Hrvatska

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.13</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2430</id>
    <revision>
      <id>42668787</id>
      <parentid>42652442</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:28:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42668787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88825" sha1="dh5jp6dqlpjgs6w2d1n7ntfkq9u8eby" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| ime                         = Republika Hrvatska
| izvorno_ime                 = 
| ime_genitiv                 = Hrvatske
| eng_ime                     = Croatia
| zastava                     = Flag_of_Croatia.svg 
| grb                         = Coat_of_arms_of_Croatia.svg 
| slika_karte                 = EU-Croatia.svg
| opis_karte                  = Položaj Hrvatske u Evropi
| slika_karte2                = Un-croatia.png
| opis_karte2                 = Karta Hrvatske
| službeni_jezik              = [[hrvatski jezik]]
| glavni_grad                 = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]]
| predstavnik_države_množina  = Predsjednici
| predstavnik_države          = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba    = [[Zoran Milanović]]
| predsjednik_vlade           = Predsjednik Vlade
| predsjednik_vlade_osoba     = [[Andrej Plenković]]
| površina_poredak            = 124
| površina                    = 56594
| vode                        = 1,09
| stanovništvo_popis          = 3.871.833&lt;ref name=&quot;Census 2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_popis_godina   = 2021.
| stanovništvo_poredak        = 128
| stanovništvo_proc           = 
| stanovništvo_proc_godina    = 
| stanovništvo_proc_rang      = 
| godina_popisa               = 2011
| gustoća_stanovništva        = 68,7
| GDP_PPP                     = $161 milijardi
| GDP_PPP_rang                = 80
| GDP_PPP_godina              = 2023.
| GDP_PPP_per_capita          = $40.484
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 66
| GDP_nominal                 = $73 milijardi
| GDP_nominal_rang            = 81
| GDP_nominal_godina          = 2023.
| GDP_nominal_per_capita      = $18.451
| GDP_nominal_per_capita_rang = 66
| HDI                         = 0.851
| HDI_rang                    = 43
| suverenitet_tip             = [[nezavisnost]]
| suverenitet_napomena        = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]
| uspostava_događaj1          = proglašenje nezavisnosti
| uspostava_datum1            = 25. 6. 1991.
| valuta                      = [[euro]]
| stoti_dio_valute            = 100 [[euro kovanice|centi]]
| vremenska_zona              = [[CET]]
| utc_nadom                   = +1
| vremenska_zona_DST          = [[CEST]]
| utc_nadom_DST               = +2
| himna                       = [[Lijepa naša domovino]]
| internetski_nastavak        = [[.hr]] i [[.eu]]
| pozivni_broj                = +385
| iso3166kod                  = HR
| komentar                    = &lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt; S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²
| moto                        =
|nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}}

'''Hrvatska''', službeno '''Republika Hrvatska''', [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. 

Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.&lt;ref name=&quot;DZS_popis_2011_narod&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html
|title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.
|work=Popis stanovništva 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|accessdate=19. prosinca 2012.
|archive-date=2017-06-30
|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html
}}&lt;/ref&gt;
[[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.&lt;ref name=&quot;DZS_popis_2011_narod&quot; /&gt;
Kopnena površina iznosi 56.542&amp;nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&amp;nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Na razvoj Hrvatske snažno su utjecali srednjoeuropski i sredozemni kulturni krugovi.

Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].&lt;ref&gt;{{cite web
|title=Popis država članica Ujedinjenih naroda
|url=http://www.un.org/members/list.shtml
|language=engleski }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
|title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992)
|url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm
|language=engleski }}&lt;/ref&gt;, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]].

== Historija ==
{{glavni|Povijest Hrvatske}}

=== Kameno doba ===
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista.

Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima.

=== Metalno doba ===
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] 
Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]].

U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.

=== Grci, Iliri i Rimljani ===
[[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.
[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] 
[[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća.

Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu.

=== Dolazak Hrvata ===
{{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}}

[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] 
[[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje.

Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, čime je [[Kneževina Hrvatska]] dobila papsko priznanje. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.

=== Hrvatsko kraljevstvo ===
{{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}}

[[Datoteka:Spomenik kralju Tomislavu - Zagreb (cropped 2).jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] 
Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]].

Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]].

=== Personalna unija s Ugarskom ===
{{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}}

Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''.

[[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.

=== Ratovi s Osmanlijama ===
{{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}}
[[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] 
Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država.

=== Habsburška Monarhija ===
{{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}}

[[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] 
Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon velikog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. Francuski kardinal [[Armand Jean du Plessis de Richelieu|Richelieu]] nazvao je kasnije bitku kod Sigeta &quot;bitkom koja je spasila (zapadnu) civilizaciju&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Smith|first=Roff|date=2014-06-20|title=After 450 Years, Archaeologists Still Hunting for Magnificent Sultan's Heart|url=https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/140620-ottoman-empire-suleyman-hungary-turkey-sultans-heart|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605235223/https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/140620-ottoman-empire-suleyman-hungary-turkey-sultans-heart|archive-date=5 June 2023|access-date=2024-09-30|website=National Geographic|language=en}}&lt;/ref&gt; Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]].

Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]].

Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. 
[[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] 
Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]].

=== Oslobađanje Hrvatske ===
Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]].

[[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.

=== Hrvatski narodni preporod ===
[[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] 
Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim.

[[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]].

=== Hrvatsko ugarska nagodba ===
[[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]]
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] 
[[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine.

=== Prva Jugoslavija ===
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]].

=== Nezavisna Država Hrvatska ===
[[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].&lt;ref&gt;Ustav Republike Hrvatske&lt;/ref&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet.

Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.

=== Republika Hrvatska ===
Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]].

Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakteriziraju gospodarske poteškoće povezane s prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije.

== Geografija ==
{{glavni|Zemljopis Hrvatske}}

Hrvatska ima:
* jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]);
* pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]];
* kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]).

Površina obalnog mora: 33.200&amp;nbsp;km²&lt;br /&gt;
Površina kopna i mora: 89.810&amp;nbsp;km²&lt;br /&gt;
Ukupna gospodarska površina: 113.680&amp;nbsp;km²&lt;br /&gt;
Dužina kopnenih granica: 2.028&amp;nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]]

Dužina obale: 5.835&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;
Dužina obale na otocima: 4.058&amp;nbsp;km

Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih)
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]]

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj).

=== Klima ===
[[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&amp;nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&amp;nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&amp;nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&amp;nbsp;°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&amp;nbsp;°C do 27&amp;nbsp;°C.
{{clear}}

== Zaštićena mjesta ==
[[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]]
[[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]]
=== [[Svetska baština|Svjetska baština]] ===
* [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.)
* [[Dioklecijanova palača]] (1979.)
* [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.)
* [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.)
* [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.)
* [[Šibenska katedrala]] (2000.)
* [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.)
* [[stećci]] (2016.)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}&lt;/ref&gt;

=== [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] ===
* [[Brijuni]]
* [[Nacionalni park Kornati|Kornati]]
* [[Nacionalni park Krka|Krka]]
* [[Nacionalni park Mljet|Mljet]]
* [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]
* [[Plitvička jezera]]
* [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]]
* [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]]

== Politika ==
{{glavni|Politika Hrvatske}}
[[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]]
[[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]]
[[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]]
Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

=== Zakonodavna vlast ===
'''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:
* [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]]
* [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]].

=== Izvršna vlast ===
'''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

'''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje.
Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja.

=== Sudbena vlast ===
Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca.

Sudovi opće nadležnosti:
* [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]],
* [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i
* [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]]

Sudovi posebne nadležnosti:
* [[Upravni sud Republike Hrvatske]],
* [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]],
* [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]],
* [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i
* [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]].

=== Ustavni sud ===
'''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.

:''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]]

== Upravna podjela ==
{{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}}

U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]].

[[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]]
# [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]
# [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] 
# [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]
# [[Karlovačka županija|Karlovačka]]
# [[Varaždinska županija|Varaždinska]]
# [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
# [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]
# [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
# [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]
# [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]
# [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]
# [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
# [[Zadarska županija|Zadarska]]
# [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
# [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
# [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
# [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
# [[Istarska županija|Istarska]]
# [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
# [[Međimurska županija|Međimurska]]
# [[Zagreb|Grad Zagreb]]

Vidi još:
* [[Popis gradova u Hrvatskoj]]
* [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]]
* [[Popis općina u Hrvatskoj]]

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]''

Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda.

Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine &lt;ref&gt;Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije&lt;/ref&gt;. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba &lt;ref&gt;Banka svibanj 2010, str 17&lt;/ref&gt;, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.&lt;ref&gt;Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18&lt;/ref&gt; Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura &lt;ref&gt;izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka&lt;/ref&gt;,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index &quot;skočio&quot; s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.&lt;ref&gt;[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]&lt;/ref&gt;

== Promet ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] 
Hrvatska ima razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima.

Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. 
[[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]].
[[Datoteka:DIAĽNICA DO SKALNATÝCH HÔR - HIGHWAY TO THE ROCKY MOUNTAINS - panoramio.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]]
[[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima razvijen sustav [[željeznica]], ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka.

U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a, što je najviše u povijesti zemlje i predstavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].&lt;ref&gt;http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'&lt;/ref&gt; U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.&lt;ref&gt;http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.&lt;ref&gt;http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1364&amp;Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '&lt;/ref&gt;

== Komunikacije ==
Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'&lt;/ref&gt; Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'&lt;/ref&gt;
Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.&lt;ref&gt;http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'&lt;/ref&gt;

U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.&lt;ref&gt;http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'&lt;/ref&gt; Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.&lt;ref&gt;http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'&lt;/ref&gt; Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.&lt;ref&gt;http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'&lt;/ref&gt; Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '&lt;/ref&gt;

Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.&lt;ref&gt;http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'&lt;/ref&gt; Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.&lt;ref name=&quot;seebiz.eu&quot;&gt;http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'&lt;/ref&gt;

Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.&lt;ref name=&quot;seebiz.eu&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]]
{{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}}

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html
|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|access-date=2013-04-16
|archive-date=2021-01-09
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html
}}&lt;/ref&gt; živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce.

[[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]].

Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.&lt;ref&gt;http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG&lt;/ref&gt;

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html
|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|access-date=2013-04-16
|archive-date=2013-01-07
|archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html
}}&lt;/ref&gt;

Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741
|title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu
|publisher=Večernji.hr
|date = 20. 07. 2010.
|accessdate = 20. 07. 2010. }}&lt;/ref&gt; Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/
|title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika
|publisher=Jutarnji.hr
|date=20. 07. 2010.
|accessdate=20. 07. 2010.
|archive-date=2010-07-22
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/
|dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

&lt;div class=&quot;barbox floatleft&quot; style=&quot;border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white&quot;&gt;
&lt;table style=&quot;border-collapse:collapse; width:100%;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;background:#ddd&quot;&gt;&lt;th colspan=&quot;5&quot;&gt;Religija u Hrvatskoj&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;font-size:88%; height:4px;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px;&quot;&gt;religija&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px; text-align:right;&quot;&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px; width:5em; text-align:right;&quot;&gt;postotak&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px; text-align:right;&quot;&gt;&lt;/td&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;86,3 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;6,7 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[pravoslavlje]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;4,4 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[islam]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Green; width:1.5%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;1,5 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[protestantizam]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;0,3 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;ostalo i nepoznato&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;0,4 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
&lt;/div&gt;
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html
|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|access-date=2013-04-16
|archive-date=2013-07-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html
}}&lt;/ref&gt;.

=== Najveći gradovi ===
{{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}}
{{Najveći gradovi u Hrvatskoj}}

== Jezici ==
Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]&lt;/ref&gt;.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Gimnazija Vladimira Nazora Split.jpg|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.&lt;ref&gt;http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'&lt;/ref&gt;

Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.&lt;ref&gt;http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'&lt;/ref&gt;

U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]]
Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora.

Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.&lt;ref&gt;http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'&lt;/ref&gt; U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.&lt;ref&gt;http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'&lt;/ref&gt; Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.&lt;ref&gt;http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.&lt;ref&gt;http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '&lt;/ref&gt; Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.&lt;ref&gt;http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711&amp; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711&amp; |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'&lt;/ref&gt;

Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.&lt;ref&gt;http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&amp;ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&amp;ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].&lt;ref&gt;http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Hrvatske}}

Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]].

