisu iz Augzburga: Potter, str. 256-266.&lt;/ref&gt; Po istoričaru [[Zosim]]u, koji je svoju ''Novu istoriju'' sastavio oko [[500]]. goodine, Postum je, kao namesnik [[Donja Germanija|Donje Germanije]], plen zadobijen u pohodu razdelio vojnicima. Protiv ovog poteza su reagovali Galijenov sin i savladar [[Salonin]] i [[pretorijanski prefekt]] Silvan koji su zatražili da se već razdeljeni plen vrati. Vojska se tada pobunila, opsela Koloniju Agrpipinu, današnji [[Keln]], gde su se Salonin i Silvan nalazili, a po zauzimanju grada i ubistva mladog cara i njegovih ljudi, legionari su Postuma izabrali za cara. Njegovu vlast su, sem germanskih provincija, prihvatile i [[Galija]] (sem Narbonske Galije tj. [[Provansa|Provanse]]) i [[Britanija (rimska provincija)|Britanija]]. Posle [[261]]. i [[Hispanija]] je priznala Postuma za svog vladara &lt;ref&gt;Potter, str. 257.&lt;/ref&gt;.

== Borba sa Galijenom ==

[[Datoteka:Augsburger Weihestein l.jpg|thumb|left|'''Natpis iz Augzburga''', pronađen 1992. godine, pružio je ključan dokaz za datovanje početka Postumove vlade u period između maja i jula [[260]]. godine.]]

Kada je u Podunavlju najzad zavladalo zatišje, [[Galijen]] je [[265]]. godine organizovao opsežan pohod protiv Postuma. U početku Galijen je bio uspešan i opseo je Postuma u galskom gradu koji izvori nisu imenovali. Međutim, prilikom jednog obilaska poprišta borbi, Galijen je ranjen [[strela|strelom]] od strane jednog od opsednutih. Njegova rana se zatim iskomplikovala i car se povukao južno od [[Alpi|Alpa]] da bi se [[266]]. ponovo posvetio borbi sa [[Goti]]ma na Balkanu. U Medilanu (današnjem [[Milano|Milanu]]) Galijen je ostavio vojskovođu [[Aureol]]a da brani Italiju od upada varvara i potencijalnog pohoda galorimskog cara Postuma. Početkom [[268]]. godine, računajući na Galijenovu udaljenost, Aureol se proglasio za cara u Milanu. Galijen se brzo vratio u Italiju, potukao Aureola i naterao ga da se skloni u Milan. Aureol je odatle priznao Postuma za svog savladara najverovatnije u pokušaju da dobije vojnu pomoć i oslobodi se opsade. Postum se ipak nije oglasio po pitanju ove ponude, a Aureol je ubijen od strane vojnika novog cara [[Klaudije II Gotski|Klaudija II Gotskog]], koji je preuzeo rimski presto nakon što su balkanski oficiri početkom septembra [[268]]. izveli atentat na Galijena &lt;ref&gt;Potterstr. 264. Za detaljniju verziju događaja: CAH XII, str. 47-48.&lt;/ref&gt;.

== Administracija i novac ==

Postum se izgleda nije interesovao za proširenje domena kojim je vladao. Sudeći po predstavama na novcu i titulama koje je koristio smatrao se za legitimnog rimskog cara i želeo je da bude priznat za Galijenovog savladara. Među vodećim ljudima Postumovog režima nalazila su se dvojica romanizovanih aristokrata, koji su, sudeći po gentilnim imenima, bili [[Gali|galskog]] porekla [[Viktorin|Marko Piavonije Viktorin]] i [[Tetrik I|Gaj Esuvije Tetrik]] &lt;ref&gt;CAH XII, str. 260-261.&lt;/ref&gt;. Viktorin je zajedno sa Postumom bio konzul [[267]]. godine, dok je Tetrik bio jedan od članova paralelnog galorimskog senata i docnije namesnik provincije [[Akvitanija|Akvitanije]] &lt;ref&gt;Za karijere Viktorina i Tetrika vidi: ''PLRE'', str. 965; str. 885.&lt;/ref&gt;. Sudeći po sačuvanom novcu koji je Postum kovao u [[Trir]]u, bar zakratko je uspeo da plasira novac boljeg kvaliteta od onoga koji je kovao Galijen i pokušao je da obnovi korišćenje sestercija, srebrnog novca koji su Rimljani koristili u svakodnevnim poslovima a koji je tokom [[Kriza III veka|krize 3. veka]] potpuno devalviran. Međutim, u Galiji je izgleda robno-novčana privreda bila manje razvijena nego u mediteranskim krajevima carstva, tako da je Postum dobrim delom koristio srebrni novac iz vremena [[Antonini|Antonina]] tako što je preko postojećih motiva kovao oznake karakteristične za njegovu vladu. Prednost recikliranja novca iz vremena Antonina bila je u sferi carske propagande i ideologije pošto je npr. [[260]]. u Triru Postum kovao medaljone vredne dva srebrnjaka koji su ga predstavljali slično [[Hadrijan]]u koji je bio poznat u rimskoj tradiciji kao ''obnovitelj provincija'' &lt;ref&gt;O Postumovom novcu: ''CAH XII'', 334, 348-9, 355, 687.&lt;/ref&gt;.

== Pad ==

Nakon što je [[Klaudije II Gotski]] postao rimski car Hispanija se vratila pod okrilje centralne vlade i time je prestala da bude deo Galorimskog carstva. O samim okolnostima izvori ne pružaju dodatne detalje. Klaudijevo zauzimanje [[Narbonska Galija|Narbonske Galije]] poznato nam je zahvaljujući natpisu nađenom u [[Francuska|francuskom]] gradu [[Grenobl]]u koji uspešnu akciju pripisuje Juliju Placidijanu, prefektu noćne straže Rima [[vigili]]ma &lt;ref&gt;Potter, str. 265.&lt;/ref&gt;. Iako je potpunu hronologiju događaja teško utvrditi, u današnjoj istorijskoj nauci se smatra da su ovi događaji usledili nakon Postumovog ubistva. Naime, u [[Majnc]]u se [[269]]. protiv Postuma pobunio izvesni [[Lelijan|Ulpije Kornelije Lelijan]] koji se proglasio za cara. Postum je uspeo da ga porazi i likvidira, ali je potom stradao u pobuni vojnika kojima je prethodno zabranio da opljačkaju zauzeti grad. Postuma je zamenio izvesni [[Marko Aurelije Marije|Marije]], a zatim i Viktorin koji je sada možda već dogurao do položaja pretorijanskog prefekta. Bilo kako bilo, borbe za presto Galorimskog carstva su dovele do gubitka Hispanije i Narbonske Galije, ali nakon što se Viktorin učvrstio osipalje teritorija je zaustavljeno zakratko &lt;ref&gt;Potter, str. 263-4.&lt;/ref&gt;.

Pošto je [[Aurelijan]] već [[273]]. pokorio Galorimsko carstvo i vratio ga pod centralnu upravu, Postum se danas u istoriografiji smatra za najsposobnijeg među galorimskim vladarima.

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* The Cambridge Ancient History, Vol. XII, The Crisis of Empire, A.D. 193-337, Eds. A.K. Bowman, P. Garnsey, A. Cameron, Cambridge 2005 (drugo izdanje).
* Potter, D.S, The Roman Empire at Bay, AD 180-395, London - New York 2004.
* The Prosopography of the Later Roman Empire I: A.D. 260 - 395, Eds. A.H.M. Jones, J.R. Martindale, J. Morris, Cambridge 1971, str. 720.

== Vanjske veze ==

* [http://www.roman-emperors.org/postumus.htm &quot;Biografija Postuma&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200720033134/http://www.roman-emperors.org/postumus.htm |date=2020-07-20 }} na sajtu ''De Imperatoribus Romanis'' 
* [http://www.wildwinds.com/coins/ric/postumus/i.html &quot;Postumov novac&quot;]
{{Commonscat|Postumus}}

[[Kategorija:Umrli 269.]]
[[Kategorija:Rimski uzurpatori]]
[[Kategorija:Kriza 3. vijeka]]</text>
      <sha1>0z0zrk0k111b3dosyf3r5b2iw7z2jwc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42662405</id>
      <parentid>42662219</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:21:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Načini ishrane */</comment>
      <origin>42662405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20870" sha1="ghqyrzh1i8zqo7pat63zmkdr9mt8c7i" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>ghqyrzh1i8zqo7pat63zmkdr9mt8c7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Imitacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>118730</id>
    <revision>
      <id>42662330</id>
      <parentid>42239824</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:48:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="875" sha1="3yr2p9xvsiiqshz94rnytuwp4pevzkt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Makak neonatal imitation.png|thumb|300px|Beba [[majmun]] imitira [[čovjek]]a.]]
'''Imitacija''' je oponašanje gestova, grimasa i načina [[ponašanje|ponašanja]] nekog [[model]]a. Rezultat je ugledanja na [[osoba|osobu]] ili [[grupa|grupu]] čije su karakteristike slične [[potreba]]ma koje [[osoba]] koja imitira želi da zadovolji. U [[teorija|teoriji]] [[učenje|učenja]] jedan od prvih stupnjeva socijalizacije kada [[dete]] imitacijom uči [[ponašanje]] koje je karakteristično za porodicu, [[grupa|grupu]] ili kraj u kome živi i za šta dobija odgovarajuću gratifikaciju.

== Povezano ==
* [[Copycat zločin|''Copycat'' zločin]] – krivično djelo počinjeno imitiranjem prethodnog zločina

== Izvori ==
{{RSR}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]

[[es:Mimesis#Sociología]]
[[fr:Gabriel Tarde#Les lois de l'imitation]]</text>
      <sha1>3yr2p9xvsiiqshz94rnytuwp4pevzkt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Funchal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>136441</id>
    <revision>
      <id>42662373</id>
      <parentid>42562509</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:02:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku FNC.png datotekom [[:File:Funchal,_Portugal_(coat_of_arms).png|Funchal,_Portugal_(coat_of_arms).png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: old name is not meaningful).</comment>
      <origin>42662373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12285" sha1="izir6ltbttrsz87e8mt7jyr4p7r4sas" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime = Funchal 
| ime_genitiv = Funchala
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Concelho do Funchal&lt;/small&gt;
| slika_panorama = Funchal Pico da Cruz.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike = Panorama Funchala
| slika_zastava = Pt-fnc1.png
| slika_zastava_veličina = 60px
| slika_grb = Funchal, Portugal (coat of arms).png
| slika_grb_veličina = 60px
| slika_karta     =Location FNC.svg
| veličina_karte  =260px
| opis_karte      =Položaj Funchala na Madeiri
| širina-stupnjevi = 32
| širina-minute = 39
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 16
| dužina-minute = 55
| dužina-oznaka = W
| lokacija_ime = [[Spisak država|Država]]
| lokacija_info = {{flag|Portugal}} 
| lokacija1_ime = [[Autonomne portugalske regije|Autonomna regija]]
| lokacija1_info = [[Autonomna regija Madeira|Madeira]]
| lokacija2_ime = Distrikt
| lokacija2_info = [[Distinkt Funchal]]

| dijelovi =&lt;small&gt;Imaculado Coração de Maria, Monte, Santa Luzia, Santa Maria Maior, Santo António, São Gonçalo, São Martinho, São Pedro, São Roque, Sé
&lt;/small&gt;
| vrsta_dijelova =freguesias
| d1-d50
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Miguel Filipe Machado de Albuquerque
| površina_ukupna = 76,25 km²
| visina = 0 -600
| stanovništvo_godina = 2001.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 
| stanovništvo_gustoća = 
| stanovništvo_uže = 103 961 &lt;ref name=mon/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 1 332 /km²
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 
| vremenska_zona_DST = Zapadnoeuropsko vrijeme [[UTC+0]]
| utc_pomak_DST = Zapadnoeuropsko ljetno vrijeme [[UTC+1]]
| poštanski_broj =9050 / 9060
| pozivni_broj =(+351) 291 XXX-XXXX
| web_stranica = [http://www1.cm-funchal.pt/ Câmara Municipal de Funchal]
}}
'''Funchal ''' je najveći grad od 103 961 stanovnika &lt;ref name=mon&gt;{{cite web
 | url =http://www1.cm-funchal.pt/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=38&amp;Itemid=208
 | title =''Dados sobre o Concelho''
 | accessdate =21. 11. 2011
 | language =portugalski
 | publisher =Câmara Municipal de Funchal
 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; na [[ostrvo|otoku]] [[Madeira|Madeiri]], i već pet vijekova administrativni centar [[portugal]]ske [[Autonomna regija Madeira|Autonomne Pokrajine Madeira]] u [[Atlantik|Atlanskom oceanu]] i istoimenog [[Distinkt Funchal|Distikta Funchal]].

''Funchal'' je sjedište [[univerzitet]]a (Universidade da Madeira) koji vodi porijeklo od [[isusovci|jezuitskog]] kolegija iz [[1569]]. i [[Dijeceza|biskupije]] od [[1514]].&lt;ref name=enq/&gt;

Danas je ''Funchal '' (sa okolicom) poznata turistička destinacija zahvaljujući internacionalnom [[aerodrom]]u (Aeroporto de Funchal) i luci u koju svraćaju brojni [[Brod za krstarenje|cruiseri]] i [[Jahta|jahte]] na plovidbi preko [[Atlantik]]a.

== Geografija ==
Centar ''Funchala'' leži u prirodnom [[Amfiteatar|amfiteatru]], na jugoistočnoj obali otoka [[Madeira]] koji se blago spušta prema dolini i prirodnoj luci, ali se odmah iza centra grada uzdižu brda visoka preko 1200 m, tako da se neka periferijska naselja nalaze i na 600 m, kao Monte do kojeg vozi [[žičara]]. U unutrašnjosti otoka nekih 9&amp;nbsp;km od centra grada, nalazi se suptropska šuma [[Laurisilva]], koja je [[1999]]. uvrštena na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]].

''Distiktu Funchal'' pripadaju i obližnji naseljeni otoci [[Porto Santo]] (43&amp;nbsp;km²) i [[Desertas]] (3 otoka od 14&amp;nbsp;km²) i 160&amp;nbsp;km udaljeni [[arhipelag]] [[Selvagens]] (od 18&amp;nbsp;km²), koji je nenaseljeni rezervat prirode. ''Funchal'' je udaljen 978&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Lisabon]]a.

[[Datoteka:Funchal, Jardim Botânico da Madeira (View of Funchal from Jardim Botânico).jpg|thumb|240px|left|Panorama Funchala]]
[[Datoteka:Funchal, Jardins da Quinta Vigia (lookout).jpg|thumb|240px|left|Pogled na marinu i gradsku luku]]
== Historija ==
''Funchal'' je osnovao oko [[1425]]., pomorac [[João Gonçalves Zarco]], koji se naselio na tom mjestu sa članovima svoje porodice.&lt;ref name=enq/&gt; On je šest godina ranije -[[1419]]. zajedno sa kapetanom [[Tristão Vaz Teixeira|Teixeirom]] otkrio [[arhipelag]] - [[Madeira|Madeiru]]. Zahvaljujući svom geografskom položaju, ''Funchal'' je ubrzo postao značajna pomorska luka, a zbog dobrog tla i najatraktivnija zona za nove naseljenike, tako da je ''Funchal'' vrlo brzo izrastao u najveće naselje na [[Madeira|Madeiri]].&lt;ref name=enq/&gt;

Negdje između [[1452]]. -[[1454]]., naselje je dobilo i prvu povelju (foral), kojom je uzdignuto u status naselja (vile), a [[1480]]. prvo vijeće od 24 člana.&lt;ref name=enq/&gt;

Pred kraj [[15. vijek]]a, na Madeiri se razvila proizvodnja tada izuzetno unosne [[šećerna trska|šećerne trske]], a ''Funchal'' je postao glavna luka za izvoz te robe. S druge strane i brojni evropski brodovi koristili su luku ''Funchal'' na svojoj plovidbi u nepoznate krajeve u vrijeme [[Velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]. Tad su se u ''Funchalu'' naselili brojni [[Evropa|evropski]] pustolovi u potrazi za boljim životom, a jedno vrijeme i [[Kristofor Kolumbo]].&lt;ref name=enq/&gt;

Tad su izgrađene prve veće javne građevine u mjestu, [[bolnica]], [[царина|carina]], vijećnica (Paços do Concelho [[1491]].), sud (Paços dos Tabeliães 1491.) nova crkva ([[1493]].) - koja je [[1514]]. prerasla u [[katedrala|katedralu]], koja je te iste godine postala biskupsko sjedište.&lt;ref name=enq/&gt;

''Funchal'' je [[1508]]. uzdignut u status grada (''cidade''), a nekoliko godina kasnije [[1514]] postao je i [[Dijeceza|biskupsko]] sjedište.&lt;ref name=enq/&gt;
[[Datoteka:2011-03-05 03-13 Madeira 078 Funchal.jpg|thumb|280px|right|Pogled na centar grada]]
Tad se izgradio najstariji kvart / freguesia (župa / parohija) ''Santa Maria'' (današnja Santa Maria Maior) oko katedrale i duž obale do crkve ''Nossa Senhora do Calhau''.

Tokom [[17. vijek]]a nakon sklapanja trgovačkih ugovora s [[Engleska|Engleskom]], u ''Funchalu'' i na cijelom otoku se naselilo dosta engleskih trgovaca [[Vino|vinima]], koji su malo po malo, na kraju kontrolirali sav promet vinom. Oni su izgradili cijeli novi kvart svojih urbanih vila, koje su uobičajeno imale prvi kat rezerviran za stanovanje, a prizemlje i podrum za skladištenje vina, i toranj sa balkonom iz kojeg se moglo nadgledati ukrcavanje bačava sa vinom.&lt;ref name=enq/&gt;

Od kraja [[18. vijek]]a ''Funchal'' se počeo širiti i izvan amfiteatra u okolicu i po brdima iznad grada, tad su izgrađene brojne male kurije s parkovima i egzotičnim stablima na prilaznim putevima do njih, takozvane ''kuće užitka'' (casinhas de prazer).&lt;ref name=enq/&gt;

U [[19. vijek]]u u ''Funchalu'' i Madeiri često je boravila zbog liječenja i odmora [[Austrijsko Carstvo|austrijska]] [[car]]ica [[Elizabeta Austrijska]], [[engleska]] kraljica [[Adelaide Saxe-Meiningen|Adelaide]], carska udovica iz [[Brazil]]a [[Amélie de Beauharnais]] sa kćerkom [[princ]]ezom Marijom Améliom, [[Nadvojvoda Maksimilijan]] budući car [[Meksiko|Meksika]] sa suprugom Charlottom, te mnoge druge evropske okrunjene glave. Vječno zeleni ''Funchal'' sa cvijećem koje stalno cvate postao je mit o stalnoj sreći i izvoru vječne mladosti i zdravlja. Od tad je ''Funchal'' postao poznata turistička destinacija.&lt;ref name=enq&gt;{{cite web
 | url =http://www1.cm-funchal.pt/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=32&amp;Itemid=181
 | title =''Enquadramento Histórico''
 | accessdate = 21. 11. 2011
 | language=portugalski
 | publisher=Câmara Municipal de Funchal 
}}&lt;/ref&gt;
Kraj [[19. vijek|19.]] i početak [[20. vijek]]a obilježila je revolucija u međunarodnom [[Brodski transport|pomorskom]], te nešto kasnije i [[Vazdušni saobraćaj|avio transportu]]. U tom periodu izgrađeni su novi objekti u luci, a nakon izgradnje [[Aerodrom Madeira|Aerodroma Santa Catarina]] [[1964]]., i brojni [[hotel]]i i [[Turizam|turistička]] naselja ''Ribeira Brava'', ''Curral das Freiras'', ''Porto Moniz'', ''Santana''.
[[Datoteka:Funchal, Praça do Município.jpg|thumb|280px|right|Trg sa vjećnicom (Paços do Concelho [[1491]].)]]
== Rast stanovništva Funchala ==
{| {{prettytable}}
! colspan=&quot;9&quot; | Stanovništvo Funchala od [[1849]]. do [[2004]].
|- bgcolor=&quot;#C0C0C0&quot;
|- bgcolor=&quot;#C0C0C0&quot;
| align=&quot;center&quot; | [[1849]] 
| align=&quot;center&quot; | [[1900]] 
| align=&quot;center&quot; | [[1930]]
| align=&quot;center&quot; | [[1960]]
| align=&quot;center&quot; | [[1981]]
| align=&quot;center&quot; | [[1991]]
| align=&quot;center&quot; | [[2001]]
| align=&quot;center&quot; | [[2004]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 29403
| align=&quot;center&quot; | 43375
| align=&quot;center&quot; | 68030
| align=&quot;center&quot; | 98113
| align=&quot;center&quot; | 112746
| align=&quot;center&quot; | 115403
| align=&quot;center&quot; | 103961
| align=&quot;center&quot; | 100847
|}
== Gradovi prijatelji ==
Funchal je ima ugovore o prijateljstvu sa 14 gradova;&lt;ref name=gem/&gt;
{| cellpadding=&quot;5&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{flag|SAD}} [[Oakland]] (1970)
* {{flag|SAD}} [[Honolulu]] (1979)
* {{flag|Zambija}} [[Livingstone (Zambija)|Livingstone]] (1980)
* {{flag|SAD}} [[New Bedford]] (1984)
* {{flag|SAD}} [[Maui]] (1985)
* {{flag|Južna Afrika}} [[Kapstadt]] (1987)
* {{flag|Brazil}} [[Santos]] (1988)
|
* {{flag|Izrael}} [[Herzliya]] (1991)
* {{flag|Australija}} [[Marrickville]] (1994)
* {{flag|Australija}} [[Fremantle]] (1996)
* {{flag|Njemačka}} [[Leichlingen]] (1996)
* {{flag|Zelenortska Republika}} [[Praia]] (2003)
* {{flag|UK}} [[Saint Helier]] Jersey (2008)
* {{flag|UK}} [[Gibraltar]], (2009) &lt;ref name=gem&gt;{{cite web
 | url =http://www1.cm-funchal.pt/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=194&amp;Itemid=247
 | title =''Acordos de Geminação''
 | accessdate =21. 11. 2011
 | language =portugalski
 | publisher =Câmara Municipal de Funchal
 | archive-date =2011-05-21
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20110521015257/http://www1.cm-funchal.pt/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=194&amp;Itemid=247
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;
|}

== Klima ==
Funchal ima umjerenu [[mediteranska klima|sredozemnu klimu]] tokom cijele godine, zbog uticaja [[ocean]]a, koja se generalno ipak može podijeliti na dva godišnja doba. Jedno je toplo i sunčano ljeto s prosječnom dnevnom temperaturom od 25&amp;nbsp;°C, i sa nešto manje kiša, a drugo je zima s prosječnom temperaturom od oko 20&amp;nbsp;°C, kad padne nešto više kiša. Prosječna godišnja temperatura je oko 17&amp;nbsp;°C - 18&amp;nbsp;°C, a godišnja količina oborina je oko 500&amp;nbsp;mm. Prosječna površinska temperatura mora je zimi oko 18&amp;nbsp;°C, a ljeti do 24&amp;nbsp;°C, vlažnost zraka je konstantna tokom cijele godine i iznosi oko 70 %. Ono što je neobično u ''Funchalu'' su vremenske razlike u samom gradu, ima dana kad je na obali sunce i 25&amp;nbsp;°C, a u kvartu Monte (na 600 m) magla i 15&amp;nbsp;°C.

{{Infookvir vrijeme
|mjesto =Funchal 
|location = Funchal 
|Jan-Sij_sr_maks=25.5
|Feb-Velj_sr_maks=26.6
|Mar-Ožu_sr_maks=30.1
|Apr-Tra_sr_maks=30.2
|Maj-Svi_sr_maks=33.0
|Jun-Lip_sr_maks=34.7
|Jul-Srp_sr_maks=29.6
|Aug-Kol_sr_maks=38.5
|Sep-Ruj_sr_maks=38.4
|Okt-Lis_sr_maks=34.1
|Nov-Stu_sr_maks=30.0
|Dec-Pro_sr_maks=25.6
|God_sr_maks=38.5

|Jan-Sij_sr_min=13.2
|Feb-Velj_sr_min=13.0
|Mar-Ožu_sr_min=13.3
|Apr-Tra_sr_min=13.8
|Maj-Svi_sr_min=14.9
|Jun-Lip_sr_min=16.9
|Jul-Srp_sr_min=18.4
|Aug-Kol_sr_min=19.4
|Sep-Ruj_sr_min=19.4
|Okt-Lis_sr_min=18.0
|Nov-Stu_sr_min=16.1
|Dec-Pro_sr_min=14.5
|God_sr_min=15.91

|Jan-Sij_obo=90.6
|Feb-Velj_obo=64.5
|Mar-Ožu_obo=56.2
|Apr-Tra_obo=37.8
|Maj-Svi_obo=30.3
|Jun-Lip_obo=6.4
|Jul-Srp_obo=2.8
|Aug-Kol_obo=3.1
|Sep-Ruj_obo=34.7
|Okt-Lis_obo=78.2
|Nov-Stu_obo=82.4
|Dec-Pro_obo=109.4
|God_obo=596.4
|Izvor=&lt;ref name=&quot;weather1&quot;&gt;{{cite web
| url =http://www.meteo.pt/pt/oclima/clima.normais/009/
| title =Weather Information for Funchal
| accessdate =21. 11. 2011
| publisher =World Meteorological Organization
| archive-date =2011-11-10
| archive-url =https://web.archive.org/web/20111110112443/http://www.meteo.pt/pt/oclima/clima.normais/009
}}&lt;/ref&gt;
}} 
== Napomene ==
{{izvori}}
{{Panoramica|2010-03-02 Funchal 02.jpg|1200px|Panorama Funchala}}
== Vanjske veze ==
* [http://www1.cm-funchal.pt/ Câmara Municipal da Funchal ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111130013718/http://www1.cm-funchal.pt/ |date=2011-11-30 }} {{pt icon}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Gradovi u Portugalu]]

&lt;!-- interwiki--&gt;</text>
      <sha1>izir6ltbttrsz87e8mt7jyr4p7r4sas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Princ Sawara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139897</id>
    <revision>
      <id>42662415</id>
      <parentid>41813931</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:13:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1914" sha1="3yx8pf2a5mgfi7j4bpdaucxrfkf0i48" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nara Sudo-tenno-sha.jpg|thumb|250px|[[Šintoističko svetište]] cara Sudōa]]
{{nihongo|'''Prince Sawara'''|早良親王 |''Sawara-shinnō''}} ([[750]]? – 8. novembar 785) bio je peti sin japanskog princa Shirakabea (kasniji [[car Kōnin]]) i princeze Takano no Niigasa. Godine 781. je proglašen prijestonasljednikom nakon što mu je otac abdicirao, a stariji brat preuzeo prijestolje kao [[car Kanmu]]. Kada je godine 785. ubijen [[Fujiwara no Tanetsugu]], administrator nove prijestolnice [[Nagaoka-kyō]], princ Sawara je optužen za sudjelovanje u atentatu; razlog je bilo njegovo javno protivljenje seljenju prijestolnice. Zbog toga je prognan u [[Awaji (provincija)|provinciji Awaji]]; na putu je sebe izgladnio na smrt.

Iste godine je posthumno rehabilitiran i dobio titulu {{nihongo|Car Sudō|崇道天皇|Sudō''-tennō''}}. To je jedini slučaj u japanskoj historiji kada je netko posthumno dobio carsku titulu.&lt;ref name=&quot;ponsonby128&quot;&gt;Ponsonby-Fane, Richard. (1959). ''The Imperial House of Japan,'' p. 128.&lt;/ref&gt;&lt;!-- after that there were other several instances --&gt; Sahranjen je u [[Yamato (provincija)|Yamatou]]. 

== Fusnote ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Plutschow, Herbert. [http://www.anthropoetics.ucla.edu/archive/anth0602.pdf &quot;Tragic Victims in Japanese Religion, Politics, and the Arts,&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204170849/http://www.anthropoetics.ucla.edu/archive/anth0602.pdf |date=2012-02-04 }} ''Anthropoetics'' Vol. 6, No. 2 (Fall 2000/Winter 2001)
* [[Richard Ponsonby-Fane|Ponsonby-Fane]], Richard Arthur Brabazon. (1959). [http://books.google.com/books?id=SLAeAAAAMAAJ&amp;q=The+Imperial+House+of+Japan&amp;dq=The+Imperial+House+of+Japan&amp;client=firefox-a&amp;pgis=1 ''The Imperial House of Japan.''] Kyoto: Ponsonby Memorial Society. [http://www.worldcat.org/wcpa/oclc/194887 OCLC 194887]

[[Kategorija:Umrli 785.]]
[[Kategorija:Carevi Japana|Sawara]]</text>
      <sha1>3yx8pf2a5mgfi7j4bpdaucxrfkf0i48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Gošnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147442</id>
    <revision>
      <id>42662418</id>
      <parentid>42648995</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:28:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FranéRogoz</username>
        <id>202685</id>
      </contributor>
      <origin>42662418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8426" sha1="jzvn232fd0mfj70pg4osy8mlhlis64e" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=IVAN GOŠNjAK
|slika=Ivan--Gošnjak.jpg
|opis_slike= General armije Ivan Gošnjak, 1964.|190px]]
|datum_rođenja=[[10. 6.|10. jun]] [[1909]].
|mesto_rođenja=[[Ogulin]]
|država_rođenja={{zas|Austrougarska}} [[Austrougarska]]
|datum_smrti=[[8. 2.|8. februar]] [[1980]]. ('''70''' god.)
|mesto_smrti=[[Beograd]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]]
|država_smrti={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
|supruga=Tea Gošnjak
|profesija=vojno lice
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt; [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1974]].
|čin=[[Datoteka:General armije JNA.jpg|35px]] [[General armije]]
|KPJ= [[1933]].
|rat= [[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|funkcija=Savezni sekretar za &lt;br /&gt;narodnu odbranu SFRJ
|mandat=[[1953]] — [[1967]].
|prethodnik=[[Josip Broz Tito]]
|naslednik=[[Nikola Ljubičić]]
|narodni heroj=[[17. 11.|17. novembra]] [[1953]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden slobode}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} 
{{!}}-
{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden ratne zastave}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} 
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}}  {{!}}{{!}} [[Datoteka:Order of the National army with laurer wreath Rib.png|51px]]
{{!}}-
{{!}} {{Orden za vojne zasluge1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''inostrana odlikovanja:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden Suvorova1}} {{!}}{{!}} {{Orden Suvorova2}} {{!}}{{!}} [[Datoteka:Legion Honneur GO ribbon.svg|51px]] {{!}}{{!}} [[Datoteka:TCH Rad Bileho Lva 1 tridy (pre1990) BAR.svg|51px]]
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} [[Datoteka:Order of Michael the Brave ribbon.svg|51px]] {{!}}{{!}} [[Datoteka:Order of Michael the Brave ribbon.svg|51px]] {{!}}{{!}} {{Partizanski krst}} 
{{!}}-
{{!}} [[Datoteka:POL Order Krzyża Grunwaldu 2 Klasy BAR.svg|51px]] {{!}}{{!}} [[Datoteka:ETH Order of Menelik II - Grand Officer BAR.png|51px]]
{{!}}}
}}
'''Ivan Gošnjak''' ([[1909]] — [[1980]]), učesnik [[Španski borci|Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[general armije]] [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], [[junak socijalističkog rada]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].

U periodu od [[14. 1.|14. januara]] [[1953]]. do [[16. 5.|16. maja]] [[1967]]. godine obavljao je dužnost Saveznog sekretara za narodnu odbranu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].

== Biografija ==
Rođen je [[10. 6.|10. juna]] [[1909]]. godine u [[Ogulin]]u. Završio je stolarski zanat u [[Sisak|Sisku]]. Kao mladi radnik je bio učesnik naprednog radničkog pokreta, a [[1933]]. i član [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]&lt;ref name=HBL&gt;{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10 |title=Lzmk.hbl.hr: GOŠNJAK, Ivan |access-date=2012-12-14 |archive-date=2011-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101920/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Po odluci [[Komunistička partija Jugoslavije|Partije]], [[1935]], poslat je u „[[Međunarodna lenjinska škola|Lenjinovu školu]]“ u [[Moskva|Moskvi]]. Od januara do kraja marta [[1937]]. godine pohađao je je kurs za vojno usavršavanje u [[Rjazan]]u. Po odluci [[Komunistička partija Jugoslavije|Partije]], upućen je [[1937]]. u [[Španski građanski rat|Španiju]], gde je učestvovao u borbama. Najpre je postavljen za zapovednika čete, a potom za zamenika komandira bataljona, operativnog oficira brigade i na kraju za zamenika komandanta brigade&lt;ref name=&quot;hrvojska&quot;&gt;[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gosnjak/ivan/ -{Vojska net: Ivan Gošnjak}-]&lt;/ref&gt;. Imao je čin [[kapetan]]a.

Posle sloma [[Španski građanski rat|Španske republike]], Gošnjak se sa ostalim dobrovoljcima iz [[Jugoslavija|Jugoslavije]] našao u francuskim logorima i tu dočekao okupaciju [[Francuska|Francuske]]. Uspeo je da pobegne iz logora [[1941]]. i da se probije preko okupirane [[Evropa|Evrope]] i polovinom [[1942]]. najpre dolazi na [[Banija|Baniju]], zatim odlazi u [[Gorski kotar]] u partizanski Glavni štab Hrvatske, gde postaje zamenik komandanta štaba NOV i PO&lt;ref&gt;[http://www.arkade.hr/hr/arkade/osoba.php?id=854 Arkade.hr: Ivan Gošnjak]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Novembra [[1942]]. [[Vrhovni štab]] ga je postavio za komandanta [[Prvi hrvatski narodnooslobodilački korpus|Prvog hrvatskog korpusa]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]], a naredne godine i za komandanta [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske]] i na toj dužnosti ostao je do kraja [[drugi svjetski rat|rata]]&lt;ref name=HBL/&gt;.
[[Datoteka:Ivan-Gošnjak.jpg|200px|mini|lijevo|General pukovnik Ivan Gošnjak kao Savezni sekretar za narodnu odbranu FNRJ, u svom kabinetu 1953. godine.]]

Krajem maja [[1945]]. godine, imenovan je za komandanta [[Druga jugoslovenska armija|Druge armije JA]]. Od kraja [[1945]]. bio je na raznim funkcijama pri Ministarstvu narodne odbrane sve do [[1967]], kada je penzionisan&lt;ref name=HBL/&gt; i postavljen za člana Saveta federacije.

U čin [[general-potpukovnik]]a unapređen je [[1944]], u čin [[general-pukovnik]]a [[1947]], a u čin [[General armije|generala armije]] [[1953]]. Godine [[1955]], Gošnjak je predlagan za novo unapređenje u čin [[General (JNA)|general]]a, ali ga nije dobio. Aktivna vojna služba mu je prestala [[1974]]. godine.

Član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] bio je od [[1948]], a Predsedništva [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]] od [[1966]]. Biran je za poslanika Skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i za člana Saveznog odbora [[SUBNOR]]-a Jugoslavije.

Umro je [[8. 2.|8. februara]] [[1980]]. godine u [[Beograd]]u. Sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju u]] [[Beograd]]u.

== Odlikovanja ==

Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] godine; [[Orden slobode|Ordena slobode]] i više [[Ordeni i medalje SFRJ|domaćih]] i stranih odlikovanja (npr. sovjetski [[Orden Suvorova]] I reda mu je uručen jula 1956&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/2288/photo/15 Predaja ordena Suvorova I reda generalu armije Ivanu Gošnjaku]. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;).&lt;ref name=&quot;hrvojska&quot;/&gt; [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja Jugoslavije]] odlikovan je [[17. 11.|17. novembra]] [[1953]]. godine.

== Povezano ==
* [[General (JNA)|General]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* '''[[Vojna enciklopedija]]''' (knjiga treća), Beograd 1972. godina
* '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina.

{{Komandanti i komesari GŠ Hrvtaske}}
{{Komandanti JNA}}
{{Narodni heroji-Gorski Kotar i Pokuplje}}
{{Narodni heroji-Banija i Sisak}}
{{Sekretari za narodnu odbranu SFRJ}}

{{Lifetime|1909|1980|Gosšnjak, Ivan}}

[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Hrvatska u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Junaci socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Generali JNA]]
[[Kategorija:Članovi Saveta narodne odbrane SFRJ]]
[[Kategorija:Članovi Saveta federacije SFRJ]]
[[Kategorija:Sahranjeni u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]
[[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]]</text>
      <sha1>jzvn232fd0mfj70pg4osy8mlhlis64e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Ukrajine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>158155</id>
    <revision>
      <id>42662363</id>
      <parentid>42438212</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:35:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42662363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20016" sha1="jsic00n5roi9ewnvsyqcrnzqibhf8xs" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| bg                    = FFD500
| tekst                 = 005BBB
| ime                   = {{flag|Ukrajina}}
| Personnage blanc      = 
| logo                  = [[Datoteka:Logo of Football Federation of Ukraine 2016.png|150px]]
| konfederacija         = [[UEFA]]
| simbol                = 
| boje                  = {{color box|#FFD500}} {{color box|blue}} 
| nadimci               = Žovto-Blakijtni ''(Žuto-plavi)''&lt;br /&gt;Zbirna
| stadion               = [[Olimpijski stadion u Kijevu|Olimpijskij]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Kijev]])&lt;/small&gt;
| FIFA                  = 52 ([[13. 6.|13. lipnja]] [[2012|2012.]])
| izbornik              = {{flagicon|UKR}} [[Serhij Rebrov]] 
| nastupi               = [[Anatolij Timoščuk]] (144)
| golovi                = [[Andrij Ševčenko]] (48)
| utakmica              = {{flagicon|UKR}} Ukrajina 1:3 [[Mađarska]] {{flagicon|MAĐ}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Užgorod|Užhorod]]; [[29. 4.|29. travnja]] [[1992|1992.]])&lt;/small&gt;
| pobjeda               = {{flagicon|UKR}} Ukrajina 9:0 [[San Marino]] {{flagicon|SMR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Lavov]]; [[6. rujna]] [[2013.]])&lt;/small&gt;
| poraz                 = {{flagicon|HRV}} [[Hrvatska]] 4:0 Ukrajina {{flagicon|UKR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zagreb]]; [[25. 3.|25. ožujka]] [[1995|1995.]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Španija|Španjolska]] 4:0 Ukrajina {{flagicon|UKR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Leipzig]]; [[14. 6.|14. lipnja]] [[2006|2006.]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|ČEŠ}} [[Češka Republika|Češka]] 4:0 Ukrajina {{flagicon|UKR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Prag]]; [[6. 9.|6. rujna]] [[2011|2011.]])&lt;/small&gt;
| SP                    = Četvrtfinale ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006.]])
| kontinent             = [[UEFA Euro]]
| KP                    = ''prvi krug'' ([[UEFA Euro 2012|2012.]])
| kontinent 2           =
| KP 2                  =  
| OI                    = ''bez nastupa''
| pattern_la1        = _ukr24h
| pattern_b1         = _ukr24h
| pattern_ra1        = _ukr24h
| pattern_sh1        = _ukr24h
| pattern_so1        = 
| leftarm1           = FFe000
| body1              = FFe000
| rightarm1          = FFe000
| shorts1            = FFe000
| socks1             = FFe000
| pattern_la2        = _ukr24a
| pattern_b2         = _ukr24a
| pattern_ra2        = _ukr24a
| pattern_sh2        = _ukr24a
| pattern_so2        = 
| leftarm2           = 0040FF
| body2              = 0040FF
| rightarm2          = 0040FF
| shorts2            = 0040FF
| socks2             = 0040FF
}}
[[File:Logo of Football Federation of Ukraine.svg|200px|thumb|Stari grb reprezentacije i saveza, korišten do [[2016.]] godine.]]
'''Ukrajinska nogometna reprezentacija''' je nacionalna [[fudbal|nogometna]] vrsta koja predstavlja [[Ukrajina|Ukrajinu]] na međunarodnim natjecanjima koju vodi [[Fudbalski savez Ukrajine]]. 

== Historija ==
[[Datoteka:ЕВРО-2012. Украина - Швеция 2-1. 11 июня 2012 года — 247205.jpg|thumb|left|300px|Sastav reprezentacije iz 2012.]]
Nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] prvu službenu utakmicu odigrali su [[29. 4.|29. travnja]] [[1992]]. 

Ukrajinski nogometaši često su igrali za [[sovjetska nogometna reprezentacija|SSSR]], a igrači kijevskog [[FK Dinamo Kijev|Dinama]] su često formirali njezinu glavninu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1986.|Mundijal 1986]]. i [[Europsko nogometno prvenstvo SR Njemačka 1988.|Euro 1988.]]). Neki od najboljih ukrajinskih nogometaša za vrijeme [[1990-e|1990-ih]] (kao [[Andrej Kančelskis]], [[Viktor Onopko]] i [[Oleg Salenko]]) odlučili su igrati za [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusiju]] jer je prozvana službenim nasljednikom [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a., dok Ukrajina nije igrala na međunarodnim natjecanjima prije [[1994]]. Unatoč ranom nastupu na međunarodnim natjecanjima, na [[Svjetska prvenstva u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] su se kvalificirali tek [[fIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006]]. 

Iako ima jednog od najboljih svjetskih igrača, [[Andrij Ševčenko|Andrija Ševčenka]], Ukrajina se nije kvalificirala na veća natjecanja do [[2005]]., a čak tri puta je izgubila u play-offu. [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] ih je zaustavila na putu do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Mundijala 1998.]], [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] na putu do [[Europsko nogometno prvenstvo Belgija/Nizozemska 2000.|Eura 2000.]], a [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] na putu do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|Mundijala 2002.]]

Nakon neuspjelih kvalifikacija za [[Europsko nogometno prvenstvo Portugal 2004.|Euro 2004.]], Ukrajina je na mjesto trenera postavila [[Oleg Blohin|Olega Blohina]]. To se pokazalo kao dobar potez jer se Ukrajina [[3. 9.|3. rujna]] [[2005]]., remizirajući sa [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzijom]] u [[Tbilisi]]ju 1:1, kvalificirala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|SP u Njemačkoj 2006.]] gdje je došla do četvrtfinala gdje gubi od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] 3:0. Prvi nastup na [[UEFA Euro|Euru]] izborili su [[UEFA Euro 2012|2012.]] kad su, kao sudomaćini s [[Poljska|Poljskom]], nastupili na završnom turniru. U prvoj utakmici porazili su [[Švedska|Švedsku]] 2:1 pogotcima [[Andrij Ševčenko|Ševčenka]].

== Uspjesi na Svjetskim prvenstvima ==

{| width=100%
|-
!bgcolor=#ffe5b4|Godina
!bgcolor=#ffe5b4|Runda
!bgcolor=#ffe5b4|Pozicija
!bgcolor=#ffe5b4|Uta.
!bgcolor=#ffe5b4|Pob.
!bgcolor=#ffe5b4|Izj.
!bgcolor=#ffe5b4|Por.
!bgcolor=#ffe5b4|PoP.
!bgcolor=#ffe5b4|PrP.
!bgcolor=#ffe5b4|Strijelci
|---- bgcolor=#f5f5dc
|&lt;center&gt; [[1930]]. do [[1994]]. ||&lt;center&gt;''Nisu ušli, dio [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR-a]]''||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-
|---- bgcolor=#f5f5dc
|&lt;center&gt;[[1998]]. do [[2002]].||&lt;center&gt;''Nisu se kvalificirali''||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-
|---- bgcolor=#f5f5dc
|&lt;center&gt;[[fIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006.]]||&lt;center&gt;Četvrtfinale||&lt;center&gt;8.||&lt;center&gt;5||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;5||&lt;center&gt;7||&lt;center&gt;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]  (2), [[Maksim Kalinjičenko|Kalinjičenko]], [[Serhij Rebrov|Rebrov]], [[Andrij Rusol|Rusol]]
|---- bgcolor=#f5f5dc
|&lt;center&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]||&lt;center&gt;''Nisu se kvalificirali''||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-
|---- bgcolor=#f5f5dc
|&lt;center&gt;'''Ukupno'''||&lt;center&gt;'''Najbolji rezultat: Četvrtfinale'''||&lt;center&gt;'''Najbolji rezultat: 8.'''||&lt;center&gt;'''5'''||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''5'''||&lt;center&gt;'''7'''||&lt;center&gt;Najolji strijalac: [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] (2)
|}

== Uspjesi na Europskim prvenstvima ==

* [[1960|1960.]] do [[1992|1992.]] - ''Nisu ušli, dio [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|SSSR-a]]''
* [[1996|1996.]] do [[2004|2004.]] - ''Nisu se kvalificirali''

== Poznati igrači ==

Za istaknutije igrače iz sovjetske ere, vidi [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza]]:

{|
|valign=&quot;top&quot;|

* [[Oleh Lužnji]] 52 (0)
* [[Jurij Kalitvincev]] 22 (1)
* [[Oleksandr Holovko]] 58 (0)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Vitalij Kossovskij]] 25 (2)
* [[Oleg Kuznecov]] 3 (0)
* [[Gennadiij Litovčenko]] 4 (0)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Aleksij Mihailičenko|Oleksij Mihailičenko]] 2 (0)
* [[Juri Nikiforov]] 3 (0)
* [[Serhij Popov]] 54 (5)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Oleg Protasov]] 1 (0)
* [[Oleg Salenko]] 1 (0)
* [[Hennadij Zubov]] 29 (3)
|}

== Sastavi ==
{{collapse top|title= Sastav iz 2012.}}
'''''Ažurirano:''''' [[13. 6.|13. lipnja]] [[2012|2012.]]

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Maksim Koval]]|age={{birth date and age|df=yes|1992|12|9}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=1|goals=0}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Andrij Pjatov]]|age={{birth date and age|df=yes|1984|6|28}}|clubnat=UKR|club=[[Šahtar Donjeck]]|caps=27|goals=0}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Oleksandr Horijainov]]|age={{birth date and age|df=yes|1975|6|29}}|clubnat=UKR|club=[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]]|caps=2|goals=0}}
|-
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#b0d3fb; text-align:left;&quot;|
|- style=&quot;background:#dfedfd;&quot;
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Jevhen Selin]]|age={{birth date and age|df=yes|1988|5|9}}|clubnat=UKR|club=[[Vorskla Poltava]]|caps=7|goals=1}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Jevhen Hačeridi]]|age={{birth date and age|df=yes|1987|7|28}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=12|goals=0}}
{{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Oleksandr Kučer]]|age={{birth date and age|df=yes|1982|10|22}}|clubnat=UKR|club=[[Šahtar Donjeck]]|caps=29|goals=1}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Vjačeslav Ševčuk]]|age={{birth date and age|df=yes|1979|5|13}}|clubnat=UKR|club=[[Šahtar Donjeck]]|caps=21|goals=0}}
{{nat fs g player|no=17|pos=DF|name=[[Taras Mikhalijk]]|age={{birth date and age|df=yes|1983|10|28}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=28|goals=0}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Jaroslav Rakitskik]]|age={{birth date and age|df=yes|1989|8|3}}|clubnat=UKR|club=[[Šahtar Donjeck]]|caps=17|goals=3}}
{{nat fs g player|no=21|pos=DF|name=[[Bohdan Butko]]|age={{birth date and age|df=yes|1991|1|13}}|clubnat=UKR|club=[[Iličevec Mariupol]]|caps=10|goals=0}}
|-
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#b0d3fb; text-align:left;&quot;|
|- style=&quot;background:#dfedfd;&quot;
{{nat fs g player|no=4|pos=MF|name=[[Anatolij Timoščuk]]|age={{birth date and age|df=yes|1979|3|30}}|clubnat=NJE|club=[[FC Bayern München]]|caps=117|goals=4}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Denijs Harmaš]]|age={{birth date and age|df=yes|1990|4|19}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=5|goals=0}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Oleksandr Alijev]]|age={{birth date and age|df=yes|1985|2|3}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=27|goals=6}}
{{nat fs g player|no=9|pos=MF|name=[[Oleg Husjev|Oleh Husjev]]|age={{birth date and age|df=yes|1983|4|25}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=73|goals=12}}
{{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Andrij Jarmolenko]]|age={{birth date and age|df=yes|1989|10|23}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=21|goals=8}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Ruslan Rotan]]|age={{birth date and age|df=yes|1981|10|29}}|clubnat=UKR|club=[[Dnjipro Dnjipropetrovsk]]|caps=59|goals=6}}
{{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Serhij Nazarenko]]|age={{birth date and age|df=yes|1980|2|16}}|clubnat=UKR|club=[[SK Tavrija Simferopol|Tavrija Simferopol]]|caps=51|goals=12}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Jevhen Konopljanka]]|age={{birth date and age|df=yes|1989|9|29}}|clubnat=UKR|club=[[Dnjipro Dnjipropetrovsk]]|caps=20|goals=5}}
|-
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#b0d3fb; text-align:left;&quot;|
|- style=&quot;background:#dfedfd;&quot;
{{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Andrij Ševčenko]] ''(kapetan)''|age={{birth date and age|df=yes|1976|9|29}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=109|goals=48}}
{{nat fs g player|no=10|pos=FW|name=[[Andrij Voronjin]]|age={{birth date and age|df=yes|1979|7|21}}|clubnat=RUS|club=[[FK Dinamo Moskva]]|caps=73|goals=8}}
{{nat fs g player|no=15|pos=FW|name=[[Artem Milevskij]]|age={{birth date and age|df=yes|1985|1|12}}|clubnat=UKR|club=[[FK Dinamo Kijev]]|caps=47|goals=8}}
{{nat fs g player|no=16|pos=FW|name=[[Jevhen Seleznjov]]|age={{birth date and age|df=yes|1985|7|20}}|clubnat=UKR|club=[[Šahtar Donjeck]]|caps=29|goals=5}}
{{nat fs g player|no=22|pos=FW|name=[[Marko Devič]]|age={{birth date and age|df=yes|1983|10|27}}|clubnat=UKR|club=[[Šahtar Donjeck]]|caps=22|goals=2}}
{{nat fs end}}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Sastav iz 2024.}}
'''''Ažurirano:''''' [[19. novembra]] [[2024.]]
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=12|pos=VR|name=[[Anatolij Trubin]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|8|1}}|caps=19|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}}
{{nat fs g player|no=1|pos=VR|name=[[Georgij Buščan]]|age={{birth date and age|df=yes|1994|5|31}}|caps=18|goals=0|club=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al Šabab]]|clubnat=KSA}}
{{nat fs g player|no=23|pos=VR|name=[[Dmitro Riznik]]|age={{birth date and age|df=yes|1999|1|30}}|caps=2|goals=0|club=[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=22|pos=OD|name=[[Mikola Matvijenko]]|other=kapetan|age={{birth date and age|df=yes|1996|5|2}}|caps=74|goals=0|club=[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=16|pos=OD|name=[[Vitalij Mikolenko]]|age={{birth date and age|df=yes|1999|5|29}}|caps=46|goals=1|club=[[Everton F.C.|Everton]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=13|pos=OD|name=[[Ilja Zabarnji]]|age={{birth date and age|df=yes|2002|9|1}}|caps=45|goals=1|club=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=2|pos=OD|name=[[Juhim Konoplja]]|age={{birth date and age|df=yes|1999|8|26}}|caps=20|goals=2|club=[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=4|pos=OD|name=[[Maksim Talovjerov]]|age={{bda|2000|6|28|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Plymouth Argyle F.C.|Plymouth Argyle]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=5|pos=OD|name=[[Valerij Bondar]]|age={{birth date and age|df=yes|1999|2|27}}|caps=4|goals=0|club=[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=3|pos=OD|name=[[Oleksij Sič]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|4|1}}|caps=1|goals=0|club=[[FC Karpati Lviv|Karpati Lviv]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=17|pos=SR|name=[[Oleksandr Zinčenko (fudbaler)|Oleksandr Zinčenko]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|12|15}}|caps=69|goals=10|club=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=10|pos=SR|name=[[Mikola Šaparenko]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|10|4}}|caps=40|goals=2|club=[[FK Dinamo Kijev]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=20|pos=SR|name=[[Oleksandr Zubkov]]|age={{birth date and age|df=yes|1996|8|3}}|caps=37|goals=2|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=SR|name=[[Mihailo Mudrik]]|age={{birth date and age|df=yes|2001|1|5}}|caps=28|goals=3|club=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=8|pos=SR|name=[[Georgij Sudakov]]|age={{birth date and age|df=yes|2002|9|1}}|caps=26|goals=3|club=[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=6|pos=SR|name=[[Volodimir Bražko]]|age={{bda|2002|1|23|df=y}}|caps=9|goals=0|club=[[FK Dinamo Kijev]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=19|pos=SR|name=[[Oleksij Huculjak]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|12|25}}|caps=5|goals=0|club=[[FK Polisja Žitomir|Polisja Žitomir]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=SR|name=[[Ivan Kaljužnji]]|age={{birth date and age|df=yes|1998|1|21}}|caps=4|goals=0|club=[[FC Oleksandrija|Oleksandrija]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=14|pos=SR|name=[[Oleksandr Nazarenko]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|2|1}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Polisja Žitomir|Polisja Žitomir]]|clubnat=UKR|}}
{{nat fs g player|no=15|pos=SR|name=[[Dmitro Kriskiv]]|age={{birth date and age|df=yes|2000|10|6}}|caps=3|goals=0|club=[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]|clubnat=UKR}}
{{nat fs g player|no=18|pos=SR|name=[[Jegor Jarmoljuk]]|age={{bda|2004|3|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Brentford F.C.|Brentford]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=9|pos=NA|name=[[Roman Jaremčuk]]|age={{birth date and age|df=yes|1995|11|27}}|caps=59|goals=17|club=[[Olympiakos SFP|Olimpijakos]]|clubnat=GRE}}
{{nat fs g player|no=11|pos=NA|name=[[Artem Dovbik]]|age={{birth date and age|df=yes|1997|6|21}}|caps=35|goals=11|club=[[AS Roma|Roma]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs end}}
{{collapse bottom}}

== Uspjesi igrača ==

Od [[30. 6.|30. lipnja]] [[2006]]
'''Podebljani''' oni koji su još dostupni za reprezentaciju

=== Igrači sa najviše nastupa ===

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Karijera
!Nastupa
!Golova
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|'''[[Serhij Rebrov]]'''
|1992 - danas
|74
|15
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|'''[[Oleksandr Šovkovski]]'''
|1994 - danas
|73
||-51&lt;!--ovo je broj primljenih golova--&gt;
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|'''[[Andrij Ševčenko]]'''
|1995 - danas
|69
|31
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|'''[[Andrij Husin]]'''
|1993 - danas
|69
|9
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|'''[[Vladislav Vaščuk]]'''
|1996 - danas
|61
|1
|-
|6
|align=&quot;left&quot;|'''[[Anatolij Timoščuk]]''' 
|2000 - danas
|60
|1
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Oleksandr Holovko]]
|1995 - 2004
|58
|0
|-
|8
|align=&quot;left&quot;|'''[[Andrij Vorobjej]]'''
|2000 - danas
|56
|7
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Serhij Popov]]
|1993 - 2003
|54
|5
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|'''[[Andrij Nesmašnji]]'''
|2000 - danas
|54
|0
|}

=== Najbolji Ukrajinski strijelci ===
[[Datoteka:Andriy Shevchenko Ukraine-Sweden Euro 2012.JPG|right|thumb|350px|[[Andrij Ševčenko]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!Igrač
!Karijera
!Golova (Nastupa)
|-
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Andrij Ševčenko]]'''
|1995 - danas
|31 (69)
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Serhiy Rebrov]]''' 
|1992 - danas
|15 (74)
|-
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Andrij Husin]]''' 
|1993 - danas
|9 (69)
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Timerlan Huseinov]]
|1993 - 1997
|8 (14)
|-
|5
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Andrij Vorobjej]]''' 
|2000 - danas
|7 (56)
|-
|6
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Viktor Leonenko]]
|1992 - 1996
|6 (14)
|-
|7
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Juri Maksimov]]
|1992 - 2002
|5 (27)
|-
|8
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Serhij Popov]]
|1993 - 2003
|5 (54)
|-
|9
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Oleksij Bjelik]]'''
|2004 - danas
|4 (16)
|-
|10
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Maksim Kalinjičenko]]''' 
|2002 - danas
|4 (25)
|-
|11
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Andrij Voronjin]]'''
|2002 - danas
|4 (36)
|}

=== Ukrajinski kapetani ===

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!Igrač
!Karijera u reprezentaciji
!Kapetan '''(Ukupno nastupa)'''
|-
|1
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Oleh Lužnjij]]
|1992 - 2002
|39 (52)
|-
|2
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Andrij Ševčenko]]''' 
|1995 - danas
|25 (69)
|-
|3
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Oleksandr Holovko]]
|1995 - 2004
|13 (58)
|-
|4
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Jurij Kalitvincev]]
|1995 - 1999
|13 (22)
|-
|5
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Oleksandr Šovkovski]]''' 
|1994 - danas
|7 (73)
|-
|6
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Serhij Bezhenar]]
|1992 - 1997
|4 (23)
|-
|7
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Juri Maksimov]]
|1992 - 2002
|4 (27)
|-
|8
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''[[Anatolij Timoščuk]]''' 
|2000 - danas
|4 (60)
|-
|9
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Serhij Dirjavka]]
|1992 - 1995
|3 (9)
|-
|10
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Ihor Kutepov]]
|1992 - 1993
|3 (4)
|}

== Ukrajinski izbornici ==

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Karijera kao izbornik
!Uta.
!Pob.
!Izj.
!Por.
!PoP.
!PrP.
!Pob. %
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Viktor Prokopenko]]
|1992
|3
|0
|1
|2
|2
|5
|16.67%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Nikolai Pavlov]] 
|1992
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|50.00%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Oleh Bazilevič]]
|1993-1994
|11
|4
|3
|4
|13
|14
|50.00%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Nikolai Pavlov]] 
|1994
|2
|0
|0
|2
|0
|3
|0.00%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Jožef Sabo]]
|1994
|2
|1
|1
|0
|3
|0
|75.00%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Anatolij Konjkov]]
|1995
|7
|3
|0
|4
|8
|13
|42.86%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Jožef Sabo]]
|1996-1999
|32
|15
|11
|6
|44
|26
|64.06%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Valerij Lobanovskij]]
|2000-2001
|18
|6
|7
|5
|20
|20
|52.78%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Leonid Buriak]]
|2002-2003
|19
|5
|6
|8
|18
|23
|42.11%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Oleg Blohin]]
|2003-
|31
|14
|11
|6
|38
|22
|62.90%
|}

{{Commonscat|Ukraine national association football team}}
{{Sastav Ukrajina 2006 SP}}
{{Sastav Ukrajina 2012 EP}}
{{Sastav Ukrajina 2016 EP}}

[[Kategorija:Fudbal u Ukrajini|Reprezentacija]]
[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Ukrajina]]</text>
      <sha1>jsic00n5roi9ewnvsyqcrnzqibhf8xs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Treća beogradska gimnazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>159998</id>
    <revision>
      <id>42662351</id>
      <parentid>42356084</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:19:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42441-34</username>
        <id>379808</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */ Ispravljene dve omaške.</comment>
      <origin>42662351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5010" sha1="hc0wsw3ozda1gj98e2ggql84nj9c408" xml:space="preserve">{{Srednja škola
| naziv = Treća beogradska gimnazija
| slika = Трећа београдска гимназија.JPG
| opis_slike = Treća beogradska gimnazija
| grb = 
| tip = državna
| mesto = [[Beograd]]
| država = [[Srbija|Republika Srbija]]
| adresa = Njegoševa 15
| vebsajt = [http://www.trecagimnazija.edu.rs/ Treća beogradska gimnazija]
}}
== Istorija ==
{{Zgrada
|ime_zgrade          = Treća beogradska gimnazija
|slika               = 
|naslov              = ''Treća beogradska gimnazija''
|početak             = 
|kraj                = 
|prethodna           = 
|premašena           = 
|plural              = 
|lokacija            = [[Beograd]], [[Srbija]]
|koordinate          = 
|status              = završena
|svečano_otvaranje    = 
|sagrađena           = [[1906]].
|očekivani_završetak = 
|otvaranje            = 1906.
|zatvaranje           = 
|srušena             = 
|korišćenje           = 
|visina_sa_tornjem    = 
|visina              = 
|najviši_sprat       = 
|broj_spratova       = 2
|broj_liftova        = 
|vrednost            = 
|površina            = 
|arhitekta           = D. Živanović&lt;br /&gt;D. Đorđević
|inženjer             = 
|konstruktor         = 
|autor               = D. Živanović&lt;br /&gt;D. Đorđević
|vlasnik             = 
|upravljanje           = 
|reference           = 
}}

* 1859. godine za vreme II vladavine [[miloš Obrenović|kneza Miloša]] osniva se na [[Terazije|Terazijama]] polugimnazija, popularno nazvana Terazijska polugimnazija.
* 1875. godine dobija nov naziv - Beogradska niža gimnazija.
* 1891. godine Ukazom Ministarstva prosvete i crkvenih poslova Kraljevine Srbije dobija naziv Treća beogradska gimnazija.
* 1906. godine Treća beogradska gimnazija useljava se u novu, posebno za nju zidanu zgradu, živopisno zdanje u Njegoševoj 15.
* 1956. godine Odlukom Sekretarijata za prosvetu i kulturu Narodnog odbora sreza Beograda Treća beogradska gimnazija je ukinuta, a u zgradi ostaju niži razredi pod nazivom Osnovna škola &quot;Slobodan Princip - Seljo&quot;. Kasnije se formira od odeljenja IV gimnazije nova gimnazija u Ulici 1. maja (sada Resavska) i ona dobija ime Treća beogradska.
* 1964. godine Odlukom Skupštine opštine Vračar iseljava se iz zgrade u Njegoševoj Osnovna škola &quot;Slobodan Princip - Seljo&quot;, a u zgradu, koja je godinu dana ranije proglašena spomenikom kulture kao zgrada Treće beogradske gimnazije, useljava se novoformirana gimnazija pod nazivom Osma beogradska.
* 1980. godine Zakonom o usmerenom obrazovanju i vaspitanju nestaje reč gimnazija i škola dobija naziv Obrazovno-vaspitna radna organizacija prevodilačke i prirodno-tehničke struke, skraćeno - OVRO.
* 1987. godine Promenom Zakona o usmerenom obrazovanju vraća se ukinuta reč &quot;škola&quot;, pa od ove godine Gimnazija se zove Škola kulturološko-jezičke i prirodno-matematičke struke.
* 1990. godine najnovijim Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju vraćaju se gimnazije i Škola ima opet zvaničan naziv - Osma beogradska gimnazija.
* 1991. godine, godine obeležavanja 100 godina rada kao potpune gimnazije, Odbor za obeležavanje stogodišnjice Gimnazije pokrenuo je inicijativu za vraćanje izvornog imena - Treća beogradska gimnazija. Odeljenje istorijskih nauka SANU i Skupština Grada podržali su ovu inicijativu ističući potrebu da se gimnaziji vrati njeno prvobitno ime. Po završenom postupku u vezi sa izmenama i dopunama Statuta i dobijanju Rešenja o davanju saglasnosti Izvršnog saveta Skupštine Grada izvršen je upis u sudski registar pod nazivom - ''Treća beogradska gimnazija, Njegoševa 15''.
* 1999. godine je dodeljena nagrada Školi za najlepšu fasadu na Svetskoj izložbi u Parizu.

== Odeljenja ==
Od školske 2004/2005. godine svaka upisna godina ima 9 odeljenja: 4 prirodno-matematička, 4 društveno-jezička i 1 bilingvalno. U bilingvalnim odeljenjima nastava se obavlja na dva jezika, na italijanskom ili francuskom jeziku i srpskom jeziku. Za pohađanje nastave u bilingvalnom odeljenju prethodno se mora položiti prijemni ispit iz italijanskog ili francuskog jezika.
Škola svake godine primi 120 učenika koja pohađaju prirodni smer, 120 učenika koji pohađaju društveno-jezički smer i 62 učenika koja pohađaju Bilingvalno (31 učenika koja slušaju nastavu na francuskom i isti broj učenika koja nastavu pohađaju na italijanskom).

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Treća beogradska 1.JPG |Zgrada u kojoj je započela rad Treća beogradska
Datoteka:Treća beogradska 2.JPG |Tabla na zgradi
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
* [http://www.trecagimnazija.edu.rs Zvanični sajt škole]
* [http://galerija.trecagimnazija.com/ Galerija slika učenika Treće beogradske gimnazije]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://forum.trecagimnazija.com Forum đaka Treće beogradske gimnazije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110803041634/http://forum.trecagimnazija.com/ |date=2011-08-03 }}

[[Kategorija:Beogradske gimnazije]]</text>
      <sha1>hc0wsw3ozda1gj98e2ggql84nj9c408</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popularna muzika u SFR Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>212089</id>
    <revision>
      <id>42662368</id>
      <parentid>42339633</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67894" sha1="j1bkac7dz8jdzfw8t1atje3h5kknfn4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Veljko Despot na snimanju s Bijelim dugmetom, Air Studios, London, 1975..jpg|mini|260x260piksel|Veljko Despot i Bijelo Dugme, 1975.]]
'''Jugoslovenska pop i rock scena''' uključuje [[pop]] i [[rock]] muziku, te njihove podžanrove, koje su izvodili brojni izvođači u [[SFRJ|bivšoj državi]]. Popularna muzika SFRJ stvarana je u svim njezinim [[Republike i pokrajine Jugoslavije|konstitutivnim republikama, kao i autonomnim pokrajinama]]. Uz pop i rock muziku (tzv. &quot;zabavnu&quot;) u Jugoslaviji je postojala i [[narodna muzika]], [[klasična muzika]], [[jazz]], itd.

Etabliranje i prvo veliko omasovljavanje jugoslavenske rokenrol scene zbilo se 1970-ih godina.&lt;ref name=&quot;Lokotar&quot;&gt;[http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79140-Fender-umjesto-tandare.html Kruno Lokotar, Uloga djece oficira JNA u jugoslavenskoj rock revoluciji (1)]&lt;/ref&gt; Rock’n'roll je u početku bio kritikovan zbog zapadnog uticaja i &quot;skretanja sa svijetlih staza revolucije&quot;.&lt;ref name=&quot;Lokotar 2&quot;&gt;[http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html Kruno Lokotar, Uloga djece oficira JNA u jugoslavenskoj rock revoluciji (2)]&lt;/ref&gt; Zanimljivo da su mnogi оd rokera koji su stvorili jugoslovensku scenu bili sinovi oficira [[JNA]], uključujući [[Boris Bele|Borisa Belea]] i [[Marko Brecelj|Marka Brecelja]] ([[Buldožer (sastav)|Buldožer]]), [[Branimir Štulić|Branimira Štulića]] ([[Azra]]), [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] ([[Bijelo dugme]]), [[Bora Đorđević|Boru Đorđevića]] ([[Riblja čorba]]), [[Milan Mladenović|Milana Mladenovića]] ([[Ekatarina Velika]]) i [[Momčilo Bajagić|Momčila Bajagića]] ([[Bajaga i instruktori]]).&lt;ref name=&quot;Lokotar&quot;/&gt;

== Pojam ==

Pod pojmom ex YU muzike podrazumijeva se period SFRJ, ali '''ne''' i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]] ([[1992.]] - [[2003.]]).

== Historija ==
Kako SFRJ nije bila zemlja [[Istočni blok|Istočnog bloka]], te kako je bila jedna od zemalja osnivača [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], bila je mnogo otvorenija zapadnjačkim utjecajima u usporedbi sa ostalim [[komunizam|komunističkim]] zemljama. Pop i rock muzika bili su prihvaćeni u društvu, zbog čega je pop i rock muzička scena bila razvijena i dobro pokrivena u medijima - što uključuje različite časopise, radio i televizijske emisije. Nekoliko izvođača čak su svirali za samog [[Tito|Tita]], a najpoznatiji među njima su [[Bijelo dugme]], [[Zdravko Čolić]] te [[Rani mraz]]. SFRJ je bila jedina komunistička zemlja koja se uključivala u [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]], i to [[Pjesma Eurovizije 1961.|1961.]] godine. To je učinila i prije nekih pro-[[NATO]] zemalja, poput [[Portugal]]a ([[Pjesma Eurovizije 1964.|1964.]]), [[Irska|Irske]] ([[Pjesma Eurovizije 1965.|1965.]]), [[Grčka|Grčke]] ([[Pjesma Eurovizije 1974.|1974.]]) i [[Turska|Turske]] ([[Pjesma Eurovizije 1975.|1975.]]). Za razliku od stanovnika drugih komunističkih zemalja, Jugosloveni su mogli putovati van svoje zemlje (&quot;[[Pasoš Jugoslavije|crveni pasoš]]&quot;), što je također omogućavalo lagan pristup zapadnjačkoj popularnoj kulturi.

=== 1950-te ===
Jedan od prvih poznatih izvođača u Jugoslaviji i u svijetu bio je hrvatski pjevač [[šlager]]a [[Ivo Robić]], koji se pojavio na sceni još u 40-ima. Osim domaće, imao je i uspješnu međunarodnu karijeru. On je bio prvi izvođač poznate pjesme [[Strangers in the Night]] (autori: Avo Uvezian, Bert Kaempfert), &quot;pretekavši&quot; tako [[Frank Sinatra|Franka Sinatru]] koji je svoju verziju snimio kasnije u 1966. godini. 
[[Datoteka:Elvis Presley promoting Jailhouse Rock.jpg|thumb|[[Elvis Presley]] je imao veliki utjecaj na prvu jugoslovensku rock and roll scenu.]]
Robić je inače blisko surađivao sa Bertom Kaempfertom, koji je također bio agent britanske izdavačke kuće Polydor. Nakon što je u 1960-ima vidio obećavajuće mlade muzičare, iz Engleske, koji su svirali u hamburškom klubu Top Ten, Robić je uvjerio Kaempferta da pomogne mladićima da ostvare karijeru. Kaempfert je to prihvatio, pa je zahvaljujući Robiću omogućeno grupi da snima zajedno sa tada poznatim Tonyem Sheridanom. A ti mladići su ustvari bili [[Beatlesi]]. To su bile njihove prve komercijalne snimke ikada: &quot;My Bonnie&quot;, &quot;Ain't She Sweet&quot; i &quot;Cry for a Shadow&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Porin.info - Dobitnici nagrada za životno djelo - Ivo Robić |url=http://www.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/ivo-robic-183 |access-date=2013-05-05 |archive-date=2012-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120512180910/http://porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/ivo-robic-183 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101699 Croatia Records - Ivo Robić, biografija]&lt;/ref&gt;

=== 1960-te ===
[[Rock and roll]] scena u Jugoslaviji se počela izgrađivati tijekom 60-ih, a na nju su utjecali izvođači klasičnog rocka i rockabillya - kao što su [[Elvis Presley]], [[Chuck Berry]], [[Bill Haley]], [[Carl Perkins]], [[Buddy Holly]]... Mnogi mladi ljudi počelu su svirati &quot;električnu muziku&quot;, prozivajući sebe &quot;električarima&quot;. Prvi takav muzičar koji se uspio uzdići do popularnosti bio je [[Mile Lojpur]] (r. 1930. u [[Zrenjanin]]u).

Treba spomenuti i Zagrebčana Karla Metikoša, koji je, preselivši se u Pariz, ostvario međunarodnu karijeru pod pseudonimom [[Matt Collins]]. Snimao je za Phillips Records te je imao prilike upoznati legende poput [[Jerry Lee Lewis|Jerryja Leea Lewisa]] i [[Paul Anka|Paula Anku]].

Pjevač Đorđe Marjanović bio je pak prva jugoslovenska megazvijezda.

Početkom 1960-ih došlo je do pojavljivanja brojnih bendova, a mnoge su inspirirali tada popularni [[Cliff Richard]] i [[The Shadows]]: Uragani iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]&lt;ref&gt;http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/&lt;/ref&gt; oformljeni 1960, [[Bijele strijele]] i [[Siluete (bend)|Siluete]], oformljene 1961. godine; [[Crveni koralji]], sa sjedištem u [[Zagreb]]u te beogradski [[Zlatni dečaci]] 1962. godine; 1963. osnovana su još dva važna beogradske benda: [[Samonikli]] i [[Crni biseri]], a član posljednjih bio je Vlada Janković-Džet, istaknuti jugoslavenski muzičar, koji je svoj nadimak dobio po Jetu Harrisu. Delfini, sa sjedištem u Zagrebu, također su osnovani iste godine. Nakon britanske invazije, mnogi od tih bendova prešli su na britanski ritam i blues. U Skoplju osnovana je popularna rokenrol grupa iz 1960-ih, [[Bisbez]], koji su smatrani &quot;makedonskim Beatlesima&quot;. Nastali su spajanjem dvije već postojeće grupe: Bisera i Bezimenih.
[[Datoteka:The Beatles arrive at JFK Airport.jpg|left|thumb|250 px|Beatlesi 1964. godine]]
1960-ih se također pojavljuje ''[[Beatlemanija]]''. Mnogi novooformljeni bendovi bili su pod utjecajem [[Beatles]]a ili [[Rolling Stones]]a, a obje grupe imale su kultni status i veliki broj obožavatelja u Jugoslaviji. Svađe između fanova dviju grupa bile su česte, mada ne nužno nasilne. Jedan od najvažnijih izvora preko kojeg su se mladi informirali o najnovijim vijestima u svijetu rocka bio je čuveni Radio Luxemburg. Neki su britanski muzičari održali koncerte u Jugoslaviji (npr. [[The Searchers]] i [[The Hollies]]), a i naši muzičari također su svirali u Europi, posebice u susjednim zemljama [[italija|Italiji]] i [[austrija|Austriji]]. Na granici s Italijom postojalo je nekoliko jugoslovensko-talijanskih festivala beat muzike.

Mladi Jugoslavije nisu zaostajali sa Zapadom, i sami pokazuju buntovništvo: dečki puštaju kosu, a cure ju krate, i, naravno, nose minice. Pojam mladenačkog buntovništva spominje se i u hrvatskom filmu [[Imam dvije mame i dva tate]] (1968.), u kojem se jedan od likova, tinejdžera, druži sa svojim istomišljenicima, koji slušaju rock, nose dugu kosu te pokazuju buntovništvo spram društva i roditelja.

Prvi čupavac bio je pjevač Silueta, Zoran Miščević, koji postaje idol nove generacije i [[seks simbol]]. Njegov primjer uskoro su slijedili i neki drugi muzičari, uključujući i tri člana Silueta. Međutim, stari partizanski borci dugu su kosu povezivali sa četnicima, pa se ispočetka tako gledalo i na rokere. Ipak, krajem 60-ih čupavci su uspjeli uvjeriti funkcionere da su lojalni socijalizmu, pa je se 1967. u Savez komunista učlanio i prvi dugokosi mladić. Tako je duga kosa postala društveno prihvatljiva. [[Mini suknja]] postala je omiljena među tinejdžericama, a prve koje su nosile minicu (ili minić) bile su zagrebačke i beogradske srednjoškolke.

Sredinom 1960-ih neki bendovi poput Džentlmena, Robota i reformiranih Silueta bili su pod utjecajem rhyhtm and bluesa, dok su drugi bili više orijentirani na pop. Najpopularniji strani bendovi bil su [[The Animals]], [[The Byrds]], [[The Monkees]], [[The Kinks]], [[The Who]], [[Manfred Mann]], i ostali. Također je bio prihvaćen i garažni rock (prozvan i punkom 60-ih). Glavni konkurenti već spomenutih Silueta bile su [[Elipse (bend)|Elipse]], koji su počeli svirati soul nakon što su dobili novog pjevača, afričkog studenta iz [[kongo|Konga]] po imenu Edi Dekeng.

Ne bi se smjelo zaboraviti ni [[Indexi|Indexe]], koji su bili utjecajni ne samo u SR BiH već i u ostatku zemlje. Osnovani su u Sarajevu 1962. godine, te uz bend Pauk, predstavljaju početak poznate Sarajevske škole pop rocka. Na početku, njihova muzika je bila vidno inspirirana Beatlesima i Shadowsima. Napisali su brojne evergreene, a obradili su i pjesmu Beatlesa Nowhere Man (pod nazivom: Jednom smo se svađali). Zaštitni znak bio im je prepoznatljivi vokal [[Davorin Popović|Davorina Popovića]] zvanog Pimpek. U nekim pjesmama eksperimentirali su sa zvukom slično Beatlesima u albumu [[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]; zvuk je postupno postajao psihodeličniji, sa kompleksnijim solo dionicama na gitari i klavijaturama, te sa primjesama elemenata narodne ili čak klasične muzike. Jedan od najpoznatijih članova Indexa, [[Kornelije Kovač]], napustio je Indexe i uskoro, 1968. godine, oformio drugi legendarni bend, beogradsku [[Korni grupa|Korni grupu]].

==== Socijalistička država vs. rock ====
Kako je spomenuto u uvodu članka, rock muzika na početku nije bila veoma prihvaćena zbog navodnog skretanja sa svijetlih staza revolucije. U izvještaju [[Savez omladine Jugoslavije|Saveza omladine Jugoslavije]] iz 1963. tako je stajalo da &quot;treba osuditi pevanje rokenrola na talasima [[Rado Beograd|Radio Beograda]]&quot; - preko čega je ubrzo poslije nepoznata osoba (iz vrha Partije) crvenom olovkom na riječ osuditi napisala zahvaliti.

Po citatu povjesničara Aleksandra Rakovića:{{citat|Bilo je rezervisanosti, ali ne i zabrana! Rokenrol se samo jednom pojavio kao problem, i to u ideološkom smislu 1966. godine. Bilo je to u vezi s trvenjima u Savezu komunista Jugoslavije između [[Edvard Kardelj|Kardeljeve]] i [[Aleksandar Ranković|Rankovićeve]] struje. Rankovićeva struja je izgubila, te joj je pored svega napakovano i to da je bila “dobra s omladinom sklonom novim vrednostima”, a najveća nova vrednost omladine u to vreme bio je rokenrol.|&lt;ref name=&quot;raković&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.telegraf.rs/vesti/502706-istorija-rokenrola-vreme-kada-su-na-rokere-gledali-kao-na-cetnike-foto|title=ISTORIJA ROKENROLA: Vreme kada su na rokere gledali kao na četnike|date=29. siječnja 2013.|author=Katarina Vuković|publisher=Telegraf|accessdate=5. juli 2013}}&lt;/ref&gt;}}

Spomenute godine je, sa odobrenjem predsjednika [[Savez omladine Jugoslavije|Saveza omladine Jugoslavije]], Tomislava Batovinca,&lt;ref name=&quot;raković&quot;/&gt; održana beogradska Gitarijada na kojoj pobjeđuju Elipse. U &quot;[[Politika (novine)|Politici]]&quot; mladi su prozvani zbog neprimjerenog ponašanja, no nakon Gitarijade održana je partijska analiza gdje su analitičari zaključili da rock kao muzika mladih može biti dobar način da ih se privuče socijalizmu. Zaključeno je još da nošenje dugih kosa i minica ne predstavlja ideološki problem, već je riječ o generacijskom jazu. {{citat|Tada se praktično formira model primernog socijalističkog omladinca istovremeno naklonjenog zapadnim kulturnim vrednostima|Aleksandar Raković,&lt;ref name=&quot;raković&quot;/&gt;}}

==== 1968. - protesti i hipi pokret ====

Nakon takozvanog [[Toplo ljeto ljubavi|Toplog ljeta ljubavi]] [[1967]]. godine, širi se hipi pokret, kako po svijetu tako i u Jugoslaviji. [[1968]]. godina bila je također obilježena studentskim protestima u svijetu, što je uključivalo i masovne studentske demonstracije u mnogim gradovima SFRJ. O nemirima govori i novovalna pjesma Azre iz [[1982]]. godine, nazvana '68 (čitaj: osam šezdeset), a više puta spominju se također u filmu [[Varljivo leto '68]].

Značajna grupa hipi ere je Hrvatska [[Grupa 220]], čiji je član određeno vrijeme bio [[Piko Stančić]], koji je kasnije postao jedan od najpoznatijih aranžera i producenata u Jugoslaviji. Mnogi mladi ljudi, koji su slušali muziku [[Bob Dylan|Boba Dylana]] i [[Joan Baez]], prigrlili su akustični zvuk. Prozvali su se akustičarima, kao suprotnost od električara iz ere pedesetih. Akustičnu je muziku svirao Ivica Percl, bivši član Robota. Na njega su utjecali već spomenuti Bob Dylan, te Donovan, a osim muzičara bio je i mirovni aktivist.

Druga poznata grupa tog vremena bili su Ambasadori. Jedan od članova i Korni grupe i Ambasadora bio je Zdravko Čolić, koji je kasnije prešao na solo karijeru, te bio prozvan najvećom pop zvijezdom Jugoslavije.

Hipi period obilježio je mjuzikl [[Hair (mjuzikl)|Hair]]. Napravljeno je više produkcija u svijetu nakon prvotnog izdavanja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u 1967., npr. u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[francuska|Francuskoj]], [[italija|Italiji]], [[švicarska|Švicarskoj]], [[Brazil]]u, [[argentina|Argentini]], [[Izrael]]u i u [[Japan]]u. Jugoslovenska produkcija (''Kosa'') bila je prva napravljena u nekoj komunističkoj državi, a bila je veoma hvaljena od izvornih autora mjuzikla Geromea Ragnia i Jamesa Radoa, koji su putovali iz zemlje u zemlju kako bi pogledali svako izvođenje.

Ragni je rekao da je beogradski šou &quot;bio tako lijep, tako spontan, da smo morali otići na pozornicu da podijelimo entuzijazam.&quot; Za vrijeme boravka u [[Beograd]]u izjavio je: Ovdje nema predrasuda o srednjoj klasi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.michaelbutler.com/hair/holding/articles/HairArticles/Newsweek7-7-69.html |title=Hair Articler, Newsweek 7-7-1969 |access-date=2013-04-24 |archive-date=2006-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061025235354/http://www.michaelbutler.com/hair/holding/articles/HairArticles/Newsweek7-7-69.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Što se pjevača tiče, vrijedi spomenuti Josipu Lisac koja je u to doba pjevala prve pjesme poput (&quot;Voljeti, to je radost&quot;, iz 1967.), a već tada glas joj je bio zamijećen. Izdala je brojne albume u svojoj bogatoj karijeri, pa i danas uživa veliku popularnost na prostorima bivše države. Još jedna istaknuta hrvatska pjevačica [[Tereza Kesovija]] predstavljala je Monako na [[Pjesma Eurovizije 1966.|Pjesmi Eurovizije 1966. godine]]. Tijekom 1960-ih i 1970-ih Tereza je izgradila karijeru u Francuskoj, u koju se preselila 1965. godine.

Od muških vokalista je pak čuven [[Boba Stefanović]].

==== Festivali ====
Zasnovani su mnogi festivali pop muzike širom SFR Jugoslavije, uključujući i [[Splitski festival]], Opatijski festival, [[Beogradsko proleće]], Skopljanski festival, [[Vaš šlager sezone]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], te kasnije i MakFest u [[Štip]]u. Obiteljska pop muzika koja se svirala na tim festivalima može se usporediti sa starijim Eurosongovima, žanrom njemačkih šlagera, te talijanskim Festivalom San Remo ili kategorijom pop muzike čija su ciljana publika odrasli. Specifični prizvuk dalmatinske pop muzike svirane na festivalima u turističkim dijelovima jadranske obale, a koja je sadržavala i lokalne folklorne elemente, bila je vrlo popularna i neki od njenih poznatijih izvođača su [[Oliver Dragojević]] i [[Mišo Kovač]].

=== 1970-te ===
1970-te su obilježili rok žanrovi poput [[hard rock]]a, [[progresivni rock|progresivnog rocka]], [[jazz rock]]a, [[art rock]]a, [[glam rock]]a, [[folk rock]]a, [[simfonijski rock|simfonijskog rocka]], [[blues rock]]a i [[boogie rock]]a. U tom periodu su se pojavili neki od najvećih jugoslavenskih stadijumskih rock bendova: [[YU grupa]], [[Time]], [[Smak]], [[Parni valjak]], [[Atomsko sklonište]], [[Leb i sol]], Teška industrija i [[Galija]].

Jedna od najvećih jugoslovenskih rock grupa, sarajevsko [[Bijelo dugme]], osnovano je 1974. godine, njezin a prvi pjevač bio je [[Željko Bebek]].

Jugoslaviju su posjećivale mnoge strane pop i rock zvijezde. Primjer toga su koncerti grupe [[Deep Purple]] u Zagrebu i Beogradu 1975. godine, a lokalna podrška bili su im Hobo (u Zagrebu) i Smak (u Beogradu); 1976. je u Zagrebu održan koncert [[Rolling Stones]]a. Iste godine u istom gradu svirao je [[Paul McCartney]], dio spisateljskog dvojca [[Beatles]]a znan kao [[John Lennon|Lennon]]-McCartney.

Održano je nekoliko festivala sa rock muzikom, od kojih je najveći bio ''BOOM''. Rock muzički događaj koji je obilježio to desetljeće, ali i jugoslovensku rock povijest, bio je koncert Bijelog Dugmeta u Hajdučkoj česmi u parku Košutnjak (Beograd), koji je održan 22. 8. 1977. godine i kojem je prisustvovalo oko 80 000 ljudi. Dijelovi zabilježenog materijala objavljeni su na live albumu ''[[Koncert kod Hajdučke česme]]''.

1975. je došlo do pojave vrlo utjecajnog akta - [[Buldožer (sastav)|Buldožer]] iz [[Slovenija|Slovenije]], koja je bila karakteristična po [[eksperimentalni rock|eksperimentalnom rocku]], reakciji usmjerenoj protiv muzičke scene tog vremena.

==== Kantautori ====
Na Jugoslavenskoj sceni također je bilo prisutno nekoliko bitnih kantautora pjesama, koji su naglašavali poeziju više nego muziku, te su izvodili pretežno uz akustičnu gitaru i klavir. Neke od njih inspirirala je francuska [[šansona]] ili [[folk rock]]. Jedan od prvih kritički priznatih kantautora bio je hrvatski umjetnik [[Arsen Dedić]] koji je započeo svoju karijeru tokom 1960-ih, a u svojoj domovini i drugim ex YU zemljama još uvijek je popularan, naročito među starijom generacijom. Još jedan bitan autor bio je [[Đorđe Balašević]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Započeo je svoju muzičku karijeru tokom 1970-ih kao član grupa Žetva i [[Rani Mraz]], prije nego što je otpočeo vrlo uspješnu solo karijeru sa kojom nastavlja i do danas. Iako se isprva interesirao za akustičnu glazbu, kasnije je često koristio različite elemente popa i roka, često pomiješane sa tipičnim vojvođanskim humorom ili [[balada|baladskom]] melankolijom. Jedna bitna autorica u toj kategoriji je i [[Jadranka Stojaković]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ona je bila autor glavne glazbene teme za [[Zimske olimpijske igre 1984.]] održane u Sarajevu. Živi u [[Japan]]u od [[1988]]. godine. Jedan umjetnik poznat po društveno angažiranim tekstovima bio je [[Marko Brecelj]], bivši član grupe [[Buldožer (sastav)|Buldožer]].

Sredinom 70-ih i početkom 80-ih bio je aktivan [[Miladin Šobić]], poznat po pjesmi Kad bi došla Marija. Njegove pjesme su se često bavile ljubavnom tematikom i bile prožete melankolijom. Snimio je singlicu &quot;To sam ja&quot;/&quot;Zazvoni zvono&quot; (1975.) i dva albuma: ''Ožiljak'' (1981.) i ''Umjesto gluposti'' (1982.).

==== Rock opere ====
Krajem 60-ih u svijetu se pojavljuju prve rock opere, poput Tommy britanske grupe [[The Who]]. Jugoslavija je 1975. postala peta zemlja u svijetu u kojoj je nastala rock opera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.komedija.hr/web/?page_id=875|author=komedija.hr|title=Gubec-beg|date=|accessdate=31. srpnja 2013.|publisher=komedija.hr|archive-date=2012-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415021328/http://www.komedija.hr/web/?page_id=875}}&lt;/ref&gt; Riječ je o operi ''Gubec beg'', koja govori o seljačkoj buni i [[Matija Gubec|Matiji Gupcu]]. Skladao ju je [[Karlo Metikoš]] - Matt Collins, a njena prva izvedba doživjela je nezapamćen uspjeh u našoj zemlji.

Osim ove skladane su i opere Grička vještica i Crna kraljica.

==== Disko ====
Pomama za [[disko]]m u svijetu tokom 1970-ih osvojila je i Jugoslaviju. Slično disko filmu ''[[Saturday Night Fever]]'', [[Zdravko Čolić]] je postao neka vrsta &quot;jugoslovenskog [[John Travolta|Johna Travolte]]&quot;, plešući na stadionima u cijeloj državi, odjeven u usko bijelo odijelo i tada moderne [[trapezice]]. 5. 9. 1978. se na njegovom legendarnom koncertu u beogradskom stadionu ''[[Stadion Crvena Zvezda|Marakana]]'' okupilo oko 70 000 ljudi. Tom koncertu su također prisustvovali predstavnici zapadnonjemačke diskografije. Impresionirani Čolićevom popularnošću, ponudili su mu ugovor. Za zapadnonjemačko tržište je objavio pjesme &quot;Jedina&quot; i &quot;Zagrli me&quot; i također singl na engleskom jeziku u čijem sastavu su bile i pjesme &quot;I'm not a Robot Man&quot; i &quot;Light Me&quot;. Čoliću je ponuđena selidba u Zapadnu Njemačku i početak karijere tamo, ali on je to odbio, više voleći popularnost koju je uživao u svojoj domovini. Njegova pjesma o vezi sa jednom otmjenom djevojkom, &quot;Pusti, pusti modu&quot;, 1980. je postala disko megahit u cijeloj zemlji. Unatoč tome da je disko uskoro uvenuo, Čolić je nastavio svoju uspješnu karijeru kao pjevač pop muzike, povremeno koristeći elemente folk muzike, te je i dan danas popularan u zemljama bivše Jugoslavije.

Ta je era donijela i instantno čudo, [[Mirzino jato]], koje su mediji obilježili kao [[kič]]asti euro disko bend koji je očito bio pod utjecajem [[Boney M.]]-a, koji su u Jugoslaviji bili vrlo popularni, naročito što se njihov jedini muški član, [[Bobby Farrell]], oženio djevojkom iz pretežno romske općine [[Šuto Orizari]] u [[skoplje|Skoplju]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhdani.com/arhiva/170/citanka170.htm| author=Miljenko Jergović|title=Apsolutno tvoj|date=rujan 2000|accessdate=20. lipnja 2013|publisher=bhdani.com}}&lt;/ref&gt; Stil Mirzinog jata obuhvatao je duboki, drhteći subwoofer glas pjevača Mirze Alijagića i tri privlačna prateća vokala zvana &quot;Jato&quot;. Muziku je pisao i producirao gitarista Divljih jagoda, [[Sead Lipovača]], dok je autor većine tekstova bila [[Marina Tucaković]], koja se kasnije proslavila pišući tekstove za druge muzičke stilove. Unatoč svojo velikoj tadašnjoj popularnosti, Mirzino jato nikada nije otišlo dalje od svog prvog albuma. Jedini znatniji hit bio je &quot;Apsolutno tvoj&quot;.
[[Datoteka:Veljko Despot na pozornici Doma Sportova uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču, Zagreb, 1975..jpg|thumb|300px|Veljko Despot na pozornici Doma Sportova uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču, u Zagrebu 1975. godine]]
Jedna od najpoznatijih pjesama za ples iz tog perioda također je bila i prva pjesma filma ''[[Nacionalna klasa]]'' (1979.) u kojem je [[Dragan Nikolić]] glumio fanatičnog auto trkača Floyda.

==== Hard rock i heavy metal ====
[[Gordi]] je bio jedan od prvih jugoslovenskih [[heavy metal]] bendova i smatraju se pionirima klasičnog heavy metala u Jugoslaviji. [[Hard rock]] grupa [[Riblja čorba]], poznata po svojim provokativnim tekstovima posvećenim socijalnim problemima, te kontroverznim stavovima njihovog frontmena [[Bora Đorđević|Bore Đorđevića]], bila je jedna od najvažnijih grupa u jugoslovenskom i srpskom rocku općenito. Smatra se za najuticajniju i najpopularniju [[rokenrol]] grupu [[Jugoslavije ]]. Bubnjar Riblje čorbe, [[Vicko Milatović]], osnovao je heavy metal bend [[Warriors]], koji se kasnije preselio u Kanadu i napravio album za strano tržište. Eminentna heavy metal grupa [[Divlje jagode]] iz Bihaća, pod vodstvom gitariste [[Sead Lipovača|Seada &quot;Zeleta&quot; Lipovače]], 1987. je započela kratkotrajnu internacionalnu karijeru sa nazivom Wild Strawberries. Još jedna bitna bosanskohercegovačka hard rock grupa bila je [[Vatreni poljubac]], koju je vodio karizmatični [[Milić Vukašinović]], bivši član [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]]. Među ostale bitne hard rock i heavy metal bendove spadaju [[Generacija 5]], [[Rok mašina]], [[Kerber (grupa)|Kerber]] i [[Griva]] iz Srbije; [[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]] (čiji je frontmen, [[Zlatan Stipišić Gibonni]], kasnije, u 90-ima, započeo uspješnu karijeru u pop muzici) i [[Crna udovica]] (kasnije su promijenili naziv u Big Blue) iz Hrvatske; [[Pomaranča]] iz Slovenije i ostale. Jugoslovenska [[glam metal]] scena imala je nekolicinu aktova, od kojih su najbitniji bili [[Karizma (rock bend)|Karizma]] i [[Osvajači]].

==== Punk rock ====
[[Datoteka:Prljavo kazalište (album).jpg|thumb|250px|left|Punk rock album Prljavog kazališta iz 1979. godine]]
Jugoslovenska [[punk rock]] scena pojavila se u kasnim 1970-ima, a na nju je utjecao prvi val punk rock bendova iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, kao što su [[Sex Pistols]], [[The Clash]] i drugi, ali i [[proto-punk]] bendovi kao što su [[MC5]], [[The Stooges]] i [[New York Dolls]]. Uradi-sam scena sa punk magazinima također se počela razvijati. Jugoslovenski punk bendovi bili su prvi punk bendovi koji su se ikada formirali u nekoj socijalističkoj državi. Među prvim osnovanim bendovima bili su oni iz [[SR Slovenija|SR Slovenije]] i [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]: [[Pankrti]] iz [[Ljubljana|Ljubljane]] (osnovani 1977. godine) i [[Paraf]] iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (zavisno od izvora, osnovani 1976. ili 1977. godine). Slovenska i hrvatska scena tog perioda predstavljena je kompilacijskim albumom ''[[Novi punk val]]'', koji je kompilirao [[Igor Vidmar]]. Između kasnih 70-ih i ranih 80-ih na beogradskoj sceni bili su prisutni: [[Urbana gerila]], [[Radnička kontrola]] i mnogi drugi bendovi. Ta generacija bendova uključena je u kompilaciju ''[[Artistička radna akcija]]''. [[Pekinška patka (bend)|Pekinška patka]] je bio kultni bend iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Neki od značajnijih punk rock bendova iz [[SR Makedonija|SR Makedonije]] bili su: [[Fol jazik]], vjerojatno prvi punk bend iz [[Skoplje|Skoplja]], osnovan 1978. godine; [[Afektiven naboj]] iz [[Struga|Struge]], osnovan 1979. godine feat. [[Goran Trajkoski]]; ostali bitni akti iz Skoplja bili su [[Badmingtons]] i [[Saraceni]], koje je vodio [[Vladimir Petrovski Karter]]. U Sarajevu ([[SR Bosna i Hercegovina]]), pojavili su se sljedeći umjetnici: Ozbiljno pitanje (koji se kasnije razvio u pop-rock bend [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]]), Ševa (koji se kasnije razvio u grupu [[Bombaj štampa]], pod vodstvom karizmatičnog [[Branko Đurić|Branka Đurića]]) i kultni bend [[Zabranjeno pušenje]]. Ti sarajevski bendovi kasnije su formirali pokret [[Novi primitivizam|Novog primitivizma]] inspiriran punkom, što je bitan fenomen u kulturi bivše Jugoslavije. (vidi [[Populana muzika u SFRJ#New Primitives/Novi primitivizam|odgovarajući podnaslov]]

Tokom kasnih 70-ih neki punk bendovi pripojeni muzičkoj sceni [[novi val|novog vala]], te su označeni i kao punk rock i kao new wave bendovi. Tokom jednog određenog perioda se termin &quot;muzika Novog vala&quot; mogao zamijeniti terminom &quot;punk&quot;.

Kraj 70-ih i početak 80-ih vidio je pojavu podžanrova punk rocka, kao što su [[streetpunk]] i [[Oi!]]. Kasnije se javio [[hardcore punk]], za kojim su slijedili razni ekstremni stilovi kao što su [[crust punk]], [[crossover thrash]] sve do [[grindcore]]a. Bitni hardcore punk aktovi tokom 80-ih bili su: [[Niet]], [[Patareni]], [[KBO!]] i drugi. Značajan mainestream [[pop punk]] bend bio je [[Psihomodo pop]] iz Hrvatske (pod velikim utjecajem grupe [[The Ramones]]). Mnogi eminentni strani punk bendovi svirali su na koncertima u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i sljedeće: [[The Ruts]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[U.K. Subs]], [[Angelic Upstarts]], [[The Exploited]] i [[The Anti-Nowhere League]]. Godine 1983. grupa The Anti-Nowhere League objavila je svoj album ''[[Live in Yugoslavia]]'', dok je grupa Angelic Upstarts objavila live album sa istim nazivom 1985. godine. Osim muzičara, jugoslovenska punk subkultura obuhvatala je i punk pisce i umjetnike, od kojih je [[Ivan Glišić]] iz [[Šabac|Šabca]] bio među najznačajnijima.

==== New Wave/Novi val ====
{{main|Novi val}}
[[Datoteka:Band Azra.jpg|thumb|280px|Legendarna postava Azre. S lijeva na desno: Mišo Hrnjak, Johnny Štulić, Boris Leiner.]]
Novi val ili novi talas stigao je u kasnim 1970-ima. U spomenutom periodu dolazi do otvaranja jugoslovenskog društva. Iako politički sistem i dalje ostaje jednopartijski, tekstovi pjesama novog vala po svom kritičkom potencijalu za Jugoslaviju predstavljaju bitan korak naprijed.&lt;ref name=&quot;puls&quot;&gt;{{Cite web |title=Pulsdemokratije.net - Muzika 1980-ih u Jugoslaviji |url=http://www.pulsdemokratije.net/content/muzika-osamdesetih-u-bivsoj-jugoslaviji |access-date=2013-03-30 |archive-date=2012-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121201104000/http://www.pulsdemokratije.net/content/muzika-osamdesetih-u-bivsoj-jugoslaviji }}&lt;/ref&gt; Vlast nije bila previše striktna prema ovoj muzici, ali je ipak osnovala Komisiju za šund, koja je na većinu društveno angažiranih pjesama stavljala etiketu šunda.&lt;ref name=&quot;puls&quot; /&gt; To je značilo, zbog poreza, veću cijenu albuma u prodaji.

Nastanak novog vala bio je odgovor mlađih generacija na rock koji su svirale grupe nastale prije njih.&lt;ref name=&quot;puls&quot; /&gt; Po sadržaju i formi pjesme novog vala bile su mnogo eksplicitnije i radikalnije u društvenoj kritici.&lt;ref name=&quot;puls&quot; /&gt; Glavni utjecaji za našu scenu dolazili su od međusobno suparničke britanske i američke novovalne scene. Jugoslovenska novovalna scena bila je pak vezana uz punk rock, ska, reggae, power pop i slične žanrove. Novi val posebno su promovirali zagrebački muzički časopis Polet te beogradski [[Džuboks (magazin)|Džuboks]], te TV emisija Rokenroler koja je bila poznata po svojim umjetničkim muzičkim spotovima.

Jedna od najupečatljivijih ličnosti SFRJ scene s kraja 70-tih i početka 80-tih je bio Oliver Mandić koji je svojim debi izuzetno uspešnim singlom &quot;Ljuljaj me nežno&quot;/&quot;Šuma&quot; 1978, a zatim &quot;Sutra imam prazan stan&quot;/&quot;Osloni se na mene&quot; - 1979 samo najavio dva kultna albuma tog vremena &quot;Probaj me&quot; - PGP RTB 1981 i &quot;Zbog tebe bih tucao kamen&quot; - Jugoton 1982

Bendovi novog vala su: [[Šarlo Akrobata]] (kasnije Katarina II, pa [[EKV]]), [[Idoli]], [[Električni orgazam]] i Laboratorija zvuka u Srbiji, [[Azra]], [[Haustor]], [[Prljavo kazalište]], [[Film]] u Hrvatskoj, [[Lačni Franz]], [[Lajbah]], [[Pankrti]] u Sloveniji i mnogi drugi. U BiH se novi val manifestirao na specifičan način, u obliku novog primitivizma (vidi [[Popularna muzika u SFRJ#New Primitives/Novi primitivizam|odgovarajući podnaslov]])

Vrijeme novog talasa smatra se zlatnim periodom jugoslavenske muzike, a navedeni izvođači i danas imaju kultni status. Simboli jugoslovenske novovalne scene su kompilacijski albumi Paket aranžman, Novi punk val, Artistička radna, te posebno filmovi Davitelj protiv davitelja (sa Srđan Šaperom iz Idola) i Dečko koji obećava (sa Aleksandom Berčekom, gostuju članovi Šarla Akrobate i Idola).

Postoji i rockumentarac o novom valu, koji se zove [[Sretno dijete]], po istoimenoj pjesmi Prljavog kazališta iz 1979. godine.

=== 1980-te ===
Scena 1980-ih posebno je zanimljiva, zbog velikog broja popularnih grupa te žanrova, kao i kvalitete muzike. Interesantan je podatak da je 59% albuma koji su se našli na listi [[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]], izdano tijekom 1980-ih, a čak 11% od svih albuma na listi izdan je 1981. godine, što ukazuje na plodno stvaralaštvo jugoslovenskih muzičara toga doba. Najboljim je proglašen album Odbrana i poslednji dani (Idoli, 1982.).

Ova era je obilježena i popularnošću relacije Zvečka-Blato-Kavkaz gdje se odvijao društveni život Zagreba, ne samo kod &quot;običnog puka&quot; nego i kod muzičara. Po riječima redatelja rockumentarca Sretno dijete, na neki način to je bio internet njegove generacije.

==== Uloga djece časnika [[JNA]] u stvaranju rocka ====
Mnogi poznati rockeri iz perioda osamdesetih bili su sinovi vojnih oficira, pa među njima i sljedeći: [[Boris Bele]] &amp; [[Marko Brecelj]], [[Branimir Štulić|Branimir Johnny Štulić]], [[Goran Bregović]] Brega, [[Bora Đorđević]], [[Milan Mladenović]] i [[Momčilo Bajagić]] Bajaga. Njihova imena vezuju se za grupe Buldožer, Azru, Bijelo dugme, Riblju čorbu, Katarinu II/Ekatarinu Veliku, [[Bajaga i instruktori|Bajagu i instruktore pozitivne geografije]]. Međutim, unatoč onome što bi se iz toga moglo zaključiti, ti umjetnici nisu svirali &quot;režimski&quot;, već upravo suprotno, naročito se protiveći [[militarizam|militarizmu]] (''Limene trube duvaju / ne volim vojnu muziku'', Bajaga).&lt;ref name=&quot;Lokotar&quot;/&gt;

Ti muzičari su također pretežno živjeli u gradovima, prema kojima su nosili različita osjećanja: od prezira (''Taksisti gaze golubove / konobari otimaju, kradu / majmuni siluju po ulazima / ja neću da ostanem u gradu'', Bora Đorđević) do osjećaja pripadnosti tim mjestima (''Priđi bliže i pogledaj dobro / kuda vode ovi tragovi / tamo svetla gore u noći / ta su svetla naši gradovi… '', Milan Mladenović). U stvaralaštvu nekih drugih su gradovi, opet, pretežno odsutni. Takav je, na primjer, [[Goran Bregović]], sa izuzetkom pjesama &quot;Tramvaj kreće&quot; i &quot;Na zadnjem sjedištu moga auta&quot;. U pjesmi &quot;Pismo mlađem bratu&quot; grad [[Niš]] predstavlja kontekst emocije.&lt;ref name=&quot;Lokotar 2&quot;/&gt;

U te gradove su se njihove porodice doseljavale iz raznih dijelova Jugoslavije, ali su se, zbog prirode posla vojnog oficira, često morali preseljavati (primjera radi, Johnny Štulić se rodio u [[Skoplje|Skoplju]], kao dijete preselio se prvo u selo [[Cvetkovići]] kraj [[Jastrebarsko]]ga pa u Zagreb&lt;ref&gt;&quot;Oskar&quot;, ''Azra, biografija - intervju tekstovi sa akordima'', štampa &quot;Akvus&quot;, Sarajevo, izdavač &quot;Dava&quot;, Banjaluka, tiraž 500&lt;/ref&gt;). To, međutim, nije imalo toliko negativan koliko pozitivan utjecaj, budući da su tako djeca, budući muzičari, skupljali dragocjena iskustva, pa je i njihova muzika bila bogata različitim etno-elementima. Također, zbog stalnog seljenja, njihovi roditelji su obično bili u miješanom braku, za razliku od ostalog manje mobilnog stanovništva, pa su obično prihvaćali ideje [[bratstvo i jedinstvo|jugoslovenstva]] u svrhu nadilaženja i pomirenja različitosti. Bitna iznimka bio je Bora Đorđević, koji se kasnije politički afilirao sa [[četnici|četničkim]] pokretom. Iz tih se razloga u vrijeme raspada Jugoslavije ti muzičari nisu počeli nacionalno afilirati, iako im je to moglo biti profitabilno.&lt;ref name=&quot;Lokotar 2&quot;/&gt;

Osim što su se te porodice stalno selile, također su i ekonomski bolje stajale od ostalog stanovništva, pa su si mladi muzičari mogli priuštiti različite instrumente koji su siromašnijima novčano bili izvan dosega. Također je bitan bio i element pobune protiv patrijarhalne očeve figure i svega što je povezano s time, pa su npr. imali dugu kosu umjesto &quot;vojnički&quot; kratko ošišane.&lt;ref name=&quot;Lokotar 3&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html|title=Svi su pobegli na neko zabavnije mesto|date=25. veljače 2013|author=Kruno Lokotar|publisher=E-Novine|accessdate=5. juli 2013}}&lt;/ref&gt;

Formativne godine nabrojanih muzičara bile su druga polovica 50-ih i 60-e godine. Čak i ranih 70-ih se na rock gledalo kao na provokaciju, iako je Jugoslavija, u usporedbi sa ostalim socijalističkim zemljama, bila daleko otvorenija prema njemu.&lt;ref name=&quot;Lokotar 3&quot;/&gt; Ipak država ubrzo shvaća da se preko rock muzike, kao muzike mladih, mogu propagirati ideje socijalizma.

==== Nakon novog vala ====
[[Datoteka:Idoli.jpg|thumb|300px|Beogradska grupa VIS Idoli pojavljuje se u filmu Davitelj protiv davitelja]]
Kako je novi val nestajao početkom 1980-ih, neke su se grupe podijelile ili su se okušale u drukčijim muzičkim žanrovima. Razdoblje [[1982]]. godine smatra se osobito važnim što se tiče stagnacije novog vala u Jugoslaviji i u svijetu. Postoji nekoliko grupa koje su uspostavljene nakon 1982. godine.

Dušan Kojić Koja, bivši basista grupe [[Šarlo Akrobata]] (aktiv. 1980. - 1981.), osniva grupu [[Disciplina kičme]], koju karakterizira jedinstveni miks punka, funka, jazz fuzije i drugih stilova. Grupa je postala međunarodno poznata pojavivši se na MTV-u (gdje se također pojavio i bend [[Psihomodo pop]]), a pamte im se stihovi: &quot;Nije dobro Bijelo Dugme; nije dobra Katarina; šta je dobro; šta nam treba; Kičme, Kičme Disciplina.&quot; Njihov hit Zeleni zub inače se pojavljuje u filmu [[Kako je propao rok en rol]] (1989.). Zoran Kostić Cane, bivši pjevač grupe [[Radnička kontrola]], osnuo je garage punk grupu [[Partibrejkers]], i također postigao veliki uspjeh.

Od pop rock bendova cijenjeni su postali [[Idoli]], [[Prljavo kazalište]] i [[Film (bend)|Film]] (kasnije Jura Stublić i Film). Kultna [[Azra]] je pak postupno prelazila na &quot;konvencionalni&quot; rock, sa povremenim elementima folk rocka. Ipak, njeni novovalni albumi: [[Azra (album)|Azra]], [[Sunčana strana ulice (album)|Sunčana strana ulice]] i [[Filigranski pločnici]], su ti koji se nalaze na samom vrhu YU 100 liste, i na njima se nalaze možda i najpoznatije pjesme Azre. No, Johnnyjevi su poetični, često politički stihovi, po kojima je poznat, još uvijek bili veoma izraženi u pjesmama. [[Električni orgazam]] prošao je kroz fazu psihodeličnog rocka, i prešao na mainstream rock, inspiriran zvukom 1960-ih.

U 1980-ima, posebice ranim godina, od dance pop izvođača slušan je bio Oliver Mandić. Na pozornici i u muzičkim videovima koristio se transvestističkim elementima i to prije uspona britanskog Boy Georgea. Zbog svog odijevanja, a i agresivnog šminkanja, u javnosti je bio veoma kontroverzna ličnost. Nacionalna [[Radio-televizija Beograd]] snimila je TV emisiju nazvanu Beograd noću, koju je režirao Stanko Crnobrnja, a sadrži muzičke spotove Olivera Mandića. Na Filmskom festivalu u [[Montreaux]]u 1981. emisija je osvojila nagradu Zlatne ruže (''Rose d'Or'').

Bivši član [[Riblja čorba|Riblje čorbe]], Momčilo Bajagić Bajaga, osnovao je grupu [[Bajaga i instruktori]]. Kasnije je Dejan Cukić, jedan od članova grupe, napustio škvadru i otisnuo se u solo vode.

==== Post-punk ====
Bivši punkeri iz Pekinške patke su na svom drugom albumu bili prešli na post-punk i darkwave. Strah od monotonije (1981.), kako je album nazvan, nije bio naročito uspješan. Druga, ništa manje osebujna skupina, [[Paraf]], prošla je kroz punkersku fazu te [[1982]]. godine izdaje psihodelični album Izleti, sa elementima post-punka i gothic rocka. [[Električni orgazam]] naročito je poznat po svom psihodeličnom periodu, tijekom kojeg su izdali album Lišće prekriva Lisabon. I ovo djelo izdano je 1982. godine.

[[Milan Mladenović]], prvobitno gitarist Šarla Akrobate, i u toj istoj godini je osnovao bend, tada pod imenom Katarina II, koja će poslije postati [[Ekatarina Velika]], ili kraće, EKV. Ne samo obožavatelji, već i drugi slušatelji rocka, EKV pamte po mračnijem, ali poetičnom post-punkovskom zvuku. Spomenimo samo neke od članova: basista [[Bojan Pečar]], prije član Via Talasa, i bubnjar [[Srđan Todorović]], koji je poslije poznao priznati filmski autor. [[Ivan Vdović|Ivan Vdović Vd]] (ne čita se kao kratica) bio je bubnjar u EKV-u dok je bend bio znan kao Katarina II. Još jedan bubnjar kojeg trebamo spomenuti jeste [[Ivan Fece|Ivan Fece Firči]]. Također, tu su sintisajzerica Margita Stefanović Magi, te, dakako, Milan, vođa.

Mnogo članova umrlo je preranom smrću: Vd 1992. od [[sida|side]], Milan 1994. od [[rak pankreas|raka pankreasa]], Bojan 1998. od [[srčani udar|srčanog udara]], Magi 2002. godine ...

==== Art rock ====
Primjeri art rock bendova uključuju ekstragavantnog Doriana Graya i BOA-u, a u oba slučaja riječ je o zagrebačkim grupama. Prva grupa, nazvana po istoimenom djelu [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], oformljena je 1982. godine. Na rad grupe utjecali su bendovi Roxy Music i Japan. Pjevač, a ujedno i frontmen, bio je Massimo Savić.

BOA je osnovana u 1970-ima, pod utjecajem grupa Yes, King Crimson i Genesis, ali su kasnije njezini članovi prešli na New Romantic.

==== New Romantic ====
Tijekom ere Novog romantizma (New romantic), kojeg su popularizirali umjetnici poput [[Duran Duran]]a i Spandau Balleta, u Jugoslaviji su se pojavili otprije spomenuta zagrebačka grupa BOA te beogradska Jakarta.
==== Synthpop ====
Značajni synthpop muzičari u našoj zemlji bili su: [[Beograd (bend)|Beograd]], formiran 1981. godine, nazvan po jugoslovenskoj prijestolnici, ljubljanski [[Videosex]], vođeni karizmatičnom Anjom Rupel, duet [[Denis &amp; Denis]] iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]], sa seks simbolom [[Marina Perazić|Marinom Perazić]], koja je poslije započela solo karijeru, te njenim dečkom Davorom Toljom; humoristična grupa [[Laki pingvini]] i slični [[D'Boys]] (izgovara se kao The Boys), sa pjevačem Peđa D' Boy, prije pjevačem u zapadnonjemačkom rock bendu Jane, kao i duo [[Max &amp; Intro]] sa tekstopiscem i kompozitorom [[Max Vincent]]&lt;nowiki/&gt;om.  U Makedoniji je bila slušana grupa [[Bastion (bend)|Bastion]], koja je dosta koristila sintisajzer i čije su središnje figure bili, sada međunarodno poznat, Kiril Džajkovski, koji je svirao spomenuti instrument, te Milčo Mančevski koji je pisao tekstove pjesama.

Mnogi jugoslovenski muzičari ovoga razdoblja koristili su PC-e u stvaranju muzike. Tako je na slici singla &quot;Neka ti se dese prave stvari&quot; / &quot;Ne zovi to ljubavlju&quot; beogradske grupe [[Data]] bio popularni [[Commodore 64]].

==== Girl bendovi ====
U našoj zemlji djelovalo je nekoliko ženskih sastava: ljubljanske Tožibabe, novosadske Boye (prve snimile singl ploču) i zagrebački [[Cacadou look]] - inače prvi girl bend koji je objavio album (''Tko mari za čari'', hit Kao pjesma).

==== New Primitives/Novi primitivizam ====
{{main|New Primitives}}
[[Datoteka:Zabranjeno-pusenje04.jpg|thumb|320px|Sarajevski bend Zabranjeno pušenje. Njihove su pjesme bile začinjene tipičnim sarajevskim humorom i pomalo ironijom, preko kojih su nerijetko na simpatičan način upućivali kritike socijalističkom sistemu.]]
New Primitives ili Novi primitivizam je bio gradski podkulturni pravac, nastao u Sarajevu. U sklopu pokreta djelovali su [[Zabranjeno pušenje]], legendarni [[Elvis J. Kurtović &amp; His Meteors]], [[Bombaj štampa]], prva postava [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]]. Vođe navedenih grupa su uz glumca Zenita Đozića sudjelovali u poznatoj satiričnoj TV i radijskoj emisiji [[Top lista nadrealista]].

Osnivači Novog primitivizma su dr. [[Nele Karajlić]], [[Elvis J. Kurtović]], mr. [[Sejo Sexon]], [[Dražen Ričl|Dražen Ričl Zijo]], [[Branko Đurić]] Đuro, [[Boris Šiber]] i [[Zenit Đozić]]. Poznati redatelj [[Emir Kusturica]] također se povezuje s njima.

Svjež duh koji je grupa ostavila za sobom u bosanskohercegovačkoj kulturi i sasvim nov način izražavanja, koji je direktno potekao od ulične podkulture, donijeli su mu znatnu popularnost i učinili ga jednim od spomenika moderne BiH kulture.

Izraz novog primitivizma je bio prvenstveno humor, baziran na duhu „obične bosanske raje“ i sarajevske omladine iz underground krugova. Oni su unijeli govor sarajevskih mahala, bogat turcizmima i žargonom (npr. zijan, hadžija), na zvaničnu muzičku i TV scenu. Većina njihovih pjesama i skečeva govori o malim ljudima – rudarima, sitnim kriminalcima, djevojkama iz unutrašnjosti i slično – stavljenim u neobične ili čak apsurdne situacije. Mnogi porede njihovu vrstu humora sa [[Leteći cirkus Montyja Pythona|Letećim cirkusom Monty Pythona]], jer i jedni i drugi koriste formu kratkog skeča i apsurd kao sredstvo za izazivanje smijeha kod publike.

==== Sarajevska škola pop rocka ====
{{main|Sarajevska škola pop rocka}}
Sarajevo je razvilo prepoznatljiv pop rock zvuk, koji je često (ali ne nužno) sadržavao elemente izvorne folk muzike - zbog čega je ovaj pravac prozvan Sarajevskom školom pop rocka. Pravac je postao popularan u cijeloj Jugoslaviji, a Sarajevo mjesto nastanka [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] i karijere [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]].

Scena je se počela razvijati u 1960-ima sa grupama poput legendarnih Indexa, Pro Artea i kantautora Kemala Montena (koji je poslije pisao i dalmatinske pjesme). Nastavila je se u 1970-ima sa Ambasadorima, Bijelim dugmetom i Vatrenim poljupcem, a vrhunac u smislu nastajanja novih bendova doživljava 1980-ih, sa grupama poput [[Plavi orkestar|Plavog orkestra]], [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] (obe posebno omiljene među tinejdžerkama zbog karizmatičnih muzičara), [[Hari Mata Hari]], [[Dino Merlin]], [[Valentino]], [[Regina (bend)|Regina]], [[Bolero (bend)|Bolero]] i [[Gino Banana]].

Zanimljivo je spomenuti da je najprodavanija ploča ikad u Jugoslaviji dolazila baš od sarajevske grupe - Plavog orkestra. Riječ je o [[Soldatski bal|Soldatskom balu]], koji je prodan u najmanje 500 000 primjeraka.

==== Industrial ====
Značajnije grupe koje su svirale industrial muziku bile su Autopsia iz [[Ruma|Rume]] (Vojvodina) i SCH iz Sarajeva.

==== Neo rockabilly i retro štih ====
U Jugoslaviji su uz sve otprije spomenute žanrove, djelovale i neo rockabilly grupe. Rockabilly je inače bio žanr popularan tijekom 50-ih, a baziran na rock'n'rollu.

Kontroverzni muzičar Velibor Bora Miljković, pod pseudonimom Toni Montano (po Tonyju Montani), bio je bivši pjevač benda [[Radost Evrope]]. Taj naziv je ironičan i proizlazi iz naziva međunarodnog dječjeg muzičkog festivala [[Joy of Europe]], koji se svake godine održavao u Beogradu. Toni je izazivao kontroverze zbog izjava koje je davao u intervjuima, gdje je često napadao druge muzičare. Tako je za momke iz Ekatarine Velike smatrao da je riječ o pseudointelektualcima koji su se otuđili od &quot;ulice&quot;, a odakle je po njemu, trebao poticati pravi rock. Bahato je se prozvao &quot;pravim rockerom&quot;, čije vrijeme još nije došlo.

Splitska grupa [[Đavoli (bend)|Đavoli]] imala je frontmena [[Neno Belan|Nenu Belana]], a odlikovale su ih mekši retro rock tonovi, te ljetni hitovi bazirani na poletnom twist i surf rocku. Neki članovi su iza sebe imali pankersku prošlost.

==== Neue Slowenische Kunst ====
{{main|Neue Slowenische Kunst}}
U Sloveniji je od 1980. godine djelovao kultni avangardni bend Laibach, čije je ime zapravo njemački naziv za slovensku prijestolnicu, Ljubljanu. Eksperimentirajuli su sa različitim stilovima, poput industrial, martial pa do neoklasičnih zvukova. Pojavili su se i na MTV-u sa svojom verzijom pjesme Beatlesa &quot;Across the Universe&quot; (Preko svemira), sa gošćom [[Anja Rupel|Anjom Rupel]] - pjevačicom [[Videosex]]a.

Druga značajna grupa povezana sa NSK-om bili su Abbildungen Variete iz [[Maribor]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ahogonsindustrialguide.blogspot.de/2007/10/well-like-in-every-beggining-well-start.html|title=Abbildungen Variete - (1983) Abbildungen Varieté [mc,Galerija ŠKUC]|date=30. oktobar 2007|accessdate=5. juli 2013}}&lt;/ref&gt;

==== Makedonska darkwave i gothic scena ====
Makedonija je imala svoj pandan slovenskom Neue Slowenische Kunstu - kolektivna Makedonska Streblja. Makedonska darkwave i gothic scena uključivala je grupe Mizar, Arhangel i Padot na Vizantija ([[Goran Trajkoski]]), koje su i inače bili jedni od najslušanijih u Makedoniji.

==== Ekstremni metal ====
Ekstremna metal scena također se razvila u SFRJ. U nju su spadali razne [[trash metal]], [[speed metal]] i [[death metal]] grupe. U Beogradu se održavao festival nazvan Hard Metal, a izdavao se i magazin pod istim imenom.

Značajni bendovi uključuju speed metal bend [[Bombarder (bend)|Bombarder]] (osnovan u Sarajevu, a poslije se premješta u Beograd), [[Bloodbath]] (ne miješati ga sa švedskim bendom istoga imena), [[Heller]] (pioniri jugoslovenskog trash metala) i ostali. Još jedan trash metal band [[Sanatorium]] osnovan je u Skoplju, 1987. godine. Tijekom 20 godina svoga postojanja, dijelilo je scenu sa mnogim prominentim grupama poput: Motörheada, Halforda, Soulflya i ostalih.

==== Rap muzika ====
U Jugoslaviji su tijekom 80-ih, sukladno svjetskim trendovima, nastali i domaći izvođači rapa. Osobito su tijekom prve polovice 1980-ih bile popularne breakdance grupe, npr. [[The Master Scratch Band]]. Jugoton je 1984. godine izdao nekoliko njihovih pjesama, npr. ''Break War'', u kojoj je gošća bila voditeljica Hita meseca, [[Dubravka Marković]] Duca. Momci iz [[Disciplina kičme|Discipline kičme]] također su koristili elemente rapa u svojim pjesmama, ali na svoj upečatljiv, humorističan način.

Usprkos maloprije spomenutim izvođačima, postojao je jedan umjetnik koji je utilizirao rap muziku na istaknut i jedinstven način. Bio je to karizmatična, i danas kultna ličnost, [[Rambo Amadeus]], podrijetlom iz Crne Gore. Njegov pseudonim i njegova muzika obuhvaćaju u isti mah intelektualne stavove i prepoznatljiv balkanski humor. Često je, ako ne i uvijek, kombinirao rap sa parodijama narodnjaka i socijalnom [[satira|satirom]]. Ipak se ne u klapa u konvencionalnu rapu kategoriju, jer je išao i dalje od tog stila.

Često je blisko surađivao sa funk umjetnikom [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]], sinom jednog od najistaknutijih hrvatskih (i jugoslovenskih) glumaca - [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]].

Kasnije je Rambo Amadeus također je skovao termin turbofolk, ali je, razumljivo, uvijek bio i ostao jedan od najvećih neprijatelja takve &quot;muzike&quot;.

==== [[Band Aid]] ====
{{main|Yu rock misija}}
Tokom kasne 1984. godine, [[Bob Geldof]] i [[Midge Ure]] organizirali su poznatu kampanju protiv gladi nazvanu [[Band Aid]], koja se nastavila tokom 1985. sve do svog završetka - historijskog [[Live Aid]] koncerta 13. 7. 1985. godine. Taj koncert je emitovan u cijelom svijetu, uključujući i SFR Jugoslaviju. Osim projekata &quot;[[Do They Know it's Christmas?]]&quot; i [[USA for Africa]] iz UK-a i SAD-a, pridružile su se i mnoge druge zemlje, kao na primjer Kanada, Zapadna Njemačka, Austrija, Norveška itd. Pop i rock elita SFR Jugoslavije također se pridružila Geldofovoj kampanji i osnovala jugoslovenski Band Aid pod nazivom [[YU rock misija]]. Članovi te grupe bili su [[Oliver Mandić]], [[Željko Bebek]], [[Momčilo Bajagić|Bajaga]], [[Slađana Milošević]], [[Jura Stublić]], [[Dado Topić]], [[Zdravko Čolić]], [[Izolda Barudžija]], [[Snežana Mišković]], [[Alen Islamović]], [[Sead Lipovača]], [[Dejan Cukić]], [[Doris Dragović]], [[Anja Rupel]], [[Srđan Šaper]], [[Vladimir Divljan|Vlada Divljan]], [[Peđa D' Boy]], [[Zoran Predin]] i ostali eminentni muzičari. Snimili su pjesmu &quot;Za milion godina&quot;, koju su napisali bivši vođa benda [[Generacija 5]], [[Dragan Ilić]], i Mladen Popović. Solo na gitari izveo je [[Vlatko Stefanovski]], a snimljen je i odgovarajući spot. Istaknuti umjetnici koji su otvoreno odbili sudjelovati na jugoslovenskom Band Aidu bili su vođa Riblje čorbe, [[Bora Đorđević]], i vođa Bijelog dugmeta, [[Goran Bregović|Brega]]. Na kraju te kampanje su jugoslovenski muzičari 15. 6. 1985. u Beogradu održali veliki stadionski koncert koji je trajao 8 sati. Video za &quot;Za million godina&quot; puštan je na mnogim TV stanicama (uključujući i [[BBC]]) u cijelom svijetu i 13. 7. na Wembley Stadiumu na video ekranima tokom jednog video interludija. Uključen je, mada ne sasvim, i u odjeljak ''Overseas contributors'' službenog ''Live Aid DVD-ja'' kojeg je [[Warner Music Group]] objavila [[2004]]. godine.

=== 1990-te ===
Još [[1989.]] godine postojali su znakovi koji su ukazivali na [[Kronologija raspada SFRJ|skori nestanak Jugoslavije]], a i općenito pad komunizma u Europi. Već tada, SR Slovenija i SR Hrvatska išle su ka putu prema samostalnosti, osnivajući pod poluilegalnim okolnostima prve nekomunističke stranke. U SR Srbiji su se pak, pod vodstvom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], sve više rasplamsavale težnje za stvaranje Velike Srbije.

Uvečer, 17. listopada 1989. godine, nekih tri tjedna prije pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], članovi Prljavog kazališta održali su koncert na Trgu Republike (danas [[Trg bana Jelačića]]), na kojem je bilo 200 000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Heroj ulice - u susret beogradskom koncertu Prljavog kazališta |url=http://www.timemachinemusic.org/2012/09/heroj-ulice-za-pocetnike-u-susret-beogradskom-koncertu-prljavog-kazalista/ |access-date=2013-06-22 |archive-date=2013-06-27 |archive-url=https://archive.today/20130627043143/http://www.timemachinemusic.org/2012/09/heroj-ulice-za-pocetnike-u-susret-beogradskom-koncertu-prljavog-kazalista/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101098 Prljavo Kazalište - Croatia Records]&lt;/ref&gt; Bend je između ostalih odsvirao i pjesmu ''Mojoj majci'', što je bila posvećena preminuloj majci [[Jasenko Houra|Jasenka Houre]] - koja je postala poznata kao Ruža hrvatska (zbog stihova ''zaspala je zadnja ruža hrvatska''). Koncert je bio jedan od predznaka nestanka SFRJ.
[[Datoteka:Milan Mladenović.jpg|thumb|250px|Milan Mladenović|left]]

1989. grupa [[Riva (grupa)|Riva]] pobjeđuje na [[Pjesma Eurovizije 1989.|natjecanju Eurovizije]] sa pjesmom &quot;Rock me baby&quot;, zbog čega Jugoslavija postaje domaćin sljedeće pjesme. Našu zemlju tada je predstavljala Tajči, sa pjesmom &quot;Hajde da ludujemo ove noći&quot;, koja je završila na 7. mjestu. Pjesma je odmah postala hit u Jugoslaviji, a Tajči jedna od zadnjih mega zvijezda prije nego što je nestanak zemlje prekinuo njenu karijeru. Zbog toga je emigrirala u SAD, samo s bundom i par dolara pri ruci. Ironično, te godine, pobjedničku pjesmu pjevao je [[Toto Cotugno]], a zvala se Insieme: 1992 (Zajedno u 1992.), sa istaknutim stihom: ''Zajedno, ujedini se, ujedini, Europo!''

Neposredno prije jugoslovenskih ratova značajan je broj bivših jugoslovenskih muzičara sudjelovalo u antiratnim aktivnostima.
==== Ratovi u Jugoslaviji - kraj SFRJ scene ====
{{main|Antiratni protesti u Beogradu 1991-1992}}
1992. godine oformljena je rock supergrupa [[Rimtutituki]] koju su činili članovi Partibrejkersa, Ekatarine Velike i Električnog orgazma. Izdali su proturatnu pjesmu ''Slušaj 'vamo'', a nakon što su im vlasti zabranile da ju uživo promoviraju, svirali su je na prikolici koju je vukao kamion, diljem ulica Beograda. Organizirani su i koncerti (&quot;Ne računajte na nas!&quot;). Nažalost, unatoč tome što se preko umjetnosti ne bi trebala širiti mržnja, mnogo je drugih poznatih srpskih muzičara stala na stranu [[nacionalizam|nacionalnog šovinizma]].

Dobar primjer antiratne pjesme u Hrvatskoj bila je &quot;E, moj druže beogradski&quot;, grupe [[Film (grupa|Film]]. Općenito je viđena kao emocionalna ratna pjesma upućena drugovima iz Srbije, koja promiče prihvaćanje među nacijama, a protiv je srpskog nacionalizma i mržnje. Međutim, istovremeno je u vrijeme izdavanja izazvala i drukčije reakcije. [[Bora Đorđević]], koji je kao vođa [[Riblja čorba|Riblje čorbe]], već odavno imao kultni na srpskoj kao i jugoslovenskoj rock sceni, &quot;odgovorio&quot; je Juri sa kontroverznom pjesmom &quot;E moj druže zagrebački&quot;, ciničnom parodijom punom nacionalističkih poruka.
  
Hrvatski pop i rock umjetnici sudjelovali su u projektu Moja domovina i Rock za Hrvatsku tijekom Domovinskog rata. Tako su deseci umjetnika, među njima i [[Oliver Dragojević]], [[Aki Rahimovski]], [[Jura Stublić]], [[Sanja Doležal]], [[Davor Gobac]], Ljiljana Nikoska te mnogi drugi, pjevali su pod kolektivnim nazivom Band Aid, za neovisnu Hrvatsku. &quot;Moja domovina&quot; postala je tako kultna pjesma često pjevana na Dan neovisnosti.

Kada je započeo rat u BiH, sarajevska grupa [[Zabranjeno pušenje]] podijelila se na dva odvojena dijela. Jedna je smještena u Beogradu te je postala poznata pod imenom [[No Smoking Orkestra]], i vođena je Neletom Karajlićem. On, filmski redatelj Emir Kusturica i ostala ekipa svirali su sa [[Joe Strummer|Joeom Strummerom]] iz [[Clash]]a, i taj je koncertni snimak uvršten u Kusturičin film Super 8 Stories.

Što se tiče pak [[Plavi orkestar|Plavog orkestra]] i [[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]], njihovi su gitaristi, Mladen Pavičić Pava i Zlatko Arslanagić Zlaja, izbjegli u [[Kanada|Kanadu]], gdje i danas žive. (Zlaja je neko vrijeme živio u [[London]]u, pa se potom preselio u [[Toronto]]). I većina je drugih članova spomenutih bendova, privremeno ili trajno, otišla u druge pretežno europske zemlje.

Od srpskih muzičara, basista [[Bojan Pečar]] 1990. napušta EKV i odlazi u London gdje i umire od srčanog udara u listopadu 1998. godine.

Iako su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija ranih 1990-ih proglasile neovisnost, vodstvo Srbije i Crne Gore odlučilo je osnovati novu federalnu državu - [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]], SRJ - koja je postojala od 1992. do 2003., ali nikada nije priznata kao pravni nasljednik SFRJ.
[[Datoteka:2012-08 Woodstock 70.jpg|minijatura|280px|[[Dubioza kolektiv]]]]

=== Post-jugoslovenska scena (2000-te i dalje) ===
{{main|Jugosfera}}
Nakon kraja ratova i drugih sukoba, na bivšoj jugoslovenskoj sceni došlo je do postupnog normaliziranja odnosa. Premda scena, međutim, nikada nije zasjala svojim punim prijeratnim sjajem, došlo je do ponovnog okupljanja znatnog broja grupa i muzičara: Bijelog dugmeta, [[Leb i sol]], Crvene jabuke (čiji su članovi originalne postave '86. činili samo Dražen Žerić Žera i Darko Jelčić Cunja), Plavog orkestra (sa novim gitaristom Sašom Zalepuginom), Massima Savića (nekada člana Doriana Graya), [[Boris Novković|Borisa Novkovića]] (ex Boris i Noćna straža). Anja Rupel iz Videosexa je pak snimila duet sa tadašnjom zvijezdom u usponu, [[Toše Proeski|Tošetom Proeskim]].

Jura Stublić je 2003. godine održao tri rasprodana koncerta u [[Beograd]]u. Bora Đorđević u isto vrijeme, na pitanje medija u vezi pjesme &quot;E moj druže zagrebački&quot;, odgovara da je sve &quot;bilo samo čisto zezanje&quot;.&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/23/srpski/R03112202.shtml Bora Đorđević, frontmen &quot;Riblje čorbe&quot;, i pored svega obradovan dolaskom Jure Stublića u Beograd - Dobrodošao druže zagrebački] glas-javnosti.co.yu arhiva&lt;/ref&gt;

I tako danas [[ex-Yu]] prostor, poznat kao [[Jugosfera]] ili samo &quot;region&quot;, umnogome čini kulturnu, iako ne političku, cjelinu.&lt;ref&gt;''The Economist'', [http://www.economist.com/world/europe/displaystory.cfm?story_id=14258861 Former Yugoslavia patches itself together - Links restored in the former Yugoslavia], 20. VIII 2009.&lt;/ref&gt; Zbog [[srpskohrvatski jezik|istovjetnosti jezika]], mnogi novi bendovi redovno nastupaju po čitavom regionu bivše Jugoslavije, stvarajući ponovo neku vrstu zajedničke scene. Izraziti predstavnici postjugoslovenske scene su [[S.A.R.S.|SARS]] iz Srbije, [[Brkovi (sastav)|Brkovi]] iz Hrvatske i [[Dubioza Kolektiv]] iz Bosne i Hercegovine, koji su popularni na čitavom prostoru bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;nova scena&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.neradnik.rs/2013/06/07/nova-jugoslovenska-scena/|author=Damjan Pavlica|title=Nova jugoslovenska scena|publisher=neradnik.rs|accessdate=5. juli 2013|date=7. jun 2013}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

S druge strane, postoje i neki popularni bendovi, poput [[Beogradski sindikat|Beogradskog sindikata]] ili [[Riblja Čorba|Riblje Čorbe]] iz Srbije, koji zbog svojih nacionalističkih stavova ostaju ograničeni uglavnom na srpske sredine, te ne čine dio postjugoslovenske scene.&lt;ref name=&quot;nova scena&quot;/&gt; U drugim državama se takođe mogu naći muzičari koji svoju popularnost stiču muzikom zasnovanom na šovinizmu i nacionalizmu, jedan od njih je i Marko Perković - Thompson čiji nastupi izazivaju burne reakcije širom ex-YU a najviše u Srbiji.

== Muzika za djecu ==
Neki jugoslovenski umjetnici kompozirali su muziku za djecu, često u nastojanju da im što bolje približe rock'n'roll. Jugoslovenski je naime sistem preko medija poticao djecu i tinejdžere da cijene tradiciju, plešu tradicionalne folk plesove, kao i da slušaju rock i pop, nasuprot kičastoj novokomponovanoj narodnoj muzici.

* U Srbiji su braća Vranešević iz [[Laboratorija zvuka|Laboratorije zvuka]] bila posebno aktivna u kompoziranju muzike za dječje televizijske emisije, koje su uglavnom bile na Radio-televiziji Beograd i Radio-televiziji Novi Sad. Njihova muzika se koristila u emisijama poput: Poletarac; Priče iz Nepričave (glavni glumci [[Zoran Radmilović]] i [[Milena Dravić]]), and Čik pogodi ko sam, u kojem je u jednoj od epizoda gostovao Zoran Simjanović,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://m.rts.rs/page/tv/sr/story/21/RTS+2/888826/Trezor.html |title=Na današnji dan: Rođen Viktor Starčić, pozorišni, filmski i TV gluma|publisher=rts.sr|date=11. maj 2011|accessdate=5. juli 2013}}&lt;/ref&gt; koji je pozvao klince u snimateljski studio.
* Dječja televizijska emisija Fore i fazoni koju je u Radio-televiziji Beograd stvorio Ljubivoje Ršumović sadržavala je perfomanse Laboratorije zvuka, hrvatske pop zvijezde [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], bosanskohercegovačkog pjevača [[Seid Memić|Seida Memića]] i beogradske [[Poslednja igra leptira|Poslednje igre leptira]].
* Makedonsku dječju emisiju [[Bušava azbuka]] (Бушава Азбука), napravili su za Radio-televiziju Skopje (danas Makedonsku radio-televizija) Gran Stefanovski i Slobodan Unkovski, a u njoj su bile pjesme grupe [[Leb i sol]] te Ane Kostovske, središnje figure Bastiona.
* [[Branko Kockica]] je doživio nacionalnu popularnost kao voditelj dječje emisija Kocka, kocka, kockica (Radio-televizije Beograd). Često je na gitari svirao šaljive rock pjesme. Jednom je se pojavio i u rock &quot;uniformi&quot; i odsvirao pjesmu [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] &quot;Rokenrol za kućni savet&quot;, pjesmu o čovjeku koji iritira susjede preglasnim slušanjem rock muzike. Branko je izdao više dječjih albuma, poput onog iz [[1988.]] godine, Deca bez adrese, u suradnji sa [[Oliver Mandić|Oliverom Mandićem]].
* Hrvatski [[šansona|šansonijer]] [[Arsen Dedić]] izdao je album [[Arsen pjeva djeci]]. On je i autor toliko poznate i pjevane dječje pjesmice, Kad se male ruke slože, koju znadu i današnja djeca. Pjesma je postala kultna nakon izdavanja filma Vlak u snijegu u kojoj ju djeca Velikog sela više puta pjevaju, a njena poruka je:''Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može'' i ''kad se mnogo malih složi, tad se snaga stoput množi''.
* [[Vlado Kalember]] iz [[Srebrna krila|Srebrnih krila]] napravio je dječju pjesmu za mir, &quot;Nek živi ljubav&quot;.
* [[Srđan Gojković|Srđan Gojković Gile]] iz [[Električni orgazam|Električnog orgazma]] je, zajedno sa Vladom Divljanom iz [[VIS Idoli|Idola]] izdao dva rock albuma za djecu nazvane Rokenrol za decu i Rokenrol bukvar, pod oznakom produkcijske kuće PGP RTRS.
* Članovi [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] su sa 11-godišnjim Ratimirom Boršićem Račom 1983. godine snimili album za djecu ''A milicija trenira strogoću! (i druge pjesmice za djecu)''.

== Kič ==
=== Novokomponovana narodna muzika ===
U posebnu vrstu popularne muzike SFRJ spada kičasta [[novokomponovana narodna muzika]], ili jednostavno narodnjaci. Razlikuje se od prave narodne muzike po kvaliteti tekstova (koji su često vrlo banalni), te po uključivanju elemenata [[pop]] muzike. Drukčija je i od [[turbofolk]]a (nastao početkom 1990-ih) za kojeg su karakteristična [[mafija]], silikonske pjevačice, [[droga]] i slično.

Za NNR muziku tipično je miješanje [[sevdah]]a i pop elemenata, dakle uz [[harmonika|harmoniku]] nerijetko se sviraju električna gitara, sintisajzeri i slično. Vjerojatno najpoznatija ličnost NNR-a je [[Lepa Brena]], pravim imenom Fahreta Živojinović. Nacionalno poznata postala je sasvim slučajno - zahvaljujući velikim dijelom TV &quot;skandalu&quot; te voditelju Milovanu Iliću Minimaksu koji je svemu doskočio na zanimljiv način. Njen nastup u montaži emisije Hit parada se u Jugoslaviji smatrao neprimjerenim (jer je na snimanju nosila kratki šorc) zbog čega je izbačen, a spomenuti voditelj je na svoju inicijativu u vlastitoj emisiji stavio neodobreni snimak. I tako je naglo skočila popularnost dotad uglavnom kafanske pjevačice.

Ostali predstavnici NNR su bili [[Dragana Mirković]] (karijeru započela već [[1984.]], u tinejdžerskoj dobi), Ferid Avdić, Nada Obrić, Rada Marić ...

Zanimljivo je da se ova muzika emitirala u &quot;stankama&quot; između više scena u većini epizoda serije Top lista nadrealista, koju su stvorili članovi pokreta New primitives. Plavi orkestar je pak u suradnji sa Nadom Obrić izveo pjesmu &quot;Šta će nama šoferima kuća&quot;.

== Izdavačke kuće ==
* [[Jugoton]] - 1990-ih mijenja ime u Croatia Records, inače je pod Jugotonom izdano većina albuma sa YU 100 liste
* [[PGP-RTB]]
* [[Suzy (izdavačka kuća)|Suzy]]
* [[ZKP RTLJ]]
* [[Diskoton]]
* [[Jugodisk]]

== Povezani filmovi i dokumentarci ==
* [[Kad budem mrtav i beo]] (1967.) - sadržava izvedbe nekih stranih pop i rock hitova, a jednu domaću pjesmu pjeva [[Dragan Nikolić]]
* [[Dečko koji obećava]] (1981.) - sadržava pjesme Parnog valjka, Šarla akrobate itd.
* [[Davitelj protiv davitelja]] (1984.) - pjesma Beogradski davitelj (Idoli)
* [[Crna Marija]] (1986. ) - glavne uloge: [[Sonja Savić]] i Milan Mladenović iz EKV-a
* [[Kako je propao rok en rol]] (1989.) - sa članovima Discipline Kičme, Brankom Đurićem Đurom i ostalima, uključujući i glumicu Sonju Savić
* [[Sretno dijete]] (2003.) - o fenomenu novog vala
* Rockovnik (2011.)

== Povezano ==
* [[Jugonostalgija]]
* [[Novi val]]
* [[Nova srpska scena]]

== Literatura ==
* [http://www.geopoetika.com/book.php?id=99 Janjatović, Petar. ''Ilustrovana Enciklopedija Yu Rocka 1960-1997'', publisher: Geopoetika, 1997] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110711084830/http://www.geopoetika.com/book.php?id=99 |date=2011-07-11 }} {{sr icon}}
* [http://www.knjizara.com/knjige/knjiga/702 Petar Janjatović &quot;EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130103205447/http://www.knjizara.com/knjige/knjiga/702 |date=2013-01-03 }} {{ISBN|978-86-905317-1-4}} {{sr icon}}
* [http://www.rastko.rs/rastko/delo/14331 Реферат о докторској дисертацији „Рокенрол у Југославији 1956 – 1968. Изазов социјалистичком друштву“] {{sr icon}} 
* [http://www.telegraf.rs/vesti/502706-istorija-rokenrola-vreme-kada-su-na-rokere-gledali-kao-na-cetnike-foto ISTORIJA ROKENROLA: Vreme kada su na rokere gledali kao na četnike] {{sr icon}} 
* Janjatović, Petar. ''Drugom stranom - Almanah novog talasa u SFRJ'' (co-authors [[David Albahari]] and Dragan Kremer), 1983 {{sr icon}}
* Dragan Pavlov and Dejan Šunjka ''Punk u Jugoslaviji'' (Punk in Yugoslavia), publisher: IGP Dedalus, Yugoslavia, 1990 {{sr icon}} {{sl icon}}
* [http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79140-Fender-umjesto-tandare.html Kruno Lokotar, Uloga djece oficira JNA u jugoslavenskoj rock revoluciji (1)], [http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79282-Kad-sam-kao-mali-doao-grad.html (2)] i [http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html (3)] {{sh icon}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://youtube.com/watch?v=30ZY2aQu4Vc Jugoslovenska poruka Live Aidu i video ''YU Rock Misije'', uključuje i engleske titlove]
* [http://www.urbanasrbija.com/vest57.html Velika zavera u Yu Rock-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601024904/http://www.urbanasrbija.com/vest57.html |date=2017-06-01 }}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Jugoslavenska muzika| ]]</text>
      <sha1>j1bkac7dz8jdzfw8t1atje3h5kknfn4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piridoksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216352</id>
    <revision>
      <id>42662276</id>
      <parentid>42275059</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:19:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5073" sha1="q9ql63qh7grdbrmlnqn5hj9vm1s94tf" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB00165
|  Name = Piridoksin
|  ImageFile = Pyridoxine structure ver2.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Pyridoxine ball-and-stick.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 4,5-bis(hidroksimetil)-2-metilpiridin-3-ol
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Aderoxine, Alestrol, Becilan, Beesix
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 65-23-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 1054
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 1025
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB00165
|  KEGG = C00314
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 16709
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = A11
|  ATCCode_suffix = HA02
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC1=NC=C(CO)C(CO)=C1O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C8H11NO3/c1-5-8(12)7(4-11)6(3-10)2-9-5/h2,10-12H,3-4H2,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = LXNHXLLTXMVWPM-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=11 |N=1 |O=3
|  MolarMass = 169.1778
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 159-162
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Intramaskularno; Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 15-20 dana
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Piridoksin''' je 4-metanolna forma [[Vitamin B6|vitamina B6]] i konvertuje se u piridoksal 5-fosfat u telu. Piridoksal 5-fosfat je koenzim za suntezu aminokiselina, [[neurotransmiter]]a ([[serotonin]], [[norepinefrin]]), [[sfingolipid]]a, aminolevulinske kiseline.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pyridoxine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00165 Pyridoxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131201070343/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00165 |date=2013-12-01 }}

[[Kategorija:B vitamini]]
[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]</text>
      <sha1>q9ql63qh7grdbrmlnqn5hj9vm1s94tf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42662273</id>
      <parentid>42661522</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:32:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mehanizmi */</comment>
      <origin>42662273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16700" sha1="1p456q6wlwzv2xyklgvpzofy0pcghps" xml:space="preserve">[[File:mealworms in plastic container of bran.jpg|thumb|Brašnari, primjer plastivora]]

'''Plastivor''' je organizam sposoban za razgradnju i metaboliziranje [[plastika|plastike]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Boctor |first=Joseph |date=2024 |title=Nature's Plastic Predators: A Comprehensive and Bibliometric Review of Plastivore Insects |journal=Polymers |language=en |volume= 16|issue=12 |page=1671 |doi=10.3390/polym16121671 |doi-access=free |pmid=38932021|pmc=11207432 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-10-19 |title=Plastivores: Plastic-Degrading Super-Microbes and Enzymes |url=https://wyss.harvard.edu/technology/plastivores-plastic-degrading-super-microbes-and-enzymes/ |access-date=2024-02-26 |website=Wyss Institute |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=Why scientists say 'plastivores' could be the solution to plastic pollution |url=https://whyy.org/segments/why-scientists-say-plastivores-could-be-the-solution-to-plastic-pollution/ |access-date=2024-02-26 |website=WHYY |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Yirka |first1=Bob |last2=Phys.org |title=The caterpillar larvae 'plastivores' that consume and metabolize polyethylene |url=https://phys.org/news/2020-03-caterpillar-larvae-plastivores-consume-metabolize.html |access-date=2024-02-26 |website=phys.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se plastika obično ne smatra [[Biodegradacija|biorazgradivom]], otkriveno je da ju razgrađuju razne bakterije, gljivice i insekti.

== Definicija ==
Plastivori su &quot;organizmi koji koriste plastiku kao primarni izvor [[ugljik]]a i energije&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; To ne znači nužno da mogu zadovoljiti sve biološke potrebe samo iz plastike. Na primjer, [[Tenebrio molitor|brašnari]] hranjeni samo plastikom pokazuju vrlo slabo debljanje, za razliku od brašnara hranjenih normalnom prehranom sastavljenom od [[mekinje|mekinja]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Yu |last2=Yang |first2=Jun |last3=Wu |first3=Wei-Min |last4=Zhao |first4=Jiao |last5=Song |first5=Yiling |last6=Gao |first6=Longcheng |last7=Yang |first7=Ruifu |last8=Jiang |first8=Lei |date=2015-10-20 |title=Biodegradation and Mineralization of Polystyrene by Plastic-Eating Mealworms: Part 1. Chemical and Physical Characterization and Isotopic Tests |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.5b02661 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=49 |issue=20 |pages=12080–12086 |doi=10.1021/acs.est.5b02661 |pmid=26390034 |bibcode=2015EnST...4912080Y |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; To je zbog toga što plastici nedostaje vode i hranjivih tvari potrebnih za rast.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Brašnari hranjeni plastikom, međutim, i dalje mogu crpiti energiju iz svoje prehrane, tako da ne gube na težini usljed izgladnjavanja.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Mehanizmi ==
[[File:Ideonella Sakaiensis Eating Plastics.png|thumb|Dijagram prikazuje kako ''[[Ideonella sakaiensis]]'' metabolizira plastiku]]
Za bakterijske i gljivične plastivore, prvi korak je prianjanje spora na površinu plastike putem [[hidrofob|hidrofobnih]] interakcija.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Bakterijski plastivori, kada se uzgajaju na plastici, formiraju [[biofilm]]ove na površini kao drugi korak.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last1=G. Cada |first1=Erika Joy |date=June 2019 |title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles |url=https://www.philsciletters.net/2019/PSL%202019%20Special%20Issue%2005-Cada%20et%20al.pdf |journal=Philippine Science Letters |volume=12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chauhan |first1=Deepika |last2=Agrawal |first2=Guncha |last3=Deshmukh |first3=Sujit |last4=Roy |first4=Susanta Sinha |last5=Priyadarshini |first5=Richa |date=2018 |title=Biofilm formation by Exiguobacterium sp. DR11 and DR14 alter polystyrene surface properties and initiate biodegradation |journal=RSC Advances |language=en |volume=8 |issue=66 |pages=37590–37599 |doi=10.1039/C8RA06448B |pmid=35558609 |pmc=9089450 |bibcode=2018RSCAd...837590C |issn=2046-2069}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Yu |last2=Yang |first2=Jun |last3=Wu |first3=Wei-Min |last4=Zhao |first4=Jiao |last5=Song |first5=Yiling |last6=Gao |first6=Longcheng |last7=Yang |first7=Ruifu |last8=Jiang |first8=Lei |date=2015-10-20 |title=Biodegradation and Mineralization of Polystyrene by Plastic-Eating Mealworms: Part 2. Role of Gut Microorganisms |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.5b02663 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=49 |issue=20 |pages=12087–12093 |doi=10.1021/acs.est.5b02663 |pmid=26390390 |bibcode=2015EnST...4912087Y |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Koristeći [[enzim]]e, oni povećavaju hrapavost površine i oksidiraju plastiku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Oksidacijom se formiraju oksigenirane grupe poput [[Karbonilna grupa|karbonilnih grupa]], a koje bakterije koriste kao izvor ugljika i energije; oksidacija također pretvara plastiku u manje molekule ([[depolimerizacija]]).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Za gljivične plastivore, drugi korak je rast [[micelij]]a (korijenaste strukture gljiva, sastavljene od nitima sličnih [[hifa]]) na površini, dok je treći korak lučenje enzima.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; I enzimi i mehanička sila koju proizvode gljivične hife razgrađuju plastiku.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Slijedeći isti osnovni hemijski proces kao gljive i bakterije, insekti-plastivori također oksidiraju i depolimeriziraju plastiku kako bi je probavili.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Li |last2=Gao |first2=Jie |last3=Liu |first3=Ying |last4=Zhuang |first4=Guoqiang |last5=Peng |first5=Xiawei |last6=Wu |first6=Wei-Min |last7=Zhuang |first7=Xuliang |date=2021 |title=Biodegradation of expanded polystyrene and low-density polyethylene foams in larvae of Tenebrio molitor Linnaeus (Coleoptera: Tenebrionidae): Broad versus limited extent depolymerization and microbe-dependence versus independence |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653520320130 |journal=Chemosphere |language=en |volume=262 |article-number=127818 |doi=10.1016/j.chemosphere.2020.127818|pmid=32771707 |bibcode=2021Chmsp.26227818Y |s2cid=224882094 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Na primjer, slina [[Galleria mellonella|voskovnih crva]] sadrži enzime koji mogu oksidirati i depolimerizirati polietilen.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sanluis-Verdes |first1=A. |last2=Colomer-Vidal |first2=P. |last3=Rodriguez-Ventura |first3=F. |last4=Bello-Villarino |first4=M. |last5=Spinola-Amilibia |first5=M. |last6=Ruiz-Lopez |first6=E. |last7=Illanes-Vicioso |first7=R. |last8=Castroviejo |first8=P. |last9=Aiese Cigliano |first9=R. |last10=Montoya |first10=M. |last11=Falabella |first11=P. |last12=Pesquera |first12=C. |last13=Gonzalez-Legarreta |first13=L. |last14=Arias-Palomo |first14=E. |last15=Solà |first15=M. |date=2022-10-04 |title=Wax worm saliva and the enzymes therein are the key to polyethylene degradation by Galleria mellonella |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5568 |bibcode=2022NatCo..13.5568S |doi=10.1038/s41467-022-33127-w |issn=2041-1723 |pmc=9532405 |pmid=36195604}}&lt;/ref&gt; Insekti također mogu koristiti enzime koje proizvodi unutrašnja [[crijevna flora|crijevna mikrobiota]]. Na primjer, kod brašnara, sterilizacija crijevnog mikrobioma [[antibiotik|antibioticima]] inhibira njihovu sposobnost probavljanja polistirena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Primjeri ==
The following is not an exhaustive list. Plastivorous activity seems to be quite common in nature, with a 2011 sampling of [[Endophyte|endophytic]] fungi in the Amazon finding that almost half of the fungi showed some activity.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Russell |first1=Jonathan R. |last2=Huang |first2=Jeffrey |last3=Anand |first3=Pria |last4=Kucera |first4=Kaury |last5=Sandoval |first5=Amanda G. |last6=Dantzler |first6=Kathleen W. |last7=Hickman |first7=DaShawn |last8=Jee |first8=Justin |last9=Kimovec |first9=Farrah M. |last10=Koppstein |first10=David |last11=Marks |first11=Daniel H. |last12=Mittermiller |first12=Paul A. |last13=Núñez |first13=Salvador Joel |last14=Santiago |first14=Marina |last15=Townes |first15=Maria A. |date=2011 |title=Biodegradation of Polyester Polyurethane by Endophytic Fungi |journal=Applied and Environmental Microbiology |language=en |volume=77 |issue=17 |pages=6076–6084 |doi=10.1128/AEM.00521-11 |issn=0099-2240 |pmc=3165411 |pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R }}&lt;/ref&gt;

=== Bekterije ===
{{Further|Plastic degradation by marine bacteria}}
[[Plastic pollution]] in the oceans supports many species of bacteria.

The alkaliphilic bacteria ''[[Bacillus pseudofirmus]]'' and ''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]'' can degrade [[low-density polyethylene]] (LDPE). These bacteria can degrade LDPE on their own but work more quickly as a consortium of both species, and degradation is faster still when [[Iron oxide nanoparticle|iron oxide nanoparticles]] are added.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

''[[Exiguobacterium sibiricum]]'' and ''[[Exiguobacterium undae|E. undae]]'', isolated from a wetland in India, can degrade polystyrene.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Similarly, ''[[Exiguobacterium]]'' sp. strain YT2 has been isolated from the gut of mealworms, which are themselves plastivores, and can degrade polystyrene on its own, though less quickly than mealworms.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

''[[Acinetobacter]]'' sp. AnTc-1, isolated from the gut of plastivorous [[red flour beetle]] larvae, can likewise degrade polystyrene on its own.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wang |first1=Zhe |last2=Xin |first2=Xin |last3=Shi |first3=Xiaofan |last4=Zhang |first4=Yalin |date=2020-07-15 |title=A polystyrene-degrading Acinetobacter bacterium isolated from the larvae of Tribolium castaneum |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969720320805 |journal=Science of the Total Environment |volume=726 |article-number=138564 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.138564 |pmid=32315854 |bibcode=2020ScTEn.72638564W |s2cid=216075743 |issn=0048-9697|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

''[[Ideonella sakaiensis]]'' and ''[[Comamonas testosteroni]]'' can degrade [[polyethylene terephthalate]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yoshida |first1=Shosuke |last2=Hiraga |first2=Kazumi |last3=Takehana |first3=Toshihiko |last4=Taniguchi |first4=Ikuo |last5=Yamaji |first5=Hironao |last6=Maeda |first6=Yasuhito |last7=Toyohara |first7=Kiyotsuna |last8=Miyamoto |first8=Kenji |last9=Kimura |first9=Yoshiharu |last10=Oda |first10=Kohei |date=2016-03-11 |title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate) |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359 |journal=Science |language=en |volume=351 |issue=6278 |pages=1196–1199 |doi=10.1126/science.aad6359 |pmid=26965627 |bibcode=2016Sci...351.1196Y |s2cid=31146235 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gong |first1=Jixian |last2=Kong |first2=Tongtong |last3=Li |first3=Yuqiang |last4=Li |first4=Qiujin |last5=Li |first5=Zheng |last6=Zhang |first6=Jianfei |date=2018-11-30 |title=Biodegradation of Microplastic Derived from Poly(ethylene terephthalate) with Bacterial Whole-Cell Biocatalysts |journal=Polymers |language=en |volume=10 |issue=12 |page=1326 |doi=10.3390/polym10121326 |doi-access=free |issn=2073-4360 |pmc=6401706 |pmid=30961251}}&lt;/ref&gt;

=== Gljive ===
''[[Aspergillus tubingensis]]'' i nekoliko izolata ''[[Pestalotiopsis]]a'' sposobni su za razgradnju poliuretana.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Khan |first1=Sehroon |last2=Nadir |first2=Sadia |last3=Shah |first3=Zia Ullah |last4=Shah |first4=Aamer Ali |last5=Karunarathna |first5=Samantha C. |last6=Xu |first6=Jianchu |last7=Khan |first7=Afsar |last8=Munir |first8=Shahzad |last9=Hasan |first9=Fariha |date=2017 |title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0269749117300295 |journal=Environmental Pollution |language=en |volume=225 |pages=469–480 |doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|pmid=28318785 |bibcode=2017EPoll.225..469K |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

[[Polikarbonat]], glavni materijal od kojeg se sastoje [[kompaktni disk|CD-ovi]], napadaju razne gljivice: ''[[Bjerkandera adusta]]''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Romero |first1=Elvira |last2=Speranza |first2=Mariela |last3=García-Guinea |first3=Javier |last4=Martínez |first4=Ángel T. |last5=Martínez |first5=María Jesús |date=2007 |title=An anamorph of the white-rot fungus Bjerkandera adusta capable of colonizing and degrading compact disc components |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.2007.00876.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=275 |issue=1 |pages=122–129 |doi=10.1111/j.1574-6968.2007.00876.x|pmid=17854471 |hdl=10261/47650 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; (prvobitno pogrešno identificirana kao ''[[Geotrichum]] sp.''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Garcia-Guinea |first1=Javier |last2=Cárdenes |first2=Victor |last3=Martínez |first3=Angel T. |last4=Martínez |first4=Maria |date=2001 |title=Fungal bioturbation paths in a compact disk |url=http://link.springer.com/10.1007/s001140100249 |journal=Naturwissenschaften |language=en |volume=88 |issue=8 |pages=351–354 |doi=10.1007/s001140100249 |pmid=11572018 |bibcode=2001NW.....88..351G |s2cid=7599290 |issn=0028-1042|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;), ''[[Chaetomium globosum]]'', ''[[Trichoderma atroviride]]'', ''[[Coniochaeta]] sp.'', ''[[Cladosporium cladosporioides]]'' i ''[[Penicillium chrysogenum]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Palermo |first1=Anna M. |last2=Gentile |first2=Antonio |last3=Pellegrino |first3=Giuseppe |date=2021 |title=Documentary heritage: fungal deterioration in Compact Discs |journal=Heritage Science |language=en |volume=9 |issue=1 |doi=10.1186/s40494-021-00609-x |doi-access=free |issn=2050-7445}}&lt;/ref&gt;

=== Insekti ===
[[File:Wax worm, U, Maryland, side 2015-07-13-13.01.17 ZS PMax.jpg|thumb|Voskov moljac]]
Brašnari (''[[Tenebrio molitor]]''), vrsta koja se često koristi kao hrana za životinje, mogu konzumirati polietilen i polistiren.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Njegov srodnik ''[[Tenebrio obscurus|T. obscurus]]'' također može konzumirati polistiren,&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Peng |first1=Bo-Yu |last2=Su |first2=Yiming |last3=Chen |first3=Zhibin |last4=Chen |first4=Jiabin |last5=Zhou |first5=Xuefei |last6=Benbow |first6=Mark Eric |last7=Criddle |first7=Craig S. |last8=Wu |first8=Wei-Min |last9=Zhang |first9=Yalei |date=2019-05-07 |title=Biodegradation of Polystyrene by Dark ( Tenebrio obscurus ) and Yellow ( Tenebrio molitor ) Mealworms (Coleoptera: Tenebrionidae) |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.8b06963 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=53 |issue=9 |pages=5256–5265 |doi=10.1021/acs.est.8b06963 |pmid=30990998 |bibcode=2019EnST...53.5256P |s2cid=119102958 |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; kao i crvi vrsta ''[[Zophobas atratus]]'' i ''[[Tribolium castaneum]]'' iz različitih rodova iste porodice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sun |first1=Jiarui |last2=Prabhu |first2=Apoorva |last3=Aroney |first3=Samuel T. N. |last4=Rinke |first4=Christian |date=2022-06-30 |title=Insights into plastic biodegradation: community composition and functional capabilities of the superworm (Zophobas morio) microbiome in styrofoam feeding trials |journal=Microbial Genomics |language=en |volume=8 |issue=6 |doi=10.1099/mgen.0.000842 |doi-access=free |issn=2057-5858 |pmc=9455710 |pmid=35678705}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Plastivorija se javlja i kod [[Lepidoptera]], pri čemu voskovi moljci (''[[Galleria mellonella]]'') mogu konzumirati polietilen.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bombelli |first1=Paolo |last2=Howe |first2=Christopher J. |last3=Bertocchini |first3=Federica |date=2017 |title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0960982217302312 |journal=Current Biology |language=en |volume=27 |issue=8 |pages=R292–R293 |doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|pmid=28441558 |bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Čak i homogenizacija voskovnih moljaca i nanošenje homogenata na polietilen može uzrokovati degradaciju.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Ova vrsta je najbrži poznati organizam u pogledu hemijskog modificiranja polietilena, s oksidacijom koja se događa u roku od jednog sata od izlaganja.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;{{clear}}

== Povezano ==
* [[Plastisfera]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>1p456q6wlwzv2xyklgvpzofy0pcghps</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662401</id>
      <parentid>42662273</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:16:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Primjeri */</comment>
      <origin>42662401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16698" sha1="ft5i7jxai3pmk5mjsi3hwfezuefiuvf" xml:space="preserve">[[File:mealworms in plastic container of bran.jpg|thumb|Brašnari, primjer plastivora]]

'''Plastivor''' je organizam sposoban za razgradnju i metaboliziranje [[plastika|plastike]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Boctor |first=Joseph |date=2024 |title=Nature's Plastic Predators: A Comprehensive and Bibliometric Review of Plastivore Insects |journal=Polymers |language=en |volume= 16|issue=12 |page=1671 |doi=10.3390/polym16121671 |doi-access=free |pmid=38932021|pmc=11207432 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-10-19 |title=Plastivores: Plastic-Degrading Super-Microbes and Enzymes |url=https://wyss.harvard.edu/technology/plastivores-plastic-degrading-super-microbes-and-enzymes/ |access-date=2024-02-26 |website=Wyss Institute |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=Why scientists say 'plastivores' could be the solution to plastic pollution |url=https://whyy.org/segments/why-scientists-say-plastivores-could-be-the-solution-to-plastic-pollution/ |access-date=2024-02-26 |website=WHYY |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Yirka |first1=Bob |last2=Phys.org |title=The caterpillar larvae 'plastivores' that consume and metabolize polyethylene |url=https://phys.org/news/2020-03-caterpillar-larvae-plastivores-consume-metabolize.html |access-date=2024-02-26 |website=phys.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se plastika obično ne smatra [[Biodegradacija|biorazgradivom]], otkriveno je da ju razgrađuju razne bakterije, gljivice i insekti.

== Definicija ==
Plastivori su &quot;organizmi koji koriste plastiku kao primarni izvor [[ugljik]]a i energije&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; To ne znači nužno da mogu zadovoljiti sve biološke potrebe samo iz plastike. Na primjer, [[Tenebrio molitor|brašnari]] hranjeni samo plastikom pokazuju vrlo slabo debljanje, za razliku od brašnara hranjenih normalnom prehranom sastavljenom od [[mekinje|mekinja]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Yu |last2=Yang |first2=Jun |last3=Wu |first3=Wei-Min |last4=Zhao |first4=Jiao |last5=Song |first5=Yiling |last6=Gao |first6=Longcheng |last7=Yang |first7=Ruifu |last8=Jiang |first8=Lei |date=2015-10-20 |title=Biodegradation and Mineralization of Polystyrene by Plastic-Eating Mealworms: Part 1. Chemical and Physical Characterization and Isotopic Tests |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.5b02661 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=49 |issue=20 |pages=12080–12086 |doi=10.1021/acs.est.5b02661 |pmid=26390034 |bibcode=2015EnST...4912080Y |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; To je zbog toga što plastici nedostaje vode i hranjivih tvari potrebnih za rast.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Brašnari hranjeni plastikom, međutim, i dalje mogu crpiti energiju iz svoje prehrane, tako da ne gube na težini usljed izgladnjavanja.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Mehanizmi ==
[[File:Ideonella Sakaiensis Eating Plastics.png|thumb|Dijagram prikazuje kako ''[[Ideonella sakaiensis]]'' metabolizira plastiku]]
Za bakterijske i gljivične plastivore, prvi korak je prianjanje spora na površinu plastike putem [[hidrofob|hidrofobnih]] interakcija.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Bakterijski plastivori, kada se uzgajaju na plastici, formiraju [[biofilm]]ove na površini kao drugi korak.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last1=G. Cada |first1=Erika Joy |date=June 2019 |title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles |url=https://www.philsciletters.net/2019/PSL%202019%20Special%20Issue%2005-Cada%20et%20al.pdf |journal=Philippine Science Letters |volume=12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chauhan |first1=Deepika |last2=Agrawal |first2=Guncha |last3=Deshmukh |first3=Sujit |last4=Roy |first4=Susanta Sinha |last5=Priyadarshini |first5=Richa |date=2018 |title=Biofilm formation by Exiguobacterium sp. DR11 and DR14 alter polystyrene surface properties and initiate biodegradation |journal=RSC Advances |language=en |volume=8 |issue=66 |pages=37590–37599 |doi=10.1039/C8RA06448B |pmid=35558609 |pmc=9089450 |bibcode=2018RSCAd...837590C |issn=2046-2069}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Yu |last2=Yang |first2=Jun |last3=Wu |first3=Wei-Min |last4=Zhao |first4=Jiao |last5=Song |first5=Yiling |last6=Gao |first6=Longcheng |last7=Yang |first7=Ruifu |last8=Jiang |first8=Lei |date=2015-10-20 |title=Biodegradation and Mineralization of Polystyrene by Plastic-Eating Mealworms: Part 2. Role of Gut Microorganisms |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.5b02663 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=49 |issue=20 |pages=12087–12093 |doi=10.1021/acs.est.5b02663 |pmid=26390390 |bibcode=2015EnST...4912087Y |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Koristeći [[enzim]]e, oni povećavaju hrapavost površine i oksidiraju plastiku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Oksidacijom se formiraju oksigenirane grupe poput [[Karbonilna grupa|karbonilnih grupa]], a koje bakterije koriste kao izvor ugljika i energije; oksidacija također pretvara plastiku u manje molekule ([[depolimerizacija]]).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Za gljivične plastivore, drugi korak je rast [[micelij]]a (korijenaste strukture gljiva, sastavljene od nitima sličnih [[hifa]]) na površini, dok je treći korak lučenje enzima.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; I enzimi i mehanička sila koju proizvode gljivične hife razgrađuju plastiku.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Slijedeći isti osnovni hemijski proces kao gljive i bakterije, insekti-plastivori također oksidiraju i depolimeriziraju plastiku kako bi je probavili.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Li |last2=Gao |first2=Jie |last3=Liu |first3=Ying |last4=Zhuang |first4=Guoqiang |last5=Peng |first5=Xiawei |last6=Wu |first6=Wei-Min |last7=Zhuang |first7=Xuliang |date=2021 |title=Biodegradation of expanded polystyrene and low-density polyethylene foams in larvae of Tenebrio molitor Linnaeus (Coleoptera: Tenebrionidae): Broad versus limited extent depolymerization and microbe-dependence versus independence |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653520320130 |journal=Chemosphere |language=en |volume=262 |article-number=127818 |doi=10.1016/j.chemosphere.2020.127818|pmid=32771707 |bibcode=2021Chmsp.26227818Y |s2cid=224882094 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Na primjer, slina [[Galleria mellonella|voskovnih crva]] sadrži enzime koji mogu oksidirati i depolimerizirati polietilen.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sanluis-Verdes |first1=A. |last2=Colomer-Vidal |first2=P. |last3=Rodriguez-Ventura |first3=F. |last4=Bello-Villarino |first4=M. |last5=Spinola-Amilibia |first5=M. |last6=Ruiz-Lopez |first6=E. |last7=Illanes-Vicioso |first7=R. |last8=Castroviejo |first8=P. |last9=Aiese Cigliano |first9=R. |last10=Montoya |first10=M. |last11=Falabella |first11=P. |last12=Pesquera |first12=C. |last13=Gonzalez-Legarreta |first13=L. |last14=Arias-Palomo |first14=E. |last15=Solà |first15=M. |date=2022-10-04 |title=Wax worm saliva and the enzymes therein are the key to polyethylene degradation by Galleria mellonella |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5568 |bibcode=2022NatCo..13.5568S |doi=10.1038/s41467-022-33127-w |issn=2041-1723 |pmc=9532405 |pmid=36195604}}&lt;/ref&gt; Insekti također mogu koristiti enzime koje proizvodi unutrašnja [[crijevna flora|crijevna mikrobiota]]. Na primjer, kod brašnara, sterilizacija crijevnog mikrobioma [[antibiotik|antibioticima]] inhibira njihovu sposobnost probavljanja polistirena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Primjeri ==
Sljedeći popis nije iscrpan. Čini se da je plastivorna aktivnost poprilično česta u prirodi, a uzorkovanje [[endofita|endofit]]skih gljiva u Amazoniji iz 2011. godine pokazalo je da gotovo polovina gljiva pokazuje određenu aktivnost u tom pogledu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Russell |first1=Jonathan R. |last2=Huang |first2=Jeffrey |last3=Anand |first3=Pria |last4=Kucera |first4=Kaury |last5=Sandoval |first5=Amanda G. |last6=Dantzler |first6=Kathleen W. |last7=Hickman |first7=DaShawn |last8=Jee |first8=Justin |last9=Kimovec |first9=Farrah M. |last10=Koppstein |first10=David |last11=Marks |first11=Daniel H. |last12=Mittermiller |first12=Paul A. |last13=Núñez |first13=Salvador Joel |last14=Santiago |first14=Marina |last15=Townes |first15=Maria A. |date=2011 |title=Biodegradation of Polyester Polyurethane by Endophytic Fungi |journal=Applied and Environmental Microbiology |language=en |volume=77 |issue=17 |pages=6076–6084 |doi=10.1128/AEM.00521-11 |issn=0099-2240 |pmc=3165411 |pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R }}&lt;/ref&gt;

=== Bekterije ===
{{Further|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Zagađenje plastikom]] u okeanima podržava mnoge vrste bakterija.

Alkalifilne bakterije ''[[Bacillus pseudofirmus]]'' i ''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]'' mogu razgraditi [[polietilen niske gustine]] (LDPE). Ove bakterije mogu samostalno razgraditi LDPE, ali djeluju brže kao konzorcij obje vrste, a razgradnja je još brža kada se dodaju [[nanočestica željeznog oksida|nanočestice željeznog oksida]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

''[[Exiguobacterium sibiricum]]'' i ''[[Exiguobacterium undae|E. undae]]'', izolirani iz močvare u Indiji, mogu razgraditi polistiren.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Slično tome, soj ''[[Exiguobacterium]] sp.'' YT2 izoliran je iz crijeva brašnara, koji su i sami plastivori. YT2 može samostalno razgraditi polistiren, iako sporije od brašnara.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

''[[Acinetobacter]] sp.'' AnTc-1, izolovan iz crijeva plastivornih larvi ''[[Tribolium castaneum]]'', također može samostalno razgraditi polistiren.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wang |first1=Zhe |last2=Xin |first2=Xin |last3=Shi |first3=Xiaofan |last4=Zhang |first4=Yalin |date=2020-07-15 |title=A polystyrene-degrading Acinetobacter bacterium isolated from the larvae of Tribolium castaneum |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969720320805 |journal=Science of the Total Environment |volume=726 |article-number=138564 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.138564 |pmid=32315854 |bibcode=2020ScTEn.72638564W |s2cid=216075743 |issn=0048-9697|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

''[[Ideonella sakaiensis]]'' i ''[[Comamonas testosteroni]]'' mogu razgraditi [[polietilentereftalat]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yoshida |first1=Shosuke |last2=Hiraga |first2=Kazumi |last3=Takehana |first3=Toshihiko |last4=Taniguchi |first4=Ikuo |last5=Yamaji |first5=Hironao |last6=Maeda |first6=Yasuhito |last7=Toyohara |first7=Kiyotsuna |last8=Miyamoto |first8=Kenji |last9=Kimura |first9=Yoshiharu |last10=Oda |first10=Kohei |date=2016-03-11 |title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate) |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359 |journal=Science |language=en |volume=351 |issue=6278 |pages=1196–1199 |doi=10.1126/science.aad6359 |pmid=26965627 |bibcode=2016Sci...351.1196Y |s2cid=31146235 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gong |first1=Jixian |last2=Kong |first2=Tongtong |last3=Li |first3=Yuqiang |last4=Li |first4=Qiujin |last5=Li |first5=Zheng |last6=Zhang |first6=Jianfei |date=2018-11-30 |title=Biodegradation of Microplastic Derived from Poly(ethylene terephthalate) with Bacterial Whole-Cell Biocatalysts |journal=Polymers |language=en |volume=10 |issue=12 |page=1326 |doi=10.3390/polym10121326 |doi-access=free |issn=2073-4360 |pmc=6401706 |pmid=30961251}}&lt;/ref&gt;

=== Gljive ===
''[[Aspergillus tubingensis]]'' i nekoliko izolata ''[[Pestalotiopsis]]a'' sposobni su za razgradnju poliuretana.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Khan |first1=Sehroon |last2=Nadir |first2=Sadia |last3=Shah |first3=Zia Ullah |last4=Shah |first4=Aamer Ali |last5=Karunarathna |first5=Samantha C. |last6=Xu |first6=Jianchu |last7=Khan |first7=Afsar |last8=Munir |first8=Shahzad |last9=Hasan |first9=Fariha |date=2017 |title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0269749117300295 |journal=Environmental Pollution |language=en |volume=225 |pages=469–480 |doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|pmid=28318785 |bibcode=2017EPoll.225..469K |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

[[Polikarbonat]], glavni materijal od kojeg se sastoje [[kompaktni disk|CD-ovi]], napadaju razne gljivice: ''[[Bjerkandera adusta]]''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Romero |first1=Elvira |last2=Speranza |first2=Mariela |last3=García-Guinea |first3=Javier |last4=Martínez |first4=Ángel T. |last5=Martínez |first5=María Jesús |date=2007 |title=An anamorph of the white-rot fungus Bjerkandera adusta capable of colonizing and degrading compact disc components |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.2007.00876.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=275 |issue=1 |pages=122–129 |doi=10.1111/j.1574-6968.2007.00876.x|pmid=17854471 |hdl=10261/47650 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; (prvobitno pogrešno identificirana kao ''[[Geotrichum]] sp.''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Garcia-Guinea |first1=Javier |last2=Cárdenes |first2=Victor |last3=Martínez |first3=Angel T. |last4=Martínez |first4=Maria |date=2001 |title=Fungal bioturbation paths in a compact disk |url=http://link.springer.com/10.1007/s001140100249 |journal=Naturwissenschaften |language=en |volume=88 |issue=8 |pages=351–354 |doi=10.1007/s001140100249 |pmid=11572018 |bibcode=2001NW.....88..351G |s2cid=7599290 |issn=0028-1042|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;), ''[[Chaetomium globosum]]'', ''[[Trichoderma atroviride]]'', ''[[Coniochaeta]] sp.'', ''[[Cladosporium cladosporioides]]'' i ''[[Penicillium chrysogenum]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Palermo |first1=Anna M. |last2=Gentile |first2=Antonio |last3=Pellegrino |first3=Giuseppe |date=2021 |title=Documentary heritage: fungal deterioration in Compact Discs |journal=Heritage Science |language=en |volume=9 |issue=1 |doi=10.1186/s40494-021-00609-x |doi-access=free |issn=2050-7445}}&lt;/ref&gt;

=== Insekti ===
[[File:Wax worm, U, Maryland, side 2015-07-13-13.01.17 ZS PMax.jpg|thumb|Voskov moljac]]
Brašnari (''[[Tenebrio molitor]]''), vrsta koja se često koristi kao hrana za životinje, mogu konzumirati polietilen i polistiren.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Njegov srodnik ''[[Tenebrio obscurus|T. obscurus]]'' također može konzumirati polistiren,&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Peng |first1=Bo-Yu |last2=Su |first2=Yiming |last3=Chen |first3=Zhibin |last4=Chen |first4=Jiabin |last5=Zhou |first5=Xuefei |last6=Benbow |first6=Mark Eric |last7=Criddle |first7=Craig S. |last8=Wu |first8=Wei-Min |last9=Zhang |first9=Yalei |date=2019-05-07 |title=Biodegradation of Polystyrene by Dark ( Tenebrio obscurus ) and Yellow ( Tenebrio molitor ) Mealworms (Coleoptera: Tenebrionidae) |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.8b06963 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=53 |issue=9 |pages=5256–5265 |doi=10.1021/acs.est.8b06963 |pmid=30990998 |bibcode=2019EnST...53.5256P |s2cid=119102958 |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; kao i crvi vrsta ''[[Zophobas atratus]]'' i ''[[Tribolium castaneum]]'' iz različitih rodova iste porodice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sun |first1=Jiarui |last2=Prabhu |first2=Apoorva |last3=Aroney |first3=Samuel T. N. |last4=Rinke |first4=Christian |date=2022-06-30 |title=Insights into plastic biodegradation: community composition and functional capabilities of the superworm (Zophobas morio) microbiome in styrofoam feeding trials |journal=Microbial Genomics |language=en |volume=8 |issue=6 |doi=10.1099/mgen.0.000842 |doi-access=free |issn=2057-5858 |pmc=9455710 |pmid=35678705}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Plastivorija se javlja i kod [[Lepidoptera]], pri čemu voskovi moljci (''[[Galleria mellonella]]'') mogu konzumirati polietilen.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bombelli |first1=Paolo |last2=Howe |first2=Christopher J. |last3=Bertocchini |first3=Federica |date=2017 |title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0960982217302312 |journal=Current Biology |language=en |volume=27 |issue=8 |pages=R292–R293 |doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|pmid=28441558 |bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Čak i homogenizacija voskovnih moljaca i nanošenje homogenata na polietilen može uzrokovati degradaciju.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Ova vrsta je najbrži poznati organizam u pogledu hemijskog modificiranja polietilena, s oksidacijom koja se događa u roku od jednog sata od izlaganja.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;{{clear}}

== Povezano ==
* [[Plastisfera]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>ft5i7jxai3pmk5mjsi3hwfezuefiuvf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662406</id>
      <parentid>42662401</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:39:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42662406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46664" sha1="86fjqovs4mubo2nqayewjvlgu5sm3jk" xml:space="preserve">[[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]]
The '''plastisphere''' is a human-made [[ecosystem]] consisting of organisms able to live on [[plastic]] waste. Plastic [[marine debris]], most notably [[microplastics]], accumulates in aquatic environments and serves as a habitat for various types of microorganisms, including bacteria and fungi.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., &amp; Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic &quot;specific&quot; microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; As of 2022, an estimated 51 trillion microplastics are floating in the surface water of the world's oceans.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; A single 5mm piece of plastic can host thousands of different microbial species.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The &quot;Plastisphere:&quot; A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Some marine bacteria can [[Plastic degradation by marine bacteria|break down plastic polymers]] and use the carbon as a source of energy.

[[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]]
[[Plastic pollution]] acts as a more durable &quot;ship&quot; than [[biodegradable]] material for carrying the organisms over long distances.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:032&quot;&gt;{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}&lt;/ref&gt; This long-distance transportation can move [[Microorganism|microbes]] to different ecosystems and potentially introduce [[invasive species]]&lt;ref name=&quot;:92&quot; /&gt; as well as harmful algae.&lt;ref name=&quot;:532&quot;&gt;{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}&lt;/ref&gt; The microorganisms found on the [[plastic debris]] comprise an entire ecosystem of [[autotroph]]s, [[heterotroph]]s and [[Symbiosis|symbionts]].&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}&lt;/ref&gt; The microbial species found within plastisphere differ from other floating materials that naturally occur (i.e., feathers and algae) due to plastics' unique chemical nature and slow speed of biodegradation. In addition to microbes, insects have come to flourish in areas of the ocean that were previously uninhabitable. The [[Halobates|sea skater]], for example, has been able to reproduce on the hard surface provided by the floating plastic.&lt;ref name=&quot;:232&quot;&gt;{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called &quot;The Plastisphere&quot;|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]]

=== Otkriće ===
The plastisphere was first described in 2013 by a team of three marine scientists, Linda Amaral-Zettler from the Marine Biological Laboratory, Tracy Mincer from [[Woods Hole Oceanographic Institution]], and Erik Zettler from [[Sea Education Association]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}&lt;/ref&gt; They collected plastic samples during research trips to study how the microorganisms function and alter the ecosystem. They analyzed plastic fragments collected in nets from multiple locations within the Atlantic Ocean.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; The researchers used a combination of [[Scanning electron microscope|scanning electron microscopy]] and [[DNA sequencing]] to identify the distinct microbial community composition of the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Among the most notable findings were &quot;pit formers&quot;, crack and pit forming organisms that provide evidence of [[biodegradation]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}&lt;/ref&gt; and may also have the potential to break down [[hydrocarbon]]s.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; In their analysis, the researchers also found members of the [[genus]] ''[[Vibrio]]'', a genus which includes the bacteria that cause [[cholera]] and other gastrointestinal ailments.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;&gt;{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Some species of ''Vibrio'' can glow, and it is hypothesized that this attracts fish that eat the organisms colonizing the plastic, which then feed from the stomachs of the fish.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt; Studies carried out in the [[Baltic Sea]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kirstein |first1=Inga V. |last2=Kirmizi |first2=Sidika |last3=Wichels |first3=Antje |last4=Garin-Fernandez |first4=Ale |last5=Erler |first5=Rene |last6=Löder |first6=Martin |last7=Gerdts |first7=Gunnar |date=2016-09-01 |title=Dangerous hitchhikers? Evidence for potentially pathogenic Vibrio spp. on microplastic particles |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S014111361630112X |journal=Marine Environmental Research |volume=120 |pages=1–8 |doi=10.1016/j.marenvres.2016.07.004 |pmid=27411093 |bibcode=2016MarER.120....1K |issn=0141-1136}}&lt;/ref&gt; and in the [[Mediterranean Sea]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}&lt;/ref&gt; also found microorganisms of the genus ''Vibrio'', in [[plastic]] films and fragments, and in plastic fibres, respectively.
[[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]]

=== Antropogeni izvori ===
[[Plastic]] was invented in 1907 by [[Leo Baekeland]] using [[formaldehyde]] and [[phenol]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}&lt;/ref&gt; Since then, plastic use has exploded and is prevalent throughout human society. From 1964 to 2014, the use of plastic increased twenty-fold. It is expected to double from the 2014 levels by 2035.&lt;ref&gt;Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}&lt;/ref&gt; Efforts to curb plastic production through [[plastic bans]] have largely focused on packaging and [[single-use plastic]]s, but have not slowed the pace of plastic pollution. Similarly, [[plastic recycling]] rates tend to be low. In the [[European Union|EU]], only 29% of the plastic consumed is recycled.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}&lt;/ref&gt; Plastic that does not reach a recycling facility or landfill, accumulates in marine environments due to accidental dumping of the waste, losses during transport, or direct disposal from ships.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt; In 2010, it was estimated that 4 to 12 million metric tons (Mt) of [[plastic waste]] entered into marine ecosystems.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Smaller, more inconspicuous microplastic particles have aggregated in the oceans since the 1960s.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}&lt;/ref&gt; A more recent concern in microplastic pollution is the use of plastic films in agriculture. 7.4 million tons of plastic film are used each year to increase food production.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}&lt;/ref&gt; Scientists have found that microbial biofilms can form within 7–14 days on plastic film surfaces, and have the ability to alter the chemical properties of the soil and plants that we are ingesting.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Microplastics have been recorded everywhere, even the Arctic due to atmospheric circulation.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
=== Raznolikost ===
Large-scale sequencing studies have found [[Alpha diversity|alpha diversities]] to be lower in the plastisphere relative to surrounding soil samples due to a decrease in [[species richness]] in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}&lt;/ref&gt; Polymer film fragments affect microbes in different ways, leading to mixed effects on microbial growth rates in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}&lt;/ref&gt; Certain polymer degrading bacteria release toxic byproducts as a result of the degradation, serving as a deterrent to the colonization of the plastisphere by other species.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Phylogenetic diversity is also decreased in the plastisphere relative to nearby soil samples.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

The bacterial and microbial communities in the plastisphere are significantly different from those found in surrounding soil samples, creating a new [[ecological niche]] within the ecosystem.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}&lt;/ref&gt; The specific growth of bacteria caused by film fragments is a primary cause for the creation of a unique bacterial community.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Changes in bacterial community composition over time in the plastisphere have also been shown to drive changes in surrounding land.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}&lt;/ref&gt;

In another study which looked at the factors influencing the diversity of the plastisphere, the researchers found that the highest degree of unique microorganisms tended to favor plastic pieces that were blue.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}&lt;/ref&gt;

A 2024 paper described an experiment carried out across the [[Atlantic Ocean]] and the [[Mediterranean Sea]] aimed at studying the colonisation and genetic variety of organisms in the marine plastisphere. The paper identified [[tardigrade]]s incubating in plastics ''[[in situ]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}&lt;/ref&gt;

=== Taksonomija ===
The ability of certain bacteria to degrade polymers facilitates their flourishing within the plastisphere. Phyla of bacteria that have increased presences in the plastisphere relative to soil samples without plastic micro-fragments include [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]], and [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, &amp; Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}&lt;/ref&gt; Furthermore, bacteria of the order [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]], and [[Sphingomonadales]] are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Interactions within the unique bacterial community composition in the plastisphere influence local [[biogeochemical cycle]]s and ecosystems' [[food web]] interactions.

=== Metabolizam zajednice ===
Bacterial communities in the plastisphere have enhanced metabolisms.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; [[KEGG]] Pathway enrichment analyses of plastisphere samples have demonstrated increases in genetic and environmental information processing, cellular processes, and organismal systems.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Enhanced metabolic functions for communities in the plastisphere include nitrogen metabolism, insulin signaling pathways, bacterial secretion, [[organophosphorus compound]] metabolism, antioxidant metabolism, Vitamin B synthesis, chemotaxis, terpenoid quinone synthesis, sulfur metabolism, carbohydrate metabolism, herbicide degradation, fatty acid metabolism, amino acid metabolism, ketone body pathways, lipopolysaccharide synthesis, alcohol degradation, polycyclic aromatic hydrocarbon degradation, lipid metabolism, cofactor metabolism, cellular growth, cell motility, membrane transport, energy metabolism, and xenobiotics metabolism.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}&lt;/ref&gt;

=== Veza s biogeohemijskim ciklusima ===
The presence of hydrocarbon-degrading species such as [[hydrocarbonoclastic bacteria]] in the plastisphere indicates a direct link between the plastisphere and the [[carbon cycle]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}&lt;/ref&gt;

Metagenome analyses suggest that genes involved in carbon degradation, nitrogen fixation, organic nitrogen conversion, ammonia oxidation, denitrification, inorganic phosphorus solubilization, organic phosphorus mineralization, and phosphorus transporter production are enriched in the plastisphere, demonstrating the potential impact on [[biogeochemical cycle]]s by the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}&lt;/ref&gt; Specific bacterial phyla present in the plastisphere due to their biodegradation abilities and their role in the carbon, nitrogen, and phosphorus cycles include Proteobacteria and Bacteroidetes.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}&lt;/ref&gt; Some carbon-degrading bacteria are able to use plastics as a food source.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}&lt;/ref&gt;

Research in the southern Pacific Ocean has investigated the plastisphere's potential in {{CO2}} and {{N2O}} contribution where fairly low greenhouse gas contributions by the plastisphere were noted. However, it was concluded that greenhouse gas contribution was dependent on the degree of nutrient concentration and the type of plastic.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj za ljudsko zdravlje ===
KEGG Pathway enrichment analyses of plastisphere samples suggest that sequences related to human disease are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Cholera causing ''Vibrio cholerae'', cancer pathways, and toxoplasmosis sequences are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Pathogenic bacteria are sustained in the plastisphere in part due to the adsorption of organic pollutants onto biofilms and their usage as nutrition.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;/&gt; Current research also aims to identify the relationship between the plastisphere and respiratory viruses and whether the plastisphere affects viral persistence and survival in the environment.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Razgradnja mikroorganizmima ===
{{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}&lt;/ref&gt; However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}&lt;/ref&gt; As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Microorganisms and their biodegradation capacity&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
!Microorganism
!Plastic type
!Degradation capacity
|-
|''[[Aspergillus tubingensis]]''&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Pestalotiopsis microspora]]''&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 16 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Bacillus pseudofirmus]]''&lt;ref name=&quot;:53&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 8.3% over 90 day observation period&lt;ref name=&quot;:53&quot; /&gt;
|-
|''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''&lt;ref name=&quot;:82&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation&lt;ref name=&quot;:82&quot; /&gt;
|-
|[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS
and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS&lt;ref name=&quot;:72&quot; /&gt;
|-
|''Enterobacter sp.''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degraded a maximum of 12.4% in 30 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 5.4% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|Marine microbial consortium&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 8.3% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Ideonella sakaiensis]]''&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Fully degraded within six weeks&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|[[Activated sludge]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Degraded up to 60% within a year&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 13% within 14 hours&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; Average degradation rate of 0.23&amp;nbsp;mg cm-2 h-1&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt;
|-
|''Zalerium maritimum''&lt;ref&gt;Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 70% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|}
Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down  [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Multiple chemical and physical pretreatments have also  demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;

Recent work by Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}&lt;/ref&gt; has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments.

[[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]]

== Povezano ==
* [[Plastivor]]
* [[Sjevernopacifički vrtlog]]
* [[Nakupina otpada]]
* [[Zagađenje plastikom]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite news |title=Welcome to the plastisphere |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }}
* {{Skeptoid|id=4132|number=132|title=The Sargasso Sea and the Pacific Garbage Patch|date=16 December 2008}}
* {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=New life found on plastic waste gives rise to the 'plastisphere' |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }}
* {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Plastisphere microbes go to sea on flotsam fragments |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }}</text>
      <sha1>86fjqovs4mubo2nqayewjvlgu5sm3jk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662407</id>
      <parentid>42662406</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:40:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Daljnje čitanje */</comment>
      <origin>42662407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46574" sha1="0bdxip3gxl4gqk0h533d5e7yeloi2th" xml:space="preserve">[[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]]
The '''plastisphere''' is a human-made [[ecosystem]] consisting of organisms able to live on [[plastic]] waste. Plastic [[marine debris]], most notably [[microplastics]], accumulates in aquatic environments and serves as a habitat for various types of microorganisms, including bacteria and fungi.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., &amp; Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic &quot;specific&quot; microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; As of 2022, an estimated 51 trillion microplastics are floating in the surface water of the world's oceans.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; A single 5mm piece of plastic can host thousands of different microbial species.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The &quot;Plastisphere:&quot; A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Some marine bacteria can [[Plastic degradation by marine bacteria|break down plastic polymers]] and use the carbon as a source of energy.

[[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]]
[[Plastic pollution]] acts as a more durable &quot;ship&quot; than [[biodegradable]] material for carrying the organisms over long distances.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:032&quot;&gt;{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}&lt;/ref&gt; This long-distance transportation can move [[Microorganism|microbes]] to different ecosystems and potentially introduce [[invasive species]]&lt;ref name=&quot;:92&quot; /&gt; as well as harmful algae.&lt;ref name=&quot;:532&quot;&gt;{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}&lt;/ref&gt; The microorganisms found on the [[plastic debris]] comprise an entire ecosystem of [[autotroph]]s, [[heterotroph]]s and [[Symbiosis|symbionts]].&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}&lt;/ref&gt; The microbial species found within plastisphere differ from other floating materials that naturally occur (i.e., feathers and algae) due to plastics' unique chemical nature and slow speed of biodegradation. In addition to microbes, insects have come to flourish in areas of the ocean that were previously uninhabitable. The [[Halobates|sea skater]], for example, has been able to reproduce on the hard surface provided by the floating plastic.&lt;ref name=&quot;:232&quot;&gt;{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called &quot;The Plastisphere&quot;|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]]

=== Otkriće ===
The plastisphere was first described in 2013 by a team of three marine scientists, Linda Amaral-Zettler from the Marine Biological Laboratory, Tracy Mincer from [[Woods Hole Oceanographic Institution]], and Erik Zettler from [[Sea Education Association]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}&lt;/ref&gt; They collected plastic samples during research trips to study how the microorganisms function and alter the ecosystem. They analyzed plastic fragments collected in nets from multiple locations within the Atlantic Ocean.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; The researchers used a combination of [[Scanning electron microscope|scanning electron microscopy]] and [[DNA sequencing]] to identify the distinct microbial community composition of the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Among the most notable findings were &quot;pit formers&quot;, crack and pit forming organisms that provide evidence of [[biodegradation]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}&lt;/ref&gt; and may also have the potential to break down [[hydrocarbon]]s.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; In their analysis, the researchers also found members of the [[genus]] ''[[Vibrio]]'', a genus which includes the bacteria that cause [[cholera]] and other gastrointestinal ailments.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;&gt;{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Some species of ''Vibrio'' can glow, and it is hypothesized that this attracts fish that eat the organisms colonizing the plastic, which then feed from the stomachs of the fish.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt; Studies carried out in the [[Baltic Sea]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kirstein |first1=Inga V. |last2=Kirmizi |first2=Sidika |last3=Wichels |first3=Antje |last4=Garin-Fernandez |first4=Ale |last5=Erler |first5=Rene |last6=Löder |first6=Martin |last7=Gerdts |first7=Gunnar |date=2016-09-01 |title=Dangerous hitchhikers? Evidence for potentially pathogenic Vibrio spp. on microplastic particles |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S014111361630112X |journal=Marine Environmental Research |volume=120 |pages=1–8 |doi=10.1016/j.marenvres.2016.07.004 |pmid=27411093 |bibcode=2016MarER.120....1K |issn=0141-1136}}&lt;/ref&gt; and in the [[Mediterranean Sea]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}&lt;/ref&gt; also found microorganisms of the genus ''Vibrio'', in [[plastic]] films and fragments, and in plastic fibres, respectively.
[[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]]

=== Antropogeni izvori ===
[[Plastic]] was invented in 1907 by [[Leo Baekeland]] using [[formaldehyde]] and [[phenol]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}&lt;/ref&gt; Since then, plastic use has exploded and is prevalent throughout human society. From 1964 to 2014, the use of plastic increased twenty-fold. It is expected to double from the 2014 levels by 2035.&lt;ref&gt;Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}&lt;/ref&gt; Efforts to curb plastic production through [[plastic bans]] have largely focused on packaging and [[single-use plastic]]s, but have not slowed the pace of plastic pollution. Similarly, [[plastic recycling]] rates tend to be low. In the [[European Union|EU]], only 29% of the plastic consumed is recycled.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}&lt;/ref&gt; Plastic that does not reach a recycling facility or landfill, accumulates in marine environments due to accidental dumping of the waste, losses during transport, or direct disposal from ships.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt; In 2010, it was estimated that 4 to 12 million metric tons (Mt) of [[plastic waste]] entered into marine ecosystems.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Smaller, more inconspicuous microplastic particles have aggregated in the oceans since the 1960s.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}&lt;/ref&gt; A more recent concern in microplastic pollution is the use of plastic films in agriculture. 7.4 million tons of plastic film are used each year to increase food production.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}&lt;/ref&gt; Scientists have found that microbial biofilms can form within 7–14 days on plastic film surfaces, and have the ability to alter the chemical properties of the soil and plants that we are ingesting.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Microplastics have been recorded everywhere, even the Arctic due to atmospheric circulation.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
=== Raznolikost ===
Large-scale sequencing studies have found [[Alpha diversity|alpha diversities]] to be lower in the plastisphere relative to surrounding soil samples due to a decrease in [[species richness]] in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}&lt;/ref&gt; Polymer film fragments affect microbes in different ways, leading to mixed effects on microbial growth rates in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}&lt;/ref&gt; Certain polymer degrading bacteria release toxic byproducts as a result of the degradation, serving as a deterrent to the colonization of the plastisphere by other species.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Phylogenetic diversity is also decreased in the plastisphere relative to nearby soil samples.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

The bacterial and microbial communities in the plastisphere are significantly different from those found in surrounding soil samples, creating a new [[ecological niche]] within the ecosystem.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}&lt;/ref&gt; The specific growth of bacteria caused by film fragments is a primary cause for the creation of a unique bacterial community.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Changes in bacterial community composition over time in the plastisphere have also been shown to drive changes in surrounding land.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}&lt;/ref&gt;

In another study which looked at the factors influencing the diversity of the plastisphere, the researchers found that the highest degree of unique microorganisms tended to favor plastic pieces that were blue.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}&lt;/ref&gt;

A 2024 paper described an experiment carried out across the [[Atlantic Ocean]] and the [[Mediterranean Sea]] aimed at studying the colonisation and genetic variety of organisms in the marine plastisphere. The paper identified [[tardigrade]]s incubating in plastics ''[[in situ]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}&lt;/ref&gt;

=== Taksonomija ===
The ability of certain bacteria to degrade polymers facilitates their flourishing within the plastisphere. Phyla of bacteria that have increased presences in the plastisphere relative to soil samples without plastic micro-fragments include [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]], and [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, &amp; Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}&lt;/ref&gt; Furthermore, bacteria of the order [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]], and [[Sphingomonadales]] are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Interactions within the unique bacterial community composition in the plastisphere influence local [[biogeochemical cycle]]s and ecosystems' [[food web]] interactions.

=== Metabolizam zajednice ===
Bacterial communities in the plastisphere have enhanced metabolisms.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; [[KEGG]] Pathway enrichment analyses of plastisphere samples have demonstrated increases in genetic and environmental information processing, cellular processes, and organismal systems.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Enhanced metabolic functions for communities in the plastisphere include nitrogen metabolism, insulin signaling pathways, bacterial secretion, [[organophosphorus compound]] metabolism, antioxidant metabolism, Vitamin B synthesis, chemotaxis, terpenoid quinone synthesis, sulfur metabolism, carbohydrate metabolism, herbicide degradation, fatty acid metabolism, amino acid metabolism, ketone body pathways, lipopolysaccharide synthesis, alcohol degradation, polycyclic aromatic hydrocarbon degradation, lipid metabolism, cofactor metabolism, cellular growth, cell motility, membrane transport, energy metabolism, and xenobiotics metabolism.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}&lt;/ref&gt;

=== Veza s biogeohemijskim ciklusima ===
The presence of hydrocarbon-degrading species such as [[hydrocarbonoclastic bacteria]] in the plastisphere indicates a direct link between the plastisphere and the [[carbon cycle]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}&lt;/ref&gt;

Metagenome analyses suggest that genes involved in carbon degradation, nitrogen fixation, organic nitrogen conversion, ammonia oxidation, denitrification, inorganic phosphorus solubilization, organic phosphorus mineralization, and phosphorus transporter production are enriched in the plastisphere, demonstrating the potential impact on [[biogeochemical cycle]]s by the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}&lt;/ref&gt; Specific bacterial phyla present in the plastisphere due to their biodegradation abilities and their role in the carbon, nitrogen, and phosphorus cycles include Proteobacteria and Bacteroidetes.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}&lt;/ref&gt; Some carbon-degrading bacteria are able to use plastics as a food source.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}&lt;/ref&gt;

Research in the southern Pacific Ocean has investigated the plastisphere's potential in {{CO2}} and {{N2O}} contribution where fairly low greenhouse gas contributions by the plastisphere were noted. However, it was concluded that greenhouse gas contribution was dependent on the degree of nutrient concentration and the type of plastic.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj za ljudsko zdravlje ===
KEGG Pathway enrichment analyses of plastisphere samples suggest that sequences related to human disease are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Cholera causing ''Vibrio cholerae'', cancer pathways, and toxoplasmosis sequences are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Pathogenic bacteria are sustained in the plastisphere in part due to the adsorption of organic pollutants onto biofilms and their usage as nutrition.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;/&gt; Current research also aims to identify the relationship between the plastisphere and respiratory viruses and whether the plastisphere affects viral persistence and survival in the environment.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Razgradnja mikroorganizmima ===
{{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}&lt;/ref&gt; However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}&lt;/ref&gt; As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Microorganisms and their biodegradation capacity&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
!Microorganism
!Plastic type
!Degradation capacity
|-
|''[[Aspergillus tubingensis]]''&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Pestalotiopsis microspora]]''&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 16 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Bacillus pseudofirmus]]''&lt;ref name=&quot;:53&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 8.3% over 90 day observation period&lt;ref name=&quot;:53&quot; /&gt;
|-
|''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''&lt;ref name=&quot;:82&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation&lt;ref name=&quot;:82&quot; /&gt;
|-
|[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS
and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS&lt;ref name=&quot;:72&quot; /&gt;
|-
|''Enterobacter sp.''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degraded a maximum of 12.4% in 30 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 5.4% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|Marine microbial consortium&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 8.3% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Ideonella sakaiensis]]''&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Fully degraded within six weeks&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|[[Activated sludge]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Degraded up to 60% within a year&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 13% within 14 hours&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; Average degradation rate of 0.23&amp;nbsp;mg cm-2 h-1&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt;
|-
|''Zalerium maritimum''&lt;ref&gt;Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 70% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|}
Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down  [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Multiple chemical and physical pretreatments have also  demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;

Recent work by Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}&lt;/ref&gt; has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments.

[[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]]

== Povezano ==
* [[Plastivor]]
* [[Sjevernopacifički vrtlog]]
* [[Nakupina otpada]]
* [[Zagađenje plastikom]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite news |title=Dobrodošli u plastisferu |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }}
* {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=Novi život pronađen na plastičnom otpadu dovodi do &quot;plastisfere&quot; |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }}
* {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Mikrobi iz plastisfere odlaze u more na fragmentima plutajućeg otpada |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }}</text>
      <sha1>0bdxip3gxl4gqk0h533d5e7yeloi2th</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prirodni rezervat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>246493</id>
    <revision>
      <id>42662417</id>
      <parentid>41247045</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2761" sha1="a7rtfjboixo2xyysjb5xgqdr785yzyb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hutovo Blato.jpg|mini|desno|250px|Hutovo blato - ptičji rezervat]]
'''Prirodni rezervat''' (ili '''rezervat prirode''') je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], te [[Geologija|geološkog]] ili nekog drugog posebnog interesa. Prema IUCN kategorizaciji, rezervati prirode pripadaju prvoj kategoriji zaštićenih područja, pod zajedničkim nazivom - ''područja divljine''.

== Kategorija Ia - strogi rezervat prirode ==
[[Strogi rezervat prirode]] (IUCN kategorija Ia) je područje zaštićeno od svega osim lagane ljudske upotrebe u cilju zaštite biološke raznolikosti, a možda i njegovih [[Geologija|geoloških]]/[[Geomorfologija|geomorfnih]] osobina. Ova područja su često dom gustim autohtonim [[Ekologija|ekosistemima]] u kojima je zabranjeno svako djelovanje ljudi osim u cilju izrade naučnih studija, praćenja okoliša i obrazovanja. Zbog toga predstavljaju idealno netaknuto okruženje koje omogućava mjerenje vanjskog ljudskog utjecaja usporedbom s drugim područjima.

Primarni cilj svrstavanja nekog područja u ovu kategoriju je: očuvati regionalno, nacionalno ili globalno izuzetne ekosisteme, vrste (pojave ili agregacije) i/ili karakteristike georaznolikosti koje će se formirati uglavnom ili u potpunosti neljudskim silama. 
== Kategorija Ib - posebni rezervat prirode ==
[[Posebni rezervat prirode]] (IUCN kategorija Ib) je zaštićeno, nepromijenjena ili neznatno izmijenjeno područje, sa svojim prirodnim osobinama, bez utjecaja stalnog ili značajnog staništa ljudi, i njima se upravlja kako bi se očuvalo njihovo prirodno stanje. 

== Hrvatska ==
Prema Upisniku zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode (stanje 07. siječnja 2013.) u Republici Hrvatskoj ukupno je 82 Prirodnih rezervata.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html |title=Zaštićena područja - Zaštićena područja u Hrvatskoj - Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije - Državni zavod za zaštitu prirode |access-date=2013-10-14 |archive-date=2013-12-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231941/http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Zaštićeno područje]]
** [[Spomenik prirode]]
** [[Park prirode]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commonscat   = Nature reserves
|commonscatsh = Prirodni rezervati
}}

[[Kategorija:Prirodni rezervati| ]]
[[Kategorija:Zaštićena područja]]
[[Kategorija:Strogi rezervati prirode| ]]
[[Kategorija:Posebni rezervati prirode| ]]</text>
      <sha1>a7rtfjboixo2xyysjb5xgqdr785yzyb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257496</id>
    <revision>
      <id>42662344</id>
      <parentid>42579251</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42662344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56384" sha1="jw6afsyo6hnahbdxibh6rsfc78wj2gq" xml:space="preserve">{{Godina nav|2023}}
{{Godina u drugim kalendarima|2023}}
Godina '''2023''' ('''[[Rimski brojevi|MMXXIII]]''') je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]].

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:HR-2eur.png|120px|mini|lijevo|Hrvatska eurokovanica]]
* [[1. 1.]] - Hrvatska ulazi u [[Eurozona|eurozonu]], kao 20. članica: 1 EUR = 7,53450 HRK. Također ulazi u [[Šengenski sporazum]] kao 27. članica.
* 1. 1. - [[Luiz Inácio Lula da Silva]] je ponovno predsjednik Brazila.
* 1. 1. - [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Rat u Ukrajini]]: ukrajinski raketni udar na zgradu koju je koristila ruska vojska u [[Makejevka|Makejevki]] kod Donjecka - Rusi priznaju 89 mrtvih. Nastavljaju se raketni i dronovski napadi na Kijev i druge ukrajinske gradove i borbe u Donbasu ([[Bahmut]], [[Soledar]]).
* 1. 1. - U nekoliko evropskih zemalja su oboreni januarski rekordi najviših temperatura.
* [[5. 1.]] - Papa emeritus [[Benedikt XVI.]] pokopan je u kripti Bazilike sv. Petra u Rimu.
* 5. 1. - Prikazan je prvi hrvatski 3D animirani film &quot;[[Cvrčak i mravica (2023)|Cvrčak i mravica]]&quot;.
* [[6. 1.]] - U [[Gotovuša (Štrpce)|Gotovuši]] kod Štrpca ranjeni srpski dečak i mladić.
* [[8. 1.]] - [[Jair Bolsonaro|Bolsonarove]] pristalice upale u Kongres u Braziliji.
* 8. 1. - Kina je otvorila granice za putovanja, neke zemlje uvode obavezne testove na kovid, zbog velikog porasta slučajeva od prošlog meseca.
* [[10. 1.]] - Zvanično objavljena knjiga ''Spare'' vojvode od Sussexa (u Španiji se pojavila nekoliko dana ranija).
* [[14. 1.]] - Pogođena stambena zgrada u gradu [[Dnjepar (grad)|Dnjepru]] - 45 mrtvih.
* [[16. 1.]] - Ruske snage su zauzele [[Soledar]], u Bahmutskom rajonu Donjecke oblasti.
* [[18. 1.]] - Helikopter sa ukrajinskim ministrom unutrašnjih poslova pao na vrtić u kijevskom predgrađu Brovari, ukupno 14 mrtvih.
* 18. 1. - Brian Walshe optužen da je ubio i raskomadao suprugu, Beograđanku Anu, 1. januara u Masačusetsu.
* [[19. 1.]] - [[Jacinda Ardern]] objavila odlazak sa čela novozelandske vlade.
[[Datoteka:Свјетлопис Скајлајна у Биограду5.jpg|mini|''[[Skyline Afi Tower]]'' u Beogradu, 132 m, 31 sp.]]
* [[20. 1.]] - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa predstavnicima EU, SAD, Francuske, Nemačke i Italije povodom daljih koraka u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine (&quot;francusko-nemački predlog&quot;). U obraćanju javnosti 23. 1. kaže da bi se od Srbije očekivalo prihvatanje članstva Kosova u međunarodnim institucijama, odbijanjem bi bile ugrožene investicije.
* [[24. 1.]] - Ruska ofanziva na [[Ugljedar]], jugozapadno od Donjecka; pre tri dana su objavili ofanzivu u Zaporoškoj oblasti.
* [[25. 1.]] - Nemačka izjavljuje da će poslati 14 tenkova [[leopard 2]]A6 Ukrajini, i dozvoliti isto drugim operaterima. SAD su odobrile slanje 31 tenka [[M1 Abrams]].
* [[26. 1.]] - Izraelska racija u Dženinu, poginulo devet Palestinaca, sutradan razmena raketa sa Pojasem Gaze.
* [[27. 1.]] - Sedmoro Jevreja ubijeno ispred sinagoge u Istočnom Jerusalimu.
* [[28. 1.]] - Bivši general [[Petr Pavel]] je izabran za novog predsednika Češke. 
* 28. 1. - Napad dronovima na vojni objekat u [[Isfahan]]u, navodno od strane Izraelaca.
* [[29. 1.]] - [[Novak Đoković]] je osvojio deseti Australian Open i 22 Grand Slam, čime se izjednačio sa Nadalom, vraća se na prvo mesto ATP liste posle pola godine.
* [[30. 1.]] - Bombaš samoubica ubio stotinak ljudi u džamiji u policijskom kompleksu u [[Pešavar]]u.
* [[31. 1.]] - [[Ivan Štironja]], raniji kotorski biskup, imenovan je [[Porečko-pulska biskupija|porečko-pulskim]] biskupom.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Apogej komete C/2022 E3 (ZTF), na daljini od 42 miliona km - vidljiva u [[Žirafa (sazvežđe)|Žirafi]], na tamnom nebu.
* [[2. 2.]] - ESB podigla kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena.
* [[4. 2.]] - Incident sa kineskim balonom: oboren je kod istočne obale SAD, nakon što je prethodnih par dana viđan iznad Montane i Misurija. Narednih dana je oboreno još letećih objekata iznad Severne Amerike.
* [[5. 2.]] - Na snagu stupaju evropske sankcije protiv ruskih naftnih derivata.
[[Datoteka:Turkey 7.8 ML Earthquake on 6 February 2023.pdf|mini|250px|Zemljotres u Turskoj i Siriji]]
* [[6. 2.]] - Razorni potresi kod [[Gaziantep]]a i [[Kahramanmaraş]]a, pogođeni jugoistok Turske i sever Sirije, {{circa}} 52.000 mrtvih.
* [[10. 2.]] - Moldavska premijerka [[Natalia Gavrilița]] daje ostavku usled ekonomske krize. Predsednica [[Maia Sandu]] tvrdi tri dana kasnije da je Rusija planirala zbacivanje vlasti te zemlje.
* [[14. 2.]] - Zemljotres u Rumuniji, blizu [[Târgu Jiu]]a magnitude 5,7, osetio se i u Srbiji.
* februar - Virus [[H5N1]], &quot;ptičji grip&quot;: jedna devojčica u Kambodži je umrla.
* [[15. 2.]] - Protest desničara ispred Predsedništva Srbije. U Prištini protestuju protiv predviđenog osnivanja Zajednice srpskih opština.
* 15. 2. - Škotska premijerka [[Nicola Sturgeon]] najavljuje ostavku nakon više od osam godina na čelu.
* [[16. 2.]] - Potres na Krku magnitude 4,8.
* [[20. 2.]] - Još dva zemljotresa, blizu Antakije na jugu Turske.
* [[21. 2.]] - Rusija će suspendovati sporazum [[Novi START]] o kontroli nuklearnog naoružanja.
* [[23. 2.]] - [[Iranski nuklearni program]]: priznaju da su obogatili uranijum do 84% (za oružje je potrebno preko 85%, za reaktore ne treba više od 5%).
* [[27. 2.]] - Razgovori u Briselu: Vučić i Kurti se prećutno složili sa Sporazumom o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije: dobrosusedski odnosi, međusobno priznavanje dokumenata, neće predstavljati jedna drugu na međunarodnoj sceni, Srbija neće prigovarati članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, odgovarajući nivo samouprave za srpsku zajednicu (svi raniji sporazumi su obavezni, → [[Zajednica srpskih opština|ZSO]]), trajne misije u prestonicama.&lt;ref&gt;[https://www.eeas.europa.eu/eeas/belgrade-pristina-dialogue-eu-proposal-agreement-path-normalisation-between-kosovo-and-serbia_en Belgrade-Pristina Dialogue: EU Proposal - Agreement on the path to normalisation between Kosovo and Serbia]. eeas.europa.eu 27.02.2023&lt;/ref&gt; Razgovor o implementaciji zakazan za sledeći mesec.
* 27. 2. - Visoki predstavnik suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini u RS do konačne odluke Ustavnog suda BiH - u RS smatraju da je sutradan zakon ipak stupio na snagu.
* 27. 2. - Novak Đoković je oborio rekord Steffi Graf po ostanku na prvom mestu liste: 378 sedmica.
* 27. 2. - Dogovoren Windsorski okvir na Severnoirski protokol, s ciljem olakšanja prometa robe iz UK u Severnu Irsku, prema kojoj postoji de fakto carinska granica, a koja je i dalje u carinskoj uniji EU, sa slodobodnim prometom robe.
* 27. 2. - Konflikt u Kivuu, u DR Kongu: pokret M23 zauzeo grad Rubaya sa rudištima [[koltan]]a, rude tantala i niobijuma.
* [[28. 2.]] - EU daje Srbiji grant od 598 miliona eura za prugu Beograd - Niš.
* 28. 2. - Sudar vozova blizu Larisse u Grčkoj, pred ponoć, 57+ mrtvih.