=== Književnost ===
[[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]]
Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]].

[[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Značajni pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]]. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu ''[[Dundo Maroje]]'', ''[[Novela od Stanca]]'' i ''Skup''.

U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]].

[[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]].

[[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].&lt;ref&gt;http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik&lt;/ref&gt;

=== Znanost ===
Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]].

=== Umjetnost ===
Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]].

=== Kuhinja ===
=== Sport ===
[[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]]
[[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]]
[[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]]

Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova.

[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem
svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe.

[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]].

[[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci.

[[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta.
HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske.

Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]].

== Državni blagdani ==
{| class=wikitable
|+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm
|title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst)
|work=Narodne novine 136/2002
|date = 21. 11. 2002.
}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Datum !! Blagdan
|-
| [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]]
|-
| [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]]
|-
| ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
| [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
| ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]]
|-
| [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]]
|-
| [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]]
|-
| [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
| [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]]
|-
| [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]]
|-
| [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]]
|-
| [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }}
* [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040901054751/http://www.hr/wwwhr/index.hr.html |date=2004-09-01 }}
* [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }}
* [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207133000/http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml |date=2006-02-07 }}
* [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama]
* [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }}
* [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]

{{Europa}}
{{Države EU}}
{{Slavenske države}}

[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Hrvatska| ]]
[[Kategorija:Hrvati]]
[[Kategorija:Države Evropske unije]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>dh5jp6dqlpjgs6w2d1n7ntfkq9u8eby</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668790</id>
      <parentid>42668787</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:33:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Habsburška Monarhija */</comment>
      <origin>42668790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88817" sha1="rakb6ld13khnap216ie98s2p9fb075d" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| ime                         = Republika Hrvatska
| izvorno_ime                 = 
| ime_genitiv                 = Hrvatske
| eng_ime                     = Croatia
| zastava                     = Flag_of_Croatia.svg 
| grb                         = Coat_of_arms_of_Croatia.svg 
| slika_karte                 = EU-Croatia.svg
| opis_karte                  = Položaj Hrvatske u Evropi
| slika_karte2                = Un-croatia.png
| opis_karte2                 = Karta Hrvatske
| službeni_jezik              = [[hrvatski jezik]]
| glavni_grad                 = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]]
| predstavnik_države_množina  = Predsjednici
| predstavnik_države          = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba    = [[Zoran Milanović]]
| predsjednik_vlade           = Predsjednik Vlade
| predsjednik_vlade_osoba     = [[Andrej Plenković]]
| površina_poredak            = 124
| površina                    = 56594
| vode                        = 1,09
| stanovništvo_popis          = 3.871.833&lt;ref name=&quot;Census 2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_popis_godina   = 2021.
| stanovništvo_poredak        = 128
| stanovništvo_proc           = 
| stanovništvo_proc_godina    = 
| stanovništvo_proc_rang      = 
| godina_popisa               = 2011
| gustoća_stanovništva        = 68,7
| GDP_PPP                     = $161 milijardi
| GDP_PPP_rang                = 80
| GDP_PPP_godina              = 2023.
| GDP_PPP_per_capita          = $40.484
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 66
| GDP_nominal                 = $73 milijardi
| GDP_nominal_rang            = 81
| GDP_nominal_godina          = 2023.
| GDP_nominal_per_capita      = $18.451
| GDP_nominal_per_capita_rang = 66
| HDI                         = 0.851
| HDI_rang                    = 43
| suverenitet_tip             = [[nezavisnost]]
| suverenitet_napomena        = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]
| uspostava_događaj1          = proglašenje nezavisnosti
| uspostava_datum1            = 25. 6. 1991.
| valuta                      = [[euro]]
| stoti_dio_valute            = 100 [[euro kovanice|centi]]
| vremenska_zona              = [[CET]]
| utc_nadom                   = +1
| vremenska_zona_DST          = [[CEST]]
| utc_nadom_DST               = +2
| himna                       = [[Lijepa naša domovino]]
| internetski_nastavak        = [[.hr]] i [[.eu]]
| pozivni_broj                = +385
| iso3166kod                  = HR
| komentar                    = &lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt; S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²
| moto                        =
|nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}}

'''Hrvatska''', službeno '''Republika Hrvatska''', [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. 

Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.&lt;ref name=&quot;DZS_popis_2011_narod&quot;&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html
|title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.
|work=Popis stanovništva 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|accessdate=19. prosinca 2012.
|archive-date=2017-06-30
|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html
}}&lt;/ref&gt;
[[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.&lt;ref name=&quot;DZS_popis_2011_narod&quot; /&gt;
Kopnena površina iznosi 56.542&amp;nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&amp;nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Na razvoj Hrvatske snažno su utjecali srednjoeuropski i sredozemni kulturni krugovi.

Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].&lt;ref&gt;{{cite web
|title=Popis država članica Ujedinjenih naroda
|url=http://www.un.org/members/list.shtml
|language=engleski }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
|title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992)
|url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm
|language=engleski }}&lt;/ref&gt;, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]].

== Historija ==
{{glavni|Povijest Hrvatske}}

=== Kameno doba ===
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista.

Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima.

=== Metalno doba ===
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] 
Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]].

U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.

=== Grci, Iliri i Rimljani ===
[[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.
[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] 
[[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća.

Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu.

=== Dolazak Hrvata ===
{{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}}

[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] 
[[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje.

Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, čime je [[Kneževina Hrvatska]] dobila papsko priznanje. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.

=== Hrvatsko kraljevstvo ===
{{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}}

[[Datoteka:Spomenik kralju Tomislavu - Zagreb (cropped 2).jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] 
Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]].

Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]].

=== Personalna unija s Ugarskom ===
{{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}}

Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''.

[[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.

=== Ratovi s Osmanlijama ===
{{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}}
[[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] 
Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država.

=== Habsburška Monarhija ===
{{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}}

[[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] 
Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon velikog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. Francuski kardinal [[Armand Jean du Plessis de Richelieu|Richelieu]] nazvao je kasnije bitku kod Sigeta &quot;bitkom koja je spasila (zapadnu) civilizaciju&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Smith|first=Roff|date=2014-06-20|title=After 450 Years, Archaeologists Still Hunting for Magnificent Sultan's Heart|url=https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/140620-ottoman-empire-suleyman-hungary-turkey-sultans-heart|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605235223/https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/140620-ottoman-empire-suleyman-hungary-turkey-sultans-heart|archive-date=5 June 2023|access-date=2024-09-30|website=National Geographic|language=en}}&lt;/ref&gt; Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]].

Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]].

Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. 
[[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] 
Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]].

=== Oslobađanje Hrvatske ===
Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]].

[[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.

=== Hrvatski narodni preporod ===
[[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] 
Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim.

[[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]].

=== Hrvatsko ugarska nagodba ===
[[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]]
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] 
[[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine.

=== Prva Jugoslavija ===
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]].

=== Nezavisna Država Hrvatska ===
[[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].&lt;ref&gt;Ustav Republike Hrvatske&lt;/ref&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet.

Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.

=== Republika Hrvatska ===
Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]].

Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakteriziraju gospodarske poteškoće povezane s prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije.

== Geografija ==
{{glavni|Zemljopis Hrvatske}}

Hrvatska ima:
* jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]);
* pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]];
* kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]).

Površina obalnog mora: 33.200&amp;nbsp;km²&lt;br /&gt;
Površina kopna i mora: 89.810&amp;nbsp;km²&lt;br /&gt;
Ukupna gospodarska površina: 113.680&amp;nbsp;km²&lt;br /&gt;
Dužina kopnenih granica: 2.028&amp;nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]]

Dužina obale: 5.835&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;
Dužina obale na otocima: 4.058&amp;nbsp;km

Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih)
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]]

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj).

=== Klima ===
[[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&amp;nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&amp;nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&amp;nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&amp;nbsp;°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&amp;nbsp;°C do 27&amp;nbsp;°C.
{{clear}}

== Zaštićena mjesta ==
[[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]]
[[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]]
=== [[Svetska baština|Svjetska baština]] ===
* [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.)
* [[Dioklecijanova palača]] (1979.)
* [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.)
* [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.)
* [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.)
* [[Šibenska katedrala]] (2000.)
* [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.)
* [[stećci]] (2016.)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}&lt;/ref&gt;

=== [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] ===
* [[Brijuni]]
* [[Nacionalni park Kornati|Kornati]]
* [[Nacionalni park Krka|Krka]]
* [[Nacionalni park Mljet|Mljet]]
* [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]
* [[Plitvička jezera]]
* [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]]
* [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]]

== Politika ==
{{glavni|Politika Hrvatske}}
[[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]]
[[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]]
[[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]]
Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

=== Zakonodavna vlast ===
'''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:
* [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]]
* [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]].

=== Izvršna vlast ===
'''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

'''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje.
Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja.

=== Sudbena vlast ===
Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca.

Sudovi opće nadležnosti:
* [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]],
* [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i
* [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]]

Sudovi posebne nadležnosti:
* [[Upravni sud Republike Hrvatske]],
* [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]],
* [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]],
* [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i
* [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]].

=== Ustavni sud ===
'''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.

:''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]]

== Upravna podjela ==
{{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}}

U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]].

[[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]]
# [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]
# [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] 
# [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]
# [[Karlovačka županija|Karlovačka]]
# [[Varaždinska županija|Varaždinska]]
# [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
# [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]
# [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
# [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]
# [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]
# [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]
# [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
# [[Zadarska županija|Zadarska]]
# [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
# [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
# [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
# [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
# [[Istarska županija|Istarska]]
# [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
# [[Međimurska županija|Međimurska]]
# [[Zagreb|Grad Zagreb]]

Vidi još:
* [[Popis gradova u Hrvatskoj]]
* [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]]
* [[Popis općina u Hrvatskoj]]

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]''

Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda.

Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine &lt;ref&gt;Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije&lt;/ref&gt;. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba &lt;ref&gt;Banka svibanj 2010, str 17&lt;/ref&gt;, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.&lt;ref&gt;Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18&lt;/ref&gt; Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura &lt;ref&gt;izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka&lt;/ref&gt;,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index &quot;skočio&quot; s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.&lt;ref&gt;[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]&lt;/ref&gt;

== Promet ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] 
Hrvatska ima razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima.

Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. 
[[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]].
[[Datoteka:DIAĽNICA DO SKALNATÝCH HÔR - HIGHWAY TO THE ROCKY MOUNTAINS - panoramio.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]]
[[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima razvijen sustav [[željeznica]], ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka.

U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a, što je najviše u povijesti zemlje i predstavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].&lt;ref&gt;http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'&lt;/ref&gt; U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.&lt;ref&gt;http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.&lt;ref&gt;http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1364&amp;Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '&lt;/ref&gt;

== Komunikacije ==
Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'&lt;/ref&gt; Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'&lt;/ref&gt;
Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.&lt;ref&gt;http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'&lt;/ref&gt;

U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.&lt;ref&gt;http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'&lt;/ref&gt; Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.&lt;ref&gt;http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'&lt;/ref&gt; Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.&lt;ref&gt;http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'&lt;/ref&gt; Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '&lt;/ref&gt;

Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.&lt;ref&gt;http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'&lt;/ref&gt; Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.&lt;ref name=&quot;seebiz.eu&quot;&gt;http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'&lt;/ref&gt;

Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.&lt;ref name=&quot;seebiz.eu&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]]
{{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}}

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html
|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|access-date=2013-04-16
|archive-date=2021-01-09
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html
}}&lt;/ref&gt; živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce.

[[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]].

Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.&lt;ref&gt;http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG&lt;/ref&gt;

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html
|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|access-date=2013-04-16
|archive-date=2013-01-07
|archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html
}}&lt;/ref&gt;

Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741
|title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu
|publisher=Večernji.hr
|date = 20. 07. 2010.
|accessdate = 20. 07. 2010. }}&lt;/ref&gt; Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/
|title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika
|publisher=Jutarnji.hr
|date=20. 07. 2010.
|accessdate=20. 07. 2010.
|archive-date=2010-07-22
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/
|dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

&lt;div class=&quot;barbox floatleft&quot; style=&quot;border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white&quot;&gt;
&lt;table style=&quot;border-collapse:collapse; width:100%;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;background:#ddd&quot;&gt;&lt;th colspan=&quot;5&quot;&gt;Religija u Hrvatskoj&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;font-size:88%; height:4px;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px;&quot;&gt;religija&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px; text-align:right;&quot;&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px; width:5em; text-align:right;&quot;&gt;postotak&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;padding:0 4px; text-align:right;&quot;&gt;&lt;/td&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;86,3 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;6,7 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[pravoslavlje]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;4,4 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[islam]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Green; width:1.5%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;1,5 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;[[protestantizam]]&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;0,3 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em&quot;&gt;ostalo i nepoznato&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden&quot;&gt; &amp;thinsp;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding-left:0.4em;padding-right:0.4em&quot; align=&quot;right&quot;&gt;0,4 %&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
&lt;/div&gt;
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html
|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.
|publisher=Državni zavod za statistiku RH
|access-date=2013-04-16
|archive-date=2013-07-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html
}}&lt;/ref&gt;.

=== Najveći gradovi ===
{{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}}
{{Najveći gradovi u Hrvatskoj}}

== Jezici ==
Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]&lt;/ref&gt;.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Gimnazija Vladimira Nazora Split.jpg|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.&lt;ref&gt;http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'&lt;/ref&gt;

Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.&lt;ref&gt;http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'&lt;/ref&gt;

U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]]
Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora.

Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.&lt;ref&gt;http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'&lt;/ref&gt; U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.&lt;ref&gt;http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'&lt;/ref&gt; Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.&lt;ref&gt;http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.&lt;ref&gt;http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '&lt;/ref&gt; Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.&lt;ref&gt;http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711&amp; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711&amp; |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'&lt;/ref&gt;

Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.&lt;ref&gt;http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&amp;ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&amp;ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'&lt;/ref&gt;

Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].&lt;ref&gt;http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Hrvatske}}

Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]].

=== Književnost ===
[[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]]
Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]].

[[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Značajni pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]]. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu ''[[Dundo Maroje]]'', ''[[Novela od Stanca]]'' i ''Skup''.

U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]].

[[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]].

[[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].&lt;ref&gt;http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik&lt;/ref&gt;

=== Znanost ===
Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]].

=== Umjetnost ===
Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]].

=== Kuhinja ===
=== Sport ===
[[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]]
[[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]]
[[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]]

Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova.

[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem
svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe.

[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]].

[[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci.

[[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta.
HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske.

Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]].

== Državni blagdani ==
{| class=wikitable
|+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm
|title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst)
|work=Narodne novine 136/2002
|date = 21. 11. 2002.
}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Datum !! Blagdan
|-
| [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]]
|-
| [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]]
|-
| ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
| [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
| ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]]
|-
| [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]]
|-
| [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]]
|-
| [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
| [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]]
|-
| [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]]
|-
| [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]]
|-
| [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }}
* [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040901054751/http://www.hr/wwwhr/index.hr.html |date=2004-09-01 }}
* [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }}
* [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207133000/http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml |date=2006-02-07 }}
* [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama]
* [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }}
* [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]

{{Europa}}
{{Države EU}}
{{Slavenske države}}

[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Hrvatska| ]]
[[Kategorija:Hrvati]]
[[Kategorija:Države Evropske unije]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>rakb6ld13khnap216ie98s2p9fb075d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3186</id>
    <revision>
      <id>42668804</id>
      <parentid>42575496</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:25:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */ +</comment>
      <origin>42668804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40740" sha1="8r2eu9w7u6muqm6eypkgj809hyjic7e" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Map of Bosnia and Herzegovina in Europe.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |access-date=2014-06-14 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612214450/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=2014-09-09 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Christian Schmidt]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 69
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]]. Pod osmanskom vlašću dolazi do spajanja pokrajina Bosne i Hercegovine. Dio lokalnog slavenskog stanovništva (uključujući pripadnike crkve bosanske, pravoslavce i rimokatolike) počinje prihvatati islam. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od 1945. do 1992. Bosna i Hercegovina je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] sa službenim nazivom  [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. U periodu od 1992. do 1995. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini vođen je [[Rat u Bosni i Hercegovini|međuetnički rat]], u kojem su takođe bile uključene Srbija i Hrvatska. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]].

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

Upravni odbor [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Louis Crishock]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

=== Administrativna podjela ===
Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima –[[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Opštine Bosne i Hercegovine|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih 35 [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|službenih gradova]]. Među njima su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalna parka:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Nacionalni Parkovi BiH&lt;ref&gt;https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/&lt;/ref&gt;
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315&lt;ref&gt;https://www.protectedplanet.net/555698327&lt;/ref&gt;
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park &quot;Kozara&quot; 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

=== Povijesno-zemljopisne regije ===
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo povećala u periodu od 1996. do 1998, ali se rast znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demogafija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveće etničke zajednice čine [[Bošnjaci]] (50,10 %), [[Srbi]] (30,80%) i [[Hrvati]] (15,40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta. Gustoća je 69 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 39,5 godina. Glavne vjere su [[islam]] (51%) i [[kršćanstvo]] (ukupno 46% - [[Pravoslavlje|pravoslavci]] 31%, [[Katoličanstvo|katolici]] 15%). 0,3% stanovnika su se izjasnili kao [[Agnosticizam|agnosti]], i 0,8% kao [[Ateizam|ateisti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|accessdate=06. 04. 2024|title=Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-06|archive-date=2021-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. 

Prema procjeni CIA World Factbook iz 2004. stanovništvo je raslo otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala znatan uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se budi i donosi značajne rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, dobro je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala veliki uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina poznata je i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' (Sarajevo), ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' (Sarajevo) i ''[[Nezavisne novine]]'' (Banja Luka). ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan &quot;Ivica&quot; Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan &quot;Duško&quot; Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>8r2eu9w7u6muqm6eypkgj809hyjic7e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668805</id>
      <parentid>42668804</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:28:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42668805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40737" sha1="g5qpzge26pxgnasxackpn5kveeidvuf" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Map of Bosnia and Herzegovina in Europe.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |access-date=2014-06-14 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612214450/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=2014-09-09 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Louis Crishock]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 69
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]]. Pod osmanskom vlašću dolazi do spajanja pokrajina Bosne i Hercegovine. Dio lokalnog slavenskog stanovništva (uključujući pripadnike crkve bosanske, pravoslavce i rimokatolike) počinje prihvatati islam. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od 1945. do 1992. Bosna i Hercegovina je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] sa službenim nazivom  [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. U periodu od 1992. do 1995. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini vođen je [[Rat u Bosni i Hercegovini|međuetnički rat]], u kojem su takođe bile uključene Srbija i Hrvatska. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]].

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

Upravni odbor [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Louis Crishock]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

=== Administrativna podjela ===
Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima –[[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Opštine Bosne i Hercegovine|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih 35 [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|službenih gradova]]. Među njima su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalna parka:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Nacionalni Parkovi BiH&lt;ref&gt;https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/&lt;/ref&gt;
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315&lt;ref&gt;https://www.protectedplanet.net/555698327&lt;/ref&gt;
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park &quot;Kozara&quot; 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

=== Povijesno-zemljopisne regije ===
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo povećala u periodu od 1996. do 1998, ali se rast znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demogafija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveće etničke zajednice čine [[Bošnjaci]] (50,10 %), [[Srbi]] (30,80%) i [[Hrvati]] (15,40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta. Gustoća je 69 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 39,5 godina. Glavne vjere su [[islam]] (51%) i [[kršćanstvo]] (ukupno 46% - [[Pravoslavlje|pravoslavci]] 31%, [[Katoličanstvo|katolici]] 15%). 0,3% stanovnika su se izjasnili kao [[Agnosticizam|agnosti]], i 0,8% kao [[Ateizam|ateisti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|accessdate=06. 04. 2024|title=Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-06|archive-date=2021-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. 

Prema procjeni CIA World Factbook iz 2004. stanovništvo je raslo otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala znatan uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se budi i donosi značajne rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, dobro je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala veliki uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina poznata je i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' (Sarajevo), ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' (Sarajevo) i ''[[Nezavisne novine]]'' (Banja Luka). ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan &quot;Ivica&quot; Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan &quot;Duško&quot; Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>g5qpzge26pxgnasxackpn5kveeidvuf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668806</id>
      <parentid>42668805</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:29:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Demogafija */</comment>
      <origin>42668806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40738" sha1="lbpc6ksx8i0c0akiqioc06tj56q0gjb" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Map of Bosnia and Herzegovina in Europe.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |access-date=2014-06-14 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612214450/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=2014-09-09 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Louis Crishock]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 69
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]]. Pod osmanskom vlašću dolazi do spajanja pokrajina Bosne i Hercegovine. Dio lokalnog slavenskog stanovništva (uključujući pripadnike crkve bosanske, pravoslavce i rimokatolike) počinje prihvatati islam. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od 1945. do 1992. Bosna i Hercegovina je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] sa službenim nazivom  [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. U periodu od 1992. do 1995. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini vođen je [[Rat u Bosni i Hercegovini|međuetnički rat]], u kojem su takođe bile uključene Srbija i Hrvatska. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]].

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

Upravni odbor [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Louis Crishock]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

=== Administrativna podjela ===
Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima –[[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Opštine Bosne i Hercegovine|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih 35 [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|službenih gradova]]. Među njima su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalna parka:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Nacionalni Parkovi BiH&lt;ref&gt;https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/&lt;/ref&gt;
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315&lt;ref&gt;https://www.protectedplanet.net/555698327&lt;/ref&gt;
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park &quot;Kozara&quot; 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

=== Povijesno-zemljopisne regije ===
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo povećala u periodu od 1996. do 1998, ali se rast znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demografija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveće etničke zajednice čine [[Bošnjaci]] (50,10 %), [[Srbi]] (30,80%) i [[Hrvati]] (15,40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta. Gustoća je 69 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 39,5 godina. Glavne vjere su [[islam]] (51%) i [[kršćanstvo]] (ukupno 46% - [[Pravoslavlje|pravoslavci]] 31%, [[Katoličanstvo|katolici]] 15%). 0,3% stanovnika su se izjasnili kao [[Agnosticizam|agnosti]], i 0,8% kao [[Ateizam|ateisti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|accessdate=06. 04. 2024|title=Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-06|archive-date=2021-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. 

Prema procjeni CIA World Factbook iz 2004. stanovništvo je raslo otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala znatan uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se budi i donosi značajne rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, dobro je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala veliki uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina poznata je i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' (Sarajevo), ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' (Sarajevo) i ''[[Nezavisne novine]]'' (Banja Luka). ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan &quot;Ivica&quot; Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan &quot;Duško&quot; Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>lbpc6ksx8i0c0akiqioc06tj56q0gjb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668807</id>
      <parentid>42668806</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:29:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42668807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40737" sha1="sbp3ey3qztk6x6zgxreavioxlehtur8" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Map of Bosnia and Herzegovina in Europe.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |access-date=2014-06-14 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612214450/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=2014-09-09 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Louis Crishock]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 69
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]]. Pod osmanskom vlašću dolazi do spajanja pokrajina Bosne i Hercegovine. Dio lokalnog slavenskog stanovništva (uključujući pripadnike crkve bosanske, pravoslavce i rimokatolike) počinje prihvatati islam. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili česti oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od 1945. do 1992. Bosna i Hercegovina je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] sa službenim nazivom  [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. U periodu od 1992. do 1995. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini vođen je [[Rat u Bosni i Hercegovini|međuetnički rat]], u kojem su takođe bile uključene Srbija i Hrvatska. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]].