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - Protest podrške nekoliko stotina ljudi dvema tužiteljkama Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu: smenjene su a  istraživale su malverzacije u najvećem državnom preduzeću, Elektroprivredi Srbije.
* [[5. 3.]] - Dogovoren je UN-ov sporazum o otvorenom moru: 30% oceana je određeno za zaštićeno područja, nova pravila za rudaranje na moru.
* [[9. 3.]] - Spojen je most Cetina kod [[Omiš]]a.
* 9. 3. - Gruzijska vlada je nakon dve noći protesta povukla predlog zakona o &quot;stranom agentu&quot;.
* 9. 3. - &quot;Baraž&quot; ruskih raketa raznih tipova ispaljen na Ukrajinu, uključujući hipersonične Kinžal.
* [[10. 3.]] - Iran i Saudi Arabija obnavljaju diplomatske odnose nakon sedam godina, uz posredovanje Kine.
* 10. 3. - Pad ''Silicon Valley Bank'' u SAD.
* 10. 3. - 14. Nacionalni narodni kongres: [[Xi Jinping]] je dobio treći mandat predsednika NR Kine. [[Li Qiang]] je sutradan izabran za premijera, nakon [[Li Keqiang]]a.
* [[11. 3.]] - Obilaskom Vranja i Pčinjskog okruga, preds. Vučić počinje turneju po Srbiji i kampanju za formiranje Narodnog pokreta za državu.
* [[12. 3.]] - [[95. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Everything Everywhere All at Once]]'', ukupno sedam nagrada od 11 nominacija; &quot;[[Na zapadu ništa novo (2022)|Na zapadu ništa novo]]&quot; 4 od 9; ''he Banshees of Inisherin'' ništa od 9; ''Elvis'' ništa od 8; ''The Fabelmans'' ništa od 7; ''Top Gun: Maverick'', jedna od 6; ''Tár'' ništa od 6.
* [[13. 3.]] - Ciklon Freddy, najdugotrajniji poznati tropski ciklon, doneo je kišu i poplavu u Malaviju, sa preko 300 žrtava.
* [[14. 3.]] - [[ChatGPT]]: izdat je model GPT-4, koji može davati komentare na slike.
* 14. 3. - Američki dron MQ-9 Reaper pao u Crno more nakon što ga je udario ruski avion.
* 14. 3. - [[AUKUS]] pakt: Australija bi trebala dobiti flotu podmornica s nuklearnim pogonom, uz ulaganje 178 - 245 milijardi američkih dolara u sledećih 30 godina.
* [[16. 3.]] - Raspuštena skupština u Crnoj Gori, pošto nije bilo većine za novu vladu - izbori u junu, ali osporena ustavnost.
* 16. 3. - Poljska je prva članica NATO koja je obećala slanje lovaca Ukrajini, četiri MiG 29.
[[Datoteka:Manifestants Toulouse Occitanie 28 03 2023.jpg|mini|left|Protesti u Francuskoj]]
* 16. 3. - Francuska vlada se poziva na član ustava koji omogućava da se penziona reforma, podizanje starosti sa 62 na 64, usvoji bez glasanja u parlamentu - dolazi do novih protesta.
* [[17. 3.]] - Međunarodni krivični sud izdao poternicu za Vladmirom Putinom i Marijom Lvova-Belovom pod optužbom otmice dece.
* 17. 3. - [[Taylor Swift]] započinje turneju ''The Eras Tour'' u Arizoni - predviđeno 146 nastupa na pet kontinenata do novembra sledeće godine. Turneji se pripisuje kulturni, ekonomski i politički uticaj.
* [[18. 3.]] - U Ohridu je usvojen Aneks za sprovođenje evropskog predloga za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.
* [[19. 3.]] - Predsjednički izbori u Crnoj Gori: u drugom krugu su pred. Milo Đukanović i Jakov Milatović iz pokreta Evropa sad.
* 19. 3. - Švajcarske banke: UBS je pristala kupiti Credit Suisse za 3,2 milijarde dolara.
[[Datoteka:Demonstrations in Kfar Saba - March 16, 2023 - 24.jpg|mini|Protesti u Izraelu]]
* [[20. 3.|20]] - [[22. 3.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Rusiji.
* [[21. 3.]] - UK potvrđuje da će sa tenkovima Challenger 2 Ukrajini isporučiti i granate sa osiromašenim uranijem.
* [[23. 3.]] - Vlada Republike Srpske prekida saradnju sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
* [[24. 3.]] - AI: na Redditu objavljena slika pape u beloj pufer jakni, generirana u Midjourneyu&lt;ref&gt;[https://old.reddit.com/r/midjourney/comments/120vhdc/the_pope_drip/ The Pope Drip : midjourney]. old.reddit.com&lt;/ref&gt; - postaje viralna narednih nekoliko dana jer su ljudi pomislili da je prava.
* [[27. 3.]] - Izraelski premijer Netanyahu objavljuje pauzu sa predlogom reforme sudstva, nakon dana velikih protesta i štrajkova.
* 27 - 31. 3. - Masakr u Mouri: akcija vojske i belih plaćenika protiv Al Kaide u Maliju, ubijeno je i nekoliko stotina civila.
* [[30. 3.]] - Porota u New Yorku glasala za krivičnu optužbu protiv bivšeg predsednika Trumpa, povodom isplata novca za ćutanje Stormy Daniels.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Taylor Swift Eras Tour - Arlington, TX - Midnights act 1.jpg|mini|[[Taylor Swift]], ''The Eras Tour'']]
* [[2. 4.]] - [[Jakov Milatović]] je pobedio Mila Đukanovića na predsedničkim izborima u Crnoj Gori sa ca. 60% glasova.
* [[3. 4.]] - Počinje suđenje [[Hashim Thaçi|Hashimu Thaçiju]], Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju pred specijalnim sudom u Hagu.
* 3. 4. - Bitka za Bahmut: lider grupe Wagner tvrdi da je zauzeta gradska većnica.
* [[4. 4.]] - [[Finska]] je 31. članica [[NATO]], švedska aplikacija čeka na potvrdu Mađarske i Turske (pristupila je sledećeg marta).
* 4. 4. - Rekordni aprilski sneg: ~19&amp;nbsp;cm u Beogradu.
* [[6. 4.]] - Sastanak Xi Jinping - Emanuel Macron - Ursula von der Leyen u Pekingu.
* [[10. 4.]] - U javnost su prodrli poverljivi Pentagonovi dokumenti u vezi sa Ukrajinskim ratom.
* [[11. 4.]] - Vazdušni napad burmanske vojske na civilno okupljanje u selu Pazigyi, preko 165 mrtvih.
* [[13. 4.]] - &quot;Masakr u šumi Shakahola&quot;: Četvoro pripadnika sekte Good News International Church kod [[Malindi]]ja u Keniji pronađeno mrtvo i još desetak hospitalizovano, nakon što im je rečeno da poste &quot;dok se ne sretnu s Isusom&quot; - iskopavanja do avgusta otkrivaju preko 400 mrtvih, uz preko 600 nestalih.
[[Datoteka:Khartoum panorama-1 - by ScubaBeer.jpg|mini|lijevo|Panorama [[Kartum]]a]]
* [[14. 4.]] - Lansirana [[ESA]]-ina misija [[Jupiter Icy Moons Explorer]], do Jupitera bi trebala stići 2031.
* [[15. 4.]] - Počinje sukob sudanske vojske i paravojske Snage za brzu podršku.
* 15. 4. - Gašenje poslednje tri nuklearne elektrane u Nemačkoj.
[[Datoteka:Dražen Kutleša 2023.png|130px|mini|[[Dražen Kutleša]]]]
* 15. 4. - [[Dražen Kutleša]] je imenovan za nadbiskupa metropolita [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačke nadbiskupije]] i metropolije, nakon [[Josip Bozanić|Josipa Bozanića]].
* april - Talas vrućine polovinom meseca u južnoj i jugoistočnoj Aziji i Kini.
* [[16. 4.]] - Finska [[Nuklearna elektrana Olkiluoto]] dobila treći reaktor, od 1.600 električnih megavata, za ukupni nominalni kapacitet od 3.380 MW.
* [[18. 4.]] - Evropski parlament odobrio bezvizni režim za građane Kosova od nove godine.
* 18. 4. - Spor televizije Fox News i firme Dominion Voting Systems koja ih je tužila: sporazumno rešeno za 787 miliona dolara. Nekoliko dana kasnije otpušten je voditelj [[Tucker Carlson]].
* [[20. 4.]] - Prvo lansiranje [[SpaceX Starship]]a, let je prekinut nakon četiri minuta.
* [[23. 4.]] - Lokalni izbori na severu Kosova, Srbi bojkotuju.
* [[24. 4.]] - Savet ministara Saveta Evrope prihvatio aplikaciju članstva Kosova i prosledio je Parlamentarnoj skupštini (33 za, 7 protiv, 5 uzdržanih). Beograd nakon ovoga najavljuje &quot;suštinske promene&quot; i politiku reciprociteta.
* [[27. 4.]] - Nevladina hrvatska udruga Dugine obitelji dobila je novi sudski postupak protiv prolajferske udruge Vigilare.
* 27. 4. - U Cordobi je izmjereno 38,8 stupnjeva.
* [[28. 4.]] - Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH potvrdio imenovanje vlade na čelu sa [[Nermin Nikšić|Nerminom Nikšićem]], dan nakon što je visoki predstavnik nametnuo izmjene ustava za brže formiranje vlade.&lt;ref&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/parlament-fbih-vlada-imenovanje/32383589.html Potvrđeno imenovanje novog saziva Vlade Federacije BiH]. slobodnaevropa.org 28. april/travanj, 2023.&lt;/ref&gt;

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Свјетлопис поштовалаца жртава убиства у ОШ В. Рибникар5.jpg|200px|mini|Ispred OŠ &quot;Vladislav Ribnikar&quot;]]
* [[2. 5.]] - Sastanak Vučić - Kurti u Briselu: predstavljen nacrt statuta ZSO s kojim se Kurti ne slaže, usvojena Deklaracija o nestalim osobama.
* [[3. 5.]] - Osmoro đaka i radnik obezbeđenja ubijeni u beogradskoj OŠ &quot;Vladislav Ribnikar&quot;, od strane 14-godišnjeg đaka te škole. Dani žalosti u Srbiji 5-7. maj.
* 3. 5. - Navodni napad dronom na Kremlj - ruska strana optužuje ukrajinsku za pokušaj ubistva Putina.
* [[4. 5.]] - Uveče, počinitelj ubio osam osoba u dva sela između Mladenovca i Smedereva, uhapšen sutradan ujutro kod Kragujevca.
* 4. 5. - Ukrajina tvrdi da je oborila hipersoničnu raketu [[H-47M2 Kinžal|Kinžal]] iznad Kijeva (i još šest 16-tog).
* [[5. 5.]] - SZO: kovid više nije globalna vanredna situacija, ali ostaje pandemija.
* 5. 5. - Preko 400 mrtvih u poplavama u provinciji [[Južni Kivu]] DR Kongo.
* [[6. 5.]] - Koronacija [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Charlesa III od Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Camilla, kraljica supruga Ujedinjenog Kraljevstva|Camille]].
* [[8. 5.]] - Prvi protest &quot;Srbija protiv nasilja&quot; u Beogradu.
* [[9. 5.]] - Izraelska operacija Štit i Strela protiv lidera Islamskog džihada u Gazi - avionapadi i ispaljivanja raketa i narednih dana.
[[Datoteka:Bakhmut during the battle (2023-04-05), frame 16531.jpg|mini|[[Bahmut]]]]
* [[11. 5.]] - [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|Rat u Ukrajini]]: ukrajinske snage napreduju kod Bahmuta. Britanija potvrdila da je Ukrajini poslala dugometne krstareće rakete Storm Shadow.
* [[12. 5.]] - Veliki protest &quot;Srbija protiv nasilja&quot; u Beogradu, sa šetnjom od Skupštine do mosta Gazela.
* 9 - 13. 5. - Pesma Evrovizije u [[Liverpool]]u: [[Loreen]] iz Švedske je pobjednica; [[Let 3]] &quot;Mama ŠČ!&quot; 13-ti; Luke Black &quot;Samo mi se spava&quot; 24-ti.
* [[14. 5.]] - Izbori za predsednika i parlament u Turskoj. U drugi krug 28. 5. idu Erdoğan sa 49,52% i Kılıçdaroğlu sa 44.88, kada Erdogan pobeđuje sa 52%. Erdoğanova koalicija zadržava većinu u parlamentu.
* 14. 5. - Izbori u Tajlandu: uspeh opozicije.
* maj - Poplave u Hrvatskoj: Gračac i Benkovac 14-tog, Kostajnica 16-tog. Velike poplave u Italiji, u Emiliji-Romanji 17-tog, &quot;najgore u 100 godina&quot;.
* [[16. 5.]] - Protesti poljoprivrednika u Srbiji, blokade nekih puteva.
* [[19. 5.]] - Još jedan veliki skup u Beogradu, preds. Vučić drži miting u Pančevu.
* 19. 5. - SAD će dozvoliti saveznicima da opreme Ukrajinu ratnim avionima, uključujući F-16.
* 19. 5. - Bašar al-Asad je u Saudi Arabiji na samitu Arapske lige, nakon 12 godina suspenzije Sirije.
[[Datoteka:Jakov Milatović (2023-05-30).jpg|170px|mini|[[Jakov Milatović]]]]
* [[20. 5.]] - Inauguracija crnogorskog predsednika [[Jakov Milatović|Jakova Milatovića]].
* 20. 5. - Lider Wagnera Jevgenij Prigožin objavljuje zauzeće Bahmuta, što Ukrajina poriče.
* [[22. 5.]] - Upad oružanih grupa u Grajvoronski rajon ruske Bjelgorodske oblasti.
* 22. 5. - Finale Zapadne konferencije NBA dobili [[Denver Nuggets]] sa 4-0 protiv [[Los Angeles Lakers|LA Lakersa]]; [[Nikola Jokić]] je MVP, sa osam tripl-dabla je nadmašio Wilta Chamberlaina iz 1967.
* [[25. 5.]] - Spasovdanska litija u Beogradu, sa moštima Nikolaja Velimirovića.
* [[26. 5.]] - Kosovska policija uvodi gradonačelnike Albance na severu Kosova, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, incident u Zvečanu. Podignuta gotovost Vojske Srbije.
* 26. 5. - Skup SNS &quot;Srbija nade&quot; u Beogradu.
* 26. 5. - [[Uganda]] je dobila Zakon o antihomoseksualnosti sa dugim vremenskim i smrtnom kaznom.
* [[27. 5.]] - Sednica skupštine SNS u Kragujevcu, [[Miloš Vučević]] preuzima predsedavanje strankom. Još jedan skup &quot;Srbija protiv nasilja&quot;, šetnja do RTS.
* [[28. 5.]] - Otvorena je nova zgrada indijskog parlamenta, prvo zasedanje u septembru.
* 28. 5. - Debitantski komercijalni let prvog kineskog putničkog mlaznjaka, [[Comac C919]].
* [[29. 5.]] - Sukob KFOR i srpskih demonstranata u [[Zvečan]]u.
* [[31. 5.]] - Pravosnažna presuda [[Jovica Stanišić|Jovici Stanišiću]] i [[Franko Simatović|Franku Simatoviću]] u Hagu: po 15 godina, tri više od izrečenog 2021, jer je ipak ocenjeno da su članovi udruženog zločinačkog poduhvata.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:New Parliament Building, New Delhi.jpg|mini|Nova zgrada Indijskog parlamenta]]
* [[1. 6.]] - Osmero Hrvata u Zambiji oslobođeni optužbe za trgovinu ljudima, mogu se vratiti s djecom u zemlju.
* [[2. 6.]] - Sudar vozova u indijskoj državi [[Orisa]], 275+ poginulih, 1.175+ povređenih.
* [[5. 6.]] - Ofanzivna dejstva ukrajinske vojske (sledećih dana: kod Bahmuta i južno od Velike Novosilke, na zapadu Donjecke oblasti).
* [[6. 6.]] - Uništena brana Nova Kahovka uzvodno od Hersona, poplavljeno više mesta.
* [[7. 6.]] - Brojni šumski požari u Kanadi izazivaju narandžasti smog na istoku SAD.
* [[8. 6.]] - Federalna tužba protiv Donalda Trumpa zbog postupanja sa poverljivim dokumentima.
* [[10. 6.]] - Četvero djece pronađeno u Kolumbiji 40 dana nakon nesreće malog aviona.
* [[11. 6.]] - Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori.
* 11. 6. - [[Novak Đoković]] je osvojio French Open: rekordna 23. titula, prvi igrač sa trostrukim Grand slamom karijere, vratio se na prvo mesto ATP.
* [[12. 6.]] - Finale NBA: [[Denver Nuggets]] osvajaju prvu titulu, četvrtom pobedom nad [[Miami Heat]], [[Nikola Jokić]] je MVP.
[[Datoteka:Kakhovka Reservoir Drys Up (MODIS).jpg|180px|mini|Isušeno jezero Kahovka]]
* 12. 6. - Potonuće broda sa svatovima na rijeci Niger na zapadu Nigerije - 106+ mrtvih.
* jun - Tenzije na Kosovu: u severnoj Mitrovici uhapšen Srbin pod optužbom za raniji napad na KFOR (13-ti); srpske vlasti uhapsile trojicu kosovskih policajaca (14-ti); kamionima s registarskim tablicama Srbije i s robom iz te zemlje zabranjen ulaz na Kosovo (15-ti); uhapšeno još Srba...
* 14. 6. - Pored Grčke potonuo brod sa migrantima, možda stotine nestalih.
* [[16. 6.]] - Vanredna situacija u desetinama opština Srbije zbog poplava.
* [[18. 6.]] - Turistička minipodmornica ''Titan'' nestala na izletu do olupine &quot;Titanika&quot; sa pet putnika - došlo je do implozije, ostaci su pronađeni 22-gog.
* 18 - 19. 6. - Državni sekretar SAD Blinken u poseti Kini - prva poseta višeg zvaničnika od 2018.
* [[21. 6.]] - Srbija i Grad Beograd dobili organizaciju Međunarodne specijalizovane izložbe [[Expo 2027]].
* [[23. 6.]] - Pobuna &quot;Wagnera&quot;: lider Jevgenij Prigožin optužuje rusku vojsku da je raketirala logor grupe; državno tužilaštvo otvara predmet protiv Prigožina za oružanu pobunu; snage Wagnera uveče kreću ka [[Rostov na Donu|Rostovu na Donu]] kojeg sutradan kontrolišu.
* [[24. 6.]] - Prigožin uveče zaustavlja pokret prema Moskvi, pošto je postignut sporazum s [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkovim]] posredovanjem, vagnerovci se povlače iz Rostova.
* [[27. 6.]] - Policija ubila tinejdžera Nahela M. u [[Nanterre]]u - veliki neredi širom Francuske sledećih noći.
* 27. 6. - Narodna skupština RS usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS - Visoki predstavnik poništava 1. 7..
* [[29. 6.]] - [[Milijarderska trka u svemir]]: [[Virgin Galactic]]ov ''Galactic 01'' je bio na suborbitalnom letu radi merenja parametara.
* 29 - [[30. 6.]] - Odluke Vrhovnog suda SAD: ''Students for Fair Admissions v. Harvard'' - rasno zasnovana Afirmativna akcija je protivna klauzuli Četrnaestog amandmana; ''Biden v. Nebraska'' - ministar obrazovanja ne može opraštati studentske dugove; ''303 Creative LLC v. Elenis'' - Zakon o građanskim pravima u Koloradu, koji obavezuje firme i organizacije na jednak tretman istopolnih parova, protivan je Prvom amandmanu.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Lansiran je svemirski teleskop ''Euclid'': merenjem [[Crveni pomak|crvenog pomaka]] i odnosa sa udaljenošću meri i ubrzanu ekspanziju svemira, radi rasvetljavanja tamne energije i materije; stvara do sada najveću 3D mapu svemira.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/science/2024/oct/15/euclid-space-telescope-3d-map-universe-first-section First section of Euclid space telescope’s map of the universe revealed]. theguardian.com Tue 15 Oct 2024&lt;/ref&gt;
* [[2. 7.]] - U Hrvatskoj je stupila na snagu zabrana rada nedjeljom i blagdanima za trgovine, pekarnice, šoping-centre, s mogućim izuzetkom 16 nedjelja.
* [[3. 7.]] - Kina izjavljuje da će ograničiti izvoz [[galijum]]a i [[germanijum]]a, potrebnih za proizvodnju [[Integralno kolo|čipova]].
* 3 - 5. 7. - Izraelska operacija protiv militanata u izbegličkom logoru u [[Dženin]]u, na severu Zapadne obale, najveća u 20 godina.
* [[5. 7.]] - ''Meta'' je pokrenula socijalnu mrežu ''Threads'', mogućeg rivala ''[[Twitter]]''a.
* [[6. 7.]] - Kod [[Brăila|Brăile]] preko Dunava otvoren viseći most raspona 1.120 metara, najveći na Dunavu, treći u Evropi.
* [[7. 7.]] - SAD najavljuju novi paket pomoći Ukrajini, koji obuhvata i [[Kasetna bomba|kasetnu municiju]].
* [[8. 7.]] - Deseti protest &quot;Srbija protiv nasilja&quot;.
* [[10. 7.]] - Svetska meteorološka organizacija tvrdi da je planeta imala najtopliju sedmicu.
* 10. 7. - Holandski premijer [[Mark Rutte]] najavljuje odlazak iz politike, nakon pada kabineta i 13 godina premijerstva (nova vlada je formirana godinu dana kasnije a Rutte je izabran za šefa NATO-a).
* [[11. 7.]] - SAD uvele sankcije šefu srpske BIA Aleksandru Vulinu.
* [[11. 7.|11]] - [[12. 7.]] - Samit NATO u Vilniusu.
* 12. 7. - ''Mission: Impossible – Dead Reckoning Part One'' u redovnom prikazivanju, sa 61-godišnjim Tomom Cruiseom.
* [[13. 7.]] - Holivudski glumci se pridružili štrajku scenarista - problem prihoda od prikazivanja, &quot;repriza&quot;, putem striminga i, buduće, upotrebe AI.
* [[17. 7.]] - Krimski most oštećen u napadu. Rusija napušta sporazum o izvozu ukrajinskog žita, nekoliko sledećih noći je gađana Odesa.
[[Datoteka:Temperature of the surface of the land 17 July 2023 ESA24994779.jpg|mini|Temperature tla 17. 7. 2023.]]
* ca. 18. 7. - Toplinski val na jugu Evrope. &quot;Superćelije&quot; i oluje u regionu uveće 19-tog, kao i narednih dana.
** Veliki požari u Grčkoj, naročito Rodosu.
* [[20. 7.]] - Skupština R. Srpske usvojila izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta.
* [[21. 7.]] - ''Barbenheimer'': filmovi vrlo različitog žanra, ''Oppenheimer'' i ''Barbie'', ulaze istog dana u redovno prikazivanje.
* [[23. 7.]] - Prijevremeni izbori u Španjolskoj: Narodna stranka 137 mandata (+48, ali bez većine), socijalisti 121 (+1), krajnje desna VOX 33 (-19).
* 23. 7. - Pogođena Preobraženska saborna crkva u Odesi.
* [[24. 7.]] - Sudska reforma u Izraelu: Kneset je usvojio zakon kojim je suženo pravo Vrhovnog suda da proglasi odluke vlade nerazumnim.
* [[26. 7.]] - Na saslušanju pred Kongresom SAD, bivši obaveštajac David Grusch tvrdi da američka vlada poseduje vanzemaljske letelice u kojima je pronađena ne-humana biologija.
* 26. 7. - Vojni udar u [[Niger]]u.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* 1 - 6. 8. - Svjetski dan mladih u Lisabonu.
* 3 - 4. 8. - Velike poplave u Sloveniji.
* [[7. 8.]] - Vodostaj Mura - Goričan 550&amp;nbsp;cm, jedan ispod rekorda iz 2014, Mursko Središće 543 - rekord; Drava - Botovo, izjednačen rekord 616&amp;nbsp;cm.
* 7. 8. - Sukob navijača Dinama, AEK i dr. u Ateni, ubijen grčki navijač.
* [[8. 8.]] - Veliki požar je pogodio grada [[Lahaina, Hawaii|Lahaina]] na havajskom ostrvu Maui, preko stotinu mrtvih.
* [[9. 8.]] - Ubijen [[ekvador]]ski predsednički kandidat Fernando Villavicencio.
* [[10. 8.]] - Nigerska kriza: ECOWAS je naredio aktiviranje vojnih snaga.
* [[11. 8.]] - Tri ubistva i samoubistvo u pucnjavi u [[Gradačac|Gradačcu]].
* 11. 8. - Tužiteljstvo BiH podignulo optužnicu protiv Dodika i direktora Službenog glasnika RS za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
* 19 - 27. 8. - Svetski šampionat u atletici, Budimpešta. [[Ivana Vuleta]] zlatna medalja u skoku u dalj 20-tog.
* [[19. 8.]] - U okolini [[Aleksandropoli]]ja počinje šumski požar koji će biti najveći u EU od početka registra 2000.
* [[20. 8.]] - Španjolska reprezentacija osvaja u Sydneyu Svjetsko prvenstvo u nogometu za žene. Predsjednik federacije poljubio igračicu u usne, što izaziva kontroverzu.
* [[22. 8.]] - Gen. [[Hun Manet]] je novi premijer Kambodže, njegov otac [[Hun Sen]] je bio premijer 38 godina.
* [[23. 8.]] - Indijska misija [[Chandrayaan-3]]: lender Vikram je sleteo na Mesec, blizu Južnog pola, sa roverom Pragyan.
* 23. 8. - Avion sa Jevgenijem Prigožinom pao blizu Tvera.
* [[24. 8.]] - 15. samit [[BRICS]] u Južnoj Africi: pozivnica upućena Argentini, Egiptu, Etiopiji, Iranu, Saudi Arabiji i UA Emiratima.
* [[24. 8.]] - Trump, koji je sa još 18 saradnika optužen u Džordžiji za pokušaj poništavanja izbora 2020, predao se u Atlanti i platio kauciju - objavljena je prva ''mug shot'' fotografija nekog američkog predsednika.
* [[25. 8.]] - [[10. 9.]] - Svetsko prvenstvo u košarci: Japan, Filipini, Indonezija.
* [[28. 8.]] - Ukrajinska kontraofanziva, Melitopoljski pravac: ukrajinsko ministarstvo izjavljuje da je osiguralo  selo Robotine, što bi značilo da su prevaziđena gusta ruska minska polja.
* 29/30. 8. - Napadi dronovima u šest ruskih regiona, kod [[Pskov]]a oštećena četiri teretna aviona Il-76.
* [[30. 8.]] - Vojni udar u [[Gabon]]u, četiri dana nakon što je [[Ali Bongo Ondimba]] navodno dobio treći mandat (porodica Bongo vlada od 1967).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Pravoslavna crkva Ukrajine]] i [[Ukrajinska grkokatolička crkva]] prešle na novi, [[Revidirani julijanski kalendar]].
* ca. 4. 9. - Omega blok: polja niskog pritiska izazivaju oluje i jake padavine iznad Španije i Grčke (oluja Daniel), dok je u centralnoj i severnoj visok pritisak i temperature iznad proseka.
* [[8. 9.]] - Zemljotres uveče pogađa Maroko, nedaleko od Marakeša, nekoliko hiljada mrtvih.
* [[10. 9.]] - Finale FIBA svetskog šampionata: Nemačka - Srbija 83:77. Bogdan Bogdanović je u timu prvenstva, Nikola Milutinov u &quot;rezervi&quot;.
* 10. 9. - [[Novak Đoković]] je osvojio US Open i 24. titulu.
[[Datoteka:Libyaflooding oli 2023237.jpg|mini|Derna]]
* 10. 9. - Oluja Daniel je pogodila istok Libije, rušenje dve brane izaziva katastrofalnu poplavu u [[Derna (Libija)|Derni]] sa nekoliko hiljada žrtava.
* [[11. 9.]] - U Podgorici otkriven tunel do depoa dokaznog materijala Višeg suda.
* [[13. 9.]] - U Srbiji pokrenuta akcija &quot;Bolja cena - cena za narod&quot;: jeftiniji parizer i još 19 proizvoda.
* 13. 9. - Sastanak Vladimir Putin - [[Kim Jong-un]] na Dalekom istoku - vojna saradnja.
* 14. 9. - Na talijanski otok [[Lampedusa]] je stiglo oko 8.500 migranata za tri dana, premijerka Meloni i šef EU von der Leyen u posjetu 17-og.
* 15 - 17. 9. - Ukrajinska vojska javlja da je zauzela sela Andrejevka i Kliščejevka, južno od Bahmuta.
* [[16. 9.]] - Vojne vlasti Malija, Burkine Faso i Nigera zaključile Alijansu sahelskih država.
[[Datoteka:MapOfArtsakh2021.png|mini|180px|[[Sukob u Nagorno-Karabahu 2023. godine|Pao je ostatak Arcaha]]]]
* [[20. 9.]] - [[Sukob u Nagorno-Karabahu 2023. godine|Sukob u Nagorno-Karabahu]]: dan nakon azerbejdžanske ofanzive, vlasti [[Nagorno-Karabah]]a (Arcaha) dogovorile primirje koje obuhvata razoružanje i pregovore o reintegraciji u Azerbejdžan - u narednih desetak dana skoro svi etnički Armenci napuštaju oblast.
* [[22. 9.]] - Raketom pogođen štab ruske crnomorske flote u Sevastopolju.
[[Datoteka:Banjska Monastery, view from the monastery plateau.jpg|mini|left|[[Banjska (Zvečan)|Banjska]]]]
* [[24. 9.]] - Kosovski policajac ubijen kod [[Banjska (Zvečan)|Banjske]] rano ujutru, naoružana grupa bila u [[Manastir Banjska|manastiru]] do uveče, poginula trojica napadača (dan žalosti u Srbiji 27. 9.).
* 24. 9. - [[OSIRIS-REx]]: svemirska letjelica je poslala sondu sa uzorkom asteroida [[101955 Bennu|Bennu]], koja sleće u Utahu. Nastavlja misiju prema [[99942 Apophis|Apophisu]], pod nazivom OSIRIS-APEX.
* [[29. 9.]] - [[Milan Radoičić]], potpredsednik [[Srpska lista|Srpske liste]], preuzeo odgovornost za incident u Banjskoj.
* 29. 9. - Bela kuća izjavljuje da je gomilanje srpskih trupa na liniji sa Kosovom bez presedana, traži njihovo povlačenje.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2023/sep/29/kosovo-serbian-troops-buildup-us-uk White House warns of ‘unprecedented’ Serbian troop buildup on Kosovo border]. theguardian.com Sat 30 Sep 2023 00.07 CEST&lt;/ref&gt;
* 29. 9. - U [[Paradise, Nevada]] nadomak Las Vegasa je otvorena ''Sphere'', sferična koncertna zgrada sa 15.000 kvadrata 16K LED displeja iznutra i 54.000 kvadrata na površini.
* [[30. 9.]] - Vanredni parlamentarni izbori u Slovačkoj: najviše glasova, 23%, za partiju proruskog, levo nacionalističkog bivšeg premijera [[Robert Fico|Roberta Fica]].
[[Datoteka:The Sphere as the Moon 2, view from my hotel room at Harrah's, Las Vegas, Nevada, USA (53110393482).jpg|mini|Las Vegaska Sfera prikazuje površinu Meseca]]
* Globalno najtopliji septembar.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - Hrvatska dobila prvi od 12 aviona [[Rafale]].
* 2. 10. - Rezolucija 2699 Saveta Bezbednosti UN odobrava sigurnosnu misiju na [[Haiti]]ju, na čelu sa Kenijom. Kriza u zemlji traje od 2018, bande u [[Port-au-Prince]]u ratuju od 2020, kontrolišu veći deo grada.
* [[4. 10.]] - Kevin McCarthy je prvi šef Predstavničko doma SAD, na inicijativu tvrdih republikanaca protivnih njegovoj saradnji sa demokratama u odlaganju budžetske obustave vlade.
* 4. 10. - Požar plastike na osiječkom Brijestu.
* [[5. 10.]] - Raketa pala na memorijalnu službu u Grozi u Harkovskoj oblasti - najmanje 52 poginulih.
* 5. 10. - Ceremonija diplomaca vojne akademije u [[Homs]]u pogođena dronom - najmanje 125 mrtvih.
* [[7. 10.]] - [[Hamas]]ova operacija Al-Aqsin potop: kopneni i raketni napad na Izrael iz Gaze, nanose gubitke Izraelcima i uzimaju zarobljenike/taoce. Izrael odgovara operacijom Železni mačevi, udarima u Gazi. Prvi put od 1948. da Palestinci zauzmu teren u Izraelu.
** Ubijeno je 1.300 Izraelaca, oko 1.000 civila, uključujući 260 učesnika muzičkog festivala; uzeto je preko 200 talaca. U Gazi se već prvog dana izveštava o 200-300 poginulih.
** Incidenti su narednih dana i na libanskoj granici, sa Hezbolahom; pojačava se nasilje na Zapadnoj Obali. 
&lt;gallery&gt;
October 2023 Gaza−Israel conflict (7– 8 October).svg|Hamasov upad na jug Izraela
Fires in Israel and the Gaza strip - 7 October 2023 (53245908850).jpg|Pojas Gaze i požari u Izraelu 7. 10.
Damage in Gaza Strip during the October 2023 - 29.jpg|Ruševine u Gazi
&lt;/gallery&gt;
* 7. 10. - Dva potresa kod [[Herat]]a u Afganistanu, preko 1.000 mrtvih.
* [[10. 10.]] - Francuska započinje povlačenje vojnika iz Nigera.
* 10. 10. - Ukrajinski rat: ruske snage započinju napad na [[Avdejevka|Avdejevku]] (zauzimaju je sledećeg februara).
* [[11. 10.]] - Prikazan film ''Taylor Swift: The Eras Tour'': rekordna pretprodaja karata, najunosniji koncertni film.
* [[13. 10.]] - Izraelska vojska naredila evakuaciju severa Pojasa Gaze, u očekivanju invazije.
* 13. 10. - Bugarska uvela novu taksu na ruski gas u tranzitu, nešto preko 10 EUR/MWh, što pogađa Srbiju i Mađarsku, koje dobijaju taj gas preko Turskog toka (odustaje od decembra).
* [[14. 10.]] - Izbori na Novom Zelandu: uspeh opozicione Nacionalne partije.
* 14. 10. - Referendum u Australiji: sa 60,6% odbijena promjena ustava kojom bi bio ustanovljen Glas domorodačkih Australaca.
* 14. 10. - Otvoren auto-put Ruma–Šabac, 24,6&amp;nbsp;km. 
* [[15. 10.]] - Izbori u Poljskoj: tri opozicione alijanse imaju većinu.
* [[16. 10.]] - Suša u Amazoniji: najniži vodostaj kod [[Manaus]]a od početka mjerenja 1902.
* [[17. 10.]] - U Pekingu potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine.
* 17. 10. - Ukrajinski raketni udari u Berdjansku i Lugansku - preds. Zelenski izjavljuje da su upotrebljene rakete [[MGM-140 ATACMS|ATACMS]].
* 17. 10. - Pogođena bolnica al-Ahli Arab u gradu Gazi, uz pogibiju velikog broja ljudi - strane međusobno prebacuju odgovornost. WHO kaže da je od početka udara u pojasu poginulo 2.800 ljudi.
* [[20. 10.]] - Otvorena stanična zgrada [[Beograd Centar]].
* [[25. 10.]] - U Srbiji startovao sistem &quot;Pronađi me&quot;, ili &quot;amber alert&quot;, za pronalaženje nestale dece (prvi put aktiviran sledećeg marta).
* [[27. 10.]] - Operacija 1027: tri etničke armije na severu Burme započele ofanzivu.
* 27/[[28. 10.]] - Pojačanje bombardiranja Gaze i izralskih kopnenih operacija. Prem. Netanyahu govori o drugoj fazi rata.
* [[30. 10.]] - Ursula fon der Lajen u Prištini: Kosovo da formira ZSO, Srbija da prizna de fakto nezavisnost Kosova.
* [[31. 10.]] - [[Milojko Spajić]] je novi premijer Crne Gore, juče je za predsednika skupštine izabran [[Andrija Mandić]].

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Storm Ciarán hits Europe (Copernicus).jpg|180px|mini|Oluja Ciarán]]
* [[1. 11.]] - U Srbiji raspisani vanredni parlamentarni izbori za 17. decembar.
* 1. 11. - Ukrajinski komandant Zalužni misli da je rat sa Rusijom u pat-poziciji.
* 1 - 2. 11. - U [[Bletchley Park]]u održan prvi Samit o sigurnosti AI.
* [[2. 11.]] - Rusija se povlači iz ugovora o zabrani nuklearnih proba (potpisan 1996. ali nije stupio na snagu).
* 2. 11. - Izdata je poslednja pesma ''[[The Beatles]]a'', ''Now and Then'', obrađena uz pomoć neuralne mreže.
* [[3. 11.]] - Direktor [[Bezbednosno-informativna agencija|BIA]] [[Aleksandar Vulin]] podnosi ostavku.
* ca. 3. 11. - Oluja Ciarán donosi loše vrijeme zapadnoj i južnoj Evropi. Velike oborine i valovi na hrvatskoj obali.
* [[5. 11.]] - Aurora borealis vidljiva i na jugu Evrope.
* [[7. 11.]] - Portugalski premijer [[António Costa]] daje ostavku pošto ga se dotiče istraga korupcije u koncesijama za vađenje litijuma i proizvodnju vodonika.
* ca. 7. 11. - Strah od otrovanih gaziranih pića u Hrvatskoj.
* [[8. 11.]] - Rat u Sudanu, Masakr u Ardamati u Zapadnom Darfuru: Snage za brzu podršku i Džandžavidi optuženi za ubistvo 200 - 2.000 civila.
* [[9. 11.]] - Izraelska racija u Dženinu i vazdušni udar - poginulo 18 Palestinaca.
[[Datoteka:Merdeka 118 20221217.jpg|150px|mini|[[Merdeka 118]] u [[Kuala Lumpur]]u: 679 m, 118 s./k.]]
* [[10. 11.]] - Sporazum Australije i [[Tuvalu]]a o nastanjivanju pogođenih klimatskim promenama i sigurnosnim pitanjima.
* [[11. 11.]] - Ministar obrane RH Mario Banožić razriješen dužnosti uslijed izazivanja prometne nesreće sa smrtnim ishodom (postavljen Ivan Anušić).
* 14 - 17. 11. - Kineski predsednik Xi Jinping u prvoj poseti SAD od 2017: dogovoren nastavak vojnih komunikacija i saradnja protiv klimatskih promena.
* novembar - Srbija: protesti poljoprivrednika, štrajk poštara. Hrvatska: prosvjedi svinjogojaca u Slavoniji zbog mjera protiv svinjske kuge.
* [[15. 11.]] - Izraelske snage ušle u bolnicu Al-Shifa u Gazi.
* [[16. 11.]] - Izglasana je nova španjolska vlada [[Pedro Sánchez|Pedra Sáncheza]], uz podršku katalonskih separatista s kojima je sklopljen kontroverzan sporazum o amnestiji.
* [[17. 11.]] - Direktor [[OpenAI]] [[Sam Altman]] je smenjen od strane odbora - tri dana kasnije ga angažuje [[Microsoft]], ali već 22-og je ponovo na starom mestu.
* [[18. 11.]] - Kolona sjećanja u Vukovaru je valjda najveća dosada, procjenjeno 150.000 učesnika.
* [[19. 11.]] - Libertarijanac i anarhokapitalista [[Javier Milei]] je izabran za predsednika Argentine.
* 20 - 21. 11. - Proterivanje po jednog diplomate iz Srbije i Hrvatske.
* [[22. 11.]] - Izbori u Holandiji: najviše glasova, 23,6%, za krajnje desnu [[Stranka za slobodu|Partiju za slobodu]] [[Geert Wilders|Geerta Wildersa]]. 
* [[23. 11.]] - Nakon što je u Dublinu nekoliko osoba ubodeno, uključujući troje dece, uveče dolazi do nereda.
* [[24. 11.]] - Četvorodnevna pauza u gazanskom sukobu, rezmenjuje se deo talaca i palestinskih zatvorenika.
* [[28. 11.]] - Finska privremeno zatvara sve granične prelaze sa Rusijom, nakon tenzija oko tražilaca azila iz trećih zemalja sa ruske strane.
* 28. 11. - Gradilište tunela u indijskim Himalajima: 41 radnik je izvučen 17 dana od urušavanja.
* [[30. 11.]] - Ruski vrhovni sud je zabranio &quot;međunarodni LGBT javni pokret&quot; kao ekstremistički.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[3. 12.|3]] - [[28. 12.]] - Popis stanovništva u Crnoj Gori (→ [[Demografija Crne Gore]]). Prema podacima objavljenim sledećeg oktobra, 623.633 stanovnika (+0,6% od 2011), 41% [[Crnogorci|Crnogoraca]], 33% [[Srbi u Crnoj Gori|Srba]], 11% Bošnjaka i Muslimana, 5% [[Albanci u Crnoj Gori|Albanaca]], 2% Rusa; 43% govori srpski, 36% [[Crnogorski jezik|crnogorski]].
* 3. 12. - Izraelska vojska vrši kopnene operacije na jugu Pojasa Gaze.
* 3. 12. - Referendum u Venecueli podržava pretenzije na region [[Essequibo]], oko dve trećine [[Gvajana|Gvajane]].
* 3. 12. - Pronađeno je telo devojčice iz Skoplja, otete 27. 11. - ubijena je istog dana.
* [[4. 12.]] - Drugi odron smeća u [[Jakuševec|Jakuševcu]], teško povređen jedan radnik.
* [[5. 12.]] - Agencija Moody’s je spustila kineski kreditni rejting na negativan, zbog visokih dugova lokalnih vlasti i državnih preduzeća i očekivanog usporavanja rasta ekonomije u narednim godinama.
* [[6. 12.]] - [[Aleksandra Prijović]] ima peti nastup u zagrebačkoj Areni.
* [[7. 12.]] - Srušena je Velika džamija u Gazi, lokacija islamskih bogomolja od 7. veka.
* [[9. 12.]] - Saopšteno da je kompanija Elektrosever, na severu Kosova, potpisala komercijalni ugovor o energetici sa preduzećem za distribuciju električne energije na Kosovu (KEDS).
* [[10. 12.]] - Gasni interkonektor Srbija-Bugarska pušten u rad (Srbija će deo gasa nabavljati iz Azerbejdžana).
* 10. 12. - [[Javier Milei]] je inauguriran za predsjednika Argentine - uvodi se &quot;šok terapija&quot; za spuštanje inflacije od blizu 150% - peso je devalviran za preko 50%, ukidaju se neke subvencije.
* [[12. 12.]] - Afera &quot;Mreža&quot;: smjenjen ministar gospodarstva Davor Filipović i njegov savjetnik Lovrinčević.
* [[13. 12.]] - Klimatska konferencija COP28 u Dubaiju: finalni sporazum poziva zemlje na tranziciju udaljavanja od fosilnih goriva (a ne fazno izbacivanje ili smanjivanje).
* 13. 12. - [[Donald Tusk]] je ponovo poljski premijer, nakon osam godina desničarske partije [[Zakon i pravda]].
* 14 - 15. 12. - Samit Evropskog vijeća: odlučeno da se započnu pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldovom i da Gruzija dobija status kandidata. Orban je stavio veto na 50 milijardi eura pomoći Ukrajini.
* [[15. 12.]] - Rok za preregistraciju vozila na kosovske tablice. Vlada Srbije 25-tog objavila da će od Nove godine biti dozvoljeno kretanje vozilima sa RKS tablicama.
* 15. 12. - Firme Hapag-Lloyd i Maersk objavljuju suspenziju kontejnerskog saobraćaja u Crvenom moru zbog napada jemenskih Husa. SAD i prijatelji pokreću operaciju Prosperity Guardian 18-tog za osiguranje morskog puta.
** Ove godine je smanjen i kapacitet Panamskog kanala, zbog suše, sa 36 na 22 broda dnevno.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/environment/2023/dec/22/changing-climate-casts-a-shadow-over-the-future-of-the-panama-canal-and-global-trade Changing climate casts a shadow over the future of the Panama Canal – and global tradeg]. theguardian.com 22 Dec 2023&lt;/ref&gt;
* [[16. 12.]] - Mishal Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah (83) novi je emir [[Kuvajt]]a, nakon polubrata Nawafa.
* [[17. 12.]] - Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji, pokrajinski i lokalni u nekim gradovima i opštinama. Naprednjaci povratili apsolutnu većinu u državnoj skupštini. Opozicija traži ponavljanje izbora u Beogradu i Vojvodini zbog &quot;fantomskih glasača&quot; i dovođenja ljudi iz Republike Srpske,&lt;ref&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/izbori-fantomski-bira%C4%8Di-30-odsto-beograd/32743374.html Pravni tim SPN: U Beogradu glasalo 30 odsto 'fantomskih birača']. slobodnaevropa.org&lt;/ref&gt; od sutradan počinju protesti ispred izborne komisije.
* [[18. 12.]] - Deklaracija ''Fiducia supplicans'' dozvoljava katoličkim svećenicima da neformalno blagosiljaju parove koji nisu u regularnom crkvenom braku, uključujući istospolne parove (ne takve spojeve već parove).
* [[19. 12.]] - [[Sarajevo]] na vrhu ljestvice gradova s najvećim onečišćenjem zraka.
* 19. 12. - Francuska skupština je odobrila strog zakon o imigraciji.
* 19. 12. - Rat u Sudanu: Snage za brzu podršku su zauzele grad Wad Madani, jugoistočno od Kartuma.
* 19. 12. - Vrhovni sud [[Colorado|Colorada]] naredio da Trump bude isključen sa listića na izborima 2024. zbog učešća u [[Upad u Kapitol Sjedinjenih Država 6. januara 2021.|pobunjeničkim aktivnostima]] (Vrhovni sud SAD oborio sledećeg marta). Slični sporovi se vode u još nekoliko država.
* [[20. 12.]] - [[Rat Izraela i Hamasa (2023.)|Rat Izraela i Hamasa]]: izveštava se da broj mrtvih prelazi 20.000.
* [[21. 12.]] - Pucnjava na Praškom univerzitetu, napadač ubio 14 ljudi pa sebe.
* 21. 12. - Evropski sud pravde presudio da su FIFA i UEFA nezakonito zabranjivale učešće klubovima u predloženoj [[Evropska Superliga|Evropskoj Superligi]] 2021.
* [[24. 12.]] - Neredi sa razbijanjem prozora ispred skupštine grada Beograda, više od 30 uhapšenih.
* [[25. 12.]] - Rat u Ukrajini: ruske snage su zauzele ostatke [[Marjinka|Marjinke]] u Donjeckoj oblasti.
* [[26. 12.]] - U luci [[Feodosija]] je teško oštećen ruski desantni brod Novočerkask.
* [[29. 12.|29]] - Najveći ruski napad dronovima i raketama na ukrajinske gradove, sa 39 poginulih. Sutradan, u napadu na ruski Bjelgorod stradala je 21 osoba.

=== Kroz godinu ===
* Globalno najtoplija godina, zbog [[El Niño|El Niña]] koji se pojavio proletos.&lt;ref&gt;[https://wmo.int/news/media-centre/2023-shatters-climate-records-major-impacts 2023 shatters climate records, with major impacts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240101163134/https://wmo.int/news/media-centre/2023-shatters-climate-records-major-impacts |date=2024-01-01 }}. wmo.int 30 November 2023&lt;/ref&gt;

== Godišnjice/obljetnice ==

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2023.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2023.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[2. 1.]] - [[Ivka Dabetić]], glumica (* [[1936]])
* [[3. 1.]] - [[Ruslan Hasbulatov]], bivši ruski političar (* [[1942]])
* 3. 1. - [[Mirko Zelić]], rudarski inženjer, član HAZU (* [[1936]])
* [[4. 1.]] - [[Zoran Kalezić]], pevač (* [[1950]])
* [[5. 1.]] - [[Željko Kućan]], biokemičar, član HAZU (* [[1934]])
* [[6. 1.]] - [[Gianluca Vialli]], fudbaler i trener (* [[1964]])
* [[8. 1.]] - [[Martin Semenčić]], dizajner zvuka i filmski montažer (* [[1980]])
* [[9. 1.]] - [[Charles Simic]], pesnik, prevodilac (* [[1938]])
* [[10. 1.]] - [[Konstantin II Grčki]], poslednji kralj Helena (* [[1940]])
* 10. 1. - [[Jeff Beck]], rock gitarist (* [[1944]])
* 10. 1. - [[Fabijan Lovrić]], pjesnik (* [[1953]])
* [[11. 1.]] - [[Tatjana Patitz]], supermodel (* [[1966]])
* [[12. 1.]] - [[Lisa Marie Presley]], pjevačica (* [[1968]])
* 13. 1.? - [[Julian Sands]], glumac (* [[1958]])
* [[15. 1.]] - [[Gordana Kuić]], književnica (* [[1942]])
* [[16. 1.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica (* [[1927]])
* 16. 1. - [[Miro Glavurtić]], slikar i pisac (* [[1932]])
* [[17. 1.]] - [[Marko Janković]], radio voditelj (* [[1947]])
* [[18. 1.]] - [[David Crosby]], rock kantautor (* [[1941]])
* [[22. 1.]] - [[Silvija Luks]], TV novinarka (* [[1944]])
* [[27. 1.]] - [[Saša Petrović (glumac)|Saša Petrović]], glumac (* [[1962]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Paco Rabanne]], modni kreator (* [[1934]])
* [[5. 2.]] - [[Pervez Mušaraf]], bivši pakistanski general i predsednik (* [[1943]])
* [[8. 2.]] - [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], nogometni trener (* [[1935]])
* [[8. 2.]] - [[Branka Veselinović]], pozorišna, filmska i televizijska glumica (* [[1918]])
* 8. 2. - [[Burt Bacharach]], kompozitor, tekstopisac (* [[1928]])
* [[10. 2.]] - [[Hans Modrow]], njemački političar (* [[1928]])
* [[13. 2.]] - [[Breda Kalef]], operska pevačica (* [[1930]])
* 13. 2 - [[Dragoljub Bakić]], arhitekta (* [[1939]])
* [[14. 2.]] - [[Hrvoje Kačić]], vaterpolist, povjesničar, političar (* [[1932]])
* [[15. 2.]] - [[Raquel Welch]], glumica (* [[1940]])
* [[19. 2.]] - [[Richard Belzer]], glumac (* [[1944]])
* [[24. 2.]] - [[Walter Mirisch]], filmski producent (* [[1921]])
* [[28. 2.]] - [[Milan Jelić (reditelj)|Milan Jelić]], glumac, reditelj (* [[1944]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Just Fontaine]], fudbaler (* [[1933]])
* [[3. 3.]] - [[Kenzaburō Ōe]], književnik, nobelovac (* [[1935]])
* [[8. 3.]] - [[Chaim Topol]], glumac (* [[1935]])
* [[10. 3.]] - [[Tanasije Uzunović]], glumac (* [[1942]])
* [[12. 3.]] - [[Dragoslav Mihailović]], književnik, akademik SANU (* [[1930]])
* 12. 3. - [[Dick Fosbury]], skakač uvis (* [[1947]])
* [[13. 3.]] - [[Marija Ujević-Galetović]], kiparica, članica HAZU (* [[1933]]) 
* [[14. 3.]] - Luigi Piccatto, crtač Dylana Doga (* [[1954]])
* [[17. 3.]] - [[Dubravka Ugrešić]], književnica (* [[1949]])
* [[19. 3.]] - [[Petar Nadoveza]], nogometaš i trener (* [[1942]])
* [[21. 3.]] - [[Ljiljana Sedlar]], glumica (* [[1943]])
* [[23. 3.]] - [[Ratko Vulanović]], vajar (* 1941)
* [[24. 3.]] - [[Gordon Moore]], suosnivač Intela (* [[1929]])
* [[28. 3.]] - [[Ryuichi Sakamoto]], kompozitor, glumac (* [[1952]])
* [[31. 3.]] - [[Smiljka Bencet-Jagarić]], glumica (* [[1934]])

=== April/Travanj ===
* [[10. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar (* [[1927]])
* [[13. 4.]] - [[Mary Quant]], modna kreatorka (* [[1930]])
* [[23. 4.]] - [[Saša Vidić]], modni kreator (* [[1971]])
* [[25. 4.]] - [[Harry Belafonte]], pjevač, glumac (* [[1927]])
* [[27. 4.]] - [[Jerry Springer]], TV voditelj (* [[1944]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Nikica Valentić]], bivši premijer RH (* [[1950]])
* 3. 5. - [[Jasmin Stavros]], pjevač (* [[1954]])
* 3. 5. - [[Ljiljana Bulatović Medić]], novinarka (* [[1940]])
* [[4. 5.]] - [[Rifat Rastoder]], crnogorski političar (SDP) (* [[1950]])
* [[9. 5.]] - [[Milosav Marjanović]], matematičar, akademik SANU (* [[1931]])
* [[15. 5.]] - [[Vladan Radovanović]], umetnik (* [[1932]])
* [[18. 5.]] - [[Jim Brown]], amer. futbaler, glumac (* [[1936]])
* 18. 5. - [[Helmut Berger]], glumac (* [[1944]])
* 18. 5. - [[Boris Bućan]], umjetnik, akademik HAZU (* [[1947]])
* [[19. 5.]] - [[Dževad Karahasan]], bh. književnik (* [[1953]])
* 19. 5. - [[Martin Amis]], književnik (* [[1949]])
* [[23. 5.]] - [[Sanda Langerholz]], glumica (* [[1932]])
* 23. 5. - [[Novak Kilibarda]], cg. književnik i političar (* [[1934]])
* [[24. 5.]] - [[Tina Turner]], pevačica, glumica (* [[1939]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[5. 6.]] - [[Robert Hanssen]], bivši agent FBI i špijun (* [[1944]])
* [[8. 6.]] - [[Pat Robertson]], teleevangelista (* [[1930]])
* [[10. 6.]] - [[Ted Kaczynski]], &quot;Unabomber, terorista (* [[1942]])
* [[12. 6.]] - [[Silvio Berlusconi]], talijanski biznismen i političar (* [[1936]])
* 12. 6. - [[Krunoslav Šarić]], glumac (* [[1944]])
* [[13. 6.]] - [[Cormac McCarthy]], književnik (* [[1933]])
* [[15. 6.]] - [[Glenda Jackson]], glumica, britanska političarka (* [[1936]])
* [[16. 6.]] - [[Daniel Ellsberg]], dostavljač Pentagonskih papira (* [[1931]])
* [[23. 6.]] - [[Branko Lukovac]], bivši šef cg. diplomatije (* [[1944]])
* [[25. 6.]] - [[Koraljka Hrs]], glumica (* [[1941]])
* [[29. 6.]] - [[Alan Arkin]], glumac (* [[1934]])
* 29. 6. - [[Inoslav Bešker]], novinar (* [[1950]])
* [[30. 6.]] - [[Vahidin Musemić]], fudbaler (* [[1946]])
* 30. 6. - [[Sejo Pitić]], pjevač (* [[1946]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Marin Hraste]], dekan [[Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu|FKIT]], akademik HAZU (* [[1938]])
* 1. 7. - [[Victoria Amelina]], ukrajinska književnica (* [[1986]])
* [[2. 7.]] - [[Đorđe Mihailović]], čuvar Zejtinlika (* [[1928]])
* 2. 7. - [[Milan Milutinović]], bivši predsednik Srbije (* [[1942]])
* [[8. 7.]] - [[Srđan Koljević]], scenarista i režiser (* [[1966]])
* [[11. 7.]] - [[Milan Kundera]], književnik (* [[1929]])
* 11. 7. - [[Mirsad Tuka]], glumac (* [[1965]])
* [[16. 7.]] - [[Jane Birkin]], pjevačica, glumica (* [[1946]])
* [[20. 7.]] - [[Mirko Novosel]], košarkaš, trener (* [[1938]])
* [[21. 7.]] - [[Tony Bennett]], pjevač (* [[1926]])
* [[26. 7.]] - [[Sinéad O'Connor]], pjevačica (* [[1966]])
* [[30. 7.]] - [[David Albahari]], književnik, akademik SANU (* [[1948]])
* 30. 7. - [[Paul Reubens]], glumac i komičar Pee-wee Herman (* [[1952]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Henri Konan Bédié]], bivši predsednik Obale Slonovače (* [[1934]])
* [[3. 8.]] - [[Mark Margolis]], glumac (* [[1939]])
* [[7. 8.]] - [[William Friedkin]], režiser (* [[1935]])
* [[8. 8.]] - [[Ratko Lalić]], slikar (* [[1944]])
* [[9. 8.]] - [[Aleksandar Matanović]], šahovski velemajstor (* [[1930]])
* [[16. 8.]] - [[Beriz Belkić]], bh. političar (* [[1946]])
* 16. 8. - [[Đuro Perica]], hrvatski političar (* 1941)
* [[17. 8.]] - [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik (* [[1945]])
* [[22. 8.]] - [[Toto Cutugno]], pjevač (* [[1943]])
* [[23. 8.]] - [[Jevgenij Prigožin]], lider PVK &quot;Wagner&quot; (* [[1961]])
* 25. 8. - [[Melita Bihali]], glumica (* [[1938]])
* [[29. 8.]] - [[Dragan Bartula]], slikar (* 1959)

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Milka Stojanović]], operska pevačica, sopran (* [[1937]])
* 1. 9. - [[Bill Richardson]], američki diplomata (* [[1947]])
* [[4. 9.]] - [[Anton Tus]], gen-puk. JNA, stožerni general HV (* [[1931]])
* [[5. 9.]] - [[Ivan Šuker]], hrvatski političar (* [[1957]])
* [[9. 9.]] - [[Mangosuthu Buthelezi]], Zulu princ, južnoafrički političar (* [[1928]])
* 10. 9. - Mirella Toić, operna pjevačica, sopran (* [[1953]])
* [[13. 9.]] - [[Mircea Snegur]], bivši predsednik Moldove (* [[1940]])
* [[15. 9.]] - [[Fernando Botero]], kolumbijski slikar, vajar (* [[1932]])
* [[16. 9.]] - [[Milo Hrnić]], pjevač (* [[1946]])
* [[22. 9.]] - [[Giorgio Napolitano]], bivši predsjednik Italije (* [[1925]])
* 22. 9. - [[Jagoš Marković]], pozorišni reditelj (* [[1966]])
* [[25. 9.]] - [[David McCallum]], glumac (* [[1933]])
* [[27. 9.]] - [[Michael Gambon]], glumac (* [[1940]])
* [[29. 9.]] - [[Dianne Feinstein]], američka političarka (* [[1933]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Patricia Janečková]], operska pevačica (* [[1998]])
* [[8. 10.]] - [[László Sólyom]], bivši predsednik Mađarske (* [[1942]])
* [[9. 10.]] - [[Petar Porobić]], vaterpolista i trener (* [[1957]])
* [[13. 10.]] - [[Louise Glück]], pesnikinja, nobelovka (* [[1943]])
* [[14. 10.]] - [[Piper Laurie]], glumica (* [[1932]])
* [[16. 10.]] - [[Martti Ahtisaari]], finski diplomata, nobelovac za mir (* [[1937]])
* [[21. 10.]] - [[Bobby Charlton]], fudbaler (* [[1937]])
* [[24. 10.]] - [[Richard Roundtree]], glumac (* [[1942]])
* [[25. 10.]] - [[Nada Knežević]], džez pevačica (* [[1940]])
* [[27. 10.]] - [[Li Keqiang]], bivši premijer NR Kine (* [[1955]])
* [[28. 10.]] - [[Matthew Perry]], glumac (* [[1969]])
* [[30. 10.]] - [[István Pásztor]], predsednik skupštine Vojvodine (* [[1956]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[7. 11.]] - [[Frank Borman]], komandant Apolla 8 (* [[1928]])
* [[11. 11.]] - [[Jovan Marić]], psihijatar, diplomata (* [[1941]])
* 11. 11. - [[Pero Kvesić]], književnik, scenarist (* [[1950]])
* [[15. 11.]] - [[Žarko Laušević]], glumac (* [[1960]])
* [[16. 11.]] - [[Meto Jovanovski]], glumac (* [[1946]])
* [[19. 11.]] - [[Rosalynn Carter]], bivša Prva dama SAD (* [[1927]])
* 19. 11. - [[Joss Ackland]], glumac (* [[1928]])
* [[23. 11.]] - [[Ratko Božović]], sociolog kulture, književnik (* [[1934]])
* [[25. 11.]] - [[Terry Venables]], fudbaler i trener (* [[1943]])
* [[28. 11.]] - [[Josip Čorak]], hrvač (* [[1943]])
* [[29. 11.]] - [[Henry Kissinger]], bivši državni sekretar SAD (* [[1923]])
* [[30. 11.]] - [[Shane MacGowan]], frontmen ''The Pogues'' (* [[1957]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Sandra Day O'Connor]], prva žena u Vrhovnom sudu SAD (* [[1930]])
* [[4. 12.]] - [[Vlado Pravdić]], klavijaturista &quot;Bijelog dugmeta&quot; (* [[1949]])
* [[8. 12.]] - [[Ryan O'Neal]], glumac (* [[1941]])
* [[11. 12.]] - [[Andre Braugher]], glumac (* [[1962]])
* [[26. 12.]] - [[Wolfgang Schäuble]], njemački političar (* [[1942]])
* 26. 12. - [[Tom Smothers]], komičar, muzičar (* [[1937]])
* [[27. 12.]] - [[Jacques Delors]], bivši predsednik Evropske komisije (* [[1925]])
* 27. 12. - [[Gaston Glock]], austrijski osnivač firme Glock (* [[1929]])
* 27. 12. - [[Lee Sun-kyun]], glumac (* [[1975]])
* [[28. 12.]] - [[Dick Marty]], švajcarski političar (* [[1945]])
* [[30. 12.]] - [[Obrad Kosovac]], bivši urednik HRT (* [[1941]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Pierre Agostini]], [[Ferenc Krausz]] i [[Anne L'Huillier]] (atosekundni pulsevi svetlosti za proučavanje dinamike elektrona)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Moungi Bawendi]], [[Louis E. Brus]] i [[Aleksej Ekimov]] (razvoj [[Kvantna tačka|kvantnih tačaka]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Katalin Karikó]] i [[Drew Weissman]] (razvoj mRNA tehnologije)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jon Fosse]] (inovativni komadi i proza koji daju glas neizrecivom)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Narges Mohammadi]] (borba protiv ugnjetavanja žena u Iranu)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Claudia Goldin]] (istraživanje žena na tržištu rada)

== Veze ==
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2023.| ]]</text>
      <sha1>jw6afsyo6hnahbdxibh6rsfc78wj2gq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42662334</id>
      <parentid>42661214</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jul/Juli/Srpanj */</comment>
      <origin>42662334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33936" sha1="nfvf76obiakj0aypl6na4f12ln67uol" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]].
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća. 

=== Avgust/August/Kolovoz ===

== Predviđeni događaji ==

* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;.
* [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU.
* [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>nfvf76obiakj0aypl6na4f12ln67uol</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662340</id>
      <parentid>42662334</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:22:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42662340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34220" sha1="nuz30yzhlitr8fgx534g538d3py2naf" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]].
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća. 

=== Avgust/August/Kolovoz ===

== Predviđeni događaji ==

* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;.
* [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU.
* [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>nuz30yzhlitr8fgx534g538d3py2naf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pirimetamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1236954</id>
    <revision>
      <id>42662277</id>
      <parentid>42294615</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:22:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4242" sha1="64kaw8go7umd5tbf4p3zvjg3wdqvgys" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 5-(4-hlorofenil)-6-etilpirimidin-2,4-diamin
| image             = Pyrimethamine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pirimetamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Darachlor, Daraclor, Darapram, Daraprim
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrimethamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 96 sata
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 58-14-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = P01
| ATC_suffix        = BD01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4993
| PubChemSubstance  = 46505987
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00205
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4819
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07391
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 8673
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=13 |Cl=1 |N=4
| molecular_weight  = 248.711
| smiles            = CCC1=C(C(N)=NC(N)=N1)C1=CC=C(Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C12H13ClN4/c1-2-9-10(11(14)17-12(15)16-9)7-3-5-8(13)6-4-7/h3-6H,2H2,1H3,(H4,14,15,16,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WKSAUQYGYAYLPV-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 233.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pirometamin''' je jedan od antagonista [[Folna kiselina|folne kiseline]] koji se koristi kao antimalarijalni agens ili sa [[Sulfonamid (medicina)|sulfonamidom]] za tretma toksoplazmoze.&lt;ref&gt;Gatton ML, Martin LB, Cheng Q: Evolution of resistance to sulfadoxine-pyrimethamine in Plasmodium falciparum. Antimicrob Agents Chemother. 2004 Jun;48(6):2116-23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15155209 15155209]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sirichaiwat C, Intaraudom C, Kamchonwongpaisan S, Vanichtanankul J, Thebtaranonth Y, Yuthavong Y: Target guided synthesis of 5-benzyl-2,4-diamonopyrimidines: their antimalarial activities and binding affinities to wild type and mutant dihydrofolate reductases from Plasmodium falciparum. J Med Chem. 2004 Jan 15;47(2):345-54. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14711307 14711307]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pyrimethamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00205 Pyrimethamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219044520/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00205 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Antiprotozoici]]
[[Kategorija:Antimalarijski agensi]]</text>
      <sha1>64kaw8go7umd5tbf4p3zvjg3wdqvgys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piretanid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1236956</id>
    <revision>
      <id>42662275</id>
      <parentid>42299749</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3757" sha1="r5naf038elbfaxd1b5jmnzv4g23kzqd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Piretanide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Piretanid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Arelix (TN), Piretanide (JAN)
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Piretanide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 55837-27-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C03
| ATC_suffix        = CA03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4849
| PubChemSubstance  = 46507197
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02925
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=18 |N=2 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 362,400
| smiles            = NS(=O)(=O)C1=CC(=CC(N2CCCC2)=C1OC1=CC=CC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C17H18N2O5S/c18-25(22,23)15-11-12(17(20)21)10-14(19-8-4-5-9-19)16(15)24-13-6-2-1-3-7-13/h1-3,6-7,10-11H,4-5,8-9H2,(H,20,21)(H2,18,22,23)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UJEWTUDSLQGTOA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Piretanid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 362,400 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 118,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Piretanide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02925 Piretanide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023112715/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02925 |date=2012-10-23 }}

[[Kategorija:Diuretici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>r5naf038elbfaxd1b5jmnzv4g23kzqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pirbuterol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1236959</id>
    <revision>
      <id>42662274</id>
      <parentid>42279496</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:13:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3674" sha1="pozjbcq40anoux98aw2m9bwqawfy4g3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pirbuterol.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Pirbuterol_ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pirbuterol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pirbuterol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 38677-81-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = AC08
| ATC_supplemental  = , {{ATC|R03|CC07}}
| PubChem           = 4845
| PubChemSubstance  = 46506379
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01291
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4679
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07807
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1094966
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=20 |N=2 |O=3
| molecular_weight  = 240,299
| smiles            = CC(C)(C)NCC(O)C1=NC(CO)=C(O)C=C1
| StdInChI          = 1S/C12H20N2O3/c1-12(2,3)13-6-11(17)8-4-5-10(16)9(7-15)14-8/h4-5,11,13,15-17H,6-7H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VQDBNKDJNJQRDG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pirbuterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 240,299 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 85,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pirbuterol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01291 Pirbuterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418090825/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01291 |date=2014-04-18 }}

[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Beta-adrenergički agonisti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>pozjbcq40anoux98aw2m9bwqawfy4g3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pirazinamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1236963</id>
    <revision>
      <id>42662271</id>
      <parentid>42299747</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:00:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4702" sha1="6ikrmk5kszcp58qhuiqf5vfn761itkq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pyrazinamide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Pyrazinamide ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pirazinamid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aldinamid, Aldinamide, Braccopiral, Corsazinmid
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrazinamide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 9-10 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 98-96-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J04
| ATC_suffix        = AK01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 1046
| PubChemSubstance  = 46507478
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00339
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 1017
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01956
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8656
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 614
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=5 |H=5 |N=3 |O=1
| molecular_weight  = 123,113
| smiles            = NC(=O)C1=NC=CN=C1
| StdInChI          = 1S/C5H5N3O/c6-5(9)4-3-7-1-2-8-4/h1-3H,(H2,6,9)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IPEHBUMCGVEMRF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 192
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pirazinamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 123,113 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Controlled trial of four thrice-weekly regimens and a daily regimen all given for 6 months for pulmonary tuberculosis. Lancet. 1981 Jan 24;1(8213):171-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6109855 6109855]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Controlled clinical trial of 4 short-couse regimens of chemotherapy (three 6-month and one 8-month) for pulmonary tuberculosis. Tubercle. 1983 Sep;64(3):153-66. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6356538 6356538]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;A controlled trial of 6 months' chemotherapy in pulmonary tuberculosis. Final report: results during the 36 months after the end of chemotherapy and beyond. British Thoracic Society. Br J Dis Chest. 1984 Oct;78(4):330-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6386028 6386028]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Yee D, Valiquette C, Pelletier M, Parisien I, Rocher I, Menzies D: Incidence of serious side effects from first-line antituberculosis drugs among patients treated for active tuberculosis. Am J Respir Crit Care Med. 2003 Jun 1;167(11):1472-7. Epub 2003 Jan 31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12569078 12569078]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 68,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pyrazinamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00339 Pyrazinamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219065827/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00339 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirazini]]</text>
      <sha1>6ikrmk5kszcp58qhuiqf5vfn761itkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Porfimer natrijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237006</id>
    <revision>
      <id>42662369</id>
      <parentid>42284403</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:45:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4435" sha1="ksqtlamsvjeft6u1axfnmunnvhdyaxt" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Porfimer Sodium.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Porfimer natrijum
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Porfimer sodium}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10-452 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 87806-31-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XD01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 57166
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00707
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10482283
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 60652
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201707
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=99 |H=110 |N=12 |O=13
| molecular_weight  = 1676,005
| smiles            = [Na+].OC(=O)CC\C2=C(/C)c1cc%10nc(cc4nc(cc3nc(cc2n1)c(CCC(O)=O)c3C)/C(=C4/C)C(C)OC(C)c9c5nc(cc8nc(cc7nc(cc6nc(c5)C(\C)=C6\C(C)O)c(C)c7CCC(O)=O)C(\CCC(O)=O)=C8\C)c9C)c(C(C)O)c%10C
| StdInChI          = 1S/C99H110N12O13/c1-43-46(4)70-37-88-97(55(13)79(109-88)34-76-51(9)63(21-27-93(116)117)84(106-76)40-82-61(19-25-91(112)113)49(7)73(103-82)31-67(43)100-70)58(16)123-59(17)98-56(14)80-35-77-53(11)65(23-29-95(120)121)86(108-77)42-87-66(54(12)75(105-87)33-69-44(2)47(5)71(101-69)38-89(98)110-80)24-30-96(122)124-60(18)99-57(15)81-36-78-52(10)64(22-28-94(118)119)85(107-78)41-83-62(20-26-92(114)115)50(8)74(104-83)32-68-45(3)48(6)72(102-68)39-90(99)111-81/h31-36,40-42,58-60,70-72,103-105,109-111H,19-30,37-39H2,1-18H3,(H,112,113)(H,114,115)(H,116,117)(H,118,119)(H,120,121)/b73-31-,74-32-,75-33-,76-34-,77-35-,78-36-,82-40-,83-41-,87-42-
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NYQGMKORVNYSLZ-DZGUDHBZSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Porfimer natrijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 96 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1676,005 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 22
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 11
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 25
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 12,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -20,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 379,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Porfimer sodium}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00707 Porfimer sodium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227175959/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00707 |date=2014-02-27 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Dermatološki lekovi]]
[[Kategorija:Fotosenzitivni agensi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>ksqtlamsvjeft6u1axfnmunnvhdyaxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polimiksin B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237007</id>
    <revision>
      <id>42662349</id>
      <parentid>42294668</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:15:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4633" sha1="g938i46gyu5ljnzt0wnlaa22gvdnzfp" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Polymyxin B1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = polymyxin B2.svg
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Polimiksin B
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Polymyxin B}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno, oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 1405-20-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = AA05
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S03|AA03}}
| PubChem           = 4868
| PubChemSubstance  = 46507302
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00781
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11613
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201283
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=56 |H=98 |N=16 |O=13
| molecular_weight  = 1203,477
| smiles            = CCC(C)CCCCC(=O)NC(CCN)C(=O)NC(C(C)O)C(=O)NC(CCN)C(=O)NC1CCNC(=O)C(NC(=O)C(CCN)NC(=O)C(CCN)NC(=O)C(CC(C)C)NC(=O)C(CC2=CC=CC=C2)NC(=O)C(CCN)NC1=O)C(C)O
| StdInChI          = 1S/C56H98N16O13/c1-7-32(4)13-11-12-16-44(75)63-36(17-23-57)51(80)72-46(34(6)74)56(85)68-39(20-26-60)48(77)67-41-22-28-62-55(84)45(33(5)73)71-52(81)40(21-27-61)65-47(76)37(18-24-58)66-53(82)42(29-31(2)3)69-54(83)43(30-35-14-9-8-10-15-35)70-49(78)38(19-25-59)64-50(41)79/h8-10,14-15,31-34,36-43,45-46,73-74H,7,11-13,16-30,57-61H2,1-6H3,(H,62,84)(H,63,75)(H,64,79)(H,65,76)(H,66,82)(H,67,77)(H,68,85)(H,69,83)(H,70,78)(H,71,81)(H,72,80)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WQVJHHACXVLGBL-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Polimiksin B''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 56 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1203,477 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Yuan Z, Tam VH: Polymyxin B: a new strategy for multidrug-resistant Gram-negative organisms. Expert Opin Investig Drugs. 2008 May;17(5):661-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18447592 18447592]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zavascki AP, Goldani LZ, Li J, Nation RL: Polymyxin B for the treatment of multidrug-resistant pathogens: a critical review. J Antimicrob Chemother. 2007 Dec;60(6):1206-15. Epub 2007 Sep 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17878146 17878146]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 18
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 18
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 29
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -6,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 490,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Polymyxin B}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00781 Polymyxin B] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324172639/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00781 |date=2014-03-24 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Ciklični peptidi]]</text>
      <sha1>g938i46gyu5ljnzt0wnlaa22gvdnzfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Posakonazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237008</id>
    <revision>
      <id>42662375</id>
      <parentid>42299838</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:23:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6267" sha1="qus5kl64r0ch8gaz996caayo8ivzyso" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Posaconazole.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Posaconazole3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Posakonazol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Posaconazole}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 35 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 171228-49-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J02
| ATC_suffix        = AC04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 147912
| PubChemSubstance  = 46508639
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01263
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 130409
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1397
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=37 |H=42 |F=2 |N=8 |O=4
| molecular_weight  = 700,777
| smiles            = CC[C@@H]([C@H](C)O)N1N=CN(C1=O)C1=CC=C(C=C1)N1CCN(CC1)C1=CC=C(OCC2CO[C@](CN3C=NC=N3)(C2)C2=C(F)C=C(F)C=C2)C=C1
| StdInChI          = 1S/C37H42F2N8O4/c1-3-35(26(2)48)47-36(49)46(25-42-47)31-7-5-29(6-8-31)43-14-16-44(17-15-43)30-9-11-32(12-10-30)50-20-27-19-37(51-21-27,22-45-24-40-23-41-45)33-13-4-28(38)18-34(33)39/h4-13,18,23-27,35,48H,3,14-17,19-22H2,1-2H3/t26-,27?,35-,37-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RAGOYPUPXAKGKH-AGDNISCASA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Posakonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 37 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 700,777 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Cornely OA, Maertens J, Winston DJ, Perfect J, Ullmann AJ, Walsh TJ, Helfgott D, Holowiecki J, Stockelberg D, Goh YT, Petrini M, Hardalo C, Suresh R, Angulo-Gonzalez D: Posaconazole vs. fluconazole or itraconazole prophylaxis in patients with neutropenia. N Engl J Med. 2007 Jan 25;356(4):348-59. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17251531 17251531]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ullmann AJ, Lipton JH, Vesole DH, Chandrasekar P, Langston A, Tarantolo SR, Greinix H, Morais de Azevedo W, Reddy V, Boparai N, Pedicone L, Patino H, Durrant S: Posaconazole or fluconazole for prophylaxis in severe graft-versus-host disease. N Engl J Med. 2007 Jan 25;356(4):335-47. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17251530 17251530]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bhattacharya M, Rajeshwari K, Dhingra B: Posaconazole. J Postgrad Med. 2010 Apr-Jun;56(2):163-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20622401 20622401]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Frampton JE, Scott LJ: Posaconazole : a review of its use in the prophylaxis of invasive fungal infections. Drugs. 2008;68(7):993-1016. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18457464 18457464]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schiller DS, Fung HB: Posaconazole: an extended-spectrum triazole antifungal agent. Clin Ther. 2007 Sep;29(9):1862-86. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18035188 18035188]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kwon DS, Mylonakis E: Posaconazole: a new broad-spectrum antifungal agent. Expert Opin Pharmacother. 2007 Jun;8(8):1167-78. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17516880 17516880]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Groll AH, Walsh TJ: Posaconazole: clinical pharmacology and potential for management of fungal infections. Expert Rev Anti Infect Ther. 2005 Aug;3(4):467-87. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16107193 16107193]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rachwalski EJ, Wieczorkiewicz JT, Scheetz MH: Posaconazole: an oral triazole with an extended spectrum of activity. Ann Pharmacother. 2008 Oct;42(10):1429-38. Epub 2008 Aug 19. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18713852 18713852]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Li Y, Theuretzbacher U, Clancy CJ, Nguyen MH, Derendorf H: Pharmacokinetic/pharmacodynamic profile of posaconazole. Clin Pharmacokinet. 2010 Jun;49(6):379-96. doi: 10.2165/11319340-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20481649 20481649]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 111,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Posaconazole}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01263 Posaconazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417220931/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01263 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Antimikotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>qus5kl64r0ch8gaz996caayo8ivzyso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polistiren sulfonat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237009</id>
    <revision>
      <id>42662350</id>
      <parentid>42299826</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:17:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3574" sha1="gqszir3kbue0awsgy9yppppp1uq74lx" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Polystyrolsulfonat.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Polistiren sulfonat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Kayexalate, Kionex
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Polystyrene sulfonate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = rektalno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = -
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 28210-41-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V03
| ATC_suffix        = AE01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 169893
| PubChemSubstance  = 46507832
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01344
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 148572
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=7 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 0,000
| smiles            = C=CC1=CC=CC=C1S(=O)(=O)[O-].[Ca+2]
|  StdInChI = 1S/C8H8O3S.Ca/c1-2-7-5-3-4-6-8(7)12(9,10)11;/h2-6H,1H2,(H,9,10,11);/q;+2/p-1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
|  StdInChIKey = IJBYVKWTVVYTPL-UHFFFAOYSA-M
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Polistiren sulfonat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 0,000 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 65,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Polystyrene sulfonate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01344 Polystyrene sulfonate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512075931/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01344 |date=2014-05-12 }}

[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Benzensulfonske kiseline]]</text>
      <sha1>gqszir3kbue0awsgy9yppppp1uq74lx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pivampicilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237010</id>
    <revision>
      <id>42662280</id>
      <parentid>42294628</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4356" sha1="di62azgq9zfpowh0qv14ec703uzwsmx" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pivampicillin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pivampicilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pivampicillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 33817-20-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 33478
| PubChemSubstance  = 46505340
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01604
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 30899
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11750
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8255
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 323354
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=29 |N=3 |O=6 |S=1
| molecular_weight  = 463,547
| smiles            = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](N)C1=CC=CC=C1)C(=O)OCOC(=O)C(C)(C)C
| StdInChI          = 1S/C22H29N3O6S/c1-21(2,3)20(29)31-11-30-19(28)15-22(4,5)32-18-14(17(27)25(15)18)24-16(26)13(23)12-9-7-6-8-10-12/h6-10,13-15,18H,11,23H2,1-5H3,(H,24,26)/t13-,14-,15+,18-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZEMIJUDPLILVNQ-ZXFNITATSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pivampicilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 463,547 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Albertson TE, Louie S, Chan AL: The diagnosis and treatment of elderly patients with acute exacerbation of chronic obstructive pulmonary disease and chronic bronchitis. J Am Geriatr Soc. 2010 Mar;58(3):570-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20398122 20398122]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chanteux H, Van Bambeke F, Mingeot-Leclercq MP, Tulkens PM: Accumulation and oriented transport of ampicillin in Caco-2 cells from its pivaloyloxymethylester prodrug, pivampicillin. Antimicrob Agents Chemother. 2005 Apr;49(4):1279-88. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15793098 15793098]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 153,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pivampicillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01604 Pivampicillin]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>di62azgq9zfpowh0qv14ec703uzwsmx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pivmecilinam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237011</id>
    <revision>
      <id>42662281</id>
      <parentid>42299783</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:24:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4022" sha1="jqut3ax4nshgh2u8d6j8i04q120bidv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pivmecillinam.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pivmecilinam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Coactabs, Selexid
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pivmecillinam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 32886-97-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CA08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 36272
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01605
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 33356
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 51210
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=33 |N=3 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 439,569
| smiles            = [H]C(=N[C@@H]1C(=O)N2[C@@H](C(=O)OCOC(=O)C(C)(C)C)C(C)(C)S[C@]12[H])N1CCCCCC1
| StdInChI          = 1S/C21H33N3O5S/c1-20(2,3)19(27)29-13-28-18(26)15-21(4,5)30-17-14(16(25)24(15)17)22-12-23-10-8-6-7-9-11-23/h12,14-15,17H,6-11,13H2,1-5H3/b22-12+/t14-,15+,17-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NPGNOVNWUSPMDP-UTEPHESZSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 119
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pivmecilinam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 439,569 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Sjovall J, Huitfeldt B, Magni L, Nord CE: Effect of beta-lactam prodrugs on human intestinal microflora. Scand J Infect Dis Suppl. 1986;49:73-84. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3547627 3547627]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 113,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pivmecillinam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01605 Pivmecillinam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417063715/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01605 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Azepani]]</text>
      <sha1>jqut3ax4nshgh2u8d6j8i04q120bidv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pleriksafor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237012</id>
    <revision>
      <id>42662289</id>
      <parentid>42289426</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:47:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5872" sha1="lqrvy4y8yh6dmnrwqj8hjzbssnaccny" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Plerixafor.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Plerixafor ball-and-stick model.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pleriksafor
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Plerixafor}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4,4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 110078-46-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L03
| ATC_suffix        = AX16
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 65015
| PubChemSubstance  = 99443297
| IUPHAR_ligand     = 844
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06809
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 58531
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 120346
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 18442
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=28 |H=54 |N=8
| molecular_weight  = 502,782
| smiles            = C(N1CCCNCCNCCCNCC1)C1=CC=C(CN2CCCNCCNCCCNCC2)C=C1
| StdInChI          = 1S/C28H54N8/c1-9-29-15-17-31-13-3-21-35(23-19-33-11-1)25-27-5-7-28(8-6-27)26-36-22-4-14-32-18-16-30-10-2-12-34-20-24-36/h5-8,29-34H,1-4,9-26H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YIQPUIGJQJDJOS-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 131.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pleriksafor''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 502,782 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Uy GL, Rettig MP, Cashen AF: Plerixafor, a CXCR4 antagonist for the mobilization of hematopoietic stem cells. Expert Opin Biol Ther. 2008 Nov;8(11):1797-804. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18847313 18847313]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fricker SP: A novel CXCR4 antagonist for hematopoietic stem cell mobilization. Expert Opin Investig Drugs. 2008 Nov;17(11):1749-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18922110 18922110]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;DiPersio JF, Stadtmauer EA, Nademanee A, Micallef IN, Stiff PJ, Kaufman JL, Maziarz RT, Hosing C, Fruehauf S, Horwitz M, Cooper D, Bridger G, Calandra G: Plerixafor and G-CSF versus placebo and G-CSF to mobilize hematopoietic stem cells for autologous stem cell transplantation in patients with multiple myeloma. Blood. 2009 Jun 4;113(23):5720-6. Epub 2009 Apr 10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19363221 19363221]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stewart DA, Smith C, MacFarland R, Calandra G: Pharmacokinetics and pharmacodynamics of plerixafor in patients with non-Hodgkin lymphoma and multiple myeloma. Biol Blood Marrow Transplant. 2009 Jan; 15(1):39-46. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19135941 19135941]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brave M, Farrell A, Ching Lin S, Ocheltree T, Pope Miksinski S, Lee SL, Saber H, Fourie J, Tornoe C, Booth B, Yuan W, He K, Justice R, Pazdur R: FDA review summary: Mozobil in combination with granulocyte colony-stimulating factor to mobilize hematopoietic stem cells to the peripheral blood for collection and subsequent autologous transplantation. Oncology. 2010;78(3-4):282-8. Epub 2010 Jun 8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20530974 20530974]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Choi HY, Yong CS, Yoo BK: Plerixafor for stem cell mobilization in patients with non-Hodgkin's lymphoma and multiple myeloma. Ann Pharmacother. 2010 Jan;44(1):117-26. Epub 2009 Dec 15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20009003 20009003]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Keating GM: Plerixafor: a review of its use in stem-cell mobilization in patients with lymphoma or multiple myeloma. Drugs. 2011 Aug 20;71(12):1623-47. doi: 10.2165/11206040-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21861545 21861545]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 78,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Plerixafor}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06809 Plerixafor]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Heterociklična jedinjenja azota]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Orfan lekovi]]</text>
      <sha1>lqrvy4y8yh6dmnrwqj8hjzbssnaccny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polidokanol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237014</id>
    <revision>
      <id>42662348</id>
      <parentid>42299813</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4244" sha1="4y61ukhztptbqlyqy1dz630ny9v12z2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Polidocanol skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Polidokanol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Polidocanol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = ~1,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 9002-92-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C05
| ATC_suffix        = BB02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 656641
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06811
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 46859
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201751
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=30 |O=2
| molecular_weight  = 230,387
| smiles            = CCCCCCCCCCCCOCCO
| StdInChI          = 1S/C14H30O2/c1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-13-16-14-12-15/h15H,2-14H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SFNALCNOMXIBKG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 33-36
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 615.857
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Polidokanol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 230,387 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Peterson JD, Goldman MP, Weiss RA, Duffy DM, Fabi SG, Weiss MA, Guiha I: Treatment of reticular and telangiectatic leg veins: double-blind, prospective comparative trial of polidocanol and hypertonic saline. Dermatol Surg. 2012 Aug;38(8):1322-30. doi: 10.1111/j.1524-4725.2012.02422.x. Epub 2012 May 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22620717 22620717]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Weiss RA, Voigts R, Howell DJ: Absence of Concentration Congruity in Six Compounded Polidocanol Samples Obtained for Leg Sclerotherapy. Dermatol Surg. 2011 Mar 17. doi: 10.1111/j.1524-4725.2011.01906.x. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21414067 21414067]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://ec.europa.eu/health/ph_risk/committees/04_sccp/docs/sccp_o_113.pdf&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 13
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 29,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Polidocanol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06811 Polidocanol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305073924/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06811 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>4y61ukhztptbqlyqy1dz630ny9v12z2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pitavastatin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237015</id>
    <revision>
      <id>42662279</id>
      <parentid>42299779</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:54:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4202" sha1="83zqz74cbo9ljvc0gpx6nsmm1izw3o3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pitavastatin structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Pitavastatin3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pitavastatin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pitavastatin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 147511-69-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AA08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5282452
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08860
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4445604
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C13334
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 32020
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201753
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=25 |H=24 |F=1 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 421,461
| smiles            = O[C@H](C[C@H](O)\C=C\C1=C(N=C2C=CC=CC2=C1C1=CC=C(F)C=C1)C1CC1)CC(O)=O
| StdInChI          = 1S/C25H24FNO4/c26-17-9-7-15(8-10-17)24-20-3-1-2-4-22(20)27-25(16-5-6-16)21(24)12-11-18(28)13-19(29)14-23(30)31/h1-4,7-12,16,18-19,28-29H,5-6,13-14H2,(H,30,31)/b12-11+/t18-,19-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VGYFMXBACGZSIL-MCBHFWOFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pitavastatin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 421,461 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Morgan RE, Campbell SE, Yu CY, Sponseller CA, Muster HA: Comparison of the safety, tolerability, and pharmacokinetic profile of a single oral dose of pitavastatin 4 mg in adult subjects with severe renal impairment not on hemodialysis versus healthy adult subjects. J Cardiovasc Pharmacol. 2012 Jul;60(1):42-8. doi: 10.1097/FJC.0b013e318256cdf0. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22472908 22472908]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 90,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pitavastatin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08860 Pitavastatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223011915/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08860 |date=2014-02-23 }}

[[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>83zqz74cbo9ljvc0gpx6nsmm1izw3o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ponatinib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237016</id>
    <revision>
      <id>42662362</id>
      <parentid>42304891</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:25:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3965" sha1="ot5rige5zf7ybus4x388ircvnxqrhp9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ponatinib Structural formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ponatinib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ponatinib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 24 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 943319-70-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XE24
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08901
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 24747381
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1171837
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=29 |H=27 |F=3 |N=6 |O=1
| molecular_weight  = 532,559
| smiles            = CN1CCN(CC2=CC=C(NC(=O)C3=CC(C#CC4=CN=C5C=CC=NN45)=C(C)C=C3)C=C2C(F)(F)F)CC1
| StdInChI          = 1/C29H27F3N6O/c1-20-5-6-22(16-21(20)8-10-25-18-33-27-4-3-11-34-38(25)27)28(39)35-24-9-7-23(26(17-24)29(30,31)32)19-37-14-12-36(2)13-15-37/h3-7,9,11,16-18H,12-15,19H2,1-2H3,(H,35,39)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PHXJVRSECIGDHY-UHFFFAOYNA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ponatinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 532,559 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Reddy EP, Aggarwal AK: The ins and outs of bcr-abl inhibition. Genes Cancer. 2012 May;3(5-6):447-54. doi: 10.1177/1947601912462126. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23226582 23226582]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 65,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ponatinib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08901 Ponatinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140422002250/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08901 |date=2014-04-22 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>ot5rige5zf7ybus4x388ircvnxqrhp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomalidomid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237017</id>
    <revision>
      <id>42662358</id>
      <parentid>42299830</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4571" sha1="qhf7lg1enoz7e8to6a3vn21nzcwu8dh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pomalidomide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pomalidomid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pomalidomide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 9,4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 19171-19-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AX06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 134780
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08910
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 118785
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 72690
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 43452
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=11 |N=3 |O=4
| molecular_weight  = 273,244
| smiles            = NC1=CC=CC2=C1C(=O)N(C1CCC(=O)NC1=O)C2=O
| StdInChI          = 1/C13H11N3O4/c14-7-3-1-2-6-10(7)13(20)16(12(6)19)8-4-5-9(17)15-11(8)18/h1-3,8H,4-5,14H2,(H,15,17,18)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UVSMNLNDYGZFPF-UHFFFAOYNA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pomalidomid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 273,244 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Gertz MA: Pomalidomide and myeloma meningitis. Leuk Lymphoma. 2013 Apr;54(4):681-2. doi: 10.3109/10428194.2012.723708. Epub 2013 Jan 2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22917017 22917017]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;McCurdy AR, Lacy MQ: Pomalidomide and its clinical potential for relapsed or refractory multiple myeloma: an update for the hematologist. Ther Adv Hematol. 2013 Jun;4(3):211-6. doi: 10.1177/2040620713480155. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23730498 23730498]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Terpos E, Kanellias N, Christoulas D, Kastritis E, Dimopoulos MA: Pomalidomide: a novel drug to treat relapsed and refractory multiple myeloma. Onco Targets Ther. 2013 May 10;6:531-8. doi: 10.2147/OTT.S34498. Print 2013. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23690693 23690693]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 109,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pomalidomide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08910 Pomalidomide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218193640/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08910 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Imunomodulatorni lekovi]]
[[Kategorija:Inhibitori angiogeneze]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Laktami]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Glutarimidi]]
[[Kategorija:Ftalimidi]]</text>
      <sha1>qhf7lg1enoz7e8to6a3vn21nzcwu8dh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piroksikam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237018</id>
    <revision>
      <id>42662278</id>
      <parentid>42279501</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:28:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3827" sha1="52ymtb9c2b7olfxlua408siepjmcg9l" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Piroxicam.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Piroxicam 3D spacefill.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Piroksikam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Akten, Apo-Piroxicam, Artroxicam, Baxo
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Piroxicam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, rektalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 - 86 h
| excretion         = Renalno, fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 36322-90-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M01
| ATC_suffix        = AC01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|BC06}}
| PubChem           = 5280452
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00554
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10442653
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01608
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8249
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 527
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=13 |N=3 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 331,346
| smiles            = CN1C(C(=O)NC2=NC=CC=C2)=C(O)C2=C(C=CC=C2)S1(=O)=O
| StdInChI          = 1S/C15H13N3O4S/c1-18-13(15(20)17-12-8-4-5-9-16-12)14(19)10-6-2-3-7-11(10)23(18,21)22/h2-9,19H,1H3,(H,16,17,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QYSPLQLAKJAUJT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 198-200
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Piroksikam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 331,346 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 108,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Piroxicam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00554 Piroxicam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131225112838/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00554 |date=2013-12-25 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Benzotiazini]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>52ymtb9c2b7olfxlua408siepjmcg9l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podofilotoksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237019</id>
    <revision>
      <id>42662345</id>
      <parentid>42299803</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3869" sha1="5qhcntcu11mdszijunumk2j3d6o4kob" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Podophyllotoxin acsv.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Podofilotoksin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Podophyllotoxin, Podophyllotoxin 7
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Podophyllotoxin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = topikalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,0 - 4,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 477-47-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D06
| ATC_suffix        = BB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10607
| PubChemSubstance  = 46505716
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01179
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10162
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C10871
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50305
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 61
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=22 |O=8
| molecular_weight  = 414,405
| smiles            = [H][C@]12COC(=O)[C@]1([H])[C@H](C1=CC(OC)=C(OC)C(OC)=C1)C1=CC3=C(OCO3)C=C1[C@@H]2O
| StdInChI          = 1S/C22H22O8/c1-25-16-4-10(5-17(26-2)21(16)27-3)18-11-6-14-15(30-9-29-14)7-12(11)20(23)13-8-28-22(24)19(13)18/h4-7,13,18-20,23H,8-9H2,1-3H3/t13-,18+,19-,20-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YJGVMLPVUAXIQN-XVVDYKMHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 228
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Podofilotoksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 414,405 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 92,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Podophyllotoxin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01179 Podophyllotoxin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420053410/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01179 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Nega kože]]
[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Laktoni]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>5qhcntcu11mdszijunumk2j3d6o4kob</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Politiazid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237020</id>
    <revision>
      <id>42662352</id>
      <parentid>42289476</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:20:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3783" sha1="cxxf4ju6ik7pouf7l94ia8rurv9mu84" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Polythiazide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Politiazid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Polythiazide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 346-18-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C03
| ATC_suffix        = AA05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4870
| PubChemSubstance  = 46508633
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01324
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4704
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07766
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1587
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=13 |Cl=1 |F=3 |N=3 |O=4 |S=3
| molecular_weight  = 439,882
| smiles            = CN1C(CSCC(F)(F)F)NC2=CC(Cl)=C(C=C2S1(=O)=O)S(N)(=O)=O
| StdInChI          = 1S/C11H13ClF3N3O4S3/c1-18-10(4-23-5-11(13,14)15)17-7-2-6(12)8(24(16,19)20)3-9(7)25(18,21)22/h2-3,10,17H,4-5H2,1H3,(H2,16,19,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CYLWJCABXYDINA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 214
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Politiazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 439,882 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 151,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Polythiazide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01324 Polythiazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218210301/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01324 |date=2014-02-18 }}

{{Diuretici}}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Diuretici]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>cxxf4ju6ik7pouf7l94ia8rurv9mu84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pravastatin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237056</id>
    <revision>
      <id>42662383</id>
      <parentid>42294697</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:33:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3953" sha1="31vxq0fa2rznidtt2n712169m69lhrs" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (3R,5R)-7-[(1S,2S,6S,8S,8aR)-6-hidroksi-2-metil-8[(2S)-2-metilbutanoil]oksi1,2,6,7,8,8a-heksahidronaftalen-1-il]-3,5-dihidroksiheptanoinska kiselina
| image             = Pravastatin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pravastatin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Elisor, Lipostat, Mevalotin, Mevinolin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pravastatin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 77 sata
| excretion         = Oko 20% urinom i 70% u fekalijama

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 81093-37-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AA03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 54687
| PubChemSubstance  = 46504851
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00175
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 49398
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01844
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 8361
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=36 |O=7
| molecular_weight  = 424.5277
| smiles            = [H][C@]12[C@H](C[C@H](O)C=C1C=C[C@H](C)[C@@H]2CC[C@@H](O)C[C@@H](O)CC(O)=O)OC(=O)[C@@H](C)CC
| StdInChI          = 1S/C23H36O7/c1-4-13(2)23(29)30-20-11-17(25)9-15-6-5-14(3)19(22(15)20)8-7-16(24)10-18(26)12-21(27)28/h5-6,9,13-14,16-20,22,24-26H,4,7-8,10-12H2,1-3H3,(H,27,28)/t13-,14-,16+,17+,18+,19-,20-,22-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = TUZYXOIXSAXUGO-PZAWKZKUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 171.2
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pravastatin''' je agens snižavanja nivoa [[holesterol]]a is [[statin]]ske klase lekova. On je mikrobno transformisani mevastatin. Pravastatin je bio prvi otkriveni statin. On je dihidroksi kiselina sa otvorenim prstenom i sa 6’-[[hidroksil]]nom grupom kojoj nije neophodna ''in vivo'' aktivacija.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pravastatin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00175 Pravastatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205211653/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00175 |date=2013-12-05 }}

[[Kategorija:Statini]]</text>
      <sha1>31vxq0fa2rznidtt2n712169m69lhrs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pregabalin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237057</id>
    <revision>
      <id>42662395</id>
      <parentid>42275129</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4564" sha1="ehxkbvxrosv2715t9jny4p2ailzqn6o" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (3''S'')-3-(aminometil)-5-metilheksanoinska kiselina
| image             = Pregabalin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Pregabalin ball-and-stick model.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pregabalin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pregabalin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6,3 sata
| excretion         = 90% uriniom

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 148553-50-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AX16
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5486971
| PubChemSubstance  = 46504934
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00230
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4589156
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 64356
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=17 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 159.2261
| smiles            = CC(C)C[C@H](CN)CC(O)=O
| StdInChI          = 1S/C8H17NO2/c1-6(2)3-7(5-9)4-8(10)11/h6-7H,3-5,9H2,1-2H3,(H,10,11)/t7-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AYXYPKUFHZROOJ-ZETCQYMHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pregabalin'''' je [[antikonvulsant]] koji se koristi za tretiranje neuropatičkog bola, kao dodatna terapija za parcijalne konvulzije, i za [[generalizovani anksiozni poremećaj]]. Ovaj lek je razvijen da bude potentniji naslednik [[gabapentin]]a. Pregabalin je u prodaji pod imenom Lyrica.&lt;ref&gt;Schedules of controlled substances: placement of pregabalin into schedule V. Final rule. Fed Regist. 2005 Jul 28;70(144):43633-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16050051 16050051]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Su TZ, Feng MR, Weber ML: Mediation of highly concentrative uptake of pregabalin by L-type amino acid transport in Chinese hamster ovary and Caco-2 cells. J Pharmacol Exp Ther. 2005 Jun;313(3):1406-15. Epub 2005 Mar 15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15769862 15769862]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Li Z, Taylor CP, Weber M, Piechan J, Prior F, Bian F, Cui M, Hoffman D, Donevan S: Pregabalin is a potent and selective ligand for alpha(2)delta-1 and alpha(2)delta-2 calcium channel subunits. Eur J Pharmacol. 2011 Sep 30;667(1-3):80-90. doi: 10.1016/j.ejphar.2011.05.054. Epub 2011 Jun 1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21651903 21651903]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pregabalin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00230 Pregabalin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414225602/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00230 |date=2014-04-14 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Analgetici]]</text>
      <sha1>ehxkbvxrosv2715t9jny4p2ailzqn6o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pregnenolon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237058</id>
    <revision>
      <id>42662396</id>
      <parentid>42294714</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:43:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3690" sha1="pa37tqilkj8xrjq68fdkuvq82oim7gz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name = 1-[(1S,2R,5S,10S,11S,14S,15S)-5-hidroksi-2,15-dimetiltetraciklo[8.7.0.0^{2,7}.0^{11,15}]heptadek-7-en-14-il]etan-1-on
| image = Pregnenolone.svg
| width = 
| alt = 
| image2 = Pregnenolona3D.png
| width2 = 
| alt2 = 
| imagename = 
| drug_name = Pregnenolon
| caption =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename = 
| Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pregnenolone}}
| MedlinePlus = 
| licence_EU = 
| licence_US = 
| DailyMedID = 
| pregnancy_AU = 
| pregnancy_US = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU = 
| legal_CA = 
| legal_UK = 
| legal_US = 
| legal_status = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability = 
| protein_bound = 
| metabolism = 
| elimination_half-life = 
| excretion =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 
| CAS_supplemental = 
| ATCvet = 
| ATC_prefix = None
| ATC_suffix = 
| ATC_supplemental = 
| PubChem = 8955
| PubChemSubstance = 46506718
| IUPHAR_ligand = 
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB02789
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 8611
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = 
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = 
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 16581
| synonyms =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=32 |O=2
| molecular_weight = 316.4776
| smiles = [H][C@@]1(CC[C@@]2([H])[C@]3([H])CC=C4C[C@@]([H])(O)CC[C@]4(C)[C@@]3([H])CC[C@]12C)C(C)=O
| StdInChI = 1S/C21H32O2/c1-13(22)17-6-7-18-16-5-4-14-12-15(23)8-10-20(14,2)19(16)9-11-21(17,18)3/h4,15-19,23H,5-12H2,1-3H3/t15-,16-,17+,18-,19-,20-,21+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment = 
| StdInChIKey = ORNBQBCIOKFOEO-QGVNFLHTSA-N
| StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density = 
| melting_point = 
| melting_high = 
| melting_notes = 
| boiling_point = 
| boiling_notes = 
| solubility = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion = 
}}
'''Pregnenolon''' je [[steroid]] koji sadrži 21 atom ugljenika. On je izveden iz [[holesterol]]a i prisutan je tkivima koja proizvode [[Steroidni hormon|steroidne hormone]]. Pregnenolon je [[Prekurzor (hemija)|prekurzor]] to gonadalnih steroidnih hormona i adrenalnih [[kortikosteroid]]a.&lt;ref&gt;Geyer J, Doring B, Meerkamp K, Ugele B, Bakhiya N, Fernandes CF, Godoy JR, Glatt H, Petzinger E: Cloning and functional characterization of human sodium-dependent organic anion transporter (SLC10A6). J Biol Chem. 2007 Jul 6;282(27):19728-41. Epub 2007 May 9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17491011 17491011]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pregnenolone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02789 Pregnenolone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509010339/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02789 |date=2013-05-09 }}

[[Kategorija:Neurosteroidi]]
[[Kategorija:Steroidni hormoni]]</text>
      <sha1>pa37tqilkj8xrjq68fdkuvq82oim7gz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pralidoksim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237060</id>
    <revision>
      <id>42662380</id>
      <parentid>42275120</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3541" sha1="pysq8o1wwn56ipdn8p2oafq2ut7osw3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pralidoxime-2D-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Pralidoxime-3D-vdW.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pralidoksim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = ComboPen, Protopam
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pralidoxime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 74-77 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 6735-59-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V03
| ATC_suffix        = AB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6789253
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00733
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5193737
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07400
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8354
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1420
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=7 |H=9 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 137,159
| smiles            = C[N+]1=C(\C=N\O)C=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C7H8N2O/c1-9-5-3-2-4-7(9)6-8-10/h2-6H,1H3/p+1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JBKPUQTUERUYQE-UHFFFAOYSA-O
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 215-225
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pralidoksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 137,159 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 36,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pralidoxime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00733 Pralidoxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140325101913/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00733 |date=2014-03-25 }}

[[Kategorija:Antidoti]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>pysq8o1wwn56ipdn8p2oafq2ut7osw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Probenecid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237061</id>
    <revision>
      <id>42662424</id>
      <parentid>42299886</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:10:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3812" sha1="cznraagpzsktcg0nrdd6sm70i98vdx9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Probenecid.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Probenecid ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Probenecid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Benecid, Benemid, Benuryl, Probalan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Probenecid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6-12 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 57-66-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M04
| ATC_suffix        = AB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4911
| PubChemSubstance  = 46506554
| IUPHAR_ligand     = 4357
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01032
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4742
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07372
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 897
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=19 |N=1 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 285,359
| smiles            = CCCN(CCC)S(=O)(=O)C1=CC=C(C=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C13H19NO4S/c1-3-9-14(10-4-2)19(17,18)12-7-5-11(6-8-12)13(15)16/h5-8H,3-4,9-10H2,1-2H3,(H,15,16)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DBABZHXKTCFAPX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 195
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Probenecid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 285,359 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Butler D: Wartime tactic doubles power of scarce bird-flu drug. Nature. 2005 Nov 3;438(7064):6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16267514 16267514]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Probenecid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01032 Probenecid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417171309/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01032 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>cznraagpzsktcg0nrdd6sm70i98vdx9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prednikarbat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237062</id>
    <revision>
      <id>42662387</id>
      <parentid>42289536</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:08:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4081" sha1="b8chw3o6ynnw87r5g44x4qy7aing1st" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prednicarbate.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prednikarbat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dermatop, Dermatop E Emollient
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prednicarbate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = topikalno, intradermalno, subkutano, topikalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 73771-04-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D07
| ATC_suffix        = AC18
| ATC_supplemental  = , {{ATC|V01|AA03}}
| PubChem           = 52421
| PubChemSubstance  = 46506799
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01130
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 47402
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200386
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=36 |O=8
| molecular_weight  = 488,570
| smiles            = CCOC(=O)OC1(CCC2C3CCC4=CC(=O)C=CC4(C)C3C(O)CC12C)C(=O)COC(=O)CC
| StdInChI          = 1S/C27H36O8/c1-5-22(31)34-15-21(30)27(35-24(32)33-6-2)12-10-19-18-8-7-16-13-17(28)9-11-25(16,3)23(18)20(29)14-26(19,27)4/h9,11,13,18-20,23,29H,5-8,10,12,14-15H2,1-4H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FNPXMHRZILFCKX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prednikarbat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 488,570 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Gupta AK, Chow M: A review of prednicarbate (Dermatop). Skin Therapy Lett. 2004 Dec-2005 Jan;9(10):5-6, 9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 15657633 15657633]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 116,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prednicarbate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01130 Prednicarbate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228060440/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01130 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Kortikosteroidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>b8chw3o6ynnw87r5g44x4qy7aing1st</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pranlukast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237063</id>
    <revision>
      <id>42662382</id>
      <parentid>42299856</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:28:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4164" sha1="7ikk96t0iyd5udjg5y23i8gy5wl5723" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pranlukast.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pranlukast
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pranlukast}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 103177-37-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = DC02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 115100
| PubChemSubstance  = 46508129
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01411
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 102999
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 21333
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=23 |N=5 |O=4
| molecular_weight  = 481,503
| smiles            = O=C(NC1=CC2=C(C=C1)C(=O)C=C(O2)C1=NNN=N1)C1=CC=C(OCCCCC2=CC=CC=C2)C=C1
| StdInChI          = 1S/C27H23N5O4/c33-23-17-25(26-29-31-32-30-26)36-24-16-20(11-14-22(23)24)28-27(34)19-9-12-21(13-10-19)35-15-5-4-8-18-6-2-1-3-7-18/h1-3,6-7,9-14,16-17H,4-5,8,15H2,(H,28,34)(H,29,30,31,32)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UAJUXJSXCLUTNU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pranlukast''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 481,503 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Nakade S, Ueda S, Ohno T, Nakayama K, Miyata Y, Yukawa E, Higuchi S: Population pharmacokinetics of pranlukast hydrate dry syrup in children with allergic rhinitis and bronchial asthma. Drug Metab Pharmacokinet. 2006 Apr;21(2):133-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16702733 16702733]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 119,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pranlukast}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01411 Pranlukast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420151504/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01411 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Antiasmatični lekovi]]
[[Kategorija:Leukotrienski antagonisti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Benzamidi]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]
[[Kategorija:Flavonoli]]</text>
      <sha1>7ikk96t0iyd5udjg5y23i8gy5wl5723</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prazepam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237064</id>
    <revision>
      <id>42662384</id>
      <parentid>42299857</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:51:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3701" sha1="gce8eu8jddwziv1e7qyph32tq3o1s35" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prazepam_structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Prazepam3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prazepam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Centrax, Demetrin, Lysanxia, Prazeene
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prazepam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 36-200 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2955-38-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = BA11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4890
| PubChemSubstance  = 46505417
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01588
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4721
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07366
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 969
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=17 |Cl=1 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 324,804
| smiles            = ClC1=CC2=C(C=C1)N(CC1CC1)C(=O)CN=C2C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C19H17ClN2O/c20-15-8-9-17-16(10-15)19(14-4-2-1-3-5-14)21-11-18(23)22(17)12-13-6-7-13/h1-5,8-10,13H,6-7,11-12H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MWQCHHACWWAQLJ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 145-146
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 324,804 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 32,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prazepam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01588 Prazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140624131309/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01588 |date=2014-06-24 }}

[[Kategorija:Anksiolitici]]
[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Benzodiazepini]]</text>
      <sha1>gce8eu8jddwziv1e7qyph32tq3o1s35</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pristinamicin IIA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237065</id>
    <revision>
      <id>42662419</id>
      <parentid>42299884</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:37:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3867" sha1="qfbat25otr4qy1peoojhwkcbyw99il9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Streptogramin A.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pristinamicin IIA
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pristinamycin IIA}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 21411-53-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = FG01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5354042
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01669
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11299
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=28 |H=35 |N=3 |O=7
| molecular_weight  = 525,593
| smiles            = CC(C)[C@H]1OC(=O)C2=CCCN2C(=O)C2=COC(=N2)CC(=O)C[C@H](O)\C=C(/C)\C=C\CNC(=O)\C=C\[C@H]1C
| StdInChI          = 1S/C28H35N3O7/c1-17(2)26-19(4)9-10-24(34)29-11-5-7-18(3)13-20(32)14-21(33)15-25-30-22(16-37-25)27(35)31-12-6-8-23(31)28(36)38-26/h5,7-10,13,16-17,19-20,26,32H,6,11-12,14-15H2,1-4H3,(H,29,34)/b7-5+,10-9+,18-13+/t19-,20-,26-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DAIKHDNSXMZDCU-FQTGFAPKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pristinamicin IIA''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 525,593 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;US Biological:http://www.usbio.net/item/O8070-50&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 139,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pristinamycin IIA}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01669 Pristinamycin IIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141229113958/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01669 |date=2014-12-29 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>qfbat25otr4qy1peoojhwkcbyw99il9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prenilamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237066</id>
    <revision>
      <id>42662397</id>
      <parentid>42275136</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:13:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3616" sha1="tvsofiv1ub4piegr4bqwyvc8wbo7o0y" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prenylamine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prenilamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bismethin, Carditin, Corontin, Corpax
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prenylamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 390-64-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = DX02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9801
| PubChemSubstance  = 46508663
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04825
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 9418
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 24072
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=27 |N=1
| molecular_weight  = 329,478
| smiles            = CC(CC1=CC=CC=C1)NCCC(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C24H27N/c1-20(19-21-11-5-2-6-12-21)25-18-17-24(22-13-7-3-8-14-22)23-15-9-4-10-16-23/h2-16,20,24-25H,17-19H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IFFPICMESYHZPQ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 36.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prenilamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 329,478 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 12,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prenylamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04825 Prenylamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927055050/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04825 |date=2013-09-27 }}

[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Blokatori kalcijumskih kanala]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>tvsofiv1ub4piegr4bqwyvc8wbo7o0y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pralatreksat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237067</id>
    <revision>
      <id>42662379</id>
      <parentid>42284430</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:18:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4710" sha1="kmt78wmkkcfpwani1t0jnkyndxrbds9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pralatrexate.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pralatreksat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pralatrexate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12-18 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 146464-95-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = BA05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 148121
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06813
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 130578
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 71223
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201746
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=23 |N=7 |O=5
| molecular_weight  = 477,473
| smiles            = NC1=NC2=NC=C(CC(CC#C)C3=CC=C(C=C3)C(=O)N[C@@H](CCC(O)=O)C(O)=O)N=C2C(N)=N1
| StdInChI          = 1S/C23H23N7O5/c1-2-3-14(10-15-11-26-20-18(27-15)19(24)29-23(25)30-20)12-4-6-13(7-5-12)21(33)28-16(22(34)35)8-9-17(31)32/h1,4-7,11,14,16H,3,8-10H2,(H,28,33)(H,31,32)(H,34,35)(H4,24,25,26,29,30)/t14?,16-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OGSBUKJUDHAQEA-WMCAAGNKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pralatreksat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 477,473 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Shimanovsky A, Dasanu CA: Pralatrexate: evaluation of clinical efficacy and toxicity in T-cell lymphoma. Expert Opin Pharmacother. 2013 Mar;14(4):515-23. doi: 10.1517/14656566.2013.770474. Epub 2013 Feb 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23409799 23409799]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gonen N, Assaraf YG: Antifolates in cancer therapy: structure, activity and mechanisms of drug resistance. Drug Resist Updat. 2012 Aug;15(4):183-210. doi: 10.1016/j.drup.2012.07.002. Epub 2012 Aug 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22921318 22921318]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rodd AL, Ververis K, Karagiannis TC: Safety and efficacy of pralatrexate in the management of relapsed or refractory peripheral T-cell lymphoma. Clin Med Insights Oncol. 2012;6:305-14. doi: 10.4137/CMO.S8536. Epub 2012 Aug 21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23032692 23032692]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 207,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pralatrexate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06813 Pralatrexate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216094956/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06813 |date=2014-02-16 }}

[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>kmt78wmkkcfpwani1t0jnkyndxrbds9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pramlintid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237068</id>
    <revision>
      <id>42662381</id>
      <parentid>42299850</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6109" sha1="01omuaazw8fgst8c19jnk4r9dt8juod" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Pramlintide sequence.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Pramlintid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pramlintide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 48 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 151126-32-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A10
| ATC_suffix        = BX05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 16132446
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01278
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201669
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=171 | H=269 | N=51 | O=53 | S=2 
| molecular_weight = 3951,41 g/mol
| smiles            = CCC(C)C(C(=O)NC(CC(C)C)C(=O)N1CCCC1C(=O)N2CCCC2C(=O)NC(C(C)O)C(=O)NC(CC(=O)N)C(=O)NC(C(C)C)C(=O)NCC(=O)NC(CO)C(=O)NC(CC(=O)N)C(=O)NC(C(C)O)C(=O)NC(CC3=CC=C(C=C3)O)C(=O)N)NC(=O)C4CCCN4C(=O)CNC(=O)C(CC5=CC=CC=C5)NC(=O)C(CC(=O)N)NC(=O)C(CC(=O)N)NC(=O)C(CO)NC(=O)C(CO)NC(=O)C(CC6=CN=CN6)NC(=O)C(C(C)C)NC(=O)C(CC(C)C)NC(=O)C(CC7=CC=CC=C7)NC(=O)C(CC(=O)N)NC(=O)C(C)NC(=O)C(CC(C)C)NC(=O)C(CCCNC(=N)N)NC(=O)C(CCC(=O)N)NC(=O)C(C(C)O)NC(=O)C(C)NC(=O)C(CS)NC(=O)C(C(C)O)NC(=O)C(C)NC(=O)C(C(C)O)NC(=O)C(CC(=O)N)NC(=O)C(CS)NC(=O)C(CCCCN)N
| StdInChI          = 1S/C171H269N51O53S2/c1-21-81(12)130(163(268)207-110(56-78(6)7)169(274)222-53-33-42-118(222)170(275)221-52-32-41-117(221)160(265)219-135(89(20)230)167(272)206-109(66-125(180)238)151(256)212-128(79(8)9)161(266)186-68-126(239)192-111(70-223)154(259)203-107(64-123(178)236)152(257)218-134(88(19)229)166(271)195-98(136(181)241)57-92-43-45-94(231)46-44-92)214-159(264)116-40-31-51-220(116)127(240)69-187-141(246)101(58-90-34-24-22-25-35-90)199-148(253)105(62-121(176)234)201-149(254)106(63-122(177)235)202-155(260)112(71-224)209-156(261)113(72-225)208-146(251)103(60-93-67-184-75-188-93)205-162(267)129(80(10)11)213-150(255)100(55-77(4)5)198-145(250)102(59-91-36-26-23-27-37-91)200-147(252)104(61-120(175)233)196-137(242)82(13)189-144(249)99(54-76(2)3)197-142(247)96(39-30-50-185-171(182)183)193-143(248)97(47-48-119(174)232)194-165(270)132(86(17)227)215-138(243)83(14)190-157(262)114(73-276)211-168(273)133(87(18)228)216-139(244)84(15)191-164(269)131(85(16)226)217-153(258)108(65-124(179)237)204-158(263)115(74-277)210-140(245)95(173)38-28-29-49-172/h22-27,34-37,43-46,67,75-89,95-118,128-135,223-231,276-277H,21,28-33,38-42,47-66,68-74,172-173H2,1-20H3,(H2,174,232)(H2,175,233)(H2,176,234)(H2,177,235)(H2,178,236)(H2,179,237)(H2,180,238)(H2,181,241)(H,184,188)(H,186,266)(H,187,246)(H,189,249)(H,190,262)(H,191,269)(H,192,239)(H,193,248)(H,194,270)(H,195,271)(H,196,242)(H,197,247)(H,198,250)(H,199,253)(H,200,252)(H,201,254)(H,202,260)(H,203,259)(H,204,263)(H,205,267)(H,206,272)(H,207,268)(H,208,251)(H,209,261)(H,210,245)(H,211,273)(H,212,256)(H,213,255)(H,214,264)(H,215,243)(H,216,244)(H,217,258)(H,218,257)(H,219,265)(H4,182,183,185)/t81-,82-,83-,84-,85+,86+,87+,88+,89+,95-,96-,97-,98-,99-,100-,101-,102-,103-,104-,105-,106-,107-,108-,109-,110-,111-,112-,113-,114-,115-,116-,117-,118-,128-,129-,130-,131-,132-,133-,134-,135-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NRKVKVQDUCJPIZ-MKAGXXMWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Pramlintid''' (''Symlin'') relativno je nov lek za tretiranje [[Diabetes mellitus|dijabetesa]] (tipa 1 i 2). Pramlintid je u prodaji u obliku [[acetat]]ne soli.&lt;ref&gt;Jones MC: Therapies for diabetes: pramlintide and exenatide. Am Fam Physician. 2007 Jun 15;75(12):1831-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17619527 17619527]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ryan GJ, Jobe LJ, Martin R: Pramlintide in the treatment of type 1 and type 2 diabetes mellitus. Clin Ther. 2005 Oct;27(10):1500-12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16330288 16330288]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Edelman S, Maier H, Wilhelm K: Pramlintide in the treatment of diabetes mellitus. BioDrugs. 2008;22(6):375-86. doi: 10.2165/0063030-200822060-00004. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18998755 18998755]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kleppinger EL, Vivian EM: Pramlintide for the treatment of diabetes mellitus. Ann Pharmacother. 2003 Jul-Aug;37(7-8):1082-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12841822 12841822]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pramlintide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01278 Pramlintide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219041006/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01278 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Antidijabetesni lekovi]]
[[Kategorija:Rekombinantni proteini]]
[[Kategorija:Peptidni hormoni]]</text>
      <sha1>01omuaazw8fgst8c19jnk4r9dt8juod</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Primidon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237069</id>
    <revision>
      <id>42662414</id>
      <parentid>42279671</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4814" sha1="7usu4b9w3lokumjrz0yvic8jbueic7h" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Primidone structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Primidone ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Primidon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Apo-Primidone, Cyral, Desoxyphenobarbitone, Hexadiona
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Primidone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3-23 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 125-33-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D08
| ATC_suffix        = AC04
| ATC_supplemental  = , {{ATC|N03|AA03}}
| PubChem           = 4909
| PubChemSubstance  = 46507775
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00794
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4740
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07371
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 856
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=14 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 218,252
| smiles            = CCC1(C(=O)NCNC1=O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C12H14N2O2/c1-2-12(9-6-4-3-5-7-9)10(15)13-8-14-11(12)16/h3-7H,2,8H2,1H3,(H,13,15)(H,14,16)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DQMZLTXERSFNPB-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 281.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Primidon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 218,252 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Murphy K, Delanty N: Primary Generalized Epilepsies. Curr Treat Options Neurol. 2000 Nov;2(6):527-542. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11096777 11096777]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kagitani-Shimono K, Imai K, Okamoto N, Ono J, Okada S: Unverricht-Lundborg disease with cystatin B gene abnormalities. Pediatr Neurol. 2002 Jan;26(1):55-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11814737 11814737]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brown GM, Stone GH, Rathbone MP: Primidone and rapid cycling affective disorders. Lancet. 1993 Oct 9;342(8876):925. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8105181 8105181]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schaffer LC, Schaffer CB, Caretto J: The use of primidone in the treatment of refractory bipolar disorder. Ann Clin Psychiatry. 1999 Jun;11(2):61-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10440522 10440522]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Young MC, Hughes IA: Loss of therapeutic control in congenital adrenal hyperplasia due to interaction between dexamethasone and primidone. Acta Paediatr Scand. 1991 Jan;80(1):120-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2028784 2028784]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Primidone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00794 Primidone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415181518/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00794 |date=2014-04-15 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Barbiturati]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>7usu4b9w3lokumjrz0yvic8jbueic7h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prazikvantel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237070</id>
    <revision>
      <id>42662385</id>
      <parentid>42294698</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:52:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4065" sha1="bjnoo0dh39z7p4gqpjtkp6p7oa6tbjr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Praziquantel.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Praziquantel.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prazikvantel
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Praziquantel}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 0,8-1,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 55268-74-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = P02
| ATC_suffix        = BA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4891
| PubChemSubstance  = 46507082
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01058
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4722
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07367
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 976
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=24 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 312,406
| smiles            = O=C(C1CCCCC1)N1CC2N(CCC3=CC=CC=C23)C(=O)C1
| StdInChI          = 1S/C19H24N2O2/c22-18-13-20(19(23)15-7-2-1-3-8-15)12-17-16-9-5-4-6-14(16)10-11-21(17)18/h4-6,9,15,17H,1-3,7-8,10-13H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FSVJFNAIGNNGKK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 136
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prazikvantel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 312,406 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Doenhoff MJ, Cioli D, Utzinger J: Praziquantel: mechanisms of action, resistance and new derivatives for schistosomiasis. Curr Opin Infect Dis. 2008 Dec;21(6):659-67. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18978535 18978535]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;McManus DP, Loukas A: Current status of vaccines for schistosomiasis. Clin Microbiol Rev. 2008 Jan;21(1):225-42. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18202444 18202444]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 40,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Praziquantel}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01058 Praziquantel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081153/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01058 |date=2014-04-07 }}

[[Kategorija:Antelmintici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>bjnoo0dh39z7p4gqpjtkp6p7oa6tbjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Primakvin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237071</id>
    <revision>
      <id>42662413</id>
      <parentid>42299878</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:59:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4948" sha1="hoqijjiiwxq9bsdqtl9ozisuqfiy25k" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Primaquine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Primakvin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Neo-Quipenyl, Primachin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Primaquine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3,7-7,4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 90-34-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = P01
| ATC_suffix        = BA03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4908
| PubChemSubstance  = 46508222
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01087
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4739
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07627
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8405
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 506
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=21 |N=3 |O=1
| molecular_weight  = 259,347
| smiles            = COC1=CC(NC(C)CCCN)=C2N=CC=CC2=C1
| StdInChI          = 1S/C15H21N3O/c1-11(5-3-7-16)18-14-10-13(19-2)9-12-6-4-8-17-15(12)14/h4,6,8-11,18H,3,5,7,16H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = INDBQLZJXZLFIT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 177
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Primakvin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 259,347 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Mihaly GW, Ward SA, Edwards G, Nicholl DD, Orme ML, Breckenridge AM: Pharmacokinetics of primaquine in man. I. Studies of the absolute bioavailability and effects of dose size. Br J Clin Pharmacol. 1985 Jun;19(6):745-50. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4027117 4027117]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;ALVING AS, ARNOLD J, HOCKWALD RS, CLAYMAN CB, DERN RJ, BEUTLER E, FLANAGAN CL: Potentiation of the curative action of primaquine in vivax malaria by quinine and chloroquine. J Lab Clin Med. 1955 Aug;46(2):301-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/13242948 13242948]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hill DR, Baird JK, Parise ME, Lewis LS, Ryan ET, Magill AJ: Primaquine: report from CDC expert meeting on malaria chemoprophylaxis I. Am J Trop Med Hyg. 2006 Sep;75(3):402-15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16968913 16968913]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cohen RJ, Sachs JR, Wicker DJ, Conrad ME: Methemoglobinemia provoked by malarial chemoprophylaxis in Vietnam. N Engl J Med. 1968 Nov 21;279(21):1127-31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/5686480 5686480]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coleman MD, Coleman NA: Drug-induced methaemoglobinaemia. Treatment issues. Drug Saf. 1996 Jun;14(6):394-405. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8828017 8828017]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 60,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Primaquine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01087 Primaquine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406144821/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01087 |date=2014-04-06 }}

[[Kategorija:Antimalarijski agensi]]
[[Kategorija:Antiprotozoici]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>hoqijjiiwxq9bsdqtl9ozisuqfiy25k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prociklidin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237072</id>
    <revision>
      <id>42662426</id>
      <parentid>42275148</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:19:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3887" sha1="fsz5arxgwgh933ofl4j7iuod1bkthxv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Procyclidine-hydrochloride-2D-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prociklidin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Arpicolin, Elorine, Kemadrin, Kemadrine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Procyclidine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 77-37-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N04
| ATC_suffix        = AA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4919
| PubChemSubstance  = 46505553
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00387
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4750
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07378
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8448
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1761
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=29 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 287,440
| smiles            = OC(CCN1CCCC1)(C1CCCCC1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C19H29NO/c21-19(17-9-3-1-4-10-17,18-11-5-2-6-12-18)13-16-20-14-7-8-15-20/h1,3-4,9-10,18,21H,2,5-8,11-16H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WYDUSKDSKCASEF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 86
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prociklidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,440 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Theodoridis GC, Stark L: Central role of solar information flow in pregenetic evolution. J Theor Biol. 1971 Jun;31(3):377-88. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/5556140 5556140]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Procyclidine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00387 Procyclidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628044654/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00387 |date=2014-06-28 }}

[[Kategorija:Muskarinski antagonisti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]</text>
      <sha1>fsz5arxgwgh933ofl4j7iuod1bkthxv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prednizon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237073</id>
    <revision>
      <id>42662389</id>
      <parentid>42289540</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3926" sha1="8nlvtmwnwdz3kfyqvz5tu744hjncuyw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prednisone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Prednisone3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prednizon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Adasone, Ancortone, Apo-prednisone, Betapar
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prednisone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 - 3 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 53-03-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = EA03
| ATC_supplemental  = , {{ATC|H02|AB15}}
| PubChem           = 5865
| PubChemSubstance  = 46508166
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00635
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5656
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07370
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8382
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 635
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=26 |O=5
| molecular_weight  = 358,428
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@](O)(C(=O)CO)[C@@]1(C)CC(=O)[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C21H26O5/c1-19-7-5-13(23)9-12(19)3-4-14-15-6-8-21(26,17(25)11-22)20(15,2)10-16(24)18(14)19/h5,7,9,14-15,18,22,26H,3-4,6,8,10-11H2,1-2H3/t14-,15-,18+,19-,20-,21-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XOFYZVNMUHMLCC-ZPOLXVRWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 230
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prednizon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 358,428 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 91,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prednisone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00635 Prednisone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420151756/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00635 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Hormonski agensi]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>8nlvtmwnwdz3kfyqvz5tu744hjncuyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prilokain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237074</id>
    <revision>
      <id>42662412</id>
      <parentid>42299877</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3630" sha1="3pkpjz93io972s2p5ner4aa17ki4wpc" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prilocaine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prilokain
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Astra 1512, Astra 1515, Citanest, Citanest Plain
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prilocaine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Infiltration

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 721-50-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N01
| ATC_suffix        = BB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4906
| PubChemSubstance  = 46505066
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00750
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4737
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07531
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8404
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1194
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=20 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 220,311
| smiles            = CCCNC(C)C(=O)NC1=CC=CC=C1C
| StdInChI          = 1S/C13H20N2O/c1-4-9-14-11(3)13(16)15-12-8-6-5-7-10(12)2/h5-8,11,14H,4,9H2,1-3H3,(H,15,16)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MVFGUOIZUNYYSO-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 37-38
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 159
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prilokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 220,311 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prilocaine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00750 Prilocaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219061212/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00750 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>3pkpjz93io972s2p5ner4aa17ki4wpc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prednizolon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237075</id>
    <revision>
      <id>42662388</id>
      <parentid>42284441</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:10:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3930" sha1="0t5jui6qwz8auue4hbos6kovtoispqp" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prednisolone-2D-skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Prednisolone-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prednizolon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ak-Pred, Ak-Tate, Alphadrol, Articulose-50
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prednisolone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2-3 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 50-24-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = EA01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|H02|AB07}}
| PubChem           = 5755
| PubChemSubstance  = 46504847
| IUPHAR_ligand     = 2866
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00860
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5552
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07369
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8378
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 131
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=28 |O=5
| molecular_weight  = 360,444
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@](O)(C(=O)CO)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C21H28O5/c1-19-7-5-13(23)9-12(19)3-4-14-15-6-8-21(26,17(25)11-22)20(15,2)10-16(24)18(14)19/h5,7,9,14-16,18,22,24,26H,3-4,6,8,10-11H2,1-2H3/t14-,15-,16-,18+,19-,20-,21-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OIGNJSKKLXVSLS-VWUMJDOOSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 235
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prednizolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 360,444 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 94,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prednisolone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00860 Prednisolone]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Hormonski agensi]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>0t5jui6qwz8auue4hbos6kovtoispqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Probukol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237076</id>
    <revision>
      <id>42662425</id>
      <parentid>42299887</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:14:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3705" sha1="gqdw51623niwlazp393hf4kyo6e1lc0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = probucol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Probukol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Biphenabid, Bisbid, Bisphenabid, Lesterol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Probucol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno; Oralno;

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 23288-49-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AX02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4912
| PubChemSubstance  = 46508876
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01599
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4743
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07373
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 608
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=31 |H=48 |O=2 |S=2
| molecular_weight  = 516,842
| smiles            = CC(C)(SC1=CC(=C(O)C(=C1)C(C)(C)C)C(C)(C)C)SC1=CC(=C(O)C(=C1)C(C)(C)C)C(C)(C)C
| StdInChI          = 1S/C31H48O2S2/c1-27(2,3)21-15-19(16-22(25(21)32)28(4,5)6)34-31(13,14)35-20-17-23(29(7,8)9)26(33)24(18-20)30(10,11)12/h15-18,32-33H,1-14H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FYPMFJGVHOHGLL-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 125
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Probukol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 516,842 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 9,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -12,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 91,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Probucol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01599 Probucol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140422002839/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01599 |date=2014-04-22 }}

[[Kategorija:Antioksidansi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>gqdw51623niwlazp393hf4kyo6e1lc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proksimetakain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237108</id>
    <revision>
      <id>42662436</id>
      <parentid>42299895</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3745" sha1="ncbpsc96492anp8dch0lboxc9gadref" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Proxymetacaine_structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Proksimetakain
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ak-Taine, Alcaine, Diocaine, Kainair
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Proxymetacaine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 499-67-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = S01
| ATC_suffix        = HA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4935
| PubChemSubstance  = 46507960
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00807
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4766
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07383
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1196
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=26 |N=2 |O=3
| molecular_weight  = 294,389
| smiles            = CCCOC1=C(N)C=C(C=C1)C(=O)OCCN(CC)CC
| StdInChI          = 1S/C16H26N2O3/c1-4-10-20-15-8-7-13(12-14(15)17)16(19)21-11-9-18(5-2)6-3/h7-8,12H,4-6,9-11,17H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KCLANYCVBBTKTO-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 182-183.3
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Proksimetakain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 294,389 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 64,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Proxymetacaine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00807 Proxymetacaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131201071927/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00807 |date=2013-12-01 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Anilini]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>ncbpsc96492anp8dch0lboxc9gadref</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Progabid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237109</id>
    <revision>
      <id>42662429</id>
      <parentid>42279685</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:30:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4015" sha1="a5smxfsq3hogrqwul73kjzpohvo7n7t" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Progabide structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Progabid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Gabren, Gabrene
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Progabide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 62666-20-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AG05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5361323
| PubChemSubstance  = 46506568
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00837
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4514729
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 287631
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=16 |Cl=1 |F=1 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 334,773
| smiles            = NC(=O)CCCN\C(C1=CC=C(Cl)C=C1)=C1/C=C(F)C=CC1=O
| StdInChI          = 1S/C17H16ClFN2O2/c18-12-5-3-11(4-6-12)17(21-9-1-2-16(20)23)14-10-13(19)7-8-15(14)22/h3-8,10,21H,1-2,9H2,(H2,20,23)/b17-14+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DWEQWXSKOHHBNT-SAPNQHFASA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 133-135
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Progabid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,773 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Bartholini G, Scatton B, Zivkovic B, Lloyd KG: GABA receptor agonists and extrapyramidal motor function: therapeutic implications for Parkinson's disease. Adv Neurol. 1987;45:79-83. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3030072 3030072]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 72,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Progabide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00837 Progabide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228143923/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00837 |date=2014-02-28 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antidepresanti]]
[[Kategorija:GABA agonisti]]
[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>a5smxfsq3hogrqwul73kjzpohvo7n7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proguanil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237110</id>
    <revision>
      <id>42662430</id>
      <parentid>42299892</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:39:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3644" sha1="ep7nvfeeh6atkrq5cvmz10zobjg4iqf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Proguanil Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Proguanil_sf.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Proguanil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Chloroguanide, Paludrine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Proguanil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 20 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 500-92-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = P01
| ATC_suffix        = BB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6178111
| PubChemSubstance  = 46506228
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01131
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4754
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07631
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8455
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1377
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=16 |Cl=1 |N=5
| molecular_weight  = 253,731
| smiles            = CC(C)\N=C(/N)N=C(N)NC1=CC=C(Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C11H16ClN5/c1-7(2)15-10(13)17-11(14)16-9-5-3-8(12)4-6-9/h3-7H,1-2H3,(H5,13,14,15,16,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SSOLNOMRVKKSON-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 129
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Proguanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 253,731 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 88,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Proguanil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01131 Proguanil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218065137/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01131 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Antimalarijski agensi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Gvanidini]]</text>
      <sha1>ep7nvfeeh6atkrq5cvmz10zobjg4iqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Profenamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237112</id>
    <revision>
      <id>42662427</id>
      <parentid>42275151</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:25:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3575" sha1="4sg16i94f0o7fbdzc83elo60440hjz7" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Profenamine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Profenamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dibutil, Lysivane, Parcidol, Pardidol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Profenamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 - 2 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 1094-08-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N04
| ATC_suffix        = AA05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3290
| PubChemSubstance  = 46507375
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00392
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3174
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 313639
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1206
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=24 |N=2 |S=1
| molecular_weight  = 312,472
| smiles            = CCN(CC)C(C)CN1C2=CC=CC=C2SC2=CC=CC=C12
| StdInChI          = 1S/C19H24N2S/c1-4-20(5-2)15(3)14-21-16-10-6-8-12-18(16)22-19-13-9-7-11-17(19)21/h6-13,15H,4-5,14H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CDOZDBSBBXSXLB-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 64.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Profenamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 312,472 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 31,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Profenamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00392 Profenamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140423152132/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00392 |date=2014-04-23 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>4sg16i94f0o7fbdzc83elo60440hjz7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prokarbazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237113</id>
    <revision>
      <id>42662434</id>
      <parentid>42279692</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:46:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3679" sha1="j26suc5tkv3y78xqcipn5f08f7q41if" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Procarbazine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Procarbazine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prokarbazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Matulane, Nathulane, Natulan, Natulan hydrochloride
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Procarbazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 671-16-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4915
| PubChemSubstance  = 46507706
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01168
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4746
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07402
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1321
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=19 |N=3 |O=1
| molecular_weight  = 221,299
| smiles            = CNNCC1=CC=C(C=C1)C(=O)NC(C)C
| StdInChI          = 1S/C12H19N3O/c1-9(2)15-12(16)11-6-4-10(5-7-11)8-14-13-3/h4-7,9,13-14H,8H2,1-3H3,(H,15,16)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CPTBDICYNRMXFX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 223
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prokarbazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 221,299 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 53,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Procarbazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01168 Procarbazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109073147/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01168 |date=2014-01-09 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>j26suc5tkv3y78xqcipn5f08f7q41if</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prohlorperazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237116</id>
    <revision>
      <id>42662431</id>
      <parentid>42275155</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:41:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3879" sha1="rd051gk11sy2czy6vmgmklxt5k6eu2x" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Prochlorperazine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Prochlorperazine3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prohlorperazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bayer A 173, Buccastem, Capazine, Combid
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Prochlorperazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno, rektalno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6 - 8 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 58-38-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = AB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4917
| PubChemSubstance  = 46509018
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00433
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4748
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07403
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8435
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 728
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=24 |Cl=1 |N=3 |S=1
| molecular_weight  = 373,943
| smiles            = CN1CCN(CCCN2C3=CC=CC=C3SC3=C2C=C(Cl)C=C3)CC1
| StdInChI          = 1S/C20H24ClN3S/c1-22-11-13-23(14-12-22)9-4-10-24-17-5-2-3-6-19(17)25-20-8-7-16(21)15-18(20)24/h2-3,5-8,15H,4,9-14H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WIKYUJGCLQQFNW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 228
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prohlorperazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 373,943 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 35,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prochlorperazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00433 Prochlorperazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109203807/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00433 |date=2014-01-09 }}

{{Antiemetici}}
{{Antipsihotici}}

[[Kategorija:Antiemetici]]
[[Kategorija:Antipsihotici]]
[[Kategorija:Dopaminski antagonisti]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>rd051gk11sy2czy6vmgmklxt5k6eu2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prokain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237117</id>
    <revision>
      <id>42662432</id>
      <parentid>42299893</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4043" sha1="o40lg1x4rr7bhkjjww8zbue8y03yetj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = procaine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Procainemodel.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prokain
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Allocaine, Anticort, Chloroprocaine Hcl, Diethylaminoethyl P-Aminobenzoate
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Procaine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intramaskularno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7,7 minuta
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 59-46-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C05
| ATC_suffix        = AD05
| ATC_supplemental  = , {{ATC|C01|BA02}}
| PubChem           = 4914
| PubChemSubstance  = 46507724
| IUPHAR_ligand     = 4291
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00721
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4745
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07375
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8430
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 569
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=20 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 236,310
| smiles            = CCN(CC)CCOC(=O)C1=CC=C(N)C=C1
| StdInChI          = 1S/C13H20N2O2/c1-3-15(4-2)9-10-17-13(16)11-5-7-12(14)8-6-11/h5-8H,3-4,9-10,14H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MFDFERRIHVXMIY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 61
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 236,310 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Gentry CL, Lukas RJ: Local anesthetics noncompetitively inhibit function of four distinct nicotinic acetylcholine receptor subtypes. J Pharmacol Exp Ther. 2001 Dec;299(3):1038-48. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11714893 11714893]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 55,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Procaine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00721 Procaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928071338/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00721 |date=2008-09-28 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Anilini]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>o40lg1x4rr7bhkjjww8zbue8y03yetj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prokainamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237118</id>
    <revision>
      <id>42662433</id>
      <parentid>42294738</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:45:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3725" sha1="93kgr2f69g37pk62bq54yxag0bu6vq4" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Procainamide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prokainamid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Biocoryl, Novocainamid, Novocainamide, Novocaine Amide
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Procainamide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intramaskularno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = ~2,5-4,5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 51-06-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = BA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4913
| PubChemSubstance  = 46507313
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01035
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4744
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07401
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8428
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 640
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=21 |N=3 |O=1
| molecular_weight  = 235,325
| smiles            = CCN(CC)CCNC(=O)C1=CC=C(N)C=C1
| StdInChI          = 1S/C13H21N3O/c1-3-16(4-2)10-9-15-13(17)11-5-7-12(14)8-6-11/h5-8H,3-4,9-10,14H2,1-2H3,(H,15,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = REQCZEXYDRLIBE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 165-169
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prokainamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 235,325 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Procainamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01035 Procainamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191206160152/https://www.drugbank.ca/drugs/DB01035 |date=2019-12-06 }}

[[Kategorija:Antiaritmici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Anilini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>93kgr2f69g37pk62bq54yxag0bu6vq4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prokaterol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237120</id>
    <revision>
      <id>42662435</id>
      <parentid>42275157</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:48:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3769" sha1="4i0yqs3qe9se81fd3v3y6j3r9upuv6k" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (±)-Procaterol Enantiomers Structural Formula.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Prokaterol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Procaterol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 72332-33-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = CC08
| ATC_supplemental  = , {{ATC|R03|AC16}}
| PubChem           = 688561
| PubChemSubstance  = 46507907
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01366
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 599984
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=22 |N=2 |O=3
| molecular_weight  = 290,358
| smiles            = CC[C@H](NC(C)C)[C@H](O)C1=C2C=CC(=O)NC2=C(O)C=C1
| StdInChI          = 1S/C16H22N2O3/c1-4-12(17-9(2)3)16(21)11-5-7-13(19)15-10(11)6-8-14(20)18-15/h5-9,12,16-17,19,21H,4H2,1-3H3,(H,18,20)/t12-,16+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FKNXQNWAXFXVNW-BLLLJJGKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Prokaterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 290,358 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 81,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Procaterol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01366 Procaterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131128050216/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01366 |date=2013-11-28 }}

[[Kategorija:Simpatomimetici]]
[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Beta-adrenergički agonisti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>4i0yqs3qe9se81fd3v3y6j3r9upuv6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Platensimicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1272639</id>
    <revision>
      <id>42662287</id>
      <parentid>42299790</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5382" sha1="ftd9eeomvbq2rj4xe676ccrzd25xuse" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08407
|  Name = Platensimicin
|  ImageFile = Platensimycin.PNG
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = Platensimycin 2GFX.png
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6857724
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 5257055
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08407
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 560671
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@]12C[C@]3([H])O[C@@]1(C)C[C@@]1(C2)C=CC(=O)[C@@](C)(CCC(=O)NC2=C(O)C(=CC=C2O)C(O)=O)[C@]31[H]
|  InChI = 1/C24H27NO7/c1-22(7-6-17(28)25-18-14(26)4-3-13(19(18)29)21(30)31)16(27)5-8-24-10-12-9-15(20(22)24)32-23(12,2)11-24/h3-5,8,12,15,20,26,29H,6-7,9-11H2,1-2H3,(H,25,28)(H,30,31)/t12-,15+,20+,22-,23+,24+/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C24H27NO7/c1-22(7-6-17(28)25-18-14(26)4-3-13(19(18)29)21(30)31)16(27)5-8-24-10-12-9-15(20(22)24)32-23(12,2)11-24/h3-5,8,12,15,20,26,29H,6-7,9-11H2,1-2H3,(H,25,28)(H,30,31)/t12-,15+,20+,22-,23+,24+/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = CSOMAHTTWTVBFL-OFBLZTNGSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=24 |H=27 |N=1 |O=7
|  MolarMass = 441,474
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Platensimicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 441,474 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 133,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Platensimycin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08407 Platensimycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304205014/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08407 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Salicilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>ftd9eeomvbq2rj4xe676ccrzd25xuse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prefenska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1272735</id>
    <revision>
      <id>42662394</id>
      <parentid>42304920</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:39:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5073" sha1="d1txhbiodlrdi739rrf7j5l46hix7os" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08427
|  Name = Prefenska kiselina
|  ImageFile = Prephenic acid.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 1028
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 21537271
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08427
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 16666
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@]1(O)C=C[C@@](CC(=O)C(O)=O)(C=C1)C(O)=O
|  InChI = 1/C10H10O6/c11-6-1-3-10(4-2-6,9(15)16)5-7(12)8(13)14/h1-4,6,11H,5H2,(H,13,14)(H,15,16)/t6-,10+
|  StdInChI = 1S/C10H10O6/c11-6-1-3-10(4-2-6,9(15)16)5-7(12)8(13)14/h1-4,6,11H,5H2,(H,13,14)(H,15,16)/t6-,10-
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = FPWMCUPFBRFMLH-HDKIZWTHSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=10 |H=10 |O=6
|  MolarMass = 226,183
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Prefenska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 226,183 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 111,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Prephenic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08427 Prephenic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304211847/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08427 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>d1txhbiodlrdi739rrf7j5l46hix7os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Porfobilinogen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1272737</id>
    <revision>
      <id>42662370</id>
      <parentid>42299836</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4954" sha1="qaaporbhaws4mipk62r4tj6rap60b4t" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02272
|  Name = Porfobilinogen
|  ImageFile = Porphobilinogen.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 487-90-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 1021
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02272
|  KEGG = C00931
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17381
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NCc1ncc(CCC(O)=O)c1CC(O)=O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C10H13N2O4/c11-4-8-7(3-10(15)16)6(5-12-8)1-2-9(13)14/h5H,1-4,11H2,(H,13,14)(H,15,16)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = YPHQRHBJEUDWJW-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=10 |H=14 |N=2 |O=4
|  MolarMass = 225,221
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Porfobilinogen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 225,221 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 116,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Porphobilinogen}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02272 Porphobilinogen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304040908/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02272 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Piroli]]</text>
      <sha1>qaaporbhaws4mipk62r4tj6rap60b4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proflavin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1272833</id>
    <revision>
      <id>42662428</id>
      <parentid>42294735</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:28:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4863" sha1="epjuicd2aovqniw96yjnozt9n1ft7cb" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01123
|  Name = Proflavin
|  ImageFile = Proflavine structure.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = akridin-3,6-diamin
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Isoflav Base, Pro-Gen, Proflavin, Profoliol-B
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 92-62-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 7099
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 6832
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01123
|  KEGG = C11181
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 8452
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = D08
|  ATCCode_suffix = AA02
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NC1=CC2=NC3=C(C=CC(N)=C3)C=C2C=C1
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C13H11N3/c14-10-3-1-8-5-9-2-4-11(15)7-13(9)16-12(8)6-10/h1-7H,14-15H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WDVSHHCDHLJJJR-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=13 |H=11 |N=3
|  MolarMass = 209.2465
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 285
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}
'''Proflavin''' (3,6-diaminoakridin) je topikalni [[antiseptik]] koji se uglavnom koristi kao komponenta zavoja.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Proflavine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01123 Proflavine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140511205046/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01123 |date=2014-05-11 }}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Antiseptici]]
[[Kategorija:Akridini]]</text>
      <sha1>epjuicd2aovqniw96yjnozt9n1ft7cb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Restelica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1449579</id>
    <revision>
      <id>42662272</id>
      <parentid>41450034</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42371-50</username>
        <id>379629</id>
      </contributor>
      <comment>.</comment>
      <origin>42662272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1666" sha1="3ytm2okvtjkbb6m7diw8zbffpvqdafu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto na Kosovu-lat
|mesto=Restelica
|slika=Restelica.JPG ‎ 
|opis_slike=
|grb=
|pokrajina=Kosovo i Metohija
|okrug=Prizrenski
|opština=Gora
|nadm visina=1717
|populacija=
|poštanski kod=
|pozivni broj=
|registarska oznaka=
|gšir=41.9444
|gduž=20.6681
}}
je naselje u [[opština Gora|opštini Gora]] na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]]. Po zakonima privremenih institucija Kosova ovo naselje je u sastavu [[opština Dragaš|opštine Dragaš]]. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Restelica površine 8483 ha. Restelica kod Dragaša je po veličini prvo goransko selo u [[Šar-planina|šarplaninskoj]] župi Gori. Svi toponimi u selu su sačuvali svoj prvobitni slovenski naziv. U Restelici je postojala srpska pravoslavna crkva posvećena Sv. Varvari, za koju predanje kaže da je bila manastir. Očuvano je staro [[pravoslavci|pravoslavno]] groblje. Ovo je najjužnije naselje na Kosovu i jedno od najvećih naselja na Kosovu po površini.

== Demografija ==

Naselje ima [[Goranci|goransku]] etničku većinu.

Broj stanovnika na popisima:

* [[Popis stanovništva 1948. u FNRJ|popis stanovništva 1948. godine]]: 1393
* [[Popis stanovništva 1953. u FNRJ|popis stanovništva 1953. godine]]: 1471
* [[Popis stanovništva 1961. u FNRJ|popis stanovništva 1961. godine]]: 1772
* [[Popis stanovništva 1971. u SFRJ|popis stanovništva 1971. godine]]: 2576
* [[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|popis stanovništva 1981. godine]]: 3476
* [[Popis stanovništva 1991. u Srbiji|popis stanovništva 1991. godine]]: 4274

{{Commonscat|Restelica}}
{{Opština Gora}}

[[Kategorija:Naselja na Kosovu]]
[[Kategorija:Opština Gora]]</text>
      <sha1>3ytm2okvtjkbb6m7diw8zbffpvqdafu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ITD Band</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471199</id>
    <revision>
      <id>42662416</id>
      <parentid>42354365</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:20:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:ITD_band.jpg|ITD_band.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 24 July 2026.</comment>
      <origin>42662416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3417" sha1="9n84cgez7uhfra3btdlxbvrhq3v6psz" xml:space="preserve">'''ITD Band''' je jugoslovenski i hrvatski [[Pop rock|pop-rok]] sastav iz [[Zagreb]]a. Osnovao ga je [[Miroslav Drljača Rus]] 1982. godine.

== Historija ==
ITD Band je osnovao Miroslav Drljača Rus 1982. godine, pošto je napustio sastav Ad Fines. Osim njega, članovi grupe bili su svojevremeno: Branislav Bekić (vokal), Miroslav Budanko (bubnjar), Damir Lipošek (gitarist), Dražen Tomljenović (basist), Branko Kezele (basist), Jadranko Mileusnić, Rastislav Topolski, Nebojša Tepšić i drugi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Grupa je prvi nastup održala u novembru 1982. na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu]]. Početkom 1984. objavila je [[Long play|dugosvirajuću ploču]] (LP) ''Dvadeseti vijek'', sa koje su se istaknule pjesme „Slavenska minijatura” i „Promijeni nešto u sebi”. U pjesmi „Priča sa zapadne strane” s te ploče, grupa je upotrijebila temu iz antiratne pjesme „[[Give Peace a Chance]]” engleskog muzičara [[John Lennon|Johna Lennona]]. U produciranju ploče sudjelovali su Miroslav Rus i Hrvoje Hegedušić, dok je aranžmane uradio gitarist Branko Bogunović.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Grupa je postigla uspjeh nakon izdavanja druge ploče ''Plavi vojnik''. S te ploče posebno se izdvojila pjesma „Rođen u Zagrebu”, zamišljena kao obrada pjesme „[[Born in the U.S.A. (pjesma)|Born in the U.S.A.]]” američkog muzičara [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]]. Grupa je tad rasprodala cijelu dvoranu [[Dom sportova|Doma sportova]] u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Godine 1988. grupa je izdala LP ''Skidam te pogledom'', s kojeg su se izdvojile pjesme „Majko zemljo”, „Lagano umirem”, „Osvajam Beograd” i „Tekila-šila”. Ploču je producirao Branko Bogunović, a kao gost na snimanju sudjelovao je i gitarist [[Albert Lee]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Grupa je 1989. izdala četvrti studijski album ''S ove strane ljubavi'', a na njemu je predstavljen novi pjevač Davor Borna. Na albumu se ponovo našla pjesma „Slavenska minijatura”, obrada narodne pjesme „Kud idemo, tud pjevamo” i „Što to ima u njemu” (obrada pjesme „Always on My Mind”). Produkciju albuma radio je Fedor Boić, klavijaturist grupe. Nakon izdavanja albuma, grupa je prestala raditi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Godine 2006. ITD Band objavio je dupli kompilacijski disk „Sve najbolje”, na kojem sve pjesme grupe pjeva Branislav Bekić.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Godine 2023. ITD Band objavio je pjesmu „Orao nikad ne leti u jatu”, kojom je najavio istoimeni peti studijski album.

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* 1984 – ''Dvadeseti vijek'' ([[Jugoton]])&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/191751768|title=Ex YU rock enciklopedija: 1960–2006|last=Janjatović|first=Petar|date=|publisher=|isbn=978-86-905317-1-4|edition=2. dopunjeno|location=Beograd|oclc=191751768|year=2007}}&lt;/ref&gt;
* 1986 – ''Plavi vojnik'' ([[Suzy]])&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* 1988 – ''Skidam te pogledom'' (Suzy i CBS)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* 1989 – ''S ove strane ljubavi'' (Suzy i CBS)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* 2006 – ''Sve najbolje'' ([[Hit Records]])&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Singlovi ===
* 1986 – „Vojnička” / „Elena”&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.discogs.com/artist/1381415-ITD-Band Diskografija ITD Banda] na [[Discogs]]u

[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>9n84cgez7uhfra3btdlxbvrhq3v6psz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>San Leonino, Siena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2313961</id>
    <revision>
      <id>42662297</id>
      <parentid>42083562</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:42:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscat, slika</comment>
      <origin>42662297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2549" sha1="38ck2zgaazksc1s1fzubehid6k1dqih" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = San Leonino
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Siena (provincija)|Siena]]
| slika               = CastellinaInChiantiSanLeonino2.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 11
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.42003
| gduž                = 11.29725
| nadmorska_visina    = 365
| geonameid           = 8982293
}}

'''San Leonino''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Siena (provincija)|Siena]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 11 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 365 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|San Leonino (Castellina in Chianti)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Siena}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Siena]]</text>
      <sha1>38ck2zgaazksc1s1fzubehid6k1dqih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Concorde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031957</id>
    <revision>
      <id>42662305</id>
      <parentid>42655295</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:16:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>JayCubby</username>
        <id>259676</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Concordeintake.gif]] → [[File:Concordeintake.svg]] SVG copy</comment>
      <origin>42662305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87760" sha1="9kqp0tu7go1sibth5klwpflmwh95s15" xml:space="preserve">{{Infokvir zrakoplov
 |ime=Concorde
 |tip=Nadzvučni putnički avion
 |proizvođač=Aerospatiale-BAC
 |slika=File:Concorde on Bristol.jpg
 |opis slike=Posljednji Concordeov let [[26. novembra]] [[2003]].
 |dizajn=
 |probni let=[[2. marta]] [[1969]].
 |uveden u uporabu=[[21. januara]] [[1976]].
 |proizveden=
 |povučen=[[24. oktobar]] [[2003]].
 |status=povučen iz službe, izložen u više muzeja
 |prvotni korisnik=Air France&lt;br&gt;British Airways&lt;br&gt;'''Ostali korisnici'''&lt;br&gt;Singapore Airlines&lt;br&gt;Braniff International
 |više korisnika= 
 |broj primjeraka=20 (uključujući 2 prototipa i 4 predserijska)&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/850899.stm
|title=Ageing luxury jet
|publisher=BBC News (bbc.co.uk/)
}}&lt;/ref&gt;
 |pojedinačna cijena=
 }}

'''Concorde''' (također ''Aérospatiale-British Aerospace Concorde'') je turboreaktivni nadzvučni putnički [[avion]] (''supersonic transport'' '''SST'''). Bio je rezultat [[Engleska|anglo]]-[[Francuska|francuskog]] dogovora na razini vlada, te zajednički proizvod Aérospatialea i British Aircraft Corporationa. Nakon prvog leta 1969., uveden je u službu 1976. godine, a povučen je iz prometa 2003., nakon 27 godina službe.

Concorde je redovno letio na [[Atlantski ocean|transatlantskim]] linijama sa [[london]]skog [[aerodrom]]a [[Heathrow]] (British Airways) i [[Pariz|pariškog]] [[Paris Charles de Gaulle|Charles de Gaulle]] (Air France) za njujorški [[Internacionalni aerodrom JFK|JFK]] i washingtonski [[Washington Dulles International Airport|Dulles]], rentabilno na rekordnim brzinama, za manje od polovice vremena potrebnog standardnim putničkim zrakoplovima. Concorde je također postavio mnoge druge rekorde, uključujući službene rekorde prema ''Fédération Aéronautique Internationale'' ('''FAI''') za zapadni i istočni let oko svijeta. Bio je uspješniji avion od samo dva nadzvučna putnička zrakoplova koji su ikada konstruirani i uvedeni u promet. Drugi, [[Tupoljev Tu-144]], neslužbeno nazvan ''Konkordsky'' radi evidentne sličnosti s Concordeom, bio je rezultat [[Sovjetski savez|sovjetske]] industrijske špijunaže. Iako je prvi poletio povučen je iz prometa nakon samo pedesetak komercijalnih letova radi kratkog doleta i velike potrošnje goriva.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html
|title=Christening the Concordski
|publisher=TIME (time.com/)
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2010-11-14
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101114103316/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

Sa samo 20 izrađenih komada i vrlo dugim i skupim razvojnim programom, Concorde nije bio komercijalno uspješan projekt, te su samo [[British Airways]] i [[Air France]] odlučili se, uz državne subvencije, na kupnju. Kao rezultat nesreće Air Franceovog leta 4590 u Parizu 25. jula 2000., svjetske ekonomske situacije nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], i drugih faktora, povučen je iz prometa 24. oktobra 2003., dok je zadnji let obavljen 26. novembra iste godine.

Concorde ostaje ikona u povijesti zrakoplovstva, s velikim brojem obožavatelja širom svijeta.

== Razvoj ==
[[Datoteka:02.03.69 1er vol de Concorde (1969) - 53Fi1931 - cropped.jpg|mini|Concorde 001, 2. marta 1969]]
[[Image:Concorde on Bristol.jpg|mini|250px|Concordeov posljednji let, ''G-BOAF'' s [[Heathrow]]a za Bristol,  26. novembra2003. Vidljiv je trup s vrlo niskim otporom zraka.]]
[[Image:Startende Concorde.jpg|mini|desno|250px|Concorde pri polijetanju.]]
[[Image:ConcordePrototype.JPG|mini|desno|250px|Prototip broj 101 izložen u ''Imperial War Museum Duxford'', u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].]]
[[Image:concorde g-boab in storage arp.jpg|mini|desno|250px|Concorde ''G-BOAB'' na [[london]]skom [[Heathrow]]u nakon povlačenja svih Concordea iz prometa. Ovaj je zrakoplov letio 22 296 sati između svog prvog leta 1976., i posljednjeg 2000.]]

Kasnih 1950-ih [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]], [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski savez]] razmatrali su mogućnost razvoja nadzvučnog prijevoza. Britanska ''Bristol Aeroplane Company'' i francuska ''Sud Aviation'' radile su na svojim projektima nazvanima ''Bristol Type 223'' i ''Super-Caravelle'', u oba slučaja obilno financiranima od državnih vlada.&lt;ref name=&quot;concordesst.com&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/eh1.html#a
|title=Concorde history, early history, begginings The British concept
|publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2011-01-24
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110124174147/http://concordesst.com/history/eh1.html#a
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Britanski dizajn s tankim delta krilima (baziran na radu njemačkog stručnjaka za aerodinamiku Dietricha Küchemanna) bio je namjenjen avionu za transatlantske letove s kapacitetom od cca 100 ljudi, dok su francuzi radili na zrakoplovu srednjeg doleta.

Oba su projekta ranih 1960-ih bila spremna za izradu prototipova, ali troškovi su bili toliko veliki da je britanska vlada zatražila od ''British Aircraft Corporation'' da potraži međunarodnu suradnju.&lt;ref name=&quot;concordesst.com&quot;/&gt; Projekt je predložen mnogim zemljama no samo je Francuska pokazala stvarno zanimanje. Razvojni projekt dogovoren je kao međunarodni ugovor između dvije države i uključivao je klauzulu, traženu od Britanije, koja je nametala teške penale u slučaju otkazivanja projekta. Nacrt ugovora potpisan je 28. novembra 1962. U to doba obije kompanije doživjele su integraciju, te je kao uzrok toga Concorde bio projekt između kompanija ''British Aircraft Corp''. i ''Aerospatiale''.

Isprva, novi je konzorcij namjeravao proizvesti dvije verzije zrakoplova, jedan dugog i jedan kratkog doleta. Potencijalni kupci međutim nisu pokazali interes za verziju kratkog doleta, te se od toga odustalo. Konzorcij je osigurao narudžbe (tj. neobavezne opcije) za više od 100 verzija zrakoplova dugog doleta od tadašnjih vodećih zrakoplovnih kompanija: [[Pan American World Airways|Pan Am]], [[British Overseas Airways Corporation|BOAC]] i Air France bili su početni kupci, svaki sa šest naručenih jedinica. Ostali naručioci bili su [[Panair do Brasil]], [[Continental Airlines]], [[Japan Airlines]], [[Lufthansa]], [[American Airlines]], [[United Airlines]], [[Air Canada]], [[Braniff International Airways|Braniff]], [[Singapore Airlines]], 
[[Iran Air]], [[Olympic Airways]], [[Qantas Airways|Qantas]], [[Civil Aviation Administration of China|CAAC]], [[Middle East Airlines]] i [[Trans World Airlines|TWA]].

Zrakoplov je u Britaniji isprva nazivan francuskim imenom &quot;Concorde&quot;, ali to je službeno promijenio britanski premijer [[Harold Macmillan]] u &quot;Concord&quot;, kao odgovor na navodno omalovažavanje od strane [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]]. 1967. na predstavljanju zrakoplova u [[Toulouse]]u, britanski ministar tehnologije Tony Benn najavio je povratak naziva na &quot;Concorde&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.guardian.co.uk/business/2003/oct/17/theairlineindustry.g21
|title=Sonic booms and that 'e' on the end
|publisher=Guardian (.guardian.co.uk/)
}}&lt;/ref&gt; što je izazvalo nacionalističko brujanje, utihnuto kad je Benn izjavio da dodatno ''&quot;e&quot;'' predstavlja ''Excellence'' (izvrsnost), Englesku, Europu, i ''Entente cordiale'' 
(prijateljski dogovor među državama). U svojim memoarima napisao je o primitku pisma gnjevnog škota koji tvrdio: &quot;govorite i ''&quot;E&quot;'' za Englesku, ali dio je izrađen i u [[Škotska|Škotskoj]]&quot;. Uzevši u obzir škotski doprinos izradi nosnog konusa Concordea, Benn je odgovorio da je ''&quot;E&quot;'' također i za ''Écosse'' ([[Francuski jezik|francuski]] naziv za Škotsku).

Izrada dva prototipa započela je februara 1965. 001, kojeg je gradio Aerospatiale u Toulouseu i 002, proizvod BAC-a u Filtonu kraj Bristola. 001 prvi je obavio pokusni let 2. marta 1969., s pilotom Andreom Turcatom, te je prvi [[nadzvučni let]] postigao 1. listopada. Prvi Concorde izrađen u Britaniji, kojim je upravljao Brian Trubshaw,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/2/newsid_2514000/2514535.stm
|title=1969: Concorde flies for the first time
|publisher=BBC News (bbc.co.uk/)
}}&lt;/ref&gt; letio je iz Filtona u Fairford 9. travnja 1969. Kako je program letova napredovao, 001 je 4. oktobra 1971. poslan na promotivno putovanje. 002, 2. juna 1972. također je upućen na letove, najprije na turneju po [[Bliski istok|bliskom istoku]] i iduće godine u Sjedinjene Države kada je prvim slijetanjem otvorio novi aerodrom u Dallasu.

Ta putovanja dovela su novih 70 narudžbi, ali serija faktora uzrokovala je iznenadno otkazivanje većeg broja naručenih zrakoplova: Energetska kriza 1973., akutne financijske teškoće mnogih zrakoplovnih kompanija, nesreća konkurentskog Tupoljeva Tu-114 na zrakoplovnom sajmu na pariškom 
Le Bourgetu, briga za okoliš vezana uz probijanje zvučnog zida, zagađenje zvukom i gorivom pri polijetanju. Samo Air France i British Airways (nasljednik BOAC-a) odlučili su poštovati narudžbe, s državnim vladama koje su zadržavale sve eventualne profite. U slučaju British Airwaysa, 80% profita zadržavala je britanska vlada do 1984., dok je trošak nabave aviona bio pokrivan državnom subvencijom.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#6
|title=Frequently Asked Questions
|publisher=British Airways (britishairways.com/)
}}&lt;/ref&gt;

Sjedinjene Države otkazale su svoj program razvoja nadzvučnog putničkog zrakoplova 1971. Predložena su dva projekta: [[Lockheed L-2000]], nalik na veći Concorde, bio je odbijen radi prihvaćanja bržeg [[Boeing 2707|Boeinga 2707]], s kapacitetom 300 putnika i promjenjivom geometrijom krila. Druge zemlje, kao [[Indonezija]] ili [[Indija]], zabranile su prelete Concordea radi navodnog zagađenja zvukom.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/sia.html
|title=British Airways - Singapore Airlines joint services
1977-1980
|publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2008-08-19
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080819231821/http://www.concordesst.com/history/events/sia.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Obije europske kompanije nastavile su od 1974. nadalje s testiranjima i demonstrativnim letovima. Rekordi postavljeni na testiranjima do danas nisu nadmašeni; prototipi, predproizvodni modeli i prvi serijski proizvedeni primjerci obavili su 5335 sati leta, od toga 2000 sati nadzvučnog leta. Cijena pojedinog zrakoplova 1977. bila je [[Britanska funta|£]]23 000 000 ([[Američki dolar|$]]46 000 000). Troškovi razvoja bili su šest puta veći od predviđenoga.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n
|title=Counting the cost
|publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2020-04-24
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

== Dizajn ==
Concorde je zrakoplov sa šiljastim zaobljenim dvostrukim delta krilima (''&quot;OG delta wing&quot;'') s četiri motora ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'', čiji se razvoj temeljio na motorima razvijenima za strateške bombardere [[Avro Vulcan]]. Motori su bili zajednički projekt britanskog Rolls-Roycea i francuske SNECMA-e. Također, to je bio prvi civilni zrakoplov s analognim [[Komande leta|fly-by-wire]] upravljačkim sistemom, i prvi sa spuštajućim prednjim nosom radi bolje vidljivosti pri polijetanju i slijetanju.

Glavni dizajner projekta bio je Pierre Satre, s Archibaldom Russellom kao zamjenikom.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html
|title=Sir Archibald Russell - Aircraft Engineer
|publisher=www.rpec.co.uk/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2011-10-05
|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005024912/http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html
|dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

Ove i druge značajke omogućavale su prosječnu brzinu krstarenja od 2.02 Macha ili oko 2140 [[km/h]], s maksimalnom visinom leta od 18 300 [[metar|m]], dvostruko više u odnosu na konvencionalne avione. Prosječna brzina slijetanja od 298&amp;nbsp;km/h bila je relativno visoka.

Concorde je prokrčio put mnogim novim tehnologijama.

Za visoku brzinu i optimizaciju leta:

* Dvostruka delta šiljasta zaobljena krila.
* ''Inlet ramps'' (profili na otvorima motora) promjenjivog nagiba kontrolirani kompjutorom.&lt;ref name=&quot;Supersonic Dream&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html
|title=Supersonic Dream
|publisher=www.pbs.org/
}}&lt;/ref&gt;
* Mogućnost trajnog nadzvučnog leta bez dodatnog sagorijevanja goriva u motorima (''Supercruise'').
* ''Thrust-by-wire'' motori, prethodnici današnjih motora upravljanih ''[[FADEC]]''-om.&lt;ref name=&quot;Supersonic Dream&quot;/&gt;
* Nos promjenjivog nagiba radi bolje vidljivosti pri slijetanju.

Za smanjenje težine i poboljšane performanse:

* Brzina krstarenja 2.04 maha&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/performance.html
|title=Performance, Airspeed, and Altitude Limits
|publisher=concordesst.com
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-03-08
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100308142943/http://www.concordesst.com/performance.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; (2200&amp;nbsp;km/h) radi optimalne potrošnje goriva (nadzvučni aerodinamički otpor minimalan premda turboreaktivni motori imaju manju potrošnju na velikim brzinama).
* Većinom aluminijska konstrukcija radi male težine i relativno konvencionalne izrade (veće brzine isključile bi upotrebu tog materijala).
* Autopilot i automatsko podešavanje snage (potiska) motora omogućavaju automatsku kontrolu zrakoplova od penjanja do slijetanja.
* Električni analogni ''fly-by-wire'' kontrolni sustavi leta.
* Multifunkcionalne upravljačke površine.
* Visokotlačni hidraulički sistem od 28 MPa za lakše hidrauličke sistemske komponente.
* Sustav elektroničkih kočnica ''brake-by-wire''.
* Razmještaj goriva oko trupa radi kontole centra ravnoteže.
* Dijelovi izrađeni glodanjem iz jednog komada radi smanjenja broja dijelova, smanjenja težine i povećanja čvrstoće.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/wing.html
|title=Techical specifications, the delta wing
|publisher=concordesst.com
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2015-04-09
|archive-url=https://web.archive.org/web/20150409054303/http://www.concordesst.com/wing.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; 
* Nedostatak pomoćnog motora (kao generatora), radi korištenja Concordea samo na velikim aerodromima gdje je uvijek na rasploganju vanjsko napajanje.

Glavno je nasljeđe razvojnog programa Concordea u iskustvu stečenom za kasnije projektiranje i izradu zrakoplova konzorcija [[Airbus]].&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html
|title=NOVA transcript
|publisher=www.pbs.org/]}}&lt;/ref&gt; Sudjelovanje [[Snecma Moteurs]]a u programu pripremilo je ulazak te kompanije u dizajn i proizvodnju motora za civilne avione, što je Snecma-i zajedno s [[General Electric]]om otvorilo put ka osnivanju ''CFM Internationala'' i proizvodnji uspješne serije motora ''CFM International CFM56''.

Premda je Concorde kada je 1970-ih uveden u promet bio tehnološki izvanredno napredan, 30 godina kasnije njegov cockpit, s analognim indikatorima i prekidačima, izgledao je zastarjelo. Bez stvarne konkurencije, nije bilo komercijalnog pritiska za tehnološkom nadogradnjom s najnovijom avionikom ili komforom u [[Putnička kabina aviona|putničkoj kabini]] kao u zrakoplovima iz istog doba, npr. [[Boeing 747|Boeingu 747]].

Ključni partneri ''BAC'' (kasnije ''BAE systems'') i ''Aerospatiale'' (kasnije spojen u ''EADS'') bili su zajednički vlasnici Concordeovog homologacijskog lista. Formiranjem ''Airbus SAS''-a, nadležnost za homologacijski list transferirana je na Airbus.

== Glavni problemi riješeni u projektu ==
[[Image:2001concordewingduxfordJM.jpg|mini|250px|''G-AXDN'', u muzeju u Duxfordu. Mlaznice motora.]]
Više tehničkih problema riješeno je za vrijeme razvoja i ispitivanja Concordea.

===Kretanje hvatišta aerodinamičke sile===
Kada kod ubrzanja aviona brzina pređe [[kritični Mach broj]] (kada na bilo kojem malom dijelu konstrukcije aviona brzina struje zraka pređe [[brzina zvuka|brzinu zvuka]]), hvatište aerodinamičke sile pomiče se unazad. Pri tome težište aviona ostaje gdje jest, te se stvara moment oko poprečne osi koji spušta nos aviona. Inženjeri su dizajnirali krila posebnog oblika da se smanji taj pomak hvatišta aerodinamičke sile. Ipak, ostao je pomak od oko 2 metra, što bi se moglo uravnotežiti trimerom na kormilu visine, ali to bi pri takvim brzinama prouzročilo dramatično povećanje aerodinamičkog otpora. Umjesto toga, Concorde je opremljen sustavom koji razmješta gorivo uzduž trupa aviona prilikom ubrzavanja odnosno usporavanja, čime se premješta i težište aviona, i tako uravnotežuje poprečni moment nastao pomicanjem hvatišta aerodinamičke sile.

===Motori===
Radi ekonomske održivosti, Concorde je morao letjeti na razumno duge distance, što je zahtjevalo malu potrošnju. Za optimalan nadzvučni let bili su uzeti u obzir turboventilatorski motori, ali od toga se odustalo radi velikog promjera takvih motora koji bi izazvao veliki aerodinamički otpor. Ustanovljeno je da su turboreaktivni motori najbolji izbor,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html
|title=Rolls Royce Olympus history
|publisher=www.wingweb.co.uk/]
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2008-05-03
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080503221132/http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;
te je odabran motor ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'' s dvostrukim kompresorom, verzija motora razvijenog za strateški bombarder [[Avro Vulcan]], kasnije razvijenog u nadzvučni motor s dodatnim sagorijevanjem, te potom prilagođen Concordeu.

[[Image:Concordeintake.svg|mini|250px|Shema Concordeovog sistema platformi.]]
[[Image:Concorde Ramp.jpg|mini|250px|Concordeov sistem platformi.]]

Dizajn ulaznih otvora na motorima bio je presudan. Svi konvencionalni mlazni motori mogu primati zrak samo pri brzinama od oko Mach 0.5, te se radi toga zrak mora usporiti s Mach 2.0 pri ulasku u otvore. Concorde je posebno morao kontrolirati udarne valove tih redukcija brzine zraka radi izbjegavanja oštećenja motora. To je omogućeno parom ploča na otvorima motora (''intake ramp'') i dodatnim zakrilcem čija se pozicija radi usporenja zraka mijenja tijekom leta. Ploče su bile na vrhu kućišta motora i pomicane prema dole, te je dodatno zakrilce pomicano gore i dole, što je zraku omogućavalo da struji unutra ili van. Za vrijeme polijetanja, kada su motori pod velikim opterećenjem, ploče su bile u ravnom položaju, a dodatno zakrilce uvučeno radi veće potrebe motora za zrakom. Pri ubrzavaju prema Mach 0.7 zakrlice se zatvaralo; pri brzini Mach 1.3 ploče su počele djelovati, uklanjajući zrak iz motora koji je tada korišten za presurizaciju kabine. Pri brzini Mach 2.0 ploče su pokrile polovicu njihove moguće distance. Također su olakšavale posao kompresorima jer nisu samo komprimirale zrak već su povećavale i temperaturu zraka.

Kvar motora stvara velike probleme na konvencionalnim podzvučnim zrakoplovima; avion ne gubi samo potisak na toj strani, već je motor i veliki izvor aerodinamičkog otpora, što uzrokuje zakretanje i naginjanje u smjeru pokvarenog motora. Da se pri nadzvučnim brzinama to dogodilo Concordeu, u teoriji bi izazvalo katastrofalni lom strukture. Kako pri kvaru motor nema potrebe za zrakom, neposredni efekt kvara motora na Concordeu bio bi otvaranje dodatnog zakrilca i puna ekstenzija ploča, koje bi skretale zrak ispod motora, poništavajući efekt otpora pokvarenog motora. Na testiranjima Concorde je bio sposoban zatvoriti oba motora na istoj strani aviona pri brzini Mach 2 bez ikakvih problema u kontroli.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html
|title=Concorde was tested with both engines on one wing shutdown successfully
|publisher=www.concordesst.com/]
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2020-04-24
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Zrakoplov je koristio dodatno sagorijevanje pri polijetanju i krozzvučnoj akceleraciji između Mach 0.95 i 1.7, dok je bilo isključeno u svim ostalim slučajevima. Motori su bili sposobni dostići Mach 2 bez dodatnog sagorijevanja, ali otkriveno je da se na taj način troši više goriva, jer zrakoplov znatno više vremena leti u visokom krozzvučnom aerodinamičkom otporu, iako dodatno sagorijevanje ima relativno veliku potrošnju.

Radi velike potrošnje mlaznih motora pri niskim brzinama, Concorde je trošio dvije tone goriva rulanjem po pisti.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/5195964.stm
|title=Are the skies turning green?
|publisher=BBC News (bbc.co.uk/)]}}&lt;/ref&gt; Kao štednja goriva samo su dva vanjska motora bila uključena nakon slijetanja. Potisak dva motora bio je dovoljan za rulanje do platforme radi male težine zrakoplova nakon slijetanja.

S druge strane, pri brzinama od Mach 2, Concordeovi mlazni motori bili su potrošnjom najefikasniji na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html
|title=Nova Transcripts
|publisher=pbs.org/]}}&lt;/ref&gt;

===Problemi zagrijavanja===
Pored motora, najtopliji je dio strukture bilo kojeg nadzvučnog zrakoplova nosni konus. Inženjeri su namjeravali upotrijebiti ([[duraluminij]]) aluminij kroz cijeli trup radi iskustva s radom, troškova i lakog oblikovanja tog materijala. Najviša temperatura koju aluminij može podnijeti kroz radni vijek zrakoplova je 127&amp;nbsp;°C, što je maksimalnu brzinu ograničavalo na Mach 2.02.

Concorde je prolazio kroz dva ciklusa zagrijavanja i hlađenja tijekom leta, isprva hlađenja pri postizanju visine, potom zagrijavanja nakon postizanja nadzvučne brzine. Obrnuto se događalo prilikom spuštanja i usporavanja, što se moralo uzeti u obzir pri izradi strukture. Izrađen je skupi ispitni stol koji je permanentno zagrijavao i hladio dio krila u prirodnoj veličini, te su povremeno ispitivani uzorci metala. Testiranje je stvaralo milijune [[Britanska funta|funti]] troška godišnje.

Radi zagrijavanja koje je generirala kompresija zraka za vrijeme nadzvučnog leta, trup se produžavao do 300&amp;nbsp;mm. Najočitija manifestacija tog produženja bio je razmak koji se stvarao u pilotskoj kabini između konzole inženjera leta i pregrade. Na svim Concordeima koji su nadzvučno letjeli prije povlačenja iz prometa, inženjeri leta svoje su kape postavili u taj razmak prije hlađenja, te su kape ostale tako do danas.

Da bi se kabina održavala hladnom, Concorde je koristio gorivo kao hladnjak za vrućinu iz klimatizacije. Ista metoda korištena je i za hlađenje hidraulike. Za vrijeme nadzvučnog leta pozori u cockpitu postajali su prevrući da bi ih se dotaklo.

Concorde je također imao restrikcije s livrejom; većina površine morala je biti obojana s posebnom visoko sjajećom bijelom bojom da se izbjegne pregrijavanje aluminijske strukture radi nadzvučnih efekata zagrijavanja pri brzini od Mach 2.
&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/orders.html
|title=ConcordeSST: orders
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-04-07
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100407184826/http://www.concordesst.com/history/orders.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Ipak, 1996., Air France nakratko je obojao svoj ''F-BTSD'' u većinom plavu livreju (s iznimkom krila) kao dio promotivnog ugovora s [[Pepsi]] Cola-om. U toj shemi Air Franceu je savjetovano da brzinu od Mach 2 ne održava duže od 20 minuta odjednom, ali nije bilo restrikcija za brzine ispod Mach 1,7. ''F-BTSD'' je izabran za promociju jer taj zrakoplov tada nije bio predviđen za dugačke letove koji bi zahtjevali dugotrajnu aktivnost na Mach 2.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html
|title=Pepsi Concorde - F-BTSD 1996
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-04-22
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100422221741/http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

===Strukturalni problemi===
Radi velikih brzina na kojima je letio, snažne sile djelovale su na strukturu zrakoplova za vrijeme okretanja i naginjanja. To je uzrokovalo savijanje i distorzije strukture, što je riješeno neutraliziranjem vanjskih elevona pri velikim brzinama. Samo unutarnji elevoni, pričvršćeni na najsnažnijim dijelovima krila, aktivni su pri velikim brzinama.

Dodatno, relativno mala visina uzrokovala je veće svijanje zrakoplova, posebno za vrijeme polijetanja, te su piloti tome mogli posvjedočiti ukoliko su pogledali unatrag u kabinu, no bilo je manje vidljivo iz kuta gledanja većine putnika. Kabine i Air Francea i British Airwaysa bile su podijeljene sredinom dužine pregradama i toaletima radi smanjenja izgleda &quot;dugačke cijevi&quot; putnicima na kraju aviona.

===Kočnice i stajni trap===
Radi relativno visoke prosječne brzine polijetanja od 400&amp;nbsp;km/h, Concordeu su bile potrebne snažne kočnice. Koristio je [[ABS]] sistem, koji je sprečavao blokadu kotača s kočenjem na maksimumu snage, što je omogućavalo veće usporavanje i bolju kontrolu, posebno u [[Kiša|kišnim]] uvjetima. Ugljične kočnice, koje je razvio Dunlop, mogle su Concorde, težak do 185 tona pri brzini od 305&amp;nbsp;km/h,  zaustaviti nakon odustajanja polijetanja unutar jedne milje (1600 m). Takav manevar dovodio bi 
temperaturu kočnica na 300&amp;nbsp;°C-500&amp;nbsp;°C, što je zahtjevalo nekoliko sati hlađenja.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/gear.html
|title=CONCORDE SST : Landing Gear
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-09-27
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100927195437/http://www.concordesst.com/gear.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Još jedan problem pri razvoju Concordea bio je [[stajni trap aviona|stajni trap]]. Ustanovljeno je da stajni trap mora biti vrlo snažan radi izvanrednih opterećenja prouzročenih visokim napadnim kutem koji je Concordeu radi svojih delta krila potreban za uzlijetanje. To je povečalo težinu i zahtjevalo veće promjene u projektu.

Zanimljivo je da bi se glavni stajni trap u slučaju da se samo savio prema unutra radi uvlačenja, sudario i prignječio sam sa sobom. Zajednička dužina oba stajna trapa veća je nego razmak između korijena trapova. Taj problem riješen je vertikalnim uvlačenjem, te potom svijanjem unutra radi smještanja u utrobu krila i trupa.

===Dolet===
Od Concordea se zahtijevao neprekidni let između Londona i New Yorka ili Washingtona, te da bi se to postiglo dizajneri su Concordeu podarili najveći dolet među svim nadzvučnim zrakoplovima. To je postignuto kombinacijom temeljitog razvoja motora radi male potrošnje pri nadzvučnim brzinama, vrlo pomnim razvojem oblika krila radi povoljnog omjera uzgona i otpora, s relativno skromnim korisnim teretom, velikim kapacitetom goriva, te pomicanjem goriva radi trimanja zrakoplova bez uvođenja dodatnog otpora.

Unatoč tome, ubrzo nakon što je Concorde počeo letjeti, dizajniran je &quot;B&quot; model s neznatno većim kapacitetom goriva i neznatno širim krilima s pretkrilcima radi poboljšanja aerodinamičkih performansi pri svim brzinama, te snažnijim motorima bez zaglušujučeg zvuka, bučnog i goriva žednog dodatnog sagorijevanja. Te modifikacije omogućavale su 500&amp;nbsp;km veći dolet s većim korisnim teretom, što je otvaralo mogućnost novih komercijalnih ruta, no od toga se odustalo radi slabe prodaje Concordea.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/concordeb.html
|title=CONCORDE Model &quot;B&quot;
|publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

===Povećano izlaganje zračenju===
Pri velikim visinama na kojima je Concorde letio, putnici su primali skoro dvostruko više strujanja izvanzemaljskog [[Ionizacija|ionizirajućeg]] zračenja u odnosu na putnike na konvencionalnim letovima dugog doleta. Međutim, radi proporcionalnog smanjenja vremenskog trajanja leta, ukupna ekvivalentna doza zračenja bila je manja u odnosu na konvencionalni let na istu udaljenost.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.britishairways.com/travel/healthcosmic/public/en_gb#4
|title=Cosmic radiation
|publisher=British Airways}}&lt;/ref&gt; Izvanredna solarna aktivnost dovela je do povećanja incidenta zračenja, te je pilotska kabina imala radiometar i uređaj za mjerenje brzine smanjena zračenja. Ako je zračenje bilo prejako, 
Concorde se spuštao ispod 14 000 m. Indikator smanjenja zračenja pokazivao je mora li se zrakoplov dalje spuštati, što je smanjivalo količinu vremena na nesigurnim visinama.

===Presurizacija kabine===
[[Image:ConcordeFuselageSinsheim.jpg|mini|250px|Concordeov trup.]]
Kabine putničkih zrakoplova uobičajeno su presurizirane na elevaciju od 1800–2400 m, dok avion leti znatno više. Presurizacija na Concordeu bila je podešena na nižem kraju tog raspona, no neki putnici osjećali su teškoće čak i u tom slučaju. Iznenadni pad tlaka u kabini opasan je za sve putnike i posadu. Concordeova najveća visina krstarenja bila je 18 000 m (mada je uobičajena visina na letu između Londona i New Yorka bila 17 000 m); dok podzvučni putnički zrakoplovi uobičajeno krstare na 12 000 m. Iznad 15 000 m, pomanjkanje tlaka omogućilo bi &quot;vrijeme korisne svijesti&quot; čak i uvježbanom sportašu ne više od 10-15 sekundi. Lom kabine mogao bi tlak smanjiti čak ispod tlaka vanjskog ambijenta radi efekta venturi, jer je zrak isisan van kroz otvor. Na Concordeovoj visini gustoća zraka vrlo je niska; lom kabine rezultirao bi tako ozbiljnim gubitkom tlaka da maske za kisik za slučaj opasnosti instalirane na drugim putničkim mlažnjacima nebi bile djelotvorne, te bi putnici ubrzo pretrpjeli [[Hipoksija|hipoksiju]], unatoč kratkom vremenu djelovanja. Radi toga je Concorde bio opremljen malim prozorima da bi se smanjila stopa gubitka u slučaju pukotine, rezervnim dovodom zraka za povećanje tlaka kabine, i procedurom brzog poniranja radi dovođenja zrakoplova na sigurne visine. ''FAA'' nametao je minimalne stope poniranja za zrakoplove ali uzevši u obzir Concordeove više operative visine, zaključeno je da bi najbolji odgovor na gubitak tlaka bilo naglo poniranje. Piloti su imali pristup ''CPAP''-u, (''Continuous Positive Airway Pressure'' - Trajni pozitvni pritisak zraka) opremljenim maskama koje su ubrizgavale kisik na visokom tlaku u pluća pilota.

===Spušteni nos===
Concoredov čuveni spušteni nos bio je kompromis između potrebe za aerodinamičkim oblikom radi smanjenja otpora i povećanja aerodinamičke djelotvornosti u letu i potrebe za jasnom vidljivošću kod pilota za vrijeme rulanja, polijetanja i slijetanja. Zrakoplov s delta krilima polijeće i slijeće s visokim napadnim kutem (visoki kut nosa) u uspoređenju s ostalim konfiguracijama, radi uzgona kakvog generisaju takva krila. Zašiljeni nos onemogućio bi kod pilota preglednost pista i rulnica, te je Concordeov nos dizajniran za razne pozicije u različitim postupcima. Spuštajući nos bio je praćen pokretnim vjetrobranom koji se uvlačio u nos prije spuštanja samoga nosa. Kada je nos podignut natrag u horizontalu, vjetrobran je ponovo izvučen van ispred drugog vjetrobrana 
pilotske kabine radi aerodinamičke djelotvornosti u letu.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/nose.html
|title=Droop Nose System
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-10-28
|archive-url=https://web.archive.org/web/20101028024256/http://concordesst.com/nose.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Regulator u cockpitu omogućavao je uvlačenje nazdvučnog vjetrobrana i spuštanje nosa na 5° ispod standardne horizontalne pozicije radi rulanja i polijetanja. Nakon polijetanja i udaljavanja od aerodroma, nos i vjetrobran su podizani. Kratko prije slijetanja, nazdvučni vjetrobran ponovo je uvlačen i nos spuštan na 12.5° ispod horizontale radi maksimalne vidljivosti, te je nakon slijetanja nos podizan na poziciju pet stupnjeva radi izbjegavanja mogućih oštećenja.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;/&gt;
U rijetkim slučajevima zrakopov bi polijetao s potpuno spuštenim nosom.
&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/209.html
|title=Aircraft Number 209
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-07-21
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100721024543/http://www.concordesst.com/209.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Krajnja moguća pozicija za uvučeni nadzvučni vjetrobran bila je u nosu u standardnoj horizontalnoj poziciji. Takav raspored korišten je za čišćenje vjetrobrana ili za kratke podzvučne letove.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;/&gt;

Dva prototipa imala su samo dvije fiksne staklene rupe na uvlačećim vizirima.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/002/002detail.html British Prototype 002 : G-BSST page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101028173517/http://concordesst.com/002/002detail.html |date=2010-10-28 }}, [http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg Exterior image of G-BSST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100303162908/http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg |date=2010-03-03 }}, Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, UK.&lt;/ref&gt; Američka Savezna Zrakoplovna Uprava (''Federal Aviation Administration'') prigovorila je takvoj restriktivnoj vidljivosti i zatražila drukčiji dizajn prije nego što dozvoli Concordeu korištenje američkih aerodroma, što je dovelo do drukčijeg dizajna vizira na avionima u serijskoj proizvodnji i na četiri prototipa (101, 102, 201, i 202)

== Operativna karijera ==
Redovni letovi započeli su 21. januara 1976. na rutama [[London]]-[[Bahrain]] i [[Paris]]-[[Rio de Janeiro]] (preko [[Dakar]]a). [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres Sjedinjenih Država]] zabranio je slijetanje Concordeu u [[SAD]], uglavnom iz protesta građana radi nadzvučnog buma, što je spriječilo pokretanje željene transatlantske rute. Ipak, američki savezni tajnik za transport, William Coleman, dodijelio je Concordeu posebnu dozovolu za slijetanje na washingtonski aerodrom ''Dulles International'', te su Air France i British Airways simultano započeli službu za Dulles 24. maja 1976.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/events2.html
|title=START OF CONCORDE SERVICES 21st January 1976
|publisher=concordesst.com/
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2015-06-23
|archive-url=https://web.archive.org/web/20150623231726/http://www.concordesst.com/history/events/events2.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

[[Image:Concorde 1977.jpg|mini|desno|250px|Concorde 1977.]]
Kada je februara 1977. ukinuta američka zabrana na njujorškom aerodromu ''JFK'', grad New York zabranio je Concorde lokalno. Zabrani je došao kraj 17. oktobra 1977. kada je Vrhovni sud SAD-a odbacio poništiti odluku nižeg suda i odbio napore lučke uprave New Yorka i New Yerseya za nastavljanjem zabrane (izveštaj o buci primjetio je da je [[Air Force One]], u to doba [[C-137 Stratoliner|Boeing VC-137]], bio glasniji od Concordea za vrijeme podzvučnog leta, te za vrijeme polijetanja i slijetanja.).
&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html
|title=Smooth Landing For the Birds
|publisher=TIME (time.com/)
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2010-10-22
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022161710/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

Redovni letovi iz Pariza i Londona za njujorški ''JFK International Airport'' započeli su 22. novembra 1977. Brojevi leta British Airwaysa bili su uglavnom &quot;BA001&quot; (London - New York), &quot;BA002&quot; (New York - London), &quot;BA003&quot; (London - New York) i &quot;BA004&quot; (New York - London), dok su brojevi leta Air Francea bili &quot;AF001&quot; (New York - Paris) i &quot;AF002&quot; (Paris - New York). 1977. British Airways i [[Singapore Airlines]] dijelili su Concorde za letove između Londona i Singapura (''Singapore International Airport''), preko [[Bahrein|Bahraina]]. Zrakoplov, BA ''G-BOAD'', bio je obojen u ''Singapore Airlines'' livreju s lijeve strane i British Airways s desne strane.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/210.html
|title=Aircraft Number 210
|publisher=concordesst.com/)
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2015-05-09
|archive-url=https://web.archive.org/web/20150509053450/http://www.concordesst.com/210.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;
Služba je prekinuta nakon tri povratna leta radi žalbe [[Malezija|malezijske]] vlade na buku; mogla je biti ponovo uspostavljena jedino zaobilaženjem malezijskog zračnog prostora 1979. godine. Nesuglasice s [[Indija|Indijom]] spriječile su postizanje nadzvučnih brzina u indijskom zračnom prostoru, te je ruta proglašena neodrživom i prekinuta 1980. Za vrijeme [[Meksiko|meksičkog]] naftog buma, Air France letio je Concordeom dvaput tjedno za aerodrom u [[Mexico City]]ju ''Benito Juárez International Airport'', preko Washingtona ili New Yorka od septembra 1978. do novembra 1982. Tadašnja svjetska ekonomska kriza rezultirala je ukidanjem te rute te su posljednji letovi bili skoro prazni. Put između Washingtona ili New Yorka i Mexico Cityja sadržavao je usporavanje s Mach 2.02 na Mach 0.95 prilikom preleta [[Florida|Floride]] radi izbjegavanja nezakonitih nadzvučnih bumova; te potom ubrzavanje na Mach 2.02 iznad Meksičkog 
zaljeva. U Air Franceu očito nisu nikada shvatili da se ta procedura mogla izbjeći letom između Miamija i Biminija na [[Bahami]]ma, te skretanjem zapadno oko Key Westa. British Airways tu novu rutu primjenio je 1. aprila 1989. s ''G-BOAF'', na čarteru oko svijeta. Concorde se povremeno vraćao u to područje na sličnim čarterima za Mexico City i [[Acapulco]].

Od 1978. do 1980. ''Braniff International Airways'' unajmio je deset Concordea,&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/history/events/braniff.html
|title=Braniff Airways - British Airways / Air France joint services 1979-1980
|publisher=concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt; po pet od Air Francea i British Airwaysa, te su bili korišteni s podzvučne letove između Dallas-Fort Wortha i Washington Dullesa s Braniffovim posadama. Posade Air Francea i British Airwaysa preuzimale su za nadzvučne letove za London i Pariz. Zrakoplovi su bili registrirani i u SAD-u i u matičnim zemljama: naljepnica je prekrivala europsku registraciju na nekoliko sati za vrijeme korištenja od strane Braniffa, sa standardnom AF/BA shemom bojanja. Letovi nisu bili profitabilni te uglavnom popunjeni manje od 50%, što je prisililo Braniff da završi svoj zakup kao jedinog američkog Concordeovog operatera u svibnju 1980.

Oko 1981. u Velikoj Britaniji, budućnost Concordea izgledala je loše. Britanska vlada korištenjem Concordea svake je godine gubila novac, te su već poduzimane mjere da ga se ukine. Nacrt troškova predvidio je znatno smanjen trošak metalurških testiranja, jer je ispitni stol za krila skupio dovoljno podataka za idućih 30 godina te je mogao biti zaustavljen, ali svejedno, nakon dugogodišnjih gubitaka, vlada nije željela nastaviti s projektom. 1983, generalni direktor British Airwaysa, Sir John King, uspio je osigurati prodaju prava na zrakoplov (tada državnom, kasnije privatiziranom) British Airwaysu za 16.5 milijuna funti, plus profite prve godine.

Nakon istraživanja tržišta i otkrića da ciljni klijenti smatraju da je Concorde skuplji nego što je doista bio, ''BA'' progresivno je povećavao cijene da bi se izjednačile s tom percepcijom. U to doba ''BA'' navodno je s Concordeom stvarao profit za razliku od francuskih kolega u Air Franceu.&lt;ref name=&quot;Why is Concorde being retired&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html
|title=Why is Concorde being retired?
|publisher=concordesst.com/)
|access-date=2015-05-02
|archive-date=2010-06-06
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100606051459/http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Profiti British Airwaysa bili su do 50 milijuna funti u najisplativijoj godini, s ukupnim profitom od 1,75 milijardi funti na 1 milijardu troškova.&lt;ref name=&quot;Why is Concorde being retired&quot;/&gt;

Između 1984. i 1991. British Airways je Concordeom triput tjedno letio iz Londona za [[Miami]], sa zaustavljanjem na washintonskom aerodromu Dulles. Put između Dullesa i Miamija obavljan je podzvučnim letom do radio fara (''VOR'') u Carolina Beachu, potom je slijedilo naglo penjanje na 18 000 m, (procjena - 1800 m na minutu), te je bilo moguće postići Mach 2.02 radi vrlo male težine aviona, s prosječno 25-30 putnika i gorivom samo za let Dulles-Miami. Nakon 6-8 minuta na Mach 2.02, započinjalo je usporavanje i spuštanje prema Miamiju. U nekoliko slučajeva loše vrijeme u Washingtonu i relativno mala popunjenost putnicima iz Miamija, omogućavali su neprekidan let Miami-London. Najbrži od tih letova, s 70 putnika, trajao je 3 sata i 47 minuta, na 7400 kilometara. Na takvim putovanjima, plan leta ispunjavan je u Shannonu u [[Irska|Irskoj]], s dozvolom za slijetanje u London osiguranom kasnije u letu nakon što je bilo jasno da je prisutan minimum potrebnog goriva za let do Londona. Taj let bio je duži od leta za kojeg se često smatra da je najduži neprekidni let Concordea: posebni čarter za bliskoistočne uglednike iz Washingtona za [[Nica|Nicu]] u Francuskoj.

1985. godine Concorde je sletio na ''Hopkins International Airport'' u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]], na posebnom letu London-Cleveland, što je privuklo pažnju međunarodnih medija i omogućilo toj zračnoj luci da postane internacionalni aerodrom. 2000. bio je predviđen još jedan let za Cleveland, ali poništen je nakon nesreće leta 4590 u Parizu (Nakon toga ''BA'' poništio je sve čartere sve do povlačenja Concordea iz prometa u oktobru 2003.). Let London-Cleveland 1985. godine trajao je 3 sata i 10 minuta, ali između New Yorka i Clevelanda let je morao biti podzvučan što je to putovanje učinilo nešto dužim. Razmatrala se mogućnost uvođenja linije za Cleveland, ali od toga se odustalo radi blizine stambene zone aerodromu.&lt;ref&gt;[http://www.clevelandairshow.com/press_room/historical.htm Cleveland National Air Show timeline]&lt;/ref&gt;

[[Image:concorde.planview.arp.jpg|mini|lijevo|250px|Concorde ''G-BOAF''. Posljednji Concordeov let slijeće na ''Filton Airfield'', kraj [[Bristol]]a, 26. novembra, 2003.]]

Prilikom obilježavanja 500. godišnjice otkrića Amerike 12. i 13. oktobra 1992., Concorde Spirit Tours (USA) unajmio je Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' i obletio svijet za 32 sata, 49 minuta i 3 sekunde, iz [[Lisabon]]a u [[Portugal]]u, sa šest slijetanja radi nadolijevanja goriva u [[Santo Domingo]], [[Acapulco]], [[Honolulu]], [[Guam]], [[Bangkok]] i [[Bahrain]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/history/90s.html |title=Concorde SST timeline |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150118183720/http://www.concordesst.com/history/90s.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Rekord u letu prema istoku postavio je isti Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' unajmljen od Concorde Spirit Toursa (USA), 15 i 16. augusta 1995. Taj posebni promotivni let obletio je svijet iz New Yorka/JFK za 31 sat, 27 minuta i 49 sekundi, uključujući šest slijetanja za 
snabdijevanje gorivom u [[Toulouse]], [[Dubai]], [[Bangkok]], Andersen AFB ([[Guam]]), [[Honolulu]] i [[Acapulco]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The History of Concorde |url=http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |access-date=2015-05-02 |archivedate=2007-09-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070918221615/http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Concorde i dalje drži oba rekorda.

Do 2003. Air France i British Airways nastavili su s dnevnim letovima za New York. Concorde je također letio za ''Grantley Adams International Airport'' na [[Barbados]]u za vrijeme zimskih praznika. Dok pariška nesreća nije okončala sve čarter letove i Air Francea i British Airwaysa, više tour operatora redovno su ugovarali brojne čartere za razne europske destinacije.

== Iskustvo putnika ==
[[Image:Concorde interior2.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost BA Concordea prije 2000. godine.]]

Iskustvo putnika razlikovalo se na mnoge načine od letova na podzvučnim komercijalnim letovima. Air France i British Airways konfigurirali su putničku kabinu kao jednu klasu s 100 sjedala - po četiri u redu sa središnjim prolazom. Visina kabine iznad prolaza bila je 1.8 m, te su kožna sjedala bila neobično uska. Razmak redova sjedala u putničkoj kabini bio je 970&amp;nbsp;mm, što je samo oko 180&amp;nbsp;mm više prostora za noge nego u standardnoj međunarodnoj ekonomskoj klasi. S malo prostora na stropu kabine, priručna prtljaga bila je strogo ograničena.

1990-ih, značajki uobičajenih u prvoj klasi i poslovnoj klasi u kabinama zrakoplova dugog doleta, kao video zabava, okretna ili oboriva sjedišta ili šetne zone, u Concordeu nije bilo. Ipak, znatno kraće vrijeme leta od cca 3,5 sata kompenziralo je te nedostatke. Plazma ekran u prednjem dijelu kabine prikazivao je visinu, vanjsku temperaturu i brzinu leta u km/h i Mach (Air France imao je samo jedan displej koji je prikazivao samo broj Macha).

Da bi se nadoknadio nedostatak komfora održavan je visoki nivo usluge. Putnicima je nuđen besplatan [[šampanjac]] te su obroci posluživani u malom [[Wedgwood]] posuđu s kratkim srebrnim jedaćim priborom.

Iskustvo prolaska kroz [[zvučni zid]] pratio je lagni trzaj u akceleraciji, što je najavljivao jedan od pilota.

Radi dvostruko veće visine u odnosu na visinu krstarenja konvencionalnog zrakoplova, pogled kroz prozore jasno je prikazivao zaobljenost [[Zemlja|Zemlje]], te su turbolencije bile rijetke. Za vrijeme nadzvučnog krstarenja, iako je vanjska temperatura bila oko -60&amp;nbsp;°C, kompresija zraka zagrijavala bi vanjsku oplatu na otprilike +120&amp;nbsp;°C, što je prozore činilo vrućim na dodir i stvaralo primjetan porast temperature duž kabine.

Concordeova brzina krstarenja premašivala je maksimalnu brzinu [[Sumračnica|sumračnice]], te je bio sposoban prestići rotaciju Zemlje. Na letovima prema zapadu bilo je moguće stići po lokalnom vremenu ranije u odnosu na vrijeme polaska leta. Na pojedinim rano večernjim transatlantskim letovima iz Pariza ili Londona, bilo je moguće poletjeti neposredno nakon sumraka i potom sustići sunce sletjevši po danu. British Airways je to znatno koristio u promotivne svrhe sloganom &quot;Stignite prije nego što krenete&quot; (''Arrive before you leave'').

== Karakteristike leta ==
[[Image:ConcordeCockpitSinsheim.jpg|mini|desno|250px|Concordeov cockpit.]]

Dok je konvencionalnim zrakoplovima za let New York-Pariz potrebno osam sati, prosječno vrijeme nadzvučnog leta na transatlantskoj ruti bilo je 3,5 sata, više od dvostruko brže u odnosu na podzvučne avione.

U redovnoj službi, Concorde je koristio relativno efikasni profil leta &quot;penjanja-krstarenja&quot;. Dok zrakoplov gubi na težini trošeći gorivo, može progresivno letjeti na većim visinama, što stvara generalno manju potrošnju. Konvencionalni zrakoplovi koriste strmiji profil penjanja gdje kontrola leta odobrava promjenu na viši nivo dok let napreduje.

Za vrijeme prilaženja slijetanju Concorde je bio na &quot;stražnjoj strani&quot; krivulje sile otpora gdje bi podizanje nosa povećalo stopu gubitka visine. Delta krila omogućavala su Concordeu postizanje višeg napadnog kuta u odnosu na konvencionalne zrakoplove, jer su se stvarali veliki zračni vrtlozi niskog tlaka nad cijelom gornjom površinom krila, što je održavalo uzgon. Radi tog niskog pritiska, Concorde je znao po vlažnim danima nestati u oblaku magle kojeg je sam stvarao. Vrtlozi su se stvarali samo po niskim brzinama, što je značilo da je za vrijeme početnog penjanja i prilaženja Concorde mogao iskusiti lakše turbolencije i podrhtavanje.

Bez drugih civilnih zrakoplova na visini krstarenja od oko 17 000 m, Concorde je koristio posebne transatlantske pruge. Takve SST, (&quot;Super-Sonic Transport&quot;) pruge bile su označene:

:'''Sierra Mike''' ('''SM'''); Jednosmjerna pruga za zapadni let korištena od Air Francea i British Airwaysa.
:'''Sierra November''' ('''SN'''); Jednosmjerna pruga za istočni let korištena od Air Francea i British Airwaysa.
:'''Sierra Oscar''' ('''SO'''); Dvosmjerna pruga korištena za zapadne letove Air Francea, koji su mogli doći u bliski susret sa zapadnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SM'', i za istočne Air Franceove letove, koji su mogli doći u bliski susret sa s istočnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SN''.
:'''Sierra Papa''' ('''SP'''); Jednosmjerna sezonska pruga korištena od British Airwaysa za zapadne letove od Londona za Barbados.

Radi prirode [[Vjetar|vjetrova]] na velikim visinama, nadzvučne transatlanstke pruge bile su fiksirane na svojim [[Zemljopisne koordinate|koordinatama]], za razliku sjevernoatlantskih pruga na manjim visinama čije se koordinate dnevno mijenjaju u skladu s [[Vremenska prognoza|prognozom vremena]]. Concorde je također imao dozvolu za uspon u bloku od 4600 m, što je radi smanjenja opterećenja gorivom omogućavalo polagani uspon na 18 000 m tijekom prelaska Atlantika.

Concorde je letio dovoljno brzo da se za vrijeme istočnog leta tjelesna težina svih osoba prisutnih u zrakoplovu privremeno smanji oko 1%, što je stvarao efekt centrifuge koji je brzini leta dodavao brzinu [[Zemljina rotacija|rotacije zemlje]]. Pri zapadnom letu težina se povećavala za oko 0.3% jer je poništavan efekt rotacije i centifuge, što se zamijenilo manjom rotacijom u suprotnom smijeru.&lt;ref&gt;[http://www.phy6.org/stargaze/Srotfram1.htm The Rotating Earth]&lt;/ref&gt; Također je letio dovoljno visoko da se svakome u zrakoplovu dodatno smanji težina za 0.6% radi veće udaljenosti od središta Zemlje.

Concordeovi letovi British Airwaysa, pored standardnog ''Speedbird'' pozivnog signala, koristili su i dodatnu ''Concorde'' dezignaciju, radi upozorenja kontroli leta na jedinstvene restrikcije i sposobnosti zrakoplova. Brojevi leta British Airwaysa za/iz SAD-a bili su 001-004; te su ''BA'' Concordei koristili pozivne signale od &quot;''Speedbird Concorde 1''&quot; do &quot;''Speedbird Concorde 4''&quot;. Posebni čarteri za Barbados, i posebni pokusni letovi za vrijeme servisiranja koristili su 
prefiks &quot;''Speedbird Concorde''&quot; s dodatkom četveroznamenkastog broja leta. S povlačenjem iz prometa, ''BA'' brojevi leta 001 - 004 više se ne koriste. Air Franceovi Concordei koristili su standardne &quot;''Airfrans''&quot; pozivne signale.

== Pariška nesreća ==
Dana 25. jula, 2000, Air Franceov let 4590, registarska oznaka ''F-BTSC'', srušio se u Gonesseu kraj Pariza. Poginulo je svih 100 putnika, 9 članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bio jedini fatalni incident s takvim avionom.

Prema službenoj istrazi koju je vodio francuski ured za istraživanje nesreća (''BEA''), katastrofu je izazvala titanska traka, dio skretanja mlaza motora koji je otpao s ''Continental Airlines''  [[McDonnell Douglas DC-10|McDonnell Douglasa DC-10]], koji je poletio oko četiri minute ranije. Taj metalni fragment probušio je gumu na lijevom glavnom bogie sklopu stajnog trapa. Guma je eksplodirala, te je dio gumene mase pogodio rezervoar za gorivo i električni kabel. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio tank s gorivom nedaleko od 
mjesta udarca. Uslijedilo je veliko curenje goriva iz rezervoara koje se potom zapalilo radi prerezanih iskrećih električnih kabela. Posada je radi požara isključila motor broj 2 ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje. S motorom broj 1 čija je snaga popuštala, zrakoplov nije bio sposoban dobiti na brzini i visini, te je ušao u nagli zaokret i potom snažno poniranje uz naginjanje ulijevo. Zrakoplov je s niskim repom udario u hotel ''Hotelissimo'' u Gonesseu.

Bilo je osporavanja rezultata službene istrage, te su između ostaloga citirani dokazi da je Air Franceov Concorde bi preopterećen, imao neravnomjerno raspoređeno gorivo u tankovima, te mu je nedostajala kritična razmaknica na podvozju što je izazvalo zaokretanje. Došlo se do zaključka da je zrakoplov skrenuo na pisti, što je smanjilo brzinu polijetanja ispod apsolutnog minimuma.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=iasa.com.au |url=http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100207121508/http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Prije nesreće Concorde je bio je statistički najsigurniji operativni putnički zrakoplov na svijetu prema odnosu poginulih na pređeni kilometar, tada na nuli. Nakon nesreće odnos se popeo na 12.5 poginulih na milijun letova što je više od tri puta toliko za drugi najnesigurniji avion. Ipak, sigurnost niti jednog zrakoplova ne može se mjeriti jednim incidentom, te su mjere sigurnosti poboljšane nakon nesreće. Unatoč tome, pariška katastrofa ipak je bila početak kraja za taj tip aviona.&lt;ref&gt;[http://airsafe.com/journal/issue14.htm  Perception of Risk in the Wake of the Concorde Accident], Issue 14, Airsafe Journal, Revised 6 January 2001.&lt;/ref&gt;

Modifikacije nakon nesreće uključivale su sigurnije električne komande, optočenje rezervoara kevlarom, i posebno razvijene gume otporne na bušenje. U julu 2008. jedan francuski istražitelj podigao je optužbu za ubojstvo iz nehaja protiv ''Continental Airlinesa'' i pet osoba, te im je sudac naložio da se pojave na suđenju. Glasnogovornik ''Continental Airlinesa'' optužbe je nazvao &quot;nečuvenima&quot;.&lt;ref&gt;[http://my.att.net/s/editorial.dll?pnum=1&amp;bfromind=7406&amp;eeid=5965463&amp;_sitecat=1505&amp;dcatid=0&amp;eetype=article&amp;render=y&amp;ac=0&amp;ck=&amp;ch=ne&amp;rg=blsadstrgt&amp;_lid=332&amp;_lnm=tg+ne+topnews&amp;ck= AP News 3 July 2008]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/07/04/world/europe/04concorde.html?_r=1&amp;hp&amp;oref=slogin 5 Face Trial in Concorde Crash That Killed 113], New York Times, 3 July 2008.&lt;/ref&gt; Suđenje je odgođeno nekoliko puta. 6. decembra, 2010., ''Continental Airlines'' i John Taylor, jedan od Continentalovih mehaničara, proglašeni su krivima za ubojstvo iz nehaja.&lt;ref&gt;Cody, E. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/12/06/AR2010120601740.html &quot;French court holds Continental Airlines responsible for 2000 Concorde crash&quot;]. ''Washington Post'', 6 December 2010.&lt;/ref&gt;

== Povratak u službu ==
Prvi pokusni let nakon modifikacija uzletio je s londonskog Heatrowa 17. jula 2001. sa šefom službe Concordeovih pilota British Airwaysa Mikeom Bannisterom za upravljačem. Za vrijeme 3 sata i 20 minuta leta sredinom Atlantika prema [[Island]]u, Bannister je postigao brzinu od Mach 2.02 prije povratka u bazu [[RAF|britanske avijacije]] Brize Norton u južnoj Engleskoj. Pokusni let, koji je simulirao rutu London-New York proglašen je uspješnim, te je bio praćen i uživo na televiziji s publikom na lokacijama polijetanja i slijetanja.&lt;ref&gt;[http://www.foxnews.com/story/0,2933,29732,00.html Foxnews]&lt;/ref&gt;

Prvi let s putnicima obavljen je 11. septembra, 2001, te je bio u zraku za vrijeme [[Napadi 11. septembra 2001.|napada]] u SAD-u. To nije bio komercijalni let, već su svi putnici bili zaposlenici British Airwaysa.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/returntoflight/ba9010c.html |title=ConcordeSST: return to flight |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-10-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151031012258/http://www.concordesst.com/returntoflight/ba9010c.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Redovni komercijalni letovi ponovo su uspostavljeni 7. novembra, 2001. s British Airwaysom i Air Franceom (zrakoplovi ''G-BOAE'' i ''F-BTSD'') za New York gdje je putnike dočekao tadašnji njujorški gradonačelnik [[Rudy Giuliani]].

== Povlačenje iz službe ==
[[Image:Concorde 206 G-BOAA on River Thames-2004-04-06.jpg|mini|250px|Djelomično demontirani Concorde ispred britanskog parlamenta, na putu za Muzej leta u  East Lothianu, u Škotskoj.]]
[[Image:Concorde Air France Musee du Bourget P1020006.JPG|mini|250px|Concorde Air Francea u muzeju na Le Bourgetu.]]
10. aprila 2003, Air France i British Airways simultano su najavili povlačenje Concordea iz prometa kasnije te godine. Kao razloge naveli su mali broj putnika nakon nesreće 25. maja, 2000, krizu zračnih putovanja nakon napada na Sjedinjene Države 11. septembra, 2001, i povećavanje troškova održavanja.

Istoga dana, [[Richard Branson]] ponudio je otkupiti cijelu flotu British Airwaysovih Concordea, za službu u Virgin Atlantic Airwaysu, za njihovu &quot;originalnu cijenu od jedne funte&quot;. Branson je tvrdio da je to ista simbolična cijena koju je British Airways platio britanskoj vladi, ali ''BA'' je demantirao i odbio ponudu. Stvarni trošak nabave zrakoplova bio je 26 miliona funti po komadu, ali sredstva je pozajmila britanska vlada, te zadržala 80% profita. British Airways je kasnije nabavio dva zrakoplova za knjigovodstvenu cijenu od jedne funte kao dio 16,5 milijuna vrijednog otkupa iz 1983.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |title='Did Concorde make a profit for British Airways?' |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606051459/http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Richard Branson 23. oktobra 2003, napisao je u ''The Economistu'' da je njegova krajnja ponuda bila &quot;preko 5 milijuna funti&quot;, te da je namjeravao flotu Concordea koristiti &quot;još mnogo godina.&quot; Bilo kakva nada da bi mogao ostati u službi bila je dodatno onemogućena nevoljkošću Airbusa da osigura daljnje održavanje za ostarjelu strukturu.

Postojale su špekulacije da Concorde nije povučen iz navedenih razloga, već su za vrijeme  prisilnog prizemljenja avio kompanije primjetile da se ostvaruje veća zarada podzvučnim prevoženjem svojih putnika prve klase..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concorde: An Untimely and Unnecessary Demise |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/0411.htm |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-01-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100127215542/http://thetravelinsider.info/2003/0411.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Rob Lewis ukazao je da je naglo povlačenje Air Franceovih Concordea iz prometa direktni rezutat tajnog dogovora između predsjednika i glavnog menađera Air Francea Jean-Cyrila Spinette i tadašnjeg AIRBUS-ovog glavnog menađera Noela Forgearda, koji je proizlazio iz straha od, prema francuskom zakonu, moguće krivične odgovornosti za buduće AF Concordeove incidente, kao i iz ekonomskih razloga. Dodatno, na strani British Airwaysa, također je ukazano da je pomanjkanje angažiranja na održavanju Concordea tadašnjeg direktora održavanja Alana MacDonalda, pokopalo izunutra namjeru ''BA''-a da nastavi koristiti Concorde.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Betrayal of Concorde |url=http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |access-date=2015-05-02 |archivedate=2010-02-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100202181316/http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lewis, Rob. ''Supersonic Secrets: The Unofficial Biography of the Concorde''. London: Expose, a division of Secret Books Limited, 2003. {{ISBN|0-95466-170-2}}.&lt;/ref&gt;

===Air France===
Air France, svoje posljednje komercijalno slijetanje u SAD-u na letu Pariz-New York, obavio je 30. maja 2003. Vatrogasna vozila prskala su tradicionalne vodene lukove nad ''F-BTSD'' na asvaltu aerodroma JFK. Posljednji putnički let bio je čarter nad [[Biskajski zaljev|Biskajskim zaljevom]]. Tijekom idućeg tjedna, 2. i 3. juna 2003, ''F-BTSD'' letio je posljednju turu iz Pariza za New York i natrag radi prijevoza osoblja kompanije i dugogodišnjih zaposlenika u Concordeovom pogonu Air Francea,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html |title=Air France set for final flights - 23/5/03 |access-date=2015-05-02 |archive-date=2010-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100716233055/http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te je posljednji let obavljen 27. juna 2003, povratkom ''F-BVFC'' u Toulouse.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html Concorde Fox-Bravo Arrives at Final Home] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151031012307/http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html |date=2015-10-31 }} - 21 July 2003&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 2003, u pariškom Christie's-u, održana je aukcija Concordeovih dijelova i suvenira kojoj je prisustvovalo 1300 ljudi, te je nekoliko predmeta premašilo predviđenu vrijednost.

Nakon kraja službe, francuski Concorde ''F-BVFC'', povučen je u Toulouse i neko vrijeme održavan u pogonu (uključujući motore), za slučaj potrebe istrage nesreće 2000. godine. Zrakoplov je sada potpuno umirovljen, više nije u funkciji i otvoren je za javnost.

''F-BTSD'' smješten je u &quot;Zračni i svemirski muzej&quot; (''&quot;Musée de l'Air et de l'Espace&quot;'') na Le Borgetu kraj Pariza, gdje su za razliku ostalih Concordea u muzejima, neki sistemi u zrakoplovu ostali u funkciji, kao &quot;spuštajući nos&quot; koji se i dalje može spuštati i podizati.

To je proizvelo glasine da bi mogao biti osposobljen za buduće letove na posebnim prilikama,&lt;ref name = &quot;vafhtk&quot;&gt;{{Cite web |title=UK Times: This is not a flight of fancy |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2-2204434,00.html |access-date=2015-05-02 |archive-date=2020-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316023132/https://www.thetimes.co.uk/ }}&lt;/ref&gt; no bez potrebne službe održavanja ili rezervnih dijelova, to više nije moguće.

===British Airways===
British Airwaysov posljednji polazak s ''Grantley Adams International Airport'' na Barbadosu bio je 30. augusta 2003. ''BA'' je proveo malu [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] oproštajnu turneju u oktobru 2003. ''G-BOAG'' posjetio je [[Toronto]] 1. oktobra 2003, nakon čega je letio za njujorški JFK, i 14. oktobra za Washington.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html Final trip to Washington for Concorde - 14/10/03]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; ''G-BOAD'' posjetio je [[Boston, Massachusetts|Boston]] 8. oktobra 2003, te je taj let postavio rekord najbržeg transatlantskog leta prema zapadu od 3 sata, 5 minuta i 34 sekunde.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html |title=Concorde Sets Another (two) Records - 8/10/03 |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328152207/http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Image:Concorde Intrepid.jpg|mini|250px|Concorde British Airwaysa ''G-BOAD'' izložen na [[Nosač aviona|nosaču aviona]] ''Intrepid'' u New Yorku.]]
Posljednjeg tjedna oproštajnih letova po Velikoj Britaniji, Concorde je posjetio [[Birmingham]]  20. oktobra, [[Belfast]] 21. oktobra, [[Manchester]] 22. oktobra, [[Cardiff]] 23. oktobra, i [[Edinburgh]] 24. oktobra. Svakoga dana zrakoplovi vraćali su se na londonski [[Heathrow]], često nakon niskih preleta posjećenih gradova. Na tim letovima povezeno je više od 650 nagrađenih putnika i 350 uglednika.

22. oktobra, kontrola leta na [[Heathrow]]u organizirala je simultano slijetanje na lijevu i desnu pistu posebnog leta iz Manchestera ''BA9021C'' i ''BA002'' iz New Yorka.

Uveče 23. oktobra, 2003, kraljica [[Elizabeta II.]], dozvolila je noćno osvjetljavanje dvorca Windsor, za vrijeme Concordeovog preleta ubrzo nakon polijetanja iz Londona, na svom posljednjem zapadnom komercijalnom putovanju. Takva počast rezervirana je samo za najveće državne događaje i strane dostojanstvenike.

British Airways povukao je svoje zrakoplove idućeg dana, 24. oktobra 2003. ''G-BOAG'' napustio je New York uz slične počasti kao što su dodijeljene Air Franceovom ''F-BTSD'', dok su još dva obavila kružna putovanja: ''G-BOAF'' iznad Biskajskog zaljeva s uglednicima među kojima je bilo mnogo bivših Concoredeovih pilota, i ''G-BOAE'' za Edinburgh. Tri zrakoplova potom su kružila nad Londonom, nakon što su dobili posebnu dozvolu za niski let, prije uzastopnog slijetanja na [[Heathrow]]. Dva aviona na kružnim letovima sletjela su u 16.01 i 16.04 po britanskom ljetnjem vremenu (''BST''), praćeni letom iz New Yorka koji je sletio u 16.05. Sva tri zrakoplova provela su 45 minuta na rulanju prije što su iskrcali posljednje nadzvučne putnike koji su platili kartu. Kapetan posljednjeg leta New York-London bio je Mike Bannister.

Nakon štu su prizemljeni, svi British Airways Concordei izgubili su uvjerenje o plovidbenosti, te im je ispražnjena hidraulička tekućina. Bivši šef pilota i menađer flote, Jock Lowe, 2004. je procijenio da bi trošak vraćanja ''G-BOAF''-a (u Filtonu) u plovidbeno stanje  bio 10-15 milijuna funti. ''BA'' zadržava vlasništvo nad flotom, no izjavio je da više nikada neće letjeti, jer je Airbus obustavio podršku 2003. godine.&lt;ref&gt;http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#17&lt;/ref&gt;

Dana 1. decembra 2003, aukcijska kuća Bonhams održala je aukciju predmeta s British Airwaysovih Concordea u Kensington Olympiji u Londonu, uključujući machmetar, nosni konus, pilotska i putnička sjedala, jedaći pribor, pepeljare i deke korištene u avionu, s prihodom od oko 750 000 funti od kojih 500 000 za dobrotvorne svrhe.

''BA'' objavio je u martu 2007. da neće obnavljati ugovor za reklamu na istaknutom mjestu na ulasku u londonski aerodrom [[Heathrow]], gdje je od 1990. bio izložen model Concordea u 40% omjeru. Vlasnik lokacije ''BAA Airports Ltd.'' tražio je za obnovu ugovora 1,6 milijuna funti godišnje. Model je uklonjen i prevezen u Surrey, gdje je izložen pod nadzorom lokalnog muzeja Brooklands.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/modelmove.html |title=ConcordeSST.com news story on the model being moved |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150827041652/http://www.concordesst.com/modelmove.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija pojedinih zrakoplova ==
Ukupno je izrađeno 20 Concordea, 6 za razvoj i 14 za komercijalnu službu.

To su bili:
* 2 prototipa
* 2 predserijska zrakoplova
* 16 serijskih zrakoplova
** Prva dva nisu ušli u komercijalnu službu.
** Od 14 koji su letjeli komercijalne letove, 8 ih je još bilo u službi u travnju 2003.

Svi, osim dva od navednih aviona, sačuvani su, što je izvanredno visok postotak za bilo koju komercijalnu flotu. Dva koji nisu sačuvani su ''F-BVFD'' (cn 211), prizemljen 1982. i korišten kao izvor dijelova, izrezan 1994, te ''F-BTSC'' (cn 203) koji se srušio u Parizu 25. srpnja, 2000.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! Broj
! Registarska oznaka
! Prvi let
! Posljednji let
! Sati leta
! Lokacija
|-
! 001
| F-WTSS
| 2. marta 1969.
| 19. oktobra 1973.
| 812
| Musée de l'Air et de l'Espace, Le Bourget, [[Francuska]]
|-
! 002
| G-BSST
| 9. aprila 1969.
| 4. marta 1976.
| 836
| Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 101
| G-AXDN
| 17. decembra 1971.
| 20. augusta 1977.
| 632
| Imperial War Museum, [[Duxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 102
| F-WTSA
| 10. januara 1973.
| 20. maja 1976.
| 656
| Musée Delta, Aerodrom Orly, [[Pariz]], [[Francuska]]
|-
! 201
| F-WTSB
| 6. decembra 1973.
| 19. aprila 1985.
| 909
| Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]]
|-
! 202
| G-BBDG
| 13. decembra 1974.
| 24. decembra 1981.
| 1282
| Brooklands Museum, [[Weybridge]], [[Surrey]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 203
| F-BTSC
| 31. januara 1975.
| 25. jula 2000.
| 11989
| Uništen u zrakoplovnoj nesreći kraj [[Pariz]]a, [[Francuska]]
|-
! 204
| G-BOAC
| 27. februara 1975.
| 31. oktobra 2003.
| 22260
| Manchester Airport Viewing Park, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]. Ovaj zrakoplov bio je glavni Concorde British Airwaysa radi svoje registracije ''BOAC'' i činjenice da je bio prvi isporučeni Concorde toj kompaniji.
|-
! 205
| F-BVFA
| 27. oktobra 1976.
| 12. juna 2003.
| 17824
| Steven F. Udvar-Hazy Center od Smithsonian National Air and Space Museum, Chantilly, Virginia [[SAD]] (kraj Washingtona, DC)
|-
! 206
| G-BOAA
| 5. novembra 1975.
| 12. augusta 2000.
| 22768
| National Museum of Flight, [[East Lothian]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 207
| F-BVFB
| 6. marta 1976.
| 24. juna 2003.
| 14771
| Sinsheim Auto &amp; Technik Museum, [[Njemačka]]
|-
! 208
| G-BOAB
| 18. maja 1976.
| 15. augusta 2000.
| 22296
| [[Heathrow]] Airport, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 209
| F-BVFC
| 9. jula 1976.
| 27. juna 2003.
| 14332
| Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]]
|-
! 210
| G-BOAD
| 25. augusta 1976.
| 10. novembra 2003.
| 23397
| Intrepid Sea-Air-Space Museum, [[New York]], [[SAD]]; zrakoplov je privremeno premješten na Floyd Bennett Field u Brooklynu od 2006. do 2008, dok su nosač aviona [[USS Intrepid (CV-11)|Intrepid]] i gat na kojem je privezan bili obnavljani.
|-
! 211
| F-BVFD
| 10. februara 1977.
| 27. maja 1982.
| 5814
| Izvor rezervnih dijelova nakon 1982, izrezan 1994. Manji dio trupa nalazi se na Le Bourgetu, [[Francuska]]
|-
! 212
| G-BOAE
| 17. marta 1977.
| 17. novembra 2003.
| 23376
| Grantley Adams International Airport, [[Barbados]]
|-
! 213
| F-BTSD
| 26. juna 1978.
| 14. juna 2003.
| 12974
| Musée de l'Air et de l'Espace, [[Le Bourget]], [[Francuska]]
|-
! 214
| G-BOAG
| 21. aprila 1978.
| 5. novembra 2003.
| 16239
| Museum of Flight, [[Seattle]], [[SAD]]
|-
! 215
| F-BVFF
| 26. decembra 1978.
| 11. juna 2000.
| 12421
| Charles de Gaulle Airport, [[Pariz]], [[Francuska]]
|-
! 216
| G-BOAF
| 20. aprila 1979.
| 26. novembra 2003.
| 18257
| Filton Aerodrome, [[Bristol]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|}

* Nešto rezervnih dijelova, uključujući motore ''Rolls-Royce/Snecma Olympus'' 593 i Snecma usisnike nalaze se u Museo del Concorde [[Ciudad Juárez]]u, [[Meksiko]]. Muzej je premješten i otvoren javnosti 6. svibnja 2008.

== Obnavljanje ==
Posvećena grupa francuskih inženjera volontera jedan od novijih Concordea (''F-BTSD'') održava u skoro letnom stanju u Zračnom i svemirskom muzeju na Le Bourgetu, Pariz. Iako samo kao &quot;statični&quot; primjerak, Concorde ''G-BBDG'' u potpunosti je restauriran u muzeju Brooklands u Surreyu.&lt;ref&gt;[http://www.concordeproject.com/ The Brooklands Concorde Project]&lt;/ref&gt;

== Utjecaj na okoliš ==
Reakcija ljudi na mogućnost glasnog zvuka iznad naseljenih zona predstavljala je znatnu društvenu promjenu. Prije Concordeovih pokusnih letova, razvoj civilnog zrakoplovstva prihvaćan je od političke vlasti i birača, međutim, protivljenje Concoredeovoj buci, posebno na istočnoj obali Sjedinjenih Država, ispunilo je novi politički dnevni red na obije strane Atlantika, sa znanstvenicima i stručnjacima za tehnologiju koji su utjecaj na okoliš i društvo počeli shvaćati ozbiljnije. Iako je Concorde direktno utjecao na uvođenje programa stišavanja zvuka za zrakoplove 
koji polijeću s njujorškog aerodroma JFK, kasnije je ustanovljeno da je u stvari tiši od nekih drugih aviona, djelomično radi smanivanja gasa od strane pilota iznad naseljenih zona.

Concorde je u svom ispustu stvarao dušične okside, što se, unatoč složenim kemijskim interakcijama s drugim supstancama koje osiromašuju [[ozon]], smatra da stvara mrežnu degradaciju ozonskog sloja na stratosferskim visinama gdje je letio.&lt;ref&gt;[http://www.faqs.org/faqs/ozone-depletion/intro/ Ozone depletion FAQ]&lt;/ref&gt; Također je istaknuto da drugi putnički zrakoplovi na nižim visinama stvaraju ozon za vrijeme leta u [[Troposfera|troposferi]], ali vertikalni tranzit plinova vrlo je ograničen. Mali obim flote značio je da je bilo kakva mrežna degradacija ozonskog sloja koju je prouzročio Concorde zanemariva.

Iz tog kuta gledanja, Concordeov tehnički skok unaprijed može se smatrati katalizatorom shvaćanja javnosti (i medija) sukoba između tehnologije i okoliša. U Francuskoj, moguće je da bukobrani duž [[TGV]] željezničkih pruga ne bi bili postavljeni bez polemike iz 1970-ih oko buke zrakoplova. U Britaniji od 1990, kampanja za očuvanje ruralne Engleske (''Campaign to Protect Rural England'') objavljivala je zemljopisne karte mira, te i javne službe počinju raditi slično. Concorde je po putniku letio 100&amp;nbsp;km s 17 litara goriva,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/powerplant.html |title=Powerplant |access-date=2015-05-02 |archive-date=2019-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190627125041/http://www.concordesst.com/powerplant.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; što je usporedivo s potrošnjom poslovnog aviona Gulfstream G550 (100&amp;nbsp;km s 15 litara goriva po putniku),&lt;ref&gt;[http://ask.metafilter.com/mefi/25722 Fuel efficiency of airplanes]&lt;/ref&gt; ali je znatno manje efikasno u odnosu na [[Boeing 747-400]] (100&amp;nbsp;km s 2.6 litre po putniku).&lt;ref&gt;[http://boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400_prod.html Boeing 747-400]&lt;/ref&gt;

== Javna percepcija ==
[[Image:ConcordeBG.jpg|mini|desno|250px|Paradni let na zlatnom jubileju kraljice Elizabete II.]]

Concorde je redovno percipiran kao privilegija bogatih i slavnih, ali posebni jednosmjerni kružni čarteri (s povratkom [[Željeznica|vlakom]] ili [[autobus]]om) bili su organizirani s namjerom da zrakoplov postane dostupan i srednje imućnim entuzijastima.

Concorde ostaje snažan simbol, kao kombinacija tehničkog savršenstva, nenadmašne estetike koja mu podaruje istovremeno elegantan i agresivan izgled, i činjenice da niti nakon povlačenja u brzini nema konkurencije. Posjeduje rijetku osobinu među tehničkim ostvarenjima - nadahnjuje, te je poznato da polijetanja i slijetanja na velikim međunarodnim aerodromima nisu nikada prolazila nezapaženo. Bio je izvor velikog nacionalnog ponosa za Britance i Francuze, obije zemlje u Concordeu su vidjele malu ali simboličnu kompenzaciju tada nedavnom gubitku [[Kolonijalizam|kolonijalnog carstva]].

Concorde British Airwaysa često je obavljao prelete na biranim kraljevskim ceremonijama, velikim zračnim mitinzima i drugim posebnim prilikama, ponekad u formaciji s akrobatskom grupom &quot;Crvenim strijelama&quot;. Posljednjeg dana komercijalne službe interes javnosti bio je toliko velik da su izgrađene tribine za publiku na aerodromu [[Heathrow]], kada su uz znatnu medijsku pratnju, mase ljudi ispunile okolne ceste da bi prisustvovale događaju.

[[Image:Queen Elizabeth II and Prince Philip disembark from a British Airways Concorde.jpg|mini|desno|250px|Kraljica [[Elizabeta II.]] i Princ Filip iskrcavaju se iz Concordea.]]

U Britaniji, zrakoplov jednostavno je nazivan &quot;Concorde&quot;,&lt;ref&gt;[http://www.britishairways.com/concorde/index.html Concorde - British Airways]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/uk/2003/concorde_retirement/default.stm Farewell to Concorde]&lt;/ref&gt;  dok je u Francuskoj bio poznat kao &quot;le Concorde&quot;, s određenim članom &quot;le&quot;,&lt;ref name=&quot;OxLangFrGlos&quot;&gt;[http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&amp;sp=S/oldo/resources/fr/French-supp-05.xml Oxford Language Dictionaries Online - French Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612022620/http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&amp;sp=S%2Foldo%2Fresources%2Ffr%2FFrench-supp-05.xml |date=2010-06-12 }}: Glossary of Grammatical Terms&lt;/ref&gt; koji se u francuskoj gramatici koristi radi razlikovanja osobnih imena od općih imenica. Na francuskom imenica Concorde znači &quot;dogovor, harmonija ili mir&quot; te je ime najvjerovatnije izabrano kao aluzija na suradnju britanske i francuske vlade. Concordeovi piloti i British Airways u službenim publikacijama i snimkama često oslovljavaju Concorde u ženskom rodu.&lt;ref&gt;[http://www.britishairways.com/travel/concvidhome/public/en_gb British Airways - Celebrate Concorde videos]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=Ro3QVMCG-aY Video including Raymond Baxter commentating as Concorde flies for first time: &quot;She rolls ... She flies!&quot;]&lt;/ref&gt;

Trideset sedam godina nakon prvog leta, proglašen je pobjednikom Velikog britanskog [[dizajn]]erskog istraživanja, kojeg su organizirali [[BBC]] i londonski Design Museum. S ukupno 212 000 glasova, Concorde je pobijedio ikone dizajna kao [[Mini]], [[Mini suknja]], [[Jaguar E-Type]], [[Plan londonske podzemne željeznice]] i [[Supermarine Spitfire]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concorde beats Tube map to become Britain's favourite design By Louise Jury |url=http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |access-date=2015-05-02 |archivedate=2007-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071230175137/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Usporedba s ostalim nadzvučnim zrakoplovima ==
Jedini drugi nadzvučni putnički zrakoplov, kao direktni suparnik Concordeu bio je sovjetski [[Tupoljev Tu-144]]. Uveden je u službu ranije, te je bio povučen 1978. Lockheed, North American Aviation i Boeing razvijali su svoje projekte nadzvučnih putničkih zrakoplova, ali samo je Boeingov projekt napredovao do modela u prirodnoj veličini, kao jedini američki pokušaj u međunarodnom nadzvučnom nadmetanju.

Kao rezultat žurnog razvojnog programa, prvi prototip Tupoljeva Tu-144 bio je znatno različit od predproizvodnih zrakoplova, znatno sirovijih i manje dotjeranih od Concordea, sa znatno jačom bukom u kabini. Tu-144 imao je znatno manji dolet od Concordea, uvelike radi svojih ''Low bypass'' turboventilatorskih motora, te je za održavanje Mach 2.0 i krstarenje na Mach 1.6 bilo potrebno dodatno sagorijevanje.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tupolev Tu-144 |url=http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |access-date=2007-05-14 |archivedate=2007-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070514120148/http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Imao je lošu kontrolu na malim brzinama radi jednostavnijeg dizajna nadzvučnih krila. Dodatno, Tupoljevu-144 bio je potreban [[padobran]] za slijetanje dok je Concorde raspolagao sofisticiranim ABS kočnicama. Imao je dvije nesreće, jednu na pariškom aviosalonu 1973, i drugu za vrijeme testiranja prije isporuke. Kasnije proizvodne verzije imale su uvlačive [[kanard]]e radi bolje kontrole brzine, i pokusnu verziju turboreaktivnih motora sa skoro istom potrošnjom i sličnim doletom kao i Concorde. S 126 sjedala, maksimalnom brzinom od Mach 2.35 (mogućom radi glavnih rubova pojačanih titanom i čelikom) i brzinom krstarenja Mach 2.16, bio je potencijalno konkurentniji zrakoplov, ali nije se prodavao.

Američki projekti (Boeing 2707 i Lockheed L-2000) s 300 sjedala trebali su biti veći i brži do Mach 3.0, što je izradu činilo težom: visoke temperature isključile su upotrebu [[duraluminij]]a, dok su izračuni pokazali da bi dodatna brzina Concordeov let skratila za samo 20 minuta. S nekoliko godina zakašnjenja iza Concordea, pobjednički Boeing 2707 redizajniran je na odrezani delta raspored; dodatni troškovi ovih promjena dokrajčili su projekt. Otkriće prilikom testiranja eksperimentalnog bombardera [[XB-70 Valkyrie]] da je nadzvučni bum sposoban dostići zemlju te negativna iskustva iz testiranja u [[Oklahoma City]]ju (''Oklahoma City sonic boom tests'') doveli su do zabrinutosti za utjecaj na okoliš koji je spriječio Concordeov komercijalni uspjeh. Nakon više od milijarde dolara investicija, američka vlada otkazala je projekt 1971.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Where is Boeing Going? |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |access-date=2015-05-02 |archive-date=2009-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603215842/http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Jedini veliki zrakoplovi usporedivi s Concoredom strateški su [[bombarder]]i, ponajprije ruski [[Tupoljev Tu-22]]/[[Tupoljev Tu-22M|Tu-22M]] i [[Tupoljev Tu-160|Tu-160]], te američki [[B-1 Lancer|B-1B Lancer]]; samo su ruski bombarderi sposobni održavati brzinu Mach 2, te niti jedan nije dizajniran za duži nadzvučni let kao Concorde.

== Moguće zamjene ==
U novembru 2003, [[EADS]], kompanija koja sadrži zrakoplovnu industriju [[Airbus]], najavila je da razmatra mogućnost suradnje s [[japan]]skim kompanijama na razvoju veće i brže zamjene za Concorde,&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3231354.stm Firm considers 'son of Concorde']&lt;/ref&gt; međutim, nedavni medijski izveštaji ukazuju na samo 1 milijun Američkih dolara godišnjih investicija u razvoj, znatno manje od potrebnih milijardu za razvoj održivog nadzvučnog putničkog zrakoplova.

U oktobru 2005, Japanska zračna i svemirska istraživačka agencija ''Japan Aerospace Exploration Agency'' (''JAXA''),  poduzela je aerodinamička testiranja s modelom zrakoplova dizajniranog za 300 putnika na brzini Mach 2. Ukoliko se nastavi s projektom, može se očekivati u prometu oko 2020.-2025.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4325634.stm Japan tests supersonic jet model]&lt;/ref&gt;
 
Britanska kompanija ''Reaction Engines Limited'', s 50% finaciranja [[Europska unija|Europske unije]], zaposlena je u razvojnom programu nazvanom ''LAPCAT'', koji istražuje dizajn zrakoplova na pogon [[vodik]]om s 300 putnika nazvanog ''Reaction Engines A2'' ili ''A2'', sposobnog za neprekidni let od [[Bruxelles]]a do [[Sydney]]a za 4.6 sati pri brzini većoj od Mach 5. Svibnja 2008, objavljeno je da [[Aerion]] ima narudžbe vrijedne 3 milijarde američkih dolara za svoj nadzvučni poslovni avion Aerion SBJ.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Orders for Aerion's Concorde executive jet are more than $3 billion |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece |access-date=2015-05-02 |archive-date=2011-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110822135404/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece }}&lt;/ref&gt;

Druge kompanije također nastavljaju razvoj nadzvučnih poslovnih zrakoplova.

== Operateri ==
;{{ZD|FRA}}
* [[Air France]]
;{{ZD|SIN}}
* [[Singapore Airlines]] (kratkotrajni najam)
;{{ZD|SAD}}
* [[Braniff International Airways]] (kratkotrajni najam)
;{{ZD|UK}}
* [[British Airways]]

== Specifikacije ==
[[Datoteka:Concorde G-BOAC.png|desno|290px|Concorde G-BOAC]]
===Generalne karakteristike===
*'''Posada''': 3 (pilot, kopilot i inženjer leta)&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://portal.aircraft-info.net/article11.html
|title=Aérospatiale-BAC Concorde
|publisher=/portal.aircraft-info.net/
|access-date=2015-05-02
|archivedate=2009-04-23
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090423054755/http://portal.aircraft-info.net/article11.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;
*'''Kapacitet''': 92-120 putnika, (128 u najgušćem rasporedu), BA i AF imali su 100 sjedala. Air France uklonio je manji broj sjedala nakon sigurnosnih modifikacija 2000.-2001. u vezi opterećenja.
*'''Dužina''': 61.66 m&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/dimentions.html |title=ConcordeSST: Dimensions |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710081156/http://www.concordesst.com/dimentions.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*'''Raspon krila''': 25.6 m
*'''Visina''': 12.2 m
*'''Unutrašnja dužina trupa''': 39.32 m
*'''Vanjska maksimalna širina trupa''': 2.88 m
*'''Unutarnja maksimalna širina trupa''': 2.63 m
*'''Vanjska maksimalna visina trupa''': 3.32 m
*'''Unutarnja maksimalna visina trupa''': 1.96 m
*'''Površina krila''': 358.25 m²
*'''Težina praznog zrakoplova''': 78 700&amp;nbsp;kg
*'''Maksimalni teret''': 111 130&amp;nbsp;kg
*'''Pogon''': 4× Rolls-Royce/SNECMA Olympus 593 Mk 610 turboreaktivna motora s dodatnim sagorijevanjem
**'''Potisak bez ubrizgavanja''': 140&amp;nbsp;kN svaki
**'''Potisak s dodatnim izgaranjem''': 169&amp;nbsp;kN svaki
*'''Maksimalni kapacitet goriva''': 95 680&amp;nbsp;kg
*'''Maksimalna težina na rulanju''': 186 880&amp;nbsp;kg

===Performanse===
*'''Maksimalna brzina''': Mach 2.2 (2330&amp;nbsp;km/h)&lt;ref name=&quot;seaman&quot;&gt;[http://www.richard-seaman.com/Aircraft/Museums/Monino/Highlights/index.html Richard Seaman aircraft museum (comparison with Tu-144)]&lt;/ref&gt;
*'''Brzina krstarenja''': Mach 2.02
*'''Dolet''': 3,900 nmi (7250&amp;nbsp;km)
*'''Vrhunac leta''': 18 300 m
*'''Brzina vertikalnog penjanja''': 25.41&amp;nbsp;m/s
*'''Odnos uzgona i otpora''': Mala brzina- 3.94, Prilaženje 4.35, 250 kn, 3000 m- 9.27, Mach 0.94- 11.47, Mach 2.04- 7.14
*'''Potrošnja goriva''': za maksimalni dolet: 13.2&amp;nbsp;kg/km
*'''Potisak/Težina''': 0,373
*'''Maksimalna temperatura nosa''': 127&amp;nbsp;°C

[[File:Concorde FSX.jpg|thumb|center|640x465px|alt=3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa|3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa]]

== Popularna kultura ==
Concorde je često prikazivan u raznim medijima. Posebno se ističu:
*''[[The Concorde: Airport '79]]'', film iz 1979. Concorde je bio središnja atrakcija četvrtog i posljednjeg nastavka serijala ''Airport''. Zrakoplov korišten za snimanje zračnih scena, bio je Air Franceov Concorde koji se srušio 21 godinu kasnije u Parizu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.concordesst.com/203.html |title=Aircraft 203: F-BTSC |access-date=2015-05-02 |archive-date=2015-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219223956/http://www.concordesst.com/203.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*''[[Concorde Affaire '79]]'', talijanski film iz 1979. u režiji Ruggera Deodata.
*Jeremy Clarkson je posvetio poglavlje Concordeu u svojoj knjizi ''I Know You Got Soul.''

== Povezano ==
* [[Tupoljev Tu-144]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [http://www.britishairways.com/concorde/index.html British Airways Concorde page ]
* [http://www.braniffpages.com/concorde.html Braniff Airways Concorde page ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414164854/http://www.braniffpages.com/concorde.html |date=2012-04-14 }}
* [http://www.designmuseum.org/design/concorde designmuseum.org/design/concorde ]
* [http://www.aeroflight.co.uk/types/international/aerospat-bac/concorde/concorde.htm Aeroflight Aircraft of the World]
* [http://www.wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html The SST Rise and Fall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224085215/http://wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html |date=2009-02-24 }}
* [http://www.concordesst.com/ concordesst.com/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106013918/http://concordesst.com/ |date=2010-01-06 }}
* [http://www.save-concorde.co.uk/ save-concorde.co.uk/ ]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706025402/http://www.save-concorde.co.uk/ |date=2015-07-06 }}
* [http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml CBS News Coverage of Concorde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524012732/http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml |date=2012-05-24 }}

[[Kategorija:Nadzvučni putnički avioni]]
[[Kategorija:Avijacija u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Avijacija u Francuskoj]]
[[Kategorija:Nauka i tehnologija u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Nauka i tehnologija u Francuskoj]]</text>
      <sha1>9kqp0tu7go1sibth5klwpflmwh95s15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čuvarkuća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4476058</id>
    <revision>
      <id>42662283</id>
      <parentid>42485606</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:49:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3305" sha1="jad82j6g55widude9w0u4rtets32fyu" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = lightgreen
| naziv = Čuvarkuća
| slika = Sempervivum tectorum 02 by Line1.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = 
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| ordo = [[Saxifragales]]
| familia = [[Crassulaceae]]
| genus = ''[[Sempervivum]]''
| species = '''''S. tectorum'''''
| dvoimeno = ''Sempervivum tectorum''
}}

'''Čuvarkuća''' ({{jez-lat|Sempervivum tectorum}}) je višegodišnja biljka iz porodice [[Crassulaceae]]. Zovu je brojim imenima: Gromovna trava, Gromovik, Vazdaživ, Cmilić, Glavotoć. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Sok čuvarkuće se često upotrebljava kao zaštita od sunca. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na sušu i visoke temperature. Poznata je od davnina, čak se spominje u dokumentima [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] kao &quot;biljka koju svi moraju uzgajati...na krovovima kuća&quot;, jer se smatrala da štiti od vatre i udara [[grom]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sempervivum tectorum |url=http://www.learn2grow.com/plants/sempervivum-tectorum/ |access-date=2015-05-19 |archive-date=2011-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225145859/http://www.learn2grow.com/plants/sempervivum-tectorum/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Zbog tog mita ({{jez-lat|tectorum}} — 'na krovu') dobila je i svoj latinski naziv ''tectorum''.

== Opis ==
Čuvarkuća je zeljasta prizemna biljka, promjera 10 do 20&amp;nbsp;cm, s snažim [[korijen (biljke)|korijenskim]] sistemom. [[Razmnožavanje|Razmnožava]] se vegetativno putem [[izdanak]]a, vrlo rijetko preko sjemena. Ima ružičasto-bijele cvjetove. Lišće joj je mesnato, sočno, elipsasto, sa zašiljenim vrhom.Biljka cveta od jula do septembra.

== Rasprostranjenost ==
Rasprostranjena je širom južne Evrope, naročito na [[Pirineji]]ma, Alpama i Dinarskim planinama.U nasoj zemlji je rasprostranjena na planinama,narocito sa krecnjackim tlom

== Hemijski sastav ==
Čuvarkuća iako nije dovoljno hemijski proucena,poznato je da  sadrži [[jabučna kiselina|jabučnu]] i [[metanska kiselina|mravlju kiselinu]], [[soli]], [[vosak]], sluz, [[šećer]], gumu i mineralne sastojke i tragove alkaloida.

== Lekovita svojstva ==
Upotrebljava se sok od ove biljke i to ili iz cele sveže biljke (Sempervivum tectori succus) ili se upotrebljava samo [[list]] (Sempervivum tectori folium).U narodnoj medicini sok se koristi kod upala koze i slizokoze,narocito kod upale srednjeg uha, upaljenih hemoroida i smirivanje bolova.Sok se sve vise koristi u medicinskoj kozmetici.

U [[medicina|medicini]] se upotrebljava kao sok protiv [[opekotina]], [[herpes]]a, [[čir]]eva.

[[Tinktura]] od čuvarkuće se koristi kao [[homeopatija|homeopatski]] preparat protiv upale grla&lt;ref&gt;D. Milovanović, Atlas lekovitog bilja, Beograd, 1975. 
&lt;/ref&gt;.

Postoji narodna poslovica: ''bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom''.