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

Upravni odbor [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Louis Crishock]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

=== Administrativna podjela ===
Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima –[[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Opštine Bosne i Hercegovine|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih 35 [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|službenih gradova]]. Među njima su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalna parka:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Nacionalni Parkovi BiH&lt;ref&gt;https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/&lt;/ref&gt;
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315&lt;ref&gt;https://www.protectedplanet.net/555698327&lt;/ref&gt;
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park &quot;Kozara&quot; 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

=== Povijesno-zemljopisne regije ===
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo povećala u periodu od 1996. do 1998, ali se rast znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demografija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveće etničke zajednice čine [[Bošnjaci]] (50,10 %), [[Srbi]] (30,80%) i [[Hrvati]] (15,40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta. Gustoća je 69 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 39,5 godina. Glavne vjere su [[islam]] (51%) i [[kršćanstvo]] (ukupno 46% - [[Pravoslavlje|pravoslavci]] 31%, [[Katoličanstvo|katolici]] 15%). 0,3% stanovnika su se izjasnili kao [[Agnosticizam|agnosti]], i 0,8% kao [[Ateizam|ateisti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|accessdate=06. 04. 2024|title=Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-06|archive-date=2021-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. 

Prema procjeni CIA World Factbook iz 2004. stanovništvo je raslo otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala znatan uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se budi i donosi značajne rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, dobro je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala veliki uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina poznata je i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' (Sarajevo), ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' (Sarajevo) i ''[[Nezavisne novine]]'' (Banja Luka). ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan &quot;Ivica&quot; Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan &quot;Duško&quot; Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>sbp3ey3qztk6x6zgxreavioxlehtur8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668808</id>
      <parentid>42668807</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Geografija */</comment>
      <origin>42668808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40738" sha1="r8guxkcxr6l347rdc3i5m3qdww6cq8h" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Map of Bosnia and Herzegovina in Europe.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |access-date=2014-06-14 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612214450/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=2014-09-09 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Louis Crishock]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 69
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]]. Pod osmanskom vlašću dolazi do spajanja pokrajina Bosne i Hercegovine. Dio lokalnog slavenskog stanovništva (uključujući pripadnike crkve bosanske, pravoslavce i rimokatolike) počinje prihvatati islam. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili česti oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od 1945. do 1992. Bosna i Hercegovina je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] sa službenim nazivom  [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. U periodu od 1992. do 1995. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini vođen je [[Rat u Bosni i Hercegovini|međuetnički rat]], u kojem su takođe bile uključene Srbija i Hrvatska. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]].

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

Upravni odbor [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Louis Crishock]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

=== Administrativna podjela ===
Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima –[[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Opštine Bosne i Hercegovine|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih 35 [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|službenih gradova]]. Među njima su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohercegovačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalna parka:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Nacionalni Parkovi BiH&lt;ref&gt;https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/&lt;/ref&gt;
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315&lt;ref&gt;https://www.protectedplanet.net/555698327&lt;/ref&gt;
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park &quot;Kozara&quot; 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

=== Povijesno-zemljopisne regije ===
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo povećala u periodu od 1996. do 1998, ali se rast znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demografija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveće etničke zajednice čine [[Bošnjaci]] (50,10 %), [[Srbi]] (30,80%) i [[Hrvati]] (15,40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta. Gustoća je 69 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 39,5 godina. Glavne vjere su [[islam]] (51%) i [[kršćanstvo]] (ukupno 46% - [[Pravoslavlje|pravoslavci]] 31%, [[Katoličanstvo|katolici]] 15%). 0,3% stanovnika su se izjasnili kao [[Agnosticizam|agnosti]], i 0,8% kao [[Ateizam|ateisti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|accessdate=06. 04. 2024|title=Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-06|archive-date=2021-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. 

Prema procjeni CIA World Factbook iz 2004. stanovništvo je raslo otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala znatan uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se budi i donosi značajne rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, dobro je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala veliki uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina poznata je i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' (Sarajevo), ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' (Sarajevo) i ''[[Nezavisne novine]]'' (Banja Luka). ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan &quot;Ivica&quot; Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan &quot;Duško&quot; Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>r8guxkcxr6l347rdc3i5m3qdww6cq8h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668809</id>
      <parentid>42668808</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:29:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Politika */</comment>
      <origin>42668809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40739" sha1="8f44ijrz2qby4w4o9tu7thd9kk0werk" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Map of Bosnia and Herzegovina in Europe.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |access-date=2014-06-14 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612214450/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=2014-09-09 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Louis Crishock]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 69
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =&lt;font color=#009900&gt;visok&lt;/font&gt; 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]]. Pod osmanskom vlašću dolazi do spajanja pokrajina Bosne i Hercegovine. Dio lokalnog slavenskog stanovništva (uključujući pripadnike crkve bosanske, pravoslavce i rimokatolike) počinje prihvatati islam. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili česti oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od 1945. do 1992. Bosna i Hercegovina je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] sa službenim nazivom  [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. U periodu od 1992. do 1995. godine, nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini vođen je [[Rat u Bosni i Hercegovini|međuetnički rat]], u kojem su takođe bile uključene Srbija i Hrvatska. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]].

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karaktera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

Upravni odbor [[Vijeće za provedbu mira|Vijeća za provedbu mira]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Louis Crishock]]. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

=== Administrativna podjela ===
Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon državne vlade. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po entitetima –[[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[Opštine Bosne i Hercegovine|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih 35 [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini|službenih gradova]]. Među njima su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohercegovačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru &quot;razbacana&quot; su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalna parka:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! colspan=&quot;5&quot; |Nacionalni Parkovi BiH&lt;ref&gt;https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/&lt;/ref&gt;
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315&lt;ref&gt;https://www.protectedplanet.net/555698327&lt;/ref&gt;
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park &quot;Kozara&quot; 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

=== Povijesno-zemljopisne regije ===
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo povećala u periodu od 1996. do 1998, ali se rast znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demografija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveće etničke zajednice čine [[Bošnjaci]] (50,10 %), [[Srbi]] (30,80%) i [[Hrvati]] (15,40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta. Gustoća je 69 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 39,5 godina. Glavne vjere su [[islam]] (51%) i [[kršćanstvo]] (ukupno 46% - [[Pravoslavlje|pravoslavci]] 31%, [[Katoličanstvo|katolici]] 15%). 0,3% stanovnika su se izjasnili kao [[Agnosticizam|agnosti]], i 0,8% kao [[Ateizam|ateisti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|accessdate=06. 04. 2024|title=Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-06|archive-date=2021-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. 

Prema procjeni CIA World Factbook iz 2004. stanovništvo je raslo otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala znatan uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi &quot;sevdah&quot; - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''&quot;kompletan književni opus o historiji jednog naroda&quot;''. Vrhunac tog rada je bio roman ''&quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi &quot;Kozara&quot;, &quot;Sutjeska&quot;, &quot;Bitka na Neretvi&quot;, &quot;Valter brani Sarajevo&quot;). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se budi i donosi značajne rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''&quot;[[Ničija zemlja]]&quot;'' u kategoriji najbolji strani film. Veliku popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''&quot;[[Gori vatra]]&quot;'', kao i njegov sljedeći projekt, film &quot;[[Kod amidže Idriza]]&quot;. Slično je i sa filmom ''&quot;[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]&quot;'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''&quot;[[10 minuta]]&quot;'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, dobro je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala veliki uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina poznata je i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' (Sarajevo), ''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' (Sarajevo) i ''[[Nezavisne novine]]'' (Banja Luka). ''Dnevni avaz'' je najtiražniji list u zemlji. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan &quot;Ivica&quot; Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan &quot;Duško&quot; Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u &quot;World Factbook 2004&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>8f44ijrz2qby4w4o9tu7thd9kk0werk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vijetnamski rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3209</id>
    <revision>
      <id>42668813</id>
      <parentid>42658674</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="203449" sha1="qu3xt5qxfl55yr2dyqeb8xccu809oxh" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv=Vijetnamski rat
|dio=[[Indokineski ratovi|Indokineskih ratova]] tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]
|slika=[[Datoteka:Pavnbattle.jpg|310px]]
|opis slike=Sjevernovijetnamske trupe u borbi, oko [[1966.]] godine.
|datum=[[1. 11.]] [[1955]].&lt;ref group=A name=&quot;start date&quot; /&gt; - [[30. 4.]] [[1975]].&lt;br /&gt;(19 godina, 5 mjeseci, 4 sedmica i 1 dan)
|mjesto= [[Južni Vijetnam]], [[Sjeverni Vijetnam]], [[Kambodža]], [[Laos]]
|povod= 
|teritorij=Ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama u jednu državu - [[Vijetnam]]
|ishod= Pobjeda Sjevernog Vijetnama
* povlačenje [[Američka vojska|američkih trupa]]
* preuzimanje ovlasti [[Komunizam|komunističke vlade]] u Južnom Vijetnamu, Laosu i Kambodži
* Južni Vijetnam ponovno se ujedinjuje sa Sjevernim Vijetnamom
|sukobljeni1='''[[Antikomunizam|Antikomunističke sile]]''':&lt;br /&gt;{{flag|Južni Vijetnam}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flag|Južna Koreja}}&lt;br /&gt;{{flag|Tajland}}&lt;br /&gt;{{flag|Australija}}&lt;br /&gt;{{flag|Novi Zeland}}&lt;br /&gt;{{flag|Filipini}}&lt;ref name=&quot;ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.psywarrior.com/AlliesRepublicVietnam.html|title=ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM |accessdate=24. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;
|sukobljeni2='''[[Komunizam|Komunističke sile]]''':&lt;br /&gt;{{flag|Sjeverni Vijetnam}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg|23px|border]] [[Việt Cộng]]&lt;br /&gt;{{flag|Kina}}&lt;br /&gt;{{flag|Sovjetski Savez}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjeverna Koreja}}
|sukobljeni3=
|zapovjednik1={{flagicon|SAD}} [[Lyndon B. Johnson]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Richard Nixon]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[William Westmoreland]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Creighton Abrams]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Južni Vijetnam}} [[Nguyễn Văn Thiệu]]
|zapovjednik2={{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Le Duan]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Nguyen Chi Thanh]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Vo Nguyen Giap]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Van Tien Dung]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Tran Van Tra]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Ho Chi Minh]]
|zapovjednik3=
|jačina1=~1,830.000 (1968.)
|jačina2=~461.000 (1968.)
|jačina3=
|posljedice1= [[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Južni Vijetnam|J. Vijetnam]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila:''' 195.000 - 430.000&lt;br /&gt;'''Mrtvih vojnika:''' 220.357 - 313.000&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 1 170 000&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[SAD]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 58.220&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 303.644&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}} [[Južna Koreja|J. Koreja]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 5099&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 10.962&lt;br /&gt;'''Nestalih:''' 4&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 500&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 3.129&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |title=Australian casualties in the Vietnam War, 1962–72 &amp;#124; Australian War Memorial |publisher=Awm.gov.au |accessdate=29. 6. 2013 |archivedate=2013-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130516081613/http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 37&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 187&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vietnamwar.govt.nz/resources |title=Overview of the war in Vietnam &amp;#124; VietnamWar.govt.nz, New Zealand and the Vietnam War |publisher=Vietnamwar.govt.nz |date=16. 7. 1965. |accessdate=29. 6. 2013. |archive-date=2013-07-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726010609/http://vietnamwar.govt.nz/resources |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|posljedice2= [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg|23px|border]] [[Sjeverni Vijetnam|SVI]]/[[Việt Cộng|NFL]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila:''' 50.000 - 65.000&lt;br /&gt;'''Mrtvih ili nestalih vojnika:''' 400.000 - 1,100.000&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 600.000&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|23px|border]] [[NR Kina]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 1.100&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 4200
|posljedice3='''Mrtvih Vijetnamskih civila:''' 245.000 – 4,000.000*&lt;br /&gt;'''Mrtvih [[Kmeri|Kambodžanskih]] civila:''' 200.000 - 300.000*&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila [[Lao narod]]a:''' 20.000 - 200.000*&lt;br /&gt;'''Ukupan broj civilnih žrtava:''' 465.000 - 2,500.000*&lt;br /&gt;'''Ukupan broj mrtvih:''' 1.102.000 - 3.886.026&lt;br/&gt; (* = procjena)
|bilješke=
}}