== Vanjske veze ==
* [http://www.paghat.com/semptectorum.html Pale Green, Sempervivum tectorum, Hen &amp; Chicks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101217052901/http://www.paghat.com/semptectorum.html |date=2010-12-17 }}

== Reference ==

{{reference}}3.V.Stamenkovic,D.Stamenkovic:Nase neskodljive lekovite biljke,III dopunjeno izdanje{{stub-biol}}
{{Commonscat|Sempervivum tectorum}}

[[Kategorija:Saxifragales]]</text>
      <sha1>jad82j6g55widude9w0u4rtets32fyu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kristen Bell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477090</id>
    <revision>
      <id>42662367</id>
      <parentid>42397861</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:25:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Kristen_Bell.jpg datotekom [[:File:Kristen_Bell_at_Scream_Awards_(1868147024).jpg|Kristen_Bell_at_Scream_Awards_(1868147024).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR</comment>
      <origin>42662367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3036" sha1="6bv97jle474cxjltvbw17gumjedcnl8" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime        = Kristen Bell
| slika       = Kristen Bell at Scream Awards (1868147024).jpg
| opis     = Bell na dodjeli nagrada Scream 2007. godine
| ime_po_rođenju   = Kristen Anne Bell
| datum_rođenja  = {{birth date and age|df=yes|1980|7|18}}
| birth_place = [[Huntington Woods, Michigan|Huntington Woods]], [[Michigan]], [[SAD]]
| zanimanje  = glumica, pjevačica
| period = 1992–
| supružnik      = {{marriage|[[Dax Shepard]]|2013}}
| djeca = 2
| znamenite_uloge = Veronica Mars u ''[[Veronica Mars]]''&lt;br /&gt;Lucy Stillman u ''[[Assassin's Creed (serija)|Assassin's Creed]]''
}}

'''Kristen Bel''' ({{Jez-eng|Kristen Bell}}; [[18. jul]] [[1980]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] glumica i pevačica najpoznatija po naslovnoj ulozi u [[Veronika Mars|seriji]] i [[Veronika Mars|filmu]] ''Veronika Mars''. Takođe je igrala veće uloge u serijama ''[[Heroji (TV serija)|Heroji]]'' i ''[[Fabrika laži]]'', a bila je i naratorka ''[[Tračara|Tračare]]''. Pozajmila je glas u Diznijevom filmu ''[[Zaleđeno kraljevstvo]]'', kao i u popularnoj video igri ''[[Assassin's Creed]]''. Filmskoj publici poznata je po ulogama u komedijama ''[[Preboleti Saru Maršal]]'', ''[[Obožavaoci (film)|Obožavaoci]]'', ''[[A kad brak nije lak]]'', ''[[Opet ti]]'' i ''[[Kad si u Rimu]]''.

== Filmografija ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; text-align:left;&quot;
|- bgcolor=&quot;e6e6fa&quot; align=left
|- bgcolor=#e6e6fa align=center
|colspan=5| '''Filmovi'''
|- 
!align=&quot;center&quot; width=&quot;50&quot;|Godina !!Srpski naziv!!Izvorni naziv!!Uloga!!Napomene
|-
|2013|| [[Zaleđeno kraljevstvo]] ||''Frozen''||princeza Ana (glas)||
|-
|- bgcolor=&quot;#e6e6fa&quot; align=&quot;center&quot;
|colspan=5| '''Televizijske serije'''
|-
|2003|| [[Prljava značka]] ||''The Shield''||Džesika Hintel||epizoda ''The Quick Fix''
|-
|2007–08|| [[Heroji (TV serija)|Heroji]] ||''Heroes''||Eli Bišop||12 epizoda
|-
|2007–12|| [[Tračara]] ||''Gossip Girl''||Tračara (glas)||121 epizoda, narator
|-
|2013–14|| [[Parks and Recreation|Parkovi i rekreacija]] ||''Parks and Recreation''||Ingrid de Forest||3 epizode
|-
|- bgcolor=&quot;#e6e6fa&quot; align=&quot;center&quot;
|colspan=5| '''Video igre'''
|-
|2007||  ||''[[Assassin's Creed]]''||Lusi Stilman||
|-
|2009|| ||''[[Assassin's Creed II]]''||Lusi Stilman||
|-
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kristen Bell}}
* {{IMDb name|68338}}
* {{IBDB name|82566}}
* {{AllRovi person|369786}}
* [http://blogs.amctv.com/movie-news/2009/10/video-opening-night-couples-retreat.php Couples Retreat Video Interview at AMCtv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091009031700/http://blogs.amctv.com/movie-news/2009/10/video-opening-night-couples-retreat.php |date=2009-10-09 }}

{{Lifetime|1980||Bell, Kristen}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke teatarske glumice]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]</text>
      <sha1>6bv97jle474cxjltvbw17gumjedcnl8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijestupna sekunda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4478332</id>
    <revision>
      <id>42662409</id>
      <parentid>42614675</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:44:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3342" sha1="kvils79t2mpd2szhnnvhi41mba5qj14" xml:space="preserve">[[image:Leap Second - June 30, 2012.png|thumb|right|300px|snimka ekrana sata [[koordinirano unvierzalno vrijeme|UTC-a]] na [http://time.gov time.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717021237/http://www.time.gov/ |date=2012-07-17 }} u trenutku prijestupne sekunde po UTC-u, 30. juna 2012. u 23:59:60]]
[[image:Leapsecond.ut1-utc.svg|thumb|right|300px|Grafikon koji prikazuje razliku između vremena UT1 i UTC. Vertikalni segmenti odgovaraju prijestupnim sekundama.]]
[[file:Deviation of day length from SI day.svg|thumb|right|300px|devijacija duljine dana od dana zasnovana na SI-ju, 1962. – 2014.]]

'''prijestupna sekunda''', svaka [[sekunda]] koja se radi vremenske korekcije povremeno dodaje ili oduzima [[UTC|koordiniranom univerzalnom vremenu (UTC)]] da bi njegova duljina dana bila što bliža [[srednje Sunčevo vrijeme|srednjem Sunčevu vremenu]] ili [[UT1]]. Bez ove korekcije, vrijeme računano po [[Zemljina rotacija|Zemljinoj rotaciji]] otklanjalo bi se od [[atomsko vrijeme|atomskog vremena]] zbog nepravilnosti Zemljine stope rotacije. Od implementacije ovog sistema korekcije 1972. do sada umetnuto je bilo 25 prijestupnih sekunda. Posljednje umetanje dogodilo se 30. juna 2012. u 23:59:60 UTC.&lt;ref&gt;IERS 2013&lt;/ref&gt; Sljedeća prijestupna sekunda, 26. po redu, umetnut će se pri kraju 30. juna 2015. u 23:59:60 UTC.&lt;ref name=&quot;Bulletin C 49&quot;&gt;{{cite web|url=http://hpiers.obspm.fr/eoppc/bul/bulc/bulletinc.49|first=Danie|last=Gambis|title=Bulletin C 49|publisher=[[IERS]]|location=Paris|date=5. januara 2015|accessdate=5. januara 2015}}&lt;/ref&gt;

Negativna prijestupna sekunda oduzela bi sekundu 23:59:59 posljednjeg dana odabranog mjeseca tako da bi poslije sekunde 23:59:58 tog datuma neposredno slijedila sekunda 00:00:00 sljedećeg datuma. No od uspostave standarda po UTC-u negativne prijestupne sekunde nisu bile potrebne.

== Povezano ==

* [[prijestupna godina]]
* [[sekunda]]
* [[UTC]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske veze ==

{{commons category|leap second}}

* [http://hpiers.obspm.fr/eop-pc/earthor/utc/leapsecond.html UTC vs UT1 1972–2005]
* [http://www.iers.org/IERS/EN/Publications/Bulletins/bulletins.html IERS Bulletins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160408000429/http://www.iers.org/IERS/EN/Publications/Bulletins/bulletins.html |date=2016-04-08 }}, tekući i historijski bilteni sa www.iers.org
* [http://tycho.usno.navy.mil/leapsec.html USNO-ov članak o prijestupnim sekundama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611083237/http://tycho.usno.navy.mil/leapsec.html |date=2012-06-11 }}
* [http://www.meinberg.de/english/info/leap-second.htm prijestupne sekunde u NTP-u, GPS-u, DCF77]
* [http://www.leapsecond.com/java/gpsclock.htm dinamičke razlike između UTC-a i TAI-ja]
* [http://www.leapsecond.com/notes/leap-watch.htm ''How to Watch a Leap Second'']
* [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4734092 ''The Year 2005 to Have 'Leap Second' Added'', NPR-ov audiosegment Joea Palce]

; Redefinicija UTC-a
* [http://www.cl.cam.ac.uk/~mgk25/time/metrologia-leapsecond.pdf ''The leap second: its history and possible future'']
* [http://www.ucolick.org/~sla/leapsecs/ ''UTC might be redefined without Leap Seconds'']
* [http://www.cl.cam.ac.uk/~mgk25/time/leap/ napori za ukidanje prijestupnih sekunda]

[[Kategorija:Vremenske jedinice]]</text>
      <sha1>kvils79t2mpd2szhnnvhi41mba5qj14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Mjeseca 28. septembra 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542384</id>
    <revision>
      <id>42662361</id>
      <parentid>42377921</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:22:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15538" sha1="9ybnkjav0z5pyq20ngk2pd08yzl7e48" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;right&quot; width=&quot;250&quot;
! bgcolor=&quot;#e7dcc3&quot; colspan=&quot;2&quot; | Totalna lunarna eklipsa&lt;br /&gt;28. septembra 2015.
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[File:Lunar eclipse September 27 2015 greatest Alfredo Garcia Jr.jpg|280px]]&lt;br /&gt;Viđeno iz [[Murrieta, Kalifornija|Murriete]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;br /&gt;2:52 UTC
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Sjeverni vrh ekliptike&lt;br /&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2015Sep28.png|250px]]&lt;br /&gt;Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu zdesna nalijevo (od zapada prema istoku).
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0d0e0&quot; | [[gama (solarna eklipsa)|Gama]] || -0.3296
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0b0e0&quot; colspan=&quot;2&quot; | Trajanje (h:min:s)
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#b0a0e0&quot; | Totalitet || 1:11:55
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0a0e0&quot; | Parcijalna || 3:19:52
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#d0d0e0&quot; | Polusjena || 5:10:41
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#a0d0e0&quot; colspan=&quot;2&quot; | Kontakti ([[UTC]])
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#d0d0e0&quot; | P1 || 0:11:47
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0a0e0&quot; | U1 || 1:07:11
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#b0a0e0&quot; | U2 || 2:11:10
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#a0a0e0&quot; | Maksimum || 2:47:07
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#b0a0e0&quot; | U3 || 3:23:05
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0a0e0&quot; | U4 || 4:27:03
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#d0d0e0&quot; | P4 || 5:22:27
|-
| colspan=&quot;2&quot; | [[File:Lunar eclipse chart close-2015Sep28 wide.png|250px]]&lt;br&gt;Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu u [[Ribe (zviježđe)|Ribama]], prolazeći od zapada prema istoku (zdesna nalijevo) kao što je prikazano ovdje u satnim razmacima. [[Uran]], s [[prividna magnituda|magnitudom]] od 5,7, može se vidjeti dvogledom 16 stupnjeva istočno od totalno ekliptiranog Mjeseca.
|}

'''pomrčina Mjeseca 28. septembra 2015.''', potpuna [[pomrčina Mjeseca]] koja se dogodila 28. septembra 2015. U [[Amerika|Americi]] je bila vidljiva navečer u nedjelju, 27. septembra, a u [[Evropa|Evropi]], [[Afrika|Africi]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] bila je vidljiva u ranim satima u ponedjeljak, 28. septembra. Bila je druga od dviju totalnih lunarnih eklipsi u 2015. i posljednja u ''[[tetrada (astronomija)|tetradi]]'' (četiri totalne lunarne eklipse u nizu). Prethodne pomrčine ove tetrade bile su [[pomrčina Mjeseca 15. aprila 2014.|15. aprila 2014.]], [[pomrčina Mjeseca 8. oktobra 2014.|8. oktobra 2014.]] i [[pomrčina Mjeseca 4. aprila 2015.|4. aprila 2015.]]

Mjesec je izgledao veći nego što je normalno jer je usred pomrčine 2015. proteklo tek 59 minuta od njegova [[perigej|najbližeg prilaska Zemlji]], što se katkad naziva [[supermjesec]]om. [[Prividni promjer]] Mjeseca bio je veći od [[lučna minuta|34']] gledan ravno iznad točke promatranja, nedaleko od obale sjeveroistočnog [[Brazil]]a.&lt;ref&gt;[http://www.skyandtelescope.com/astronomy-news/observing-news/get-ready-for-septembers-total-lunar-eclipse-091420155/ Sky and Telescope]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://astrobob.areavoices.com/2015/09/21/heres-the-scoop-on-sundays-supermoon-eclipse Here’s the Scoop on Sunday’s Supermoon Eclipse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928100416/http://astrobob.areavoices.com/2015/09/21/heres-the-scoop-on-sundays-supermoon-eclipse/ |date=2015-09-28 }}, Bob King&lt;/ref&gt;

== Vidljivost ==
Pomrčina je bila vidljiva nad Evropom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;480&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[File:Lunar eclipse from moon-2015Sep28.png|240px]]&lt;br /&gt;Pogled na Zemlju s Mjeseca pri najvećoj eklipsi.
| [[File:Lunar eclipse from moon simulation-sep 28 2015.png|240px]]&lt;br /&gt;Simulirani izgled Zemlje i atmosferskog prstena Sunčeve svjetlosti.
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Eclipse Compilation smaller.jpg|stadiji lunarne eklipse u septembru 2015. viđeni iz [[Staffordshire]]a u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]
File:Lunar Eclipse 2015.JPG|[[Coralville, Iowa]], 2:52 UTC
File:Mondfinsternis-München-20150928045527.jpg|[[München]], Njemačka, 2:55 UTC
File:September 2015 Lunar Eclipse (as seen from Marin County, CA).jpg|[[Mill Valley, Kalifornija]], 3:07 UTC
File:Lunar eclipse 2015-09-28 042428 UTC.png|[[Boston]], SAD, 03:24 UTC 
File:2015-09-28lunareclipse.jpg|Njemačka, 3:37 UTC
File:9-27-15 Lunar Eclipse (Blood Moon).jpg|Tampa, FL, 2:30 UTC
&lt;/gallery&gt;

== Supermjesec ==
[[File:Supermoon_lunar_eclipse_2015.png|320px|left]]
Ovaj pomračeni Mjesec bio je 12,9 % veći u prividnom promjeru nego što je bio pri pomrčini od 4. aprila 2015., izmjereno 29,66' i 33,47' u promjeru od središta [[Zemlja|Zemlje]], kao što je prikazano na ovim simuliranim slikama.
{{-}}

== Pozadina ==
{{main|lunarna eklipsa}}
[[File:Supermoon Lunar Eclipse.webm|thumb|Ovaj animirani video objašnjava lunarnu eklipsu supermjeseca 28. septembra 2015.]]
Lunarna eklipsa nastaje kada Mjesec prolazi kroz Zemljinu [[sjena|sjenu]]. Kako eklipsa počinje, Zemljina sjena prvo lagano pomračuje Mjesec. Tada sjena počinje »prekrivati« dio Mjeseca, mijenjajući njegovu boju u tamno crveno-smeđu (ovo je tipična boja jer ona može varirati zavisno od atmosferskih uvjeta). Mjesec izgleda crvenkast zbog [[Rayleighjevo raspršenje|Rayleighjeva raspršenja]] (isti efekt koji uzrokuje da zalasci Sunca izgledaju crvenkasto) i refrakcije te svjetlosti Zemljinom atmosferom unutar njezine sjene.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Visual Appearance of Lunar Eclipses|work=NASA|author=Fred Espenak|author2=Jean Meeus|last-author-amp=yes|url=http://eclipse.gsfc.nasa.gov/LEcat5/appearance.html|accessdate=13. aprila 2014}}&lt;/ref&gt;

Sljedeća simulacija prikazuje aproksimativni izgled Mjeseca pri prolasku kroz Zemljinu sjenu. Mjesečeva jarkost je pretjerana u području sjene. Sjeverni dio Mjeseca je najbliži centru sjene zbog čega je najtamniji, dok je veći preostali dio crvena izgleda.

[[File:Animation September 28 2015 lunar eclipse appearance.gif]]

== Kronologija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Lokalna vremena kontakata
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Pomicanja&lt;br /&gt;vremenskih zona od&lt;br /&gt;[[UTC|UTC-a]]
! [[UTC−07:00|-7&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−06:00|-6&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−05:00|-5&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−04:00|-4&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−03:00|-3&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−02:00|-2&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−01:00|-1&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC±00:00|0&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC+01:00|+1&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC+02:00|+2&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC+03:00|+3&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! [[pacifičko vrijeme|PDT]]&lt;br /&gt;MST
! [[planinsko vrijeme|MDT]]
! [[centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]]&lt;br /&gt;PET
! [[istočno vrijeme|EDT]]&lt;br /&gt;BOT
! [[atlantsko vrijeme|ADT]]&lt;br /&gt;AMST&lt;br /&gt;ART
!
!
! [[griničko srednje vrijeme|GMT]]&lt;br /&gt;[[Western European Time|WET]]
! [[zapadnoevropsko ljetno vrijeme|WEST]]&lt;br /&gt;[[srednjoevropsko vrijeme|CET]]&lt;br /&gt;[[britansko ljetno vrijeme|BST]]
! [[srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]&lt;br /&gt;[[istočnoevropsko vrijeme|EET]]&lt;br /&gt;[[kalinjingradsko vrijeme|MSK−1]]
! [[istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]&lt;br /&gt;[[dalje istočnoevropsko vrijeme|FET]]&lt;br /&gt;[[moskovsko vrijeme|MSK]]
|- align=&quot;center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Događaj
| colspan=&quot;7&quot; | Večer 27. septembra || colspan=&quot;4&quot; bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | Noć 28. septembra
|- align=&quot;center&quot;
! P1
! Početak polusjene*
| 17:12
| 18:12
| 19:12
| 20:12
| 21:12
| 22:12
| 23:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:12
|- align=&quot;center&quot;
! U1
! Početak parcijalne eklipse
| 18:07
| 19:07
| 20:07
| 21:07
| 22:07
| 23:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:07
|- align=&quot;center&quot;
! U2
! Početak totalne eklipse
| 19:11
| 20:11
| 21:11
| 22:11
| 23:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:11
|- align=&quot;center&quot;
!
! Sredina eklipse
| 19:47
| 20:47
| 21:47
| 22:47
| 23:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:47
|- align=&quot;center&quot;
! U3
! Svršetak totalne eklipse
| 20:23
| 21:23
| 22:23
| 23:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 6:23
|- align=&quot;center&quot;
! U4
! Svršetak parcijalne eklipse
| 21:27
| 22:27
| 23:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 6:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 7:27
|- align=&quot;center&quot;
! P4
! Svršetak polusjene
| 22:22
| 23:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 6:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 7:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 8:22
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Faza polusjene tokom eklipse mijenja izgled Mjeseca tek neznatno i općenito je nezamjetljiva.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Espenak|first=Fred|title=Lunar Eclipses for Beginners|url=http://www.mreclipse.com/Special/LEprimer.html|publisher=MrEclipse|accessdate=7. aprila 2014}}&lt;/ref&gt;
[[File:Lunar eclipse contact diagram.svg|thumb|Kontaktne točke u odnosu na Zemljinu sjenu i polusjenu, ovdje s Mjesecom blizu njegova [[descendentni čvor|descendentnog čvora]].]]

Kronologija totalni lunarnih eklipsi određena je Mjesečevim kontaktima:&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clarke|first=Kevin|title=On the nature of eclipses|url=http://www.inconstantmoon.com/cyc_ecl1.htm|work=Inconstant Moon|publisher=Cyclopedia Selenica|accessdate=19. decembra 2010}}&lt;/ref&gt;
:'''P1''' (prvi kontakt): Početak penumbralne eklipse. Zemljina polusjena dodiruje Mjesečev vanjski limb.
:'''U1''' (drugi kontakt): Početak parcijalne eklipse. Zemljina sjena dodiruje Mjesečev vanjski limb.
:'''U2''' (treći kontakt): Početak totalne eklipse. Zemljina površina je potpuno unutar Zemljine sjene.
:'''Maksimum eklipse''': Vršni stadij totalne eklipse. Mjesec je najbliži centru Zemljine sjene.
:'''U3''' (četvrti kontakt): Svršetak totalne eklipse. Mjesečev vanjski limb izlazi iz Zemljine sjene.
:'''U4''' (peti kontakt): Svršetak parcijalne eklipse. Zemljina sjena napušta Mjesečevu površinu.
:'''P4''' (šesti kontakt): Svršetak penumbralne eklipse. Zemljina polusjena više ne dodiruje Mjesec.

== Povezane pomrčine ==
Eklipsa je jedna od četiriju lunarnih eklipsi u kratkom nizu pri descendentnom čvoru Mjesečeve orbite.

Niz [[lunarna godina|lunarnih godina]] ponavlja se poslije 12 lunacija ili 354 dana (pomiče se unatrag za oko 10 dana tokom narednih godina). Zbog pomaka datuma Zemljina sjena bit će oko 11 stupnjeva zapadno u narednim događajima.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ '''Skupovi niza lunarnih eklipsi 2013. – 2016.'''
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ascendentni čvor
| rowspan=&quot;11&quot; | &amp;nbsp;
! colspan=&quot;3&quot; | Decendentni čvor
|- style=&quot;vertical-align: top&quot;
! Saros
! Datum
! Tip
! Saros
! Datum
! Tip
|-
! 112&lt;br&gt;[[File:Partial lunar eclipse 2013-04-25 2018UTC.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 25. aprila 2013.|25. aprila 2013.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2013Apr25.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Parcijalna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2013Apr25.png|80px]]
! 117&lt;br&gt;
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 18. oktobra 2013.|18. oktobra 2013.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2013Oct18.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Penumbralna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2013Oct18.png|80px]]
|-
! 122&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse April 15 2014 California Alfredo Garcia Jr1.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 15. aprila 2014.|15. aprila 2014.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2014Apr15.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2014Apr15.png|80px]]
! 127&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse October 8 2014 California Alfredo Garcia Jr mideclipse.JPG|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 8. oktobra 2014.|8. oktobra 2014.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2014Oct08.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2014Oct08.png|80px]]
|-
! 132&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse April 4 2015 greatest Alfredo Garcia Jr LA.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 4. aprila 2015.|4. aprila 2015.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2015Apr04.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2015Apr04.png|80px]]
! 137&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse September 27 2015 greatest Alfredo Garcia Jr.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | 28. septembra 2015.&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2015Sep28.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2015Sep28.png|80px]]
|-
! 142
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 23. marta 2016.|23. marta 2016.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2016Mar23.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Penumbralna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2016Mar23.png|80px]]
! 147
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 16. septembra 2016.|16. septembra 2016.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2016Sep16.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Penumbralna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2016Sep16.png|80px]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; height=&quot;4&quot; |
|-
! Posljednji skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 25. maja 2013.|25. maja 2013.]]
! Posljednji skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 28. novembra 2012.|28. novembra 2012.]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; height=&quot;4&quot; |
|-
! Sljedeći skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 11. februara 2017.|11. februara 2017.]]
! Sljedeći skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 18. augusta 2016.|18. augusta 2016.]]
|}

=== Sarosov poluciklus ===
Lunarnoj eklipsi prethodit će i slijedit će solarna eklipsa za 9 godina i 5,5 dana ([[saros (astronomija)|polusaros]]).&lt;ref&gt;Mathematical Astronomy Morsels, Jean Meeus, p.110, Chapter 18, ''The half-saros''&lt;/ref&gt; Ova lunarna eklipsa povezana je s dvjema anularnim solarnim eklipsama [[solarni saros 144|solarnog sarosa 144]].

{| class=&quot;wikitable&quot;
! [[pomrčina Sunca 22. septembra 2006.|22. septembra 2006.]]
! [[pomrčina Sunca 2. oktobra 2024.|2. oktobra 2024.]]
|-
| [[File:SE2006Sep22A.png|240px]]
| [[File:SE2024Oct02A.png|240px]]
|}

== Povezano ==
* [[lista lunarnih eklipsi]] i [[lista lunarnih eklipsi u 21. stoljeću]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lunar eclipse of 2015 September 28}}
* [http://eclipse.gsfc.nasa.gov/LEplot/LEplot2001/LE2015Sep28T.pdf 2015 Sep 28 chart:] Predviđanja eklipsi [[Fred Espenak|Freda Espenaka]], [[NASA]]/[[GSFC]]
* [http://www.hermit.org/eclipse/2015-09-28/ Hermit eclipse: 2015-09-28]
* [http://www.solareclipse2015.org.uk/total-lunar-eclipse-28-september-2015/ Solareclipse2015: Lunar Eclipse 28th September 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215152145/http://www.solareclipse2015.org.uk/total-lunar-eclipse-28-september-2015/ |date=2016-12-15 }}

[[Kategorija:2015.]]
[[Kategorija:Astronomske pojave]]
[[Kategorija:Mjesec]]</text>
      <sha1>9ybnkjav0z5pyq20ngk2pd08yzl7e48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Porodica Deutsch Maceljski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4544410</id>
    <revision>
      <id>42662372</id>
      <parentid>42389357</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:52:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="owwmpnzrbxprj7lvxdjaoe3ds904a9a" xml:space="preserve">{| width=300 style=&quot;float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 1px solid #aaa; border-collapse: collapse;&quot;
|- 
| style=&quot;padding: 0.5em; background: #330099; font-size: 120%; color: #ffffff; text-align: center;&quot; | '''Porodica Deutsch Maceljski'''&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 85%; color: #ffffff&quot;&gt;&lt;/span&gt;
|-
| style=&quot;text-align: center; padding: 0.5em;&quot; | 
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot; bgcolor=&quot;#330099&quot;
|-
|
{| style=&quot;margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;&quot;
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
| width=95 | '''Država(e)'''
| style=&quot;padding-left: 0.5em;&quot; | [[Austrijsko Carstvo]]&lt;br /&gt;[[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]]&lt;br /&gt;[[Kraljevina Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]&lt;br&gt;[[Hrvatska]]
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
| width=95 | '''Zvanja'''
| style=&quot;padding-left: 0.5em;&quot; | 
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
| width=95 | '''Osnivač(i) porodice'''
| style=&quot;padding-left: 0.5em;&quot; | [[Filip Deutsch|Filip]] i [[Amalija Deutsch]]
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|'''Poreklo'''
|style=&quot;padding-left: 0.5em;&quot; | [[Zagreb]], Austrijsko Carstvo
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|'''Nacionalnost'''
|style=&quot;padding-left: 0.5em;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugoslavenska]]&lt;br /&gt;[[Hrvati|Hrvatska]]
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|'''Etnicitet'''
|style=&quot;padding-left: 0.5em;&quot; | [[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]]
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|}
|}

'''Porodica Deutsch Maceljski''', ugledna [[Židovi u Hrvatskoj|židovska]] porodica veletrgovaca i industrijalaca iz [[Zagreb]]a. Zahvaljujući &quot;ocu&quot; porodice, [[Filip Deutsch|Filipu Deutschu]], kralj [[Franjo Josip I.]] im je potkraj [[1910]] godine dodijelio [[Ugarska|ugarsko]]-[[Hrvatska|hrvatsko]] plemstvo s pridjevkom Maceljski, prema [[Maceljska šuma|maceljskoj šumi]]. Filip Deutsch je bio prvi istaknuti predstavnik porodice koji je [[1860]] u Zagrebu otvorio skromnu trgovinu koja je brzo napredovala zahvaljujući naglu razvoju i prerastanju Zagreba u industrijsko, trgovačko i kulturno središte. Za porasta potražnje za građevnim drvom tvrtka se počela baviti šumskom proizvodnjom i preradbom crnogoričnog drva, a od [[1884]] mnogo rentabilnije hrastovine, zadržavajući proizvodnju i trgovinu ogrjevnim i tehničkim drvom te daskama. Filipova tvrtka eksploatirala je mnoga šumska zemljišta, među kojima šumu plemićke [[Porodica Sermage|porodice Sermage]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], šumu [[Česma]] kraj [[Bjelovar]]a te državnu šumu Žutica. Mnogi članovi porodice stradali su za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deutsch Maceljski (od Macelja)|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4666|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=29. 10. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Ugledni članovi ==
* [[Albert Deutsch]], (1867–1952)
* [[Benko Deutsch]], (1855–1926)
* [[Filip Deutsch]], (1828–1919)
* [[Lavoslav Deutsch]], (1840–1902)
* [[Lea Deutsch]],&lt;ref name=&quot;ncl1&quot;&gt;{{Cite web|title=Film o tragičnom usudu dječje zvijezde|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/27554/film-o-tragicnom-usudu-djecje-zvijezde|author=Nina Ožegović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Nacional|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306203933/http://arhiva.nacional.hr/clanak/27554/film-o-tragicnom-usudu-djecje-zvijezde|archive-date=2016-03-06|quote=''U kratkom filmu obitelj Deutsch-Maceljski, jednoj grani njihove obitelji, u kratkoj sceni gdje piju čaj u salonu, vidi se malena Lea, zgodna i razigrana, kako sjedi nekome na koljenima.''}}&lt;/ref&gt; (1927–1943)
* [[Vilim Deutsch]], (1863–1923)
* [[Gustav Maceljski]], (1882–1965)
* [[Milan Maceljski]], (1925–2007)
* [[Robert Maceljski]], (1884–1943)
* [[Stjepan Deutsch]], (1886–1959)
* [[Vlatko Maceljski]], (1883–1942)

== Reference ==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Deutsch Maceljski, Porodica}}
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Austrougarski Jevreji]]
[[Kategorija:Jugoslavenske porodice]]
[[Kategorija:Austrougarske porodice]]</text>
      <sha1>owwmpnzrbxprj7lvxdjaoe3ds904a9a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragiša Milojković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4600357</id>
    <revision>
      <id>42662386</id>
      <parentid>42307606</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <comment>smrt</comment>
      <origin>42662386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2892" sha1="lepav1atf1ndh3i9z2ctj6vokh15imo" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime            = Dragiša Milojković
| datum_rođenja = {{datum rođenja|1971|5|12}}
| mjesto_rođenja   = [[Jagodina]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i dob|2026|7|31|1971|5|12}}&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dragiša Milojković, glumac, preminuo je u 55. godini |url=https://www.hellomagazin.rs/celebrity-news/dragisa-milojkovic-preminuo/ |date=31. 7. 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_smrti = 
| zanimanje       = pozorišni, televizijski i filmski [[glumac]]
| znamenite_uloge    = Milutin u ''[[Seljaci (TV serija)|Seljaci]]''
}}

'''Dragiša Milojković''' ([[Jagodina]], [[12. maj]] [[1971]] — [[31. jul]] [[2026]]) bio je srpski pozorišni, televizijski i filmski [[glumac]].

== Biografija ==
Dragiša Milojković je rođen u [[Jagodina|Jagodini]] [[12. maj]]a [[1971]]. godine. Glumu je diplomirao na akademiji u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u klasi profesora Petra Banićevića. Igra u [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskom dramskom pozorištu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politika.rs/rubrike/Magazin/Neki-glume-na-sceni-drugi-u-zivotu.lt.html |title=Neki glume na sceni, drugi – u životu |publisher=politika.rs |date= |accessdate=14. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Napisao je knjigu „ja, moj otac“ koju je izdao [[2008]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-23-06-2008/ne-stidim-se-nijednog-posla |title=Ne stidim se nijednog posla |publisher=glas-javnosti.rs |date= |accessdate=14. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824144354/http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-23-06-2008/ne-stidim-se-nijednog-posla |archive-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Dragiše Milojkovića}}
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1990.-te
|-
| 1991. || [[Teatar u Srba]] || 
|-
| 1997. || [[Pokondirena tikva (film)|Pokondirena tikva]] || Vasilije
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 2000.-te
|-
| 2000. || [[Stari vruskavac]] || 
|-
| 2001. || [[Seljaci (film)|Seljaci]] || Milutin
|-
| 2001. || [[Sve je za ljude]] || Milutin
|-
| 2002. || [[Hotel sa 7 zvezdica]] || Laki
|-
| 2003. || [[M(j)ešoviti brak]] || 
|-
| 2003. || [[Privatni životi]] || 
|-
| 2006. || [[Rekonvalescenti (film)|Rekonvalescenti]] || 
|-
| 2007. || [[Božićna pečenica (film)|Božićna pečenica]] || Pavle Postiljonović
|-
| 2007. || [[Maska (film iz 2007)|Maska]] || Stratimirović
|-
| 2008. || [[Poslednja audijencija]] || Ljuba Didić
|-
| 2006—2009. || [[Seljaci (TV serija)]] || Milutin
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 2010.-te
|-
| 2013. || [[Zvezdara (TV serija)]] || zlatar
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=0590462|name=Dragiša Milojković}}

{{Lifetime|1971|2026|Milojković, Dragiša}}

[[Kategorija:Srpski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Jagodina]]</text>
      <sha1>lepav1atf1ndh3i9z2ctj6vokh15imo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662399</id>
      <parentid>42662386</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:07:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2934" sha1="d261cu5bojdgjga6e3x3urj79mk7vo6" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime            = Dragiša Milojković
| datum_rođenja = {{datum rođenja|1971|5|12}}
| mjesto_rođenja   = [[Jagodina]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i dob|2026|7|31|1971|5|12}}&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dragiša Milojković, glumac, preminuo je u 55. godini |url=https://www.hellomagazin.rs/celebrity-news/dragisa-milojkovic-preminuo/ |date=31. 7. 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_smrti = [[Kragujevac]], [[Srbija]]
| zanimanje       = pozorišni, televizijski i filmski [[glumac]]
| znamenite_uloge    = Milutin u ''[[Seljaci (TV serija)|Seljaci]]''
}}

'''Dragiša Milojković''' ([[Jagodina]], [[12. maj]] [[1971]] — [[Kragujevac]], [[31. jul]] [[2026]]) bio je srpski pozorišni, televizijski i filmski [[glumac]].

== Biografija ==
Dragiša Milojković je rođen u [[Jagodina|Jagodini]] [[12. maj]]a [[1971]]. godine. Glumu je diplomirao na akademiji u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u klasi profesora Petra Banićevića. Igra u [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskom dramskom pozorištu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politika.rs/rubrike/Magazin/Neki-glume-na-sceni-drugi-u-zivotu.lt.html |title=Neki glume na sceni, drugi – u životu |publisher=politika.rs |date= |accessdate=14. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Napisao je knjigu „ja, moj otac“ koju je izdao [[2008]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-23-06-2008/ne-stidim-se-nijednog-posla |title=Ne stidim se nijednog posla |publisher=glas-javnosti.rs |date= |accessdate=14. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824144354/http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-23-06-2008/ne-stidim-se-nijednog-posla |archive-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Dragiše Milojkovića}}
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1990.-te
|-
| 1991. || [[Teatar u Srba]] || 
|-
| 1997. || [[Pokondirena tikva (film)|Pokondirena tikva]] || Vasilije
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 2000.-te
|-
| 2000. || [[Stari vruskavac]] || 
|-
| 2001. || [[Seljaci (film)|Seljaci]] || Milutin
|-
| 2001. || [[Sve je za ljude]] || Milutin
|-
| 2002. || [[Hotel sa 7 zvezdica]] || Laki
|-
| 2003. || [[M(j)ešoviti brak]] || 
|-
| 2003. || [[Privatni životi]] || 
|-
| 2006. || [[Rekonvalescenti (film)|Rekonvalescenti]] || 
|-
| 2007. || [[Božićna pečenica (film)|Božićna pečenica]] || Pavle Postiljonović
|-
| 2007. || [[Maska (film iz 2007)|Maska]] || Stratimirović
|-
| 2008. || [[Poslednja audijencija]] || Ljuba Didić
|-
| 2006—2009. || [[Seljaci (TV serija)]] || Milutin
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 2010.-te
|-
| 2013. || [[Zvezdara (TV serija)]] || zlatar
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=0590462|name=Dragiša Milojković}}

{{Lifetime|1971|2026|Milojković, Dragiša}}

[[Kategorija:Srpski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Jagodina]]</text>
      <sha1>d261cu5bojdgjga6e3x3urj79mk7vo6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662400</id>
      <parentid>42662399</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:08:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2853" sha1="1mdsjq1d8jjz39nt0j8cb6qwo3pi36y" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime            = Dragiša Milojković
| datum_rođenja = {{datum rođenja|1971|5|12}}
| mjesto_rođenja   = [[Jagodina]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i dob|2026|7|31|1971|5|12}}&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dragiša Milojković, glumac, preminuo je u 55. godini |url=https://www.hellomagazin.rs/celebrity-news/dragisa-milojkovic-preminuo/ |date=31. 7. 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_smrti = [[Kragujevac]], [[Srbija]]
| zanimanje       = pozorišni, televizijski i filmski [[glumac]]
| znamenite_uloge    = Milutin u ''[[Seljaci (TV serija)|Seljaci]]''
}}

'''Dragiša Milojković''' ([[Jagodina]], [[12. maj]] [[1971]] — [[Kragujevac]], [[31. jul]] [[2026]]) bio je srpski pozorišni, televizijski i filmski [[glumac]].

== Biografija ==
Glumu je diplomirao na akademiji u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u klasi profesora Petra Banićevića. Bio je član [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskg dramskog pozorišta]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politika.rs/rubrike/Magazin/Neki-glume-na-sceni-drugi-u-zivotu.lt.html |title=Neki glume na sceni, drugi – u životu |publisher=politika.rs |date= |accessdate=14. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Napisao je knjigu „ja, moj otac“ koju je izdao [[2008]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-23-06-2008/ne-stidim-se-nijednog-posla |title=Ne stidim se nijednog posla |publisher=glas-javnosti.rs |date= |accessdate=14. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824144354/http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-23-06-2008/ne-stidim-se-nijednog-posla |archive-date=24. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{{Filmografija-domaći|glumca=Dragiše Milojkovića}}
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 1990.-te
|-
| 1991. || [[Teatar u Srba]] || 
|-
| 1997. || [[Pokondirena tikva (film)|Pokondirena tikva]] || Vasilije
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 2000.-te
|-
| 2000. || [[Stari vruskavac]] || 
|-
| 2001. || [[Seljaci (film)|Seljaci]] || Milutin
|-
| 2001. || [[Sve je za ljude]] || Milutin
|-
| 2002. || [[Hotel sa 7 zvezdica]] || Laki
|-
| 2003. || [[M(j)ešoviti brak]] || 
|-
| 2003. || [[Privatni životi]] || 
|-
| 2006. || [[Rekonvalescenti (film)|Rekonvalescenti]] || 
|-
| 2007. || [[Božićna pečenica (film)|Božićna pečenica]] || Pavle Postiljonović
|-
| 2007. || [[Maska (film iz 2007)|Maska]] || Stratimirović
|-
| 2008. || [[Poslednja audijencija]] || Ljuba Didić
|-
| 2006—2009. || [[Seljaci (TV serija)]] || Milutin
|- bgcolor=&quot;Lavender&quot; align=center
| colspan=&quot;4&quot; | 2010.-te
|-
| 2013. || [[Zvezdara (TV serija)]] || zlatar
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=0590462|name=Dragiša Milojković}}

{{Lifetime|1971|2026|Milojković, Dragiša}}

[[Kategorija:Srpski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Jagodina]]</text>
      <sha1>1mdsjq1d8jjz39nt0j8cb6qwo3pi36y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Aca</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4602004</id>
    <revision>
      <id>42662290</id>
      <parentid>42637542</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fertile Snowcent</username>
        <id>268167</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mače */ nova poruka (Wikiljubav)</comment>
      <origin>42662290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="153938" sha1="8bkam609szwb03r6hpdpg88evz7i8pc" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Aca! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
--[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:46, 6 mart 2018 (CET)

== O tradicijama i praksama ==

Ma da, nisam ni mislio da se radi o zlonamjernoj izmjeni, tako da nema tu frke. To je nešto što se primjenjuje na drugim Wikipedijama, između ostalog i na engleskoj, koja ima najveću čitanost, tako da nisam siguran koliko je uputno to mijenjati. Moglo bi se raspravljati eventualno o tome da se smanji količina podebljanog teksta, ali to je &quot;velika&quot; stvar pa bih ja to radije prvo &quot;provukao&quot; kroz Pijacu prije nego išta mijenjam, pogotovo na godišnjicama. Uzgred, vidio sam da si promijenio reprezentacije... pretpostavljam da si škicnuo raspravu što se vodila na Igorovoj stranici za razgovor? Igor i ja smo bili za promjenu, s tim da je on bio za &quot;fudbalska&quot;, dok je Orijentolog bio protiv promjene. Nisam siguran što da ti kažem je li ti izmjena bila pametna, ali bi li imao volje i to provući kroz Pijacu, čisto da se zajednica izjasni ''lege artis'' pa da ne bude repova? :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:17, 26 juli 2021 (CEST)

:Što se nogometa tiče, sve su reprezentacije i kategorije na tu foru. To smo se tako odlučili inicijalno prije ''n'' godina jer nismo znali što bismo. Ja mislim da je vrijeme da se to ukine i da se odlučimo za jednu varijantu; meni je prirodnije nogomet, ali apsolutno se neću buniti ako se zajednica odluči i za fudbal. Tako da samo pokreni to na Pijaci, izjašnjavanje će trajati par dana i onda to možemo odraditi kako spada :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:24, 26 juli 2021 (CEST)

== Masakr u Suvoj Reci ==
Hvala mnogo na izmenama u članku [[Masakr u Suvoj Reci]] - promakle su mi te bedastoće i ti si ih uočio i ispravio, to je upravo ono što nam ponekad zafali ovde. Nijedna žrtva zločina ne sme biti dodatno vikimizirana time što joj se pokušava odreći status žrtve. Hvala! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 04:07, 27 juli 2021 (CEST)

Zbog ovoga volim sh.wiki! :))) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:39, 27 juli 2021 (CEST)

: {{ping|Igor Windsor|Edgar Allan Poe}} Ništa! Ma, izmena je očiti vandalizam. Urednik pod IP adresom pokušao je civile predstaviti kao teroriste, lol. Nacional(šovin)izam zbilja prerasta u tešku bolest. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:43, 27 juli 2021 (CEST)

== Pisci i alijasi ==
Danas sam saznao da si ti moj alijas. Jesi ti to znao? :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:41, 31 august 2021 (CEST)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Sve je moguće. Još samo da se preimenujem u „Lav Nikolajevič Tolstoj” i spektakl bi postao potpun. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:17, 1 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Uvodi i ine stvari ==

Pogledaj [[Slobodan Praljak|ovdje]] koje sam izmjene revertao. Dakle, nećemo uklanjati mjesta rođenja i smrti iz zagrada, to nikako; nazivi mjeseci ili brojevi su manje bitni, ali sam vratio na original. Formulacija &quot;bosanskohercegovački vojskovođa hrvatskog etniciteta&quot; toliko je neprirodna našem jeziku da je to grozno, tako da to nećemo tako stavljati pa sam to promijenio u aktualno; plus, vojskovođa mi je više termin za antičke komandante nego za suvremene, tako da sam stavio izraz komandant, koji je već ranije dogovoren kao neutralan ovdje. Stvar je što ova Wiki nema praksu pisati ovako kako si ti uradio, već kako je ranije, tako da samo pripazi za dalje ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:53, 4 oktobar 2021 (CEST)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Pozdrav! Naime, stavljanje mesta rođenja i smrti izbegavao bih jer neretko postoje više mesta s istim nazivom, pa u štampanom obliku to može zbuniti čitaoce. Osim toga, nepotrebno se opterećuje uvodna rečenica. [[en:MOS:BIRTHPLACE|Na en.wiki takođe postoji povezano pravilo]]. Što se tiče „komandanta”, apsolutno se slažem. E, sad, pitanje konteksta je malo složenije. Naime, on se može klasificirati kao „Bosnian Croat general”, tj. „bosanskohercegovački general hrvatskog etniciteta/narodnosti”. Ne verujem da postoji neki bolji predlog kojim bismo mogli kontekstualizirati osobu. „hrvatski komandat iz Bosne i Hercegovine” može označavati da je osoba političar države Hrvatske rođena u Bosni i Hercegovini, pa je tu mali problem. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:14, 5 oktobar 2021 (CEST)
: Što se tiče termina „etnicitet”, rekao bih da je on najprecizniji. Postoji sitna značenjska razlika između „porekla” i „etniciteta”; poreklo može označavati da su se preci te osobe tako izjašnjavali. Postoji i pojam „narodnost”, no on je višeznačan, pa bih ga izbegavao. Kad je reč o izrazu „jest”, rekao bih da je valjan. Enklitika „je” ne može se nalaziti nakon zagrade, pa je bolje upotrebiti naglašeni oblik „jest(e)”. Međutim, slažem se da može i zarez ili crtica. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:30, 5 oktobar 2021 (CEST)
::Što se tiče mjesta, to je stvarno nešto što smo na ovoj Wikipediji koristili oduvijek, neovisno o pravilima drugih Wikipedija. Ukoliko postoji više mjesta istoga imena, onda se lako napravi poveznica ili čak doda država u zagrade pa problema nema. Svakako, to je toliko fiksirana praksa ove Wiki da ja to nikako ne bih izbacivao, a još manje mijenjao u postojećim člancima. Mislim da imamo prećih problema od toga na ovoj Wikipediji ;) Komandant je super stvar, doista, to smo mi dogovorili ima nekog vremena da ćemo ići s tom varijantom za sve jer je najneutralnija, a ne asocira na Grčko-perzijske ratove. :D Što se same fraze tiče, nije ona toliko presudna, može to biti i nešto drugo, ali svakako bih volio da je to u duhu jezika; neovisno što je termin &quot;etnicitet&quot; možda najprecizniji, nisam siguran da se on većinski koristi u stručnoj literaturi pa bi valjalo biti u duhu jezika, a to je izraz porijekla (ovo narodnosti mi previše smrti na ine nacionalizme s ovih prostora). Sad, oko toga pak neću cjepidlačiti ako su ostale kolege striktno za termin &quot;etnicitet&quot;, ali to bih svakako provjerio. A ovo &quot;jest&quot;, to mi je isto potpuno van duha jezika, pogotovo u navođenju enciklopedijskih natuknica. :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:44, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Imena i nazivi ==

Mislim da bi to, s obzirom na dugogodišnju praksu i interna pravila ove Wiki, a posebice kod kategorija, stvorilo puno veće probleme nego korist. Mi smo tu dosta fleksibilni, a i radi se o dokumentu starom 30-ak godina, čini mi se da se shvaćanje jezika kao takvog ipak malo promijenilo :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:00, 21 novembar 2021 (CET)

:O tome smo već davno ovdje raspravljali, znajući da je pridjev pravilniji od genitiva, ali da bismo izbjegli probleme s reprezentacijama poput Obale Bjelokosti, Svetog Tome i Principa, Zelenortskih Otoka i inih, a ima dosta tih otočnih država gdje zapravo nemamo adekvatne pridjeve ili se oni gotovo nikada ne koriste, onda smo dogovorili da u ovom slučaju ide genitiv, ali to se odnosi samo na članke o reprezentacijama. To je, koliko se sjećam, davno dogovoreno interno pravilo. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:48, 21 oktobar 2022 (CEST)
::Upravo iz tog razloga, da ne bi imali malo 'vamo, malo tamo, imamo sve pod jedno :) Da nam u kategoriji ne bude Meksička, Honduraška, a onda reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina... preglednije je i stilski ujednačeno kao standard. A ovo drugo je sad već ''reductio ad absurdim'', kao kad je Dcirovic htio biti duhovit pa je Lobačevskog napisao na ćirilici, i to ruskoj, vodeći se pravilima ruskog pisanja imena (prezime, ime patronim), jer je to &quot;pravilo izvornika&quot; u apsurdno doslovnom smislu :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:12, 21 oktobar 2022 (CEST)

== Previše linkova ==

Poštovani kolega Aca

Vi sigurno znate za onu - Od viška glava ne boli,... ja Va Vam se držim te maksime, i usput i ja sam lijen i koristim metod copy-paste, i brzoplet pa ne gledam na to da sam neki link ponovio više puta. Usput Vikipedija se piše za mlade, a ja se bojim da su im brojni termini danas - nepoznanica. Vidim skinuli ste link sa [[povelja]] a ja mislim da više od 50% današnjih srednoškolaca ne zna što je to, ili Svetorimski car, koji ni na našoj wiki nije dobro objašnjen. 
Zbog tog sam (jer sam lijen) onako seljački jednostavno uklonio Vašu izmjenu, mislim da je suviše redukcionistička, Wikipedija nije knjiška enciklopedija u kojoj treba šparati papir da sve stane...

Kolega Aca bolje bi bilo da dopunite, pun kup članaka o gradovima u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj koji ne samo da su šturi, već su i potpuno netočni... [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:48, 24 oktobar 2022 (CEST)

==Akademik==
Rekao bih radije da se radi o vraćanju sadržaja članka koji je (sadržaj) neobrazloženo obrisan. Da je sadržaj članka jadan - jeste, ali treba li ga zamenjivati jadnijim - ne treba. Pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:09, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Estonija ==

Koliko sam shvatio pišući projekt, a ne znam estonski, [[:et:Manifest kõigile Eestimaa rahvastele]] znači upravo &quot;Manifest naroda Estonije&quot;? Dakle, u Estoniji se taj dokument ne naziva Deklaracijom o nezavisnosti, nego Manifestom naroda i mislim da tu mi nememo što intervenirati. Postoje preusmjeravanja za sve varijante (uključujući i onu bez produljenog a), tako da ne vidim problem, ali mijenjati naziv izvornog dokumenta samo zato što je u većini država tako mi ne djeluje baš enciklopedijski. Američka je deklaracija doslovno Declaration of Independence i apsolutno je logično da se tako prevodi, ali mi ovdje imamo dokument s izvornim imenom, ne prevodimo ga nego mu dajemo neki vještački naziv i prekrštavamo ga iz razloga praktičnosti, što mi nema neke prevelike logike u cijeloj priči. Shvaćam tvoju perspektivu i njezinu praktičnost, ali ne mislim da moramo fabricirati nazive zbog praktičnosti :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:39, 13 novembar 2022 (CET)

:Plus, da dodam još nešto. Ovdje se radi o službenim dokumentima, dakle nazivima službenih akata koje bismo trebali zadržavati i kod nas; kao i po pitanju knjižvenih djela ili filmova ili bilo čega drugog gdje se radi o nazivima kao takvima. To nije poput Estonskog rata za nezavisnost, gdje se ne radi o službeno tituliranom nazivu već o opisnom nazivu historijskog događaja pa možemo imati pridjev umjesto genitiva, ali kod službenih akata bismo trebali biti što vjerniji izvorniku. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:42, 13 novembar 2022 (CET)
::Što se tiče Venezuele, to svečano je dodatak i u tom kontekstu nije nužan za identifikaciju samog dokumenta. Dejton je pak posebna priča i nije isto kao i manifest. Poanta priče je da se taj dokument nazvao kako se nazvao na estonskom i da mi ovdje izmišljamo naziv koji se u estonskom nije koristio. Dakle, to je bio Manifest naroda koji je, eto, po tipu dokumenta bio deklaracija o nezavisnosti. Evo ti još jedan primjer: [[Povelja iz 1814.]] je bila [[ustav]] u svojoj suštini, ali ga mi nazivamo Poveljom zato što je donesena pod tim imenom, dok je ona po svojoj prirodi ustav. Ali nećemo pisati da je to Ustav Francuske, nego da je Povelja, ali koja je bila ustav Francuske u nekom periodu. Tako je i ovdje - naziv je jedan, a pravna priroda samog dokumenta je nešto skroz drugo (znam, to mi je struka). Ima cijeli niz takvih situacija gdje se dokumenti nazivaju na jedan način, a po svojoj su prirodi nešto skroz drugo. Uostalom, pada mi na pamet i Čehovljev ''Galeb'', kog sam autor opisuje kao &quot;komediju&quot;, međutim se radi o drami i to s vrlo tragičnim krajem, tako da je nećemo trpati pod isto kao i Molierea ili Goldonija. Ili film - ''Ustav Republike Hrvatske'' - kao i istoimeni dokument - nećemo ni jedno ni drugo prekrštavati u Hrvatski ustav jer se to naprosto ne radi. Ili neki zakon, tipa, Krivični zakon Republike Srbije nećemo mijenjati u Srpski Krivični zakon - nego će biti ili puni naziv ili Krivični zakon (Srbija), kako sam ja i stavljao za one deklaracije koje nose takve nazive. Dokument se zove - ''Declaration of Independence of New Zealand'', dakle jasno se navodi da je posvojni genitiv i na taj se način reflektira svečanost i važnost samog akta. Da je pisalo ''New Zealand Declatation...'', onda možemo raspravljati o pridjevu. Zadržavanjem posvojnog genitiva se naglašava važnost samog teksta, a mislim da bismo povlačenjem diskusije na ovu temu ušli u ono što je netko nazvao &quot;policiranje&quot; u nekoj raspravi, a mislim da nam to ne treba. Prenormiranje je jednako loše kao i nenormiranje, zato treba paziti oko bitnih stvari, ali oko dvaju dopuštenih varijanti od koje jedna ima nekakav autoritet u pravopisu (iako ne apsolutan), a druga u stručnoj prirodi samog sadržaja (u ovom slučaju pravo i nomotehnika, koji su prilično unisoni po tom pitanju) ne treba sada donositi striktna pravila, nismo policija. I opet, ponavljam, opisni naslovi su za preusmjeravanja, a ne za naslove. Po toj logici možemo imati naslove &quot;Rukometni Euro 2024.&quot;, recimo, jer je to kolokvijalno uvriježeno ime, ali to nije enciklopedijski ispravno. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:15, 13 novembar 2022 (CET)
:::Ma nije uopće stvar mog vremena - bitno je jedino da dođemo do nekog smislenog rješenja :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:19, 13 novembar 2022 (CET)

== Nogomet ==

Većina kolega pristala je na to da se aktualna varijanta promijeni. Sporno je bilo hoće li biti nogomet ili fudbal, ali ja sam tu potpuno vrijednosno neutralan; Igor je, kao drugi admin, predložio međunarodnu varijantu, s kojom se složio još jedan admin. U trenutku provođenja te rasprave nismo imali usvojeno pravilo o glasovanju tako da se ono ne primjejnjuje retroaktivno. Ja samo nisam stigao sve to isprebacivati, ali budem :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:40, 20 novembar 2022 (CET)

:Hej, vidim da si već počeo, al' daj radije samo preimenuj članke za sada jer kategorije treba srediti pa bih to radije pregledao ja, ako nemaš ništa protiv! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:44, 20 novembar 2022 (CET)
::I kategorije se ne premještaju niti preusmjeravaju! :O Ajde pliz mi sve ove što si preusmjeravao i prebacivao označi za brisanje, to treba ili prekat staviti ili pobrisati, ali najbolje je ovo potonje pa ću to ja, samo mi označi koje si mijenjao -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:56, 20 novembar 2022 (CET)
:::A jesam te zamolio da ne diraš kategorije? :O To ću ja uraditi, moram napraviti ključ kao za košarku, ovako će mi se stvoriti dupli posao... ima drugih stvari, pusti sada nogomet -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:37, 21 novembar 2022 (CET)
::::Ma nije stvar tehnike ni brzine, stvar je da se kategorije moraju nanovo odraditi i da se trebaju neke stvari promijeniti jer je kaos; ako ti se rješava nešto oko nogometa, imaš {{tl|NogRep}} gdje treba srediti unutarnje poveznice da sve vode na Fudbalska reprezentacija... jer tu ima svega, a isto tako ne bi bilo zgorega ni preimenovati šablone sukladno odluci. Tu bi tvoja brzina mogla biti od koristi :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:49, 21 novembar 2022 (CET)

== Ekstenzije, sysadmini, Phabricator, etc. ==

Lijep pozdrav Aco! Pitao sam se, da li si možda upućen koga i gdje zatražiti instaliranje ili omogućavanje novih ekstenzija na lokalnoj Wikipediji? Koliko sam saznao, mislim da to rade globalni [[:m:System administrators|sysadmini]] (jer lokalni ne postoje)? Linkana stranica mi kaže da otvorim ticket na Phabricatoru ako želim da nešto urade, samo što nemam pojma kako točno u vezi ekstenzija. Ti si već koristio Phabricator, pa ako znaš proceduru, volio bih pomoć (nabrojat ću koje određene ekstenzije u kasnijoj poruci). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:48, 21 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Pozdrav! Uvođenje dodataka zapravo je malo složenije. Najprije treba pokrenuti raspravu na samom projektu o uvođenju dodatka i pričekati konsenzus zajednice. Ako se utvrdi konsenzus za uvođenje, treba pokrenuti zadatak na Phabricatoru za uvođenje datog dodatka. Potom treba napraviti zakrpu na Gerritu radi izmjene konfiguracijskih datoteka. Nakon izrade zakrpe trebalo bi zakazati njeno uvođenje u [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments ovom rasporedu]. Uz pomoć dežurnog programera na IRC-u ostvaruje se kontakt i uvodi zakrpa. Trebalo bi biti aktivan na toj komunikacijskoj platformi tokom uvođenja zakrpe. Usput, i ja sam planirao da započnem ovu temu. Nedostaju nam mnoge stvari — imenski prostor za nacrte, link do igrališta (pijeska) itd. Čekam da se završi rasprava o uvođenju smjernica, pa budem započeo temu. Koje dodatke imaš na umu? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:22, 21 novembar 2022 (CET)
::[[:mw:Extension:Replace Text|Replace Text]], [[:mw:Extension:RandomSelection|RandomSelection]], [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)|DynamicPageList (Wikimedia)]], [[:mw:Extension:MyVariables|MyVariables]], [[:mw:Extension:Editcount|Editcount]] i nekako uključiti [[:mw:Extension:WikiEditor|WikiEditor]] zajedno sa bojom sintakse kada se pregledava kod zaštićenih stranica (vidi kako je to uključeno na SR projektu). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23:45, 21 novembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Sad sam malo iscrpnije pogledao. Dodatak -{Replace Text}- nije kompatibilan s -{sh-latn: Wikimedijinim; sh-cyrl:Викимедијиним}- projektima (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T31833 ovo]). Svakako, za zamjenu teksta tu su botovi. [[Wikipedia:Botovi‎|Kandidirao sam svog bota]], pa eto taman. Uvođenje dodatka -{RandomSelection}- takođe bi naišlo na [https://phabricator.wikimedia.org/T29739 pojedine prepreke]. -{DynamicPageList}- se može omogućiti (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T70346 ovo]). -{MyVariables}- takođe nije kompatibilan dodatak (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T322912 ovo]). Nije ni -{Editcount}- (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T113169 ovo]). Za ovo posljednje pogledaj [https://phabricator.wikimedia.org/T41577 ovaj zadatak]. Izgleda da je moguće prikazati alatnu traku unošenjem određenog koda na pojedine stranice u imenskom prostoru -{sh-latn: MediaWiki; sh-cyrl:Медијавики}-. Ipak, ostaje pitanje želimo li to zaista ili ne. Usput, vidi kako seksi radi ovo s konvertorom. Integrirati u šablon i sve desetke. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:09, 4 decembar 2022 (CET)
::::Sumnjam da nisu kompatiblni, mislim da ih jednostavno žele dati da se instaliraju zbog nekog razloga. Najobičnija stvar poput zamjene teksta ne bi trebala spadati na to ima li svaki pojedini projekt dovoljno tehnički potkovanog i voljnog suradnika da im oko toga pomogne... lame. Vidim sad na DPL-ovoj MediaWiki stranici kažu da ga omogućavaju samo na Wikinews projektima zbog performansi, pa ne možemo ni njega (a i nije toliko koristan). Ajde, ovo posljednje bih volio, ako ništa drugo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10:31, 6 decembar 2022 (CET)

==Discord zamolba + pozivnica na Wikimedia Chat kanale==
Hej Aco, pogledaj [[Wikipedia:Kontakt]], na Zblace-ovu inicijativu imamo nekoliko WM Chat kanala (ja sam napravio ovaj #sh-wikimedia), zasad nas nije puno, no znaš kako se kaže, malo nas je al' nas ima. Pošto smo u procesu izgradnje Wikivodiča, kanal za njega je najaktivniji. A kao drugo, čuh na Igorovoj SZR da si na Discordu - ako si u SH Wikipedijinom serveru, bi li mogao napraviti jednu ''trajnu'' pozivnicu da ju možemo ponovo postaviti na Wikipediju? Hvala puno! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:12, 25 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Ne preferiram IRC iz ličnih razloga. Ovo je novi (trajni) link ka serveru na Discordu: https://discord.gg/BfRFH3RYRd. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:35, 25 novembar 2022 (CET)

== Godine i genitivno a ==

Čemu? Mislim, ti s meni super, al' nekad ovako imaš neke idejne stvari i prčkaš po člancima bez dogovora i mimo prakse. Dakle, odavno postoji prešutni dogovor zajednice da se na godinama pišu točke, kako u tekstu tako i u naslovima članaka; izuzetak su rimske brojke kod vladara, tu ne pišemo točke. Drugo, kakav genitivni a? :D Pa to ni u hrvatskom jeziku više ne koriste! :D Ove stvari oko enklitika su u redu. Sukladno navedenom, molim te da revertap sve svoje izmjene ovoga tipa i da sljedeći put provjeriš prije ovakvih sustavnih izmjena na svim člancima. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:57, 25 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Tačka se ne piše iza rednog broja godine ako se nakon toga nalazi drugi pravopisni znak. I ne, to nije moje ''idejno'' rješenje. Tako navodi Pravopis srpskohrvatskog jezika iz 1960, ali i aktualni pravopisi srpskog i bosanskog jezika. Čak i HE ne piše tačku iza godina u takvim slučajevima: [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51164 primjer]. Obrazloženje je jednostavno. S obzirom na to što se godine, kao četvorocifreni brojevi, ne odvajaju razmakom, nije nužno pisati tačku radi njihovog razlikovanja. Samo spojeno pisanje otklanja nedoumicu. Osim toga, estetski nije lijepo gomilati znakove interpunkcije. Taj „prešutni” dogovor očito ne postoji jer [[2022|nijedan]] [[1922|članak]] [[1822|o]] [[1722|godini]] [[1622|nema]] [[1522|tačku]]. Nego, što je problem s genitivnim A? Nisam ga upotebio u članku, nego na razgovornoj stranici. Svakako je bolje pisati â umjesto nekakvog ā, moradeš priznati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:11, 25 novembar 2022 (CET)
::Genitivno a sam mislio studenog -&gt; studenoga. Valjda sam ub'o jedini gdje si to napravio. Što se tiče a, ovisi o tome naglašavamo li riječ ili je samo produžujemo. Što se pak pravopisa tiče, dokument iz 1960. godine ne bi trebao biti Sveta knjiga koje ćemo se držati 2022. godine, međutim vidim da doista sve enciklopedije navode to bez točke tako da je onda okej, neka bude sukladno enciklopedijskoj praksi. A što se dogovora tiče, to smo nekako prešutno usvojili pred neko vrijeme kada smo mijenjali naslove nogometnih i rukometnih turnira (sa ili bez točke), tako da možeš provjeriti kada je to sve premještano i sl. (pogledaj Svjetska prvenstva u nogometu), a ove godine koje ti citiraš - to je Alekolovo područje i unatoč naknadnom dogovoru, nitko nije imao ni vremena ni volje u tom trenutku retroaktivno premještati sve te članke. Uglavnom, na stranu ovo sada, sljedeći put kada bude išao raditi neke ovako sistemske stvari (tipa nedavni Solomonski Otoci, što je konsenzusom dogovoreno da bude tako kad smo sređivali zastavice i Country data) samo provjeri kod nekoga, Igora, mene, Orijentologa... čisto da ne radiš sebi i drugima dupli posao. Ovo je sada okej, al' ti Solomoni nisu bili, a to ima dalekosežnije posljedice  pa eto, samo šibni nekome pitanje. Ima ovdje toliko posla koji još nije ni dotaknut da se uopće ne moraš vraćati na staro :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:24, 25 novembar 2022 (CET)
::: Na Wikipediji postoji ono čuveno „[[:en:Wikipedia:Be bold|Be bold]]”. Ako se učvrljimo u nekakve konsenzuse i dogovore sklopljenje u 3000. godini prije nove ere na „DobarDanskom” kanalu na IRC-u nikuda nećemo napredovati. Nijedan korisnik ne može biti upoznat sa kojekakvim  „prešutnim” i nekodificiranim dogovorima. Sve dok se to ne kodificira u obliku (stilske/pravopisne) konvencije, preporuke ili smjernice, ne može se očekivati od drugih korisnika da ih dosljedno poštuju ili da inzistiraju na njima. Na kraju, Pravopis iz 1960. jest sveta kniga jer je to najviši normativni dokument našeg jezika u čijoj su izradi učestvovale dve matice. Zamisli da danas neko počne pisati korienski ili ''neznam'' uz argument da je pravopis nebitan i zastario. Pa ovaj projekt postao bi rusvaj! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:41, 25 novembar 2022 (CET)
::::Zato sam ti i rekao - provjeri! :D Be bold i provjeri, nemoj biti bold i praviti dupli posao :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:05, 25 novembar 2022 (CET)
::::Izvinete gospodo što upadam sa svojim skromnim mišljenjem - vrijeme je zrelo za dovršavanje i uvođenje jezičke smjernice (vidi ovo: [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]]). Prešutni dogovori i nezabilježena praksa koje samo starješine projekta znaju uvijek dovode do ovakvih situacija gdje se raspravljamo oko točkica (P.S. [[:m:Requests for new languages/Wikipedia Radical Croatian|ovo je bio pravi prijedlog lol]]). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:17, 25 novembar 2022 (CET)
::::: {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} U savremenom hrvatskom standardu tačka se piše iza rednog broja i kad sledi drugi pravopisni znak (v. npr. [http://pravopis.hr/pravilo/tocka/55 ovde]), dok je u srpskom standardu situacija drukčija, tj. tačke nema. Tako da bih dopustio obe varijante, uglavnom zavisno od standarda kojim je članak pisan, premda lično u takvim situacijama ne stavljam tačku ni kad pišem hrvatskim - navika je jednostavno jača od mene :). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:05, 25 novembar 2022 (CET)
::::::Pa jasam nekako i išao na tragu toga što si ti rekao, @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], jer Aca je počeo mijenjati to na člancima bez da postoji konsenzus oko toga. Ja nemam ništa protiv da na nekom članku stoji točka, na drugom ne, neovisno o tom prešutnom konsenzusu što smo ga dogovorili, ali nisam za to da se mijenja dok se ne postigne jasan konsenzus. Što se tiče prijedloga jezične politike, mislim da je to najopsežniji zahvat koji ćemo ikada imati na ovoj Wikipediji i da će to trebati biti lijepo napisano, kao da je pravi tiskani pravopis. Ovaj aktualni prijedlog je prejednostavan za ovakav zahvat, ukoliko želimo biti iole ozbiljni :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 22:05, 25 novembar 2022 (CET)
:::::::Ok, ali ne može naš prešutni ili pisani konsenzus nadjačati ono što je uzus jednog jezika. Svi književni standardi/varijeteti jednako su vredni i ispravni, isto kao britanski i američki standard na en.wiki itd. Ne znam zašto se sad opet pokreće to pitanje, koje i nije pitanje wikipedije nego jezika. Ako se forsira uniformnost (npr. da ne može biti &quot;fall&quot; i &quot;autumn&quot; u istoj wikipediji, nego mora biti samo jedno od tih), to onda logično vodi razdvajanju i nužnosti da se naprave dve wikipedije. Ako se prizna međusobna razumljivost (tj. iako negde piše &quot;fall&quot;, a negde &quot;autumn&quot;, svi priznajemo da znamo da te dve reči označavaju isti pojam), to vodi spajanju. Isto je s postojanjem i nepostojanjem tačke u ovim sluačejavima: dopušteno je i jedno i drugo po pravilima srpskog i hrvatskog standarda. Prema tome, nema tu mesta nama potrazi za nekim &quot;konsenzusom&quot;, književna norma je to već odredila. Idemo dalje :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:27, 25 novembar 2022 (CET)
:::::::: {{ping|Igor Windsor}} To je vrlo naivno shvatanje jezika – vjerovati da će jezička anarhija spojiti varijante. Naprotiv, jezička anarhija dovest će do smanjenja međusobne razumljivosti, uzrokovati rasulo i nered na projektu te izdvojiti tekstove kao čisto hrvatske i čisto srpske. Jedino se uniformnošću i unitarzimom može doći do uspostavljanja standardnih jezičkih konvencija koje će biti razumljive i prihvatljive celom srpskohrvatskom području. Pisanje članaka bez odgovarajućih modela, preporuka i rješenja u vezi s jezikom uzrokovalo bi haos, šarenilo i nedosljednost po člancima. Opća je činjenica da je raspad Jugoslavije uslovio politički potaknutu podjelu jezika po etničkim linijama (jezični secesionizam/separatizam) i težnju za umjetnim pravljenjem razlika među standardima. Ta pojava naročito je istaknuta u hrvatskom standardu, u koji se često pokušavaju uvesti purističke novokovanice radi razlikovanja od ostalih varijanti. S druge strane, u crnogorski standard tijekom 2009. uvedena su dva slova – ś i ź – kako bi se predstavili digrafi ⟨sj⟩ i ⟨zj⟩. Ako bismo dopustili da svako piše prema osobnom osjećaju, vrlo brzo bismo se susreli s mnogim tehničkim problemima, poput problema s pretragom i nalaženjem članaka, upotrebom vizualnog uređivača i dodavanjem linkova. To bi bilo vrlo kontraproduktivno i odvuklo bi nove i postojeće urednike od uređivanja projekta. Stoga, potrebno je usvojiti pojedine jezične modele, preporuke i rješenja kako bi se olakšalo pisanje članaka. Ovo je Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku. Stoga je Pravopis srpskohrvatskog jezika normativni dokument koji je nadležan za sve pravopisne nedoumice. Tačno je da je pomalo zastario, ali to ne mijenja mnogo stvari. Za pisanje naziva društvenih mreža i sličnih novotarija možemo ovlastiti novije pravopise. Ako se priklonimo svakojakim novijim pravopisima za stvari koje su odavno uvrežene u jeziku, znači li to da trebamo Kijev nazivati [http://ihjj.hr/clanak/u-pisanju-ukrajinskih-imena-mjesta-sluzite-se-ukrajinskim-jezikom/7573/ Kijiv], a Lavov Ljviv?! Hoćemo li pisati pokus umjesto eksperiment, dok ćemo helikopter zvati zrakomlat, jer, Bože, to je preporuka novog &lt;s&gt;nezavisnog&lt;/s&gt; pravopisa hrvatskog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 26 novembar 2022 (CET)
::::::::: Razumem u potpunosti tvoje stajalište, ali ipak mislim da je možda u pitanju određeni nesporazum. Na primer, meni je lično Pravopis srpskohrvatskog jezika zaista referentni dokument na koji se oslanjam i koji konsultujem (bar kad sam u Bgu, gde mi stoji na polici s knjigama). Međutim, taj je Pravopis svoje poslednje zajedničko izdanje Matice srpske i Matice hrvatske imao 1967. godine. (Moj primerak na polici pretisak je tog izdanja iz 1988. godine. *Primećujem da mi je Microsoft Word na srpskom označio reč &quot;pretisak&quot; kao stranu, hehe.). I, šta sad? Dve su opcije: 1) ova se wikipedija piše jezikom koji je &quot;zamrznut&quot; 1967. godine i, na neki način, nalikuje wikipediji na latinskom: pre ili kasnije to će biti jedan mrtvi ili bar polumrtvi jezik sa okamenjenim pravopisnim i gramatičkim pravilima iz nekog drugog doba; ili 2) ova se wikipedija piše živim jezikom svojih (jednako živih) govornika, koji svoji jezik nazivaju različitim imenima i pišu ga u skladu s različitim književnim normama, koje su sve, međutim, jednakovredne u tom policentričnom jezičkom prostoru. Lično, glasam za ovo pod 2). Puritanizam nije rezevrisan samo za hrvatske jezikoslovce: u Srbiji se već godinama forsira &quot;zapeta&quot;, a, opet, ja nikako da se prešaltam i stalno mi je &quot;zarez&quot; na pameti, na usnama i na prstima. &quot;Pokus&quot; u hrvatskom standardu nije ništa novo, to je bila uobičajena reč u hrvatskim udžbenicima još 1980-ih, iz kojih sam (takođe) tada učio. A što se pravopisa tiče, u savremenom engleskom, eto, ima bar šest načina da se napiše datum i, koliko sam video, svih šest se koriste na en.wiki. I šta ćemo sad? :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 28 novembar 2022 (CET)

== Istovremeno pretraživanje u latinici i ćirilici ==

Pozdrav Aco! Znaš li što točno omogućava istovremeno pretraživanje u oba pisma na SR Wikipediji? Uštedit ćemo na puno ćiriličnih preusmjerenja ako ovo budemo u mogućnosti uvesti i kod nas (postoji još jedan wiki, no ne na Wikimedija platformi, na kojem bi ovo također bilo super, no o njemu kasnije). Nadam se da te ne opterećivam svakojakim pitanjima i zahtjevima, ali samo polagano, zaslužio si! Jedva čekam četvrtak. ;-) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:44, 27 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Pozdrav! Oprosti na zakasnelom odgovoru. Bilo je tu i obaveza, i poslova, i događaja, i takmičenja. Uvođenje jezičkoga konvertora omogućit će (valjda?) pretragu na obama pismima (kao na sr.WP), pa će preslovljivačka preusmjerenja s jednog pisma na drugo biti suvišna. Morat ću, ipak, detaljnije proveriti, ali o tom – potom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:44, 30 novembar 2022 (CET)
:: Čini mi se da su ćirilična preusmerenja nepotrebna prema funkcionisanju transliteratora. — [[User:Twsabin|twsabin]] ([[User talk:Twsabin|A. Emis]]) 10:42, 6 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Twsabin|Vipz}} Da. Sva ćirilička preusmjerenja koja predstavljaju direktno preslovljavanje latiničkog naslova treba izbrisati jer su odsad suvišna. To znači da je nepotrebno imati &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Аргентина&amp;redirect=no ovakvo preusmjerenje]&lt;/span&gt;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:58, 6 decembar 2022 (CET)
::::Još uvijek nisu suvišna jer transliterator ipak ne omogućuje dinamičko pretraživanje rezultata, a ni izravno vođenje na članak, nego se mora proći kroz [[Posebno:Traži|stranicu pretrage]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:03, 6 decembar 2022 (CET)
::::: Uf da, u pravu si. Morali bismo to prvo srediti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:06, 6 decembar 2022 (CET)
::::::Vidi što sam upravo spazio! Istovremeno pretraživanje i linkanje bez obzira na pismo zapravo radi, ali samo za latinicu, valjda jer imamo jednostrano preslovljavanje. Saznao sam to jer sam upravo pokušao doći na trenutno [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Brijest&amp;redirect=no nepostojeću] latiničnu stranicu &quot;[[brijest]]&quot; a ono me preusmjerilo na [[brest]] koristeći preusmjerenje &quot;[[бријест]]&quot;. Ne radi obratno. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16:54, 3 januar 2023 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Opa! Zanimljivo. Morat ću ovo ispitati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:17, 3 januar 2023 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: OMFG, u pravu si. Welp, imaćemo još posla na konvertoru, vidim. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:05, 3 januar 2023 (CET)

== Za i protiv ==

Ovako, nije izmjena bila problem sama po sebi, nego je u tablicama gdje je stajao samo [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] (dakle, samo ovaj znakić), sada pisalo [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Za''', iako se nije radilo ni o kakvom mišljenju. Primjer - [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|ovo]]. Svi ovi plusići su sad imali za u '''Riješeno''', što naprosto ne ide tako jer se nitko nije izajšnjavao! :D E sada, ja jesam svjestan činjenice da ovo nije za i da mi krivo koristimo šablon, daleko od toga, al' u praksi se ovo koristi toliko da bi jednostavna promjena sve poremetila. Dakle, to ili treba naprosto ostaviti tako, ili napraviti varijantu gdje neće biti teksta, ili sve ručno mijjenjati, što je možda botovski izvedivo? To, naravno, ne remeti intervencije i ja jesam za formu [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Za''' ili [[Datoteka:Symbol oppose vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Protiv''', al' to treba izvesti tako da se ''status quo'' ne poremeti, na koji god način, bilo da se pravi novi šablon, bilo da se izvede nešto od onoga što sam predložio, bilo da ti imaš neku solicuju koja meni nije pala na pamet, što je super. Dakle, nemam ništa protiv izmjene, samo da bude smooth. 

Što se pak ikonica tiče, tu se ne bih složio s tobom. Tekst Wikipedije je ionako dovoljno crno-bijeli da mu ove ikonice i bojice daju na nekoj estetici i debiroktariziraju ga. Dosta mi je spisa, Aca, dosta mi je surovih papira, hoću boje, hoću šarenilo! Neka ga je što više! ^^ -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:56, 27 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} U tom slučaju upotreba šablona nije važeća. Šablon Za treba upotrebljavati za naznačivanje stava u nekakvoj anketi, a ne za označvanje da je nešto urađeno, riješeno ili završeno. Podesniji šablon za to jest [[Šablon:Urađeno|šablon Urađeno]]. Ja sam spreman da sve to uskladim ako ti odgovara. Smooth je moje drugo ime. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:52, 30 novembar 2022 (CET)
::Ukoliko možeš izvesti da to sve klapa bezbolno, odnosno sve to zamijeniti - što se mene tiče, imaš moju podršku :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:09, 1 decembar 2022 (CET)

{{ping|Edgar Allan Poe}} Izmenio sam sve što sam mogao. Preostalo je još 11 stranica vikiprojekata koje ne mogu srediti jer nemam ovlasti. Ako možeš, otključaj, pa budem počistio:
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan]]
Zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:13, 1 decembar 2022 (CET)

:Otključano -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:59, 1 decembar 2022 (CET)
::Uključujući i neke koje nisi naveo na listi :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:01, 1 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Odlično! Sve sređeno. Još samo: [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži]]. Inače, jesi li razmišljao da se pridružiš [https://discord.gg/BfRFH3RYRd serveru na Discordu]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:27, 1 decembar 2022 (CET)
::::Otključan i Fidži. Ma bio sam ja tamo, al' me Bugoslav maltretirao pa sam izašao... ne znam jel' još tu :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:05, 1 decembar 2022 (CET)
::::: Nema ga. Sad ja maltretiram. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:07, 1 decembar 2022 (CET)

== Discord ==
Čim nađem vremena, obećavam! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:13, 2 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Igor Windsor}} Zapravo, hitno mi je. Možeš li, molim te, pogledati do sutra prepodne? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:23, 2 decembar 2022 (CET)
::Ajoj, samo da nije nešto revolucionarno? 😅 Ajde daj mi link. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:31, 2 decembar 2022 (CET)

== Hronologija ==

Okej, ono s istaknutim i sve mi je okej, al' [[Wikipedia:Istaknuti članci/Hronologija/2017.]] - ovo nema smisla jer nije nikakva kronologija već arhiv izbranih članaka. Tako da, molim te, s obzirom da je urađeno bez konsenzuda, da to vratiš na stari naziv (uz potrebna usklađivanja) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:40, 3 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Oh, važii. Pokušao sam da izbegnem reč „arhiva” jer se obično upotrebljava za razgovorne stranice, a ovo mi je više projektna stranica s informacijama. Mogu da vratim na varijantu „arhiva” ako želiš. Misliš li da postoje još neke raspoložive opcije? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:50, 3 decembar 2022 (CET)
::S obzirom da se radi o arhivu, ne vidim. Možda repozitorij, al' to mi već djeluje kao preseravanje :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:06, 3 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} ''Rečnik sinonima'' Pavla Ćosića pruža mogućnosti: „zbirka” [„skup”, „zbornik”, „album”, „kompilacija”, „antologija”], „kolekcija”. Varijanta „repozitorij” ekvivalentna je „spremištu”, „skladištu”, „lageru”, „magacinu”. Pada mi na pamet i varijanta „katalog” (prema: „direktorij”). Može li se nešto od toga upotebiti ili da idemo s „arhivom”. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:14, 3 decembar 2022 (CET)
::::Ma idi s arhivom, nema potrebe za filozofijom... možda nekad kasnije budemo inspiriraniji :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:17, 3 decembar 2022 (CET)
::::: Važi, hvala tii. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:17, 3 decembar 2022 (CET)
::::::[[:Kategorija:Arhiva izabranih članaka]] - ajde isprazni još ovu i prekategoriziraj pa da izbrišemo zadnju; kad završiš, samo mi označi ovu praznu za brisanje. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:36, 5 decembar 2022 (CET)
::::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} To ti je završeno. Inače, moguće je brzo premještanje članaka iz jedne kategorije u drugu pomoću dodatka -{[[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]}-. {{ping|Vipz}} Ako hoćeš, možeš uvesti ovo za naš projekt jer si administrator interfejsa. Ako zapneš, mogu ja kad dobijem ovlaštenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:42, 5 decembar 2022 (CET)
::::::::Ovo je super, samo reci kako se to izvodi da ne moram onaj AWB svaki puta paliti, mrzi me to :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:08, 5 decembar 2022 (CET)
::::::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Lako! Idi na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/common.js|svoju podstranicu Common.js]] (stranica s kodom na javaskriptu koji važi za sve teme). Na njoj objavi [[Posebno:Razlike/41288121|ovaj kod]]. Sačuvaj izmjene i najkasnije za nekoliko sati trebalo bi da proradi. Dodatak se prikazuje samo na stranicama kategorija u donjem desnom uglu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:04, 6 decembar 2022 (CET)
::::::::::Ajd vidjet ćemo radi li! :D Hvala! :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:07, 6 decembar 2022 (CET)

== Djela i strani izrazi ==

Nemoj ništa premještati bez prethodnih konzultacija s nekim, pogotovo ne kada su u pitanju umjetnička djela. Sve je to rezultat dugih i mukotrpnih rasprava :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:19, 6 decembar 2022 (CET)

:Trebat će nam jezičke konvencije, pod hitno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:36, 6 decembar 2022 (CET)
::Pa to je usvojena konvencija, zapravo. Zbog pluraliteta prijevoda i varijanti, dogovoreno je da naslovi djela idu na izvornom jeziku :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:26, 6 decembar 2022 (CET)

== Standard ==
Hm, pošto ti petljaš po interfejsu, gde mi nestade onaj &quot;standard&quot; dole što je bio ispod teksta koji uređujem, gde su bile one razne uglaste zagrade i sl.? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:12, 8 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: Hm, morat ću pogledati. U načelu, ne bi trebalo biti teško to vratiti. Jesi li za to da usvojimo rješenje s en.WP? Oni imaju modernu trakicu na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:35, 8 decembar 2022 (CET)
::Za početak sam da se vrati ono što je bilo. :P Je li i tebi to nestalo ili samo ja ne vidim? Mada, nisam svoje postavke uopšte menjao... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 8 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] definitivno nam uvedi tu trakicu unutar interfejsa uređivača, yes please. :D -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23:29, 8 decembar 2022 (CET)

==IviBot==
Je l' dobro sad? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:12, 8 decembar 2022 (CET)

:Dap, top. Ovo gore ću srediti sutra, prepun mi je raspored. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:18, 8 decembar 2022 (CET)

== S(a) i ćirilica ==

Pazi malo, tvoje automatsko mijenjanje poništilo je sliku... slika je krivo imenovana, al' to je tako na Commonsu. Pazi i kad mijenjate ćirilicu u latinicu, jer su nazivi nekih slika na ćirilici pa je stvorilo probleme. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:39, 13 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Op, u pravu si! Sad vidjeh da je „s” bilo u slici. Ispirke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:44, 13 decembar 2022 (CET)

== [[Gabor Lenđel]] == 
Zdravo Aco! Imam jedan čupav slučaj pa ne znam kamo i kako. [[Gabor Lenđel]] je za mene zanimljiv lik i krenuo sam prepravljat članak, tako da barem izgleda enciklopedično. Ali nešto tu ne ide:
# Ovo je zapravo CV što je netko zafrtljačio u naše dvorište, dakle radi se o očitom slučaju ''Advertising''-a i ''Auto-promoting''-a; 
# Nigdje nema traga ijednog izvora.
Dakle u prijevodu, ja stavim CV i ti mi praviš članak na wikipediji, a tko je garant istine podataka? Pa ja jer je CV moj. Ja ne bih puno dalje s ovim i vanka [[Wikipedia:Članci za brisanje|briši]]. Što misliš ti ? --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:17, 18 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Inokosni organ}} Zdravoo! Ja bih ovo svrstao u granične slučajeve. Članak je katastrofalno napisan, ali na internetu ima naznaka značaja, pa čak i [https://www.politika.rs/sr/clanak/432169/Kompozitor-s-nemirom-u-nogama ozbiljnijih medijskih izvještavanja] (Aleksandra Isakov, dopisnica „Politike” iz Subotice). Ipak, trebalo bi to preurediti. Dobro je što si ga predložio za brisanje – neko će se nakaniti da ga sredi ili da ti pomogne u sređivanju. Ako ne bude sređen u razumnom roku, jednostavno ga izbrisati i ostaviti da neko drugi napiše podesniji (ili, što bi mi južnjaci rekli, [https://vukajlija.com/kasvetno/667542 pokasvetan]) članak u (ne)doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:58, 18 decembar 2022 (CET)
::Važi [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:29, 19 decembar 2022 (CET)

== ITD Band ==

Pogledaj ''Ex-Yu Rock Enciklopediju'', mislim da većeg autoriteta nema :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:24, 18 decembar 2022 (CET)

:Pa pogledaj kazalo? Nisam ja valjda krivo vidio, maloprije pogledao? :O -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:28, 18 decembar 2022 (CET)
::Ovo piše u tekstu o bendu tog istog izdanja: &quot;Osnivač grupe i njen dugogodišnji spiritus movens Miroslav Drljača Rus napustio je sastav Ad Fines u kome je pevao i svirao i 1982. godine osnovao je ITD Band.&quot; -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:39, 18 decembar 2022 (CET)

== Etiketiranje ==

Čemu onaj šablon upozorenja? Ono mi nema smisla i ostavlja mi jako loš dojam pa te molim za elaborat prije nego izbrišem. Mislim da se @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] isto ne bi složio s ovim, a ni Ripper. Čini mi se nepotrebno, arbitrarno, subjektivno i kao da nema apsolutno nikakve svrhe. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:48, 23 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Malo konkretnije? O kojem je šablonu riječ? Šablone uglavnom prenosim i prilagođavam s en.WP. Dakle, nisam ih ja izmislio. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:51, 23 decembar 2022 (CET)
::Ovome gdje si onog BojzIIMen čarapka etiketirao da nema značajnijih izmjena. To što je nešto na en.wiki nije dovoljno dobro objašnjenje; po toj logici @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ne bi mogao sudjelovati kod nas jer je trajno blokiran na en.wiki - nismo ni mi to izmislili, Englezi su. Dakle, zanima me koja je točno svrha tog šablona izuzev lova na vještice i to jako arbitrarnog? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:56, 23 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Izgleda da ne razumiješ svrhu šablona. Molim te, pročitaj što je [[:en:Wikipedia:Single-purpose account|jednonamenski nalog]] i kako se on zloupotrebljava za stvaranje lažnog dojma o konsenzusu o nekom pitanju. Korisnik Alalch Emis nije jednonamenski nalog. Uobičajena je praksa da se glasovi načinjeni pod agitacijom i glasovi sumnjivih jednonamenskih naloga označavaju odgovarajućim šablonima (v. {{tl|Pod agitacijom}}, {{tl|Jednonamenski račun}}). Jednonamenski nalog jest nalog koji je napravljen u cilju jedne svrhe, bez drugih značajnih doprinosa projektu. Ovo nije ništa subjektivno. Jednostavan osvrt u korisnički doprinos daje dovoljno razloga da se komentar označi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:04, 23 decembar 2022 (CET)
::: Zamolio bih da se vrate izbrisani šabloni, pogotovu jer je to učinjeno bez prethodnih konzultacija. To što se nekome nešto osobno ne sviđa [[:en:WP:JUSTDONTLIKEIT|nije argument za brisanje]]. Argument da treba brisati šablon zato što u sebi sadržava crvenu vezu protivan je suštini projekta i tom bismo logikom morali obrisati polovinu šablona (pa čak i polovinu članaka na projektu). Smjernica o agitiranju na mojoj je [[Korisnik:Aca/lista zadataka|listi zadataka]] i namjeravam je uskoro izraditi. Molim da se vrati potrebna infrastruktura u vidu šablona i da se postupa ''polako'', kako to neko reče. Bit će sve ''kako spada''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 23 decembar 2022 (CET) 
::::Kao što sam obrazložio, ne može to tako. Ne možemo imati šablone za &quot;agitaciju&quot;, a nemamo uopće definiranu agitaciju. Isto vrijedi i za ovo drugo. Dakle, apsolutno se ne slažem s praksom da itko kopa po tuđim stranicama za razgovor i etiketira tuđe komentare na istima. To mi je malo previše inkvizicijski i apsolutno sam protiv toga, a ponavljam, mislim da će se i Igor, i Ripper i novi admin @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] složiti s time. Rekao si nedavno da se nećeš više petljati u sve ovo... ne pomažeš si baš :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:22, 23 decembar 2022 (CET)
::::Rekao sam ti... polako i po redu. Ja ih vraćati neću jer mislim da idu protiv onoga kako ovdje radimo, '''ali''' ako to učini @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], neću ga vikati zbog toga! :D Nisam ja jedini relevantan ovdje tako da neka slobodno Igor procijeni. Ja svakako mislim da prvo treba riješiti smjernicu, a onda tek šablone postavljati, al' kažem - ima i drugih relevantnih korisnika. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:30, 23 decembar 2022 (CET)
::::: A daj, ne mora baš toliko birokratično. Prvo ovo, pa prvo ono. Smjernice će svakako biti. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:33, 23 decembar 2022 (CET)
::::::Onda kada bude ćemo ponovo pokrenuti ovu temu. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:00, 23 decembar 2022 (CET)
:::::::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Aca}} Slažem se da stvaranje tog šablona i nagađanje o identitetu anonimnih korisnika nisu najprimerenije reakcije. Podsećam da smo mi mala zajednica na ovoj wiki. Pravila su važna i treba ih imati, ali i u stvarnom životu jedno je raditi u multinacionalnoj korporaciji od 10.000 zaposlenih, a nešto drugo u malom kolektivu u kojem je zaposleno 10 ljudi. Inače, primećujem da se izjašnjavanje o Acinoj kandidaturi pretvorilo u sapunicu: u svakoj epizodi iskače neki novi lik – pozitivac ili negativac – da kaže koju o našem antiheroju. Možda da napravim činiju kokica, zavalim se u fotelju i posmatram dalji zaplet? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:57, 23 decembar 2022 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: Žao mi je zbog toga. I meni je, priznajem, nelagodno gledati onaj ''shitshow''.  No, ja za to nisam odgovoran, tj. ne mogu kontrolirati ko će kakav komentar napisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:19, 25 decembar 2022 (CET)

== Još jedan ==

[[Fidži]] - naslov nije centriran, a ovo je funkcionalan šablon pa to treba riješiti :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:09, 25 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Popravljeno. Problem uzrokuje zastarjeli atribut &lt;code&gt;align=&quot;center&quot;&lt;/code&gt;. Treba ga zamijeniti [[Posebno:Diff/41355715|ovako]]. Mogu proći botovski to. Inače, uskladio sam sve šablone za IČ sinoć. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:18, 25 decembar 2022 (CET)
::Pa ne bi bilo zgorega riješiti to botovski da ne tražimo sad jedan po jedan. Čekaj, jesmo se baš ovako dogovorili oko IČ? Ove crtice? Ne sjećam se... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:21, 25 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Dogovoreno. Jesmo. Pitao sam te za izbor između dvotačke, ničega ili crtice, a ti reče da preferiraš potonje 7. decembra. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:26, 25 decembar 2022 (CET)
::::Bujrum, ako sam se složio baš s ovim, onda okej :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:27, 25 decembar 2022 (CET)
:::::[[Gauthier Mvumbi]] - zadnji klub mi se prelama, kao na nogometnom šablonu. E sad, kvaka je u tome što je za rukometaše oduvijek širio automatski (jer nije bio postavljen limit) i nikad nisam morao koristiti {{tl|nowrap}} jer se nikada ništa nije lomilo. To ti je novi zadatak :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:51, 26 decembar 2022 (CET)
:::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Dictum factum, gospodine Imućni Kopljaniče Zgodni Paune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:35, 26 decembar 2022 (CET)

----

De ne pozivaj ljude da glasuju... to je agitiranje i... ne bih baš da to radiš. Ne sviđa mi se to. Postiji obavijest i tko će glasovati, glasovat će. Ako se misliš pozivati na Igorov slučaj, postojanje birokrata u Ripperovom odsustvu bila je nužnost i onda je ona opravdavala to sve, ovdje nema nikakvog razlog za to pa kao što sam molio Zblaceta (istina neuspješno) da se suzdrži od zajedljivih komentara, tako molim i tebe da prestaneš agitirati ljude da ti daju glasove. Ponavljam, time si ne pomažeš i ostavljaš jako loš dojam, odnosno ideš na ruku onima koji te optužuju. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:39, 26 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Agitiranje (engleski: ''canvassing'') '''nije''' javno pozvati ljude da se izjasne o nekom pitanju. Pročitaj smernicu [[en:Wikipedia:Canvassing|Wikipedia:Canvassing]] na en.WP. Dakle, moja poruka je bila neutralno intonirana (bez implikacije da glasaju za ili protiv kandidature), javna i u ograničenoj količini. To što ti ne želiš glasati ne znači da i drugi ne žele da se izjasne. Igor je također pozivao ljude da se izjasne u slučaju njegove kandidature za administratora, tako da ti argument pada u vodu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:10, 26 decembar 2022 (CET)
::Ja se neću izjasniti... '''još'''. Uglavnom, bilo kako bilo, naveo sam ti Igovor primjer gore (što si blatantno izignorirao), zamolio sam te i - ponavljam - kao administrator te molim da prestaneš ljudima po stranicama za razgovor slati poruke da se izjasne. Dakle ovo je sad službena administratorska molba. Postoji banner na vrhu stranice upravo zato, tako da nema potrebe spammati ljudima stranice za razgovor. Nadam se da je ovo posljednji put. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:49, 26 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Ne. Nisam ja ništa ''blatantno ignorirao'', pročitaj još jednom lepo gornju poruku. Obasni mi onda ovo: [[Razgovor_sa_korisnikom:Zavičajac#Poziv_na_glasanje|1]], [[Razgovor sa korisnikom:Belirac#Poziv na glasanje|2]]. Dakle, nemoj me optuživati za nekakvo „agitiranje” ako se i ranije pozivalo na glasanje na isti način. Ako je problem, ok, neću pozivati, ali bez neosnovanih optužbi, zamoliću. Hvala. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:59, 26 decembar 2022 (CET)
::::Hvala. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:00, 26 decembar 2022 (CET)

----

Uzgred, zašto su [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|pdf ikonice]] ovako velike? Je to zbog koda koji si ti mijenjao ili? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:02, 26 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Hm, dobro pitanje. Ovako naoko, ne bih znao, ali čini mi se da im je takva veličina na većini drugih projekata. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:07, 26 decembar 2022 (CET)
::Se to može kako interno popraviti? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:15, 26 decembar 2022 (CET)
:::Verujem da da. Potražit ću način. Nego, što je to tolika frka, hah. Dva piksela gore-dole ili nešto propuštam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:20, 26 decembar 2022 (CET)
::::Ma samo je ružno i nezgrapno, prelama se preko/iza/ispre/oko teksta i... bljak :D Nije da išta trajno remeti, al' izgleda k'o da je nekakav glitch u sustavu pa bi mi bilo draže da ne glitchamo :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:25, 26 decembar 2022 (CET)

== Hm ==

Ajde vidi zašto mi utakmica za treće mjesto [[Šablon:Round8|ovdje]] daje dodatni red za donju ekipu, kao na [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.#Finalni krug|ovom mjestu]]. Ja sam gledao kod, al' nije mi previše jasno pa ne znam jel' to do tvojih intervencija ili je samo loš kod; svakako ćeš se ti bolje snaći! :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:13, 30 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mislim da to nije do mojih izmjena. Prilagodio sam šablon tako da se poziva na modul na Lui. Preneo sam modul i lokalizirao ga za upotebu. Je li sad prikaz okej? Uzgred budi rečeno, sredio sam one navigacijske kutijice. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 30 decembar 2022 (CET)
::Je, sada je to u redu; hvala. Što se tiče kutijica, vidio sam, al' nisam siguran da je riješilo problem. Pogledaj [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|ovdje]], recimo, englesku književnost. I dalje je kao i ranije. Sada, ja ne znam treba li još malo vremena da  se vidi, al' baci oko pa vidi o čemu je riječ. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:46, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ništa! Hmmm, ja ne vidim problem tu, tj. kod mene je prikaz valjan. Možda treba da obrišeš keš pregledača? Ako se koristiš Google Chromeom, pritisni Ctrl + Shift + R. Ako upotrebljavaš druge pregledače, Ctrl + F5. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:01, 30 decembar 2022 (CET)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Jedna zamolba. Možeš li [[Šablon:Round16-without third|šablon Round16-without third]] da premjestiš na [[Šablon:Osmina finala]] (preusmjerenje) da bi sve bilo ujednačeno i lokalizirano? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:55, 30 decembar 2022 (CET)
::Onda je očito do toga, ako do večeras ne proradi (iako ne vidim razloga zašto ne bi), javim. [[UEFA Euro 2016.|Ovo]] sada treba srediti jer je prazno nakon preusmjeravanja. Hoće li sada raditi sve ako se direktno prebaci s en.wiki? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:03, 30 decembar 2022 (CET)
:::Sredio sam alternativnim rešenjem, ali mislim da bi najbolje bilo preuzeti model s en.WP. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:15, 30 decembar 2022 (CET)

----

Usporedi širinu okvira u [[Surinam]] i [[w:en:Suriname]]. Zastava u desnom primjeru nije toliko priljubljena rubu, dok kod nas je. Ako pogledaš isto u članku [[Batavijska Republika]], vidiš da je kao na engleskom primjeru. To nije bilo tako prije tvojih promjena pa... eto ti još jedan prioritetni zadatak! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:44, 31 decembar 2022 (CET)

:I dodaj i [[Surinam (engleska kolonija)|ovo]], dakle nastaje problem ako nisu i zastava i grb, raskupusi se sve --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:44, 31 decembar 2022 (CET)
::A vidim da ni [[Surinam (nizozemska kolonija)|ovdje]] nije centrirano :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:09, 31 decembar 2022 (CET)
:::Te šablone treba ažurirati tako da se pozivaju na modul Infobox, tj. šablon Infokutija. Trenutno koriste zastarelu sintaksu, pa se upravo stoga i javljaju greške. Mogu napraviti neko privremeno rešenje dok ne obavimo tranziciju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:17, 31 decembar 2022 (CET)
::::A nije to stvar &quot;možeš&quot;, nego se to mora napraviti jer sada imamo more stranica s tim stvarima, a to tako ne može ići. Dakle, uradi to svakako i to što prije. I da, [[ Šablon:Zastave Evrope|ovdje]] sada stavlja dvije zagrade ((X)) kada se stavi {{code|**}}, što prije nije bilo pa vidi i što je s tim. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:06, 31 decembar 2022 (CET)
::::[[Šablon:Spoiler|Ovdje]] nedostaju one dvije debele horizontalne trake, to je nestalo nakon promjene koda --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:40, 31 decembar 2022 (CET)
:::::A i [[Šablon:Razvrstavanje|ovdje]]. Čini mi se da je to sad svugdje uklonjeno. I [[Šablon:Hndis|tu]] isto. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:48, 31 decembar 2022 (CET)
:Sređen Surinam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:12, 31 decembar 2022 (CET)
::Osim nizozemskog. To će mi trebati nešto vremena. Sređen Spojler. Ne vidim grešku kod Zastavi Evrope? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:20, 31 decembar 2022 (CET)
:::Sređen nizozemski Surinam, sređena Batavijska. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:43, 31 decembar 2022 (CET)
::::[[Ivano Balić|Ovdje]] je tablica za medalje. To, ako ti je lakše, možeš odmah i cijeli kod promijeniti, nije da je nešto esencijalan šablon pa vidi što ti je lakše :D Hvala za sve ostalo :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 1 januar 2023 (CET)

== Brisanje (i raspravljanje) članaka ==

Bilo bi super da odvažeš povremeno i koliko vremena uzima raspravljanje (šake nas kojima je stalo) o člancima koji su rubno za brisanje i je li to fakat najvažniji prioritet oko stvari koje očito nisu zloupotreba projekta. Sretnija i produktivnija nam Nova! -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:43, 4 januar 2023 (CET)

== Duplikat ==
Hello. Za mene [[Smederevo]] (''[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Smederevo&amp;oldid=16486 first edit]'') i [[Grad Smederevo]] (''[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Grad_Smederevo&amp;oldid=51027 first edit]'') su duplikati. Varam li se ili bi valjalo ih spojiti?--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 05:01, 6 januar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Hej, hej! Nisam baš mnogo upoznat s ovom tematikom. Međutim, ako se ne varam, prvi članak obrađuje temu grada Smedereva u užem smislu, dok drugi članak govori o celoj općini čije je administrativno središte taj grad. Istovetnost naziva članaka pomalo uvodi konfuziju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:10, 6 januar 2023 (CET)

::Onda da preimenujem.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23:59, 6 januar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Ja bih ovo zvao općina, ali ono se službeno zove tako – Grad Smederevo. Mogućno je premeštanje na naziv [[Smederevo (općina)]] – što upotrebljava hr.WP – ali ne znam je li to dosadašnja praksa i jesu li svi saglasni s tim. Pretpostavljam da treba da se konzultiraš s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:14, 7 januar 2023 (CET)
::::Važi, puno hvala.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:16, 7 januar 2023 (CET)

== Rukomet ==

Ako pogledaš [[Leandro Semedo|ovdje]], vidjet ćeš da je stupac za nastupa i golove u klubovima poravnat lijevo, a ne desno, kao što je to za reprezentacije. E sada, tu se uz ovaj o rukometašu koristi i {{tl|Tri stupca}} pa mi se čini da je promjena koda zeznula ovaj potonji pa baci oko. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:29, 7 januar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:54, 7 januar 2023 (CET)
::[[Šablon:Okvir bivše zemlje svijeta|Ovdje]] više nema border oko zastave, a ni [[Šablon:Infokutija zemlja|ovdje]], koliko vidim. To treba riješiti. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 11:42, 8 januar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa i ne treba ga biti? Može li primjer članka? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:18, 8 januar 2023 (CET)
::::Svi su prije imali border. Znači na zastavama je to išlo automatski, kao i [https://en.wikipedia.org/wiki/Surinam_(English_colony) ovdje], recimo. To je bila automatika, jer izgleda ljepše i jasnije, a sada je nestalo. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:20, 8 januar 2023 (CET)
:::::Ahaa, vidim na šta misliš. Okie, on it. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:22, 8 januar 2023 (CET)
::::::Isto tako i [[Surinam (engleska kolonija)|ovdje gore]], gdje je nizozemska zastava, znači i glavnu zastavu i sve ove malene :) — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:27, 8 januar 2023 (CET)

== Ispravka šablona ==
Pozdrav Aco, nismo se čuli odavno nadam se da si dobro. Možeš li nekako botovski ispraviti da šablon {{tl|datum rođenja}} u člancima prima parametre kao i svi ostali (godina, mesec pa dan, a ne obrnuto)? U tom slučaju bi mogao da se objedini/preusmeri sa {{tl|birth date}}. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor sa korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:44, 4 februar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Pozdrav i tebi! Dobro sam, kako si ti? Zvuči popričino dobro. Treba objediniti sve te duplirane šablone. Poradiću na tome! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:05, 5 februar 2023 (CET)

== Filemon i Baukida ==

Kakva breskva poštovani kolega?, radi se o lipi, koju je neki polupismeni žicar pretvorio u sprdnju napisavši '''breskva''', a Vi to jezično ispravljate u - breskvu. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 17:40, 24 februar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: U pravu ste. Nisam baš podrobno provjeravao korisničku izmjenu misleći da je konstruktivna. Dobro je da ste to opazili i zahvaljujem na primjedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:46, 24 februar 2023 (CET)

== Opus Dei ==

Poštovani kolega
Stvarno mi neide u glavu zašto ste izbacili djelovanje [[Opus Dei|Opusa Dei]] u Sloveniji, Hrvatskoj itd, koji je Vaš stvarni razlog - želite li da ta organizacija i dalje bude '''clandestina'''..., smeta Vam neosnovano blaćenje sumnjivih referenci..., pa toga nema, samo fakti, dakle što Vam bi? – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 20:20, 26 mart 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pozdrav Vitek, nisam Aca, ali znam otprilike zašto takve stvari uklanja - neprikladno stavljanje fokusa na 'domaće' teritorije na člancima o svjetskim temama. Ekvivalent toga na HR projektu bi bilo da se u istoj situaciji fokusira samo na Hrvatsku, na SR projektu samo na Srbiju, na BS samo na BiH, itd. Preferentno bi bilo stvoriti ili zasebne članke [[Opus Dei u Hrvatskoj]], [[Opus Dei u Bosni i Hercegovini]], [[Opus Dei u Srbiji]], itd. ali pošto očito nema dovoljno sadržaja za zasebne članke, napraviti [[Opus Dei u Europi]] ili slično, pa premjestiti sav taj sadržaj. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:12, 26 mart 2023 (CEST)

== Kategorije ==

Kad već prčkaš po kategorijama, sve one u kojima piše Drugi svetski rat trebalo bi, as per ranijem dogovoru i svim ostalim člancima, sve te kategorije premjestiti da piše Drugi svjetski rat pa ako imaš vremena koristiti bot ili alate - bilo bi korisno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:35, 13 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, dakle ijekavski oblik je uspostavljen konsenzusom? Uskladiću, naravno! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:38, 13 august 2023 (CEST)
::Je, za ovu konkretnu stvar da, to je još bilo davno dok je Orijentolog rješavao kategorije. Isto kao što je dogovoreno da svugdje ide &quot;historija&quot;, neovisno je li Hrvatska ili Srbija u pitanju, ili Njemačka, ili hemija (ono s fudbalom smo kasnije dogovorili). Hvala. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:42, 13 august 2023 (CEST)

== Kosovo ==

Mislim da bi sve kosovske kategorije i članke trebalo izbaciti iz onih vezanih uz Srbiju. Ako već zauzimamo stajalište da je Kosovo nezavisna država, a na ovoj Wiki tretiramo Kosovo kao nezavisnu državu, onda treba izbaciti i vezu među kategorijma. Dobro, naravno, neke će kategorije i članci ostati jer su vezane povijestno uz Srbiju, vjerojatno (tipa bitka na Kosovom polju i slično), ali mislim da ove opće stvari trebamo ukloniti i to bi trebalo riješiti botovski jer je puno toga. Smiješno mi je da &quot;Gradovi na Kosovu&quot; stoje u &quot;Gradovi u Srbiji&quot;, kao da je Kosovo pokrajina (tipa Bjelovarsko-bilogorska županija), a mi tretiramo Kosovo kao nezavisnu državu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:32, 15 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Može, naravno. Već neko vreme razmišljam o kosovskim člancima i načinima kako da ih ispravim. Ostavi to meni, preuzimam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:57, 15 august 2023 (CEST)
::はい,はい! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:59, 15 august 2023 (CEST)

== Država ==
Pozdrav. Drago mi je da vidim poznate ljude ovde. Nisam ni pretpostavio da se šablon [[:Šablon:Infokutija zemlja|Infokutija zemlja]] koristi negde, jer sam upravo pokušao da ga dodam pri izradi članka i nije radio. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 19:39, 15 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Pozdrav, pozdrav! I meni je drago videti te ovde. Daaaa, u veliko smo škripcu kad je reč o tim šablonima. Imamo ih na desetine za jednu te istu stvar, ništa nije standardizovano. Svaka pomoć u modernizaciji je dobrodošla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:45, 15 august 2023 (CEST)

::Tu sam ukoliko nešto bude trebalo, slobodno javi. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 19:47, 15 august 2023 (CEST)

== Nazivi ==

Na en.wiki su nazivi promijenjeni 2017. godine od strane [[w:en:User:Zoupan|ovog tipa]] (kad klikneš, vidiš sve), na osnovu ove &quot;[https://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Foča_ethnic_cleansing#Sources_for_the_name_of_the_article rasprave]&quot;. S obzirom da @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] nije ponudio konkretan razlog za promjenu naslova, vodio sam se en.wiki, gdje je situacija u najmanju ruku ''borderline'', kao što i sam vidiš. Okej, ako postoji presuda ICTY-a koji to potvrđuje, onda nema problema, ali ove su izmjene uvijek sporne, a s obzirom na seriju recentnih događaja, preventivno sam vratio na original za slučaj da ipak jest sporno, jer te stvari nerijetko treba raspraviti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:00, 18 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mhm, razumem, nisam znao za ovo. Možda nam {{k|Mhare}} može pružiti više detalja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:03, 18 august 2023 (CEST)
::Da, kažem, pregledao sam tamo, vidio, onda vratio. Mislim, ako postoji presuda za jednu od tih stvari, a linkao si, onda je okej, ali treba vidjeti primjenjuje li se na obje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:04, 18 august 2023 (CEST)
:::Možemo li ograničiti uređivanje vlastite stranice (za razgovor) novim korisnicima na... 24 sata, recimo? Da barem djelomično ograničimo ovog Zavadlava dok ekipa na Meti ne odobri onaj title blacklist... valjda hoće...? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:29, 18 august 2023 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Vipz je napravio filter koji zabranjuje uređivanje uredniku, a ja sam sad napravio filter koji sprečava izradu računa. Nadam se da će Meta uvesti dodatak za crnu listu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:01, 18 august 2023 (CEST)
:::::Uređivanje nije spriječio... doduše, možda jest za GIP, ali nije za koristnički prostor - to bi trebalo proširiti, vi'š. Ja sam na Meti dodao još jednu poruku pa ćemo vidjeti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:22, 18 august 2023 (CEST)
::::::Huh, neobično. Svejedno, trebalo bi da je sanirano, zasad. – – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:38, 18 august 2023 (CEST)
:::::::Morat ćeš me naučiti kako raditi te filtere, da spriječimo to da opet bude X Y 567 xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:14, 18 august 2023 (CEST)
::::::::Dogovoreno ;). Filter je inače u 19:05 sprečio korisnika da izradi račun. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 18 august 2023 (CEST)
:Oprostite što isprva nisam naveo valjani razlog i referencu za preusmjeravanje. Što se Prijedora tiče imamo zgodnu sumarizaciju mnogih presuda na [https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_prijedor_en.pdf ovoj veb-stranici] na veb-sajtu ICTY, kao i ovaj [https://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=kt2k401947&amp;chunk.id=ss3.03&amp;toc.id=ss2.09&amp;brand=ucpress veb-sajt] sa kvalitetnim referencama. Što se Foče tiče, imamo ICTY [https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_foca_en.pdf veb-stranicu] i [https://www.hrw.org/legacy/reports98/foca/ Human Rights Watch veb-sajt] također dobro referenciran tekst. Nadalje, pragmatični razlozi za nazivanje članka &quot;etničko čišćenje&quot; jest što su masakri, kao jedan specifičan čin, bili samo jedan dio toga, a korištene su druge metode kao što su protjerivanje, sistematsko silovanje žena, sistematsko uništavanje kulturnih institucija i dr, da se ti gradovi i čitav geografski prostor odstrani od jednog etničkog elementa. 
:Još jednom oprostite što svoja premještanja nisam referencirao, što bi trebao biti običaj. Srdačno.  – [[Korisnik:Mhare|Mhare]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:16, 18 august 2023 (CEST)
::Hvala na objašnjenju! :) Sorry ako je ispalo da, kako kaže Aca, &quot;grizem novajlije&quot;, ali situacija je dosta kaotična zadnjih dana i malo pušemo i na hladno, a još kako sam vidio koji je lik te izmjene radio na en.wiki... onda rek'o - ovo treba raspraviti. Svakako, sada je riješeno, ispričavam se ako je došlo do kakve zabune i stojim na raspolaganju! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 18 august 2023 (CEST)

== Sorry ==
Ehm... Izvini, čitajući sam iz nehotice [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratorska_tabla&amp;diff=prev&amp;oldid=41467975 klinuo revert] :( – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:55, 21 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Pretpostavio sam haha, opusti se. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:25, 21 august 2023 (CEST)

== KiM ==
Pozdrav. Na [[Razgovor:Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|tamošnjoj szr]] sam predložio da članak [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija]] bude premešten na naslov [[Kosovo i Metohija]], šta misliš? Takođe, nije mi jasno zašto se uporno dodaje deo da je reč o bivšoj pokrajini iako ona dejure postoji i dan danas, s čim bi se složila i ogromna većina sestrinskih Wiki projekata, uključujući i en s koje je tekst prepisan. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 00:24, 26 august 2023 (CEST)
:Pozdrav. Koji je epilog rasprave? Hoće li konačno biti uklonjene tvrdnje da je u pitanju bivša pokrajina? — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 01:26, 12 septembar 2023 (CEST)
::@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Nema konsenzusa za premeštanje. Članak i razvrstavanje su ažurirani. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:12, 12 septembar 2023 (CEST)
:::Zahvaljujem. Možeš li ispraviti i infokutiju jer se i tamo navodi kao bivša? Rado bih to uradio i sam, ali mi je iz nepoznatih razloga zabranjeno da uređujem članke o KiM, Srbiji i ne znam ni sam o čemu sve pride. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 20:56, 12 septembar 2023 (CEST)
::::@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:22, 12 septembar 2023 (CEST)

== Mrve ==

Članci koji nemaju ni paragraf teksta i referencu nisu mrve. Ako ih niko nije 10+ godina ručno popravio što je smisao toga, da izgleda da SH ima više članaka (Kuburizam)?  – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:48, 5 septembar 2023 (CEST)

:Isprika na intervenciji; @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Duljina stranice nije jedna od [[WP:BB|kriterija za brzo brisanje]] članaka. Jedna minimalna rečenica pa i bez izvora ''može'' sačinjavati [[Wikipedija:Članci u začetku|članak u začetku]] (&quot;mrvu&quot;). Složio bih se da je ponekad bolje nemati članke (crveni linkovi govore &quot;napravi me&quot;) nego imati ih mnogo u začetcima (plavi linkovi govore &quot;imamo članak o ovome&quot;, klikneš, a ono - skoro ništa). Ako znamo da članci imaju [[:en:Wikipedia:Potential, not just current state|potencijal]], odnosno znamo da su teme tih mrva definitivno značajne (npr. [[slobodno tržište]]), male su šanse da će se zajednica složiti na njihovo brisanje. [[WP:ČZB]] je uvijek otvoren; naravno, unaprijed molim, ako inzistiraš na brisanju takvih članaka, da se navedena ČZB tabla ne počne spamovati i da se dobro razmisli o svakoj pojedinoj nominaciji. Često je brže i lakše nadopuniti i spasiti članke, pogotovo značajnih tema, nego raspravljati o njihovom brisanju. :)
:Za &quot;Kuburizam&quot; mogu samo reći da je pucanj u prazno. Zar bi brisali sve one sporne članke da nam je cilj pumpati brojku članaka na SH? Zaslugu za glavninu te brojke u nas (a dosta i na sr.wiki) uzima Dcirovic. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:43, 5 septembar 2023 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] vidim da si selektivno preskočio da 10+ goina nisu editirani. I najvitalnije zrno-klica bi drugdje bili gnjili i odbačeni da se stvori prostor za nove. Što kaže narodna: #ŽiviBiliPaVidili.  – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:04, 6 septembar 2023 (CEST)
:::Ništa ne mijenja, neaktivnost na članku isto nije jedan od kriterija za brzo brisanje. Lakše je pametovati nego se uhvatiti posla, to znam. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15:39, 6 septembar 2023 (CEST)
::::Saglasan sa svime što je kolega rekao i zahvalan sam svima koji aktivno preuzimaju upite na mojoj stranici za razgovor u mojem odsustvu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:02, 11 septembar 2023 (CEST)