'''Rat u Vijetnamu''' ([[Vijetnamski jezik|vijetnamski]]: ''Chiến tranh Việt Nam'', poznat i pod nazivom ''Drugi indokineski rat''&lt;ref&gt;{{cite web|author=Factasy |url=http://www.prlog.org/10118782-the-vietnam-war-or-second-indochina-war.html |title=The Vietnam War or Second Indochina War |publisher=PRLog |accessdate=29. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt;, a u [[Vijetnam]]u poznat pod nazivima ''Rat za otpor protiv Amerike'' ili jednostavnije ''Američki rat'') je bio [[Rat|oružani sukob]] u eri [[Hladni rat|Hladnog rata]] koji se odvijao na prostorima država Vijetnama, [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]] u razdoblju od [[1. 11.]] [[1955]]. godine{{#tag:ref|Zbog rane prisutnosti [[Američka vojska|američkih trupa]] u [[Vijetnam]]u datum početka Vijetnamskog rata i danas je diskutabilan. Godine [[1998]]. nakon detaljnog pregleda od strane Ministarstva obrane SAD-a i kroz napore obitelji Richarda B. Fitzgibbona Jr., službeni datum početka Vijetnamskog rata prema Vladi SAD-a je promijenjen [[1. 11.]] [[1955]]. godine.&lt;ref name=&quot;DoD p. &quot;&gt;{{harvnb|DoD|1998.|str.=}}&lt;/ref&gt; Službeni dokumenti vlade SAD-a navode datum 1. 11. 1955. godine kao početak &quot;Vijetnamskog sukoba&quot; zbog toga što je ovaj datum označio trenutak kada je američka vojna savjetodavna jedinica u [[Indokina|Indokini]] (odaslana iz [[Jugoistočna Azija|jugoistične Azije]] pod naredbom [[Harry S. Truman|predsjednika Trumana]]) bila reogranizirana u specifičnu jedinicu, a osnovana je i posebna Vijetnamska vojna savjetodavna jedinica.&lt;ref name = &quot;Lawrence 2009 20&quot;&gt;{{Harvnb|Lawrence|2009.|str.=20}}.&lt;/ref&gt;

Ostali datumi početka sukoba uključuju događaje kada je [[Hanoi]] ovlastio snage [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkonga]] u Južnom Vijetnamu da započnu s manjim pobunama u decembru [[1956]]. godine,&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67&quot;&gt;{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}.&lt;/ref&gt; dok neki smatraju datum [[26. 9.]] [[1959]]. godine kao službeni početak rata kada se odvila prva bitka između Vietkonga i vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]].&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot;&gt;[http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019184424/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |date=2017-10-19 }}, The Pentagon Papers (Gravel Edition), Volume 1, Chapter 5, (Boston: Beacon Press, 1971), Section 3, str. 314. – 346.; International Relations Department, Mount Holyoke College.&lt;/ref&gt;
|group=&quot;A&quot;|name=&quot;start date&quot;}} pa sve do pada [[Sajgon]]a [[30. 4.]] [[1975]]. godine. Taj rat zapravo je nastavak [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] (1946–1954), a vodio se između [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] - čiji su saveznici bili tadašnji [[Sovjetski Savez]], [[Kina]] i ostale [[Komunistička država|komunističke države]] - te vlade [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] - čiji su najjači saveznik bile [[Sjedinjene Američke Države]] i druge [[Antikomunizam|antikomunističke zemlje]].&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Vietnam War |quote=U međuvremenu su SAD sa svojom demoraliziranom vojskom i izrazito podijeljenim građanstvom započele proces mirenja s porazom u svojem najdužem i najkontroverzinijem ratu do tada |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628478/Vietnam-War |accessdate=5. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong)]] koja je surađivala sa Sjevernim Vijetnamom učestalo je vodila [[gerilski rat]] protiv antikomunističkih snaga u regiji dok je vojska Sjevernog Vijetnama ulazila u konvencionalnije sukobe i često slala satnije s velikim brojem vojnika u bitke.

Kako je rat trajao tako se uloga Vietkonga smanjivala, a uloga vojske Sjevernog Vijetnama povećavala. Američke snage i snage Južnog Vijetnama oslanjale su se na svoju zračnu superiornost i veliku borbenu moć zahvaljujući kojoj su pronalazili i uništavali razne operacije uključujući pješadiju, [[Artiljerija|artiljeriju]] i zračne napade. Tokom rata, SAD su se koristile strategijom [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama, a kao posljedica toga zračni prostor te države postao je najstrože branjeno područje u svijetu.

Američka vlada gledala je na američko uplitanje u rat kao na sprečavanje razvoja [[Komunizam|komunizma]] u Sjevernom Vijetnamu. To je bio dio veće strategije čiji je cilj bio spriječiti razvoj komunizma općenito. Prema američkoj domino teoriji, kada bi jedna zemlja postala komunistička, ostale zemlje regije bi je slijedile, a američka politika smatrala je komunističku prevlast nad cijelim Vijetnamom neprihvatljivom. S druge strane, vlada Sjevernog Vijetnama i Vietkong borili su se za ujedinjenje Vijetnama pod komunističkom vladavinom. Oni su na sukob gledali kao na kolonijalni rat kojeg su u početku morali voditi s [[Francuska|Francuskom]], a nakon toga sa SAD-om budući je Francusku podupirala vlada SAD-a, a kasnije i Južni Vijetnam koju su smatrali američkom [[Marionetska država|marionetskom državom]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Digital History, Steven Mintz |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |title=The Vietnam War |publisher=Digitalhistory.uh.edu |accessdate=31. 10. 2011 |archivedate=2011-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111030062649/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od [[1950]]. godine američki vojni savjetnici počeli su dolaziti u područje koje je tada bilo poznato kao [[Francuska Indokina]]. Ranih [[1960-ih]] godina američka umiješanost u sukob je eskalirala sa utrostručenjem vojnih trupa [[1961]]. te ponovno [[1962]]. godine.&lt;ref&gt;[http://25thaviation.org/facts/id430.htm Vietnam War Statistics and Facts 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006085906/http://25thaviation.org/facts/id430.htm |date=2009-10-06 }}, 25th Aviation Battalion website.&lt;/ref&gt; Nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|incidenta u Tonkinškom zaljevu]] [[1964]]. godine tokom kojeg se američki vojni brod sukobio s brzim gliserima Sjevernog Vijetnama, a nakon kojeg je donijeta Rezolucija o Tonkinškom zaljevu koja je [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] dala autorizaciju za povećanje vojne prisutnosti SAD-a u tom području, broj trupa SAD-a ponovno je povećan. Redovne američke borbene jedinice raspoređivane su od [[1965]]. godine. Operacije su prešle međunarodne granice: pogranična područja Laosa i Kambodže američke snage učestalo i snažno su bombardirale pogotovo na vrhuncu svoje umiješanosti u sukob [[1968]]. godine, iste godine kada su komunističke snage započele sa velikom [[Ofanziva Tet|Ofanzivom Tet]]. Ta ofanziva čiji je cilj bio svrgnuti vladu Južnog Vijetnama pokazala se neuspješnom, ali označila je prekretnicu rata budući je od tada američka javnost počela ozbiljno sumnjati u izjave svoje vlade o uspješnom progresu rata.

Američka razočaranost ratom dovela je do velikog povlačenja američkih kopnenih snaga kao dio politike poznate pod nazivom ''Vijetnamizacija'' čiji je cilj bio okončanje američke umiješanosti u rat te prebacivanje borbe s komunistima na južne Vijetnamce. Unatoč [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz]]a kojeg su potpisale sve zaraćene strane u januaru [[1973]]. godine, sukobi su se nastavili. U SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta razvio se veliki antiratni pokret. Taj pokret postao je dijelom [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 1960-ih]] godina.

Direktna američka umiješanost u sukob službeno je završila [[15. 8.]] [[1973]]. godine kao rezultat novog zakona ''Case-Church'' kojeg je donio i proveo [[Kongres SAD-a|američki Kongres]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=457, 461ff}}.&lt;/ref&gt; Nakon što su u aprilu 1975. godine snage Sjevernog Vijetnama zauzele Sajgon, sukob je službeno okončan, a sljedeće godine Sjeverni i Južni Vijetnam postali su ujedinjeni. Tokom rata ljudski gubitci na svim stranama [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|bili su masovni]]. Procjenjuje se da se broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće između 800.000&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;&gt;Charles Hirschman et al., [http://faculty.washington.edu/charles/new%20PUBS/A77.pdf &quot;Vietnamese Casualties During the American War: A New Estimate,&quot;] Population and Development Review, decembar 1995.&lt;/ref&gt; i 3,100.000.&lt;ref name=&quot;AP&quot;&gt;Associated Press, 3. 4. 1995., &quot;Vijetnam kaže da je u borbi za sjever poginulo 1,100.000 ljudi.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{cite news |title=20 Years After Victory, Vietnamese Communists Ponder How to Celebrate |first=Philip |last=Shenon |url=http://www.nytimes.com/1995/04/23/world/20-years-after-victory-vietnamese-communists-ponder-how-to-celebrate.html |date=23. 4. 1995. |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=24. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt; Uz to procjenjuje se da je poginulo 200.000 do 300.000 [[Kmeri|Kmera]]&lt;ref name=&quot;Heuveline, Patrick 2001&quot;&gt;Heuveline, Patrick (2001). &quot;The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia.&quot; In ''Forced Migration and Mortality'', eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Sliwinski 1995&quot;&gt;{{Harvnb|Sliwinski|1995.}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Banister, Judith 1993&quot;&gt;Banister, Judith, and Paige Johnson (1993.). &quot;After the Nightmare: The Population of Cambodia.&quot; In ''Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community'', ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.&lt;/ref&gt;, 20.000 do 200.000 pripadnika [[Lao narod]]a&lt;ref&gt;Warner, Roger, ''Shooting at the Moon'' (1996.), str. 366, procjenjuje 30,000 Hmong.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obermeyer, &quot;Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia&quot;, ''British Medical Journal'', 2008., procjenjuje ukupno 60,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lomperis&quot;&gt;T. Lomperis, ''From People's War to People's Rule'', (1996.), procjenjuje 35,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Small, Melvin &amp; Joel David Singer, ''Resort to Arms: International and Civil Wars 1816–1980'', (1982.), procjenjuje 20.000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor, Charles Lewis, ''The World Handbook of Political and Social Indicators'', procjenjuje 20,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Stuart-Fox 1997 144&quot;&gt;{{Harvnb|Stuart-Fox|1997|p=[http://books.google.com/books?id=8VvvevRkX-EC&amp;pg=PA144 144]}}, koji procjenjuje 200,000 žrtava do 1973.&lt;/ref&gt; te preko 58.000 američkih vojnika.{{#Tag:Ref|Brojke od 58.220 i 303.644 ubijenih i ranjenih američkih vojnika dolazi iz odjela za statističku analizu [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]], Ministarstva ratnih veterana iz maja [[2010]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |date=maj 2010. |title=America's Wars |url=http://www1.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf |publisher=Department of Veterans Affairs |access-date=2014-11-02 |archive-date=2014-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140124020810/http://www.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf }}&lt;/ref&gt; kongresnog istraživačkog centra, listi i statistika o žrtvama američkih ratnih i vojnih operacija od [[26. 2.]] 2010. godine&lt;ref&gt;{{cite web |date=26. 2. 2010. |title=American War and Military Operations: Casualties: Lists and Statistics |url=http://www.fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf |author1=Anne Leland |author2=Mari–Jana &quot;M-J&quot; Oboroceanu |publisher=[[Congressional Research Service]] |access-date=2014-11-02 |archive-date=2021-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310173522/https://fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf }}&lt;/ref&gt; i knjige ''Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Lawrence|2009.|str=65., 107., 154., 217.}}&lt;/ref&gt; Neki drugi izvori barataju drugačijim brojkama (npr. u [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] iz 2005./2006. godine ''Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945. - 1975.'' sveukupan broj američkih žrtava iznosi 58.159,&lt;ref name=&quot;aaron&quot;&gt;{{cite video |people = Aaron Ulrich (editor); Edward FeuerHerd (producer and director) |date=2005 &amp; 2006 |title = Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945–1975 |format = Box set, Color, Dolby, DVD-Video, Full Screen, NTSC, Dolby, Vision Software |medium = Documentary |publisher = Koch Vision |time = 321 minute |isbn = 1-4172-2920-9 }}&lt;/ref&gt; dok u [[Knjiga|knjizi]] ''Vietnam Sons'' iz 2007. godine piše da je sveukupan broj američkih žrtava bio 58,226).&lt;ref&gt;Kueter, Dale. ''Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended.''  AuthorHouse (21. 3. 2007.). {{ISBN|978-1425969318}}&lt;/ref&gt;|name=USd&amp;w|group=A}}

== Nazivi sukoba ==
Ratni sukob u Vijetnamu ima nekoliko različitih imena. Najčešći u upotrebi na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] je ''Vijetnamski rat'' ili ''Rat u Vijetnamu'' odnosno ''Vietnam War'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Rat se također naziva i ''Drugim indokineskim ratom'' te ''Vijetnamskim konfliktom''.

Budući se u samoj [[Indokina|Indokini]] dogodilo nekoliko različitih sukoba, ovaj rat je prvenstveno poznat po imenima njegovih protagonista kako bi ga se razlikovalo od ostalih.&lt;ref&gt;Moore, Harold. G and Joseph L. Galloway ''We Are Soldiers Still: A Journey Back to the Battlefields of Vietnam'' (str. 57).&lt;/ref&gt; Na [[Vijetnamski jezik|vijetnamskom jeziku]] rat je poznat pod imenom ''Kháng chiến chống Mỹ'' (''Rat za otpor protiv Amerike''). Također je poznat i pod nazivom ''Chiến tranh Việt Nam'' (''Vijetnamski rat'').&lt;ref&gt;{{cite web|title=Asian-Nation: Asian American History, Demographics, &amp; Issues:: The American / Viet Nam War|quote=The Viet Nam War is also called 'The American War' by the Vietnamese |url=http://www.asian-nation.org/vietnam-war.shtml |accessdate=18. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;

Primarne sukobljene strane u ratu su s jedne strane bile vojska Republike Vijetnam i [[američka vojska]] te, s druge strane, narodna vojska Vijetnama (najčešće nazivana vojska [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]) i [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]], južno-vijetnamska [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska vojska]].

== Pozadina sukoba do 1949. godine ==
[[Francuska]] je kasnih [[1850-ih]] godina započela s okupiranjem [[Indokina|Indokine]], a situacija se smirila tek [[1893]]. godine.&lt;ref&gt;Ooi, Keat Gin. ''[http://books.google.com/?id=QKgraWbb7yoC&amp;pg=PA520 Southeast Asia: a historical encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor]''. ABC-CLIO; 2004. {{ISBN|978-1-57607-770-2}}. str. 520.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rai, Lajpat. ''[http://books.google.com/?id=QQ_nS6pTlDgC&amp;pg=PA22 Social Science]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''. FK Publications; {{ISBN|978-81-89611-12-5}}. str. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dommen, Arthur J.. ''[http://books.google.com/?id=MauWlUjuWNsC&amp;pg=PA4 The Indochinese experience of the French and the Americans: nationalism and communism in Cambodia, Laos, and Vietnam]''. Indiana University Press; 2001. {{ISBN|978-0-253-33854-9}}. str. 4–19.&lt;/ref&gt; Prema mirovnom sporazumu Huế iz [[1884]]. godine Francuska je ustanovila kolonijalnu vlast nad [[Vijetnam]]om sljedećih sedam [[Desetljeće|dekada]]. Unatoč vojnom otporu, do [[1888]]. godine područja današnjih država [[Kambodža|Kambodže]] i Vijetnama postala su francuska kolonija pod imenom [[Francuska Indokina]] ([[Laos]] je kasnije također postao dijelom te kolonije).&lt;ref name = &quot;Neale 2001 3&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=3}}.&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda oformilo se nekoliko različitih vijetnamskih pokreta otpora poput ''Vijetnamske nacionalističke stranke'' koja je pokrenula propalu pobunu ''Yên Bái'' [[1930]]. godine, ali nitko nije bio uspješan sve do pojave [[Viet Minh]]a, organizacije osnovane [[1941]]. godine koju je kontrolirala [[Komunistička stranka Vijetnama]], a koju su zajednički financirale SAD i [[Kuomintang]] u svojoj borbi profiv japanske okupacije.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 17&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str=17}}.&lt;/ref&gt;{{#tag:Ref|''Vijetnamska nacionalistička stranka'' osnovana je ranije u [[Nanjing]]u ([[Kina]]) u nekom trenutku između augusta [[1935]]. i početka [[1936]]. godine kada su nekomunistička Vijetnamska nacionalistička stranka koju je vodio Nguyễn Thái Học, neki članovi Komunističke stranke Vijetnama i nekoliko drugih vijetnamskih nacionalističkih stranaka oformili anti-imperijalističku ujedinjenu organizaciju. Ova organizacija je, međutim, vrlo brzo prestala s radom, a oživio ju je ICP pod vodstvom [[Ho Ši Min]]a [[1941]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Sophie Quinn-Judge|title=Ho Chi Minh: the missing years, 1919–1941|url=http://books.google.com/?id=knErjpiKxQoC&amp;pg=PA212|year=2003|publisher=C. Hurst|isbn=978-1-85065-658-6|pages=212. – 213.}}&lt;/ref&gt;|group=A}}

Godine [[1940]]., tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka]] je porazila Francusku. Francuska država (u to vrijeme poznata pod nazivom [[Višijska Francuska]]) bila je [[marionetska država]] [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]]. Francuske kolonijalne vlasti u Francuskoj Indokini brzo su se podložile Višijskom režimu. U septembru 1940. godine, [[Japan]] je napao Indokinu. Nakon prekida ratovanja i početka japanske okupacije, francuske kolonijalne vlasti počele su surađivati s Japanom. Iako je Francuska nastavila voditi poslove u Indokini, u konačnici se sva moć odlučivanja nalazila u rukama Japanaca.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 17&quot;/&gt;

Koalicija Viet Minh osnovana je kao organizacija koja će se boriti za [[neovisnost]] od Francuske, ali koja se također protivila i japanskoj okupaciji [[1945]]. godine iz istih razloga. [[SAD]] i Kuomintang podupirali su koaliciju u njihovoj borbi protiv Japana.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 42&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA42 42]}}&lt;/ref&gt; Međutim, u početku nisu imali dovoljno vojne snage kako bi se upuštali u prave bitke. Za vođu Viet Minha, [[Ho Ši Min]]a sumnjalo se da je [[Komunizam|komunist]] pa ga je Kuomintang pritvorio na godinu dana.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brocheux|2007.|str.=198}}&lt;/ref&gt;

Dvostruka okupacija Indokine od strane Francuske i Japana nastavila se sve dok njemačke trupe nisu bile izbačene iz Francuske pa su kolonijalne vlasti Francuske Indokine započele tajne razgovore sa slobodnim Francuzima. Bojeći se da više neće moći vjerovati francuskoj vlasti, japanska vojska zarobila je francuske vlasti i snage dana [[9. 3.]] 1945. godine&lt;ref name = &quot;Neale 2001 18&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18}}.&lt;/ref&gt; i kreirala marionetsku državu [[Vijetnamsko carstvo]] pod vladavinom Baoa Đaija.

Tokom 1944. i 1945. godine [[Sjeverni Vijetnam]] pogodila je [[masovna glad]] uslijed kombinacije lošeg vremena i francusko-japanske eksploatacije (Francuska Indokina trebala je opskrbljivati Japan [[žito]]m).&lt;ref&gt;{{cite news |first=David |last=Koh |url=http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |date=21. 8. 2008. |title=Vietnam needs to remember famine of 1945 |newspaper=The Straits Times |location=Singapore |access-date=2014-11-02 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019142402/http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je u to vrijeme od gladi umrlo između 400.000 i 2,000.000 ljudi&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;/&gt; (od sveukupne populacije od 10,000.000 ljudi na tom području).&lt;ref name = &quot;Neale 2001 18_19&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18.–9.}}.&lt;/ref&gt; Iskoristivši administracijsku rupu&lt;ref name=&quot;Kolko, Gabriel page 36&quot;&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=36}}.&lt;/ref&gt; koja je nastala francuskim zarobljeništvom, organizacija Viet Minh je u martu 1945. godine nagovorila stanovništvo da započne s pljačkanjem skladišta hrane te odbijanjem plaćanja poreza.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 19&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=19}}.&lt;/ref&gt; Sve to rezultiralo je pljačkom između 75 i 100 skladišta.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=20}}.&lt;/ref&gt; Ova pobuna protiv masovne gladi i vlasti koja je dijelom bila odgovorna za njezin nastanak učvrstila je popularnost Viet Minha pa su u tom periodu prikupili izrazito veliki broj članova.&lt;ref name=&quot;Kolko, Gabriel page 36&quot;/&gt;

Dana [[22. 8.]] 1945. godine, nakon japanske [[Kapitulacija|kapitulacije]], agenti Ureda za strateške usluge Archimedes Patti i Carleton B. Swift Jr. u pratnji predstavnika francuske vlade Jeana Saintenyja došli su u [[Hanoi]] na milosnu misiju kako bi oslobodili zarobljene francuske vojnike.&lt;ref&gt;Interview with Carleton Swift, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210732/http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift |date=2016-03-05 }}&lt;/ref&gt; Iako su se japanske trupe neslužbeno predale (službena kapitulacija dogodit će se [[2. 9.]] 1945. godine u [[Tokio|Tokiju]]) oni su još uvijek bili jedina sposobna snaga koja je mogla održavati zakon i red pa su ostali na vlasti te zatvorili francuske kolonijalne trupe i Saintenyja.

Tokom mjeseca [[august]]a japanske trupe ostale su neaktivne pa su Viet Minh i ostale nacionalističke skupine preuzele javne zgrade i oružja čime je započela revolucija. Agenti Ureda za strateške usluge nekoliko su se puta sastali sa Ho Ši Minom i drugim članovima Viet Minha tokom ovog razdoblja&lt;ref&gt;Interview with Archimedes L. A. Patti, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-bf3262-interview-with-archimedes-l-a-patti-1981 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301131857/https://openvault.wgbh.org/catalog/V_3267C58E4C104A54A0AFDF230D618AE6 |date=2021-03-01 }}&lt;/ref&gt;, a dana 2. 9. 1945. godine Ho Ši Min je pred mnoštvom od 500.000 ljudi u Hanoiju proglasio ustanovljenje [[Sjeverni Vijetnam|Demokratske Republike Vijetnam]].&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Na početku svog govora Ho Ši Min je parafrazirao [[Ustav SAD-a|američki Ustav]]: &quot;Svi ljudi rođeni su jednakima. Kreator nam je svima dao nepovrediva prava: pravo na život, pravo na slobodu i pravo na ostvarenje sreće.&quot;&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt;

Revolucijom iz augusta Viet Minh je preuzela vlast u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Prema Gabrielu Kolku, Viet Minh je uživala veliku potporu javnosti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=37}}.&lt;/ref&gt;, premda je Arthur J. Dommen upozoravao na &quot;romantični pogled&quot; njihovog uspjeha: &quot;Viet Minhovo korištenje terora je bilo sistematsko... Stranka je sastavila listu onih koji su trebali biti smaknuti bez čekanja.&quot;&lt;ref&gt;Dommen, Arthur J. (2001), ''The Indochinese Experience of the French and the Americans'', Indiana University Press, str. 120. &quot;Prema jednoj procjeni, masakrirano je oko 15.000 nacionalista&quot; u ljeto 1946. godine (str. 154). Uz to, do kraja [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] &quot;organizacija [[Viet Minh]] ubila je od 100.000 do 150.000 civila&quot; (str. 252).&lt;/ref&gt; Nakon poraza u ratu, japanska imperijalistička vojska dala je Vijetnamcima oružje, a službenike Višijske Francuske i njezine vojne zapovjednike držala je u zatočeništvu mjesec dana nakon kapitulacije. Viet Minh je regrutirala više od 600 japanskih vojnika i dala im zadatak obučiti Vijetnamske vojnike ili nad njima zapovijedati.&lt;ref&gt;{{cite web|title=ベトナム独立戦争参加日本人の事跡に基づく日越のあり方に関する研究|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2005/01036/pdf/0001.pdf |date = oktobar 2005.|accessdate =10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=日越関係発展の方途を探る研究 ヴェトナム独立戦争参加日本人―その実態と日越両国にとっての歴史的意味―|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2006/00197/pdf/0001.pdf |date = maj 2006.|accessdate =10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RE-OCCUPATION OF FRENCH INDO-CHINA.jpg|thumb|upright|left|Japanski mornarički časnik predaje svoj mač britanskom poručniku u [[Sajgon]]u [[13. 9.]] [[1945]]. godine.]]
Međutim, saveznici koji su izašli kao pobjednici u Drugom svjetskom ratu - [[Velika Britanija]], Sjedinjene Države i [[Sovjetski Savez]] - složili su se jednoglasno da područje i dalje pripada Francuskoj.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Budući da Francuzi nisu imali snage odmah preuzeti Vijetnam, saveznici su se složili da će Britanske snage okupirati južni dio, dok će Kuomintang doći sa sjevera.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Trupe Kuomintanga ušle su u zemlju sjeverno od 16. paralele dana [[14. 9.]] 1945. godine kako bi razoružale japanske trupe.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=8}}&lt;/ref&gt; Kada su se Britanske trupe iskrcale na jugu, naoružale su zarobljene francuske snage kao i dio japanskih trupa koje su kapitulirale, a sve u svrhu ponovnog zauzimanja južnog Vijetnama budući to nisu mogle učiniti same.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 20&quot;/&gt;