== Odgovor ==

Poštovani kolega Aca
Očekivao sam odgovor od Vas, na mojoj stranici ali on nikako da stigne. Dakle što Vam znači '''linterska greška''' u HTML-u 5, i kako se u njemu mmože centiram tekst po sredini..., probao sam savjet kolege E.A.Poa ali to ne funkcionira. Dali Vi možda znate neki način, kako se dobije aligment left u HTLM 5. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 21:40, 8 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pozdrav, Vitek! Poruka na Vašoj stranici za razgovor nije sadržala spominjanje mojeg korisničkog imena (ping), pa zato nisam dobio obaveštenje da ste je objavili. Linterska greška jest sintaktička greška u kodu stranica na Wikipediji. Upotreba zastarelih oznaka, među kojima je i oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/nowiki&gt;, spada u sintaktičke greške. Opšta stilska preporuka jest da se opis slika pozicionira ulevo, pa bi Vam preporučio da se pridržavate te smernice. Ako ipak želite centrirati tekst, verovatno postoji neki alternativni način da se izbegne linterska greška. To Vam mogu ja napraviti, ali bih zamolio da se koristi u izuzetnim slučajevima (kada je, recimo, slika centrirana na stranici, pa je preporučljivo da i opis bude centriran). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:35, 9 septembar 2023 (CEST)

== Tvoj bot ==

Poštovani kolega Aca
Molim Vas da sami uklonite izmjenu koju je napravio Vaš bot kod oznake center. Ja sam to napravio točno kako treba za HTLM 5 (štos je glup ko k...c, al glavno je da se nešto prikaže kao bolje i naprednije i doda još koji byte za nezajažljive providere). 
Pazi kolega ja sam čitav život proveo radivši kao grafički dizajner i valjda imam pravo da znam kad mi više odgovara flash center od left ili right...
Tvoj bot nažalost nije dobar (brzoplet je) nemoj da gleda samo {{code|&lt;center&gt;}} već unesi i to ako ima na kraju {{code|&lt;center/&gt;}} onda ne dira ništa, jer se tako kodira u HTLM 5. 
Dakle tvoj bot osim što napucava neke brojke radi beskorisni posao u ovom slučaju. Moj savjet (nemoj ga krivo shvatiti) daj radije napiši koji artikl vidiš i sam da smo jako tanki..., pogledaj Bolivija, Ekvador... gotovo ništa i to vrlo loše. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:22, 11 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Daj mi, molim te, nisam točno pohvatao sve iz razgovora, pokaži o čemu se radi konkretno. Daj mi članak u pitanju i reci mi što se promijenilo pa ćemo nešto iskombinirati. Ja, moram priznati, nisam čitav život proveo kao grafički dizajner i o kodiranju znam relativno malo pa mi ove stvari treba objasniti k'o idiotu! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16:26, 11 septembar 2023 (CEST)
::Ma radi se o poravnanju - '''center''' u mom artiklu [[Abimael Guzmán]], ja sam pogledao kako to treba izgledati u HTLM 5 (štos je glup, samo treba dodati na kraju &lt;nowiki&gt;&lt;center/&gt;&lt;/nowiki&gt;), dakle nije baš da taj aligment treba izbjegavati i da je bolje da ga nema kao što kolega Aca tvrdi, a njegov bot uklanja sa svih strana čim vidi poravnanje center, jer radi neku štetu, ja zapravo ni do sad neznam što znači lintinerska greška (jer se tekst razleti...ili ga nestane?).
::Rješenje, nek sad kolega Aca napravi da njegov bot popravi sve strane gdje je makao center i vrati ih sa dodatkom &lt;nowiki&gt;&lt;center/&gt;&lt;/nowiki&gt;, na taj način će imati još više doprinosa, a i stranice će vizuelno bolje izgledati (šalim se pomalo, ali ak je bal nek je jebal) – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 07:09, 16 septembar 2023 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Evo, sad je sređeno. Podsetit ću da tekst ne treba sendvičati između slika prema [[:en:MOS:SANDWICH|ovoj stilskoj smernici]]. U gornjem komentaru objašnjeno je šta je linterska greška. Celokupna oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/nowiki&gt; zastarela je u HTML-u 5, kao što su i oznake &lt;nowiki&gt;&lt;font&gt;&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;&lt;strike&gt;&lt;/nowiki&gt;, pa je poželjno da se ona izbegava. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:21, 16 septembar 2023 (CEST)
:Kao što je kolega iznad rekao, bilo bi mi od velike koristi kad biste pružili link do članka ili izmene o kojoj je reč. Problem je nastao, verujem, što se u određenim člancima u slikama upotrebljava samo otvarajuća oznaka, bez zatvarajuće. S druge strane, u određenim člancima sam nailazio samo na zatvarajuću oznaku, a negde su se i obe upotrebljavale, sukladnom pravilima HTML-a. Ako je negde preostao suvišan tag, mogu pokrenuti bota da i to pouklanja. Uređivanje Wikipedije ne podrazumeva samo izradu članaka, nego i održavanje postojećih članaka, sređivanje koda i ažuriranje. Recimo, trenutno imamo haos kada je reč o infokutijama i važno je i to da se sredi. Razumem Vaš savet, ali voleo bih da se ceni i doprinos u standardizaciji i kodifikaciji članaka i njihove strukture/stila. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:00, 11 septembar 2023 (CEST)

== Pitanje korisnika [[User:Pdavinic|Pdavinic]] (20:00, 31 oktobar 2023) ==

Zdravo, zeleo bih da kreiram novu stranicu koja ne postoji na wikipediji. Kako je najbolje da to uradim i da li imam pravo na to obzirom da sam tek postao clan, ne bih zeleo da izgleda kao span to sto zelim pisati. Hvala. --[[Korisnik:Pdavinic|Pdavinic]] ([[Razgovor s korisnikom:Pdavinic|razgovor]]) 20:00, 31 oktobar 2023 (CET)

== Izmjena ''preminuo'' -&gt; ''umro'' ==
Ne znam zašto su potrebne takve izmjene, ali svakako to ne treba raditi u naslovima članaka koji se navode kao izvori: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Stevan_%C4%8Ci%C4%8Dova%C4%8Dki&amp;diff=41746230&amp;oldid=29771163 vidjeti npr. ovdje]. Stoga Vas molim da poništite sve takve izmjene. Pozdrav! [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor s korisnikom:Belirac|razgovor]]) 17:53, 30 decembar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Belirac|Belirac]]: Da, video sam da je bot u nekim člancima izmenio izvore. To ću ručno popraviti, označio sam u igralištu. Hvala na skretanju pozornosti! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:25, 30 decembar 2023 (CET)

:: Ja bih volio čuti i zašto su potrebne takve promjene i ko odlučuje da se one provode? Pozdrav! [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor s korisnikom:Belirac|razgovor]]) 21:44, 30 decembar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Belirac|Belirac]]: Riječ „preminuti” (''to pass away'') jest eufemizam glagola „umrijeti” (''to die''). Eufemizme treba izbegavati jer oni nisu u skladu s Wikipedijinim stilskim smjernicama ([[:en:MOS:EUPHEMISM|MOS:EUPHEMISM]]). Treba se koristiti neutralnim i preciznim terminima. Pokrenuo sam bota da prvo poništi sve takve promjene kako bi sve greške sigurno bile otklonjene (vidim da ih ima malo više). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:06, 31 decembar 2023 (CET)
:::Greške popravljene, bot je ispravljen tako da sad menja samo tekst izvan linkova. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:44, 31 decembar 2023 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== Lokacijska karta Portugal ==

Poštovani kolega
Izgleda da Vam je promakla lokacijska karta (Modul:Location_map) Portugal, dajte to sredite., ili mi objasnite kako da popravim šablon. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 23:23, 5 februar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Zahvaljujem na napomeni, kolega! Trebalo bi da je sad sređeno. Mislim da je preostalo još nekoliko lokacijskih karata. Rešavamo sve usputno! Inače, jedna napomena, kolega Vipz i ja skrenuli smo Vam pre nekog vremena pažnju na preterano linkovanje u člancima. Zamolio bih Vas da, u skladu s novouvedenim pravilima o linkovanju, smanjite broj linkova u svojim (novim) člancima. Trebalo bi dodavati linkove samo ka terminima koji nisu općepoznati. Opći pojmovi (grad, općina, stanovnik, jugoistok, autoput, granica, selo, kralj, palača, tron, ljeto, rezidencija, potres, pljačka, monarhija), brojevi, godine, merne jedinice – sve su to stvari koje ne treba linkovati. Općenito, različiti linkovi ne treba da stoje jedni do dugog, jer to izaziva konfuziju. Trebalo bi linkovati vlastita imene i konkretne ili nepoznate pojmove. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:43, 5 februar 2024 (CET)

== Medicinsko upozorenje ==
Ćao Aco, imam jednu primjedbu, izvini što nastojim na tome: mislim da je [[Šablon:Medicinsko upozorenje]] dosta bitan i da bismo ga trebali zadržati. Sve wikipedije ga imaju, a zatim mislim da je nužno da svaki korisnik i/ili čitalac bude upozoren: na wikipediji možeš naći korisnih podataka, ali za medicinsko savjetovanje bolje se obratiti specijalistima. To će bit neka banalnost, ali ipak ima svoju važnost, isto kao što u vlakovima piše „ne naginjite se kroz prozor” :) Barem ja tako vidim to, poslije ne znam... – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21:24, 22 maj 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Pozdrav. Svaka stranica na Wikipediji ima link ka [[Wikipedija:Opće odricanje odgovornosti|odricanju odgovornosti]]. Šablone za disklejmere ne treba praviti prema smernici [[:en:WP:NODISCLAIMERS|WP:NODISCLAIMERS]]. Više informacija o razlozima možeš naći onde. Ukratko, razlozi su raznoliki, uključujući i pravne implikacije. Disklejmeri su kod nas izbrisani na temelju ove [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Ukidanje pojedinačnih šablona za odricanje_odgovornosti|lokalne rasprave]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:47, 22 maj 2024 (CEST)

::Ah okej, važi.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21:49, 22 maj 2024 (CEST)

== Pitanje korisnika [[User:Kikimorash|Kikimorash]] (15:39, 30 juni 2024) ==

Pozdrav, ne mogu naći pravila o kopiranju i korišćenju sadržaja sa recimo engleske ili srpske/hrvatske vikipedije. Naime želeo sam doprineti temi o mašinskom učenju jer je to nešto čime se bavim, i engleska tema je puna dobrim informacijama, ali ne želim direktno kopirati i prevoditi, odnosno pretpostavljam da je to zabranjeno. Interesuje me gde mogu više pročitati o ovome? --[[Korisnik:Kikimorash|Kikimorash]] ([[Razgovor s korisnikom:Kikimorash|razgovor]]) 15:39, 30 juni 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Kikimorash|Kikimorash]]: Zdravo! Poptuno je legitimno prevoditi sadržinu s drugih jezičkih projekata Wikipedije. Samo je potrebno u sažetku izmjene naznačiti da je sadržina preuzeta s drugog projekta. Možete se koristiti [[Posebno:ContentTranslation|Prevoditeljem sadržine]] da biste brzo prevodili s jednog projekta na drugi. Više informacija o prevođenju možete naći [[:en:Help:Translation|ovdje]] (engleski). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:39, 1 juli 2024 (CEST)

== Invazija... ==
Hello my boy ;) Imam jednu malu primjedbu: ne slažem se s [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Doga%C4%91aji&amp;diff=prev&amp;oldid=41914806 ovom izmjenom]. Mislim, nemam potrebe da se tu ''editwaramo'' oko – ničega, ali, ipak, vidim stvari drugačije. Prvo, danas imamo dva bitna aktualna događaja koja traju: rusko-ukrajinski rat i izraelsko-palestinski rat. Njih bih nužno naglasio na glavnoj. Za prvog, invazija iz 2022. je samo jedno poglavlje cijele priče, pa tako i rat Izraela i Hamasa iz 2023. je jedno poglavlje od duge izraelsko-palestinske priče. Usput: Izraelsko-palestinski ja bih preimenovao u &quot;rat&quot;, jer o tome se radi.&lt;br/&gt;
U historiografskom žargonu &quot;invazije&quot; su:
* [[Invazija Sovjetskog Saveza na Poljsku]];
* [[Invazija u Zaljevu svinja]];
* [[Invazija Turske na Kipar]];
* [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]];
i ne traju više od nekoliko mjeseci, jer zapravo &quot;invazija&quot; je istoznačnica za navalu, prodor, nasilan &lt;u&gt;ulazak&lt;/u&gt; u tuđi prostor, pa članak o invaziji idealno odgovara na pitanje &quot;kako i kada je netko ušao u neki prostor&quot;. Neki kažu &quot;Barbarian &lt;u&gt;Invasions&lt;/u&gt;&quot; (fenomen traje nekoliko stoljeća) jer su bile niz epizodičnih napada, mada veliki broj autora to naziva [[Velika seoba naroda]] (''Völkerwanderungen''). Primjer razlike, pričamo o &quot;invaziji Poljske&quot; kada je riječ o ulasku Wehrmachta u poljski teritorij i to traje od septembra do oktobra 1939. Već u novembru prelazimo u drugo stanje, pričamo o &quot;okupiranoj Poljskoj&quot; ili o 2SR. Zato, mislim da je za današnje stanje preciznije pričati o &quot;ratu&quot;, jer ga ne bih znao drugačije opisati, dok je invazija počela u februaru 2022. a vjerojatno je završena negdje oko augusta 2022., kada počinje prvi ukrajinski protunapad i prelazimo u ratno stanje ''tout court''. Poslije, Bože mili, sve je to cijepanje dlake i nije toliko ni bitno... &lt;br/&gt;
Nego, stvarno bitno bi bilo da dobro obradimo članke o ovim događajima. Članak o izraelsko-palestinskom ratu mi se čini suviše površinski, dok ovaj o rusko-ukrajinskom ratu je u nekim dijelovima predug i često novinarski napisan. Trebaju nam članci sintetični (koji efikasno obuhvaćaju cijeli događaj), precizni, dokumentirani. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10:45, 22 juli 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Ja sam se tu vodio načelom da u novostima treba istaknuti ''najaktualnije'' događaje (tj. nedavna poglavlja iz cele priče). Rusko‑ukrajinski rat traje od 2014. godine, a u 2022. izbija invazija. Zato sam smatrao da je važnije istaknuti invaziju nego celokupni ratni sukob. Isto važi i za rat Izralea i Hamasa (ali mi taj članak nemamo, doduše). Šta misliš o [[Special:Diff/41915224|ovakvom kompromisu, po modelu 1]]. Ideja je da se istaknu novi događaji, ali i da se navede širi kontekst. Inače, sad sam proverio u izvorima i izgleda mi se da si u pravu apropo značenja reči „invazija”. Što se tiče izralesko-palestinskog sukoba, ostavio bih tu „sukob” jer članak dokumentira i politički sukob/spor, a ne samo vojni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:14, 22 juli 2024 (CEST)

::Ama super!&lt;br /&gt;
::Pritom, drago mi je što zajedno radimo na događajima. Ako imaš dobre prijedloge i za sliku sedmice, slobodno ubaci, nije tu neki moj monopol :D – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 11:21, 22 juli 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: I meni je! U poslednje vreme smo među najaktivnijima u regiji u pogledu novih i kvalitetnih vesti. Svaka čast što si održavao sve to ažurnim i motivisao nas da se priključimo. Videću da se priključim i uređivanju slika sedmice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:30, 22 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Zdravo ==

Zdravo, hteo bih da te pitam šta se dešava sa onim botom za kategorije, pošto je razgovor na pijaci zamro, a Edgar mi je u međuvremenu rekao da to rešenje neće raditi... Ako ti nemaš vremena, možda bih ga ja mogao održavati? – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:45, 3 septembar 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]: Ćao! Kao što ti je Edgar napomenuo, postoje dva moguća pristupa. Prvi je da mesečno, tromesečno ili godišnje održavamo prekat, a drugi je da potpuno izbrišemo prekat. I jedno i drugo rešenje imaju svoje prednosti i mane. Ako se opredeliš/opredelite za prvo rešenje, ja ti mogu pomoći oko pokretanja botovske skripte (jer ne mogu garantirati da ću biti aktivan u narednom periodu). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:51, 3 septembar 2024 (CEST)
::Mislim da bih jednom mesečno mogao to pokretati, samo bi mi trebala mala pomoć (programer sam, valjda ću skontati). Ako imaš neki spisak koraka koje bi trebalo da učinim, pretpostavljam da treba da registrujem bota ili tako nešto? – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:47, 3 septembar 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]: Ovako, ovo su ti koraci:
:::# [https://hub-paws.wmcloud.org/hub/login Otvori PAWS] i prijavi se (možeš i sa svojim glavnim računom).
:::# Pokreni svoj server klikom na dugme „Launch Server”.
:::# Napravi datoteku user-config.py sa sledećim kodom:
&lt;pre&gt;
family = 'wikipedia'
mylang = 'sh'
transliteration_target = console_encoding
console_encoding = 'utf-8'
put_throttle = 0
usernames['wikipedia']['sh'] = 'Mladifilozof'
&lt;/pre&gt;
:::Potom, оtvori terminal i upotrebi skriptu pwb.py login. Unesi lozinku. Potom komanda pwb.py category_redirect. Bot će sve sam srediti za 20-ak minuta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:26, 3 septembar 2024 (CEST)
::::važi hvala! – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 14:46, 3 septembar 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 7. oktobra 2024. u 14:10 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 26. januara 2025. u 07:23 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Nika Bako|Nika Bako]] (9. februara 2025. u 20:47) ==

Pozdrav Aco! Primetila sam da si mi dodeljen za mentora ali sam se do sada nekako sama snalazila, međutim sada je &quot;zapelo&quot;. Naime kada kopiram link za ubacivanje slika na stranicu i objavim umesto slike mi stoji samo tekst tog kopiranog linka. --[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:47 (CET)

:@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Zdravo! Sad sam pogledao. Nedostaju ti dve otvorene uglaste zagrade (&lt;code&gt;[[&lt;/code&gt;) pre &quot;File:&quot;, kao i dve zatvorene uglaste zagrade (&lt;code&gt;]]&lt;/code&gt;) na kraju opisa slike. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:50 (CET)
::Na dve stranice sam pokušala da ubacim. Na onoj prvoj ( Вероника Бакотић) nisam brisala uglaste zagrade pa opet nije htelo. Ne znam što... – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:54 (CET)
:::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: [[Posebno:Diff/42425582|Evo]], trebalo bi da je ovo sređeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:07 (CET)
::::Hvala ti! A kako bih ovde to mogla da sredim? https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%9B  Da izbrišem ono '&amp;lt;nowiki&amp;gt;'? – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:13 (CET)
:::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Dap, samo izbriši taj tag. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:14 (CET)
::::::Neće opet.  – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:17 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: I dalje su ostale oznake nowiki. Probaj da ideš u uređivanje izvornog koda i ručno ih ukloni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:19 (CET)
::::::::Jel to ovo? 
::::::::https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Vjera_Bakoti%C4%87,_1931.jpg&amp;oldid=996334218 
::::::::Sada stvarno ne znam šta treba da radim. 😳 – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:34 (CET)
:::::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: To je datoteka na Ostavi. Idi do članka na Wikipediju na srpskom i klikni na Uredi, pređi na izvorni oblik uređivanja i ukloni ručno oznaku nowiki. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:36 (CET)
::::::::::Sređeno je. Hvala ti i izvini ako sam bila dosadna! 😬😃 – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:40 (CET)
:::::::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Opušteno, sve okej. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. februara 2025. u 05:54 (CET)

== Jezero Kivu ==

Ma nisam ja inicijator toga, nego neki kolega (pogledaj sam). Meni se neda biti katica za sve, pa da napišem neki suvisli tekst pola dana ispravljam krive linkove. On je tako nazvao to jezero na stranici Velika jezera-... – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 12. februara 2025. u 09:57 (CET)

== Suspenzija EAP ==

Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe'''  ili ''' Tchombe'''  (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak.

Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise'''  pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs.
Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši  pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala- – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:27 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Poštovani, zamerke koje ste izneli su značajne i mogu predstavljati kršenje administratorskih ovlaštenja i/ili drugih pravila projekta. Molim Vas da svoj zahtev iznesete i ispravno argumentirate na stranici [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Također bih Vas zamolio da se držite pristojnog tona jer etikete poput &quot;bolesno uporan&quot; i &quot;dok se ne sabere&quot; ne priliče jednom višegodišnjem iskusnom uredniku projekta (v. [[WP:BON]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. februara 2025. u 14:43 (CET)
::Pozdrav obojici. Predlažem da se razgovor nastavi na [[Wikipedija:Administratorska tabla#Ponašanje kolege administratora Edgara Allana Poa]] da se diskusija ne bi cepala — [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:19 (CET)

== Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима ==

&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
[[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]]
'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]'''

Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности.

Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности.

Хвала вам!&lt;section end=&quot;body&quot;/&gt;

[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&amp;oldid=28315571 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]] sa stranice [[Skadar]] (13. marta 2025. u 00:02) ==

Aco, ovdi je Goran Batovanja iz Splita. Odakle si dobio informaciju da je &quot;Albanija&quot; ratovala protiv Turaka. To je smiješna i bizarna tvrdnja. Jesi li ti to sam izmislio ili ti je neko to rekao? --[[Korisnik:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]] ([[Razgovor s korisnikom:Gogijardajdevišebrate|razgovor]]) 13. marta 2025. u 00:02 (CET)

:@[[Korisnik:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]]: Poštovanje! Ja nisam uređivao tu stranicu. Vidim da su Vam izmene vraćene, pa Vam preporučujem da započnete diskusiju na stranici za razgovor tog članka. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. marta 2025. u 00:06 (CET)

== Vrijedni formalist ==

Nažalost kolega Aca, to se odnosi i na tebe, jer si preveliki formalist, ma kako sam ja (koji gotovo ne poznam ni jedno od wiki pravila trebao formulirati svoj prigovor, kao da pišem žalbu '''ustavnom sudu'''?. Pa ova zajednica treba biti krug prijateljski, dobronamjernih suradnika, a ne neka institucionalna izdavačka kuća u kojoj šefovi vode računa da sve štima. Ti si doista vrijedan, ali pretjeruješ i time vrlo vjerojatno rastjerujuš potencijalne suradnike. Uostalom vidiš i sam da im se broj radikalno smanjio, pa je prava opasnost da ne spadne na manje od prsta jedne ruke.

Moj savjet - brzopleto donesena pravila o pisanju ličnih imena, toponima itd, promjeniti, tako da za svaki općerašireni pojam, ličnost itd, piše orginalno ime na dotičnom jeziku, ali i kako se izgovara na sh jezičnom prostoru dakle '''[[Houari Boumédiène]]''' (Huari Bumedian) i da ima dvostruka preusmjerenja, tako ćemo povećati broj naših čitatelja, a vjerojatno i suradnika. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 13. marta 2025. u 23:54 (CET)

== Pitanje korisnika [[User:Царевић|Царевић]] (22. maja 2025. u 17:18) ==

Добар дан, приметио сам лажиране податке на једној страници (историјски фалсификат). Хтео сам да их обришем уз одговарајуће образложење али википедија то не допушта. Како даље? --[[Korisnik:Царевић|Царевић]] ([[Razgovor s korisnikom:Царевић|razgovor]]) 22. maja 2025. u 17:18 (CEST)

:@[[Korisnik:Царевић|Царевић]]: О којој страници је реч? Можда ја могу да помогнем. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2025. u 20:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Царевић|Царевић]]: Урађено, поздрав! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2025. u 20:08 (CEST)

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Usidrenegodine|Usidrenegodine]] (1. jula 2025. u 15:51) ==

Zašto ne mogu objaviti članak kada se odnosi na važnu ličnost o kojoj ne postoji članak na wikipediji --[[Korisnik:Usidrenegodine|Usidrenegodine]] ([[Razgovor s korisnikom:Usidrenegodine|razgovor]]) 1. jula 2025. u 15:51 (CEST)

:@[[Korisnik:Usidrenegodine|Usidrenegodine]]: Poštovani, Vaša stranica igrališta upravo je vraćena. Drugi administrator verovatno ju je izbrisao greškom. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 17:36 (CEST)
::Naknadni komentar: Administratori projekta utvrdili su da tema o kojoj nameravate izraditi stranicu nije dovoljno [[WP:ZNAČAJ|značajna]]. Zbog toga je stranica izbrisana. Pozivamo vas da izradite stranicu o nekoj drugoj, značajnijoj temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 19:17 (CEST)

== U vezi članka ==

[[1987. na televiziji]], ako budete u prilici da pogledate da li sam u smislu pravopisa,  pravilno napisao dodati tekst o noćnom programu &quot;Noć i dan&quot;. Hvala unaprijed i pozdrav. – [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14. jula 2025. u 00:33 (CEST)

:@[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]]: Provereno. Tekst je većinom okej, malo sam skratio kako bi fokus bio na suštinu. Televizijske serije i filmove obično pišemo u kurzivu. Treba upotrebljavati perfekat (&quot;promijenila je&quot;), dok narativni/istorijski prezent (&quot;mijenja&quot;) valja izbeći. Ostalo je sve okej. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. jula 2025. u 01:06 (CEST)
::Hvala. – [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14. jula 2025. u 01:08 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Tekst [zatvori] pri vrhu ==

Pozdrav. Zašto ovo piše pri vrhu? Ako nema obavijesti, nije potrebno. Ne mogu prijaviti na [[Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja]], valjda je to stranica za ovu temu. – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-46671-0|&amp;#126;2025-46671-0]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-46671-0|razgovor]]) 26. augusta 2025. u 14:47 (CEST)

== Mi smo naše planine ==

Hello. 

In the article [[Mi smo naše planine]], can you add current-day information post-2023 about this monument? According to reports, the monument has been vandalized and its surroundings also have been damaged. Damage in the front and in the back of the monument is clearly visible in the photos and videos. According to reports, the Azerbaijani government is considering demolishing the monument. 

This has been added in [[:en:We Are Our Mountains]]. 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-47091-0|&amp;#126;2025-47091-0]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-47091-0|razgovor]]) 27. augusta 2025. u 10:12 (CEST)


== Rat u Gazi ==
Ćao Aco, kako si? &lt;br/&gt;
Po temi rata u Gazi, imam:
* [[Rat u Gazi (2008–2009)]] ;
* [[Rat u Gazi 2014.]] ;
* [[Rat u Gazi]].
Znam da je ovaj zadnji najpoznatiji u štampi kao &quot;rat u Gazi&quot; ali radi dosljedne klasifikacije, je bi ih sve preimenovao prema prvome, dakle &quot;Rat u Gazi (2014)&quot; i &quot;Rat u Gazi (2023)&quot;. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. septembra 2025. u 09:12 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Hej, hej! Bilo bi dobro standardizovati ovo pitanje. Koliko znam, u srpskohrvatskim izvorima, godine se retko javljaju uz nazive ratnih sukoba. Kada se jave, uglavnom se navode u zagradama. Na primer, [[Rusko-turski rat (1828–1829)]]. Zato mi je praktičnije rešenje da standardizujemo &quot;Rat u Gazi (2014)&quot;, kao što si predložio. Što se tiče aktuelnog rata, on je već postao glavno značenje termina &quot;rat u Gazi&quot;, s obzirom na trajanje rata, njegove razmere i prevalentnost u štampi i medijima širom sveta, što si spomenuo. Zato bih predložio da on zadrži postojeći naziv. Na vrhu članka možemo dodati naslovnu napomenu (''hatnote'') koja bi spomenula ostala dva istoimena ratna sukoba i služila kao disambigvacija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 00:15 (CEST)

::Da, makes sense. 
::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} {{ping|Mladifilozof}} što vi mislite? Raste li kod vas ista trva? XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 13:26 (CEST)
:::Zagrade svakako, što kaže Aca. Međutim, što se tiče termina, osnovni termin ne bi trebao biti fluidan u tom smislu... jer kad ovaj završi, onda opet moramo sve preimenovati pa ako se za 10 godina desi novi - opet tako. Mislim da bi [[Rat u Gazi]] trebao biti naslov za razvrstavanje u kojem će pisati, &quot;'''Rat u Gazi''' može se odnositi na:&quot; i onda će se dolje navesti navedeni sukobi po godinama, uz objašnjenja. To mi se čini kao dugoročno najodrživije rješenje jer ako se desi novi, nemamo nikakvih problema i ne moramo vršiti deset izmjena, nego samo dodamo na popis. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 14:10 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Kontam ja sve to, ali tom logikom treba premeštati i članak [[Rat u Bosni i Hercegovini]] na  [[Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995)]], jer se može &quot;desiti novi&quot;. Gaza je uništena, Hamas više nema kontrolu nad Gazom, 85% stanovništva je raseljeno, imamo desetine hiljada mrtvih, potvrđenu masovnu glad i genocid koji se događa pred očima celog sveta (slično kao rat u BiH). Sasvim je izgledno da će ovaj rat biti i ostati glavno značenje pojma &quot;rat u Gazi&quot;, pa čak i da se pojavi neki novi privremeni sukob (ako Gaza uopšte nastavi postojati). Sukobi 2014. i 2008/2009. bili su manjih razmera i ograničenog trajanja (uglavnom mesec dana). Zato bih rekao da je ovo glavno značenje za ovaj pojam, na temelju svega spomenutog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 15:30 (CEST)
:::::Pa nije ista logika jer rat u BiH je trenutno bio samo jedan, barem pod tim pojmom. Ovih ratova imamo već tri komada i radi se o ratnoj zoni u kojoj u prosjeku svakih 5-6 godina izbije ratni sukob. Kao i rusko-turski ratovi. Ali, imam ja drugo pitanje, nevezano za nas dvojicu - kako ovo rješavaju druge Wiki? En, de, fr, it, es? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 16:27 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Što se toga tiče, en.wiki i es.wiki daju &quot;Rat u Gazi&quot;, dewiki daje &quot;Rat u Izraelu i Gazi od 2023.&quot;, dok frwiki daje &quot;Rat u Gazi od 2023.&quot;. S druge strane, it.wiki daje &quot;Rat Izraela i Hamasa&quot;. Šareno je. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 16:41 (CEST)
:::::::Ma dobro to, ali oko razvrstavanja i ranijih sukoba? Nije sporan sam termin, nego kako ćemo klasificirati u odnosu na ostale postojeće termine. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 16:54 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: fr i de imaju disambigvaciju, dok preostale tri nemaju. Na itwiki, &quot;rat u Gazi&quot; vodi na spomenuti članak &quot;Rat Izraela i Hamasa&quot;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 18:16 (CEST)
:::::::::Ha, ništa, onda neka bude tako pa ćemo po potrebi mijenjati! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 19:22 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Invitation: Bring Feminism and Folklore to your wiki ==

&lt;div style=&quot;border:4px maroon ridge; padding:4px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Hello {{BASEPAGENAME}},

We noticed your dedicated contributions to this wiki. As an experienced editor, your leadership could help bridge the gender gap on Wikipedia.

We are inviting you to '''organize the Feminism and Folklore 2026''' writing competition for your community.

;Why Organize?
The campaign (1 Feb – 31 March) focuses on women’s stories, folk culture, and traditions. By setting up a local page, you help your community document their unique history.

;We have made it easy for you
You do not need to do everything from scratch. The international team has prepared tools to help you:
* '''Article Lists:''' Find missing topics relevant to your culture.
* '''CampWiz Tool:''' Easily manage the contest and track points.

;Want to talk to us first?
If you have questions or want to meet the team, you are welcome to join our Office Hours (live Q&amp;A sessions). ''[[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|Click here to see the Office Hours schedule]]''

;Ready to start?
Please check the project page to see how simple it is to register.

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Click here to Learn More and Sign Up]]'''

Thank you for your time and hard work!

'''The Feminism and Folklore 2026 Team'''

----
&lt;small&gt;You received this message because you are a valued contributor. If you have questions, please ask on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta Talk Page]].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:49 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26-p&amp;oldid=29949530 --&gt;

== Evropska služba za vanjsko djelovanje ==

Postoji li neki poseban razlog zašto si premjestio članak Evropska služba za vanjsko djelovanje? Koliko vidim članak je originalno bio naslovljen kao Evropska služba za spoljne poslove i napisan je na latinici i ekavici pa se i stari naslov bolje stilski uklapa. Ako je logika bila da je među BHSC hrvatki jezik sa službenim statusom u EU tada bi i naslov trebao biti Europska, ne Evropska. Meni ne izgleda kao da je izmjena naslova članka bila potrebna ili zapravo i opravdana posebno zato što narušava legitiman stilski izbor autora teksta (npr. da si posve preradio i/ili značajno proširio tekst prebacujući ga pritom na ijekavicu bilo bi razumljivo, ali ovako djeluje jako proizvoljno). Možda nešto važno propuštam? Samo eto &quot;for the record&quot; ne sviđa mi se da takve stvari radimo i mislim da to udaljava suradnike. – [[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor s korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 9. februara 2026. u 15:42 (CET)

:@[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]]: Pozdrav! U skladu s [[WP:Jezičke smjernice|jezičkim smernicama]], za naslove članaka primenjujemo posebna pravila kako bismo očuvali doslednost na projektu. Konkretno, načelo [[WP:2:1]] podupire upotrebu ijekavice u naslovu (v. [[ljeto]], [[proljeće]]), a pridev &quot;vanjski&quot; izabran je jer se javlja u službenom prevodu [https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/search-all-eu-institutions-and-bodies/european-external-action-service-eeas_hr ovde], i opet u skladu s WP:2:1 (v. [[ministar vanjskih poslova]]). Što se tiče spora evropski vs. europski, ponovo prema WP:2:1 prednost ima evropski, što je dosledno i sa: [[Evropska unija]], [[Evropska komisija]] itd. Članak sam premestio u skladu s tim, a takođe uz konsultaciju s [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgarom]]. Nadam se da je sada jasnije zašto je članak premešten. Što se tiče teksta članka, varijanta i sve ostalo ostaje izbor autora. Mislim da premeštanje članaka ne treba nikoga da udaljava. Kolaborativna smo zajednica i svaki članak je slobodan za uređivanje. Smernice su takođe rezultat konsenzusa zajednice, pa ako ne valjaju – mogu se promeniti raspravom, i ja sam uvek za tu soluciju. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2026. u 18:53 (CET)

== Obavijest o zahtjevu na WP:ZZA ==
Sukladno ranijoj najavi, pokrenut je zahtjev ''[[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori#Aca – oduzimanje]]''. Ostala teška kršenja pravila, van Sh Wiki, biti će uskoro adekvatno adresirana na drugim projektima, o čemu ćeš tamo biti pravovremeno obaviješten. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 25. februara 2026. u 11:35 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Zahvaljujem na obaveštenju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. februara 2026. u 16:39 (CET)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Koza za tebe! ==

[[Datoteka:Házikecske portré.JPG|left|150px]]
Da testiram jel' radi :P

[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. maja 2026. u 12:46 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;

:Uskoro će biti ažuriran prijevod. Trenutno se i dalje koristi hrvatski prijevod. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:26 (CEST)

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Aca, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom plasmanu. S više od 40 kilobajta doprinesenog teksta zauzeo si treće mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:57 (CEST)
|}

== Mače ==

[[Datoteka:Kitten (06) by Ron.jpg|left|150px]]
Vipz je hotio da ti pošaljem jedno mače kot znak pažnje. :3

[[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 31. jula 2026. u 17:54 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;</text>
      <sha1>8bkam609szwb03r6hpdpg88evz7i8pc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oahu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4618910</id>
    <revision>
      <id>42662298</id>
      <parentid>40823640</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:54:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xocolatl</username>
        <id>327156</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Starr 030711-0084 Cocos nucifera.jpg]] → [[File:Starr 030711-0084 Kim in Honolulu, Oahu.jpg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · plant species [[c::Category:Cocos nucifera|Cocos nucifera]] isn't really pictured</comment>
      <origin>42662298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="967" sha1="jzyv0euaf9s7bufgbxbsczu1nfqop37" xml:space="preserve">[[File:Starr 030711-0084 Kim in Honolulu, Oahu.jpg|230px|Žena na balkonu na Oahuu|mini]] 
'''Oahu''' ([[havajski]] ''Oʻahu'') ime je [[Havajsko otočje|havajskog otoka]] na kojem se nalazi grad [[Honolulu]]. Nadimak ovog otoka je &quot;okupljalište&quot;.

Na otoku živi oko 953 207 ljudi. Nije poznato što točno znači ime otoka, a stanovnici dijele otok na nekoliko područja.

Nekada je cijeli otok bio [[kraljevina]] Oahu, kojom je vladala [[dinastija]] [[poglavica]]. [[Kamehameha I.]] je pobijedio posljednjeg kralja Oahua.

Danas je Oahu privlačan [[Turisti|turistima]] koji u sve većem broju dolaze na [[Plaža|plaže]] i u kupovinu, a posjećuju i Honolulu, gdje se održavaju festivali i druga događanja.

Za turiste je posebno važna plaža [[Waikiki]]. Jedan je vulkanski [[krater]] nazvan ''Diamond Head'' (&quot;glava od dijamanta&quot;). Tu su i Mauna ʻAla, kraljevski [[mauzolej]], te Bishop Museum.
== Poveznice ==
*[[Oahuovska burnica]]

[[Kategorija:Havaji]]</text>
      <sha1>jzyv0euaf9s7bufgbxbsczu1nfqop37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potres u San Franciscu 1906.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4642015</id>
    <revision>
      <id>42662378</id>
      <parentid>42643742</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:10:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11960" sha1="gim8mxmvd37lbsygff060fpci5wbqsd" xml:space="preserve">{{Potres
| naslov            = Potres u San Franciscu 1906.
| karta             = Post-and-Grant-Avenue-Look.jpg
| opis              = 
| datum             = [[18. april]] [[1906]].
| početak_vrijeme   = 5:12
| trajanje          =
| magnituda         = 7,8 [[Skala momentne jačine|M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;]]
| dubina            = 8 [[km]]
| lokacija          = {{coord|37.75|-122.55|display=inline,title}}
| intenzitet        = 
| vrsta             =
| pogođena područja = [[SAD]] ([[Zaljevska oblast San Franciska]])
| šteta             =
| cunami            = da
| klizanje tla      =
| naknadni udari    =
| žrtve             = &gt;3000 (procijenjeno na 3425)
}}
[[Datoteka:Sfearthquake2.jpg|desno|mini|250p|Ulica Stockton gledano s trga Union; pogled prema ulici Market.]]
[[Datoteka:San Francisco Fire Sacramento Street 1906-04-18.jpg|desno|mini|250p|Čuvena [[fotografija]] Arnolda Genthea: pogled na požar niz ulicu Sacramento]]
'''Potres u San Franciscu 1906.''' bio je snažan [[potres]] koji je pogodio [[San Francisco]] i obalu [[Kalifornija|Sjeverne Kalifornije]] u 5:12 [[18. april]]a [[1906]].&lt;ref name=usgs&gt;[http://earthquake.usgs.gov/regional/nca/1906/18april/index.php USGS – The Great 1906 San Francisco Earthquake]&lt;/ref&gt; Najšire prihvaćena procjena magnitude potresa je 7,9 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;&lt;ref name=BSL&gt;[http://seismo.berkeley.edu/faq/1906_0.html Gdje mogu saznati više o potresu 1906?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327145305/http://seismo.berkeley.edu/faq/1906_0.html |date=2008-03-27 }}, Seizmološka laboratorija Berkeley.&lt;/ref&gt;, ali iznose se i druge vrijednosti, od 7,7 pa čak do 8,25.&lt;ref&gt;[http://quake.wr.usgs.gov/info/1906/magnitude.html Potres 1906: Kolika je bila magnituda?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060926161823/http://quake.wr.usgs.gov/info/1906/magnitude.html |date=2006-09-26 }} USGS Earthquake Hazards Program – Northern California; pristupljeno 19. 9. 2006.&lt;/ref&gt; Glavni [[epicentar]] bio je na moru, oko 3,2 [[km]] od grada. Potres se osjetio od [[Oregon]]a do [[Los Angeles]]a i sve do centralne [[Nevada|Nevade]].&lt;ref name=&quot;Gibson&quot;&gt;[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/4/2006_4_26.shtml Christine Gibson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101205074823/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/4/2006_4_26.shtml |date=2010-12-05 }} &quot;Our 10 Greatest Natural Disasters,&quot; ''American Heritage'', aug/sept. 2006.&lt;/ref&gt; Potres i [[požar]] koji je uslijedio pamte se kao jedna od najvećih prirodnih katastrofa u [[Historija SAD-a|historiji SAD-a]]&lt;ref name=&quot;Dvorak&quot;&gt;[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/2/2006_2_54.shtml John Dvorak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725030117/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/2/2006_2_54.shtml |date=2008-07-25 }} &quot;San Francisco Then and Now,&quot; ''American Heritage'', april/maj 2006.&lt;/ref&gt; uz [[uragan u Galvestonu 1900.]] i [[uragan Katrina]] 2005. Procjenjuje se da je od potresa i požara stradalo preko 3.000 ljudi&lt;ref&gt;[http://www.sfmuseum.net/hist10/06timeline.html Timeline of the San Francisco Earthquake April 18-23, 1906] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303232519/http://www.sfmuseum.net/hist10/06timeline.html |date=2016-03-03 }}, The Virtual Museum of the City of San Francisco&lt;/ref&gt; i to predstavlja najsmrtonosniju prirodnu katastrofu u historiji [[Kalifornija|Kalifornije]].

== Panorame ==
[[Datoteka:San francisco fire 1906.jpg|mini|center|850px|San Francisco u plamenu 1906.]]
[[Datoteka:San Francisco 1906 fire 02 DA-SN-03-00958.JPEG|mini|center|850px|Požar u San Franciscu]]

== Povezano ==
* [[Arnold Genthe]] i [[George R. Lawrence]], fotografi potresa
* [[Komitet pedesetorice (1906)]]
* [[Lista potresa u SAD]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* ''Double Cone Quarterly'', Fall Equinox, svezak VII, br. 3 (2004).
* {{cite book |title=Transactions. Paper No. 1056. The Effects Of The San Francisco Earthquake of April 18th, 1906, on Engineering Constructions: Reports Of A General Committee And Of Six Special Committees Of The San Francisco Association Of Members Of The American Society Of Civil Engineers |last=American Society of Civil Engineers |authorlink= |year=1907 |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=XyoIAQAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=Earthquake in California, April 18, 1906. Special Report On The Relief Operations Conducted By The Military Authorities |last=Greely |first=Adolphus W. |authorlink= |year=1906 |publisher=Government Printing Office |location=Washington |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=RcEtAAAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The San Francisco Earthquake And Fire of April 18th, 1906 And Their Effects On Structures And Structural Materials |last=Gilbert |first=Grove Karl |authorlink= |author2=Richard Lewis Humphrey, John Stephen Sewell and Frank Soule |year=1907 |publisher=Government Printing Office |location=Washington |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=BEyi0K-kUdgC |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The San Francisco Earthquake And Fire: A Presentation of Facts And Resulting |publisher=The Roebling Construction Company |location=New York |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=Gx4hAAAAMAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The California Earthquake of 1906 |last=Jordan |first=David Starr |authorlink= |author2=John Casper Branner, Charles Derleth, Jr., Stephen Taber, F. Omari, Harold W. Fairbanks, Mary Hunter Austin |year=1907 |publisher=A. M. Robertson |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=_7UQK1u65BgC |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=After Earthquake And Fire: A Reprint Of The Articles And Editorial Comment Appearing In The Mining And Scientific Press |last=Mining And Scientific Press |author2=T. A. Rickard, G. K. Gilbert, S. B. Christy (and others) |year=1907 |publisher=Mining And Scientific Press |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=u90KAAAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=San Francisco Relief Survey: The Organization And Methods Of Relief Used After The Earthquake And Fire Of April 18, 1906 |last=Russell Sage Foundation |authorlink= |author2=Charles J. O'Connor, Francis H. McLean, Helen Swett Artieda, James Marvin Motley, Jessica Peixotto, Mary Roberts Coolidge |year=1907 |publisher=Survey Associates, Inc. (New York), Wm. F. Fell Co. (Philadelphia) |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=hSHJAAAAMAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The Water Supply Of San Francisco, California Before, During And After The Earthquake of April 18, 1906 And The Subsequent Conflagration |last=Schussler |first=Hermann |authorlink= |year=1907 |publisher=Martin B. Brown Press |location=New York |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=CqgNAAAAYAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The California Earthquake of April 18, 1906: Report Of The State Earthquake Investigation Commission, Volumes [http://books.google.com/books?id=KLoQAAAAIAAJ I] and [http://books.google.com/books?id=w7oQAAAAIAAJ II]|last=Tyler |first=Sydney |author2=Harry Fielding Reid |year=1908 |publisher=The Carnegie Institution of Washington |location=Washington, D.C.}}
* Wald D. J, Kanamori, Hiroo, Helmberger, D.V. and Heaton, T. H, [http://pasadena.wr.usgs.gov/office/wald/1906/1906.html Source study of the 1906 San Francisco Earthquake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090109015735/http://pasadena.wr.usgs.gov/office/wald/1906/1906.html |date=2009-01-09 }}, bilten Američkog seizmološkog društva, sv. 83, br. 4, str.&amp;nbsp;981-1019, august 1993.
* Winchester, Simon, ''A Crack in the Edge of the World: America and the Great California Earthquake of 1906'', &quot;HarperCollins Publishers&quot;, [[New York]], [[2005]]. {{ISBN|0-06-057199-3}}

;Savremeni izvori o katastrofi
* {{cite book |title=A History Of The Earthquake And Fire In San Francisco |last=Aitken |first=Frank W. |author2=Edward Hilton |year=1906 |publisher=The Edward Hilton Co. |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=IN0KAAAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The History Of The San Francisco Disaster And Mount Vesuvius Horror |last=Banks |first=Charles Eugene |author2=Opie Percival Read |year=1906 |publisher=C. E. Thomas |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=HxkCAAAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=San Francisco In Ruins: A Pictorial History |last=Givens |first=John David |author2=Opie Percival Read |year=1906 |publisher=Leon C. Osteyee |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=hvQ0AAAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=San Francisco Through Earthquake And Fire |last=Keeler |first=Charles |year=1906 |publisher=Paul Elder And Company |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=T3AUAAAAYAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=The San Francisco Calamity By Earthquake And Fire |last=Morris |first=Charles |year=1906 |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=1j0tAAAAYAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=San Francisco's Great Disaster |last=Tyler |first=Sydney |author2=Ralph Stockman Tarr |year=1908 |publisher=P. W. Ziegler Co. |location=Philadelphia |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=5ethh5oH5JYC |accessdate=15. 8. 2009 }}
* {{cite book |title=Complete Story of the San Francisco Horror |last=White |first=Trumbull |author2=Richard Linthicum |year=1906 |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=I9QKAAAAIAAJ |accessdate=15. 8. 2009 }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|San Francisco earthquake of 1906}}
* [http://www.environmentalgraffiti.com/history/news-day-san-francisco-was-destroyed Članak iz 2010. s izvrsnim fotografijama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120318141840/http://www.environmentalgraffiti.com/history/news-day-san-francisco-was-destroyed |date=2012-03-18 }}
* [http://www.archives.gov/exhibits/sf-earthquake-and-fire/ Zemljotres i požar 1906], Nacionalne arhive
* [http://www.timesonline.co.uk/tol/system/topicRoot/San_Francisco_earthquake/ Zemljotres u San Francisku]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629140048/http://www.timesonline.co.uk/tol/system/topicRoot/San_Francisco_earthquake/ |date=2011-06-29 }} originalni izvještaji ''[[Times (magazin)|Timesa]]''
* [http://www.geotimes.org/apr06/Travels0406.html Geološka tura zemljotresa u San Francisku, 100 godina kasnije,] [[Američki geološki institut]]
* [http://sanfrancisco-1906.t83.net Zemljotres u San Francisku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722163128/http://sanfrancisco-1906.t83.net/ |date=2012-07-22 }} - [[web stranica]] s informacijama za studente.
* [http://www.sfmuseum.org/1906/06.html Veliki zemljotres i požar 1906.] na stranici Muzeja San Franciska
* [http://www.zpub.com/sf/history/1906earth.html Mapa razorene oblasti i linkovi na fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125022123/http://www.zpub.com/sf/history/1906earth.html |date=2013-01-25 }}
* [http://www.lib.byu.edu/dlib/irvine/ Kolekcija Idit Irvajn]: Fotografije zemljotresa u San Francisku 1906.
* [http://www.paloaltohistory.com/1906-palo-alto-earthquake.php Zemljotres 1906. u Palo Altu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120422054623/http://www.paloaltohistory.com/1906-palo-alto-earthquake.php |date=2012-04-22 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1906.]]
[[Kategorija:Potresi u Sjedinjenim Američkim Državama|San Francisco 1906]]
[[Kategorija:Požari u Sjedinjenim Američkim Državama|San Francisco 1906]]
[[Kategorija:Cunamiji u Sjedinjenim Američkim Državama|San Francisco 1906]]
[[Kategorija:Cunamiji Tihog oceana|San Francisco 1906]]
[[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država (1865–1918)]]
[[Kategorija:Historija San Francisca]]</text>
      <sha1>gim8mxmvd37lbsygff060fpci5wbqsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prevodilački centar za tela Evropske unije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4655075</id>
    <revision>
      <id>42662398</id>
      <parentid>42184070</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:00:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3264" sha1="mls8x7x6ryz6g3g3qgla9jcz9qmoh76" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv           = Prevodilački centar za tela Evropske unije
| izvorni_naziv   = Translation Centre for the Bodies of the European Union&lt;br&gt;
Centre de traduction des organes de l'Union européenne&lt;br&gt;
Übersetzungszentrum für die Einrichtungen der Europäischen Union
| drugi_naziv     = 
| latinski        = 
| logo            = Logo-CdT.png
| logo_širina     = 
| logo_opis       = 
| slika           = 
| slika_širina    = 
| slika_opis      = Sedište agencije
| moto            = 
| moto_sh         = 
| osnivač         = 
| osnivanje       = 28. novembar 1994.
| zatvaranje      = 
| bivši_naziv     = 
| reg_baštine     = 
| vrsta           = Agencija Evropske unije
| krovna_instit   = 
| religija        = 
| akad_pripadnost = 
| fakulteti       = 
| visoke_škole    = 
| jezik           = 
| slobodna_oznaka = 
| slobodan_opis   = 
| izdatak         = 
| budžet          = 
| rukovodilac     = 
| upravnik        = 
| predsedatelj    = 
| kancelar        = 
| vicekancelar    = 
| predsednik      = 
| potpredsednik   = 
| rektor          = 
| prorektor       = 
| dekan           = 
| prodekan        = 
| direktor        = 
| vođa_titula     = 
| vođa            = 
| akad_osoblje    = 
| admin_osoblje   = 
| studenti        = 
| dodiplomci      = 
| diplomci        = 
| doktoranti      = 
| ostali          = 
| boje            = 
| sportovi        = 
| nadimak         = 
| maskota         = 
| udruženja       = 
| sedište            = {{flag|EU}}
| sedište_grad       = [[Luxembourg]]
| sedište_pokrajina  = 
| sedište_sav_država = 
| sedište_država     = {{flag|Luksemburg}}
| kampus          = 
| lok_karta       = 
| alt_karta       = 
| širina-st       = 
| širina-min      = 
| širina-sek      = 
| širina-oznaka   = 
| dužina-st       = 
| dužina-min      = 
| dužina-sek      = 
| dužina-oznaka   = 
| lok_karta_opis  = 
| mrežno_mesto    = [http://cdt.europa.eu/ cdt.europa.eu]
| fusnote         = 
}}

'''Prevodilački centar za tela Evropske unije''' ({{jez-en|Translation Centre for the Bodies of the European Union}}, {{jez-fr|Centre de traduction des organes de l'Union européenne}}, {{jez-de|Übersetzungszentrum für die Einrichtungen der Europäischen Union}}) je agencija [[Evropska unija|Evropske unije]] sa sedištem u [[Luksemburg|luksemburškom]] gradovnom gradu [[Luxembourg]]u. Primarna uloga centra je da servisira različite višejezične komunikacijske potrebe agencija i institucija Evropske unije. Dodatno, agencija zaprima zahteve za pomoć EU institucijama u periodima uvećanog obima rada.

Centar pomaže međuinstitucionalnu saradnju prevodilačkih servisa EU sa fokusom na ujednačenu prevodilačku terminologiju i deljenje najboljih resursa i praksi u prevođenju. Centar pokriva sve službene jezike EU kao i značajne jezike van unije. Centar je osnovan 28. novembra 1994. godine.

== Povezano ==
*[[Institucije Evropske unije]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://cdt.europa.eu/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060717203939/http://cdt.europa.eu/ |date=2006-07-17 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Agencije Evropske unije]]
[[Kategorija:Politika Evropske unije]]
[[Kategorija:Luksemburg]]</text>
      <sha1>mls8x7x6ryz6g3g3qgla9jcz9qmoh76</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Inokosni organ</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4665760</id>
    <revision>
      <id>42662354</id>
      <parentid>42662243</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:33:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radionica */</comment>
      <origin>42662354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45155" sha1="87t2cx94t4ggavr9qc3mmpp162e433j" xml:space="preserve">Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]].

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Arhiv&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

{{collapse top|title= Main}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''Main'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;
[[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | 
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Glavni projekti}}
== Glavni projekti ==
[[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]]
|
|+
!&lt;u&gt;'''Fokus'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · &lt;u&gt;[[Švedski jezik]]&lt;/u&gt; · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]&lt;/small&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Slovenska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Portal:Crna Gora]]'''&lt;/u&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Radionica}}

===Radionica===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Radionica
| &lt;small&gt;[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije &quot;Borba&quot;]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] |  '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] |  [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | &lt;u&gt;[[Svetozar Miletić]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]&lt;/u&gt; | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | &lt;u&gt;[[Marko Marulić]]&lt;/u&gt; | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | &lt;u&gt;[[Paraćin]]&lt;/u&gt; | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] |  [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | &lt;u&gt;[[Aleksandar Belić]]&lt;/u&gt; | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |&lt;u&gt;[[Antonio Bajamonti]]&lt;/u&gt; | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | &lt;u&gt;[[Domaniç]]&lt;/u&gt; | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | &lt;u&gt;[[Eutropije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Euzebije iz Minda]]&lt;/u&gt; | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | &lt;u&gt;[[Generacija Z]]&lt;/u&gt; | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | &lt;u&gt;[[Humanizam u Njemačkoj]]&lt;/u&gt; | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | &lt;u&gt;'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''&lt;/u&gt; (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | &lt;u&gt;[[Josip Smodlaka]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Jovan Cvijić]]&lt;/u&gt; | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | &lt;u&gt;[[Kuća]]&lt;/u&gt; | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | &lt;u&gt;[[Marko Vešović (književnik)]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mediji]]&lt;/u&gt; | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | &lt;u&gt;[[Möll]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mongolsko Carstvo]]&lt;/u&gt; | [[Moliški Hrvati]] | &lt;u&gt;[[Moni Finci]]&lt;/u&gt; | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | &lt;u&gt;[[Nestor Mahno]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Niccolò Machiavelli]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nicolas Storch]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nizozemska revolucija]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Norne]]&lt;/u&gt; | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | &lt;u&gt;[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Popis čeških vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis danskih monarha]] | &lt;u&gt;[[Popis engleskih i britanskih vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | &lt;u&gt;[[Protestantski uspon]]&lt;/u&gt; | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | &lt;u&gt;[[Saudi Vision 2030]]&lt;/u&gt; | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | &lt;u&gt;[[Sultanija Safije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Tadija Smičiklas]]&lt;/u&gt; | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | &lt;u&gt;[[The Prodigy]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Thomas Müntzer]]&lt;/u&gt; | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | &lt;u&gt;[[Tommy]]&lt;/u&gt; | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | &lt;u&gt;[[Ugro-finski narodi]]&lt;/u&gt; | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | &lt;u&gt;[[Vladan Matijević]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Vladimir Ćorović]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Walt Whitman]]&lt;/u&gt; | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | &lt;nowiki&gt;[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]&lt;/nowiki&gt; | &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Telekomunikacije]]&lt;/nowiki&gt; | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | &lt;/small&gt;
|-
!
|&lt;small&gt;[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] |  [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |&lt;/small&gt;
|-
!Projekt književnost
| &lt;small&gt;[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | &lt;/small&gt;
|-
!Poboljšati
|&lt;small&gt;[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]&lt;/small&gt;
|-
!Pregled drugog stupnja
|&lt;small&gt; [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] &lt;/small&gt;
|-
!Pregled izabranih članaka
| &lt;small&gt;[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

* [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]]

{{#Babel:sh}}
{{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}}
{{Korisnička kutija/Administrator}}
{{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}}
{{Korisnik Mjesec Azije}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}}
{{KorisnikKraj}}

{{collapse top|title= Nagrade}}

=== Nagrade ===
{| style=&quot;margin:0 auto; background:transparent;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:Wiki medal.jpg]]
&lt;div&gt;'''Wiki medalja'''&lt;br /&gt;Za albanske, turske i druge književne teme&lt;br /&gt;[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]&lt;/div&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]]

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{| style=&quot;margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px&quot; |
[[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]]
&lt;div style=&quot;padding-top:6px;&quot;&gt;Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;color:white;&quot; | '''Dodijelila''':&lt;br /&gt;Wikizajednica
|}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}}
|}

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
[[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}}

&lt;div style=&quot;color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;&quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year!
:Wish you all the best!

&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;color:#333333; text-align:right; font-size:120%;&quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&amp;oldid=24454025 --&gt;

{| style=&quot;border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;middle&quot; | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]]
|rowspan=&quot;2&quot; |
|style=&quot;font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;&quot; | '''Barnstar patrolera'''
|-
|style=&quot;vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;&quot; |
Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima.
|} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET)

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Karl XII od Švedske
| mjesec =august
| godina =2023.
}}

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Fudbalska reprezentacija Turske
| mjesec =oktobar
| godina =2024.
}}
{{collapse bottom}}

== Spoljašne veze ==
* [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod]
* как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] &amp; [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]]
* &lt;u&gt;[[Šablon:Reklamiranje]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]]
* [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]]
::''Don't speak Po Naški?''

&lt;div style=&quot;float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9&quot;&gt;
{{Currentdate}}
Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''&lt;div id=&quot;articlecount&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;'''

[[Kategorija:User sh]]
[[Kategorija:Wikipedijini administratori]]</text>
      <sha1>87t2cx94t4ggavr9qc3mmpp162e433j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662355</id>
      <parentid>42662354</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radionica */</comment>
      <origin>42662355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45169" sha1="aopj1ikgtcyb9iwbtkqiho0xeyasf3p" xml:space="preserve">Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]].

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Arhiv&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

{{collapse top|title= Main}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''Main'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;
[[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | 
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Glavni projekti}}
== Glavni projekti ==
[[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]]
|
|+
!&lt;u&gt;'''Fokus'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · &lt;u&gt;[[Švedski jezik]]&lt;/u&gt; · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]&lt;/small&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Slovenska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Portal:Crna Gora]]'''&lt;/u&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Radionica}}

===Radionica===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Radionica
| &lt;small&gt;[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije &quot;Borba&quot;]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] |  '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] |  [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | &lt;u&gt;[[Svetozar Miletić]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]&lt;/u&gt; | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | &lt;u&gt;[[Marko Marulić]]&lt;/u&gt; | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | &lt;u&gt;[[Paraćin]]&lt;/u&gt; | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] |  [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | &lt;u&gt;[[Aleksandar Belić]]&lt;/u&gt; | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |&lt;u&gt;[[Antonio Bajamonti]]&lt;/u&gt; | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | &lt;u&gt;[[Domaniç]]&lt;/u&gt; | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | &lt;u&gt;[[Eutropije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Euzebije iz Minda]]&lt;/u&gt; | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | &lt;u&gt;[[Generacija Z]]&lt;/u&gt; | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | &lt;u&gt;[[Humanizam u Njemačkoj]]&lt;/u&gt; | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | &lt;u&gt;'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''&lt;/u&gt; (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | &lt;u&gt;[[Josip Smodlaka]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Jovan Cvijić]]&lt;/u&gt; | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | &lt;u&gt;[[Kuća]]&lt;/u&gt; | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | &lt;u&gt;[[Marko Vešović (književnik)]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mediji]]&lt;/u&gt; | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | &lt;u&gt;[[Möll]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mongolsko Carstvo]]&lt;/u&gt; | [[Moliški Hrvati]] | &lt;u&gt;[[Moni Finci]]&lt;/u&gt; | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | &lt;u&gt;[[Nestor Mahno]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Niccolò Machiavelli]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nicolas Storch]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nizozemska revolucija]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Norne]]&lt;/u&gt; | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | &lt;u&gt;[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Popis čeških vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis danskih monarha]] | &lt;u&gt;[[Popis engleskih i britanskih vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | &lt;u&gt;[[Protestantski uspon]]&lt;/u&gt; | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | &lt;u&gt;[[Saudi Vision 2030]]&lt;/u&gt; | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | &lt;u&gt;[[Sultanija Safije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Tadija Smičiklas]]&lt;/u&gt; | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | &lt;u&gt;[[The Prodigy]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Thomas Müntzer]]&lt;/u&gt; | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | &lt;u&gt;[[Tommy]]&lt;/u&gt; | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | &lt;u&gt;[[Ugro-finski narodi]]&lt;/u&gt; | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | &lt;u&gt;[[Vladan Matijević]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Vladimir Ćorović]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Walt Whitman]]&lt;/u&gt; | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | &lt;nowiki&gt;[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]&lt;/nowiki&gt; | &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Telekomunikacije]]&lt;/nowiki&gt; | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | &lt;/small&gt;
|-
!
|&lt;small&gt;[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] |  [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |&lt;/small&gt;
|-
!Projekt književnost
| &lt;small&gt;[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | &lt;/small&gt;
|-
!Poboljšati
|&lt;small&gt;[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]&lt;/small&gt;
|-
!Pregled drugog stupnja
|&lt;small&gt; [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] &lt;/small&gt;
|-
!Pregled izabranih članaka
| &lt;small&gt;[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

* [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]]

{{#Babel:sh}}
{{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}}
{{Korisnička kutija/Administrator}}
{{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}}
{{Korisnik Mjesec Azije}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}}
{{KorisnikKraj}}

{{collapse top|title= Nagrade}}

=== Nagrade ===
{| style=&quot;margin:0 auto; background:transparent;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:Wiki medal.jpg]]
&lt;div&gt;'''Wiki medalja'''&lt;br /&gt;Za albanske, turske i druge književne teme&lt;br /&gt;[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]&lt;/div&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]]

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{| style=&quot;margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px&quot; |
[[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]]
&lt;div style=&quot;padding-top:6px;&quot;&gt;Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;color:white;&quot; | '''Dodijelila''':&lt;br /&gt;Wikizajednica
|}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}}
|}

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
[[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}}

&lt;div style=&quot;color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;&quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year!
:Wish you all the best!

&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;color:#333333; text-align:right; font-size:120%;&quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&amp;oldid=24454025 --&gt;

{| style=&quot;border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;middle&quot; | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]]
|rowspan=&quot;2&quot; |
|style=&quot;font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;&quot; | '''Barnstar patrolera'''
|-
|style=&quot;vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;&quot; |
Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima.
|} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET)

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Karl XII od Švedske
| mjesec =august
| godina =2023.
}}

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Fudbalska reprezentacija Turske
| mjesec =oktobar
| godina =2024.
}}
{{collapse bottom}}

== Spoljašne veze ==
* [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod]
* как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] &amp; [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]]
* &lt;u&gt;[[Šablon:Reklamiranje]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]]
* [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]]
::''Don't speak Po Naški?''

&lt;div style=&quot;float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9&quot;&gt;
{{Currentdate}}
Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''&lt;div id=&quot;articlecount&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;'''

[[Kategorija:User sh]]
[[Kategorija:Wikipedijini administratori]]</text>
      <sha1>aopj1ikgtcyb9iwbtkqiho0xeyasf3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Šaholjubac</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4667807</id>
    <revision>
      <id>42662390</id>
      <parentid>41059203</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:30:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>130640</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42662390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="273" sha1="ka9iixlmygwr0zr6tiabewqlz8yw5bm" xml:space="preserve">Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.
― José Raúl Capablanca</text>
      <sha1>ka9iixlmygwr0zr6tiabewqlz8yw5bm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672873</id>
    <revision>
      <id>42662420</id>
      <parentid>42454632</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20764" sha1="osjdovbv609q1agccn5oaral891usiv" xml:space="preserve">{{Infookvir pristupanje Europskoj uniji
|Država (Genitiv)    = Ukrajine
|Logo                = 
|Veličina            = 
|Status              = Zemlja pristupnica
|Otvoreno            = 0
|Zatvoreno           = 0
|Web                 = [https://eu-ua.kmu.gov.ua/ eu-ua.kmu.gov.ua]
|Karta               = European Union Ukraine Locator.svg
|Zemlja pristupnica  = Ukrajina
|BDP PKM             = $584 mlrd
|BDP PKM per capita  = $14,150
|Površina            = 603,628
|Stanovništvo        = 41,167,336
}}

Ukrajina je 28. februara 2022. godine, ubrzo nakon [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije]] podnijela zahtjev za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] (EU). Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij|Volodymyr Zelenskij]] zatražio je hitan prijem prema &quot;novom posebnom postupku&quot;,&lt;ref name=&quot;npr.org&quot;&gt;{{Cite news|date=2022-02-28|title=Ukraine wants to join the EU. Here's how that would work|language=en|url=https://www.npr.org/2022/02/28/1083528087/ukraine-european-union|accessdate=2022-03-28}}&lt;/ref&gt; a predsjednici osam država EU pozvali su na ubrzani proces pridruživanja.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2022-02-28|title=Presidents of 8 EU states call for immediate talks on Ukrainian membership|language=en|url=https://www.reuters.com/world/europe/presidents-8-eu-states-call-immediate-talks-ukrainian-membership-2022-02-28/|accessdate=2022-03-28}}&lt;/ref&gt; Predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[Ursula von der Leyen]] je izjavila da podržava pridruživanje Ukrajine, ali da će taj proces potrajati.&lt;ref name=&quot;Treisman&quot; /&gt; [[Evropski parlament]] je 1. marta 2022. preporučio da Ukrajina postane zvanični kandidat za članstvo,&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2022-03-01|title=Європарламент рекомендував надати Україні статус кандидата на вступ до ЄС|url=https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/03/1/7135011/|accessdate=2022-03-28|language=uk}}&lt;/ref&gt; a 10. marta 2022. [[Vijeće Evropske unije]] je zatražilo od Komisije mišljenje o zahtjevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2022-03-11|title=Statement of the heads of state or government, meeting in Versailles, on the Russian military aggression against Ukraine, 10 March 2022|url=https://www.consilium.europa.eu/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022|accessdate=2022-03-28|language=bg, es, cs, da, de, et, el, en, fr, ga-IE, hr, it, lv, lt, hu, mt, nl, pl, pt, ro, sk, sl, fi, sv, ru|archive-date=2022-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20220420210950/https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022/}}&lt;/ref&gt; Dana 8. aprila 2022., Ursula von der Leyen je Zelenskomu predstavila zakonodavni upitnik,&lt;ref&gt;{{Cite news|date=8 April 2022|title=Ukraine: EU chief offers Kyiv fast track to membership|url=https://dw.com/en/ukraine-eu-chief-offers-kyiv-fast-track-to-membership/a-61409635|accessdate=8 April 2022}}&lt;/ref&gt; na koji je Ukrajina odgovorila 9. maja.&lt;ref name=&quot;president.gov.ua&quot;&gt;{{Cite web|date=9 May 2022|title=Obtaining Ukraine's EU membership candidate status is of great importance for the Ukrainian people - President during a conversation with Ursula von der Leyen|url=https://www.president.gov.ua/en/news/otrimannya-ukrayinoyu-statusu-kandidata-na-chlenstvo-v-yes-m-74933|accessdate=10 May 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Evropska komisija]] je 17. juna 2022. preporučila [[Evropsko vijeće|Evropskom vijeću]] da Ukrajini odobri status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji.&lt;ref name=&quot;washingtonpost.com&quot;&gt;{{Cite news|title=Ukraine should get E.U. candidate status, European Commission recommends|language=en-US|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/06/17/european-commission-candidate-eu-ukraine-war/|accessdate=2022-06-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=European Commission recommends Ukraine be granted EU candidate status {{!}} DW {{!}} 17.06.2022|url=https://www.dw.com/en/european-commission-recommends-ukraine-be-granted-eu-candidate-status/a-62166624|accessdate=2022-06-17|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

[[Evropski parlament]] je 23. juna 2022. usvojio rezoluciju kojom se poziva na hitno davanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji Ukrajini.&lt;ref name=&quot;eurointegration.com.ua&quot;&gt;{{Cite web|title=The European Parliament has supported candidate status for Ukraine and Moldova|url=https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/06/23/7141870/|accessdate=2022-06-23|language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;europarl.europa.eu&quot;&gt;{{Cite web|title=Grant EU candidate status to Ukraine and Moldova without delay, MEPs demand {{!}} News {{!}} European Parliament|url=https://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20220616IPR33216/grant-eu-candidate-status-to-ukraine-and-moldova-without-delay-meps-demand|accessdate=2022-06-23|language=en}}&lt;/ref&gt; Istog dana, [[Evropsko vijeće]] je Ukrajini dalo status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite web|title=Ukraine has officially received the status of a candidate for EU membership|url=https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/06/23/7141922/|accessdate=2022-06-23|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija odnosa sa Evropskom unijom ==
[[Datoteka:Flag_of_European_Ukraine.svg|lijevo|mini| Zastava koju koriste aktivisti na [[Euromajdan|Evromajdanu]].]]
Sporazum o pridruživanju EU-Ukrajina potpisan je 2014. godine nakon što je niz događaja koji su zaustavili njegovu ratifikaciju kulminirao revolucijom u Ukrajini i svrgavanjem tadašnjeg [[Predsednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]] [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ukraine crisis: EU signs association deal|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-26680250|accessdate=2022-03-28}}&lt;/ref&gt; Duboka i sveobuhvatna zona slobodne trgovine s Ukrajinom stupila je na snagu 1. septembra 2017. nakon što se privremeno primjenjivala od 1. januara 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ukraine - Trade|url=https://ec.europa.eu/trade/policy/countries-and-regions/countries/ukraine/|accessdate=2022-03-28}}&lt;/ref&gt;, a Sporazum o pridruživanju je u potpunosti stupio na snagu 1. septembra 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Association Agreement between the European Union and the European Atomic Energy Community and their Member States, of the one part, and Ukraine, of the other part|url=https://www.consilium.europa.eu/en/documents-publications/treaties-agreements/agreement/?id=2013005|accessdate=2022-03-28}}&lt;/ref&gt; Rusija je 24. februara 2022. napala Ukrajinu, što je dovelo do aplikacije za članstvo.

== Aplikacija ==
[[Datoteka:Заявка_України_на_членство_у_Європейському_Союзі,_1.jpg|mini|250x250piksel| Potpisivanje aplikacije za pristupanje EU, 28.02.2022]]
Nakon [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022.]], pojavili su se dodatni pozivi za pokretanje formalnog procesa pridruživanja: Ukrajina je ponovila svoju želju da postane članica unije,&lt;ref&gt;{{Cite news|date=26 February 2022|title=As Russia invades, Ukraine makes appeal for EU membership|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-european-union-membership-appeal-volodymyr-zelenskiy-russia-war/|accessdate=28 February 2022}}&lt;/ref&gt; i predsjednica Evropske komisije von der Leyen je izjavila da Ukrajina pripada Evropskoj uniji.&lt;ref&gt;{{cite news|date=28 February 2022|title=Ukraine belongs in EU, Commission chief von der Leyen says|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-eu-commission-chief-von-der-leyen-invite/|accessdate=28 February 2022|archivedate=28 February 2022|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220228001017/https://www.politico.eu/article/ukraine-eu-commission-chief-von-der-leyen-invite/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ukrajina je 28. februara zvanično predala molbu za članstvo.&lt;ref name=&quot;npr.org&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Treisman&quot;&gt;Treisman, Rachel (28 February 2022). [https://www.npr.org/2022/02/28/1083528087/ukraine-european-union &quot;Ukraine wants to join the EU. Here's how that would work&quot;]. ''[[NPR]]''. [https://web.archive.org/web/20220301152447/https://www.npr.org/2022/02/28/1083528087/ukraine-european-union Archived] from the original on 1 March 2022. Retrieved 28 March 2022.&lt;/ref&gt; Zbog krize koja traje, predsjednik Zelenski je zatražio hitan prijem u Evropsku uniju po posebnoj proceduri.&lt;ref name=&quot;Treisman&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Zelenskiy Calls For Ukraine's Immediate EU Membership But Bloc Cool On Idea|language=en|url=https://www.rferl.org/a/ukraine-eu-membership-zelenskiy/31728332.html|accessdate=28 February 2022}}&lt;/ref&gt; Evropski parlament je 1. marta, nakon debate u kojoj se predsjednik Ukrajine obratio i dobio aplauz, preporučio da Ukrajina postane zvanični kandidat za članstvo u EU.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=1 March 2022|title=The European Parliament has recommended that Ukraine be granted EU candidate status|language=UK|url=https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/03/1/7135011//|accessdate=1 March 2022}}&lt;/ref&gt; Evropski parlament je glasao za unapređenje članstva Ukrajine sa 637 za, 13 protiv i 26 uzdržanih.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2022-03-01|title=European Parliament Votes to Advance Ukraine's Application for EU Membership|url=https://www.nationalreview.com/news/european-parliament-votes-to-advance-ukraines-application-for-eu-membership/|accessdate=2022-03-04|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Here Are the Members of Parliament Who Voted to Deny Ukraine's EU Admission|url=https://www.newsweek.com/here-are-members-parliament-who-voted-deny-ukraines-eu-admission-1683808|accessdate=2022-03-04|date=March 2022|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

EU je 7. marta rekla da će službeno ocijeniti aplikaciju Ukrajine&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.politico.eu/article/eu-examine-ukraine-moldova-georgia-membership-bid/|title=EU to officially examine Ukraine, Moldova and Georgia's bids to join the bloc|accessdate=10 April 2022}}&lt;/ref&gt;, a 10. marta 2022. [[Vijeće Evropske unije]] zatražilo je od Komisije mišljenje o zahtjevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Statement of the heads of state or government, meeting in Versailles, on the Russian military aggression against Ukraine, 10 March 2022|url=https://www.consilium.europa.eu/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022|accessdate=2022-03-28|language=bg, es, cs, da, de, et, el, en, fr, ga-IE, hr, it, lv, lt, hu, mt, nl, pl, pt, ro, sk, sl, fi, sv, ru|archive-date=2022-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20220420210950/https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CITEREFEuropean_Council2022&quot;&gt;[[Evropsko vijeće|European Council]] (11 March 2022). [https://www.consilium.europa.eu/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022 &quot;Statement of the heads of state or government, meeting in Versailles, on the Russian military aggression against Ukraine, 10 March 2022&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220420210950/https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022/ |date=2022-04-20 }}. ''Consilium'' (in Bulgarian, Spanish, Czech, Danish, German, Estonian, Greek, English, French, Irish, Croatian, Italian, Latvian, Lithuanian, Hungarian, Maltese, Dutch, Polish, Portuguese, Romanian, Slovak, Slovenian, Finnish, Swedish, and Russian). [https://web.archive.org/web/20220420210950/https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2022/03/11/statement-of-the-heads-of-state-or-government-on-the-russian-aggression-against-ukraine-10-03-2022/ Archived] from the original on 20 April 2022. Retrieved 28 March 2022.&lt;/ref&gt;

[[File:Meeting_of_the_President_of_Ukraine_with_the_President_of_the_European_Commission_and_the_High_Representative_of_the_EU_for_Foreign_Affairs_and_Security_Policy_16.jpg|veza=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:Meeting_of_the_President_of_Ukraine_with_the_President_of_the_European_Commission_and_the_High_Representative_of_the_EU_for_Foreign_Affairs_and_Security_Policy_16.jpg|mini|Prezentacija upitnika za članstvo u EU 8. aprila 2022. od strane predsjednice Evropske komisije von der Leyen i predsjednika Ukrajine Volodymyr Zelensky]]
Dana 8. aprila 2022., predsjednica Komisije von der Leyen, nakon posjete Buču nakon [[Masakr u Buči|masakra]], posjetila je Kijev i sastala se s predsjednikom Zelenskim. Von der Leyen je Zelenskomu predstavila zakonodavni upitnik za početak ukrajinske prijave i ponudila da ubrza proces.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=8 April 2022|title=Ukraine: EU chief offers Kyiv fast track to membership|url=https://dw.com/en/ukraine-eu-chief-offers-kyiv-fast-track-to-membership/a-61409635|work=[[Deutsche Welle|DW]]|accessdate=8 April 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dw.com/en/ukraine-eu-chief-offers-kyiv-fast-track-to-membership/a-61409635 &quot;Ukraine: EU chief offers Kyiv fast track to membership&quot;]. ''[[Deutsche Welle|DW]]''. 8 April 2022. [https://web.archive.org/web/20220408190726/https://www.dw.com/en/ukraine-eu-chief-offers-kyiv-fast-track-to-membership/a-61409635 Archived] from the original on 8 April 2022. Retrieved 8 April 2022.&lt;/ref&gt; Borrell je najavio da će se delegacija EU u Ukrajini, koju predvodi Matti Maasikas, vratiti u Kijev nakon što je evakuisana po izbijanju rata.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/world/europe/eu-says-resuming-diplomatic-presence-kyiv-2022-04-08/|title=EU says resuming diplomatic presence in Kyiv|work=Reuters|date=9 April 2022|accessdate=10 April 2022}}&lt;/ref&gt; Ukrajina je 17. aprila 2022. odgovorila na prvi dio zakonodavnog upitnika,&lt;ref name=&quot;EP&quot;&gt;{{Cite web|date=17 April 2022|title=Шлях до членства у ЄС - Україна вже завершила роботу над опитувальником|url=https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/04/17/7137973/|accessdate=2022-04-17|work=[[European Pravda]]}}&lt;/ref&gt; dok je na drugi i završni dio odgovorila 9. maja 2022.&lt;ref name=&quot;president.gov.ua&quot;/&gt;

[[Evropska komisija]] je 17. juna 2022. preporučila da [[Evropsko vijeće]] odobri Ukrajini perspektivu da postane članica Evropske unije i status kandidata za pristupanje.&lt;ref name=&quot;washingtonpost.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.washingtonpost.com/world/2022/06/17/european-commission-candidate-eu-ukraine-war/ &quot;Ukraine should get E.U. candidate status, European Commission recommends&quot;]. ''Washington Post''. [[Međunarodni standardni serijski broj|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0190-8286 0190-8286]. Retrieved 17 June 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=European Commission recommends Ukraine be granted EU candidate status {{!}} DW {{!}} 17.06.2022|url=https://www.dw.com/en/european-commission-recommends-ukraine-be-granted-eu-candidate-status/a-62166624|accessdate=2022-06-17|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Welle (www.dw.com), Deutsche. [https://www.dw.com/en/european-commission-recommends-ukraine-be-granted-eu-candidate-status/a-62166624 &quot;European Commission recommends Ukraine be granted EU candidate status | DW | 17.06.2022&quot;]. ''DW.COM''&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved 17 June 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title=Opinion on the EU membership application by Ukraine|url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/qanda_22_3802|accessdate=2022-06-18|language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropski parlament]] je 23. juna 2022. usvojio rezoluciju kojom se poziva na hitno davanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji Ukrajini i [[Moldavija|Moldaviji]], kao i da podrži evropsku perspektivu [[Gruzija|Gruzije]].&lt;ref name=&quot;eurointegration.com.ua&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;europarl.europa.eu&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/06/23/7141870/ &quot;The European Parliament has supported candidate status for Ukraine and Moldova&quot;]. ''www.eurointegration.com.ua'' (in Ukrainian). Retrieved 23 June 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20220616IPR33216/grant-eu-candidate-status-to-ukraine-and-moldova-without-delay-meps-demand &quot;Grant EU candidate status to Ukraine and Moldova without delay, MEPs demand | News | European Parliament&quot;]. ''www.europarl.europa.eu''. 23 June 2022. Retrieved 23 June 2022.&lt;/ref&gt; [[Evropsko vijeće|Evropski savjet]] je 23. juna 2022. odobrio Ukrajini status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/06/23/7141922/ &quot;Ukraine has officially received the status of a candidate for EU membership&quot;]. ''www.eurointegration.com.ua'' (in Ukrainian). Retrieved 23 June 2022.&lt;/ref&gt;

== Pregovori ==
[[File:Участь_Президента_України_у_пленарному_засіданні_Верховної_Ради_02.jpg|mini|1. jula 2022. godine u salu Vrhovne rade Ukrajine svečano je unesena zastava EU koja će se tamo vječno vijoriti. Ovaj izuzetno simboličan događaj podsjetio je na uvođenje državne zastave nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine.]]
Od juna 2022. pregovori još nisu počeli. [[Evropska komisija]] se obavezala da će do kraja 2022. godine ocijeniti ispunjenost 7 kriterija nakon čega će biti definirani sljedeći koraci.

Ukrajina se nada da će započeti pregovore početkom 2023. kroz ubrzanu proceduru pristupanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=The government announced the approximate date of Ukraine's accession to the EU|url=https://www.eurointegration.com.ua/news/2022/06/24/7141985/|accessdate=2022-06-24}}&lt;/ref&gt;

== Javno mnijenje ==

=== U Ukrajini ===
91% Ukrajinaca podržava pridruživanje Evropskoj uniji tokom [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Record number of Ukrainians support joining EU, backing for NATO membership falls - poll|language=en|url=https://www.reuters.com/world/europe/record-number-ukrainians-support-joining-eu-backing-nato-membership-falls-poll-2022-04-05/|accessdate=2022-04-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Support for EU accession hits record high at 91% in Ukraine, while that for joining NATO slides - poll|url=https://www.ukrinform.net/rubric-society/3449439-support-for-eu-accession-hits-record-high-at-91-in-ukraine-while-that-for-joining-nato-slides-poll.html|accessdate=2022-04-06|language=en|archive-date=2022-04-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411160903/https://www.ukrinform.net/rubric-society/3449439-support-for-eu-accession-hits-record-high-at-91-in-ukraine-while-that-for-joining-nato-slides-poll.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; prema anketi koju je sprovela Sociološka grupa Rating 30-31. marta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ratinggroup.ua/research/ukraine/sedmoy_obschenacionalnyy_opros_ukraina_v_usloviyah_voyny_30-31_marta_2022.html|title=Seventh nationwide poll: Ukraine during the war|accessdate=12 April 2022}}&lt;/ref&gt;

=== U EU ===
Prema istraživanju koje je sproveo Ifop po nalogu Evropske strategije Jalte i Fondacije Jean-Jaurès od 3. do 7. marta 2022. godine, 92% je pristalica ulaska Ukrajine u EU u [[Poljska|Poljskoj]], 71% u [[Italija|Italiji]], 68% u [[Njemačka|Njemačkoj]], i 62% u [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Les peuples européens derrière l'Ukraine. La guerre en Ukraine vue de France, d'Allemagne, de Pologne et d'Italie|accessdate=2022-04-14|language=fr-FR|archivedate=13 April 2022|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220413082035/https://www.jean-jaures.org/publication/les-peuples-europeens-derriere-lukraine-la-crise-ukrainienne-vue-de-france-dallemagne-de-pologne-et-ditalie/}}&lt;/ref&gt;

Istraživanje Flash Eurobarometra sprovedeno u aprilu u svim zemljama EU pokazuje najveću podršku pristupanju Ukrajine EU u [[Portugal]]u, gde ga je podržalo 87% ispitanika. Slede [[Estonija]] (83%), [[Litvanija]] (82%), Poljska (81%) i [[Irska (otok)|Irska]] (79%). [[Mađari]] su najskeptičniji u pogledu pridruživanja Ukrajine, sa samo 48% ispitanika koji podržavaju tu ideju (37% protiv). Istovremeno, [[Mađarska]] ima najveći udio stanovništva koji je neodlučan po ovom pitanju - 16% (isto u Francuskoj i [[Belgija|Belgiji]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Eurobarometer|url=https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2772|accessdate=2022-05-19}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10321-2022-INIT/en/pdf Mišljenje Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Evropskoj uniji]

{{Politika Ukrajine}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Međunarodni odnosi Ukrajine]]
[[Kategorija:Politika Ukrajine]]
[[Kategorija:Rusko-ukrajinski rat]]</text>
      <sha1>osjdovbv609q1agccn5oaral891usiv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Inokosni organ/Arhiv</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673739</id>
    <revision>
      <id>42662353</id>
      <parentid>42590980</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42662353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="167421" sha1="kmy36zovfw2bl2f553b78drx3w6mavo" xml:space="preserve">__NOTOC__
-----
{| style=&quot;background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; width:25%; text-align:left;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;
&lt;h2 id=&quot;r1c1&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;Radionica&lt;/h2&gt;
&lt;/div&gt;
[[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]]
[[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]] (50)&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)&lt;br/&gt;
[[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)&lt;br/&gt;
[[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)&lt;br/&gt;
[[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)&lt;br/&gt;
Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)&lt;br/&gt;
Infokutije za standardizaciju
|}
-----
&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Pijaca|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Pijaca&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Istaknuti članci|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Izabrani članci&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Pregledani istaknuti članci&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Zatraženi članci|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Zatraženi članci&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Abecedarij|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Abecedarij članaka&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Što je članak?|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Što je članak?&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Članci u začetku&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|&lt;span style=&quot;display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;&quot;&gt;Potrebni članci&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Slobodno dostupni izvori i knjige&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

-----
&lt;div style=&quot;max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;&quot;&gt;
    &lt;!-- LIJEVO --&gt;
&lt;div style=&quot;display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;&quot;&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
      &lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;r1c1&quot;&gt;Osnovno&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Značaj|Značaj]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]&lt;br/&gt;
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- CENTAR --&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Pravila ponašanja&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Bonton|Bonton]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]]
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- DESNO --&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Zajednica i suradničke razine&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]]
([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Patrola|Patrola]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]&lt;br/&gt;
[[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]]
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- LIJEVO DOLJE --&gt;
&lt;div style=&quot;display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;&quot;&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
      &lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;r2c1&quot;&gt;Portali i projekti&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}&lt;br/&gt;
'''[[IPA]]'''&lt;br/&gt;
[[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]&lt;br/&gt;
[[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]&lt;br/&gt;
[[Portal:Geografija|Portal Geografija]]&lt;br/&gt;
[[Portal:LGBT|Portal LGBT]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:TV serija|TV serija]]&lt;br/&gt;
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- CENTAR --&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Natjecaji&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)&lt;br/&gt;
[[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)&lt;br/&gt;
[[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart)
    &lt;/div&gt;
    &lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;&quot;&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
      &lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;r2c1&quot;&gt;Brisanje&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]]
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- CENTAR --&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Slike i mediji&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]&lt;br/&gt;
[[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]&lt;br/&gt;
[[Javno vlasništvo]]&lt;br/&gt;
[https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]&lt;br/&gt;
[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]&lt;br/&gt;
[[Wikimedijina ostava]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]&lt;br/&gt;
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- CENTAR --&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]&lt;br/&gt;
[[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Članci čija je neutralnost osporena]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]&lt;br/&gt;
    &lt;/div&gt;

    &lt;!-- DESNO --&gt;
    &lt;div style=&quot;flex:1; min-width:280px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Alati za održavanje&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]&lt;br/&gt;
[https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Huggle|Huggle]]
    &lt;/div&gt;

    &lt;/div&gt;
    &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{Wikipedijina pravila i smjernice}}
-----
{| style=&quot;background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Za citiranje izvora&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite web|Cite web]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite book|Cite book]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite journal|Cite journal]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite news|Cite news]]&lt;br/&gt;
[[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]&lt;br/&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Šabloni i infokutije&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Pomoć:Šablon|Šablon]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]&lt;br/&gt;
[[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]&lt;br/&gt;
[[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]&lt;br/&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Kategorije&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:HotCat|HotCat]]&lt;br/&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]&lt;br/&gt;
[[Korisnik:Robbot|Robbot]]&lt;br/&gt;

|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;vertical-align:top; padding-top:10px;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Dodatni korisni alati&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]&lt;br/&gt;
[[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]&lt;br/&gt;
[[Pomoć:Sadržaj]]&lt;br/&gt;
[[Wikipedija:Igralište|Igralište]]&lt;br/&gt;
[[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])&lt;br/&gt;
{{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''&lt;br/&gt;
{{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''&lt;br/&gt;
{{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''&lt;br/&gt;
{{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''&lt;br/&gt;
{{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''&lt;br/&gt;
{{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''&lt;br/&gt;
{{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''&lt;br/&gt;
|}
-----
{| style=&quot;background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Novosti&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
[[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]&lt;br/&gt;
[[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)&lt;br/&gt;
[[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)&lt;br/&gt;
[https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]&lt;br/&gt;
[[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]&lt;br/&gt;
[[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta &gt; [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])&lt;br/&gt;
[https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News]
|}
-----
{| style=&quot;background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Historija projekta&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size:108%; line-height:1.55;&quot;&gt;
* &lt;u&gt;16. januara 2002.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;18. septembra 2004.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).&lt;/span&gt;
* od &lt;u&gt;20. februara 2005.&lt;/u&gt; do &lt;u&gt;23. juna 2005.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;21. decembra 2006.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;13. maja 2010.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;26. februara 2014.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;6. oktobra 2014.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;26. septembra 2014.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;1 decembra 2022.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;25. marta 2023.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)&lt;/span&gt;
* &lt;u&gt;11. februara 2025.&lt;/u&gt; – &lt;span style=&quot;font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;&quot;&gt;obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)&lt;/span&gt;
&lt;/div&gt;
|}
-----
{| style=&quot;background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; width:25%;&quot; |
&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Statistike projekta&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;

* [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike]
* [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]]
* [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]]
* [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]]
* [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]]
* [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&amp;platform=all-access&amp;date=last-month&amp;excludes= Analiza najposjećenijih stranica]
* [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji]
* Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji.

[[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]&lt;br/&gt;
[[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak)

[[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40.
Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}.

&lt;div style=&quot;font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;&quot;&gt;&lt;h2 id=&quot;edit-heading&quot;&gt;Zapisnik broja članaka&lt;/h2&gt;&lt;/div&gt;
U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine.
&lt;small&gt;
{| style=&quot;border:none; background:none;&quot;
|-
| 23. decembra 2002. || 0
|-
| aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje)
|-
| novembra 2008. || 20.000 članaka
|-
| maja 2010. || 30.000 članaka
|-
| novembra 2011. || 50.000 članaka
|-
| 4. jula 2012. || 60.000 članaka
|-
| oktobra 2012. || 70.000 članaka
|-
| aprila 2013. || 80.000 članaka
|-
| oktobra 2013. || 90.000 članaka
|-
| januara 2014. || 100.000 članaka
|-
| februara 2014. || 110.000 članaka
|-
| marta 2014. || 130.000 članaka
|-
| aprila 2014. || 160.000 članaka
|-
| maja 2014. || 170.000 članaka
|-
| juna 2014. || 180.000 članaka
|-
| jula 2014. || 190.000 članaka
|-
| augusta 2014. || 210.000 članaka
|-
| oktobra 2014. || 270.000 članaka
|-
| marta 2015. || 394.000 članaka
|-
| jula 2015. || 425.000 članaka
|-
| januara 2016. || 430.000 članaka
|-
| septembra 2019. || 450.000 članaka
|-
| 27. januara 2026. || 461.363 članaka
|-
| 1. jula 2026. || 
|}
&lt;/small&gt;
&lt;!-- postotak prema 1.000.000 --&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%; font-size:108%;&quot;
|+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji
! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz
|-
| 23. decembra '''2002.'''
| 0
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| april '''2007.'''
| 10.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| novembar '''2008.'''
| 20.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| maj '''2010.'''
| 30.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| novembar '''2011.'''
| 50.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| 4. jula '''2012.'''
| 60.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| oktobar 2012.
| 70.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| april '''2013.'''
| 80.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| oktobar 2013.
| 90.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| januar '''2014.'''
| 100.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| februar 2014.
| 110.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| mart 2014.
| 130.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| april 2014.
| 160.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| maj 2014.
| 170.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| juni 2014.
| 180.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| juli 2014.
| 190.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| august 2014.
| 210.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
|- style=&quot;background:#ffe6e6;&quot;
| oktobar 2014.
| 270.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| mart '''2015.'''
| 394.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| juli 2015.
| 425.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| januar '''2016.'''
| 430.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| septembar '''2019.'''
| 450.000
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|-
| 27. januara '''2026.'''
| 461.363
| &lt;div style=&quot;background:#ddd; width:100%; max-width:520px;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
|}

; Kronologija administratora sh.wikija
&lt;timeline&gt;
DateFormat = dd/mm/yyyy
ImageSize  = width:800 height:auto barincrement:21
Period     = from:01/01/2005 till:01/01/2027
TimeAxis   = orientation:horizontal
PlotArea   = right:20 left:20 bottom:25 top:5
Colors     =
             id:bg         value:rgb(1,1,1)
             id:member     value:rgb(0.7,0.9,0.7)
             id:former     value:rgb(0.9,0.7,0.9)
             id:line       value:black
             id:lightline  value:rgb(0.8,0.8,0.8)
             id:header     value:rgb(0.6,0.6,0.9)
             id:clerk      value:rgb(0.6,0.6,0.8)
             id:board      value:rgb(0.98,0.84,0.65)

BackgroundColors = canvas:bg
ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005
ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005
BarData    = 
             Bar:T1
             Barset:Members
             Barset:m_pathoschild

PlotData   =
             width:15 textcolor:black

  bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:&quot;[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme&quot;

  barset:Members
    shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m
    color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]&quot;
    color:member from:18/10/2005 till:end text:&quot;[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]&quot;
    color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:&quot;[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]&quot;
    color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]&quot;
    color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]&quot;
    color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:&quot;[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]&quot;
    color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:&quot;[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]&quot;
    color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:&quot;[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]&quot;
    color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]&quot;
    color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]&quot;
    color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:&quot;[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]&quot;
    color:member from:25/01/2014 till:end text:&quot;[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]&quot;
    color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:&quot;[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]&quot;
    color:member from:03/01/2021 till:end text:&quot;[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]&quot;
    color:member from:17/03/2012 till:end text:&quot;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]&quot;
    color:member from:30/11/2022 till:end text:&quot;[[Korisnik:Vipz|Vipz]]&quot;
    color:member from:12/01/2023 till:end text:&quot;[[Korisnik:Aca|Aca]]&quot;
    color:member from:06/10/2023 till:end text:&quot;[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]&quot;

  barset:break

&lt;/timeline&gt;
{{small|Napomene:
* [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024.
* [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz  16. aprila 2023.}}

; Kronologija birokratâ sh.wikija
&lt;timeline&gt;
DateFormat = dd/mm/yyyy
ImageSize  = width:800 height:auto barincrement:21
Period     = from:01/01/2005 till:01/01/2027
TimeAxis   = orientation:horizontal
PlotArea   = right:20 left:20 bottom:25 top:5
Colors     =
             id:bg         value:rgb(1,1,1)
             id:member     value:rgb(0.7,0.9,0.7)
             id:former     value:rgb(0.9,0.7,0.9)
             id:line       value:black
             id:lightline  value:rgb(0.8,0.8,0.8)
             id:header     value:rgb(0.6,0.6,0.9)
             id:clerk      value:rgb(0.6,0.6,0.8)
             id:board      value:rgb(0.98,0.84,0.65)

BackgroundColors = canvas:bg
ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005
ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005
BarData    = 
             Bar:T1
             Barset:Members
             Barset:m_pathoschild

PlotData   =
             width:15 textcolor:black

  bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:&quot;[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme&quot;

  barset:Members
    shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m
    color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]&quot;
    color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:&quot;[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]&quot;
    color:member from:24/04/2007 till:end text:&quot;[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]&quot;
    color:member from:08/12/2022 till:end text:&quot;[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]&quot;
    color:member from:19/10/2023 till:end text:&quot;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]&quot;
  barset:break

&lt;/timeline&gt;
{{small|Napomene:
* [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024.
* [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.
* [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022.
* [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022.
}}

-----
{{Glavna stranica/Odlomak
| id = sestrinski-projekti
| icon modifier = -icon-wikimedia
| icon box color modifier = -icon-box-color-gray
| header box color modifier = -header-box-color-gray
| title = Srodni projekti
| content = {{Wikipedijini srodni projekti}}
| links = 
| editing = 
}}
-----


== Arhiv ==
{{collapse top|title= ''repozitorijum''/čitaonica}}
=== Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt; [[Cthulhu mitovi]] | [[Synthpop]] | [[Talk Talk]] | [[:en:Swedish_profanity|Swedish profanity]] | [[1729 (broj)]] | [[Abul-Hasan Amiri]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Aibo]] | [[Algoritam traženja vrha]] | [[Artur Kerschner]] | [[Askos]] | [[Azulejo]] | [[Balkanske endemske biljke]] | [[Banjalučka tvrđava]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Bataljon Đuro Đaković]] | [[Bernardinac (pas)]] | [[Branko Mešeg]] | [[Crkva imena Marijinog]] | [[Crvena petokraka]] | [[Dom društva Gajret]] | [[Dušan Smiljanić]] | [[Dušegupka]] | [[Eho (mitologija)]] | [[Ekloga]] | [[Eshara]] | [[Eutropije]] | [[Euzebije iz Minda]] | [[Facebook]] | [[Femdom]] | [[Filip II Filoromej]] | [[Grga Jankes]] | [[Héloïse d’Argenteuil]] | [[Helen Baldasar]] | [[Hotel Holiday]] | [[Hronologija raspada SFR Jugoslavije]] | [[ITD Band]] | [[Jugoslaveni]] {{tick|13}} (uau!) | [[Kasni srednji vijek]] | [[Kasnoantička bazilika u Oborcima]] | [[Kasnoantička grobnica u Studenoj Česmi]] | [[Kemal Korajlić]] | [[Khepri]] | [[Kočo Racin]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kuća Lazić]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[Lješka ulica (Beograd)]] | [[Logika prvog reda]] | [[Lukijan]] | [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]] | [[Mimeza]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]] | [[Muhamed Kadić]] | [[Naučna fantastika]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] | [[Privilegium pro Slavis]] | [[Renesansa 12. vijeka]] | [[Reuf Kadić]] | [[Rocksteady]] | [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sinopsis]] | [[Srbulje]] | [[Srednji vijek]] | [[Šumska breberina]] | [[Tender (plovilo)]] | [[UNITIC neboderi]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Vrbaški grad]] | [[The White Man's Burden]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Gibsova slobodna energija]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[OFK Beograd]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Al-Ahli Saudi FC]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)]] | [[Galatasaray SK (fudbal)]] | [[Beşiktaş JK (fudbal)]] | [[Derviš Sušić]] | [[Josip Smodlaka]] | [[Albanska vojna historija (1912–1920)]] | [[Mit o nožu u leđa]] | [[Napadi na garnizone Nezavisne Države Hrvatske]] | [[Franz Kafka]] | [[Bruno Schulz]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Pavluško Imširović]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[David Graeber]] | [[Кultura linearnotrakaste keramike]] | [[Školsko razvojno planiranje]] | [[Aleksandar Vasiljevski]] | [[Revolucija 1848–1849.]] | [[Frankopani]] | [[Richard Falk]] | [[Sergej Kirov]] | [[Snježni leopard]] | [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] | [[Minojska erupcija]] | [[Elektroenergetika]] | [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] | [[Kavitacija]] | [[Krađa knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] | [[Reformacija]] | [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Vlado Šegrt]] | [[Miloš Minić]] | [[Leo Mates]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka)]] | [[Panatenejski festival]] | [[Vojvodstvo donjošlesko]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Švedski jezik]] | [[Poljski jezik]] | [[Bogomoljke]] | [[Bitka kod Novia (1799.)]] | [[Taddeo Gaddi]] | [[Tortona]] | [[Jirečekova linija]] | [[Pljevlja]] |  [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397]] | [[Rimska mitologija]] | [[Giljotina]] | [[Retorika]] | [[Plutarh]] | [[Janez Janša]] | [[Povelja Stjepana II Ivanu Nelipčiću 1345.]] | [[Slobodan Mitrov]] | [[Lazar Latinović]] | [[Julio Varesko]] | [[Imre Beer]] | [[Božidar Maslarić]] | [[Janko Jovanović]] | [[Dušan Đurišić]] | [[Srednja mješovita škola Bratstvo-jedinstvo Ulcinj]] | [[AFC Azijski kup 1984.]] | [[UEFA Euro 2024.]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Charles Perrault]] | [[Madame de Montespan]] | [[Dvorac Balleroy]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Povelja Hrvoja Vukčića Hrvatinića Šibeniku 1402.]] | [[Gustavo Gutiérrez]] | [[Zapadno slikarstvo]] | [[Mihalj Servo]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | | ''[[last aurorally]]'' | ''[[PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]]'' | &quot;[[Marvelous Persona]]&quot; | &quot;[[アレキシサイミアスペア]]&quot; | &quot;[[狐独の才望]]&quot; | ''[[feedback from]]'' | ''[[egomaniac feedback]]'' | &quot;[[wil-ill]]&quot; | &quot;[[Scratch (pjesma)|Scratch]]&quot; | &quot;[[As long as I love]]&quot; | &quot;[[first death]]&quot; |  [[Lavrentija]] |  [[Zaljev sv. Lavrentija]] |  ''[[Salname]]'' |  ''[[Zhulin yeshi]]'' |  [[Tvrđava Diyarbakır]] |  [[Sirija (historijska regija)]] | &quot;[[誰我為]]&quot; | &quot;[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]&quot; | [[Han Seung-won]] | „[[Vegetarijanka (Han Gang)|Vegetarijanka]]” | „[[Bijelo (Han Gang)|Bijelo]]” | [[Federalni subjekti Rusije]] | [[Zabajkalski kraj]] |  [[Mongolska kultura]] |  [[Položaj LGBT osoba u Vijetnamu]] |  ''[[Tatsumaite Sennou]]'' |  [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] |  [[Lê Đức Thọ]] |  [[Sād al-Šēb]] |  [[Mehdi Taremi]] |  [[Saleh al-Šehri]] |  [[Mohammed Muntari]] |  [[Staroturkijski jezik]] |  [[Sajanske planine]] |  [[Jand (Transoksijana)|Jand]] |  [[Geografska sredina Azije]] |  [[Sergej Tolstov]] |  [[Gautam Adani]] |  [[Baku (mitologija)]] |  [[Seldžuk]] |  [[Risa Wataya]] | [[Tōru Kitajima]] | [[Abdus Salam]] | [[Hong Myeong-bo]] | [[U Thant]] | [[Sanjūgo Naoki]] | [[Kogorō Akechi]] | [[Kneževska država]] | [[Dijalog za azijsku saradnju]] | [[Državni univerzitet u Samarkandu]] | [[Nacionalna biblioteka Kine]] | [[Ateizam]] | [[Esterel (masiv)]] | [[Borač na Prači]] | [[Sjeverna Koreja]] | [[Pavle Pavlović]] | [[Bežanija]] | [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]] | &lt;u&gt;[[Računarstvo u oblaku]]&lt;/u&gt; | [[Mijaci]] | &lt;u&gt;[[Jakutsk]]&lt;/u&gt; | [[Rómulo Gallegos]] | [[Neopaganizam u Evropi]] | [[Synthpop]] | [[Novi val]] | [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji]] | [[Album]] | [[Robert Valdgoni]] | [[À l'Écu d'or ou la Bonne Auberge]] | [[David Štrbac]] | [[Šarlatan]] | [[Meki uvez]] | [[Johan Neeskens]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Ep o Davidu od Sasuna]] | [[Juriš lake konjice]] | [[Definicije fašizma]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Trotoar]] | [[Basarab I]] | [[Saveznici i Jugoslavija]] | [[Tasa Stojanović]] | [[Japanski okupacijski dolar]] | [[Danilo Srdić]] | [[Stjepan Dojčić]] | [[Živan Marković Žića]] | [[Arpad Lebl]] | [[Marko Nikezić]] | [[Zamak Svetog Mihaila]] | [[UEFA Europa liga]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | [[Kup velesajamskih gradova]] | [[Sarajevska škola pop rocka]] | [[Stevan Borota]] | [[Stevo Karapandža]] | [[Bitka na Jelovoj gori]] | [[Ivan Štraus]] | [[Dave Kunst]] | [[Julius Baranovski]] | [[Marko Vidojković]] | [[Kompleks Banovine u Novom Sadu]] | [[Arpad Lebl]] | [[Rade Jokić]] | [[Edward Peter Mathers]] | [[Zgrada Tuzlanske banke]] | [[Bora Baruh]] | [[Buraiha]] | [[Tomie Yamazaki]] | [[Igo Gruden]] | [[Teslić]] | [[Klis]] | [[Tikva]] | [[Janko Jovanović]] | [[Michal Šanda]] |  [[Samoubojstvo Osamua Dazaija]] | [[Irfan Horozović]] | [[Probudite se!]] | [[Niko ne sme da vas bije!]] | [[Milan Ciganović]] | [[Marko Stupar]] | [[Petar Volk]] | [[Branko Gavela]] | [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | 

==== Kraće od 5000 bajtova ====
[[Carica Meishō]] | [[Han Kang]] | [[Karavan]] | [[Kvisling]] | 

==== Liste ====
[[Lista vladara Ugarske]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Lista vladara Crne Gore]] | [[Lista igrača Boston Celticsa]] | [[Lista državnih poglavara Mađarske]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] | [[Списак сахрањених у Алеји заслужних грађана на Новом гробљу у Београду]] | [[Lista premijera Mađarske]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Popis mišića ljudskog tijela]] | [[Lista predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske]] |

==== NOB ====
[[Bitka na Vukovom klancu]] | [[Koča Popović]] | 

==== Iz izabranih ====
[[Sjeverna Koreja]] | [[Falco]] | [[Mathieu Kérékou]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | [[Aldo Manucije]] | [[Lezbejka]] | [[Logor Stara Gradiška]] | [[Islamizacija Albanije]] | [[Hrizip]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Paul Keres]] | [[Marcijan Kapela]] | [[Jezik i nacionalizam]] | [[Srpska okupacija Albanije]] | [[Albanski jezik]] | [[Mulholland Drive (film)]] | [[Ishrana u staroj Grčkoj]] | [[Kupidon]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Filenida]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[Reformacija]] | [[Vizantijska književnost]] | [[Fedra (Seneka)]] | [[Seneka]] | [[Poljska renesansa]] | [[Dorski dijalekt]] | [[Pečenezi]] | [[Kupidon i Psiha]] | [[Anali franačkog kraljevstva]] | [[Lukijan]] | [[Elizabetansko doba]] | [[O strastima (Hrizip)]] | [[Pulp Fiction]] | [[Vijetnamski rat]] | [[Iran]] | [[No Country for Old Men (film)]] | [[Imamizam]] | [[Samoupravni socijalizam]] | [[Češka]] | [[NOVJ]] | [[Fidži]] | [[Bitka kod Karbale]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Wales]] | [[Kineski kalendar]] | [[Portugalska renesansa]] | [[1974]] | [[Bertrand Russell]] | [[Snježni leopard]] | [[Piet Mondrian]] | [[Benin]] | [[Rimska mitologija]] | [[Operacija Weiss]] | [[Kambodžanski genocid]] | [[Fudbalski rat]] | [[Hadis o dvanaest nasljednika]] | [[H. P. Lovecraft]] | [[Synthpop]] | [[Teheran]] | [[Spavanje]] | [[Novi val]] | [[Operacija Crno]] | [[Spavanje]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Ateizam]] | [[Bitka za Srbiju 1944.]] | [[Jean Anouilh]] | [[Talijanska renesansa]] | [[Kontrola rađanja]] | [[Batman]] | [[Demokratska Kampućija]] | [[Održivost]] | [[Termopilska bitka]] | [[Domaslava]] | [[Bitka na Neretvi]] | [[It (miniserija)]] | [[Ali]] | [[Vlajko Begović]] | [[Rimska književnost]] | [[Grčka književnost]] | [[Marlene Dietrich]] | [[Antička filozofija]] | [[Ku Klux Klan]] | [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Francuski revolucionarni kalendar]] | [[Novi Beograd]] | [[God Save the King]] | '''[[Srpskohrvatski jezik]]''' | [[Dimitrije Tucović]] | [[Uzbekistan]] | [[Holivudska crna lista]] | [[Seksualna revolucija]] | [[Civilization]] | [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] | [[Persepolis]] | [[Pier Paolo Pasolini]] | [[Albanska književnost]] | [[Albert Camus]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Ling tosite sigure]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Crni talas]] | [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] | [[Fitna (film)]] | [[Smells Like Teen Spirit]] | [[Stalker (film)]] | [[Jean Cocteau]] | [[The Zone of Interest (film)]] | [[Falco]] | [[Kraftwerk]] | [[Renato Guttuso]] | [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | [[Edgar Allan Poe]] | [[Smrt Edgara Allana Poea]] | [[Prosvjetiteljstvo]] | [[Romantizam]] | [[Osamu Dazai]] | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Antun Augustinčić]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Phil Ochs]] | [[Drugi čečenski rat]] | [[Grčki građanski rat]] | [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] | [[Mary Wollstonecraft Shelley]] | [[Age of Mythology]] | [[Ningen Shikkaku]] | [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] | [[The Oregon Trail (1985)]] | [[L'Île mystérieuse]] | [[Tradicionalna misa]] | [[Kaze no Tani no Naushika]] | [[Vargtimmen]] | [[Teheran]] | [[Zabel Jesajan]] | 

==== Kandidati ====
[[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Ruska književnost]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Borislav Pekić]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ukrajina]] | [[Pérotin]] | [[David Lynch]] | [[Milan Gorkić]] | [[Jules Verne]] | [[Mesud Mujkić]] |

==== Pod pratnjom ====
[[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Albanska književnost]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske]] | 
&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Urađeno}}