Na nagovor Sovjetskog Saveza, Ho Ši Min je u početku pokušao pregovarati s Francuzima koji su polako počinjali ponovno preuzimati kontrolu nad područjem.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 24&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=24}}.&lt;/ref&gt; U januaru [[1946]]. godine organizacija Viet Minh pobijedila je na izborima diljem središnjeg i sjevernog Vijetnama.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 23_24&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=23–4}}.&lt;/ref&gt; Dana [[6. 3.]] 1946. godine Ho je potpisao sporazum kojim dopušta francuskim snagama da zamijene snage Kuomintanga u zamjenu za francusko priznavanje Demokratske Republike Vijetnam kao &quot;slobodne&quot; republike unutar francuske unije.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vietnamgear.com/March6agreement.aspx |title=Franco-Vietnam Agreement of March 6th, 1946 |publisher=Vietnamgear.com |date=6. 3. 1946.|accessdate=29. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |title=Pentagon Papers, Gravel Edition, Chapter !, Section 2 |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=29. 4. 2011 |archive-date=2015-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150902001955/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Francuzi su došli u Hanoi u martu, a u novembru iste godine svrgnuli su i protjerali organizaciju Viet Minh iz grada.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 24&quot; /&gt; Britanske snage napustile su područje [[26. 3.]] 1946. ostavivši Vijetnam u potpunosti u rukama Francuza.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Peter Dennis|title=Troubled days of peace: Mountbatten and South East Asia command, 1945. – 46.|url=http://books.google.com/?id=Inu7AAAAIAAJ&amp;pg=PA179|year=1987.|publisher=Manchester University Press ND|isbn=978-0-7190-2205-0|page=179}}&lt;/ref&gt; Uskoro poslije toga, Viet Minh je započela s [[Gerilski rat|gerilskim ratom]] protiv francuskih vojnih jedinica i tako je započeo [[Prvi indokineski rat]].

Rat se uskoro proširio na Laos i Kambodžu gdje su komunisti prema modelu Viet Minha organizirali pokrete [[Pathet Lao]] i ''Khmer Serei''.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 25&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=25}}.&lt;/ref&gt; U to je vrijeme u svijetu započela era [[Hladni rat|Hladnog rata]] što je, pak, značilo nemogućnost ponovnog zbližavanja velikih zapadnih sila i Sovjetskog Saveza - donedavnih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Borba Viet Minha bila je otežana zbog nedostatka oružja; ova situacija promijenila se [[1949]]. godine kada je [[Komunistička stranka Kine]] pobijedila u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] te bila slobodna opskrbiti oružjem svoje saveznike u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 25&quot;/&gt;

== Odlazak Francuza (1950–1954) ==
U [[januar]]u [[1950]]. godine [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] priznali su [[Sjeverni Vijetnam|Demokratsku Republiku Vijetnam]] sa sjedištem u [[Hanoi]]ju kao legitimnu vladu [[Vijetnam]]a. Sljedećeg mjeseca [[SAD]] i [[Velika Britanija]] priznale su kao legitimnu vijetnamsku vladu Državu Vijetnam sa sjedištem u [[Sajgon]]u koja se nalazila pod patronatom [[Francuska|Francuske]], a na čijem je čelu bio bivši car Bao Đai.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=377–9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Vietnam War Seeds of Conflict 1945 – 1960|url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html|publisher=The History Place|accessdate=13. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Korejski rat]] koji je započeo u junu 1950. godine uvjerio je mnoge u [[Washington]]u da je rat u [[Indokina|Indokini]] bio primjer [[Komunizam|komunističkog širenja]] pod vodstvom Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;''Pentagon Papers'', Gravel, ed, Chapter 2, 'U.S. Involvement in the Franco-Viet Minh War', str. 54.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:French indochina 1953 12 1.png|thumb|left|Francuski vojnici bore se protiv [[Viet Minh]]a [[1952]]. godine.]]
U julu 1950. godine kineski vojni savjetnici započeli su pomagati [[Viet Minh]]u.&lt;ref name=&quot;OtherSide14&quot;&gt;Ang, Cheng Guan, ''The Vietnam War from the Other Side'', str. 14. Routledge (2002.).&lt;/ref&gt; Njihovo oružje, stručnost i radna disciplina preobratili su Viet Minh iz gerilske postrojbe u regularnu vojsku.&lt;ref name=&quot;HistoryPlace&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |title = The History Place – Vietnam War 1945–1960 |accessdate =11. 6. 2008.}}&lt;/ref&gt; U septembru iste godine, SAD su oformile vojnu savjetodavnu jedinicu kao odgovor na francuski poziv za pomoć i savjete u vezi strategije, kao i za obučavanje vijetnamskih vojnika.&lt;ref name = &quot;Herring 2001 18&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001.|str.=18}}.&lt;/ref&gt; Do [[1954]]. godine, SAD su potrošile bilijun [[Američki dolar|dolara]] pomažući francuskim vojnim naporima na taj način pokrivši gotovo 80% ukupnog troška rata.&lt;ref&gt;Zinn, ''A People's History of the United States'', str. 471.&lt;/ref&gt;

Tokom ovog razdoblja Francuzi i Amerikanci također su razgovarali i o mogućnosti korištenja tri [[Taktičko nuklearno oružje|taktička nuklearna oružja]], ali izvještaji o tome koliko su ti razgovori bili ozbiljni i između koga su se odvijali i danas su samo insinuacije.&lt;ref name=&quot;Ten Thousand Day War 1981, page 57&quot;&gt;Vietnam The Ten Thousand Day War, Thames 1981, Michael Maclear, str. 57.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=seXWfsD46QQC&amp;pg=PA263 Vietnam at War: The History: 1946–1975], {{ISBN|978-0-19-506792-7}}, str. 263.&lt;/ref&gt; Prema jednoj verziji plana ''Operacije Strvinar'' (eng. ''Operation Vulture''), Amerikanci bi iz svojih baza u regiji poslali 60 [[B-29 Superfortress|bombardera B-29]] te još dodatnih 150 [[Borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] s obližnje flote kako bi bombardirali pozicije zapovjednika Viet Minha [[Võ Nguyên Giáp|Võa Nguyêna Giápa]]. Plan je uključivao opciju korištenja tri atomska oružja koja bi se bacila na navedene pozicije. Admiral Arthur W. Radford, tadašnji predstojnik američkog združnog stožera, dao je svoju potporu korištenju nuklearnog oružja. Američki borbeni zrakoplovi B-29, [[B-36 Peacemaker|B-36]] i B-47 mogli su izvršiti nuklearni napad kao i nosač zrakoplova iz američke flote.&lt;ref name=AirForceMagazine&gt;[http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx Dien Bien Phu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120706223700/http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx |date=2012-07-06 }}, Air Force Magazine 87: 8. 8. 2004.&lt;/ref&gt;

Američki nosači zrakoplova došli su u [[Tonkinški zaljev]] tokom razgovora o korištenju nuklearnog oružja te od tamo slali zrakoplove u izviđanje iznad grada [[Điện Biên Phủ]]. Prema tadašnjem [[Potpredsjednik SAD|Potpredsjedniku SAD-a]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]], plan je uključivao da članovi združnog stožera naprave nacrt korištenja tri mala taktička nuklearna oružja kao pomoć Francuzima.&lt;ref name=&quot;Ten Thousand Day War 1981, page 57&quot;/&gt; Nixon, &quot;ratni jastreb&quot; za Vijetnam, predložio je da će SAD vjerojatno morati &quot;slati svoje dečke&quot;.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 76&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999.|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA76 76]}}&lt;/ref&gt; Tadašnji [[Predsjednik SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower]] smatrao je da se Amerika ne bi trebala miješati u sukob bez Britanske potpore koji su u to vrijeme bili protiv takvog plana.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 76&quot;/&gt; U konačnici, uvjeren da su politički rizici preveliki u odnosu na mogući dobitak, Eisenhower je odbio mogućnost nuklearne intervencije. Eisenhower je bio general s pet zvjezdica i bio je izrazito oprezan u vezi miješanja SAD-a u rat u [[Azija|Aziji]].&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&amp;pg=PA67 The U.S. Navy: a history], Naval Institute Press, 1997., Nathan Miller, {{ISBN|978-1-55750-595-8}}, str. [http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&amp;pg=PA67 67. – 68.].&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je Viet Minh dobila krucijalnu potporu od Sovjetskog Saveza i Kine. Kineska potpora tokom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] 1950. godine omogućila je slanje namirnica iz Kine direktno u Vijetnam. Tokom cijelog trajanja sukoba, američke obavještajne službe bile su skeptične oko francuskih šansi za uspjeh.&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers.'' Gravel, ed. vol. 1, str. 391. – 404.&lt;/ref&gt;

[[Opsada Điện Biên Phủa]] označila je kraj francuske uključenosti u Indokini. Giapove snage Viet Minha snažno su porazile francusku vojsku pa se [[7. 5.]] [[1954]]. godine francuski vojni garnizon predao. Od 12.000 zarobljenih Francuza samo ih je 3000 preživjelo.&lt;ref&gt;&quot;William C. Jeffries (2006). ''[http://books.google.com/?id=zCVrzwEErzgC&amp;pg=PA388 Trap Door to the Dark Side]''&quot;. str. 388. {{ISBN|1-4259-5120-1}}&lt;/ref&gt; Na [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]], Francuska je dogovorila prekid vatre s Viet Minhom, a [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos]]u i Vijetnamu odobrena je [[nezavisnost]].

== Tranzicijski period ==
[[Datoteka:1954 Geneva Conference.jpg|thumb|right|[[Ženevska konvencija]], [[1954]]. godine]]
[[Vijetnam]] je privremeno bio podijeljen na 17-oj paraleli, a po odredbama [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] civili su u razdoblju od 300 dana mogli neometano prelaziti granicu dvaju privremenih država. Planirano je da se [[1956]]. godine održe izbori u cijeloj državi nakon kojih bi se ustanovila jedinstvena vlada.&lt;ref&gt;Službena objava za medije Ambasade Republike Vijetnam, citirana iz odjela za informiranje u Washingtonu, vol I. br. 18 (od 22. 7. 1955.) i br. 20 (od 18. 8. 1955.), u 19. poglavlju knjige autora Gettleman, Franklin i Young, ''Vietnam and America: A Documented History'', str. 103–105.&lt;/ref&gt; Oko 1,000.000 sjevernjaka, uglavnom manjinskih [[katolik]]a, pobjegla je na jug u strahu od progona [[Komunisti|komunista]]&lt;ref&gt;Jacobs, str. 45–55.&lt;/ref&gt;, a njihovoj odluci o bijegu pomogla je i američka propaganda koja se koristila sloganima poput &quot;[[Djevica Marija]] odlazi na jug&quot;; SAD su također financirale 93,000.000 [[Američki dolar|dolara]] u program preseljenja koji je uključivao prijevoz izbjeglica s američkom flotom.&lt;ref name=&quot;BSNMurti&quot;&gt;''Vietnam Divided'' by B.S.N. Murti, Asian Publishing House, 1964.&lt;/ref&gt; Prebjeglo bi još minimalno 2,000.000 ljudi da ih organizacija [[Viet Minh]] nije spriječila.&lt;ref name = &quot;Turner 1975 102&quot;&gt;{{Harvnb|Turner|1975|p=102}}.&lt;/ref&gt; Izbjeglice sa sjevera, uglavnom katolici, trebali su postati snažna [[Antikomunizam|antikomunistička]] izborna jedinica za režim Ngôa Đìnha Diệma.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 238&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=238}}.&lt;/ref&gt; Diem je kasnije mjesta svoje administracije popunio uglavnom katolicima iz sjevernog i središnjeg dijela države.