===Urađeno===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! rowspan=&quot;3&quot; | Okončano
|&lt;small&gt;[[Albanska književnost]] {{tick|13}} {{tick|13}}| {{Precrtano|[[Ivana Knöll]]}} | [[Ekloga]] {{tick|13}} | [[Anne Krabbe]] {{tick|13}} | [[Arnold von Harff]] {{tick|13}} | [[Baku (mitologija)|Baku]] {{tick|13}} | [[Ben Blushi]] {{tick|13}} | [[Cantiga]] {{tick|13}} | [[Capella (krater)]] {{tick|13}} | [[Carević]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] {{tick|13}} | [[Destinikon]] {{tick|13}} | ''[[Digte (Ibsen)|Digte]]'' {{tick|13}} | [[Dukagjini (porodica)|Porodica Dukagjini]] {{tick|13}} | [[Džand (Transoksijana)|Jand]] {{tick|13}} | [[Edith Øberg]] {{tick|13}} | [[Emil Boyson]] {{tick|13}} | [[Faik Konica]] {{tick|13}} | [[FIVB]] {{tick|13}} | [[Frašer (selo)|Frašer]] {{tick|13}} | [[Frashëri (porodica)|Porodica Frashëri]] {{tick|13}} | [[Gautam Adani]] {{tick|13}} | [[Gegijski jezik]] {{tick|13}} | [[Geografska sredina Azije]] {{tick|13}} | [[Guillaume Adam]] {{tick|13}} | ''[[Hærmændene paa Helgeland]]'' {{tick|13}} | [[Haseki sultanija]] {{tick|13}} | [[Hatun]] {{tick|13}} | [[Helgeland]] {{tick|13}} | [[Hunyadi|Porodica Hunyadi]] {{tick|13}} | [[Ibsenovi citati u Oslu]] {{tick|13}} | [[Ivan Tomko Mrnavić]] {{tick|13}} | [[Ivar Aasen]] {{tick|13}} | [[Janez Cigler]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Karin Fossum]] {{tick|13}} | [[Kasëm Trebeshina]] {{tick|13}} | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] {{tick|13}} | [[Kende]] {{tick|13}} | [[Konica (Grčka)|Κόνιτσα]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae (svećenik)|Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[Ludvig Holberg]] {{tick|13}} | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] {{tick|13}} | [[M'Daourouch]] {{tick|13}} | [[Marca vindica]] {{tick|13}} | [[Musa Ramadani]] {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{tick|13}} | ''[[Nagrada Europske unije za književnost|European Union Prize for Literature]]'' {{tick|13}} | ''[[Narodna skupština (Mađarska)|Orszaggiules]]'' {{tick|13}} | [[Niccolò Leonico Tomeo]] {{tick|13}} | [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] {{tick|13}} | ''[[Pečat (časopis)|Pečat]]'' {{tick|13}} | [[Petraq Zoto]] {{tick|13}} | [[Põgari-Sassi]] {{tick|13}} | [[Primo Shllaku]] {{tick|13}} | [[Risa Wataya]] {{tick|13}} | [[Sajanske planine]] {{tick|13}} | [[Seldžuk]] {{tick|13}} | [[Sergej Tolstov]] {{tick|13}} | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske|Predsjednici Vlade Mađarske]] {{tick|13}} | [[Teke (poluotok)|Teke]] {{tick|13}} | [[Torinski mir (1381)|Torinski mir iz 1381.]] {{tick|13}} | ''[[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]]'' {{tick|13}} | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] {{tick|13}} | [[Valide sultanija]] {{tick|13}} | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije|Vlade SR Slovenije]] {{tick|13}} | [[Vladimir Memon]] {{tick|13}} | [[Zadrima]] {{tick|13}} | [[Zakon o prezimenu (Turska)|Soyadı Kanunu]] {{tick|13}} | [[Euzebije iz Minda]] {{tick|13}} | [[Branko Mešeg]] {{tick|13}} | [[Eho (mitologija)|Eho]] {{tick|13}} | [[Kazaška Wikipedija]] {{tick|13}} | [[Demokratura]] {{tick|13}} | [[Gerasim III Carigradski|Gerasim III]] {{tick|13}} | [[Robert Elsie]] {{tick|13}} | [[National Diet Library|NDL]] | [[Zef Zorba]] {{tick|13}} | [[Kafja e Madhe]] {{tick|13}} | ''[[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)|Istorija crnogorske književnosti]]'' | [[Ranolder]] {{tick|13}} | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | [[Sayan Sanya]] {{tick|13}} | [[Pumpuang Duangjan]] {{tick|13}} | [[Igigi]] {{tick|13}} | [[Đorđe Puljevski]] {{tick|13}} | [[Spisak narodnih heroja]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Magas (Kraljevina Alanija)|Magas]]{{tick|13}} | [[Franc Ribnikar]]{{tick|13}} | [[Slučaj Bodø]] {{tick|13}} | [[Spesidaler]] {{tick|13}} | [[Kongsberg]] {{tick|13}} | [[Franko Vidović]] {{tick|13}} | [[Halden]] {{tick|13}} | [[Arapuša]] {{tick|13}} | [[Filozofija prava]] {{tick|13}} | [[Vrhovine]] | [[Rizo Šurla]] | [[Želimir Šiško]]&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;Razvrstavanja: [[Baku (razvrstavanje)|Baku]] {{tick|13}} | [[Divan (razvrstavanje)|Divan]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[NSK (razvrstavanje)|NSK]] {{tick|13}} | [[Opsada Kroje]] {{tick|13}} | [[Pamuk (razvrstavanje)|Pamuk]] {{tick|13}} | [[Papa Pio]] {{tick|13}} |  [[Turbe (razvrstavanje)|Turbe]] {{tick|13}} | [[Rugby]]  {{tick|13}} | [[SPD (razvrstavanje)|SPD]] {{tick|13}} | [[Kruna (razvrstavanje)|Kruna]] {{tick|13}} | [[Kraljevina Poljska]] {{tick|13}} | &lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;Šabloni: [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)]] | [[Šablon:The Prodigy]] | [[Šablon:VIS Idoli]] {{tick|13}} | [[Šablon:Albanska književnost]] {{tick|13}} | [[Šablon:Prvaci FA Premier lige]] {{tick|13}} | [[Šablon:Mađarski kraljevi]]{{tick|13}} | [[Šablon:Popis gradova u Norveškoj]] {{tick|13}} | [[Šablon:1.Jugoslavenska nogometna liga]] | {{Precrtano|[[Šablon:Gradovi u Surinamu]]}} | &lt;/small&gt;
|-
!Izravni prijevodi
|&lt;small&gt;[[Sandnes]]{{tick|13}} | [[Ben Blushi]]{{tick|13}} | [[Ørsta]] | [[Anne Krabbe]]{{tick|13}} | [[Benjamin Hoadly]] | [[Sultanija Safije]] | [[Helgeland]]{{tick|13}} | [[M'Daourouch]] | [[Capella (krater)|Kapela]]{{tick|13}} | [[Janez Cigler]]{{tick|13}} | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[Josef Ressel]] | [[Meki povez]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Felix Salm-Salm]] {{tick|13}} | [[Gradonačelnik Podgorice]] {{tick|13}}&lt;/small&gt;
|-
!&lt;small&gt;[[Wikipedia:Mjesec Azije/2022|Mjesec Azije 2022]]&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;[[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Staroturkijski jezik]] (&lt;small&gt;prerano&lt;/small&gt;) | [[Sajanske planine]] (&lt;small&gt;prerano&lt;/small&gt;) | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] (&lt;small&gt;prerano&lt;/small&gt;) | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Ak Kojunlu]] (&lt;small&gt;poslije termina&lt;/small&gt;) | &lt;/small&gt;
|-
!&lt;small&gt;[[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.]] ([https://meta.wikimedia.org/wiki/The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref/Resources/sh Resursi])&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; [[Robert Elsie]] | [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]] | [[Umberto Eco]] | [[KGB]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Večernje novosti]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | &lt;/small&gt;
|-
! &lt;small&gt;[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine CDM 2023]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;[[Ukrajina]] | [[Državna himna Ukrajine]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Orest Subteljnij]] | [[Emilio Sala (umjetnik)|Emilio Sala]] | &lt;/small&gt;
|-
!&lt;small&gt;[[Wikipedija:Mjesec Azije/2023|Mjesec Azije 2023]]&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;[[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lovrijenca, Čukotka]] | [[Carica Meishō]] | [[Salname]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | dopune: [[Kan (titula)|Kan]]&lt;/small&gt;
|-
! &lt;small&gt;[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024|Ukraine CDM 2024]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; [[Lina Kostenko]] | [[Lesja Ukrajinka]] | [[Ivan Franko]] | [[Taras Ševčenko]] | [[Slučaj Doboš]] | [[Ivan Svitličnij]] | [[Polovinkine]] | [[Katerina Kalitko]] | [[Osip Špitko]] | [[Ukrajinski jezik]] | [[Rajoni Ukrajine]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Petro Porošenko]] | [[Gromada]] | [[Piroge]] | [[Židačiv]] | [[Bolgrad (Ukrajina)|Bolgrad]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Novi izrađeni članci}}
===Novoizrađeni članci===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt; [[Fatos Arapi]] | [[Dijegeza]] | [[Crveni krst (Beograd)]] | [[Konda Bimbaša]] | [[Katastar]] | [[Krivij Rih]] | [[Ignjat Bajloni]] | [[:Kategorija:Biskupi Trsta]] | [[Ahmedi (pjesnik)|Ahmedi]] | [[Türk Dil Kurumu]] | [[Imaret]] | [[Latifi (pjesnik)|Latifi]] | [[Jan Amos Komenski]] | [[Kolhoz]] | [[Četiri Azijska Tigra]] | [[Andrija (humski knez)]] | [[Esch-sur-Alzette]] | [[The Fat of the Land]] | [[Radojko Avramović]] | [[Bodø]] | [[Sirija (historijska regija)]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Salname]] | [[Despot (titula)]] | [[Carica Meishō]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | [[Lavrentija]] | [[Morinci]] | [[Branko Reljić]] | [[Javier Milei]] | [[Guayana Esequiba]] | [[Josip Eugen Tomić]] | [[Ivan Đaja]] | [[Morinci]] | [[Surinamska književnost]] | [[Anton de Kom]] | [[Divna Veković]] | [[Huriye Öniz Baha]] | [[Husein Bašić]] | [[Milojko Ćišić]] | [[Izmael]] | [[The Prodigy]] | [[Fethiye]] | [[Giritli Aziz Efendija]] | [[Bogdan Nestorović]] | [[Saudi Vision 2030]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Filozofija prava]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Laacher See]] | [[Kraljevina Poljska]] | [[Halden]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Cetinjski oktoih]] | [[Franko Vidović]] | [[Cvjetko Popović]] | [[Upravni centar]] | [[Kongsberg]] | [[Spesidaler]] | [[Kruna (razvrstavanje)]] | [[SPD (razvrstavanje)]] | [[Afera Bodø]] | [[Rugby]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Franc Ribnikar]] | [[Magas (Kraljevina Alanija)]] | [[Magas]] | [[Sergij Žadan]] | [[Ljubko Dereš]] | [[Nagrada Yeditepe za poeziju]] | [[Cirka]] | [[Bragi Boddason]] | [[Gradonačelnik Podgorice]] | [[Gravelotte]] | [[Felix Salm-Salm]] | [[Jedinice NOVJ odlikovane ONH]] | [[Gradovi heroji u SFRJ]] | [[Spisak stranih državljana odlikovanih Ordenom narodnog heroja]] | [[Spisak narodnih heroja/Ž]] | [[Spisak narodnih heroja/Z]] | [[Spisak narodnih heroja/V]] | [[Spisak narodnih heroja/U]] | [[Spisak narodnih heroja/T]] | [[Spisak narodnih heroja/Š]] | [[Spisak narodnih heroja/R]] | [[Spisak narodnih heroja/P]] | [[Spisak narodnih heroja/M]] | [[Spisak narodnih heroja/L i Lj]] | [[Spisak narodnih heroja/K]] | [[Spisak narodnih heroja/J]] | [[Spisak narodnih heroja/I]] | [[Spisak narodnih heroja/H]] | [[Spisak narodnih heroja/G]] | [[Spisak narodnih heroja/Dž i Đ]] | [[Spisak narodnih heroja/D]] | [[Spisak narodnih heroja/B]] | [[Statistički ured Republike Slovenije]] | [[Međugorje]] | [[Mijaci]] | [[Đorđe Puljevski]] | [[Emilio Sala (umjetnik)]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Pumpuang Duangjan]] | [[Sayan Sanya]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] | [[Anakars]] | [[Ranolder]] | [[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)]] | [[Kafja e Madhe]] | [[Zef Zorba]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Biblioteka Nacionalnog Dijeta]] | [[Meki uvez]] | [[Gerasim III Carigradski]] | [[Demokratura]] | [[Kazaška Wikipedija]] | [[Anne Hathaway (1556–1623)]] | [[Anne Hathaway]] | [[Eduard Mörike]] | [[Književni časopis]] | [[Spisak gradonačelnika Subotice]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Eufuizam]] | [[Đorđe Ćurčija]] | [[Arne Garborg]] | [[Cantiga]] | [[Ak Kojunlu]] | [[Carević]] | [[Vrhbosna]] | [[Risa Wataya]] | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[NSK (razvrstavanje)]] | [[Seldžuk]] | [[Baku (razvrstavanje)]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Gautam Adani]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Džand (Transoksijana)]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Papa Pio]] (raz) | [[Janez Cigler]] | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Burhan Sönmez]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Halid Ziya Uşaklıgil]] | [[Birgül Oğuz]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Josef Ressel]] | [[Jonas Lie (pisac)]] | [[Jonas Lie]] | [[Capella (krater)]] | [[M'Daourouch]] | [[Leksik turskog jezika]] | [[Skladnja turskog jezika]] | [[Fonetika turskog jezika]] | [[Pravopis turskog jezika]] | [[Morfologija turskog jezika]] | [[Hærmændene paa Helgeland]] | [[Helgeland]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[Digte (Ibsen)]] | [[Kjæmpehøjen]] | [[Catilina (Ibsen)]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Skien]] | [[Sandnes]] | [[Edith Øberg]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Karin Fossum]] | [[Ben Blushi]] | [[Emil Boyson]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Ørsta]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] | [[Stavanger]] | [[FIVB]] | [[Ivar Aasen]] | [[Anne Krabbe]] | [[Cort Aslakssøn]] | [[Srečko Katanec]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | [[Marca vindica]] | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] | [[Möll]] | [[Põgari-Sassi]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Ayşe Hür]] | [[Tarık Buğra]] | [[Valide sultanija]] | [[Haseki sultanija]] | [[Dukagjini (porodica)]] | [[Sultanija Safije]] | [[Sivi vukovi (pokret)]] | [[Sehi Bey]] | [[Torinski mir (1381)]] | [[Gyula (titula)]] | [[Gyula (razvrstavanje)]] | [[Kende]] | [[Ahdi]] | [[Salamon od Mađarske]] | [[Hacı Bektaş Veli]] | [[Seyyid]] | [[Hunyadi]] | [[Gazel]] | [[Lütfi Paşa]] | [[Zeynep Hatun]] | [[İrfan Orga]] | [[Seydi Ali Reis]] | [[Fuzuli]] | [[Beyoğlu]] | [[Fethiye Cetin]] | [[Ali Şir Nevai]] | [[Al-Hariri]] | [[Firdevsî]] | [[Podolija]] | [[Şeyh Galip]] | [[Güvâhî]] | [[Putopis (Evlija Čelebija)]] | [[Abdullah Bosnevi]] | [[Mehmed Raşid]] | [[Yunus Emre]] | [[Velika narodna skupština Turske]] | [[Seyhan Kurt]] | [[Komunistička partija Turske]] | [[Destinikon]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Suzi Çelebi]] | [[Kemalizam]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)]] | [[Oguzi]] | [[Kula Galata]] | [[Nefi]] | [[Hikaye]] | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] | [[Zati]] | [[Keloğlan]] | [[Sultan Valad]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Kraljevina Ugarska]] (raz) | [[Teodora Kantakuzin]] | [[Sogut]] | [[Domaniç]] | [[Selma Rıza]] | [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] | [[Sabahattin Ali]] | [[Füruzan]] | [[Seyyid Vehbi]] | [[Doba lala]] | [[Dede Korkut Kitabı]] | [[Bilge Karasu]] | [[Mehmet Eroğlu]] | [[Darir]] | [[Mihri Hatun]] | [[Opsada Kroje]] | [[Hatun]] | [[The White Man's Burden]] | [[Sine Ergün]] | [[Hayâlî]] | [[Kemalpaşazade]] | [[Sulejman Čelebija (razvrstavanje)]] | [[Süleyman Çelebi (pjesnik)]] | [[Pamuk (razvrstavanje)]] | [[Frašer (selo)]] | [[Frashëri (porodica)]] | [[Osmanov san]] | [[Şeyh Edebali]] | [[Turbe (razvrstavanje)]] | [[Revani]] | [[Priştineli Mesihi]] | [[Teke (poluotok)]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] | [[Faik Konica]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Konica (Grčka)]] | [[Namık Kemal]] | [[Divan (književnost)]] | [[Divan (razvrstavanje)]] | [[Carlo Carrà]] | [[Sumatra (pjesma)]] | [[Pečat (časopis)]] | [[NK Olimpija Ljubljana]] | [[Niccolò Leonico Tomeo]] | [[Arnold von Harff]] | [[Ivan Tomko Mrnavić]] | [[Primo Shllaku]] | [[Arnavutköy (okrug)]] | [[Köprülü (porodica)]] | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] | [[Gegijski jezik]] | [[Nagrada Europske unije za književnost]] | [[Crvena zvezda]] | [[Zadrima]] | [[Guillaume Adam]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Petraq Zoto]] | [[Tvrđava (Kadare)]] | [[Mutasarifat Libanonske planine]] | [[Mutasarif]] | [[Nekropola (Pahor)]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Kasëm Trebeshina]] | [[Musa Ramadani]] | [[Boris Pahor]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Brunete]] | [[Vladimir Memon]] | [[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih filozofa]] | [[Slovenska književnost]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Mali mađarski leksikon}}
=== Mali mađarski leksikon ===
[[Mađarska književnost]] {{·}} [[Ugarska]] {{·}} [[Gyula (titula)]] {{·}} [[Gyula (razvrstavanje)]] {{·}} [[Narodna skupština (Mađarska)]] {{·}} [[Veszprém]] {{·}} [[Trenčín]] {{·}} [[Bratislava]] {{·}} [[Lista vladara Ugarske]] {{·}} [[Lista državnih poglavara Mađarske]] {{·}} [[Lista premijera Mađarske]] {{·}} [[Komunistička partija Mađarske]] {{·}} [[György Lukács]] {{·}} [[Tibor Sekelj]] {{·}} [[Ödön von Horváth]] {{·}} [[Ksaver Šandor Gjalski]] {{·}} [[Sándor Márai]] {{·}} [[Arthur Koestler]] {{·}} [[Dolazak Mađara u Panonsku niziju]]/[[Mađarske invazije na Evropu]] {{·}} [[Bitka na Leškom polju (910)]] {{·}} [[Mohačka bitka]] {{·}} [[Opsada Budima (1541)]] {{·}} [[Opsada Budima (1684)]] {{·}} [[Opsada Budima (1686)]] {{·}} [[Mohačka bitka (1687)]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1848.]] {{·}} [[Austro-ugarska nagodba]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1919|Mađarska revolucija 1919.]] {{·}} [[Trijanonski sporazum]] {{·}} [[Bitka za Budimpeštu]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1956.]] {{·}} [[Srednja Evropa]] (''Közép-Európa'') {{·}} [[Ferenc Puskás]] {{·}} [[Honvéd FC]] {{·}} [[Mađarski Zlatnih jedanaest]] {{·}} [[Panonska nizija]] {{·}} [[Dunav]] {{·}} [[István I, kralj Ugarske]] {{·}} [[Matija Korvin]] {{·}} [[Ferenc II Rákóczi]] {{·}} [[Lajos Kossuth]] {{·}} [[John von Neumann]] {{·}} [[Eugene Wigner]] {{·}} [[Leo Szilard]] {{·}} [[Edward Teller]] {{·}} [[Franz Liszt]] {{·}} [[Béla Bartók]] {{·}} [[Zoltán Kodály]] {{·}} [[Sándor Petőfi]] {{·}} [[Endre Ady]] {{·}} [[Imre Kertész]] {{·}} [[George Soros]] {{·}} [[Robert Capa]] {{·}} [[Ilona Štaler]] {{·}} [[Bela Lugosi]] {{·}} [[Zsa Zsa Gabor]] {{·}} [[William Fox]] {{·}} [[Tommy Ramone]] {{·}} [[Harry Houdini]] {{·}} [[Tony Curtis]] {{·}} [[Peter Lorre]] {{·}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske]] {{·}} [[Ferencváros]] {{·}} [[Ferencvárosi TC]] {{·}} [[Novosadski atletski klub|Újvidéki AC]] {{·}} [[Sándor Kocsis]] {{·}} [[Nándor Hidegkuti]] {{·}} [[József Bozsik]] {{·}} [[Illés Spitz]] {{·}} [[Gyula Grosics]] {{·}} [[Flórián Albert]] {{·}} [[László Budai]] {{·}} [[Zoltan Varga (fudbaler)|Zoltan Varga]] {{·}} [[György Sárosi]] {{·}} [[Zoltán Czibor]] {{·}} [[László Kubala]] {{·}} [[Dominik Szoboszlai]] {{·}} [[Kevin Csoboth]] {{·}} [[Balázs Dzsudzsák]] {{·}} [[Attila Fiola]] {{·}} [[Miklós Gaál]] {{·}} [[Zoltán Gera]] {{·}} [[Gábor Király]] {{·}} [[András Schäfer]] {{·}} [[Zoltán Stieber]] {{·}} [[Ádám Szalai]] {{·}} [[Barnabás Varga]] {{·}} [[Halászlé]] {{·}} [[Langos]] {{·}} [[Fokhagymaleves]] {{·}} [[Paprikás csirke]] {{·}} [[Nokedli]] {{·}} [[Pörkölt]] {{·}} [[Kürtöskalács]] {{·}} [[Gulaš]]/[[Gulyás]] {{·}} [[Mađarska]] {{·}} [[Budimpešta]] {{·}} [[Historija Mađarske]] {{·}} [[Lista gradova u Mađarskoj]] {{·}} [[Székesfehérvár]] {{·}} [[Kecskemét]] {{·}} [[Nyíregyháza]] {{·}} [[Győr]] {{·}} [[Pečuh]] {{·}} [[Szeged]] {{·}} [[Miskolc]] {{·}} [[Debrecen]] {{·}} [[Szombathely]] {{·}} [[Szolnok]] {{·}} [[Tatabánya]] {{·}} [[Kaposvár]] {{·}} [[Békéscsaba]] {{·}} [[Sopron]] {{·}} [[Eger]] {{·}} [[Dunaújváros]] {{·}} [[Velika Kaniža]] {{·}} [[Županije Mađarske]] {{·}} [[Mađarizam]] {{·}} [[Elek Benedek]] {{·}} [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] {{·}} [[Međunarodni odnosi Mađarske]] {{·}} [[Bitka kod Bratislave]] (907.) {{·}} [[Bitka kod Eisenacha]] (908.) {{·}} [[Bitka na Leškom polju]] (955.)
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Prijedlozi za Šablon Reklamiranje}}

===Šablon Reklamiranje===
====Poev prijedlog====
{{ambox
| ime = Reklamiranje
| vrsta = sitnica
| slika = [[File:Commons-emblem-hand-orange.svg|40px]]
| tekst = '''Moguće je da sadržaj ovog članka sadrži [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|reklamu ili drugu vrstu promotivnih materijala]]'''.&lt;br/&gt;Molimo vas da pomognete Wikipediji tako što uklonite neprikladni sadržaj, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]].
| datum = {{{date|}}}
}}

====Stari prijedlog====
{{ambox
| ime = Reklamiranje
| vrsta = ozbiljno
| slika_desno = 
| tekst = Sadržaj ovog {{{1|članaka}}} je napisan kao '''[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|{{#if:{{{2|{{{type|}}}}}}|{{{2|{{{type}}}}}}|reklama}}]]'''. &lt;br/&gt; [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte] ga uklanjanjem [[Wikipedija:Spam|promotivnog materijala]] i neprihvatljivih [[Wikipedija:Vanjski linkovi|spoljnih poveznica]] te dodavnjem enciklopedijske sadržine napisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]].
| datum = {{{date|}}}
}}
&lt;includeonly&gt;{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;&lt;br /&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;

&lt;u&gt;Alternativni tekst&lt;/u&gt; (In.Org.):

Sumnja se da ova stranica '''ima promotivni sadržaj ili namjeru''' i zbog toga je predložena za opći pregled. Ukoliko se utvrdi da se radi o reklami ili ako nakon sedam dana ne bude bilo sustvanih izmjena na trenutnom članku, stranica će biti obrisana.&lt;br/&gt;

&lt;u&gt;Acin prijedlog&lt;/u&gt;:

{{izdvojeni citat|Ako je članak očita reklama, [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|briše se po kratkom postupku]]. Dakle, šablon „Reklama” nepotreban je u tom slučaju i besmisleno je čekati sedam dana. Ako je tema članka upitnog [[Wikipedija:Značaj|značaja]], članak podleže [[Wikipedija:Članci za brisanje|raspravi o brisanju]]. Ako je tema značajna a članak napisan reklamno, tada se šablon „Reklama” može upotrebiti da bi se naznačilo da mu je potrebno sređivanje. Kao što za članke bez izvora nemamo konkretan rok za referenciranje, tako ni ovde ne treba postojati rok za sređivanje.}}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Radionica izabranih}}
== Radionica izabranih ==
&lt;small&gt;[[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Moskva]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | &lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Praćeni projekti}}
== Praćeni projekti ==
&lt;small&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Države]] | [[Portal:Crna Gora]] &lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Neke ideje za sh.wiki}}
==Ideje==
&lt;small&gt;
* &lt;u&gt;Sustavno brisanje pseudohistorije&lt;/u&gt;
* [[Wikipedija:Proverljivost]]
* [[Wikipedija:Navođenje izvora]]
* [[Wikipedija:Pouzdani izvori]]
* [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]]
* [[Šablon:Reklamiranje]] / [[Wikipedija:Oglašavanje]]
* [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava]]
* [[Wikipedija:Autopromocija]]
* [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] / [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]]
* [[Wikipedija:Godišnje nagrade]]
* Maratoni i natječaji
* Generalno čišćenje i sređivanje članaka (reklame, oglasi, autobiografije, kršenje autorskih prava)
* Izdvojeni citat / Izdvojeni citat komentara
* Šablon:Infokutija naselje
* wikidogađaj jeseni
* wikidogađaj zime
* wikidogađaj proljeća
* wikidogađaj ljeta
* godišnje nagrade
* sh.wiki nova godina: 16. 1. ili 23. 12.
* obnoviti Glavnu stranicu
* obnoviti Portal zajednice
* generalni pregled Izabranih članaka (izvori, zadnje izmjene...)
* šablon &lt;nowiki&gt;{{turk}}&lt;/nowiki&gt;
* [[Wikipedija:Značaj]] usp. 
** [[:hr:Wikipedija:Kriteriji]] / [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama]]
** [[:sr:Википедија:Значај]]
** [[:sl:Wikipedija:Odmevnost]]
** [[:mk:Википедија:Значајност]]
** [[:en:Wikipedia:Notability]]
&lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Laboratoriji}}
==Laboratoriji==
&lt;small&gt;[[Korisnik:Inokosni organ/Izraelsko-palestinski sukob (lab)|Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] | &lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{ambox
| ime = Wikirođendan
| vrsta = sitnica
| slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]]
| tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}}
| datum = {{{date|}}}
}}

== Izvori ==
{{ombox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }}
| textstyle  = padding-top:6px; padding-bottom:5px;
| text       = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]&lt;br/&gt;[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]]
}}


Među starim člacima:
* [[Enigmatika]] (1. oktobra 2005. u 05:37)
* [[7. 1.]] (9. novembra 2005. u 22:09)
* [[Glavna stranica]] (14. januara 2003. u 00:56)
* [[Discharge]] (18. juna 2004. u 21:02)
* [[Država]] (25. juna 2004. u 13:47)
* [[Mohamed ElBaradei]] (9. oktobra 2005. u 12:36)
* [[Goli otok]] (23. juna 2025. u 21:13)
* [[Hanibal]] (12. jula 2005. u 02:55)
* [[Antičke zemlje i države]] (12. jula 2005. u 22:49)
* [[Winston Churchill]]
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Skvotiranje]]
* [[Francis Bacon]]
* [[Apostrofa]]
* [[Rimska književnost]]
* [[Edvin Kanka Ćudić]]
* [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
* [[Sam Querrey]]
* [[Ahmet Fetahagić]]
* [[Planinski zec]]
* [[Mahmud Ahmadinežad]]
* [[Alienware]]
* [[Tootsie]]
* [[Groundhog Day]]
* [[Boško Buha]]
* [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]]
* [[Glaukom]]
* [[Eliptocitoza]]
* [[Wikipedija]]
* [[Anarhizam]]
* [[Garfield]]
* [[Wikipedija:Čaraparstvo]]
* [[Sorbinil]]
* [[Potsdamer Platz]]
* [[Julije Cezar]]
* [[Ljubljana]]
* [[Pjongjanški metro]]
* [[Willy Brandt]]
* [[Safri Duo]]
* [[Medovođe]]
* [[Bukavac nebogled]]

{{collapse top|title= Evropski glavni grad kulture}}
=== Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt; [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]]
&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

== Kriteriji značajnosti po temama ==
Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije:
* Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora.
* Arhitekti: nisam siguran o ovome.
* Članovi kraljevskih obitelji: ok.
* Članovi vojske: ok.
* Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije.
* Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog...
* Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! 
* Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...);
* Političari i državni službenici: ok.
* Pravnici: da.
* Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike.
* Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige.
* ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew &quot;Biffle&quot; Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa...
* Umjetnici: ne slažem se u potpunosti.
* Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan).
* Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti.
* Glumac: ok.
* Redatelj: ok.
* Izmišljeni likovi i pojave: ok. 

{{small|''(...nastavlja se...)''}}

==Švedska ==
&lt;categorytree&gt;Švedska&lt;/categorytree&gt;

==Radionica==
{{collapse top|title= CPCI}}
== CPCI ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''CPCI'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt; [[ABC proteini]] | [[Ahemenidsko Carstvo]] | [[Albert Camus]] | [[Albert Einstein]] | [[Alfred Hitchcock]] | [[Antička filozofija]] | [[Aphex Twin]] | [[Apokalipsa danas]] | [[Aspergerov sindrom]] | [[Aspirin]] | &lt;u&gt;[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Austrougarska vojska]]&lt;/u&gt; | [[Autizam]] | [[Batman]] | &lt;u&gt;[[Borislav Pekić]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Code civil]]&lt;/u&gt; | [[Deportacija krimskih Tatara]] | [[Deset malih crnaca]] | [[Divovska vidra]] | [[Dromeosauridi]] | [[Epilepsija]] | [[Estonija]] | [[Europska unija]] | [[Evolucija čovjeka]] | [[Fauna Škotske]] | [[Fiziologija dinosaura]] | &lt;u&gt;[[Global Positioning System]]&lt;/u&gt; | [[Gojaznost]] | [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] | &lt;u&gt;[[Historija Crne Gore|Crnogorska povijest]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Hladni rat]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Iran]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Istanbul]]&lt;/u&gt; | [[Itrij]] | [[Jerry Cantrell]] | [[Johann Sebastian Bach]] | [[Kobe Bryant]] | [[Koraljni greben]] | &lt;u&gt;[[Košarka]]&lt;/u&gt; | [[Ksenon]] | [[Kuća]] | [[Livno]] | &lt;u&gt;[[Ljetopis popa Dukljanina]]&lt;/u&gt; | [[Mars]] | [[Merkur]] | [[Merkur]] | [[Mihovil Kombol]] | [[Minojska erupcija]] | &lt;u&gt;[[Miroslav Krleža]]&lt;/u&gt; | [[Mulholland Drive]] | [[Multipla skleroza]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Nikola Tesla]] | [[Njemačka]] | [[Novak Đoković]] | [[Odense]] | [[Pad Carigrada (1453)]] | [[Pjongjanški metro]] | &lt;u&gt;[[Potsdamer Platz]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Prosvjetiteljstvo]]&lt;/u&gt; | [[Sherlock Holmes]] | [[Spinosaurus]] | [[Srednji vijek]] | [[Super Mario]]  | [[Svemirska trka]] | &lt;u&gt;[[Vancouver]]&lt;/u&gt; | [[Vatroglavi kraljić]] | [[Venera]] | [[Voda]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Književnost}}
== Književnost ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
|&lt;small&gt; (''sh'') [[Književnost]] | (''bs'') [[:bs:Književnost|Književnost]] | (''hr'') [[:hr:Književnost|Književnost]] | (''sr'') [[:sr:Књижевност|Књижевност]] | (''sl'') [[:sl:Književnost|Književnost]] | (''cnr'') [[incubator:Wp/cnr/Književnost|Književnost]] | (''mk'') [[:mk:Книжевност|Книжевност]] | (''bg'') [[:bg:Литература|Литература]] &lt;/small&gt;
|-
!Biografije autora
|&lt;small&gt;[[Bruno Schulz]] | [[György Lukács]] | [[Sławomir Mrożek]] | [[Johann Wolfgang von Goethe|Jova Vukohod Gete]] | [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] | '''[[Giacomo Leopardi|Jakov Leopardov]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | '''[[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]]''' | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Ferdinand de Saussure]] | [[Karl Kraus]] | [[Mihail Mihailovič Bahtin]] | [[Marko Marulić]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Milan Begović]] | [[Dragutin Tadijanović]] | [[Dinko Šimunović]] | [[Oskar Davičo]] | [[Antun Šoljan]] | [[Ranko Marinković]] | [[Milovan Vidaković]] | [[Atanasije Stojković]] | [[Dositej Obradović]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[August Šenoa]] | [[Vladimir Nazor]] | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Antun Branko Šimić]] | [[Tin Ujević]] | [[Julije Benešić]] | [[August Cesarec]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Petar Šegedin]] | [[Milan Rakić]] | [[Vladislav Petković Dis]] | &lt;/small&gt;
|-
!Književnost
|&lt;small&gt;[[Francuska književnost]] | [[Slovačka književnost]] | [[Češka književnost]] | [[Češki jezik]] | [[Slovački jezik]] | [[Nordijska književnost]] | [[Holandska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Danska književnost]] | [[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]] | [[Njemačka književnost]] | [[Roman]] | [[Nagrada Akutagawa]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Književni časopis]] &lt;/small&gt;

|-
!&lt;small&gt;'''Projekt Slovenska književnost'''&lt;/small&gt;
|| &lt;small&gt;'''[[Slovenska književnost]]''' | [[Aleš Debeljak]] | [[Vinko Möderndorfer]] | [[Peter Mlakar]] | [[Boris Pahor]] | [[Alojz Rebula]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Srečko Kosovel]] | [[Oton Župančič]] | [[France Prešeren]] | [[Niko Grafenauer]] | [[Josip Jurčič]] | [[Anton Aškerc]] | [[Dragotin Kette]] | [[Kosip Murn]] | [[Vladimir Bartol]] | [[Stanko Vraz]] | [[Jernej Kopitar]] | [[Josip Stritar]] | [[Valentin Vodnik]] | [[Alojz Gradnik]] | ''[[Pesmi štirih]]'' | [[Franc Miklošič]] | [[Rudi Šeligo]] | [[Prilozi za slovenski nacionalni program]] | [[Fran Ramovš]] | [[Jože Toporišič]] | [[Jan Niecisław Baudouin de Courtenay]] | [[Alenka Puhar]] | [[Igor Škamperle]] | [[Jakob Lorber]] | [[Rudolf Steiner]] | [[Berta Bojetu]] | [[Dušan Šarotar]] | [[Ludvik Mrzel]] | [[Slavoj Žižek]] | [[Ivo Urbančič]] | [[Taras Kermauner]] | [[Ivo Brnčić]] | [[Snoilsky]] | [[:Kategorija:Slovenska književnost]]&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
&lt;small&gt;[[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih pisaca i pjesnika iz Mađarske]] | [[Popis slovenskih filozofa]]&lt;/small&gt;
|-
!O novinarstvu
|&lt;small&gt;[[Aleksa Mikić]] | [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandar Stanković]] | [[Aleksandar Tijanić]] |  [[Alma Lazarevska]] | [[Boro Kontić]] | [[Dimitrije Davidović]] | [[Eleizer Papo]] | [[Elmedina Muftić]] | [[Enes Čengić]] | [[Esad Hećimović]] | [[Hrvoje Krešić]] | [[Ivo Pukanić]] | [[Jug Grizelj ]] | [[Juraj Biankini]] | [[Karim Zaimović]] | [[Kasim Begić]] | [[Kjašif Smajlović]] | [[Kosta Vojnović (novinar)|Kosta Vojnović]] | [[Krsto Cicvarić]] | [[Marko Vešović]] | [[Miho Klaić]] | [[Mihovil Pavlinović]] | [[Milan Pantić (novinar)|Milan Pantić]] | [[Miljenko Jergović]] | [[Miodrag Zdravković]] | [[Miroslav Lilić]] | [[Muharem Bazdulj]] | [[Mustafa Imamović]] | [[Mustafa Mujagić]] | [[Natko Nodilo]] | [[Niko Franjić]] | [[Nikola Vučić]] | [[Ozren Kebo]] | [[Panta Džambazoski]] | [[Pera Todorović]] | [[Predrag Milojević]] | [[Radislava Vujasinović]] | [[Senad Hadžifejzović]] | [[Senad Pećanin]] | [[Slavko Ćuruvija]] | [[Srđan Dizdarević]] | [[Svetozar Ljuboja]] | [[Veselko Tenžera]] | [[Vildana Selimbegović]] | [[Vladislav Ribnikar]] | [[Želimir Altarac Čičak]] | [[Željko Ružičić]] | [[Zoran Kapetanović]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Fokus kvant.}}
== Fokus kvant. ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt; &lt;u&gt;[[Aleksandra Prijović]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Ar (jedinica)]]&lt;/u&gt; | [[Bajram-namaz]] | &lt;u&gt;[[Beograd]]&lt;/u&gt; | [[Bitka na Kosovu]] | [[Blizanci (znak)]] | '''[[Carles Puigdemont]]''' | [[Cionizam]] | [[Cristiano Ronaldo]] | '''[[Crna Gora]]''' | [[Dan Arefata]] | [[Dejan Milojević]] | [[Dinastija Nemanjića]] | [[Dinko Gruhonjić]] | [[Djed Mraz]] | [[DNK]] | [[Donbas]] | [[Ed Lauter]] | [[Evropa]] | '''[[Facebook]]''' | [[Fašizam]] | [[Fudbal]] | [[Genocid u Srebrenici]] | [[Gruzija]] | [[HAARP]] | [[Hamas]] | &lt;u&gt;[[Hijerarhija Pravoslavne crkve]]&lt;/u&gt; | [[Instagram]] | [[Internet]] | [[Istine i laži (TV serija)]] | [[Ivana Hodak]] | &lt;u&gt;[[Izrael]]&lt;/u&gt; | [[Kohabitacija (politika)]] | &lt;u&gt;[[Kosovo]]&lt;/u&gt; | [[Kristijan Golubović]] | [[Krstovdan]] | [[Kurir]] | [[Luka Modrić]] | [[Mark Zuckerberg]] | [[Međunarodni dan žena]] | [[Međunarodni praznik rada]] | &lt;u&gt;[[Menstrualni ciklus]]&lt;/u&gt; | [[Mimi Mercedez]] | [[Mjerne jedinice]] | [[Monopol (igra)]] | &lt;u&gt;[[Morbili]]&lt;/u&gt; | [[Narodna banka Srbije]] | [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije]] | [[Nebinarnost]] | [[Nemanjići]] | '''[[Nikola Tesla]]''' | [[Nova Kaledonija]] | [[Novi Sad]] | [[Nuklearna nesreća u Vinči]] | [[Oslić]] | [[Palestina (država)]] | [[Penetracija]] | [[Pesma za Evroviziju]] | [[Pojas Gaze]] | [[Popis pozivnih brojeva država]] | [[Popis vremenskih zona]] | [[Porodično blago (TV serija)]] | [[Poza 69]] | [[Pravda]] | [[Proljeće]] | [[Rade Bogdanović]] | [[Ramazan]] | '''[[Ramazanski bajram]]''' | [[Registarske oznake motornih vozila u Srbiji]] | [[Republika Srpska]] | [[Rusija]] | [[Saša Zalepugin]] | &lt;u&gt;[[Sjedinjene Američke Države]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Spisak pozivnih brojeva u Hrvatskoj]]&lt;/u&gt; | '''[[Spisak praznika Srpske pravoslavne crkve]]''' | '''[[Srbija]]''' | '''[[Strofa]]''' | [[Švajcarska]] | &lt;u&gt;[[Sveti Sava]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Tarzan X]]&lt;/u&gt; | [[Teravih-namaz]] | [[Toma Zdravković]] | [[Transrodnost]] | [[Twitter]] | [[Vaga (znak)]] | &lt;u&gt;[[Veliki kašalj]]&lt;/u&gt; | [[Vidovdan]] | [[Vještačka inteligencija]] | [[Vuk]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Fokus kval. 1}}
== Fokus kval. 1 ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt; [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Tartu]] | [[Bad Ischl]] | [[Bodø]] | [[Veszprém]] | [[Temišvar]] | [[Elefsina]] | [[Ritam]] | [[Kuća]] | [[Grad]] | [[Hip-hop]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Demografija Bosne i Hercegovine]] | [[Bizantska muzika]] | [[Gluten]] | [[Polka]] | [[CSMA/CD]] | [[Biološki testament]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Kvant]] | [[Kvantna teorija polja]] | [[Kvantna mehanika]] | [[Algoritam]] | [[Dinamički sistem]] | [[Pregovaranje]] | [[Državno ime]] | [[Fundus autofluorescencija]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Game Maker]] | [[Herceg Janoš]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hrizelefantinska tehnika]] | [[Impresiona citologija]] | [[Izbeljivanje zuba]] | [[Krav maga]] | [[Capoeira]] | [[Kriminalistička taktika]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Likvidnost]] | [[Lista najčešćih profesionalnih bolesti]] | [[Lista minerala]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Lista ulica u Dubrovniku]] | [[Maksimalno dozvoljena koncentracija, doza i emisija štetnih materija]] | [[Rak (medicina)]] | [[Microsoft Development Center Serbia]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narudžbenica]] | [[Prva normalna forma]] | [[Kabl]] | [[Zdravstveni radnik]] | [[Treća normalna forma]] | [[Veleprodaja]] | [[Sociobiologija]] | [[Psihagogija]] | [[Polifonija]] | [[Skleroplastika]] | [[Službeni pasoš]] | [[Čvor (tvrtka)]] | [[Ulje (slikarstvo)]] | [[Trešnjevka]] | [[Toster]] | [[Ulično vježbanje]] | [[Stari Košutnjak]] | [[Žig]] | [[Rabat (trgovina)]] | [[Protestantski uspon]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Planina Uilica]] | [[Panični poremećaj]] | [[Oscillatoria]] | [[Norovirus]] | [[Al Aksa]] | [[Narativna medicina]] | [[Mršavljenje]] | [[Milovan Minja Prelević]] | [[Milan Marković Matthis]] | [[Mehatronika]] | [[Liverpulski klinički put za skrb o umirućemu]] | [[Kalanchoe beharensis]] | [[JPEG]] | [[Istopolne zajednice u Južnoafričkoj Republici]] | [[Filološki pregled]] | [[Downingov efekt]] | [[Dijalekatski uzorci]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Bogoslovija]] | [[Bogdan Denić]] | &lt;u&gt;[[Ani Radošević]]&lt;/u&gt; | [[42 (broj)]] | [[73 (broj)]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Aleksandar Hemon]] | [[Nefi]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Projekt [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]]}}

== [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] ==
&lt;small&gt;{{·}} [[Ebul Hasan Bekri]] {{·}} [[Ašik-paša]] {{·}} [[Imadadin Nasimi]] {{·}} [[Aşıkpaşazade]] {{·}} [[Latifi]] {{·}} [[Afitabi]] {{·}} [[Makami]] {{·}} [[Munirî]] {{·}} [[Isa Necati]] {{·}} [[Taşlıcalı Yahya]] {{·}} [[Ali Çelebi]] {{·}} [[Dukakinoğlu Ahmed]] {{·}} [[Aşık Çelebi]] {{·}} [[Baki (pisac)|Baki]] {{·}} [[Hubbi Hatun]] {{·}} [[Gelibolulu Mustafa Ali]] {{·}} [[Katip Çelebi]] {{·}} [[Mustafa Naima]] {{·}} [[Sari Mehmet Paša]] {{·}} [[Neşati]] {{·}} [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] {{·}} [[Ahmed Ibrahim Resmi]] {{·}} [[Fıtnat Hanım]] {{·}} [[Vartan–paša]] {{·}} [[Ibrahim Şinasi]] {{·}} [[Ahmet Mithat]] {{·}} [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] {{·}} [[Ömer Seyfettin]] {{·}} [[Ziya Gökalp]] {{·}} [[Halide Edib Adıvar]] {{·}} [[Huriye Öniz Baha]] {{·}} [[Reşat Nuri Güntekin]] {{·}} [[Ruşen Eşref Ünaydın]] {{·}} [[Nazım Hikmet]] {{·}} [[Sait Faik Abasıyanık]] {{·}} [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] {{·}} [[Orhan Kemal]] {{·}} [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] {{·}} [[Garip]] {{·}} [[Orhan Veli]] {{·}} [[Oktay Rifat]] {{·}} [[Melih Cevdet]] {{·}} [[Yusuf Atılgan]] {{·}} [[Vüs'at Orhan Bener]] {{·}} [[Yaşar Kemal]] {{·}} [[Attila İlhan]] {{·}} [[Fakir Baykurt]] {{·}} [[Adalet Ağaoğlu]] {{·}} [[Zülfü Livaneli]] {{·}} [[Feride Çiçekoğlu]] {{·}} [[Tarık Günersel]] {{·}} [[Murathan Mungan]] {{·}} [[Latife Tekin]] {{·}} [[Ayşe Sarısayın]] {{·}} [[Junus-paša]] {{·}} [[Dursun Fakih]] {{·}} [[Abdülcelil Levni]] {{·}} [[Joseph von Hammer-Purgstall]] {{·}} [[Çeşme]] {{·}} [[Merzifon]] {{·}} [[Fetihiye]] {{·}} [[Galata (Istanbul)|Galata]] {{·}} [[Anatolska ploča]] {{·}} [[Maslak]] {{·}} [[Levent]] {{·}} [[Bajazitova džamija]] {{·}} [[Edirnekapı]] {{·}} [[Yenikapı]] {{·}} [[Yedikule]] {{·}} [[Diyarbakırska tvrđava]] {{·}} [[Džamija Bajazita I.]] {{·}} [[Dolmabahçe Saraj]] {{·}} [[Zelena grobnica]] {{·}} [[Ataturkove reforme]] {{·}} [[Nahda]] {{·}} [[Anti-heroj]] {{·}} [[Makam]] {{·}} [[Mawize]] {{·}} [[Muraba]] {{·}} [[Nasib (književnost)|Nasib]] {{·}} [[Tuyugh]] {{·}} [[Katren]] {{·}} [[Tezkire]] {{·}}&lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Stariji članci}}
== Stariji članci ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt;[[1. proleterska udarna brigada]] | [[2. proleterska udarna brigada]] | [[ABA liga]] | [[Abasidski zamak]] | [[Adolf Hitler]] | [[Agnosticizam]] | {{Precrtano|[[Akito Arima]]}} | [[Alan Ford]] | [[Aleksandar Blok]] | [[Alkoholijada]] | [[Alsterci]] | [[Amfitrita]] | [[Antička Grčka]] | [[Antičke zemlje i države]] | [[Antički epovi]] | [[Antun Vrančić]] | [[Apostrofa]] | [[Arhijerejski namjesnik]] | [[Autauga County, Alabama]] | [[Bahaistički kalendar]] | [[Bahn It tornjevi]] | [[Baldwin County, Alabama]] | [[Batat]] | [[Biologija]] | [[Bitka na Čegru]] | [[Bogumili]] | [[Boško Buha]] | [[Crni blok]] | [[CSS]] | [[Dietilamid liserginske kiseline]] | [[Dijabetes]] | [[Diplomatski pasoš]] | [[Diploten]] | [[Discharge]] | [[Dobrotvorna akcija Darujmo reč]] | [[Donald Tusk]] | [[Dopredsjednik]] | [[Dragan Jankelić]] | [[Dražen Petrović]] | [[Drugi svjetski rat]] | [[Eduard Limonov]] | [[Ekologija]] | [[Eliptocitoza]] | [[Enciklopedija]] | [[Eneja]] | [[Feral Tribune]] | [[Ferdinandea]] | [[Francis Bacon]] | [[Gaj Sempronije Grakho]] | [[Gajo Petrović]] | [[Garfield]] | [[Geja]] | [[Gejza]] | [[Geologija]] | [[Geomehanika]] | [[Glaukom]] | [[Goli otok]] | [[Grokalizacija]] | [[Hanibal]] | [[Hemolitička anemija]] | [[Himzo Polovina]] | [[Holocenski kalendar]] | [[Hormoni]] | [[Hrvatska muslimanska demokratska stranka]] | [[Hrvatska pučka stranka (1919)]] | [[Hrvatski dalmatinski dom]] | [[Ilirski pravopis]] | [[Imanje Imcheonggak]] | [[Indianapolis Hoosiers (NL)]] | [[Indijski nacionalni kalendar]] | [[Informatika]] | [[Ivan Krilov]] | [[Ivan Krkač]] | [[Ivan Turgenjev]] | [[Javno glasanje]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Jorgos Seferis]] | [[Jovan Apostolović]] | [[Julije Cezar]] | [[Kalabaluk]] | [[Kapitalizacija]] | [[Kavitacija]] | [[Kijevska Rusija]] | [[Kiril Bosota]] | [[Kozjak (Kumanovo)]] | [[Krešimir I]] | [[Kvintesencija]] | [[Lech Kaczyński]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Light pen]] | [[Ljubljana]] | [[Ljudski rad]] | [[Manioka]] | [[Matematika]] | [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] | [[Mihail Gorbačov]] | [[Milan Spasić]] | [[Mirko Sandić]] | [[Mohamed ElBaradei]] | [[Mudrost gomile]]  | [[Nikola Vukčević]] | [[Nobelova nagrada za mir]] | [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo]] | [[Okružnica]] | [[Operacija Crno]] | [[Operacija Weiss]] | [[Pagoda Jotab-dong]] | [[Parlament]] | [[Pčinja]] | [[Pjongjanški metro]] | [[Pelen]] | [[Peršin]] | [[Pocahontas]] | [[Polinezijska mitologija]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Potsdamer Platz]] | [[Prirodan broj]] | [[Propaganda tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji]] | [[Ptice nebeske (TV serija)]] | [[Rastislav Mstislavić]] | [[Rimska književnost]] | [[Rimska ljubavna elegija]] | [[Rimska Republika]] | [[Rimska vojska]] | [[Safri Duo]] | [[Sarajevo]] | [[Sava Kovačević]] | [[Sekst Propercije]] | [[Sergej Mašera]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Skvotiranje]] | [[Službeni pasoš]] | [[SMS Viribus Unitis]] | [[Sobek]] | [[Sorbinil]] | [[Sveti Stefan Mađarski]] | [[Tiberije Sempronije Grakho]] | [[Tomislav (hrvatski kralj)]] | [[Tora! Tora! Tora!]] | [[Totalitarizam]] | [[Touchpad]] | [[Trackpoint]] | [[Transvestizam]] | [[Trpimir II]] | [[Tuga]] | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Ulysses S. Grant]] | [[Uskršnji ustanak]] | [[Vapnenac]] | [[Vladimir Bebić]] | [[Vladimir Perić Valter]] | [[Vuk Stefanović Karadžić]] | [[Wikipedia]] | [[Willy Brandt]] | [[Zlatibor (planina)]] | [[Рачунарство]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Aerodromi}}
&lt;small&gt;
== Opće teme ==
* [[Aerodrom]]i 
* [[Aerodromi u Sloveniji]]
* [[Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Aerodromi u Hrvatskoj]]
* [[Aerodromi u Srbiji]]
* [[Aerodromi u Crnoj Gori]]

== Zračne luke ==
* [[Cerklje ob Krki (aerodrom)|Cerklje/Brežice]]&lt;sup&gt;vojni&lt;/sup&gt;
* [[Aerodrom Željava|Željava/Bihać]]&lt;sup&gt;vojni&lt;/sup&gt;
* [[Zračno pristanište Čepin|Čepin/Osijek]]
* [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovnik (DBV)]]
* [[Zračno pristanište Lučko|Lučko/Zagreb]]&lt;sup&gt;vojni&lt;/sup&gt;
* [[Zračna luka Osijek|Osijek (OSI)]]
* [[Zračna luka Pula|Pula (PUY)]]
* [[Zračna luka Rijeka|Rijeka (RJK)]] 
* [[Zračna luka Split|Split (SPU)]]
* [[Zračna luka Zadar|Zadar (ZAD)]]
* [[Zračna luka Franjo Tuđman|Zagreb Franjo Tuđman (ZAG)]]
* [[Aerodrom Podgorica|Podgorica (TGD)]]
* [[Aerodrom Batajnica|Batajnica/Zemun]]&lt;sup&gt;vojni&lt;/sup&gt;
* [[Aerodrom Bojnik|Bojnik/Leskovac]]&lt;sup&gt;vojni&lt;/sup&gt;
* [[Aerodrom Bor|Bor]]
* [[Aerodrom Brege|Brege/Kraljevo]]
* [[Aerodrom Čenej|Čenej/Novi Sad (QND)]]
* [[Aerodrom Jugovićevo|Jugovićevo/Novi Sad]]&lt;sup&gt;vojni&lt;/sup&gt;
* [[Aerodrom Konstantin Veliki Niš|Niš Konstantin Veliki (INI)]]
* [[Aerodrom Leskovac|Leskovac (LES)]]
* [[Aerodrom Morava|Morava/Lađevci/Kraljevo (KVO)]]
* [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Beograd Nikola Tesla (BEG)]]
* [[Aerodrom Požarevac|Požarevac]]&lt;sup&gt;bivši&lt;/sup&gt;
* [[Aerodrom Priština|Priština (PRN)]]
* [[Aerodrom Progar|Progar/Surčin/Beograd (PGB)]]&lt;sup&gt;poljoprivredni&lt;/sup&gt; 
* [[Aerodrom Rosulje|Rosulje/Kruševac]]
* [[Aerodrom Sjenica|Sjenica/Užice (SJC)]]&lt;sup&gt;bivši&lt;/sup&gt;
* [[Aerodrom Smederevo|Smederevo]]
* [[Aerodrom Subotica|Bikovo/Subotica]]
* [[Aerodrom Valjevo|Divci/Valjevo (QWV)]]
* [[Aerodrom Vršac|Vršac]]
* [[Aerodrom Ponikve|Ponikve/Užice (UZC)]]
* [[Međunarodni aerodrom Skoplje|Skoplje (SKP)]]

== Novi članci ==
* [[Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana|Ljubljana Jože Pučnik (LJU)]]
* [[Aerodrom Maribor|Aerodrom Maribor Edvard Rusjan (MBX)]]
* [[Aerodrom Portorož|Portorož (POW)]]
* [[Aerodrom Brač|Bol/Brač (BWK)]]
* [[Aerodrom Mali Lošinj|Mali Lošinj (LSZ)]]
* [[Aerodrom Ajdovščina|Ajdovščina]]
* [[Aerodrom Sarajevo|Sarajevo (SJJ)]]
* [[Aerodrom Tuzla|Tuzla (TZL)]]
* [[Aerodrom Banja Luka|Banja Luka (BNX)]]
* [[Aerodrom Mostar|Mostar (OMO)]]
* [[Aerodrom Tivat|Tivat (TIV)]]
&lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Singapur}}
== Singapur ==
{{flagicon|Singapur}}&lt;small&gt; · '''[[Singapur]]''' · [[Otok Singapur]] · [[Malajski poluotok]] · [[Singapurski tjesnac]] · [[Šrividžaja]] · [[Temasek]] · [[Singapurski dolar]] · [[Pasoš Singapura]] · [[Himna Singapura]] · [[Historija Singapura]] · [[Simboli Singapura]] · [[Kultura Singapura]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Johorski Sultanat]] · [[Thomas Stamford Raffles]] · [[William Farquhar]] · [[Johor Bahru]] · [[Husein Šah od Johora]] · [[Bitka za Singapur (1942)]] · [[Bitka kod Sarimbuna]] · [[Rezervoar Sarimbun]] · [[Jusuf ibn Išak]] · [[Azijska finansijska kriza]] · [[Singapurski zapadni vodozahvat]] · [[Spisak singapurskih ostrva]] · [[Johor]] · [[Jurong]] · [[Pulau Tekong]] · [[Pulau Ubin]] · [[Sentosa]] · [[Bukit tima]] · [[Singapurska reka]] · [[Aerodrom Singapur]] · [[Četiri Azijska Tigra]] · [[Marina Saut]] · [[Singapurski festival hrane]] · [[Singapurska kuhinja]] · [[Spisak univerziteta u Singapuru]] · [[Dnevne novine u Singapuru]] · [[Singapurska književnost]] · [[LGBT prava u Singapuru]] · [[Autobuski transport u Singapuru]] · [[Singapurski metro]] · [[Singapurski auto-putevi]] · [[Singapurska luka]] · [[Kontejnerizacija]] · [[Kengurska ruta]] · [[Singapore Airlines]] · [[Marina Barrage]] · [[Edwin Thumboo]] · [[Tan Swie Hian]] · [[Kuo Pao Kun]] · [[Wang Gungwu]] · [[Goh Poh Seng]] · [[Catherine Lim]] · [[Amy Tan]] · [[Singapurska nagrada za književnost]] · [[Boey Kim Cheng]] · [[Chandran Nair]] · [[Singapurski sporazum (1819)]] · [[Fort Canning Hill]] · [[Bak kut teh]] · [[Chwee kueh]] · [[Umak od soje]] · [[Julia Nickson]] · [[Tharman Shanmugaratnam]] · [[Sellapan Ramanathan]] · [[Wee Kim Wee]] · [[Devan Nair]] · [[Benjamin Sheares]] · [[Ong Teng Cheong]] · [[Tony Tan]] · [[Halimah Yacob]] · [[Lee Hsien Loong]] · [[Lee Kuan Yew]] · [[Goh Chok Tong]] · [[Noor Aishah]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Chin Han]] · [[Fann Wong]] · [[Ross Butler]] · [[Louis Theroux]] · [[Parameswara]] · [[Ho Ching]] · [[Rajendra Chola I]] · [[Nagarakretagama]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Luka Keppel]] · [[Arheologija u Singapuru]] · [[Afonso de Albuquerque]] · [[Osnivanje modernog Singapura]] · [[John Crawfurd]] · [[Thian Hock Keng]] · [[Taufik Batisah]] · [[Stefanie Sun]] · [[JJ Lin]] · [[Mandopop]] · [[Kit Chan]] · [[Dick Lee]] · [[Tanya Chua]] · [[The Sam Willows]] · [[Liang Wern Fook]] · [[Gentle Bones]] · [[Adam Khoo]] · [[Jade Rasif]] · [[Saiful Idris]] · [[Xhin]] · [[Fudbalska reprezentacija Singapura]] · [[Halal Sol]] · [[Kaye]] · [[SWTLKR]] · [[Eddie Niguel]] · [[Joseph Prince]] · [[Vanessa-Mae]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Tila Tequila]] · [[Kygo]] · [[Joseph Schooling]] · [[Sim Wong Hoo]] · [[Fandi Ahmad]] · [[Sezairi]] · [[Jeremy Ng]] · [[Man N' Machine]] · [[Chan Soo Khian]] · [[Liu Kang (umjetnik)]] · [[Lim Tze Peng]] · [[Cheong Soo Pieng]] · [[Chen Wen Hsi]] · [[Tang Da Wu]] · [[Lee Wen]] · [[Li Chenyang]] · [[Andrew Loke]] · [[Gardens by the Bay]] · [[Marina Bay Sands]] · [[Sentosa]] · [[Singapurski botanički vrt]] · [[Kishore Mahbubani]] · [[Fauna Singapura]] · [[Javanski makaki]] · [[Javanski jezik]] · [[Malajski jezik]] · [[Jezici Singapura]] · [[Grb Singapura]] · [[Zastava Singapura]] · [[Male arhipelaške države u razvoju]] · [[Velika nagrada Singapura]] · [[Pasoš Singapura]] · [[.sg]] · &lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Latvija}}
== Latvija ==
{{flagicon|Letonija}}&lt;small&gt;
'''[[Latvija]]'''&lt;br/&gt;

[[Ādaži]] | [[Ainaži]] | [[Aizkraukle]] | [[Aizpute]] | [[Aknīste]] | [[Aloja]] | [[Alūksne]] | [[Ape]] | [[Auce]] | [[Baldone]] | [[Baloži]] | [[Balvi]] | [[Bauska]] | [[Brocēni]] | [[Cēsis]] | [[Cesvaine]] | [[Dagda (Latvija)|Dagda]] | [[Daugavpils]] | [[Dobele]] | [[Durbe]] | [[Grobiņa]] | [[Gulbene]] | [[Iecava]] | [[Ikšķile]] | [[Ilūkste]] | [[Jaunjelgava]] | [[Jēkabpils]] | [[Jelgava]] | [[Jūrmala]] | [[Kandava]] | [[Kārsava]] | [[Ķegums]] | [[Ķekava]] | [[Koknese]] | [[Krāslava]] | [[Kuldīga]] | [[Lielvārde]] | '''[[Liepāja]]''' | [[Līgatne]] | [[Limbaži]] | [[Līvāni]] | [[Lubāna]] | [[Ludza]] | [[Madona (Latvija)|Madona]] | [[Mārupe]] | [[Mazsalaca]] | [[Ogre]] | [[Olaine]] | [[Pāvilosta]] | [[Piltene]] | [[Pļaviņas]] | [[Preiļi]] | [[Priekule]] | [[Rēzekne]] | '''[[Riga]]''' | [[Rūjiena]] | [[Sabile]] | [[Salacgrīva]] | [[Salaspils]] | [[Saldus]] | [[Saulkrasti]] | [[Seda]] | [[Sigulda]] | [[Skrunda]] | [[Smiltene]] | [[Staicele]] | [[Stende]] | [[Strenči]] | [[Subate]] | [[Talsi]] | [[Tukums]] | [[Valdemārpils]] | [[Valka]] | [[Valmiera]] | [[Vangaži]] | [[Varakļāni]] | '''[[Ventspils]]''' | [[Viesīte]] | [[Viļaka]] | [[Viļāni]] | [[Zilupe]]&lt;br/&gt;

[[Fudbalska reprezentacija Latvije]] | [[Fudbalski savez Latvije]] | [[Skonto FC]] | [[FK Liepājas Metalurgs]] | [[FK Ventspils]] | [[FC Daugava]] | [[FK Liepāja]] | 
[[FK Spartaks Jūrmala]] | [[Riga FC]] | [[FK Rīgas Futbola skola]] | [[Valmiera FC]] | [[FK Auda]] | [[BFC Daugavpils]] | [[SC Grobiņas]] | [[FK Jelgava]] | [[FK Metta]] | [[FK Tukums 2000]]&lt;br/&gt;

[[Gauja]] | [[Zapadna Dvina]] | [[Venta]] | [[Ogre (rijeka)]] | [[Iecava (rijeka)]]&lt;br/&gt;

[[Latvijski jezik]] | [[Latvijci]] | [[Baltički narodi]] | [[Baltički jezici]] | [[Baltički put]] | '''[[Historija Latvije]]''' | [[Vidzema]] | [[Zemgalija]] | [[Latgalija]] | [[Selija]]&lt;br/&gt;

[[Grb Latvije]] | [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] (Narodna Republika Latvija) |  [[Grb Latvijske Sovjetske Socijalističke Republike]] | [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] | [[Vojvodstvo Livonija]] | [[Vojvodstvo Kurlandija i Semigalija (1918)]] | [[Švedska Livonija]] | [[Kurlandija]] | [[Livonci]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Rušenje trgovačkog centra Maxima u Rigi]] | [[Latvijska legija]] | [[Livonsko bratstvo mača]] | [[Latgalci]] | [[Okupacija baltičkih država]]&lt;br/&gt;

'''[[Aleksandrs Čaks]]''' | '''[[Aspazija (Elza Pliekšāne)|Aspazija]]''' | '''[[Gidon Kremer]]''' | '''[[Mark Rothko]]''' | '''[[Rainis]]''' | '''[[Vaira Vīķe-Freiberga]]''' | [[Alberts Bels]] | [[Aleksandra Beļcova]] | [[Anatolijs Gorbunovs]] | [[Andris Breže]] | [[Andris Nelsons]] | [[Artis Pabriks]] | [[Baiba Skride]] | [[Egils Levits]] | [[Ēriks Ešenvalds]] | '''[[Gunārs Astra]]''' | [[Ieva Iltnere]] | [[Imants Kalniņš]] | '''[[Imants Ziedonis]]''' | [[Inga Ābele]] | [[Ivars Godmanis]] | [[Jānis Čakste]] | [[Jānis Jaunsudrabiņš]] | [[Jānis Rozentāls]] | [[Johans Valters]] | [[Kārlis Ulmanis]] | [[Kristaps Ģelzis]] | [[Maija Kūle]] | [[Marģeris Zariņš]] | [[Mārtiņš Zīle]] | [[Miervaldis Polis]] | [[Nora Ikstena]] | [[Pauls Jurevičs]] | '''[[Pēteris Vasks]]''' | [[Raimonds Pauls]] | [[Romans Suta]] | [[Rūdolfs Blaumanis]] | [[Tālivaldis Ķeniņš]] | [[Teodors Celms]] | [[Valdis Dombrovskis]] | [[Vizma Belševica]] | [[Voldemārs Irbe]]&lt;br/&gt;

* Geografija
* Historija
* Klima
&lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Potrebni članci#1}}
== potrebni članci ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;small&gt; [[Barbora Krejčíková]] | [[Carlos Alcaraz]] | [[Izraelsko-palestinski sukob (2023)]] | [[Sukobi u Jeninu (2023)]] | [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)]] | [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu]] | [[Masakr u kibucu Kfar Aza]] | [[Masakr u Be'eriju]] | [[Humanizam u Njemačkoj]] | [[Magnusov efekt]] | [[Charles Simić]] | 
&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Fokus kvant.}}

{{collapse top|title= Potrebni članci#2}}
&lt;small&gt;
* [[Posebno:Tražene stranice]]
* [[Wikipedia:Pouzdani izvori|O izvorima]]
* [[Izvori]]

* [[Europska kolonizacija Amerike]]
* [[Plantažna ekonomija]]
* [[Indentura]]


* [[Pomoć:Kategorija‏‎]]

* '''[[Catholic Encyclopedia]]'''
* '''[[Dan]]'''
* '''[[Djeca u islamu]]'''
* '''[[Grad]]'''
* '''[[Hljeb]]'''
* '''[[Islamski grad‏‎]]'''
* '''[[Istanbul]]'''
* '''[[Klima]]'''
* '''[[Knjiga]]'''
* '''[[Kuća]]'''
* '''[[Litar]]'''
* '''[[Melodrama‏‎]]'''
* '''[[Nacionalna koalicija sirijskih revolucionarnih i opozicijskih snaga‏‎]]''' !!
* '''[[Navodnjavanje]]'''
* '''[[Novine]]'''
* '''[[Oblak]]'''
* '''[[Odjeća]]'''
* '''[[Paperback‏‎]]'''
* '''[[Pauk]]'''
* '''[[Plivanje]]'''
* '''[[Površinska svjetlost‏‎]]''' !!
* '''[[Premijer Irana]]‏'''‎
* '''[[Radijalna brzina‏‎‏‎]]''' !!
* '''[[Rat]]'''
* '''[[Riža]]'''!!
* '''{{precrtano|[[Rugby]]}}'''
* '''[[Ruska državna biblioteka‏‎‏‎]]'''
* '''[[Sky Publishing‏‎]]''' !!
* '''[[Spisak opština i popisnih oblasti Aljaske‏‎]]''' !!
* '''[[Spisak opština Portorika‏‎]]''' !!
* '''[[Staklo]]'''
* {{precrtano|'''[[Statistički ured Republike Slovenije‏‎]]'''}}
* '''[[Teorija skupova]]'''
* [[Abraham]]
* [[Adolfo Lopez Mateos, Jesús Carranza‏‎]]
* [[Ahemenidska arhitektura]]
* [[Aisin Gioro‏‎]]
* [[Aleksandar Zograf‏‎]]
* [[Alessandro Nesta]]
* [[Alfonso López Michelsen‏‎‏‎]]
* [[Anastasio Somoza DeBayle‏‎]]
* [[Anastasio Somoza García‏‎]]
* {{precrtano|[[Anne Hathaway (glumica)‏‎]]}}
* {{precrtano|[[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]]}}
* {{precrtano|[[Anne Hathaway]] – razvrstavanje}}
* [[Annie Ernaux‏‎]]
* [[Arthur Chung‏‎]]
* [[Arturo Illia‏‎‏‎]]
* [[Arvydas Sabonis‏‎]]
* [[ASEAN]]
* [[Automobilska industrija‏‎]]
* [[Bečka moderna‏‎]]
* [[Biblioteca Nacional de España]]
* [[Billy Cunningham‏‎‏‎]]
* [[Bjeloruska Wikipedija‏‎]]
* [[Blokada u zglobu‏‎]]
* [[Bol u vratu‏‎]]
* [[Borislav Stanković‏‎]]
* [[Botanika]]
* [[Branimir Bošnjak‏‎‏‎]]
* [[Budizam i homoseksualnost]]
* [[Bujidska arhitektura‏‎]]
* [[Canaan Banana‏]]
* [[Čanakja]]
* [[Car Fushimi‏‎]]
* [[Car Go-Daigo]]
* [[Car Konoe‏‎]]
* [[Car Reigen‏‎]]
* [[Car Takakura‏‎]]
* [[Carica Meishō‏‎‏‎]]
* [[Carl Spitteler]]
* [[Carl von Ossietzky]]
* [[Charles Messier]]
* [[Cheng Pu‏‎]]
* {{precrtano|[[Cirka]]}}
* [[Clarence Seedorf‏‎]]
* [[Commonwealth‏‎]]
* [[Courtney B. Vance]]
* [[Crveni krst (Beograd)‏‎]]
* [[Crvenka (Beograd)‏‎]]
* [[Daniel Passarella]]
* [[Darmičke religije‏‎]]
* [[David Hilbert]]
* [[David MacMillan‏‎‏‎]]
* [[Dési Bouterse‏‎‏‎]]
* [[Deva]]
* [[Diaskordium‏‎]]
* [[Dino Mustafić]]
* [[Dječja književnost‏‎]]
* [[Dobrun‏‎]]
* [[Domaće govedo]]
* [[Društvo]]
* [[Edgar Davids‏‎]]
* [[Edo Popović]]
* [[Edward Emerson Barnard‏‎]]
* [[Egipatska arapska Wikipedija]]
* [[Eileen Heckart‏‎]]
* [[Ekinči‏‎]] ??
* [[Elgin Baylor]]
* [[Ellis Clarke]]
* [[Élodie Bouchez]]
* [[Emilio Butragueño]]
* [[Emmanuelle Charpentier‏‎]]
* [[Emre Belözoğlu]]
* [[Enzo Francescoli]]
* [[Estelle Parsons]]
* [[Esteticizam‏‎‏‎]]
* [[Europa (film)‏‎‏‎]]
* [[Evita (film)‏‎]]
* [[Fatos Arapi‏‎]]
* [[Fatos Kongoli‏‎]]
* [[Fatos Lubonja]]
* [[Ferdinand IV‏‎]]
* [[Ferida Duraković‏‎]]
* [[Fernando Belaúnde Terry‏‎]]
* [[Filmografija Charlieja Chaplina‏‎]]
* {{precrtano|[[Filozofija prava‏‎]]}}
* [[Fran Walsh]]
* [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije]] / [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija‏‎]] / [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije‏‎]]
* [[Fudbalska reprezentacija Italije]] / Talijanska nogometna reprezentacija
* [[Fudbalska reprezentacija Srbije‏‎]]
* [[Gabriel París Gordillo‏‎]]
* [[Ganges]]
* [[Gaumont]]
* [[Gheorghe Hagi‏‎]]
* [[Giampiero Boniperti‏‎]]
* [[Gianni Rivera‏‎]]
* [[Giulio Natta‏‎]]
* [[Glodari]]
* [[Gradić Pejton‏‎]]
* [[Guillermo Rodríguez (političar)]]
* [[Gustavo Rojas Pinilla‏‎]]
* [[Harold Russell]]
* [[Harry Martinson]]
* [[Heinrich Louis d'Arrest]]
* [[Hernán Siles Zuazo]]‏‎ 
* [[Hideki Shirakawa‏‎]]
* [[Historija Španije (1975–)‏‎]]
* [[Homoseksualnost i hrišćanstvo‏‎]]
* [[Homoseksualnost i islam‏‎‏‎]]
* [[Hortência Marcari‏‎‏‎]]
* [[Hram u Uppsali]]
* [[Hronologija Drugog svetskog rata‏‎]]
* [[Hu (mitologija)‏‎]]
* [[Huang Gai‏‎]]
* [[Hugo Sánchez]]
* [[Igor Kusin‏‎]]
* [[Igor Štiks‏‎]]
* [[Igra]]
* [[Ilhanidska arhitektura‏‎]]
* [[Inception]]
* [[Indijska kinematografija‏‎]]
* [[Infracrveno zračenje]]
* [[Iranski urbanizam‏‎]]
* [[Irwin Winkler]]
* [[Iso Porović‏‎‏‎]]
* [[Istina]]
* [[Iván Zamorano‏‎]]
* [[Jacobo Arbenz Guzmán‏‎]] 
* [[James Watt]]
* [[Jan Ceulemans‏‎]]
* [[Jasna Šamić‏‎]]
* [[Jason Kidd‏‎]]
* [[Javaneska Wikipedija]]
* [[Javier Saviola‏‎]]
* [[Javier Zanetti‏‎‏‎]]
* [[Jay Chattaway‏‎]]
* [[Jean-Luc Picard‏‎]]
* [[Jean-Marie Pfaff‏‎]]
* [[Joe Mantegna]]
* [[Johan Neeskens]]
* [[Jonathan Pryce‏‎]]
* [[Jorge Pacheco Areco‏‎]]
* [[José Echegaray y Eizaguirre]]
* [[José María Velasco Ibarra]]‏‎ 
* [[Josip Baotić‏‎]]
* [[Juan de la Luz Enriquez, Jesús Carranza]]‏‎
* [[Juan María Bordaberry‏‎‏‎]]
* [[Juan Sebastián Verón‏‎]]
* [[Juan Velasco Alvarado‏‎]]
* [[Jugoslavenska kinematografija‏‎]] !!
* [[Julio María Sanguinetti‏‎‏‎]]
* [[Kadžarska arhitektura‏‎]]
* [[Kai Siegbahn‏‎]]
* [[Kanal (građevina)]]
* [[Karakterni glumac]]
* [[Karim-han Zand]]
* [[Karl Adolph Gjellerup]]
* [[Katastar‏‎]]
* {{precrtano|[[Kazaška Wikipedija‏‎]]}}
* [[Klajnova tabela‏‎‏‎]]
* [[Knjiga Tanga‏‎]]
* [[Književnost romantizma‏‎‏‎]]
* [[Kockanje]]
* [[Konfucijanizam i homoseksualnost]]
* [[Kraj Drugog svjetskog rata u Evropi]]
* [[Kraj Prvog svjetskog rata u Evropi‏‎]]
* [[Krstata džamija]]
* [[KulturNav]]
* [[Kulturni elementi budizma‏‎]]
* [[Kup Volpi‏‎]]
* [[La nación clandestina‏‎‏‎]]
* [[Larry McMurtry‏‎]]
* [[Laudanum]]
* [[LED display‏‎]]
* [[Léon Bourgeois]]
* [[Les Misérables (2012 film)‏‎]]
* [[Li Dian]]
* [[Liberalno kršćanstvo]]
* [[Lista Wikipedija‏‎]]
* [[Ljepota]]
* [[Ma Liang (Tri Kraljevstva)]]
* [[Malayalam Wikipedija]]
* [[Manhattan]]
* [[Manuel Prado y Ugarteche]]
* [[Marica Bodrožić‏‎‏‎]]
* [[Marriott Edgar‏‎]]
* [[Matematički dokaz]]
* [[Max von Laue]]
* [[Međunarodni institut za nesvrstane studije]]
* [[Mentalni automatizam]]
* [[Metorizam‏‎]]
* [[Michel Legrand]]
* [[Miklós Németh‏‎]]
* [[Mitologija istopolne ljubavi‏‎]]
* [[Mjerenje]]
* [[Moderni Japan‏‎‏‎]]
* [[Mongolska Wikipedija‏‎]]
* [[Moskovski filmski festival‏‎]]
* [[Muromachi period‏‎]]
* [[Nacionalni olimpijski komitet‏‎]]
* [[Nadežda Čačinovič‏‎‏‎]]
* [[Nagarđuna]]
* [[Nanni Moretti‏‎‏‎]]
* [[National Diet Library]]
* [[Nedostojnost‏‎]]
* [[Nedžad Ibrahimović‏‎‏‎]]
* [[Neil Jordan]]
* [[Neorealizam‏‎]]
* [[Nikolaj Jadrincev]] 
* [[Nílton Santos‏‎]]
* [[Njemački ratni zločini‏‎]]
* [[Norman Mailer‏‎]]
* [[Norveška operacija‏‎‏‎]]
* [[Nosna duplja‏‎‏‎]]
* [[Nuklearna fisija]]
* [[Numerička analiza]]
* [[Olja Savičević‏‎‏‎]]
* [[Omar Sívori]]
* [[Opsesija‏‎]]
* [[Orden za hrabrost‏‎]]
* [[Ordeni i medalje SFRJ‏‎]]
* [[Order of the British Empire‏‎]]
* [[Organizam (biologija)]]
* [[Ornela Vorpsi‏‎]]
* [[Oton III Vitelsbah]]‏‎
* [[Otto Stern]]
* [[Pacifički otoci‏]]‎
* [[Paolo Sorrentino‏‎‏‎]]
* [[Partska arhitektura‏‎]]
* [[Pasoš El Salvadora‏‎‏‎]]
* [[Pasoš Gibraltara‏‎‏‎]]
* [[Pasoš Libije‏‎]]
* [[Pasoš Maroka‏‎‏‎]]
* [[Pasoš Republike Kine‏‎‏‎]]
* [[Pathé‏‎‏‎]]
* [[Philip D'Antoni‏‎]]
* [[Ples]]
* [[Plin]]
* [[Plin]]
* [[Podravina‏‎]]
* [[Politička stranka]]
* [[Politički mandat‏‎]]
* [[Pomoć:IPA‏‎]] !!!
* [[Popis filmova temeljenih na stripovima Marvel Comics‏‎‏‎]]
* [[Popis nogometnih stadiona prema kapacitetu gledališta]]
* [[Povrće]]
* [[Pravosuđe‏‎‏‎]]
* [[Predestinacija u islamu]]
* [[Preliv‏‎]]
* [[Premijer Španije]]
* [[Psihomotorna usporenost‏‎]]
* [[Rada Iveković‏‎‏‎]]
* [[Rane budističke škole‏‎]]
* [[Rastko Močnik‏‎‏‎]]
* [[Reformirana crkva‏‎]]
* [[Richard Jenkins]]
* [[Riječka operacija‏‎]]
* [[Roberto Rivelino‏‎]]
* [[Robovlasništvo]]
* [[Roger Penrose]]
* [[Roman Simić‏‎‏‎]]
* [[Rombergov znak‏‎]]
* [[Rosemary Harris‏‎]]
* [[Roy Keane‏‎‏‎]]
* [[Rüştü Reçber]]
* [[Safavidska arhitektura‏‎]]
* [[Samora Machel‏]]‎
* [[Samuel Doe‏‎]]
* [[Sara Mekenzi‏‎]] / Sarah McKenzie
* [[Sasanidska arhitektura‏‎]]
* [[Saveznički ratni zločini‏‎]]
* [[Seldžučka arhitektura]]
* [[Senzorni deficit]]
* [[Sepp Maier]]
* [[Sima Hui]]
* [[Sinisa Malesevic‏‎]] ??
* [[Sirak]]
* [[Sirijsko hrišćanstvo‏‎]]
* [[Slog]]
* [[Srećko Horvat‏‎]]
* [[Stega‏‎]]
* [[Stephen Curry]]
* [[Steve Nash]]
* [[Studije roda]]
* [[Stvarnost]]
* [[Svetlana Slapšak‏‎]] !!
* [[Svjetski ocean‏‎]]
* [[Svjetski program za hranu‏‎]]
* [[Svjetsko mirovno vijeće‏‎]]
* [[Taoizam i homoseksualnost‏‎]]
* [[Taraškevica‏‎]]
* [[Tavla]]
* [[Televizija]]
* [[Temperatura]]
* [[Teorija impetusa]]
* [[Terorizam]]
* [[The Daily Telegraph‏‎]]
* [[The Full Monty‏‎]]
* [[Tijelo‏‎]] !!
* [[Timuridska arhitektura‏]]
* [[Toho‏‎‏‎]] / [[Tōhō]] / [[Tōhō (Fukuoka)]]
* [[Tomislav Jakić‏‎]]
* [[Univerzitet u Linköpingu]]
* [[Uwe Seeler]]
* [[Uzbečka Wikipedija‏‎]]
* [[Vaginizam‏‎‏‎]]
* [[Varja Đukić‏‎]]
* [[Vedrana Rudan‏‎‏‎]]
* [[Vicente Aleixandre]]
* [[Víctor Paz Estenssoro]]
* [[Vinçens Prennushi‏‎]]
* [[Vitalij Ginzburg]]
* [[Vlada]]
* [[Vladimir Veličković]]
* [[Vladislav Bajac‏‎‏‎]]
* [[Volker Schlöndorff‏‎‏‎]]
* [[Voz]]
* [[Vrijeme (fizika)]]
* [[Vučji čopor‏‎]]
* [[Wählergruppe‏‎]]
* [[Wes Unseld]]
* [[William R. Tolbert, Jr.‏‎]]
* [[Wim Wenders‏‎]]
* [[X-Men (filmska serija)‏‎]]
* [[Xu Chu‏‎]]
* [[Xu Shu‏‎]]
* [[Yahya Khan‏‎]]
* [[Yao Ming]]
* [[Zair]] !!
* [[Zakonska promena pola‏‎]]
* [[Žena]]
* [[Zlatni leopard‏‎]]
* [[Zuo Ci‏‎]]
* [[Zvonimir Jurić‏‎]]
* astronomija [[Mliječni put]]
* ekonomija [[Svjetska banka]]
* film [[Adult Film Database‏‎]]
* film [[Bong Jun-ho‏‎‏‎]]
* film [[Claude Lelouch]]
* film [[Ettore Scola‏‎‏‎]]
* film [[Federico Fellini]]
* film [[Federico Fellini]]
* film [[Filmska montaža‏‎‏‎]]
* film [[Filmski mjuzikl‏‎]]
* film [[Giuseppe Tornatore]]
* film [[Guillermo del Toro‏‎‏‎]]
* film [[Hanna Schygulla]]
* film [[Internet Adult Film Database]]
* film [[Rivista del Cinematografo]]
* film [[Spike Lee]]
* film [[The American Film Institute Catalog of Motion Pictures‏‎]]
* geografija '''[[Sredozemno more]]'''
* geografija [[Adrovići‏‎]]
* geografija [[Ande]]
* geografija [[Brajkovići (Foča)]]
* geografija [[Okrug Ansbah]]
* geografija [[Okrug Rendsburg-Ekernferde‏‎]]
* geografija [[Opština Višegrad]]
* geografija [[Ragusa‏‎‏‎]]
* geografija [[Šangaj (Batajnica)‏‎]]
* geografija [[Savezne države Brazila‏‎]]
* geografija [[Terazije (ulica u Beogradu)‏‎]]
* geografija [[Termoelektrana (Kakanj, BiH)]]
* historija '''[[Mongolski napadi na Europu]]'''
* historija '''[[Edo period‏‎]]''' !!
* historija [[Abas II‏]]
* historija [[Alfredo Stroessner]]
* historija [[Dinastija Ming]]
* historija [[Egipatska kronologija‏‎]]
* historija [[Elijas Samani‏‎]]
* historija [[Historija kršćanstva‏‎‏‎]]
* historija [[Kameno doba]]
* historija [[Logor Šabac‏‎]]
* historija [[Masud Gaznevi‏‎‏‎]]
* historija [[Mavdud Gaznevi‏‎]]
* historija [[Muhamed Gaznevi‏‎]]
* historija [[Muhamed Horasanski‏‎‏‎]]
* historija [[Muhamed I Horezmijski‏‎‏‎]]
* historija [[Muhamed I Safarid‏‎]]
* historija [[Muhamed II Horezmijski‏‎‏‎]]
* historija [[Patrijarh Agatangel Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Antim III Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Antim IV Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Antim V Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Antim VI Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Antim VII Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Atanasije V Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Dionisije V Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Evgenije II Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Fotije II Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Georgije V Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Georgije VI Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Georgije VII Carigradski‏‎]]
* historija {{precrtano|[[Patrijarh Gerasim III]]}}
* historija [[Patrijarh German IV Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh German V Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Jeremija IV Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Joakim II Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Joakim III Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Kiril VII Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Konstantije I Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Konstantije II Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Konstantin V Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Konstantin VI Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Krisant‏‎]]
* historija [[Patrijarh Maksim V Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Meletije II Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Meletije III Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Meletije IV Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Neofit VIII Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Prokopije Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Sofronije III Carigradski‏‎]]
* historija [[Patrijarh Vasilije III Carigradski]]
* historija [[Patrijarh Venijamin I Carigradski‏‎]]
* historija [[Revolucija Meiji]]
* historija [[Rosa Luxemburg]]
* historija [[Ruska revolucija]]
* historija [[Sulejman I Safavidski‏‎]]
* historija [[Sun Yat-sen]]
* historija [[Tahmasp II‏‎]]
* historija [[Ustanak u Sloveniji‏‎]]
* islam '''[[Islamska kultura‏‎]]'''
* islam '''[[Liberalni pokreti u islamu]]'''
* islam '''[[Politički aspekti islama]]'''
* islam [[Islamska eshatologija‏‎]]
* islam [[Žene u islamu‏‎]]
* jezik [[Bengalski jezik]]
* jezik [[Deklinacija]]
* jezik [[Ethnologue]]
* jezik [[Fonem]]
* jezik [[Gornjonjemački jezici]]
* jezik [[Gramatika]]
* jezik [[Grčko pismo]]
* jezik [[ISO 639-3]]
* jezik [[Istočnoskandinavski jezici]]
* jezik [[Japansko ime‏‎]]
* jezik [[Jean Gerson]]
* jezik [[Jezici SOV]]
* jezik [[Jezici SVO]]
* jezik [[Južni turkijski jezici]]
* jezik [[Kadri iz Pergama]]
* jezik [[Kineski jezik]]
* jezik [[Orhonske ploče]]
* jezik [[Rune (pismo)]]
* jezik [[Sintaktička tipologija jezika]]
* jezik [[Sjevernogermanski jezici]]
* jezik [[Srpsko-hrvatske psovke]]
* jezik [[Švedski alfabet]]
* jezik [[Tursko jezičko društvo]]
* jezik [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]]
* jezik [[William Smith (leksikograf)]]
* književnost '''''[[Annals of the Four Masters]]'''''
* književnost '''[[Eugenio Montale‏‎]]''' ***
* književnost [[Američka književnost]]
* književnost [[Barokna književnost]]
* književnost '''Bibliografija Williama Shakespearea'''
* književnost [[Camilo José Cela]]
* književnost [[Daria Finica]]
* književnost [[Derek Walcott‏‎]]
* književnost [[Erik Axel Karlfeldt‏‎]]
* književnost [[Genji Monogatari]]
* književnost [[Hafiz (pjesnik)]]
* književnost [[Hajim S. Davičo]]
* književnost [[Henrik Pontoppidan‏‎]]
* književnost [[Ivan Aralica]]
* književnost [[Juan Ramón Jiménez]]
* književnost [[Jure Franičević-Pločar]]
* književnost [[Jurica Pavičić]]
* književnost [[Kalidasa]]
* književnost [[Kasim Bikkulov]]
* književnost [[Književnost]]
* književnost [[Louise Glück]]
* književnost [[Mahabharata]]
* književnost [[Nelly Sachs‏‎]]
* književnost [[Odiseas Elitis‏‎]]
* književnost [[Olga Tokarczuk‏‎]]
* književnost [[Oskar Davičo]] 
* književnost [[Paul von Heyse‏‎]]
* književnost [[Peyami Safa]]
* književnost [[Poezija]]
* književnost [[Raheel Farooq]]
* književnost [[Romansa (žanr)]]
* književnost [[Rudolf Eucken]]
* književnost [[Seamus Heaney]]
* književnost [[Stefano Guarnieri]] (1425-1493) 
* književnost [[Tatjana Gromača‏‎]]
* književnost [[Teorija književnosti]]
* književnost [[The Calendar (roman)]]
* književnost [[Versifikacija]]
* književnost [[Wisława Szymborska‏‎]]
* književnost [[Władysław Reymont]]
* književnost1 [[Crnogorska književnost]]
* književnost1 [[Hrvatska književnost]]
* književnost1 [[Mađarska književnost]]
* književnost1 [[Makedonska književnost]]
* književnost1 [[Slovenska književnost]]
* književnost1 [[Srpska književnost]]
* košarka [[Tim Duncan‏‎]]
* medicina [[Alzheimerova bolest]]
* medicina [[Boja kose‏‎]]
* medicina [[Debelo crijevo]]
* medicina [[Duševna bolest]]
* medicina [[Gastroenteritis]]
* medicina [[Gojaznost]]
* medicina [[Hormon]]
* medicina [[Jetra]]
* medicina [[Menstruacija]]
* medicina [[Nos]]
* medicina [[Prehlada]]
* medicina [[Reproduktivni sistem]]
* medicina [[Respiratorni sistem]]
* medicina [[Srce]]
* medicina [[Stomatologija]]
* medicina [[Tanko crijevo]]
* medicina [[Upala pluća]]
* medicina [[Upala pluća]]
* medicina [[Vakcina]]
* medicina [[Zdravlje]]
* muzika [[Eurosong 2020.‏‎‏‎]]
* muzika [[Gustav Mahler]]
* muzika [[Louis Armstrong]]
* muzika [[Michael Jackson]]
* muzika [[Muzički izdavač]]
* nogomet [[Christian Vieri]]
* nogomet [[CONCACAF‏‎]]
* nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]]
* nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]]
* nogomet [[Hrvatski nogometni kup‏‎]]
* popisi '''[[Popis islamskih tekstova]]''' / [[Islamske svete knjige‏‎]]
* popisi [[Dinastija Nguyễn]]
* popisi [[Lista španskih vladara]] ** 
* popisi [[Popis careva Svetog rimskog carstva]] ** 
* popisi [[Popis japanskih monarha]] **
* popisi [[Popis koptskih pravoslavnih papa Aleksandrije]]
* popisi [[Popis kraljeva Kambodže]] ** 
* popisi {{precrtano|[[Popis kraljeva Portugala]]}} {{tick|13}} ** 
* popisi [[Popis mletačkih duždeva]] ** 
* popisi [[Popis monarha Koreje]] ** 
* popisi [[Popis papa Rimokatoličke crkve]] ** 
* popisi [[Popis vijetnamskih monarha]] ** 
* popisi [[Spisak hunskih vladara]] ** 
* popisi [[Spisak kineskih vladara]] ** 
* teorija [[Adventizam‏‎]]
* teorija [[Antropologija]]
* teorija [[Dijalektika]]
* teorija [[Duša]]
* teorija [[Epistemologija]]
* teorija [[Filozofija društvenih nauka‏‎]]
* teorija [[Filozofija obrazovanja‏‎]]
* teorija [[Komunistička država]]
* teorija [[Konfucije]]
* teorija [[Ludwig Wittgenstein]]
* teorija [[Martin Heidegger]]
* teorija [[Menoniti‏‎]]
* teorija [[Politeizam]]
* umjetnost [[Andy Warhol]]
* umjetnost [[Iranska umjetnost‏‎]]
* umjetnost [[Peter Paul Rubens]]
&lt;/small&gt;
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Regionalni projekti}}
== Regionalni projekti ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Mađarska
|&lt;small&gt;[[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | &lt;u&gt;[[Mađarska]]&lt;/u&gt; | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Kraljevina Ugarska]] (razv) [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Országház]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Popis gradova u Mađarskoj|Gradovi Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski parlament]] | [[Privreda Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska forinta]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Historija Mađarske]] | [[Debrecen]] | [[Szeged]] | [[Miskolc]] | [[Pečuh]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Budimpešta]] | [[Budim]] | [[Obuda]] | [[Budimska palača]] | [[Győr]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Nyíregyháza]] | [[Kecskemét]] | [[Komárom]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Siófok]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Balaton (jezero)|Balaton]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Székesfehérvár]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Szombathely]] | [[Szolnok]] | [[Sopron]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Eger]] | [[Kaposvár]] | [[Veszprém]] | [[Nagykanizsa]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Ranokršćanska nekropola Sopianae]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Hollókő]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Opatija Pannonhalma]] | [[Visegrád]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska revolucija 1848.]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Pasoš Mađarske]] &lt;/small&gt;
|-
!Danska
|&lt;small&gt; [[Saxo Grammaticus]] | [[Hans Tausen]] | [[Johannes Bugenhagen]] | [[Jørgen Sadolin]] | [[Anne Krabbe]] | [[Tycho Brahe]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Henrik Steffens]] | [[Jens Immanuel Baggesen]] | [[Charlotte Baden]] | [[Poul Martin Møller]] | [[Adam Oehleschläger]] | [[Johannes Carsten Hauch]] | [[Jørgen Jørgensen]] | [[Nikolai Frederik Severin Grundtvig]] | [[Harald Høffding]] | [[Søren Kierkegaard]] | [[Franziska Carlsen]] | [[Hans Christian Andersen]] | [[Jens Peter Jacobsen]] | [[Georg Brandes]] | [[Johannes Jørgensen]] | [[Kaj Munk]] | [[Gustav Wied]] | [[Henrik Pontoppidan]] | [[Jeppe Aakjær]] | [[Knud Hjortø]] | [[Herman Bang]] | [[Ivan Malinowski]] | [[Martin Andersen Nexø]] | [[Singrid Undset]] | [[Jens August Schade]] | [[Tom Kristensen (pisac)|Tom Kristensen]] | [[Karen Aabye]] | [[Anne Holm]] | [[Erik Amdrup]] | [[Edith Rode]] | [[Nis Petersen]] | [[Hans Kirk]] | [[Villy Sørensen]] | [[Otto Rung]] | [[Jacob Paludan]] | [[Johannes Wulff]] | [[Johannes Vilhelm Jensen]] | [[Tove Ditlevsen]] | [[Karl Gjellerup]] | [[Karen Blixen]] | [[Jytte Rex]] | [[Suzanne Brøgger]] | [[Elsebeth Egholm]] | [[Astrid Saalbach]] | [[Peer Hultberg]] | [[Peter Høeg]] | [[Lene Kaaberbøl]] | [[Naja Marie Aidt]] | [[Jonas Eika]] | [[Danski jezik]] | [[Bjørn Rasmussen]] | [[Kristian Bang Foss]] | [[Asta Olivia Nordenhof]] | [[Popis općina u Danskoj]] | &lt;u&gt;[[Danska književnost]]&lt;/u&gt; | [[:Kategorija:Danski pisci]] &lt;/small&gt;
|-
!Portugal
|&lt;small&gt;[[Portugalska renesansa]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Kraljevina Portugal]] | [[Grofovija Portugal]] | [[Estado Novo (Portugal)]] | [[Republika Portugal]] | [[Prva republika (Portugal)]] | [[Predsjednik Portugala]] | [[Portugalski jezik]] | [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] | [[Lisabon]] | [[Porto]] | [[Algarve]] | [[Faro]] | [[Aveiro]] | [[Lista gradova u Portugalu]] | [[Estoril]] | [[Lanzarote]] | [[Amadora]] | [[Beja (Portugal)|Beja]] | [[Belém (Lisabon)|Belém]] | [[Braga]] | [[Coimbra]] | [[Crato]] | [[Évora]] | [[Guimarães]] | [[Lagos (Portugal)|Lagos]] | [[Viseu]] | [[Silves, Portugal|Silves]] | [[Setúbal]] | [[Santarém (Portugal)|Santarém]] | [[Costa de Caparica]] | [[Portalegre]] | [[Fernando Pessoa]] | [[José Saramago]] | [[Luís de Camões]] | [[Sophia de Mello Breyner Andresen]] | [[Eça de Queiróz]] | [[Almeida Garrett]] | [[Camilo Castelo Branco]] | [[Vergílio Ferreira]] | [[António Lobo Antunes]] | [[Agustina Bessa-Luís]] | [[José Cardoso Pires]] | [[Miguel Torga]] | [[Herberto Helder]] | [[Gonçalo Manuel Tavares]] | [[Antero de Quental]] | [[Cesário Verde]] | [[Eugénio de Andrade]] | [[Francisco Sanches]] | [[António Vieira]] | [[Teixeira de Pascoaes]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Agostinho da Silva]] | [[Boaventura de Sousa Santos]] | [[José Luandino Vieira]] | [[António Vieira]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Luzijade]] | [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] | [[Cancioneiro da Vaticana]] | [[Cantiga]] | [[Pergaminho Sharrer]] | [[Fudbalska reprezentacija Portugala]] | [[FC Porto]] | [[S.L. Benfica]] | [[Sporting Clube de Portugal]] | [[Viagens na Minha Terra (Garrett, 1846)|Viagens na Minha Terra]] | [[Clube de Futebol Os Belenenses]] | [[Atlético Clube de Portugal]] | [[Grupo Desportivo Fabril do Barreiro]] | [[Associação Académica de Coimbra]] | [[Vitória Sport Clube]] | [[Vitória Futebol Clube]] | [[Boavista Futebol Clube]] | [[Futebol Clube Paços de Ferreira]] | [[Portugal – Sjeverna Koreja (FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.)]] | [[Os Magriços]] | [[Rui Costa]] | [[Eusébio]] | [[Bruno Fernandes]] | [[Luís Figo]] | [[Paulo Futre]] | [[Diogo Jota]] | [[José Mourinho]] | [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Cristiano Ronaldo]] | [[Bernardo Silva]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Fernando Gomes (1956-2022))|Fernando Gomes]] | [[Vasco da Gama]] | [[Pedro Álvares Cabral]] | [[Fernão Mendes Pinto]] | [[Duarte Barbosa]] | [[Tomé Pires]] | [[Fado]] | [[Pimba]] | [[Afonso I od Portugala|Afonso Henriques]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Henrik Moreplovac]] | [[Sebastião José de Carvalho e Melo|Markiz de Pombal]] | [[Dinis od Portugala]] | [[Almeida Júnior]] | [[Saudade]] | [[Bairro]] | [[Don (naslov)|Don]] | [[Degredado]] | [[Dum Diversas (1452)]] | [[Uh, vai morrer]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Amália Rodrigues]] | [[A casa da Mariquinhas]] | [[Mestiço]] | [[Opa (izraz)]] | [[Fajã]] | [[Jurubaça]] | [[Costa da Mina]] | [[Univerzitet u Coimbri]] | [[Nacionalna biblioteka Portugala]] | [[Painéis de São Vicente de Fora]] | [[Mosteiro dos Jerónimos]] | [[Mosteiro da Batalha]] | [[Palácio Nacional da Pena]] | [[Dvorac Guimarães]] | [[Ceuta]] | [[Sagres]] | [[Joaquim Pedro de Oliveira Martins]] | &lt;/small&gt;
|-
!Norveška
|&lt;small&gt;[[Norveški jezik]] | [[Spisak norveških kraljeva]] | [[Spisak predsednika vlade Norveške]] | [[Historija Norveške]] | [[Ekonomija Norveške]]  | [[Politika Norveške]] | [[Popis gradova u Norveškoj]] | [[Oslo]] | [[Alta]] | [[Bergen]] | [[Narvik]] | [[Oslo]] | [[Røros]] | [[Sarpsborg]] | [[Tønsberg]] | [[Tromsø]] | [[Trondheim]] | [[Vikersund]] | [[Stavanger]] | [[Drammen]] | [[Fredrikstad]] | [[Skien]] | [[Porsgrunn]] | [[Sandnes]] | [[Molde]] | [[Kongsberg]] | [[Halden]] | [[Kristiansand]] | [[Ålesund]] | [[Bodø]] | [[Hammerfest]] | '''[[Norveška književnost]]''' | [[Poetska eda]] | [[Poetska eda]] | [[Snorri Sturluson]] | [[Eyvindr skáldaspillir]] | [[Bragi Boddason]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] | [[Peder Claussøn Friis]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | '''[[Ludvig Holberg]]''' | [[Knud Knudsen (lingvist)|Knud Knudsen]] | &lt;u&gt;[[Ivar Aasen]]&lt;/u&gt; |  '''[[Henrik Ibsen]]''' | '''[[Alexander Kielland]]''' | '''[[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]]''' | &lt;u&gt;[[Henrik Wergeland]]&lt;/u&gt; | [[Johan Sebastian Welhaven]] | [[Sigbjørn Obstfelder]] | [[Jørgen Moe]] | [[Peter Andreas Munch]] | [[Nils Kjær]] | [[Emil Boyson]] | [[Gunnar Larsen]] | [[Haakon Bugge Mahrt]] | [[Rolf Stenersen]] | [[Edith Øberg]] | [[Arne Løchen]] | '''[[Bjørnstjerne Bjørnson]]''' | '''[[Knut Hamsun]]''' | [[Nordahl Grieg]] | '''[[Sigrid Undset]]''' | [[Arild Haaland]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Jo Nesbø]] | [[Karin Fossum]] | [[Jørn Lier Horst]] | [[Jon Hellesnes]] | [[Karl Ove Knausgård]] | [[Varg Vikernes]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ørsta]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Telemark]] | [[Norma ili Ljubav jednog političara]] | [[Ivanjska večer (Ibsen)|Ivanjska večer]] | [[Gospođa Inger iz Estrota]] | [[Gozba u Solhougu]] | [[Olaf Liljekrans]] | [[Junaci na Helgelandu]] | [[Hans Jæger]] | [[Komedija ljubavi (Ibsen)|Komedija ljubavi]] | [[Pretendenti na prijestolje (Ibsen)|Pretendenti na prijestolje]] | [[Brand (Ibsen)|Brand]] | [[Peer Gynt]] | [[Savez mladih (Ibsen)|Savez mladih]] | [[Cezar i Galilejci (Ibsen)|Cezar i Galilejci]] | [[Samfundets Støtter|Stupovi društva]] | [[Et dukkehjem|Kuća lutaka]] | [[Gengangere|Sablasti]] | [[En folkefiende|Neprijatelj naroda]] | [[Divlja patka (drama)|Divlja patka]] | [[Rosmersholm]] | [[Gospođa s mora (Ibsen)|Gospođa s mora]] | [[Hedda Gabler]] | [[Graditelj Solness]] | [[Mali Eyolf]] | [[John Gabriel Borkman]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[The Oxford Ibsen]] | [[Centar za Ibsenove studije]] | [[Ibsenove studije]] | [[Ibsenov muzej (Oslo)|Ibsenov muzej u Oslu]] | [[Park Peer Gynt|Park Peer Gynt u Oslu]] | [[Norveška Ibsenova nagrada]] | [[Međunarodna Ibsenova nagrada]] | [[Ibsenova godina]] | [[The Death of Little Ibsen|Drama ''The Death of Little Ibsen'']] | '''[[Georg Brandes]]''' | [[Kazališni direktor]] | [[Arne Garborg]] | [[Grimstad]] | [[Sigurd Ibsen]] | [[Arnulf Øverland]] | [[Olaf Bull]] | [[Johan Borgen]] | [[Kjartan Fløgstad]] | [[Herbjørg Wassmo]] | [[Dag Solstad]] | [[Øystein Lønn]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Lars Saabye Christensen]] | [[Per Petterson]] | [[Jon Fosse]] | [[Merethe Lindstrøm]] | [[Joen Bille]] | [[Jørgen Haave]] | [[Tarjei Vesaas]] | [[Finn Carling]] | [[Tancred Ibsen]] | [[Irene Ibsen Bille]] | [[Carl Frode Tiller]] | [[Gunstein Bakke]] | [[Ida Hegazi Høyer]] | [[Maria Navarro Skaranger]] | [[:Kategorija:Norveška književnost]]&lt;/small&gt;
|-
!ili još o starogermanskim stvarima
|&lt;small&gt; [[Edda]] | [[Prozna Edda]] | [[Poetska Edda]] | [[Dvergatal]] | [[Völuspá]] | [[Gesta Danorum]] | [[Hildebrandslied]] | [[Nibelungenlied]] | [[Heliand]] | [[Agnete og Havmanden]] | [[Muspilli]] | [[Draumkvedet]] | [[Zec i jež]] | [[Stari saski krsni zavjet]] | [[Dēor]] | [[Beowulf]] | [[Judita (Nowell Codex)|Judita]] | [[Sæcc Mǣldūnes]] | [[Sæcc Brunnanburh]] | [[Gotička Biblija]] | [[Merseburger Zaubersprüche]] | [[Wessobrunner Gebet]] | [[Negovski šljem]] | [[Islandske sage]]&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;7&quot; |Slovenija
|&lt;small&gt;[[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Historija Slovenije]] | [[Kronologija historije Slovenije]] | [[Gospodarstvo Slovenije]] |&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Laibach]] | [[Neue Slowenische Kunst]] |&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;'''[[Slovenija]]''' | [[Triglav (vrh)|Triglav]] | [[Ljubljana]] | [[Maribor]] | [[Koper]] | [[Celje]] | [[Ptuj]] | [[Nova Gorica]] | [[Škofja Loka]] | [[Murska Sobota]] | [[Novo Mesto]] | [[Jesenice]] &lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Socijalistička Republika Slovenija]] | [[Komunistička partija Slovenije]] (KPS/ZKS) | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Predsjednik Slovenije]] | [[Predsednici Vlade Slovenije]] | [[Ustav Republike Slovenije]]&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Janez Bleiweis]] | [[Lovro Toman]] | [[Etbin Henrik Costa]] | [[Mladoslovenci]] | [[Fran Levstik]] | [[Fran Šuklje]] | [[Janko Kersnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Ivan Tavčar]] | [[Anton Mahnič]] | [[Josip Vošnjak]] | [[Valentin Zarnik]] | [[Ivan Šušteršič]] | [[Evgen Lampe]] | [[Janez Evangelist Krek]] | [[Karel Klun]] | [[Anton Korošec]] | [[Marko Natlačen]] | [[Andrej Gosar]] | [[Izidor Cankar]] | [[Fran Kulovec]] | [[Franc Snoj]] | [[Juro Adlešič]] | [[Ivan Ahčin]] | [[Miloš Stare]] | [[Ciril Žebot]] | [[Engelbert Besednjak]] | [[Janko Kralj]] | [[Virgil Šček]] | [[Albert Rejec]] | [[Danilo Zelen]] | [[Zorko Jelinčič]] | [[Josip Vilfan]] | [[Lavo Čermelj]] | [[Klement Jug]] | [[Leon Rupnik]] | [[Vuk Rupnik]] | [[Ernest Peterlin]] | [[Gregorij Rožman]] | [[Odilo Globočnik]] | &lt;small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Josip Petrič]] | [[Angela Vode]] | [[Anton Štebi]] | [[Marcel Žorga (političar)|Marcel Žorga]] | [[Jakob Žorga]] | [[Lovro Klemenčič]] | [[Vladislav Fabjančič]] | [[Ciril Štukelj]] | [[Ivan Makuc]] | [[Aleksander Kobler]] | [[Mirko Košir]] | [[Vencelj Perko]] | [[Oskar Kovačič]] | [[Franc Leskošek]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Boris Kidrič]] | [[Mitja Ribičič]] | [[Miha Marinko]] | [[Albert Jakopič]] | [[Boris Kraigher]] | [[Sergej Kraigher]] | [[Ivan Maček]] | [[Prežihov Voranc]] | [[Dragotin Gustinčič]] | [[Stane Kavčič]] | [[Ivan Regent]] | [[Aleš Bebler]] | [[Dušan Kermavner]] | [[Dušan Pirjevec]] | [[Franc Popit]] | [[Stane Dolanc]] | [[Milan Kučan]] | [[Ciril Ribičič]] |&lt;/small&gt;
|-
|&lt;small&gt;[[Demokratska opozicija Slovenije|DEMOS]] | [[Afera JBTZ]] | [[Janez Janša]] | [[France Bučar]] | [[Marjan Podobnik]]  | [[Dimitrij Rupel]] | [[Jože Pučnik]] | [[Igor Bavčar]] | [[Alojz Peterle]] | [[Janez Drnovšek]] | [[Andrej Bajuk]] | [[Anton Rop]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Gradovi}}
==Gradovi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;2&quot; |'''Gradovi bivše Jugoslavije'''
|+
! &lt;small&gt;[[Slovenija]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;'''[[Ljubljana]]''' {{tick|13}} | '''[[Maribor]]''' | '''[[Koper]]''' | '''[[Celje]]''' | [[Kranj]] | [[Novo Mesto]] | [[Ptuj]] | [[Velenje]] | [[Jesenice (općina)|Jesenice]] | &lt;/small&gt;

|+
! &lt;small&gt;[[Hrvatska]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;'''[[Zagreb]]''' | '''[[Split]]''' | '''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]''' | '''[[Osijek]]''' | '''[[Zadar]]''' | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Velika Gorica]] | [[Karlovac]] | [[Pula]] | [[Sisak]] | '''[[Šibenik]]''' {{tick|13}} | [[Varaždin]] | '''[[Dubrovnik]]''' | [[Bjelovar]] | [[Ogulin]] | [[Vinkovci]] | [[Kaštela]] | [[Samobor]] | [[Vukovar]] | [[Čakovec]] | [[Đakovo]] | [[Virovitica]] | [[Omiš]] | [[Vis (otok)|Vis]] | [[Pelješac]] | [[Makarska]] | [[Ploče]] | [[Cavtat]] | [[Stari Grad (Hvar)|Stari Grad]] | [[Trogir]] | [[Skradin]] | [[Drniš]] | [[Knin]] | [[Sinj]] | [[Biograd na Moru|Biograd]] | [[Benkovac]] | [[Starigrad (općina)|Starigrad]] | [[Gospić]] | [[Slunj]] | [[Senj]] | [[Novi Vinodolski]] | [[Crikvenica]] | [[Pazin]] | [[Opatija]] | [[Umag]] | [[Rovinj]] | [[Bjelovar]] | [[Čazma]] | [[Kutina]] | [[Glina]] | [[Petrinja]] | [[Gračac]] | [[Daruvar]] | [[Našice]] | [[Beli Manastir]] | &lt;/small&gt;

|+
! &lt;small&gt;[[Bosna i Hercegovina]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; '''[[Sarajevo]]''' ([[Vrhbosna]]) |  '''[[Banja Luka]]''' | '''[[Tuzla]]''' | '''[[Zenica]]''' | '''[[Bijeljina]]''' | '''[[Mostar]]''' | '''[[Prijedor]]''' | '''[[Brčko]]''' | [[Cazin]] | [[Doboj]] | [[Zvornik]] | [[Živinice]] | '''[[Bihać]]''' | '''[[Travnik]]''' i [[Novi Travnik]] | [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] i [[Stara Gradiška]] i [[Jasenovac]] | [[Gračanica]] | [[Sanski Most]] | [[Lukavac]] | [[Tešanj]] | [[Velika Kladuša]] | [[Srebrenik]] | [[Teslić]] | [[Gradačac]] | [[Visoko]] | [[Zavidovići]] | [[Kakanj]] | [[Prnjavor]] | '''[[Livno]]''' | [[Laktaši]] | [[Kalesija]] | '''[[Bugojno]]''' | '''[[Tomislavgrad]]''' | [[Žepče]] | '''[[Trebinje]]''' | '''[[Jajce]]''' | [[Derventa]] | [[Široki Brijeg]] | [[Bosanska Krupa]] | [[Vogošća]] | [[Modriča]] | [[Konjic]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Pale]] | [[Goražde]] | [[Foča]] | [[Neum]] | [[Drvar]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Gacko]] | '''[[Vitez]]''' | [[Međugorje]] | [[Kotor Varoš]] | '''[[Stolac]]''' | [[Srebrenica]] | [[Ključ]] | [[Maglaj]] | [[Kostajnica (Republika Srpska)|Kostajnica]] i [[Hrvatska Kostajnica]] | [[Glamoč]] | '''[[Novi Grad (Republika Srpska)|Novi Grad]]''' | '''[[Prozor (BiH)|Prozor]]''' | [[Uskoplje]] | '''[[Višegrad]]''' | [[Čitluk (Bosna i Hercegovina)|Čitluk]] | [[Busovača]] | [[Kupres]] | [[Vareš]] | [[Čapljina]] | [[Nevesinje]] | [[Bileća]] | [[Orašje]] | [[Šamac]] | [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] | &lt;/small&gt;

|+
! &lt;small&gt;[[Srbija]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; '''[[Beograd]]''' | '''[[Zemun]]''' | '''[[Novi Beograd]]''' {{tick|13}} | [[Opština Voždovac|Voždovac]] | [[Opština Čukarica|Čukarica]] | [[Opština Palilula (Beograd)|Palilula]] | [[Pančevo]] | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | '''[[Niš]]''' | '''[[Kragujevac]]''' | [[Leskovac]] | [[Subotica]] | [[Kruševac]] | [[Kraljevo]] | [[Zrenjanin]] | [[Šabac]] | [[Čačak]] | [[Novi Pazar]] | [[Valjevo]] | '''[[Stari Ras]]''' | [[Sombor]] | [[Vranje]] | [[Loznica]] | '''[[Sremska Mitrovica]]''' | '''[[Smederevo]]''' | '''[[Užice]]''' | '''[[Požarevac]]''' | [[Jagodina]] | [[Stara Pazova]] | [[Zaječar]] | [[Kikinda]] | [[Pirot]] | [[Bačka Palanka]] | [[Đerdapska klisura]], [[Đerdapsko jezero]], [[Nacionalni park Đerdap]] | [[Ruma]] | [[Paraćin]] | [[Vršac]] | [[Smederevska Palanka]] | [[Aleksinac]] | [[Bor]] | [[Inđija]] | [[Aranđelovac]] | [[Prokuplje]] | [[Gornji Milanovac]] | [[Kula]] | [[Trstenik]] | [[Velika Plana]] | [[Bečej]] | [[Negotin]] | [[Preševo]] | [[Šid]] | [[Kladovo]] | [[Davidovac]] | [[Tutin]] | [[Bajina Bašta]] | &lt;/small&gt;

|+
! &lt;small&gt;[[Kosovo]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; '''[[Priština|Prishtinë]]''' | '''[[Prizren]]''' | [[Gnjilane|Gjilanë]] | [[Peć|Pejë]] | [[Kosovska Mitrovica|Mitrovicë]] | [[Uroševac|Ferizaj]] | [[Đakovica|Gjakovë]] | [[Vučitrn|Vushtrri]] | [[Podujevo|Besianë]] | [[Kosovo Polje|Fushë Kosovë]] | [[Orahovac|Rahovec]] | [[Suva Reka|Therandë]] | &lt;/small&gt;

|+
! &lt;small&gt;[[Crna Gora]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; [[Podgorica]] | [[Nikšić]] | [[Herceg Novi]] | [[Pljevlja]] | [[Bar]] | [[Bijelo Polje]] | [[Cetinje]] | [[Budva]] | [[Kotor]] | [[Berane]] | [[Ulcinj]] | [[Tivat]] | [[Rožaje]] | &lt;/small&gt;

|+
! &lt;small&gt;[[Sjeverna Makedonija]]&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; [[Skopje]] | [[Bitola]] | [[Kumanovo]] | [[Prilep]] | [[Tetovo]] | [[Veles]] | [[Štip]] | [[Ohrid]] | [[Gostivar]] | [[Strumica]] | [[Kavadarci]] | [[Kočani]] | [[Kičevo]] | [[Struga]] | [[Radoviš]] | [[Gevgelija]] | [[Debar]] | [[Kriva Palanka]] | [[Demir Kapija]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

==Fudbal==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;2&quot; |Fudbal
|+
| &lt;small&gt; [[Adebayo Akinfenwa]] | [[Alexi Lalas]] | [[Al Saadi Gheddafi]] | [[Álvaro Recoba]] | [[Carlo Parola]] | [[Carsten Jancker]] | [[Ciriaco Sforza]] | [[Dario Smoje]] | [[Denílson (fudbaler, 1977)|Denílson]] | [[Dimitri Payet]] | [[Edmundo]] | [[Eneas De Camargo]] | [[Enzo Francescoli]] | [[François Zahoui]] | [[Garrincha]] | [[George Best]] | [[Gheorghe Hagi]] | [[Harvey Delano Esajas]] | [[Hatem Ben Arfa]] | [[Henrikh Mkhitaryan]] | [[Hidetoshi Nakata]] | [[Hristo Stoičkov]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[John Carew]] | [[José Luis Chilavert]] | [[Josè Perdomo]] | [[Josef Bican]] | [[Kazuyoshi Miura]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Lajos Detari]] | [[Luther Blissett]] | [[Mágico González]] | [[Mario Corso]] | [[Ming-Yu Ma]] | [[Nicolas Anelka]] | [[Omar Sívori]] | [[Pajtim Kasami]] | [[Papa Bouba Diop]] | [[Patrick Paauwe]] | [[Paul Gascoigne]] | [[Peter Crouch]] | [[Rabah Madjer]] | [[Renato Gaúcho]] | [[René Higuita]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Robert Špehar]] | [[Robin Friday]] | [[Rogério Ceni]] | [[Sócrates]] | [[Søren Skov]] | [[Sunday Oliseh]] | [[Taribo West]] | [[Taribo West]] | [[Ümit Davala]] | [[Valdir Pereira Didi|Didi]] | [[Vampeta]] | [[Vikash Dhorasoo]] | [[Vito Chimenti]] | [[Youri Djorkaeff]] | [[Romário]] | [[Ferenc Puskás]] | [[Jimmy Jones (fudbaler, 1928-2014)|Jimmy Jones]] | [[Gerd Müller]] | [[Joe Bambrick]] | [[Abe Lenstra]] | [[Eusébio]] | [[Johan Cruijff]] | [[Glenn Ferguson]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Uwe Seeler]] | [[Jimmy McGrory]] | [[Alfredo Di Stéfano]] | [[György Sárosi]] | [[Roberto Dinamite]] | [[Hugo Sánchez]] | [[Imre Schlosser]] | [[Franz Binder]] | [[Juninho Pernambucano]] | [[Utakmica smrti]] | [[Makar Gončarenko]] | [[Jean-Marc Bosman]] | [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | [[FK Harkiv]] | [[FK Mariupolj]] | [[FK Metalurg Donjeck]] | [[PFK Metalurg Zaporižžja]] | [[Metalist Harkiv]] | [[FK Sloboda Novi Grad]] | [[HŠK Zrinjski]] | [[HNK Rijeka]] | [[FK Lovćen]] | [[FK Bačka 1901]] | [[ND Ilirija 1911]] | [[FK Ljuboten]] | [[Budapesti TC]] | [[Royal Antwerp F.C.]] | [[Kjøbenhavns Boldklub]] | [[Académica de Coimbra (fudbal)|Académica de Coimbra]] | [[FK Honvéd Budimpešta]] | [[Ferencvárosi TC]] | [[FC St. Pauli]] | [[Corinthian F.C. London]] | [[Sport Club Corinthians Paulista]] | [[Sociedade Esportiva Palmeiras]] | [[Club Esportiu Júpiter]] | [[Genoa CFC|Genoa]] | [[Sheffield Wednesday F.C.]] | [[Recreativo de Huelva]] | [[FC Basel]] | &lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Afrika}}
==Afrika==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;2&quot; |Afrika
|+
| &lt;small&gt; [[Afrika]] | [[Afrički kup nacija]] | [[Afrički kup nacija 1978.]] | [[Fudbalska reprezentacija Benina]] | [[Fudbalska reprezentacija Gane]] | [[Fudbalska reprezentacija Egipta]] | [[Fudbalska reprezentacija Etiopije]] | [[Fudbalska reprezentacija Tunisa]] | [[Fudbalska reprezentacija Sudana]] | [[Fudbalska reprezentacija Gabona]] | [[Fudbalska reprezentacija Kameruna]] | [[Fudbalska reprezentacija Nigerije]] | [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti]] | [[Fudbalska reprezentacija Alžira]] | [[Fudbalska reprezentacija Maroka]] | [[Fudbalska reprezentacija Južne Afrike]] | [[Fudbalska reprezentacija Zambije]] | [[Fudbalska reprezentacija Senegala]] | [[Fudbalska reprezentacija Togoa]] | [[Fudbalska reprezentacija Angole]] | [[CAF Liga prvaka]] | [[Oryx Douala]] | [[Tout Puissant Mazembe]] | [[Stade d'Abidjan]] | [[Asante Kotoko SC]] | [[AS Vita Club]] | [[CA Renaissance Aiglon Brazzaville]] | [[Hafia FC]] | [[Canon Sportif de Yaoundé]] | [[Al-Ahly SC (Egipat)|Al-Ahly]] | [[Zamalek SC]] | [[Espérance Sportive de Tunis]] | [[Wydad AC]] | [[Raja Club Athletic]] | [[JS Kabylie]] | [[ES Sétif]] | [[Enyimba International FC]] | [[Accra Hearts of Oak SC]] | [[Étoile Sportive du Sahel]] | [[Mamelodi Sundowns FC]] | [[Eusébio]] | [[Salif Keïta]] | [[Pierre-Emerick Aubameyang]] | [[Stephen Appiah]] | [[Mario Balotelli]] | [[Jérôme Boateng]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Marcel Desailly]] | [[Emmanuel Frimpong]] | [[Samuel Kuffour]] | [[Sulley Muntari]] | [[Iñaki Williams]] | [[Tony Yeboah]] | [[Wilfried Bony]] | [[Didier Drogba]] | [[Gervinho]] | [[Abedi Pele]] | [[Michael Essien]] | [[Demba Ba]] | [[Ibrahim Ba]] | [[George Weah]] | [[Celestine Babayaro]] | [[Samuel Eto'o]] | [[Salomon Kalou]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[Yaya Touré]] | [[Geremi Njitap]] | [[Sadio Mané]] | [[Théophile Abega]] | [[N'Golo Kanté]] | [[Kylian Mbappé]] | [[Paul Pogba]] | [[Donald-Olivier Sié]] | [[Thabang Filix]] | [[Arthur Wharton]] | [[Andrew Watson (1856-1921)|Andrew Watson]] | [[Dimitri Mbuyu]] | [[Raoul Diagne]] | [[Erwin Kostedde]] | [[Chris Hughton]] | [[John Carew]] | [[Emmanuel Olisadebe]] | [[Guilherme Espírito Santo]] | [[Miguel Montuori]] | [[Jeff Whitley]] | [[Vahap Özaltay]] | [[Thomas Sowunmi]] | [[Baruch Dego]] | [[Lilian Thuram]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Thomas N'Kono]] | [[Roger Milla]] | [[Emmanuel Amunike]] | [[Yakubu Aiyegbeni]] | [[Manuel Akanji]] | [[Gilberto (angolski fudbaler)]] | [[Akwá]] | [[Jean Tigana]] | [[Vincent Aboubakar]] | [[Benedict McCarthy]] | [[Hossam Hassan]] | [[Mulamba Ndaye]] | [[Laurent Pokou]] | [[Kalusha Bwalya]] | [[Manucho]] | [[Joël Tiéhi]] | [[Rashidi Yekini]] | [[Jean-Charles Castelletto]] | [[Mathias Chago]] | [[Breel Embolo]] | [[Patrick M'Boma]] | [[Samuel Umtiti]] | [[Lamine Diarra]] | [[Patrice Evra]] | [[Kalidou Koulibaly]] | [[M'Baye Niang]] | [[Patrick Vieira]] | [[Armand Traoré]] | [[Kossi Agassa]] | [[Alaixys Romao]] | [[Nwankwo Kanu]] | [[Victor Ikpeba]] | [[Rabah Madjer]] | [[Patrick Mboma]] | [[Francileudo Santos]] | [[El Hadji Diouf]] | [[Frédéric Kanouté]] | [[Riyad Mahrez]] | [[Mengistu Worku]] | [[Mohamed Salah]] | [[Victor Osimhen]] | [[Ademola Lookman]] | [[Liberija]] | [[Nigerija]] | [[Mauricijus]] | [[Sejšeli]] | [[Alžir]] | [[Botswana]] | [[Sudan]] | [[Kenija]] | [[Niger]] | [[Mauritanija]] | [[Južnoafrička Republika]] | [[Burundi]] | [[Somalija]] | [[Centralnoafrička Republika]] | [[Čad]] | [[Republika Kongo]] | [[Demokratska Republika Kongo]] | [[Kongo (rijeka)]] | [[Zambija]] | [[Angola]] | [[Tanzanija]] | [[Libija]] | [[Benin]] | [[Burkina Faso]] | [[Gabon]] | [[Gambija]] | [[Esvatini]] | [[Džibuti]] | [[Bakongo]] | [[Bamana]] | [[Bambara jezik]] | [[Porto-Novo]] | [[Jezici Afrike]] | [[Fela Kuti]] | [[Femi Kuti]] | [[Afrobeat]] | [[Angélique Kidjo]] | [[Miriam Makeba]] | [[Panafrikanizam]] | [[Négritude]] | [[Aimé Césaire]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Paulette Nardal]] | [[Jane Nardal]] | [[Jacques Rabemananjara]] | [[Léon-Gontran Damas]] | [[Guy Tirolien]] | [[Birago Diop]] | [[René Depestre]] | [[Antikolonijalizam]] | [[Historija kolonijalizma u Africi]] | [[Atlantska trgovina robljem]] | [[Dekolonizacija Afrike]] | [[Moamer Gadafi]] | [[Arapski socijalizam]] | [[Michel Aflak]] | [[Albert Camus]] | [[Karen Blixen]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Homi Bhabha]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Albert Memmi]] | [[Declan Kiberd]] | [[Gayatri Spivak]] | [[Bill Ashcroft]] | [[Ngugi wa Thiong'o]] | [[Frantz Fanon]] | [[Abdulrazak Gurnah]] | [[Kinshasa]] | [[Lagos]] | [[Haile Selassie]] | [[Kairo]] | [[Giza]] | [[Luanda]] | [[Dar es Salaam]] | [[Khartoum]] | [[Johannesburg]] | [[Abidjan]] | [[Aleksandrija]] | [[Addis Ababa]] | [[Nairobi]] | [[Cape Town]] | [[Madagaskar]] | [[Yaoundé]] | [[Kano]] | [[Gradska općina Ekurhuleni|Ekurhuleni]] | [[Durban]] | [[Douala]] | [[Casablanca]] | [[Ibadan]] | [[Abuja]] | [[Antananarivo]] | [[Kampala]] | [[Kumasi]] | [[Dakar]] | [[Port Harcourt]] | [[Ouagadougou]] | [[Lusaka]] | [[Alžir (grad)]] | [[Bamako]] | [[Omdurman]] | [[Mbuji-Mayi]] | [[Pretoria]] | [[Lubumbashi]] | [[Accra]] | [[Brazzaville]] | [[Tunis (grad)]] | [[Conakry]] | [[Rabat]] | [[Lomé]] | [[Benin City]] | [[Matola]] | [[Monrovia]] | [[Kananga]] | [[Harare]] | [[Onitsha]] | [[N'Djamena]] | [[Nouakchott]] | [[Mombasa]] | [[Mogadishu]]* | [[Mendefera]]* | [[Bengazi]]*  | [[Asuan]]* | [[Zeila]]* | [[Tanger]]* | [[Luksor]]* | [[Fajum]]* | [[Berenice (Kirenaika)|Berenice]]* | [[Berenice Pancrisia]]* | [[Kirenaika]] | [[Tripoli]] | [[Historija Afrike]] | [[Alžirski rat za nezavisnost]] | [[Constantine (grad)|Kusantīnah]] | [[Kwasi Wiredu]] | [[Odera Oruka]] | [[Kwame Gyekye]] | [[Mourad Wahba]] | [[Dismas Masolo]] | [[Paulin Hountondji]] | [[Alexis Kagame]] | [[Augustin]] | [[Fabien Eboussi Boulaga]] | [[Xhosa]] | [[Bantu]] | [[Xhosa jezik]] | [[Ubuntu (Linux distribucija)]] | [[Ubuntu (filozofija)]] | [[Casablanca (film)]] | [[Malagaški jezik]] | [[John Maxwell Coetzee]] | [[Nadine Gordimer]] | [[Nagib Mahfuz]] | [[Dum Diversas]] | [[Beninsko Carstvo]] | [[Kraljevstvo Dahomej]] | [[Kraljevstvo Kongo]] | [[Sokotski kalifat]] | [[Adalski sultanat]] | [[Ankole]] | [[Alodia]] | [[Etiopsko Carstvo]] | [[Veliki Zimbabve]] | [[Kitarsko Carstvo]] | [[Aksumsko Kraljevstvo]] | [[Carstvo Gana]] | [[Barghawata]] | [[Republika Dahomej]] | [[Kraljevina Nri]] | [[Kuš]] | [[Kilimandžaro]] | [[Mount Afadjato]] | [[Vulkani Itasi]] | [[Maromokotro]] | [[Atlaske planine]] | [[Toubkal]] | [[Mount Kenya]] | [[Velika rasjedna dolina]] | [[Čovjek iz Kibiša]] | [[Manioka]] | [[Bamija]] | [[Omar al-Muhtar]] | [[Hakeem Olajuwon]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Abebe Bikila]] | [[Wilson Kipketer]] | [[David Rudisha]] | [[Paul Ereng]] | [[Pamela Jelimo]] | [[Michael Saruni]] | [[Maria Mutola]] | [[Emmanuel Wanyonyi]] | [[Lawrence Cherono]] | [[Sisay Lemma]] | [[Amos Kipruto]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Mobutu Sese Seko]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Houphouet Boigny]] | [[Gamal Abdel Nasser]] | [[Anwar al-Sadat]] | [[Hosni Mubarak]] | [[Ahmed Ben Bella]] | [[Robert Mugabe]] | [[Julius Nyerere]] | [[Jomo Kenyatta]] | [[Nelson Mandela]] | [[Thomas Sankara]] | [[Joseph Ki-Zerbo]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Amadou Hampaté Ba]] | [[Andrée Blouin]] | [[Constance Cummings-John]] | [[Agnes Oforiwa Tagoe-Quarcoopome]] | [[Ujedinjena Arapska Republika]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Šablon:InterProjekti}}
== Šablon:InterProjekti ==
&lt;includeonly&gt;&lt;div class=&quot;portal&quot; id=&quot;interProject&quot; style=&quot;display:none; clear: both; border-top: 2px dotted #AAAAAA; margin-top: 2em;&quot;&gt;
{{#if: {{{m|}}} |{{InterProjekti/Link|m:{{{m|}}}|Meta}}|}}{{#if: {{{n|}}} |{{InterProjekti/Link|n:{{{n|}}}|Wijesti}}|}}{{#if: {{{q|}}} |{{InterProjekti/Link|q:{{{q|}}}|Wikicitat}}|}}{{#if: {{{b|}}} |{{InterProjekti/Link|b:{{{b|}}}|Wikiknjige}}|}}{{#if: {{{wikispecies|}}} |{{InterProjekti/Link|wikispecies:{{{wikispecies|}}}|Wikivrste}}|}}{{#if: {{{s|}}} |{{InterProjekti/Link|s:{{{s|}}}|Wikizvor}}|}}{{#if: {{{wikt|}}} |{{InterProjekti/Link|wikt:{{{wikt|}}}|Wječnik}}|}}{{#if: {{{commons|}}} |{{InterProjekti/Link|commons:{{{commons|}}}|Zajednički poslužitelj}}|}}
&lt;/div&gt;&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;&lt;/div&gt;__NOEDITSECTION__
&lt;div class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;clear:both; margin-bottom: 0.5em; font-size: 100%;&quot;&gt;
&lt;big&gt;'''Samo za potrebe glavne stranice, nije za korištenje u člancima.'''&lt;/big&gt;
----
&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;
{{InterProjekti
|m= &lt;!-- Meta --&gt;
|n= &lt;!-- Wijesti --&gt;
|q= &lt;!-- Wikicitat --&gt;
|b= &lt;!-- Wikiknjige --&gt;
|wikispecies= &lt;!-- Wikivrste --&gt;
|s= &lt;!-- Wikizvor --&gt;
|wikt= &lt;!-- Wječnik --&gt;
|commons= &lt;!-- Zajednički poslužitelj --&gt;
}}
&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;

{{Nacrt kategorije|
[[Kategorija:Šabloni glavne stranice]]
}}
&lt;/div&gt;
{{collapse bottom}}

== Poveznice ==
* [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]]
* [[Wikipedija:Članci za brisanje]]
** [[Wikipedija:Brzo brisanje]]
* [[Wikipedija:Proverljivost]]
* [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]]
* [[Wikipedija:Neutralno gledište]]
* [[Wikipedija:Slike]]
* [[Wikipedija:Značaj]]
* [[Wikipedija:Navođenje izvora]]
* [[Wikipedija:Pouzdani izvori]]
* [[Wikipedija:Marginalne teorije]]
* [[Wikipedija:Vanjske veze]]
* [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]]
* [[Wikipedija:Naslovi članaka]]
* [[Wikipedija:Jezične smjernice]]
* [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]]
* [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill]
* [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]]
* [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] 
* [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]]
* [[Wikipedija:WikiProjekt]]
* [[Wikipedija:Popis portala]]
* ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]''
* [[Wikipedija:Pijaca]]
* [[Posebno:Posebne stranice]]
* [[Posebno:Nove stranice]]
* [[Posebno:Nekategorisane stranice]]
* [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]
* [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]]
* [[Wikipedija:Administratorska tabla]]
* [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]]
* [[:Kategorija:Članci za sređivanje]]
* [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]]
* [[:Kategorija:Potreban prijevod]]
* [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]]
* [[Wikipedija:Članci za brisanje]]
* [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]]
* [[Wikipedija:Autorska prava]]
** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]]
** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]]
** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]]
** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]]
** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali]
* [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]

== ''Contests'' ==
* [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni)
* [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj)
* [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj)
* [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) &gt; [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart)

== Botovi ==
* [[Wikipedija:Botovi]]
* [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]]
* [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]]
* [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with &quot;-lat&quot; label] (shwiki)
* [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]]
* [[:en:Help:Creating a bot|Creating]]

==&lt;big&gt;'''''Reference'''''&lt;/big&gt; (pa da!)==
* [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]]
* [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]]
* [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]
{{reflist}}

== Drugi projekti ==
* [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]
* [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]]
* [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]
* [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]]
* [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]]
* [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]]
* [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''')
* [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] &lt;sup&gt;+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]&lt;/sup&gt; &gt;&gt; [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]
* [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič]
* '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]]
::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish]
::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch]
::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]
::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco]
::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks]


==Glavno==
Moje stranice: [[Korisnik:Inokosni organ/igralište|Igralište]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|Arhiv]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|FRKR]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine|Historija Kine]] · [[Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Danska književnost|Danska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] · [[Python (programski jezik)|Python]]
* [[Rat u Iranu (2026)]]
** [[Ali Hamenei]], [[Ruholah Homeini]], [[Iranska revolucija]], [[Iransko-irački rat]]
** [[Muhamed Ali-šah Kadžar]], [[Ahmed-šah Kadžar]], [[Reza-šah Pahlavi]], [[Muhamed-Reza Pahlavi]]
* [[Izraelsko-palestinski sukob]]
** [[Rat u Gazi]] (2023)
** [[Iransko-izraelski sukob]]
** [[Napad Hamasa na Izrael (oktobar 2023.)]] (1000)
** [[Iz al-Din al-Kasam]]
** [[George Habaš]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] 
* [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]
* [[Rat u Afganistanu (2001–2021)]]
* [[Rat u Iraku 2003.]]
* [[Pandemija COVID-a 19]]
* [[Arapsko proljeće]]
* [[Occupy Wall Street]]
* [[BRICS]]


To do:
* '''šablon tko, kada, gdje, zašto...&quot;
* [[Petar II Petrović Njegoš]]


* [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka (grad)|Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]]
* [[Spisak okruga Teksasa]]
* [[Smederevo]]
* [[Surinamska književnost]]

== What is EPP ? ==
U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. 

Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju &quot;Advertising&quot; a po naški se prevodi kao &quot;reklama&quot;, &quot;promocija&quot;, &quot;promidžba&quot; ili, još ljepše i jasnije, kao &quot;EPP&quot; tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. 
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]]
* (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]]
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet)
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu)
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove)
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora)
** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]]
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja)
** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]]
* (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju)
* [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem)
* [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem)
-----
* (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]]
* (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]]
* (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]]
* (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]]
** [[:en:Template:Promotional]]
-----
** [[:en:Template:Promotional source]]
*** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] &gt; [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]]
*** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] &gt; [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]]
*** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] &gt; [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]]
-----
* (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]]
* (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]]
* (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]]
* (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]''

------
{{Location map+
| Yugoslavia
| AlternativeMap=Jugoslavija republike (1946-1990) location map.svg
| width=1000
| caption=Gradovi
| places=
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=49|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=28|lon_sec=1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Beograd]]|position=bottom}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=16|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=50|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Novi Sad]]|position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=58|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=36|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sremska Mitrovica|S. Mitrovica]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=19|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=53|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Niš]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=0|lat_sec=50|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=55|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kragujevac]]|position=bottom}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=54|lat_sec=09.7|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=16|lon_sec=09.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zaječar]]|position=bottom}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=6|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=40|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Subotica]]|position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=53|lat_sec=28|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=20|lon_sec=56|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Čačak]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=38|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pančevo]]|position=top}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=48|lat_sec=54|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=58|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zagreb]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=30|lat_sec=29|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=26|lon_sec=7|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Split]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=10.2|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=50|lon_sec=51.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pula]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=19|lat_sec=37|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=26|lon_sec=31|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Rijeka (grad)|Rijeka]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=33|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=41|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Osijek]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=14|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zadar]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=9|lat_sec=36|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=0|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Slavonski Brod|S. Brod]]|position=bottom}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=51|lat_sec=36.2|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=25|lon_sec=49.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sarajevo]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=46|lat_sec=19|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=11|lon_sec=10|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Banja Luka]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=32|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=40|lon_sec=47|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Tuzla]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=12|lat_sec=11|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=54|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zenica]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=20|lat_sec=24|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=48|lon_sec=29|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Mostar]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=45|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=12|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bijeljina]]|position=right}}

{{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=44 | lat_min=20 | lat_sec=22.4 | lat_dir=N| lon_deg=17| on_min=16| lon_sec=10.2 | lon_dir=E| mark=Blue pog.svg| marksize=6| label=[[Jajce]]| position=right}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=3|lat_sec=22|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=30|lon_sec=17|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ljubljana]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=33|lat_sec=16|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=38|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Maribor]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=14|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=21|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kranj]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=32|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=43|lon_sec=49|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Koper]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=42|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=9|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Murska Sobota|M. Sobota]]|position=top}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=59|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=25|lon_sec=21|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Skopje]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=1|lat_sec=52|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=20|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bitolj]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=7|lat_sec=55|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=43|lon_sec=4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kumanovo]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=48|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ohrid]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=08|lat_sec=29.9|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=29|lon_sec=42.4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Gevgelija]]|position=top}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=39|lat_sec=43|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Priština]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=12|lat_sec=47|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=44|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Prizren]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=22|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ferizaj]]|position=bottom}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=26|lat_sec=27|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=15|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Podgorica]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=46|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=56|lon_sec=19|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Nikšić]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=25 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=46 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Kotor]]| position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=23 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=55 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Cetinje]]| position=bottom}}

{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=39|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=46|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Trst]]|position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=37|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=18|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Klagenfurt|Celovec]]|position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=4|lat_sec=15|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=13|lon_sec=59|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pečuh]]|position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=15|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=8|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Szeged|Segedin]]|position=top}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=10|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=18|lon_sec=45|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Arad]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=45|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=13|lon_sec=48|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Temišvar]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=59|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=52|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Vidin]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=55|lat_sec=18.2|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=55|lon_sec=58.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Dragoman (grad)|Dragoman]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=4|lat_sec=5|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=30|lon_sec=43|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Shkodër|Skadar]]|position=bottom}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=5|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=25|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kukësi|Kukeš]]|position=right}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=0|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=34|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Polykastro|Rugunovec]]|position=left}}
{{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=40|lat_min=48|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=3|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Edessa (Grčka)|Voden]]|position=left}}
}}</text>
      <sha1>kmy36zovfw2bl2f553b78drx3w6mavo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popayán</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676167</id>
    <revision>
      <id>42662364</id>
      <parentid>42399227</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:55:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7320" sha1="33prz6l72r0qr92gsoe0uvv4v3kvuk0" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Popayán
| ime_genitiv =Popayána
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Pic_popayan1.600x0.jpg
| veličina_slike = 260px
| opis_slike  =[[Panorama]] grada

| slika_zastava          =
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat            =
| slika_pečat_veličina   =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina     =

| slika_lokacijska_karta_država = Colombia
| slika_lokacijska_karta_opis= Popayán na karti Kolumbije

| utemeljenje_ime=Osnovan
| utemeljenje_datum  =[[1537]].&lt;ref name=city/&gt;

| širina-stupnjevi =2
| širina-minute    =27
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =76
| dužina-minute    =36
| dužina-oznaka    = W

| lokacija_ime   = [[Lista država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Kolumbija}}
| lokacija1_ime  =[[Departmani Kolumbije|Departman]]
| lokacija1_info = [[Cauca (departman)|Cauca]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe  = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Juan Carlos Lopez Castrillón
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =480 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža=
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina =1,760 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max   =
| visina_min   =

| stanovništvo_godina   = [[2020]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =325,477&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća  =677.8 stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[UTC+5]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =190001–190019&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Popayán''' službeno '''San José de Popayán''' je [[grad]] i [[općina]] od 325,477 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/19__cauca/
 | title =''Cauca Department in Colombia''
 | accessdate =11.12.2022.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[jugozapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Cauca (departman)|Departmanu Cauca]], čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].&lt;ref name=brit/&gt;

Dobar dio stanovnika Popayana su [[Indijanci#Južnoamerički Indijanci|indijanci]].&lt;ref name=brit/&gt;
== Geografija ==

Prostire se u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka|rijeke]] [[Cauca (rijeka)|Cauce]] između [[Istočni Kordiljeri (Kolumbija)|Istočnih]] i [[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Centralnih Kolumbijskih Kordiljera]], udaljen 596 [[km]] [[jugozapad]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Bogota|Bogote]].&lt;ref name=geo/&gt;

Kroz grad pored [[Cauca (rijeka)|Cauce]], protiču i rijeke; Molino, Piedras, Vinagre, Negro, Ejido, Blanco, Hondo, Saté, Palacé Clarete i Pisojé i gotovo 50 [[potok]]a.&lt;ref name=geo&gt;{{cite web
 | url =https://www.popayan.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Nuestra-Geografia.aspx#gsc.tab=0
 | title =''Nuestra Geografía''
 | accessdate =11.12.2022.
 | language=španjolski
 | publisher=Alcaldia de Popayan}}&lt;/ref&gt;

[[datoteka:Popayan,_Kolumbien_(13412177205).jpg|thumb|left|240px|Centar grada]]

[[UNESCO]] je [[Procesija|procesiju]] [[Veliki tjedan|Velikog tjedna]] uvrstio [[2009]]. na [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Americi|Listu nematerijalne svjetske baštine u Americi]].&lt;ref name=pop&gt;{{cite web
 | url =https://www.asocapitales.co/nueva/popayan/
 | title =''Historia Popayán''
 | accessdate =11.12.2022.
 | language =španjolski
 | publisher =Asocapitales
 | archive-date =2022-12-03
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221203095336/https://www.asocapitales.co/nueva/popayan/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Popayán je osnovao [[konkvistador]] [[Sebastián de Belalcázar]] [[13. januar]]a [[1537]]. u vrijeme dok je tragao za [[mit]]skim [[El Dorado]]m.
Svečana [[ceremonija]] osnivanja sa [[misa|misom]] održana je [[15. august]]a [[1537]]. tek kad su potpuno pokoreni [[Indijanci#Južnoamerički Indijanci|indijanci]].&lt;ref name=his/&gt;

Od samog početka imao je ulogu [[vjera|vjerskog]] i [[državna uprava|administrativnog centra]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[1550]]. [[španjolci|španjolski]] [[kolonizacija|kolonisti]] počeli su osnivati velike [[plantaža|hacijende]] i rančeve sa [[stoka|stokom]], otkriće [[zlato|zlata]] i njihovo kasnije iskapanje po [[rudnik|rudnicima]] donjele su tim [[porodica|porodicima]] veliko bogatstvo i [[politika|političku]] moć.
Procvat [[rudarstvo|rudarstva]] i [[trgovina|trgovine]], učinili su Popayán vrlo važnim gradom u [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstvu Nova Granada]].&lt;ref name=his/&gt;

U to vrijeme Popayán se svojim [[palača]]ma i [[crkva]]ma i brojnim [[plemstvo]]m natjecao s gradovima kao što su [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagena]], [[Bogotá]] i [[Tunja]].
[[Historija|Historijski]] centar Popayána smatra se jednim od najljepših i najbolje očuvanih u Kolumbiji i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]].&lt;ref name=his/&gt;

Popayán je od [[1827]]. i [[univerzitet]]ski centar, tad je počeo sa radom ''[[Univerzitet]] Cauca''.
Nakon što je Kolumbija postala [[nezavisnost|nezavisna]] opao je [[ekonomija|ekonomski]] značaj grada.&lt;ref name=brit/&gt;
== Znamenitosti ==
Centar grada ima brojne [[palača|palače]] i [[crkva|crkve]] građene za [[Špansko Carstvo|kolonijalnog perioda]].
Ali su najveće atrakcije [[Toranj sa satom]] građen krajem [[17. vijek]]a i [[most]] Humilladero iz [[1873]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =https://www.popayan.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Historia.aspx#gsc.tab=0
 | title =''Historia''
 | accessdate =11.12.2022.
 | language=španjolski
 | publisher=Alcaldia de Popayan}}&lt;/ref&gt;
== Privreda, trasport==
Današnji Popayan je grad [[prehrambena industrija|prehrambene]], [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[građevinski materijal|industrije građevinskih materijala]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Popayan
 | title =''Popayán''
 | accessdate =11.12.2022.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Kako se nalazi na trasi [[Panamerički autoput|Panameričkog autoputa]], i usto je povezan [[željeznička pruga|željezničkom prugom]] [[Cali]]-[[Medellín]]-Popayán&lt;ref name=brit/&gt; a ima i [[aerodrom]]om ''Guillermo León Valencia'' ([[ICAO]]: ''SKPP'', [[IATA]]: ''PPN'').&lt;ref name=aer&gt;{{cite web
 | url =https://skybrary.aero/airports/skpp
 | title =''Guillermo León Valencia Airport''
 | accessdate =12.12.2022.
 | language=engleski
 | publisher=Skybrary}}&lt;/ref&gt; odlično je povezan sa ostalim gradovima.
Uz sve to on je i veliko [[raskršće]] guste mreže departmanskih [[cesta]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Popayán}}
* [https://www.popayan.gov.co/Paginas/default.aspx ''Alcaldía de Popayán'' (Službene stranice grada)] {{es icon}}

{{Svjetska baština u Kolumbiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]]</text>
      <sha1>33prz6l72r0qr92gsoe0uvv4v3kvuk0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42662359</id>
      <parentid>42661658</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:11:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42662359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="325520" sha1="2jfbxb15yzvvnpgyhboabs54c96fn6y" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>2jfbxb15yzvvnpgyhboabs54c96fn6y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662360</id>
      <parentid>42662359</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:20:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42662360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="325801" sha1="2l0xd1y0kiyymlhpk53m66r2nk7u7wn" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>2l0xd1y0kiyymlhpk53m66r2nk7u7wn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prikaz konja u japodskoj umjetnosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681181</id>
    <revision>
      <id>42662411</id>
      <parentid>41578588</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7054" sha1="9vmyldvvg88dhcp9reomrkx4b0s6g51" xml:space="preserve">[[File:NHM - Prozor Pferd.jpg|mini|desno|Prikaz figure konja sa nalazišta u Prozoru (Lika)]]
'''Figura konja u japodskoj umjetnosti''' je najbrojniji prikaz neke od životinja. Pojavljuju se na svim dijelovima [[Japodi|japodske]] teritorije u [[Željezno doba|željeznom dobu]] od [[Halštatska kultura|perioda Ha C]]. 
== U bronzi ==
Pronađeni su privjesci u obliku cijele figure konja na slijedećim nalazištima.

* Prozor (8 primjeraka), 
* Kompolje (5 primjeraka),
* [[Arheološko nalazište Jezerine|Jezerine]] u Pritoci (1 oštećeni), 
* Vinica (1 primjerak).&lt;ref name=&quot;Branka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230820184838/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y }}&lt;/ref&gt;

Sve figure su u potpunosti izlivene sa omčom za kačenje na leđima. U većini slučajeva prikazuje se samo
po jedna prednja i jedna zadnja noga, ponekad su ucrtani oko i griva.&lt;ref name=&quot;ružica&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/33656 |title= Ružica Drechsler-Bižić: Rezultati istraživanja japodske nekrople u Kompolju |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230821214350/https://hrcak.srce.hr/file/33656 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Posebno čest motiv japodske umjetnosti su dvije figure konja, na kopčama pojaseva i na jednoj određenoj vrsti nakita — velikim kombinovanim privjescima koji se sastoje od jako izlivene ili &quot;ažurirane&quot; ploče i dugih lančića koji se opet završavaju raznim malim privjescima. Na gornjim uglovima pločice postavljene su konjske glave, u vrlo finoj stilizaciji. Kod [[Liburni|Liburna]], za razliku od japodskih primjeraka, umjesto konja prikazane su ptice.&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – JAPODI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Kasnije preovladavaju konjske protome (prikaz glave ili prednjeg dijela tijela) na različitim objektima ([[Fibula (broš)|fibule]], pektorali, pojasni okovi i dr.) i traju do kraja stare ere. Najveći broj je pronađen u [[Arheološko nalazište u Vinici|Vinici]], na 33 ili 37 pektorala.&lt;ref name=&quot;Branka&quot;/&gt; Ovako veliki broj nastao je u nekoj radionici (ili radionicama) na širem prostoru Vinice, odakle su kao gotovi proizvodi, dospjeli na cijelo japodsko područje, Kvarner i sjevernu Italiju. Konjske glave su livene, uvijek u paru, okrenute antitetski, većinom s poluotvorenom gubicom i načuljenim ušima. Kod nekih primjeraka udubljenjem ili tačkom označeno je oko, a na većini protoma na povijenom vratu urezima je obilježena griva. Glave su postavljene na gornjim uglovima trapezoidnih pločica s nizom sitnih otvora za privjeske duž donje ivice.&lt;ref name=&quot;Španiček&quot;&gt;{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8999/1/%C5%A0pani%C4%8Dek%20dipl.%20rad.pdf |title= Vatroslav Španiček: Kronologija muških grobova japodske kulture tijekom željeznog dob |work= Filozofski fakultet - Sveučilište Zagreb, 2017  |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Na jantaru ==
Figuralne predstave od jantara na japodskom prostoru su relativno malobrojne, ali raznovrsne. One su većinom izrađene izrezivanjem ukupnog oblika u komadu jantara, dopunjene urezanim ili udubljenim detaljima, rjeđe je figuralna predstava izvedena urezivanjem na jantarnom zrnu ili pločici. 

Glava konja iz Kompolja izrađena je na jednoj strani (duž. 2,7, šir. l,8 cm) u slabo izraženom reljefu, pri čemu je nešto plastičnije obrađeno uho, a udubljenim linijama naznačena je donja vilica i nabori kože na vratu, dok su ostali detalji nejasni. 

Vertikalno probušeno zrno iz Kompolja (vis. l,7, duž.. 2,4 cm) oblikovano je u figuru četveronožne životinje. Figura je veoma oštećena, tako da nedostaju glava i rep, a i noge su većim dijelom odlomljene, pa je utvrđivanje životinjske vrste vrlo nesigurno. Ipak, s obzirom na snažan, povijen vrat i fino oblikovane sapi, moglo bi se raditi o figuri konja.&lt;ref name=&quot;ružica&quot;/&gt;
 
Figura konja iz [[Tumuli|tumula]] na nalazištu &quot;Orlov kamenu u Vrepcu isječena je zajedno s izduženo-ovalnim postoljem, od jednog većeg komada jantara, visine 7, dužine 9,5 cm. Figura je izrađena u punoj, okrugloj plastici, dosta stilizovana, ali potpuno prepoznatljiva. Glava je bez detalja, griva kratka, uspravna i podsječena, trup nešto izdužen, prednje i zadnje noge sastavljene u okrugle, stubaste nastavke koji se spajaju sa postoljem, rep je dugačak i opušten. Po dvije paralelne, tanko urezane linije na vratu i trbuhu, možda, predstavljaju dijelove konjske opreme. Postolje je uzdužno probušeno, pa se pretpostavlja da je ova figura ukrašavala luk tropetljaste fibule. Datirana je u 5. stoljeće p.n.e., kada se u većoj mjeri na japodskom prostoru pojavljuju figuralni objekti izrezani od jantara.&lt;ref name=&quot;Branka&quot;/&gt;

== Objašnjenja ==
Tragova kulta konja kod Japoda, [[Histri|Histra]] i plemena u istočno-alpskom prostoru su brojni, za razliku od Liburni|Liburna i [[Dalmati|Dalmata]] kod kojih su takve predstave veoma rijetke. Brojnija pojava predstava konja oobjašnjava se na više načina. [[Aleksandar Stipčević]] ovu pojavu povezuje sa kretanjima nomadskih konjaničkih naroda i s njihovim uticajima. 

Nastanak figura konja na prostoru [[Slovenija|Slovenije]], [[Istra|Istre]], sjevernog [[Jadran]]a i [[Lika|Like]], [[Rastko Vasić]] povezuje s [[Etrurci|etrurskim]] utjecajima koji su dolazili preko sjeverne [[Italija|Italije]].

[[Borivoj Čović]] smatra da su Japodi posvećivali posebnu pažnju gajenju konja i kultno-religijskom značenju koje je ova životinja imala za Japode. Konj imao određenu važnost u religiji Japoda. U staroj indoevropskoj mitologiji i religiji konj je izrazito htonski simbol, inkarnacija smrti ili inkarnacija pokojnika, biće s naglašenom demonskom prirodom. Nije isključeno da je ovaj element bio posebno izražen i u vjeri i kultu Japoda. &lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;/&gt; Kao inkarnacija ili nosilac smrti, konj sa tri noge pojavljuje se u legendama iz Njemačke, Danske, Švajcarske i kod Slovena pa se nebi smjela zanemariti pojava figure konja sa tri noge iz Prozora koja je mogla imati slično značenje.

[[Branka Raunig]] predstave konja dovodi u vezu sa [[Antička Grčka|grčkom]] religijom i mitologijom, posebno sa [[Posejdon]]om koji je prastaro božanstvo podzemlja i plodnosti, koje tek kasnije postaje gospodar mora. Prema legendama, Posejedon je stvorio konja. Često se i sam pojavljuje u liku konja, a jedan od njegovih naziva je ''Hippios''.
== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Japodi]]</text>
      <sha1>9vmyldvvg88dhcp9reomrkx4b0s6g51</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portoviejo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4688964</id>
    <revision>
      <id>42662374</id>
      <parentid>42346648</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:12:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5354" sha1="qxbjjiz2wmimfnftey2c93n9eths618" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime=Portoviejo
| drugo_ime =
| službeno_ime=
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Villa Nueva de San Gregorio de Puerto Viejo&lt;/small&gt;
| tip_naselja  = [[grad]]
| transkripcija_jezik1 = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont =Calle Olmedo.JPG
| slika_veličina = 280px
| slika_alt = 
| opis_slike=Centar grada
| marker_mapa = Ekvador
| marker_mapa_alt= 
| marker_mapa_opis = Portoviejo na karti Ekvadora
| marker_mapa_veličina=
| marker_oznaka_pozicija= 
| marker_reljef = &lt;!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --&gt;
| koordinate= {{Coord|1|03|16|S|80|27|16|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}}
| podjela_vrsta= &lt;!-- U skoro svakom slučaju, ovde stoji „Država” (bez navodnika) --&gt;
| podjela_ime= &lt;!-- Vrednost koja se prikazuje pod onim što je navedeno pod podjela_vrsta --&gt;
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime  = {{flag|Ekvador}}
| podjela_vrsta1= [[Provincije Ekvadora|Provincija]]
| podjela_ime1= [[Manabí (provincija)|Manabí]]
| podjela_vrsta2= [[Kanton]]
| podjela_ime2 =Portoviejo
| osnivanje_naslov = Osnovan
| osnivanje_datum=[[1535]].&lt;ref name=city/&gt;
| osnivač = 
| vlada_vrsta  = 
| vladajuće_tijelo = 
| vođa_stranka =
| vođa_titula = [[Gradonačelnik|Alcalde]]
| vođa_ime = Javier Pincay
| nadmorska_visina  =53&lt;ref name=city/&gt;
| površina_ukupno =67,94
| površina_napomena  = 
| stanovništvo_datum = [[2022]].
| stanovništvo_ukupno =244129
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_rural          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_blank1         = 
| stanovništvo_blank2         = 
| stanovništvo_napomena       = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona = [[UTC-5]]
| vremenska_zona_DST=
| utc_pomak = 
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj  =EC130150
| registarska_oznaka =
| pozivni_broj =593 5
| veb-sajt  = 
| napomene = 
}}
'''Portoviejo''' je [[grad]] od 244,129 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/ecuador/towns/13__manab%C3%AD/
| title =Portoviejo  (Ecuador)
| accessdate =17.04.2024.
| language=engleski
| publisher=City Population}}&lt;/ref&gt;, na [[zapad]]u [[Ekvador]]a.
On je [[administrativni centar]] [[Manabí (provincija)|Provincije Manabí]].

== Geografija ==
Portoviejo se prostire na [[Pacifik|lpacifičkoj]] [[obala|obalnoj]] [[ravnica|ravnici]], duž [[istok|istočne]]ne obale [[Portoviejo (rijeka)|Rijeke Portoviejo]]&lt;ref name=brit/&gt;, nedaleko od njena [[ušće|ušća]] u [[Pacifik]]&lt;ref name=brit/&gt;, udaljen 189 [[km]] [[sjeverozapad]]no od [[Guayaquil]]a..

== Historija ==

Osnovan je po nalogu [[Diego de Almagro|Diega de Almagra]], kao sigurna [[luka]] za [[brod]]ove koji su plovili da iz [[Panama|Paname]] da zauzmu [[Carstvo Inka]]. 
Službeno ga je osnovao [[12. mart]]a [[1535]]. [[Kapetan (mornarica)|kapetan]] Francisco Pacheco, i [[krštenje|krstio]] [[ime]]nom '''Villa Nueva de San Gregorio de Puerto Viejo'''.
Zbog [[pirat]]skih napada je [[1628]]. premješten na sigurniju lokaciju, nešto dalje od [[more|mora]].&lt;ref name=his/&gt;

Portoviejo je od osnivanja imao [[gradska prava|status grada]],, odnosno pravo da izabere vijeće i [[gradonačelnik]]a.&lt;ref name=his/&gt;

Kad je počela [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike#Ekvador|Borba za nezavisnost Latinske Amerike]] imao je otprilike 3,000 stanovnika koji su među prvima krenuli u borbu u [[oktobar|oktobru]] [[1820]].
[[Bataljon]] iz Portovieja sudjelovao je u brojnim borbama, pa i u slavnoj [[Bitka kod Ayacucha|Bitci kod Ayacucha]] [[1824]].&lt;ref name=his/&gt;

U vrijeme kad je bio dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] proglašen je [[1824]]. administrativnim centrom provincije, taj položaj je izgubio na račun [[Montecristi (Ekvador)|Montecrista]], položaj mu je vraćen za Republike Ekvador [[1867]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciclopediadelecuador.com/portoviejo/
 | title =''Portoviejo''
 | accessdate =17.04.2024.
 | language =španjolski
 | publisher =Enciclopedia del Ecuador
 | archive-date =2024-04-18
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240418192412/https://www.enciclopediadelecuador.com/portoviejo/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

Portoviejo je od [[1871]]. sjedište [[biskupija|biskupije]]., a od [[1952]]. i ''Tehničkog [[univerzitet]]a''.&lt;ref name=brit/&gt;
Teško je oštećen za [[potres]]a [[Magnituda potresa|magnitude]] 7,8  u [[april]] [[2016]]., kad je dosta ljudi [[smrt|poginulo]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Privreda i transport ==
Portoviejo je [[državna uprava|administrativno]]-[[trgovina|trgovački]] centar [[ratarstvo|ratarsko]]- [[šumarstvo|šumarskog]] kraja.
Zbog tog je grad [[Prehrambena industrija|prehrambene]] i [[Drvna industrija|drvne industrije]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Cesta]]ma je povezan sa [[Quito]]m i [[Guayaquil]]om.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Portoviejo
 | title =''Portoviejo Ecuador''
 | accessdate =17.04.2024.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Portoviejo}}
* [https://online.portoviejo.gob.ec/ ''Alcaldía Ciudadana de Portoviejo'' (službene stranice)] {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Ekvadoru]]</text>
      <sha1>qxbjjiz2wmimfnftey2c93n9eths618</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ekvatarina/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4717073</id>
    <revision>
      <id>42662306</id>
      <parentid>42661351</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:22:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42662306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47154" sha1="e1wpdwe7v1isqehni8kj176xo9qdmqr" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, ali naučio je i [[švedski]] tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Datuma [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je preskočio šest metara u dvorani na prvome natjecanju te sezone u [[Düsseldorf]]u. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,17 metara, odnosno postaviti novi svjetski rekord. Za to je iskoristio sva tri pokušaja. Na drugome je skoku preskočio letvicu, ali okrznuo ju je rukom u padu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

On 21 February, after the seventh and final Gold level meeting of the [[2020 World Athletics Indoor Tour]] series in Madrid ended, Duplantis emerged as the overall winner of the 2020 World Indoor Tour after securing a total of 36 points from his best three results from the tour (which were in Toruń, Glasgow and Liévin). This is his first [[World Athletics Indoor Tour]] title.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24 February 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26 February 2020 |access-date=16 September 2024 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

On 17 September at the Rome Golden Gala Pietro Mennea [[Diamond League]], Duplantis broke [[Sergey Bubka]]'s outdoor world best of {{Height|m=6.14}}, with a second-attempt clearance of {{Height|m=6.15}}. Since 1998, World Athletics does not recognize the indoor world record and the outdoor world record as two separate world records in the pole vault event. An official world record can be set in a facility either &quot;with or without (a) roof&quot;. A new indoor best mark is accepted as the new world record if it is better than the best outdoor mark; Duplantis already held the world record at {{Height|m=6.18}} from his indoor clearance in February 2020.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18 September 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=2 November 2024 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>e1wpdwe7v1isqehni8kj176xo9qdmqr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662437</id>
      <parentid>42662306</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42662437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50717" sha1="gpyggcl2ygmrchayt9jg1jbspivnmld" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.&lt;ref name=&quot;:55&quot;&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao i najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom &quot;impresivna i nevjerojatna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>gpyggcl2ygmrchayt9jg1jbspivnmld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Fertile Snowcent</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4718126</id>
    <revision>
      <id>42662288</id>
      <parentid>42652401</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:45:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fertile Snowcent</username>
        <id>268167</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Engleski.</comment>
      <origin>42662288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2307" sha1="djk63yt0ce6d85ts8opph3ga02qfbly" xml:space="preserve">{{#babel:hr-N|en-5|ru-2|ckm-2|it-1}}

Pozdrav!.. Ne znam baš što napisati ovdje. ^^’

Dugo sam vremena bila na Wikipediji, no nisam uređivala. Onda sam si napravila nalog te sam konačno počela malo uređivati Wikipediju svog materinjeg jezika - hrvatskog. &lt;s&gt;No, nakon istraživanja i duge prepirke same sa sobom sam konačno došla do zaključka da hrvatski uistinu jest dio srpskohrvatskog velejezika. Stoga sam prešla na srpskohrvatsku Wikipediju, koju sad uređujem malo po malo kad naiđem na neku greškicu. Srpskohrvatski je jedan velejezik, stoga zašto ne uređivati njegovu Wikipediju? Zašto raditi odvojeno kad imamo mogućnost raditi zajedno na najvećem i najboljem izdanju ove knjiške na našem velejeziku?&lt;/s&gt; &lt;s&gt;Znači nemam pojma, stalno se dvoumim oko nazivlja... Uređujem i hrvatsku i hrvatskosrpsku kako na koju naiđem.&lt;/s&gt; &lt;s&gt;Ili bi trebala biti četiri zasebna izdanja ili bi trebala biti samo jedna hrvatskosrpska Wikipedija, ovo je pomalo suludo.&lt;/s&gt; Ovaj je dio trenutno nepotreban. Štokavski je jezik, tu se i ISO slaže, samo ga oni zovu hrvatskosrpskim.

U redu, hm. Mislim... jezikoslovno je ispravnije narječja zvati jezicima. Ovo je ''štokavska'' Wikipedija, to je to. Sve su četiri državne osnove štokavske. Štokavski je jezik. Čakavski je drugi jezik, kajkavski treći itd. Iskreno, mogla bih reći kako je pojam „hrvatskog” ili „srpskog” jezika djelomično... nestvaran? To su pojmovi kojima se obilježavaju svi govori kojima govore ti narodi, ali to su zapravo različiti jezici, oni se razlikuju na više načina, ne samo rječnički, a ne priznavanjem njih kao zasebnih jezika upravo ti govori izumiru polako. Stoga bih mogla nastaviti uređivati ''ovu'' Wikipediju, jer ovo je ''slobodna knjiga znanja na štokavskom jeziku''. Usput, pojam „štokavski” je znatno bolji od pojma „hrvatskosrpski” ili suludo dugačak „bosanskocrnogorskohrvatskosrpski” koji se koristi danas. Zapravo, ovdje se čak i ISO slaže: i čakavski i kajkavski i štokavski imaju svoje kodove.

Volim jezično čistunstvo pa donekle često tražim novotvorenice, zastarjelice ili „domaće posuđenice” (posuđenice iz drugih slavenskih jezika) kako bih zamijenila tuđice. 

== oho ==
Znači to se tako radi... nova sam ovdje, imam puno za istražiti.</text>
      <sha1>djk63yt0ce6d85ts8opph3ga02qfbly</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662294</id>
      <parentid>42662288</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:32:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fertile Snowcent</username>
        <id>268167</id>
      </contributor>
      <comment>Stranica napisana nanovič!</comment>
      <origin>42662294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="537" sha1="b0i2lteeasjhzo4k6e7lkxcp29aoxwp" xml:space="preserve">{{#babel:hr-N|en-5|ru-2|ckm-2|it-1}}

Ja sam negdo ki uredjuje ovu Wikipediju. ^^ Smatram da bi tribala biti jedna hrvatskosrpska Wikipedija kako bi mogla biti bolje kakvoće od samostalnih, a i kako se ne bi rasipala sredstva prez razlogov, kad se ionako razumimo. Inako uredjujem slovničke pogriške ili nešto drugo manjih razmjerov, stoga ne doprinosim nešto mnogo... Imam još dost stvari za naučiti ovde. Drago mi je biti suradnica na ovoj slobodnoj knjigi znanj. :3

''Usput, ovo je pisano gradišćanskohrvatskim jezikom. :3''</text>
      <sha1>b0i2lteeasjhzo4k6e7lkxcp29aoxwp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662296</id>
      <parentid>42662294</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:40:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fertile Snowcent</username>
        <id>268167</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Umanjen dio. ^^</comment>
      <origin>42662296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="552" sha1="357arg4k9anwjsdeufhth5yolk8je5v" xml:space="preserve">{{#babel:hr-N|en-5|ru-2|ckm-2|it-1}}

Ja sam negdo ki uredjuje ovu Wikipediju. ^^ Smatram da bi tribala biti jedna hrvatskosrpska Wikipedija kako bi mogla biti bolje kakvoće od samostalnih, a i kako se ne bi rasipala sredstva prez razlogov, kad se ionako razumimo. Inako uredjujem slovničke pogriške ili nešto drugo manjih razmjerov, stoga ne doprinosim nešto mnogo... Imam još dost stvari za naučiti ovde. Drago mi je biti suradnica na ovoj slobodnoj knjigi znanj. :3

&lt;small&gt;''Usput, ovo je pisano gradišćanskohrvatskim jezikom. :3''&lt;/small&gt;</text>
      <sha1>357arg4k9anwjsdeufhth5yolk8je5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sramežljiva mimoza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723470</id>
    <revision>
      <id>42662393</id>
      <parentid>42647632</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>127796</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42662393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1513" sha1="ipcun5if0u8kz7szonwb4eqm7p1ryt3" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Sramežljiva mimoza
| slika        = Mimosa pudika flower from Thrissur, Kerala, India.JPG
| slika_širina =
| slika_opis   =Sramežljiva mimoza
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Fabales]]
| familia      =[[Fabaceae]]
| genus        ='''''[[Mimosa]]'''''
| genus_autorstvo =
| species      =''M. pudica''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Mimosa pudica''
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Sramežljiva mimoza''' (sramežljivka, {{jez-lat|Mimosa pudica}}), vrsta biljke iz tropske [[Amerika|Amerike]], danas udomaćen po mnogim tropskim krajevima u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Australija|Australiji]].

Ime je dobila po tome što na dodir sklapa svoje [[list]]ove, a na isti način odgovara i na različite druge podražaje, kao trešnja, [[vjetar]], promjena temperature i svjetlosti, miris [[Cigareta|cigarete]]. Na jači podražaj mogu se skupiti i cijele grančice. Nakon skupljanja listova pokazuju se njezine bodlje, koje su još jedan oblik samoobrane ove biljke.&lt;ref&gt;[http://mediteranka.com/index.php/hr/component/k2/item/79-mimosa-pudica-srame%C5%BEljivka Mediteranka]&lt;/ref&gt;

U prirodi sramežljivka naraste do jednog metra a može živjeti više godina. Često se uzgaja u kućanstvima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat=Mimosa pudica
|wikivrste=Mimosa pudica
}}


[[Kategorija:Mahunarke]]</text>
      <sha1>ipcun5if0u8kz7szonwb4eqm7p1ryt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plantigradno kretanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723815</id>
    <revision>
      <id>42662284</id>
      <parentid>42655951</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42662284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5217" sha1="e5axj2h76oggl2qu17bqttvs1n46ufh" xml:space="preserve">[[File:Les différents types de locomotions chez les amniotes.png|thumb|Usporedba strukture donjih ekstremiteta. S lijeva na desno: plantigradni, digitigradni i unguligradni. Crvenom bojom su označeni bazipodi, ljubičastom metapodije, žutom bojom falange, a smeđom bojom keratinski nokti.]]
Kod kopnenih [[životinja]], '''plantigradno kretanje''' znači [[hodanje]] s prstima i [[kosti stopala|metatarzalnim]] kostima ravno na tlu. To je jedan od tri oblika kretanja koje koriste kopneni [[sisari]]. Druge dvije mogućnosti su su [[digitigradno kretanje|digitigradno]] (hodanje na [[prst]]ima sa stalno podignutom [[peta|petom]] i [[ručni zglob|zglobom]]) i [[kopitari|unguligradno kretanje]] (hodanje na jednom ili više [[nokat|noktiju]] prsta, tj. [[kopito|kopitu]], sa stalno uzdignutom petom/zglobom i prstima). Noga plantigradnog sisara uključuje kosti natkoljenice ([[bedrena kost|femur]]/[[ramena kost|humerus]]) i potkoljenice ([[goljenica|tibia]] i [[lisna kost|fibula]]/[[palčana kost|radius]] i [[lakatna kost|ulna]]). Noga digitigradnog sisara također uključuje metatarzalne/[[Kosti zapešća|metakarpalne]] kosti, kosti koje kod čovjeka čine luk stopala i dlan. Noga unguligradnog sisara također uključuje [[članak prsta|falange]], kosti prstiju na rukama i nogama.
  
[[Image:Plantigrade.png|right|151px|thumb|Dio ljudskog skeleta, koji pokazuje plantigradni tip oslanjanja na stopalo.]]
Među izumrlim životinjama, većina ranih sisara (poput [[pantodonta]]) bila je plantigradna. Plantigradno stopalo je primitivna osobina kod sisara; [[digitigradno kretanje|digitigradno]] i [[kopitari|unguligradno]] kretanje evoluiralo je kasnije. Među [[archosauria|arhosaurima]], [[pterosauri]] su bili djelimično plantigradni i hodali su na cijelom zadnjem stopalu i prstima šake.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pterosaur.net/terrestrial_locomotion.php |title=Pterosaur.net :: Terrestrial Locomotion |access-date=2026-07-16 |archive-date=2009-09-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903013833/https://pterosaur.net/terrestrial_locomotion.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od plantigradnih životinja, samo nekoliko, poput ljudi, [[kenguri|kengura]] i određenih [[glodari|glodara]], su obligatni [[dvonožnost|dvonošci]], dok se većina ostalih može povremeno kretati na dvije noge.

== Spisak plantigradnih životinja ==
Vrste plantigradnih [[životinja]] uključuju (ali nisu ograničene na):
* [[sisari|Sisare]]
** Nekoliko [[primat]]a (uključujući [[Homo|ljude]] i [[lemur]]e)
** [[Carnivora]]:
*** [[Ursidae]]: medvjedi
*** [[Amphicyonidae|Amficionidi]]
*** [[Musteloidea]]: [[tvor]]evi, [[rakun]]i, [[lasice]], [[jazavci]], [[vidre]] i [[crveni panda|crveni pande]]
*** [[Nimravidae|Nimravidi]]: lažne sabljozube mačke
** [[Oxyaenidae|Oksienidi]]
** [[Glodari]]: [[miš]]ev, [[pacov]]i, [[dikobraz]]i
** [[Jež]]evi
** [[Procaviidae]]
** [[Tobolčari]]:  [[kengur]]i, [[oposum]]i
** Gotovo svi bazalni sisari i nesisarski [[Synapsida|sinapsidi]] bili su plantigradni
* [[Ptice]]
** [[Morski gnjurci|Morski]] i [[gnjurci|obični gnjurci]]
* [[Gmaz]]ovi
** Gotovo svi gmizavci su plantigradni (uključujući [[pterosaur]]e, ali isključujući [[dinosaur]]e (uz većinu [[ptica]]) koji su digitigradni ili poludigitigradni).
* [[Vodozemci]]
** Svi vodozemci su plantigradni

== Evolucija ==
Glavne prednosti plantigradnog stopala su stabilnost i sposobnost nošenja težine; plantigradna stopala imaju najveću površinu. Glavni nedostatak, s druge strane, je brzina. S više kostiju i zglobova u stopalu, noga je i kraća i teža na drugom kraju, što otežava brzo kretanje.

Kod ljudi i drugih velikih majmuna, još jedna moguća prednost plantigradnog stopala je ta što može poboljšati borbene performanse pružajući snažniji stav za udaranje i hvatanje.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Carrier|first1=David R|last2=Cunningham|first2=Christopher|title=The effect of foot posture on capacity to apply free moments to the ground: implications for fighting performance in great apes|journal=Biology Open|date=15 February 2017|volume=6|issue=2|pages=269–277|doi=10.1242/bio.022640|pmc=5312108|pmid=28202470}}&lt;/ref&gt;

Plantigradno stopalo se normalno javlja kod ljudi u statičnim položajima [[stajanje|stajanja]] i [[sjedenje|sjedenja]]. Trebalo bi se normalno javljati i pri [[hodanje|hodanju]]. [[Hipertonija|Hipertonus]], [[spasticitet]], [[klonus]], ograničen opseg pokreta, abnormalni fleksioni nervni obrazac i kontraktura plantarnog fleksora, kao i neki tipovi [[obuća|obuće]] poput [[cipela s visokom potpeticom]] mogu doprinijeti tome da osoba stoji i/ili hoda samo na prstima.

== Povezano ==
* [[Čebiševljeva lambda veza]], u svom debiju poznata kao plantigradna mašina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|title = Dzenushko Dainis: Walking mechanisms survey – Department of Theoretical and Applied Mechanics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322094942/http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|archive-date=22 March 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Kretanje (biologija)]]</text>
      <sha1>e5axj2h76oggl2qu17bqttvs1n46ufh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat zločin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724169</id>
    <revision>
      <id>42662282</id>
      <parentid>42662259</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:33:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>uzroci, uz lekturu</comment>
      <origin>42662282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6386" sha1="trb7vs49c4uxwmn3xjms3pvv20yd2ls" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Copycat'' zločin}}
{{radovi u toku}}
'''''Copycat'' zločin''' jest krivično djelo koje je oblikovano prema prethodnom [[zločin]]u ili je njime nadahnuto. Počinitelji obično počine ''copycat'' zločin nakon što su bili izloženi medijskom izvještavanju o prvobitnom zločinu ili nakon što su mu sami svjedočili.

Prema jednom istraživanju, ''copycat'' zločin društveni je fenomen koji traje i dovoljno je rasprostranjen da utiče na cjelokupni kriminalni pejzaž, prvenstveno uticanjem na taktiku zločina, a ne na motive ili pojavu kriminalnih obilježja.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=Estimating the Magnitude and Mechanisms of Copycat Crime (From The Media and Criminal Justice Policy, pp. 87–101, 1990, Ray Surette, ed. – See NCJ-125773) {{!}} Office of Justice Programs |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/estimating-magnitude-and-mechanisms-copycat-crime-media-and |access-date=2023-09-03 |website=www.ojp.gov}}&lt;/ref&gt;

== ''Copycat'' efekt ==

''Copycat'' efekt navodna je sklonost da senzacionalistički publicitet o nasilnim ubistvima ili samoubistvima dovede do novih slučajeva iste vrste putem oponašanja (odnosno [[Imitacija|imitacije]]).&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite book |last=Coleman |first=Loren |author-link=Loren Coleman |title=The Copycat Effect: How the Media and Popular Culture Trigger the Mayhem in Tomorrow's Headlines |title-link=The Copycat Effect|publisher=[[Paraview Pocket Books]] |year=2004 |isbn=978-0-7434-8223-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izraz je prvi put skovan početkom 20. stoljeća, nakon zločina nadahnutih [[Jack Trbosjek|Jackom Trbosjekom]]. Zbog porasta broja oponašanih zločina, [[kriminologija|kriminolozi]] su ubrzo počeli vjerovati da medijsko izvještavanje ima ulogu u podsticanju drugih kriminalaca da počine zločin na sličan način, pa čak i da navede osobe bez krivičnog dosjea da ih počnu činiti iako to inače možda ne bi učinile.&lt;ref&gt;{{cite web|title=C is for Copycat Effect|url=http://hunteremkay.com/2012/04/c-is-for-copycat-effect/|website=Hunteremkay|access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''[[The Copycat Effect]]'' iz 2004. autora [[Loren Coleman|Lorena Colemana]] opisuje uticaj koji mediji imaju na zločine ili samoubistva nadahnuta zločinima o kojima se opširno izvještavalo u medijima. Prema Colemanovom gledištu, stalno izvještavanje o takvim događajima, umjesto o događajima s pozitivnom porukom, daje počiniteljima određenu vrstu slave. Značajno medijsko pokriće, knjiga ili film posvećen počinitelju zločina može motivirati druge osobe koje imaju sklonost sličnom ponašanju. Coleman piše da upravo zbog takve vrste slave dolazi do &quot;''copycat'' efekta&quot;.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt;

Američka dokumentarna televizijska serija ''[[CopyCat Killers]]'' (2016–2020) istražuje ubistva za koja se čini da su zasnovana na holivudskim filmovima.

== Uzroci ==
Osobe koje oponašaju zločine viđene u medijima (naročito u vijestima i nasilnim filmovima) vjerovatnije već imaju krivični dosje, ozbiljne probleme s [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]] ili historiju nasilja. To sugerira da je uticaj medija posredan (većinom utiče na kriminalno ponašanje), a ne neposredan (izravno utiče na broj kriminalaca).&lt;ref name=&quot;Surette&quot;&gt;{{cite journal |last=Surette |first=R. |s2cid=59438438 |year=2002 |title=Self-Reported Copycat Crime Among a Population of Serious and Violent Juvenile Offenders |journal=Crime &amp; Delinquency |volume=48 |issue=1 |pages=46–69 |doi=10.1177/0011128702048001002 }}&lt;/ref&gt; Međutim, taj posredni uticaj može proizvesti ideju o načinu izvršenja zločina. Vrsta reakcije koju medijsko izvještavanje izaziva na zločin može odrediti put kojim bi drugi kriminalac mogao krenuti. Prema tursko-američkoj sociologinji [[Zeynep Tufekci]], počinitelji ''copycat'' zločina nastoje izazvati što veći šok svojim postupcima. Ukoliko je veći šok, utoliko je veće prateće medijsko pokriće, čime počinitelj dobija veću pažnju. Tufekci piše da upravo interes javnosti utiče na to kakav bi zločin mogao biti počinjen.&lt;ref name=&quot;theatlantic.com&quot;&gt;{{cite web|last1=Tufekci|first1=Zeynep|title=The Media Needs to Stop Inspiring Copycat Murders. Here's How.|url=https://www.theatlantic.com/national/archive/2012/12/the-media-needs-to-stop-inspiring-copycat-murders-heres-how/266439/|website=The Atlantic|access-date=August 10, 2014|date=2012-12-19}}&lt;/ref&gt;

Neki istraživači smatraju da interakcija između nasilnog medijskog sadržaja i emocionalnog razvoja pojedinca ima ulogu u ''copycat'' ponašanju. Američka kriminologinja Jacqueline Helfgott piše da osobe s nižim stepenom [[Emocionalna inteligencija|emocionalnog razvoja]] vjerovatnije čine zločine koje vide na televiziji. Obilježja kao što su demografski faktori (dob i spol), kriminalni faktori ([[Mentalni poremećaj|mentalni poremećaji]] ili poremećaji ličnosti, teškoće u povezivanju s drugim ljudima ili nedostatak identiteta, društvena izolacija i otuđenost) i odnos prema medijima (povjerenje u medije, [[medijska pismenost]], poistovjećivanje s počiniteljima prikazanim u medijima), uz obilježja medija i kulturno-okolinske faktore, utiču na ''copycat'' ponašanje pojedinaca. Obilježja medija uključuju nejasnu granicu između mašte i stvarnosti, pozitivan odgovor na nasilje i zločin te na način na koji je zločin počinjen. Kulturno-okolinski faktori uključuju kulturni pogled na slavu i zločin, oslanjanje na medije kao izvor informacija te [[Moralna panika|moralnu paniku]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Helfgott|first1=Jacqueline|title=Criminal Behavior: Theories, Typologies and Criminal Justice|date=2008|publisher=Sage Publications, inc|isbn=978-1-4129-0487-2|pages=377–391|url=https://books.google.com/books?id=-kSUlHgB2m4C&amp;pg=PA377 |access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Nalazi drugog istraživanja pokazali su da će počinitelj ''copycat'' zločina, umjesto da bude osoba koja prvi put čini nasilni zločin, biti vjerovatnije profesionalni kriminalac koji je ranije počinio krivično djelo povezano s imovinom. Budući da pozadinski društveni aspekti koji utiču na ''copycat'' zločine i dalje nisu utvrđeni, još nije jasno kako su tačno medijsko izvještavanje i ponašanje povezano s ''copycat'' zločinima međusobno povezani.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflista}}</text>
      <sha1>trb7vs49c4uxwmn3xjms3pvv20yd2ls</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662285</id>
      <parentid>42662282</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:09:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7651" sha1="ni1x4uy1d1hwm01s3g40lw9lzeewjpv" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Copycat'' zločin}}
'''''Copycat'' zločin''' jest krivično djelo koje je oblikovano prema prethodnom [[zločin]]u ili je njime nadahnuto. Počinitelji obično počine ''copycat'' zločin nakon što su bili izloženi medijskom izvještavanju o prvobitnom zločinu ili nakon što su mu sami svjedočili.

Prema jednom istraživanju, ''copycat'' zločin društveni je fenomen koji traje i dovoljno je rasprostranjen da utiče na cjelokupni kriminalni pejzaž, prvenstveno uticanjem na taktiku zločina, a ne na motive ili pojavu kriminalnih obilježja.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=Estimating the Magnitude and Mechanisms of Copycat Crime (From The Media and Criminal Justice Policy, pp. 87–101, 1990, Ray Surette, ed. – See NCJ-125773) {{!}} Office of Justice Programs |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/estimating-magnitude-and-mechanisms-copycat-crime-media-and |access-date=2023-09-03 |website=www.ojp.gov}}&lt;/ref&gt;

== ''Copycat'' efekat ==

''Copycat'' efekat navodna je sklonost da senzacionalistički publicitet o nasilnim ubistvima ili samoubistvima dovede do novih slučajeva iste vrste putem oponašanja (odnosno [[Imitacija|imitacije]]).&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite book |last=Coleman |first=Loren |author-link=Loren Coleman |title=The Copycat Effect: How the Media and Popular Culture Trigger the Mayhem in Tomorrow's Headlines |title-link=The Copycat Effect|publisher=[[Paraview Pocket Books]] |year=2004 |isbn=978-0-7434-8223-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izraz je prvi put skovan početkom 20. stoljeća, nakon zločina nadahnutih [[Jack Trbosjek|Jackom Trbosjekom]]. Zbog porasta broja oponašanih zločina, [[kriminologija|kriminolozi]] su ubrzo počeli vjerovati da medijsko izvještavanje ima ulogu u podsticanju drugih kriminalaca da počine zločin na sličan način, pa čak i da navede osobe bez krivičnog dosjea da ih počnu činiti iako to inače možda ne bi učinile.&lt;ref&gt;{{cite web|title=C is for Copycat Effect|url=http://hunteremkay.com/2012/04/c-is-for-copycat-effect/|website=Hunteremkay|access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''[[The Copycat Effect]]'' iz 2004. američkog autora [[Loren Coleman|Lorena Colemana]] opisuje uticaj koji mediji imaju na zločine ili samoubistva nadahnuta zločinima o kojima se opširno izvještavalo u medijima. Prema Colemanovom gledištu, stalno izvještavanje o takvim događajima, umjesto o događajima s pozitivnom porukom, daje počiniteljima određenu vrstu slave. Značajno medijsko pokriće, knjiga ili film posvećen počinitelju zločina može motivirati druge osobe koje imaju sklonost sličnom ponašanju. Coleman piše da upravo zbog takve vrste slave dolazi do &quot;''copycat'' efekta&quot;.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt;

Američka dokumentarna televizijska serija ''[[CopyCat Killers]]'' (2016–2020) istražuje ubistva za koja se čini da su zasnovana na holivudskim filmovima.

== Uzroci ==
Osobe koje oponašaju zločine viđene u medijima (naročito u vijestima i nasilnim filmovima) vjerovatnije već imaju krivični dosje, ozbiljne probleme s [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]] ili historiju nasilja. To sugerira da je uticaj medija posredan (većinom utiče na kriminalno ponašanje), a ne neposredan (izravno utiče na broj kriminalaca).&lt;ref name=&quot;Surette&quot;&gt;{{cite journal |last=Surette |first=R. |s2cid=59438438 |year=2002 |title=Self-Reported Copycat Crime Among a Population of Serious and Violent Juvenile Offenders |journal=Crime &amp; Delinquency |volume=48 |issue=1 |pages=46–69 |doi=10.1177/0011128702048001002 }}&lt;/ref&gt; Međutim, taj posredni uticaj može proizvesti ideju o načinu izvršenja zločina. Vrsta reakcije koju medijsko izvještavanje izaziva na zločin može odrediti put kojim bi drugi kriminalac mogao krenuti. Prema tursko-američkoj sociologinji [[Zeynep Tufekci]], počinitelji ''copycat'' zločina nastoje izazvati što veći šok svojim postupcima. Ukoliko je veći šok, utoliko je veće prateće medijsko pokriće, čime počinitelj dobija veću pažnju. Tufekci piše da upravo interes javnosti utiče na to kakav bi zločin mogao biti počinjen.&lt;ref name=&quot;theatlantic.com&quot;&gt;{{cite web|last1=Tufekci|first1=Zeynep|title=The Media Needs to Stop Inspiring Copycat Murders. Here's How.|url=https://www.theatlantic.com/national/archive/2012/12/the-media-needs-to-stop-inspiring-copycat-murders-heres-how/266439/|website=The Atlantic|access-date=August 10, 2014|date=2012-12-19}}&lt;/ref&gt;

Neki istraživači smatraju da interakcija između nasilnog medijskog sadržaja i emocionalnog razvoja pojedinca ima ulogu u ''copycat'' ponašanju. Američka kriminologinja Jacqueline Helfgott piše da osobe s nižim stepenom [[Emocionalna inteligencija|emocionalnog razvoja]] vjerovatnije čine zločine koje vide na televiziji. Obilježja kao što su demografski faktori (dob i spol), kriminalni faktori ([[Mentalni poremećaj|mentalni poremećaji]] ili poremećaji ličnosti, teškoće u povezivanju s drugim ljudima ili nedostatak identiteta, društvena izolacija i otuđenost) i odnos prema medijima (povjerenje u medije, [[medijska pismenost]], poistovjećivanje s počiniteljima prikazanim u medijima), uz obilježja medija i kulturno-okolinske faktore, utiču na ''copycat'' ponašanje pojedinaca. Obilježja medija uključuju nejasnu granicu između mašte i stvarnosti, pozitivan odgovor na nasilje i zločin te na način na koji je zločin počinjen. Kulturno-okolinski faktori uključuju kulturni pogled na slavu i zločin, oslanjanje na medije kao izvor informacija te [[Moralna panika|moralnu paniku]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Helfgott|first1=Jacqueline|title=Criminal Behavior: Theories, Typologies and Criminal Justice|date=2008|publisher=Sage Publications, inc|isbn=978-1-4129-0487-2|pages=377–391|url=https://books.google.com/books?id=-kSUlHgB2m4C&amp;pg=PA377 |access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Nalazi drugog istraživanja pokazali su da će počinitelj ''copycat'' zločina, umjesto da bude osoba koja prvi put čini nasilni zločin, biti vjerovatnije profesionalni kriminalac koji je ranije počinio krivično djelo povezano s imovinom. Budući da pozadinski društveni aspekti koji utiču na ''copycat'' zločine i dalje nisu utvrđeni, još nije jasno kako su tačno medijsko izvještavanje i ponašanje povezano s ''copycat'' zločinima međusobno povezani.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Prevencija ==

Kriptozoolog Loren Coleman i sociologinja Zeynep Tufekci sugeriraju da se ''copycat'' zločini mogu prevenirati na više načina: upotreba pažljivo izabranog, nesenzacionalističkog jezika pri izvještavanju javnosti o zločinima; izbjegavanje objavljivanja imena osumnjičenih i detalja o načinu izvršenja zločina; izbjegavanje njegovanja klišea i stereotipa o kriminalcima i uzrocima njihovog ponašanja; stavljanje naglaska na posljedice zločina za žrtve i njihove bližnje; uključivanje zaštitnih faktora, poput telefonskih linija za pomoć, pri objavljivanju vijesti o takvim zločinima.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hammerschlag |first1=Michael |title=The Copycat Effect |url=http://hammernews.com/copycateffect.htm |website=Hammer News |access-date=August 10, 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714141028/http://hammernews.com/copycateffect.htm |archive-date=July 14, 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Scream (film)|Scream]]'', film iz 1996. koji je nadahnuo više ''copycat'' ubica
* [[Zločin iz mržnje]]

== Reference ==
{{reflista}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20021227014858/http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/learning.htm ''Copycat'' zločini] {{En icon}}


{{Međunarodno krivično pravo}}
{{Pravo}}</text>
      <sha1>ni1x4uy1d1hwm01s3g40lw9lzeewjpv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662286</id>
      <parentid>42662285</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:10:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Forenzička psihologija]]; +[[Kategorija:Kriminologija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42662286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7720" sha1="aq7x0lylrmrwlhxgexoevr1ueg66ihj" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Copycat'' zločin}}
'''''Copycat'' zločin''' jest krivično djelo koje je oblikovano prema prethodnom [[zločin]]u ili je njime nadahnuto. Počinitelji obično počine ''copycat'' zločin nakon što su bili izloženi medijskom izvještavanju o prvobitnom zločinu ili nakon što su mu sami svjedočili.

Prema jednom istraživanju, ''copycat'' zločin društveni je fenomen koji traje i dovoljno je rasprostranjen da utiče na cjelokupni kriminalni pejzaž, prvenstveno uticanjem na taktiku zločina, a ne na motive ili pojavu kriminalnih obilježja.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=Estimating the Magnitude and Mechanisms of Copycat Crime (From The Media and Criminal Justice Policy, pp. 87–101, 1990, Ray Surette, ed. – See NCJ-125773) {{!}} Office of Justice Programs |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/estimating-magnitude-and-mechanisms-copycat-crime-media-and |access-date=2023-09-03 |website=www.ojp.gov}}&lt;/ref&gt;

== ''Copycat'' efekat ==

''Copycat'' efekat navodna je sklonost da senzacionalistički publicitet o nasilnim ubistvima ili samoubistvima dovede do novih slučajeva iste vrste putem oponašanja (odnosno [[Imitacija|imitacije]]).&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite book |last=Coleman |first=Loren |author-link=Loren Coleman |title=The Copycat Effect: How the Media and Popular Culture Trigger the Mayhem in Tomorrow's Headlines |title-link=The Copycat Effect|publisher=[[Paraview Pocket Books]] |year=2004 |isbn=978-0-7434-8223-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izraz je prvi put skovan početkom 20. stoljeća, nakon zločina nadahnutih [[Jack Trbosjek|Jackom Trbosjekom]]. Zbog porasta broja oponašanih zločina, [[kriminologija|kriminolozi]] su ubrzo počeli vjerovati da medijsko izvještavanje ima ulogu u podsticanju drugih kriminalaca da počine zločin na sličan način, pa čak i da navede osobe bez krivičnog dosjea da ih počnu činiti iako to inače možda ne bi učinile.&lt;ref&gt;{{cite web|title=C is for Copycat Effect|url=http://hunteremkay.com/2012/04/c-is-for-copycat-effect/|website=Hunteremkay|access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''[[The Copycat Effect]]'' iz 2004. američkog autora [[Loren Coleman|Lorena Colemana]] opisuje uticaj koji mediji imaju na zločine ili samoubistva nadahnuta zločinima o kojima se opširno izvještavalo u medijima. Prema Colemanovom gledištu, stalno izvještavanje o takvim događajima, umjesto o događajima s pozitivnom porukom, daje počiniteljima određenu vrstu slave. Značajno medijsko pokriće, knjiga ili film posvećen počinitelju zločina može motivirati druge osobe koje imaju sklonost sličnom ponašanju. Coleman piše da upravo zbog takve vrste slave dolazi do &quot;''copycat'' efekta&quot;.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt;

Američka dokumentarna televizijska serija ''[[CopyCat Killers]]'' (2016–2020) istražuje ubistva za koja se čini da su zasnovana na holivudskim filmovima.

== Uzroci ==
Osobe koje oponašaju zločine viđene u medijima (naročito u vijestima i nasilnim filmovima) vjerovatnije već imaju krivični dosje, ozbiljne probleme s [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]] ili historiju nasilja. To sugerira da je uticaj medija posredan (većinom utiče na kriminalno ponašanje), a ne neposredan (izravno utiče na broj kriminalaca).&lt;ref name=&quot;Surette&quot;&gt;{{cite journal |last=Surette |first=R. |s2cid=59438438 |year=2002 |title=Self-Reported Copycat Crime Among a Population of Serious and Violent Juvenile Offenders |journal=Crime &amp; Delinquency |volume=48 |issue=1 |pages=46–69 |doi=10.1177/0011128702048001002 }}&lt;/ref&gt; Međutim, taj posredni uticaj može proizvesti ideju o načinu izvršenja zločina. Vrsta reakcije koju medijsko izvještavanje izaziva na zločin može odrediti put kojim bi drugi kriminalac mogao krenuti. Prema tursko-američkoj sociologinji [[Zeynep Tufekci]], počinitelji ''copycat'' zločina nastoje izazvati što veći šok svojim postupcima. Ukoliko je veći šok, utoliko je veće prateće medijsko pokriće, čime počinitelj dobija veću pažnju. Tufekci piše da upravo interes javnosti utiče na to kakav bi zločin mogao biti počinjen.&lt;ref name=&quot;theatlantic.com&quot;&gt;{{cite web|last1=Tufekci|first1=Zeynep|title=The Media Needs to Stop Inspiring Copycat Murders. Here's How.|url=https://www.theatlantic.com/national/archive/2012/12/the-media-needs-to-stop-inspiring-copycat-murders-heres-how/266439/|website=The Atlantic|access-date=August 10, 2014|date=2012-12-19}}&lt;/ref&gt;

Neki istraživači smatraju da interakcija između nasilnog medijskog sadržaja i emocionalnog razvoja pojedinca ima ulogu u ''copycat'' ponašanju. Američka kriminologinja Jacqueline Helfgott piše da osobe s nižim stepenom [[Emocionalna inteligencija|emocionalnog razvoja]] vjerovatnije čine zločine koje vide na televiziji. Obilježja kao što su demografski faktori (dob i spol), kriminalni faktori ([[Mentalni poremećaj|mentalni poremećaji]] ili poremećaji ličnosti, teškoće u povezivanju s drugim ljudima ili nedostatak identiteta, društvena izolacija i otuđenost) i odnos prema medijima (povjerenje u medije, [[medijska pismenost]], poistovjećivanje s počiniteljima prikazanim u medijima), uz obilježja medija i kulturno-okolinske faktore, utiču na ''copycat'' ponašanje pojedinaca. Obilježja medija uključuju nejasnu granicu između mašte i stvarnosti, pozitivan odgovor na nasilje i zločin te na način na koji je zločin počinjen. Kulturno-okolinski faktori uključuju kulturni pogled na slavu i zločin, oslanjanje na medije kao izvor informacija te [[Moralna panika|moralnu paniku]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Helfgott|first1=Jacqueline|title=Criminal Behavior: Theories, Typologies and Criminal Justice|date=2008|publisher=Sage Publications, inc|isbn=978-1-4129-0487-2|pages=377–391|url=https://books.google.com/books?id=-kSUlHgB2m4C&amp;pg=PA377 |access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Nalazi drugog istraživanja pokazali su da će počinitelj ''copycat'' zločina, umjesto da bude osoba koja prvi put čini nasilni zločin, biti vjerovatnije profesionalni kriminalac koji je ranije počinio krivično djelo povezano s imovinom. Budući da pozadinski društveni aspekti koji utiču na ''copycat'' zločine i dalje nisu utvrđeni, još nije jasno kako su tačno medijsko izvještavanje i ponašanje povezano s ''copycat'' zločinima međusobno povezani.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Prevencija ==

Kriptozoolog Loren Coleman i sociologinja Zeynep Tufekci sugeriraju da se ''copycat'' zločini mogu prevenirati na više načina: upotreba pažljivo izabranog, nesenzacionalističkog jezika pri izvještavanju javnosti o zločinima; izbjegavanje objavljivanja imena osumnjičenih i detalja o načinu izvršenja zločina; izbjegavanje njegovanja klišea i stereotipa o kriminalcima i uzrocima njihovog ponašanja; stavljanje naglaska na posljedice zločina za žrtve i njihove bližnje; uključivanje zaštitnih faktora, poput telefonskih linija za pomoć, pri objavljivanju vijesti o takvim zločinima.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hammerschlag |first1=Michael |title=The Copycat Effect |url=http://hammernews.com/copycateffect.htm |website=Hammer News |access-date=August 10, 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714141028/http://hammernews.com/copycateffect.htm |archive-date=July 14, 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Scream (film)|Scream]]'', film iz 1996. koji je nadahnuo više ''copycat'' ubica
* [[Zločin iz mržnje]]

== Reference ==
{{reflista}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20021227014858/http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/learning.htm ''Copycat'' zločini] {{En icon}}


{{Međunarodno krivično pravo}}
{{Pravo}}

[[Kategorija:Forenzička psihologija]]
[[Kategorija:Kriminologija]]</text>
      <sha1>aq7x0lylrmrwlhxgexoevr1ueg66ihj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662299</id>
      <parentid>42662286</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Zločini]]; +[[Kategorija:Mediji]]; +[[Kategorija:Psihijatrija]]; +[[Kategorija:Etika]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42662299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7815" sha1="okfuzpnhayp7emchr8vp0vj4l5usx0q" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Copycat'' zločin}}
'''''Copycat'' zločin''' jest krivično djelo koje je oblikovano prema prethodnom [[zločin]]u ili je njime nadahnuto. Počinitelji obično počine ''copycat'' zločin nakon što su bili izloženi medijskom izvještavanju o prvobitnom zločinu ili nakon što su mu sami svjedočili.

Prema jednom istraživanju, ''copycat'' zločin društveni je fenomen koji traje i dovoljno je rasprostranjen da utiče na cjelokupni kriminalni pejzaž, prvenstveno uticanjem na taktiku zločina, a ne na motive ili pojavu kriminalnih obilježja.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=Estimating the Magnitude and Mechanisms of Copycat Crime (From The Media and Criminal Justice Policy, pp. 87–101, 1990, Ray Surette, ed. – See NCJ-125773) {{!}} Office of Justice Programs |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/estimating-magnitude-and-mechanisms-copycat-crime-media-and |access-date=2023-09-03 |website=www.ojp.gov}}&lt;/ref&gt;

== ''Copycat'' efekat ==

''Copycat'' efekat navodna je sklonost da senzacionalistički publicitet o nasilnim ubistvima ili samoubistvima dovede do novih slučajeva iste vrste putem oponašanja (odnosno [[Imitacija|imitacije]]).&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite book |last=Coleman |first=Loren |author-link=Loren Coleman |title=The Copycat Effect: How the Media and Popular Culture Trigger the Mayhem in Tomorrow's Headlines |title-link=The Copycat Effect|publisher=[[Paraview Pocket Books]] |year=2004 |isbn=978-0-7434-8223-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izraz je prvi put skovan početkom 20. stoljeća, nakon zločina nadahnutih [[Jack Trbosjek|Jackom Trbosjekom]]. Zbog porasta broja oponašanih zločina, [[kriminologija|kriminolozi]] su ubrzo počeli vjerovati da medijsko izvještavanje ima ulogu u podsticanju drugih kriminalaca da počine zločin na sličan način, pa čak i da navede osobe bez krivičnog dosjea da ih počnu činiti iako to inače možda ne bi učinile.&lt;ref&gt;{{cite web|title=C is for Copycat Effect|url=http://hunteremkay.com/2012/04/c-is-for-copycat-effect/|website=Hunteremkay|access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''[[The Copycat Effect]]'' iz 2004. američkog autora [[Loren Coleman|Lorena Colemana]] opisuje uticaj koji mediji imaju na zločine ili samoubistva nadahnuta zločinima o kojima se opširno izvještavalo u medijima. Prema Colemanovom gledištu, stalno izvještavanje o takvim događajima, umjesto o događajima s pozitivnom porukom, daje počiniteljima određenu vrstu slave. Značajno medijsko pokriće, knjiga ili film posvećen počinitelju zločina može motivirati druge osobe koje imaju sklonost sličnom ponašanju. Coleman piše da upravo zbog takve vrste slave dolazi do &quot;''copycat'' efekta&quot;.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt;

Američka dokumentarna televizijska serija ''[[CopyCat Killers]]'' (2016–2020) istražuje ubistva za koja se čini da su zasnovana na holivudskim filmovima.

== Uzroci ==
Osobe koje oponašaju zločine viđene u medijima (naročito u vijestima i nasilnim filmovima) vjerovatnije već imaju krivični dosje, ozbiljne probleme s [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]] ili historiju nasilja. To sugerira da je uticaj medija posredan (većinom utiče na kriminalno ponašanje), a ne neposredan (izravno utiče na broj kriminalaca).&lt;ref name=&quot;Surette&quot;&gt;{{cite journal |last=Surette |first=R. |s2cid=59438438 |year=2002 |title=Self-Reported Copycat Crime Among a Population of Serious and Violent Juvenile Offenders |journal=Crime &amp; Delinquency |volume=48 |issue=1 |pages=46–69 |doi=10.1177/0011128702048001002 }}&lt;/ref&gt; Međutim, taj posredni uticaj može proizvesti ideju o načinu izvršenja zločina. Vrsta reakcije koju medijsko izvještavanje izaziva na zločin može odrediti put kojim bi drugi kriminalac mogao krenuti. Prema tursko-američkoj sociologinji [[Zeynep Tufekci]], počinitelji ''copycat'' zločina nastoje izazvati što veći šok svojim postupcima. Ukoliko je veći šok, utoliko je veće prateće medijsko pokriće, čime počinitelj dobija veću pažnju. Tufekci piše da upravo interes javnosti utiče na to kakav bi zločin mogao biti počinjen.&lt;ref name=&quot;theatlantic.com&quot;&gt;{{cite web|last1=Tufekci|first1=Zeynep|title=The Media Needs to Stop Inspiring Copycat Murders. Here's How.|url=https://www.theatlantic.com/national/archive/2012/12/the-media-needs-to-stop-inspiring-copycat-murders-heres-how/266439/|website=The Atlantic|access-date=August 10, 2014|date=2012-12-19}}&lt;/ref&gt;

Neki istraživači smatraju da interakcija između nasilnog medijskog sadržaja i emocionalnog razvoja pojedinca ima ulogu u ''copycat'' ponašanju. Američka kriminologinja Jacqueline Helfgott piše da osobe s nižim stepenom [[Emocionalna inteligencija|emocionalnog razvoja]] vjerovatnije čine zločine koje vide na televiziji. Obilježja kao što su demografski faktori (dob i spol), kriminalni faktori ([[Mentalni poremećaj|mentalni poremećaji]] ili poremećaji ličnosti, teškoće u povezivanju s drugim ljudima ili nedostatak identiteta, društvena izolacija i otuđenost) i odnos prema medijima (povjerenje u medije, [[medijska pismenost]], poistovjećivanje s počiniteljima prikazanim u medijima), uz obilježja medija i kulturno-okolinske faktore, utiču na ''copycat'' ponašanje pojedinaca. Obilježja medija uključuju nejasnu granicu između mašte i stvarnosti, pozitivan odgovor na nasilje i zločin te na način na koji je zločin počinjen. Kulturno-okolinski faktori uključuju kulturni pogled na slavu i zločin, oslanjanje na medije kao izvor informacija te [[Moralna panika|moralnu paniku]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Helfgott|first1=Jacqueline|title=Criminal Behavior: Theories, Typologies and Criminal Justice|date=2008|publisher=Sage Publications, inc|isbn=978-1-4129-0487-2|pages=377–391|url=https://books.google.com/books?id=-kSUlHgB2m4C&amp;pg=PA377 |access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Nalazi drugog istraživanja pokazali su da će počinitelj ''copycat'' zločina, umjesto da bude osoba koja prvi put čini nasilni zločin, biti vjerovatnije profesionalni kriminalac koji je ranije počinio krivično djelo povezano s imovinom. Budući da pozadinski društveni aspekti koji utiču na ''copycat'' zločine i dalje nisu utvrđeni, još nije jasno kako su tačno medijsko izvještavanje i ponašanje povezano s ''copycat'' zločinima međusobno povezani.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Prevencija ==

Kriptozoolog Loren Coleman i sociologinja Zeynep Tufekci sugeriraju da se ''copycat'' zločini mogu prevenirati na više načina: upotreba pažljivo izabranog, nesenzacionalističkog jezika pri izvještavanju javnosti o zločinima; izbjegavanje objavljivanja imena osumnjičenih i detalja o načinu izvršenja zločina; izbjegavanje njegovanja klišea i stereotipa o kriminalcima i uzrocima njihovog ponašanja; stavljanje naglaska na posljedice zločina za žrtve i njihove bližnje; uključivanje zaštitnih faktora, poput telefonskih linija za pomoć, pri objavljivanju vijesti o takvim zločinima.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hammerschlag |first1=Michael |title=The Copycat Effect |url=http://hammernews.com/copycateffect.htm |website=Hammer News |access-date=August 10, 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714141028/http://hammernews.com/copycateffect.htm |archive-date=July 14, 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Scream (film)|Scream]]'', film iz 1996. koji je nadahnuo više ''copycat'' ubica
* [[Zločin iz mržnje]]

== Reference ==
{{reflista}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20021227014858/http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/learning.htm ''Copycat'' zločini] {{En icon}}


{{Međunarodno krivično pravo}}
{{Pravo}}

[[Kategorija:Forenzička psihologija]]
[[Kategorija:Kriminologija]]
[[Kategorija:Zločini]]
[[Kategorija:Mediji]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Etika]]</text>
      <sha1>okfuzpnhayp7emchr8vp0vj4l5usx0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42662329</id>
      <parentid>42662299</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42662329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7815" sha1="rqj1jwvz63l6tsr8nvgtehkytxsuus7" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Copycat'' zločin}}
'''''Copycat'' zločin''' jest krivično djelo koje je oblikovano prema prethodnom [[zločin]]u ili je njime nadahnuto. Počinitelji obično izvrše ''copycat'' zločin nakon što su bili izloženi medijskom izvještavanju o prvobitnom zločinu ili nakon što su mu sami svjedočili.

Prema jednom istraživanju, ''copycat'' zločin društveni je fenomen koji traje i dovoljno je rasprostranjen da utiče na cjelokupni kriminalni pejzaž, prvenstveno uticanjem na taktiku zločina, a ne na motive ili pojavu kriminalnih obilježja.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=Estimating the Magnitude and Mechanisms of Copycat Crime (From The Media and Criminal Justice Policy, pp. 87–101, 1990, Ray Surette, ed. – See NCJ-125773) {{!}} Office of Justice Programs |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/estimating-magnitude-and-mechanisms-copycat-crime-media-and |access-date=2023-09-03 |website=www.ojp.gov}}&lt;/ref&gt;

== ''Copycat'' efekat ==

''Copycat'' efekat navodna je sklonost da senzacionalistički publicitet o nasilnim ubistvima ili samoubistvima dovede do novih slučajeva iste vrste putem oponašanja (odnosno [[Imitacija|imitacije]]).&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite book |last=Coleman |first=Loren |author-link=Loren Coleman |title=The Copycat Effect: How the Media and Popular Culture Trigger the Mayhem in Tomorrow's Headlines |title-link=The Copycat Effect|publisher=[[Paraview Pocket Books]] |year=2004 |isbn=978-0-7434-8223-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Izraz je prvi put skovan početkom 20. stoljeća, nakon zločina nadahnutih [[Jack Trbosjek|Jackom Trbosjekom]]. Zbog porasta broja oponašanih zločina, [[kriminologija|kriminolozi]] su ubrzo počeli vjerovati da medijsko izvještavanje ima ulogu u podsticanju drugih kriminalaca da počine zločin na sličan način, pa čak i da navede osobe bez krivičnog dosjea da ih počnu činiti iako to inače možda ne bi učinile.&lt;ref&gt;{{cite web|title=C is for Copycat Effect|url=http://hunteremkay.com/2012/04/c-is-for-copycat-effect/|website=Hunteremkay|access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''[[The Copycat Effect]]'' iz 2004. američkog autora [[Loren Coleman|Lorena Colemana]] opisuje uticaj koji mediji imaju na zločine ili samoubistva nadahnuta zločinima o kojima se opširno izvještavalo u medijima. Prema Colemanovom gledištu, stalno izvještavanje o takvim događajima, umjesto o događajima s pozitivnom porukom, daje počiniteljima određenu vrstu slave. Značajno medijsko pokriće, knjiga ili film posvećen počinitelju zločina može motivirati druge osobe koje imaju sklonost sličnom ponašanju. Coleman piše da upravo zbog takve vrste slave dolazi do &quot;''copycat'' efekta&quot;.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt;

Američka dokumentarna televizijska serija ''[[CopyCat Killers]]'' (2016–2020) istražuje ubistva za koja se čini da su zasnovana na holivudskim filmovima.

== Uzroci ==
Osobe koje oponašaju zločine viđene u medijima (naročito u vijestima i nasilnim filmovima) vjerovatnije već imaju krivični dosje, ozbiljne probleme s [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]] ili historiju nasilja. To sugerira da je uticaj medija posredan (većinom utiče na kriminalno ponašanje), a ne neposredan (izravno utiče na broj kriminalaca).&lt;ref name=&quot;Surette&quot;&gt;{{cite journal |last=Surette |first=R. |s2cid=59438438 |year=2002 |title=Self-Reported Copycat Crime Among a Population of Serious and Violent Juvenile Offenders |journal=Crime &amp; Delinquency |volume=48 |issue=1 |pages=46–69 |doi=10.1177/0011128702048001002 }}&lt;/ref&gt; Međutim, taj posredni uticaj može proizvesti ideju o načinu izvršenja zločina. Vrsta reakcije koju medijsko izvještavanje izaziva na zločin može odrediti put kojim bi drugi kriminalac mogao krenuti. Prema tursko-američkoj sociologinji [[Zeynep Tufekci]], počinitelji ''copycat'' zločina nastoje izazvati što veći šok svojim postupcima. Ukoliko je veći šok, utoliko je veće prateće medijsko pokriće, čime počinitelj dobija veću pažnju. Tufekci piše da upravo interes javnosti utiče na to kakav bi zločin mogao biti počinjen.&lt;ref name=&quot;theatlantic.com&quot;&gt;{{cite web|last1=Tufekci|first1=Zeynep|title=The Media Needs to Stop Inspiring Copycat Murders. Here's How.|url=https://www.theatlantic.com/national/archive/2012/12/the-media-needs-to-stop-inspiring-copycat-murders-heres-how/266439/|website=The Atlantic|access-date=August 10, 2014|date=2012-12-19}}&lt;/ref&gt;

Neki istraživači smatraju da interakcija između nasilnog medijskog sadržaja i emocionalnog razvoja pojedinca ima ulogu u ''copycat'' ponašanju. Američka kriminologinja Jacqueline Helfgott piše da osobe s nižim stepenom [[Emocionalna inteligencija|emocionalnog razvoja]] vjerovatnije čine zločine koje vide na televiziji. Obilježja kao što su demografski faktori (dob i spol), kriminalni faktori ([[Mentalni poremećaj|mentalni poremećaji]] ili poremećaji ličnosti, teškoće u povezivanju s drugim ljudima ili nedostatak identiteta, društvena izolacija i otuđenost) i odnos prema medijima (povjerenje u medije, [[medijska pismenost]], poistovjećivanje s počiniteljima prikazanim u medijima), uz obilježja medija i kulturno-okolinske faktore, utiču na ''copycat'' ponašanje pojedinaca. Obilježja medija uključuju nejasnu granicu između mašte i stvarnosti, pozitivan odgovor na nasilje i zločin te na način na koji je zločin počinjen. Kulturno-okolinski faktori uključuju kulturni pogled na slavu i zločin, oslanjanje na medije kao izvor informacija te [[Moralna panika|moralnu paniku]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Helfgott|first1=Jacqueline|title=Criminal Behavior: Theories, Typologies and Criminal Justice|date=2008|publisher=Sage Publications, inc|isbn=978-1-4129-0487-2|pages=377–391|url=https://books.google.com/books?id=-kSUlHgB2m4C&amp;pg=PA377 |access-date=August 10, 2014}}&lt;/ref&gt;

Nalazi drugog istraživanja pokazali su da će počinitelj ''copycat'' zločina, umjesto da bude osoba koja prvi put čini nasilni zločin, biti vjerovatnije profesionalni kriminalac koji je ranije počinio krivično djelo povezano s imovinom. Budući da pozadinski društveni aspekti koji utiču na ''copycat'' zločine i dalje nisu utvrđeni, još nije jasno kako su tačno medijsko izvještavanje i ponašanje povezano s ''copycat'' zločinima međusobno povezani.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Prevencija ==

Kriptozoolog Loren Coleman i sociologinja Zeynep Tufekci sugeriraju da se ''copycat'' zločini mogu prevenirati na više načina: upotreba pažljivo izabranog, nesenzacionalističkog jezika pri izvještavanju javnosti o zločinima; izbjegavanje objavljivanja imena osumnjičenih i detalja o načinu izvršenja zločina; izbjegavanje njegovanja klišea i stereotipa o kriminalcima i uzrocima njihovog ponašanja; stavljanje naglaska na posljedice zločina za žrtve i njihove bližnje; uključivanje zaštitnih faktora, poput telefonskih linija za pomoć, pri objavljivanju vijesti o takvim zločinima.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hammerschlag |first1=Michael |title=The Copycat Effect |url=http://hammernews.com/copycateffect.htm |website=Hammer News |access-date=August 10, 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714141028/http://hammernews.com/copycateffect.htm |archive-date=July 14, 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* ''[[Scream (film)|Scream]]'', film iz 1996. koji je nadahnuo više ''copycat'' ubica
* [[Zločin iz mržnje]]

== Reference ==
{{reflista}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20021227014858/http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/learning.htm ''Copycat'' zločini] {{En icon}}


{{Međunarodno krivično pravo}}
{{Pravo}}

[[Kategorija:Forenzička psihologija]]
[[Kategorija:Kriminologija]]
[[Kategorija:Zločini]]
[[Kategorija:Mediji]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Etika]]</text>
      <sha1>rqj1jwvz63l6tsr8nvgtehkytxsuus7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Jez-stnord</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724170</id>
    <redirect title="Šablon:Jez-non" />
    <revision>
      <id>42662291</id>
      <timestamp>2026-07-31T15:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Jez-non]]</comment>
      <origin>42662291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="5yp16ozz62w22bovm85zin5xihzexuv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Jez-non]]</text>
      <sha1>5yp16ozz62w22bovm85zin5xihzexuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Imitatorski zločin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724171</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662300</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:02:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zločin imitacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724172</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662301</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zločin iz imitacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724173</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662302</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zločin oponašanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724174</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662303</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:03:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724175</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662304</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:04:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>privremeno, dok ne dobijemo i druga značenja</comment>
      <origin>42662304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat zločini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724176</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662307</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:27:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat fenomen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724177</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662308</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:27:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat efekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724178</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662309</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:27:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat efekat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724179</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662310</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:28:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat teorija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724180</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662311</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:29:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat napad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724181</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662312</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:29:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat ubica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724182</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662313</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:29:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat ponašanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724183</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662314</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copycat ubojica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724184</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662315</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:29:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oponašani zločin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724185</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662316</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:30:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724186</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662317</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:33:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket zločin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724187</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662318</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:33:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket efekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724188</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662319</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:33:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket efekat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724189</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662320</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket fenomen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724190</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662321</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:35:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket teorija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724191</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662322</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket napad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724192</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662323</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:35:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket ubica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724193</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662324</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:35:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket ponašanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724194</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662325</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:35:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket ubojica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724195</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662326</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:36:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kopiket zločini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724196</id>
    <redirect title="Copycat zločin" />
    <revision>
      <id>42662327</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:36:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Copycat zločin]]</comment>
      <origin>42662327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Copycat zločin]]</text>
      <sha1>qmwstc0suechhql28abi4hx57tuloul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Početna stranica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724197</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662332</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:07:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Glavna stranica</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4724198</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662333</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:GLAVNA</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4724199</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662335</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Glavna stranica]]</comment>
      <origin>42662335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naslovna strana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724200</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662336</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:13:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naslovna stranica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724201</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662337</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Glavna stranica]]</comment>
      <origin>42662337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:POČETNA</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4724202</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662338</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:14:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42662338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:NASLOVNA</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4724203</id>
    <redirect title="Glavna stranica" />
    <revision>
      <id>42662339</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:15:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Glavna stranica]]</comment>
      <origin>42662339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Glavna stranica]]</text>
      <sha1>ohxdlacuabwwu19tk3tnmc2eidno8o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plastivor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724204</id>
    <revision>
      <id>42662402</id>
      <timestamp>2026-08-01T09:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:mealworms in plastic container of bran.jpg|thumb|Brašnari, primjer plastivora]]  '''Plastivor''' je organizam sposoban za razgradnju i metaboliziranje [[plastika|plastike]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Boctor |first=Joseph |date=2024 |title=Nature's Plastic Predators: A Comprehensive and Bibliometric Review of Plastivore Insects |journal=Polymers |language=en |volume= 16|issue=12 |page=1671 |doi=10.3390/polym16121671 |doi-access=free |pmid=38932021|pmc=11207432 }}&lt;/ref&gt;&lt;...</comment>
      <origin>42662402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16730" sha1="aqx3uu72jwvl34g3581ol382l457r0s" xml:space="preserve">[[File:mealworms in plastic container of bran.jpg|thumb|Brašnari, primjer plastivora]]

'''Plastivor''' je organizam sposoban za razgradnju i metaboliziranje [[plastika|plastike]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Boctor |first=Joseph |date=2024 |title=Nature's Plastic Predators: A Comprehensive and Bibliometric Review of Plastivore Insects |journal=Polymers |language=en |volume= 16|issue=12 |page=1671 |doi=10.3390/polym16121671 |doi-access=free |pmid=38932021|pmc=11207432 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-10-19 |title=Plastivores: Plastic-Degrading Super-Microbes and Enzymes |url=https://wyss.harvard.edu/technology/plastivores-plastic-degrading-super-microbes-and-enzymes/ |access-date=2024-02-26 |website=Wyss Institute |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=Why scientists say 'plastivores' could be the solution to plastic pollution |url=https://whyy.org/segments/why-scientists-say-plastivores-could-be-the-solution-to-plastic-pollution/ |access-date=2024-02-26 |website=WHYY |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Yirka |first1=Bob |last2=Phys.org |title=The caterpillar larvae 'plastivores' that consume and metabolize polyethylene |url=https://phys.org/news/2020-03-caterpillar-larvae-plastivores-consume-metabolize.html |access-date=2024-02-26 |website=phys.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se plastika obično ne smatra [[Biodegradacija|biorazgradivom]], otkriveno je da ju razgrađuju razne bakterije, gljivice i insekti.

== Definicija ==
Plastivori su &quot;organizmi koji koriste plastiku kao primarni izvor [[ugljik]]a i energije&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; To ne znači nužno da mogu zadovoljiti sve biološke potrebe samo iz plastike. Na primjer, [[Tenebrio molitor|brašnari]] hranjeni samo plastikom pokazuju vrlo slabo debljanje, za razliku od brašnara hranjenih normalnom prehranom sastavljenom od [[mekinje|mekinja]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Yu |last2=Yang |first2=Jun |last3=Wu |first3=Wei-Min |last4=Zhao |first4=Jiao |last5=Song |first5=Yiling |last6=Gao |first6=Longcheng |last7=Yang |first7=Ruifu |last8=Jiang |first8=Lei |date=2015-10-20 |title=Biodegradation and Mineralization of Polystyrene by Plastic-Eating Mealworms: Part 1. Chemical and Physical Characterization and Isotopic Tests |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.5b02661 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=49 |issue=20 |pages=12080–12086 |doi=10.1021/acs.est.5b02661 |pmid=26390034 |bibcode=2015EnST...4912080Y |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; To je zbog toga što plastici nedostaje vode i hranjivih tvari potrebnih za rast.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Brašnari hranjeni plastikom, međutim, i dalje mogu crpiti energiju iz svoje prehrane, tako da ne gube na težini usljed izgladnjavanja.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Mehanizmi ==
[[File:Ideonella Sakaiensis Eating Plastics.png|thumb|Dijagram prikazuje kako ''[[Ideonella sakaiensis]]'' metabolizira plastiku]]
Za bakterijske i gljivične plastivore, prvi korak je prianjanje spora na površinu plastike putem [[hidrofob|hidrofobnih]] interakcija.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Bakterijski plastivori, kada se uzgajaju na plastici, formiraju [[biofilm]]ove na površini kao drugi korak.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last1=G. Cada |first1=Erika Joy |date=June 2019 |title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles |url=https://www.philsciletters.net/2019/PSL%202019%20Special%20Issue%2005-Cada%20et%20al.pdf |journal=Philippine Science Letters |volume=12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chauhan |first1=Deepika |last2=Agrawal |first2=Guncha |last3=Deshmukh |first3=Sujit |last4=Roy |first4=Susanta Sinha |last5=Priyadarshini |first5=Richa |date=2018 |title=Biofilm formation by Exiguobacterium sp. DR11 and DR14 alter polystyrene surface properties and initiate biodegradation |journal=RSC Advances |language=en |volume=8 |issue=66 |pages=37590–37599 |doi=10.1039/C8RA06448B |pmid=35558609 |pmc=9089450 |bibcode=2018RSCAd...837590C |issn=2046-2069}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Yu |last2=Yang |first2=Jun |last3=Wu |first3=Wei-Min |last4=Zhao |first4=Jiao |last5=Song |first5=Yiling |last6=Gao |first6=Longcheng |last7=Yang |first7=Ruifu |last8=Jiang |first8=Lei |date=2015-10-20 |title=Biodegradation and Mineralization of Polystyrene by Plastic-Eating Mealworms: Part 2. Role of Gut Microorganisms |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.5b02663 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=49 |issue=20 |pages=12087–12093 |doi=10.1021/acs.est.5b02663 |pmid=26390390 |bibcode=2015EnST...4912087Y |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Koristeći [[enzim]]e, oni povećavaju hrapavost površine i oksidiraju plastiku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Oksidacijom se formiraju oksigenirane grupe poput [[Karbonilna grupa|karbonilnih grupa]], a koje bakterije koriste kao izvor ugljika i energije; oksidacija također pretvara plastiku u manje molekule ([[depolimerizacija]]).&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Za gljivične plastivore, drugi korak je rast [[micelij]]a (korijenaste strukture gljiva, sastavljene od nitima sličnih [[hifa]]) na površini, dok je treći korak lučenje enzima.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; I enzimi i mehanička sila koju proizvode gljivične hife razgrađuju plastiku.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Slijedeći isti osnovni hemijski proces kao gljive i bakterije, insekti-plastivori također oksidiraju i depolimeriziraju plastiku kako bi je probavili.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Li |last2=Gao |first2=Jie |last3=Liu |first3=Ying |last4=Zhuang |first4=Guoqiang |last5=Peng |first5=Xiawei |last6=Wu |first6=Wei-Min |last7=Zhuang |first7=Xuliang |date=2021 |title=Biodegradation of expanded polystyrene and low-density polyethylene foams in larvae of Tenebrio molitor Linnaeus (Coleoptera: Tenebrionidae): Broad versus limited extent depolymerization and microbe-dependence versus independence |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653520320130 |journal=Chemosphere |language=en |volume=262 |article-number=127818 |doi=10.1016/j.chemosphere.2020.127818|pmid=32771707 |bibcode=2021Chmsp.26227818Y |s2cid=224882094 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Na primjer, slina [[Galleria mellonella|voskovnih crva]] sadrži enzime koji mogu oksidirati i depolimerizirati polietilen.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sanluis-Verdes |first1=A. |last2=Colomer-Vidal |first2=P. |last3=Rodriguez-Ventura |first3=F. |last4=Bello-Villarino |first4=M. |last5=Spinola-Amilibia |first5=M. |last6=Ruiz-Lopez |first6=E. |last7=Illanes-Vicioso |first7=R. |last8=Castroviejo |first8=P. |last9=Aiese Cigliano |first9=R. |last10=Montoya |first10=M. |last11=Falabella |first11=P. |last12=Pesquera |first12=C. |last13=Gonzalez-Legarreta |first13=L. |last14=Arias-Palomo |first14=E. |last15=Solà |first15=M. |date=2022-10-04 |title=Wax worm saliva and the enzymes therein are the key to polyethylene degradation by Galleria mellonella |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5568 |bibcode=2022NatCo..13.5568S |doi=10.1038/s41467-022-33127-w |issn=2041-1723 |pmc=9532405 |pmid=36195604}}&lt;/ref&gt; Insekti također mogu koristiti enzime koje proizvodi unutrašnja [[crijevna flora|crijevna mikrobiota]]. Na primjer, kod brašnara, sterilizacija crijevnog mikrobioma [[antibiotik|antibioticima]] inhibira njihovu sposobnost probavljanja polistirena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Primjeri ==
Sljedeći popis nije iscrpan. Čini se da je plastivorna aktivnost poprilično česta u prirodi, a uzorkovanje [[endofita|endofit]]skih gljiva u Amazoniji iz 2011. godine pokazalo je da gotovo polovina gljiva pokazuje određenu aktivnost u tom pogledu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Russell |first1=Jonathan R. |last2=Huang |first2=Jeffrey |last3=Anand |first3=Pria |last4=Kucera |first4=Kaury |last5=Sandoval |first5=Amanda G. |last6=Dantzler |first6=Kathleen W. |last7=Hickman |first7=DaShawn |last8=Jee |first8=Justin |last9=Kimovec |first9=Farrah M. |last10=Koppstein |first10=David |last11=Marks |first11=Daniel H. |last12=Mittermiller |first12=Paul A. |last13=Núñez |first13=Salvador Joel |last14=Santiago |first14=Marina |last15=Townes |first15=Maria A. |date=2011 |title=Biodegradation of Polyester Polyurethane by Endophytic Fungi |journal=Applied and Environmental Microbiology |language=en |volume=77 |issue=17 |pages=6076–6084 |doi=10.1128/AEM.00521-11 |issn=0099-2240 |pmc=3165411 |pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R }}&lt;/ref&gt;

=== Bekterije ===
{{Further|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Zagađenje plastikom]] u okeanima podržava mnoge vrste bakterija.

Alkalifilne bakterije ''[[Bacillus pseudofirmus]]'' i ''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]'' mogu razgraditi [[polietilen niske gustine]] (LDPE). Ove bakterije mogu samostalno razgraditi LDPE, ali djeluju brže kao konzorcij obje vrste, a razgradnja je još brža kada se dodaju [[nanočestica željeznog oksida|nanočestice željeznog oksida]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

''[[Exiguobacterium sibiricum]]'' i ''[[Exiguobacterium undae|E. undae]]'', izolirani iz močvare u Indiji, mogu razgraditi polistiren.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Slično tome, soj ''[[Exiguobacterium]] sp.'' YT2 izoliran je iz crijeva brašnara, koji su i sami plastivori. YT2 može samostalno razgraditi polistiren, iako sporije od brašnara.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

''[[Acinetobacter]] sp.'' AnTc-1, izolovan iz crijeva plastivornih larvi ''[[Tribolium castaneum]]'', također može samostalno razgraditi polistiren.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wang |first1=Zhe |last2=Xin |first2=Xin |last3=Shi |first3=Xiaofan |last4=Zhang |first4=Yalin |date=2020-07-15 |title=A polystyrene-degrading Acinetobacter bacterium isolated from the larvae of Tribolium castaneum |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969720320805 |journal=Science of the Total Environment |volume=726 |article-number=138564 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.138564 |pmid=32315854 |bibcode=2020ScTEn.72638564W |s2cid=216075743 |issn=0048-9697|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

''[[Ideonella sakaiensis]]'' i ''[[Comamonas testosteroni]]'' mogu razgraditi [[polietilentereftalat]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yoshida |first1=Shosuke |last2=Hiraga |first2=Kazumi |last3=Takehana |first3=Toshihiko |last4=Taniguchi |first4=Ikuo |last5=Yamaji |first5=Hironao |last6=Maeda |first6=Yasuhito |last7=Toyohara |first7=Kiyotsuna |last8=Miyamoto |first8=Kenji |last9=Kimura |first9=Yoshiharu |last10=Oda |first10=Kohei |date=2016-03-11 |title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate) |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359 |journal=Science |language=en |volume=351 |issue=6278 |pages=1196–1199 |doi=10.1126/science.aad6359 |pmid=26965627 |bibcode=2016Sci...351.1196Y |s2cid=31146235 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gong |first1=Jixian |last2=Kong |first2=Tongtong |last3=Li |first3=Yuqiang |last4=Li |first4=Qiujin |last5=Li |first5=Zheng |last6=Zhang |first6=Jianfei |date=2018-11-30 |title=Biodegradation of Microplastic Derived from Poly(ethylene terephthalate) with Bacterial Whole-Cell Biocatalysts |journal=Polymers |language=en |volume=10 |issue=12 |page=1326 |doi=10.3390/polym10121326 |doi-access=free |issn=2073-4360 |pmc=6401706 |pmid=30961251}}&lt;/ref&gt;

=== Gljive ===
''[[Aspergillus tubingensis]]'' i nekoliko izolata ''[[Pestalotiopsis]]a'' sposobni su za razgradnju poliuretana.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Khan |first1=Sehroon |last2=Nadir |first2=Sadia |last3=Shah |first3=Zia Ullah |last4=Shah |first4=Aamer Ali |last5=Karunarathna |first5=Samantha C. |last6=Xu |first6=Jianchu |last7=Khan |first7=Afsar |last8=Munir |first8=Shahzad |last9=Hasan |first9=Fariha |date=2017 |title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0269749117300295 |journal=Environmental Pollution |language=en |volume=225 |pages=469–480 |doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|pmid=28318785 |bibcode=2017EPoll.225..469K |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

[[Polikarbonat]], glavni materijal od kojeg se sastoje [[kompaktni disk|CD-ovi]], napadaju razne gljivice: ''[[Bjerkandera adusta]]''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Romero |first1=Elvira |last2=Speranza |first2=Mariela |last3=García-Guinea |first3=Javier |last4=Martínez |first4=Ángel T. |last5=Martínez |first5=María Jesús |date=2007 |title=An anamorph of the white-rot fungus Bjerkandera adusta capable of colonizing and degrading compact disc components |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.2007.00876.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=275 |issue=1 |pages=122–129 |doi=10.1111/j.1574-6968.2007.00876.x|pmid=17854471 |hdl=10261/47650 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; (prvobitno pogrešno identificirana kao ''[[Geotrichum]] sp.''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Garcia-Guinea |first1=Javier |last2=Cárdenes |first2=Victor |last3=Martínez |first3=Angel T. |last4=Martínez |first4=Maria |date=2001 |title=Fungal bioturbation paths in a compact disk |url=http://link.springer.com/10.1007/s001140100249 |journal=Naturwissenschaften |language=en |volume=88 |issue=8 |pages=351–354 |doi=10.1007/s001140100249 |pmid=11572018 |bibcode=2001NW.....88..351G |s2cid=7599290 |issn=0028-1042|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;), ''[[Chaetomium globosum]]'', ''[[Trichoderma atroviride]]'', ''[[Coniochaeta]] sp.'', ''[[Cladosporium cladosporioides]]'' i ''[[Penicillium chrysogenum]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Palermo |first1=Anna M. |last2=Gentile |first2=Antonio |last3=Pellegrino |first3=Giuseppe |date=2021 |title=Documentary heritage: fungal deterioration in Compact Discs |journal=Heritage Science |language=en |volume=9 |issue=1 |doi=10.1186/s40494-021-00609-x |doi-access=free |issn=2050-7445}}&lt;/ref&gt;

=== Insekti ===
[[File:Wax worm, U, Maryland, side 2015-07-13-13.01.17 ZS PMax.jpg|thumb|Voskov moljac]]
Brašnari (''[[Tenebrio molitor]]''), vrsta koja se često koristi kao hrana za životinje, mogu konzumirati polietilen i polistiren.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Njegov srodnik ''[[Tenebrio obscurus|T. obscurus]]'' također može konzumirati polistiren,&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Peng |first1=Bo-Yu |last2=Su |first2=Yiming |last3=Chen |first3=Zhibin |last4=Chen |first4=Jiabin |last5=Zhou |first5=Xuefei |last6=Benbow |first6=Mark Eric |last7=Criddle |first7=Craig S. |last8=Wu |first8=Wei-Min |last9=Zhang |first9=Yalei |date=2019-05-07 |title=Biodegradation of Polystyrene by Dark ( Tenebrio obscurus ) and Yellow ( Tenebrio molitor ) Mealworms (Coleoptera: Tenebrionidae) |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.est.8b06963 |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=53 |issue=9 |pages=5256–5265 |doi=10.1021/acs.est.8b06963 |pmid=30990998 |bibcode=2019EnST...53.5256P |s2cid=119102958 |issn=0013-936X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; kao i crvi vrsta ''[[Zophobas atratus]]'' i ''[[Tribolium castaneum]]'' iz različitih rodova iste porodice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sun |first1=Jiarui |last2=Prabhu |first2=Apoorva |last3=Aroney |first3=Samuel T. N. |last4=Rinke |first4=Christian |date=2022-06-30 |title=Insights into plastic biodegradation: community composition and functional capabilities of the superworm (Zophobas morio) microbiome in styrofoam feeding trials |journal=Microbial Genomics |language=en |volume=8 |issue=6 |doi=10.1099/mgen.0.000842 |doi-access=free |issn=2057-5858 |pmc=9455710 |pmid=35678705}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Plastivorija se javlja i kod [[Lepidoptera]], pri čemu voskovi moljci (''[[Galleria mellonella]]'') mogu konzumirati polietilen.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Bombelli |first1=Paolo |last2=Howe |first2=Christopher J. |last3=Bertocchini |first3=Federica |date=2017 |title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0960982217302312 |journal=Current Biology |language=en |volume=27 |issue=8 |pages=R292–R293 |doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|pmid=28441558 |bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Čak i homogenizacija voskovnih moljaca i nanošenje homogenata na polietilen može uzrokovati degradaciju.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Ova vrsta je najbrži poznati organizam u pogledu hemijskog modificiranja polietilena, s oksidacijom koja se događa u roku od jednog sata od izlaganja.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;{{clear}}

== Povezano ==
* [[Plastisfera]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}

[[Kategorija:Načini ishrane]]</text>
      <sha1>aqx3uu72jwvl34g3581ol382l457r0s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plastivori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724205</id>
    <redirect title="Plastivor" />
    <revision>
      <id>42662403</id>
      <timestamp>2026-08-01T09:20:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Plastivor]]</comment>
      <origin>42662403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="karkrr85aygpjdl8c9rfixh7nuppvrs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Plastivor]]</text>
      <sha1>karkrr85aygpjdl8c9rfixh7nuppvrs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plastivorija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724206</id>
    <redirect title="Plastivor" />
    <revision>
      <id>42662404</id>
      <timestamp>2026-08-01T09:20:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Plastivor]]</comment>
      <origin>42662404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="karkrr85aygpjdl8c9rfixh7nuppvrs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Plastivor]]</text>
      <sha1>karkrr85aygpjdl8c9rfixh7nuppvrs</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>