Osim katolika koji su odlazili na jug, oko 130.000 &quot;revolucionara&quot; počelo je dolaziti na sjever očekujući se vratiti na jug u roku od dvije godine.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=98}}.&lt;/ref&gt; Viet Minh ostavila je između 5000 i 10.000 profesionalnih revolucionara na jugu kao &quot;političko-vojnu substrukturu čiji je cilj bio [[iredentizam]]&quot;.&lt;ref&gt;1 ''Pentagon Papers'' (The Senator Gravel Edition), 247, 328 (Boston, Beacon Press, 1971.).&lt;/ref&gt; Posljednji francuski vojnici trebali su napustiti Vijetnam u [[april]]u 1956. godine.&lt;ref name=&quot;HistoryPlace&quot;/&gt; U isto vrijeme [[Kina]] je završila s povlačenjem svojih trupa iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].&lt;ref name=&quot;OtherSide14&quot;/&gt; Oko 52.000 vijetnamskih civila preselilo se s juga na sjever.&lt;ref&gt;John Prados, ''The VVA Veteran'', januar/februar 2005. Preuzeto 21. 1. 2007.&lt;/ref&gt;

Između [[1953]]. i [[1956]]. godine vlada Sjevernog Vijetnama pokrenula je razne agrarne reforme uključujući &quot;smanjenje najma&quot; i &quot;reformu posjeda&quot;. Te reforme donesene su kako bi se stalo na kraj zemljoposjednicima. Otkriveni dokumenti Politburoa potvrđuju da su barem jedan od 1000 sjevernih Vijetnamaca (otprilike 14.000 ljudi sveukupno) bili predviđeni za [[smaknuće]] zbog ranije kampanje &quot;smanjenja najma&quot;; broj poginulih tokom puno radikalnije &quot;reforme posjeda&quot; bio je znantno veći.&lt;ref&gt;Alec Holcombe, [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.243?searchUrl=%2Faction%2FdoBasicSearch%3Ffilter%3Djid%253A10.2307%252Fj50000660%26Query%3Drent%2Breduction%26wc%3Don%26Search.x%3D0%26Search.y%3D0&amp;Search=yes&amp;uid=3739656&amp;uid=367529381&amp;uid=2134&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=3&amp;uid=3739256&amp;uid=60&amp;sid=21101672198221 Politburo's Directive Issued on 4 May 1953, on Some Special Issues regarding Mass Mobilization] ''Journal of Vietnamese Studies'', Vol. 5, No. 2 (Summer 2010), pp. 243–247, quoting a translated Politburo directive from 4 May 1953. This directive was published in [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.225?uid=3739656&amp;uid=367529381&amp;uid=2134&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=3&amp;uid=3739256&amp;uid=60&amp;sid=21101672298091 Complete Collection of Party Documents] (Van Kien Dang Toan Tap), a 54 volume work authorized by the Vietnamese Communist Party.&lt;/ref&gt; U to su vrijeme zemljoposjednici činili 5,68% ukupnog stanovništva, ali za većinu njih kazna je bila puno manja od smaknuća. Prema službenim dokumentima iz tog vremena, otprilike 172,008 ljudi pogubljeni su kao &quot;zemljoposjednici&quot; tokom &quot;reforme posjeda&quot; od kojih se za njih 123,266 (odnosno 71,66%) kasnije ustanovilo da su bili pogrešno klasificirani kao zemljoposjednici.&lt;ref name=&quot;Rosefielde&quot;&gt;{{cite book|last=Rosefielde|first=Stephen|title=Red Holocaust|publisher=Routledge|year=2009.|page=110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''The History of the Vietnamese Economy'' (2005.), Vol. 2, edited by Dang Phong of the Institute of Economy, Vietnamese Institute of Social Sciences.&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je na jugu ustanovljena Država Vijetnam s Bao Đaijem kao njezinim carom i Ngôm Đìnhom Diệmom kao njezinim premijerom (imenovan u julu 1954. godine). Niti [[SAD]] niti Država Vijetnam nisu potpisali ništa 1954. godine na Ženevskoj konvenciji. Uz poštovanje prema pitanju ujedinjenja, nekomunistička vijetnamska delegacija snažno se protivila bilo kakvoj podjeli Vijetnama, ali su izgubili nakon što su Francuzi prihvatili prijedlog delegata Viet Minha Phạma Văna Đồnga&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 134.&lt;/ref&gt; koji je predložio da Vijetnam ujedine izbori koji bi se održali pod nadzorom &quot;lokalnih komisija&quot;.&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 119.&lt;/ref&gt; Amerikanci su se tome usprotivili onime što danas zovemo &quot;Američki plan&quot;, a koji su podržavali [[Južni Vijetnam]] i [[Velika Britanija]].&lt;ref name=&quot;The Pentagon Papers 1971 p. 140&quot;&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 140.&lt;/ref&gt; Taj plan je podrazumijevao izbore za ujedinjenje pod nadzorom [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]], ali ga je odbila [[Sovjetski Savez|sovjetska]] delegacija.&lt;ref name=&quot;The Pentagon Papers 1971 p. 140&quot;/&gt;

Američki [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] 1954. godine je napisao: &quot;Nikada nisam razgovarao niti se dopisivao s nekim tko je nešto znao o situaciji u [[Indokina|Indokini]], a tko nije mislio da bi, da su izbori održani u vrijeme borbi, vjerojatno osamdeset posto populacije radije glasalo za komunista [[Ho Ši Min]]a za svoga vođu nego za državnika Baa Đaija. Nedostatak vodstva i želje od strane Baa Đaija bio je najveći faktor osjećaja koji je prevladavao kod mnogih Vijetnamaca o tome da se nemaju za što zapravo boriti.&quot;&lt;ref&gt;[[Dwight D. Eisenhower]]. ''Mandate for Change.'' Garden City, New Jersey. Doubleday &amp; Company, 1963., str. 372.&lt;/ref&gt; Međutim, prema dokumentima iz [[Pentagon]]a u razdoblju od 1954. do 1956. godine &quot;Ngô Đình Diệm je zbilja uspio učiniti čuda&quot; u Južnom Vijetnamu&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 252.&lt;/ref&gt;: &quot;Gotovo je sigurno da bi do 1956. godine udio onih koji bi ranije možda glasali za Hoa - u slobodnim izborima protiv Diema - bio puno manji od osamdeset posto.&quot;&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 246.&lt;/ref&gt; Godine [[1957]]. nezavisni promatrači iz [[Indija|Indije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Kanada|Kanade]] koji su radili pod okriljem međunarodne kontrolne komisije ustanovili su da pošteni, nepristrani izbori nisu mogući, a također su naveli da se niti Sjeverni niti Južni Vijetnam ne pridržavaju potpisanog sporazuma o primirju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Woodruff|2005.|str.=6}} navodi: &quot;''Izbori nisu održani. Južni Vijetnam, koji nije potpisao Ženevski sporazum, nije vjerovao komunistima Sjevernog Vijetnama u njihovom obećanju da će održati pravedne izbore. U januaru 1957. godine, međunarodna kontrolna komisija koja se sastojala od promatrača iz Indije, Poljske i Kanade jednoglasno se složila u svom izvještaju da se niti Južni niti Sjeverni Vijetnam nisu pridržavali potpisanog sporazuma o primirju. Nakon odlaska Francuske, tradicionalna borba za prevlast između sjevera i juga ponovno se nastavila.''&quot;&lt;/ref&gt;

Diem je skupa sa svojim bratom Ngôm Đìnhom Nhuom namjestio rezultate referenduma o budućnosti Države Vijetnam održanog [[23. 10.]] [[1955]]. godine i sebi pripisao 98,2% glasova, uključujući čak 133% iz [[Sajgon]]a. Njegovi američki savjetnici predložili su mu da mu margina pobjede bude između &quot;60 i 70 posto&quot;. Diem je, međutim, gledao na izbore kao na test autoriteta.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 224&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=224}}.&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije proglasio je Južni Vijetnam nezavisnom državom pod imenom ''Republika Vijetnam'' te proglasio sebe njezinim predsjednikom.&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 19.&lt;/ref&gt; Nešto slično napravili su Ho Ši Min i ostali komunistički službenici koji su dobili 99% glasova na &quot;izborima&quot; u Sjevernom Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turner|1975|pp=193–4, 202–3, 215–7}}&lt;/ref&gt;

Administracija Predsjednika Eisenhowera bila je prva koja je predložila teoriju &quot;domino efekta&quot; čija je definicija bila da bi sve države regije slijedile onu koja bi prva pala pod sistem [[Komunizam|komunizma]].&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 19&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=19}}.&lt;/ref&gt; [[John F. Kennedy]], tadašnji američki senator, u svom govoru američkim prijateljima Vijetnama je rekao: &quot;[[Burma]], [[Tajland]], Indija, [[Japan]], [[Filipini]] te očigledno [[Laos]] i [[Kambodža]] su među onim državama čija bi sigurnost bila ugrožena kada bi se crvena plima komunizma prelila u Vijetnam.&quot;&lt;ref&gt;John F. Kennedy. &quot;[http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx America's Stakes in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120626125802/http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx |date=2012-06-26 }}&quot;. Govor američkim prijateljima Vijetnama iz juna 1956. godine.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Diema (1955–1963) ==
[[Datoteka:Ngo Dinh Diem at Washington - ARC 542189.jpg|thumb|right|Američki predjednik [[Dwight D. Eisenhower]] i državni tajnik John Foster Dulles dočekuju predsjednika Ngôa Đìnha Diệma iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u [[Washington]]u dana [[8. 5.]] [[1957]]. godine.]]
=== Vladavina ===
Kao pobožni [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]], Diem je bio gorljivi [[Antikomunizam|antikomunist]], [[nacionalist]] i društveni [[Konzervativizam|konzervativac]]. Historičar Luu Doan Huynh napisao je da je &quot;Diem predstavljao uskogrudni i ekstremistički nacionalizam pomiješan s [[Autokracija|autokracijom]] i [[Nepotizam|nepotizmom]]&quot;.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 200_201&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=200.–1.}}.&lt;/ref&gt; Zbog toga što su bili [[Budisti]], mnogo Vijetnamaca izražavalo je svoju zabrinutost Diemovoj posvećenosti zemlje [[Djevica Marija|Djevici Mariji]].

Početkom [[Ljeto|ljeta]] [[1955]]. godine, Diem je lansirao kampanju &quot;Odbacimo komunizam&quot; tokom koje su svi oni za koje se sumnjalo da su [[komunisti]] ili na bilo koji način protiv nove vlade bili uhićeni, zatvoreni, mučeni ili [[smaknuće|pogubljeni]]. Organizirao je [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] za sve one koji su sudjelovali u &quot;komunističkim akcijama&quot; u augustu [[1956]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |title=The Pentagon Papers Gravel Edition Volume 1, Chapter 5, &quot;Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960&quot; |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=31. 10. 2011 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019184424/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Historičar Gabriel Kolko napisao je da je otprilike 12.000 ljudi za koje se sumnjalo da djeluju protiv Diema [[Ubojstvo|ubijeno]] između 1955. i [[1957]]. godine, a da se do kraja [[1958]]. godine otprilike 40.000 političkih zatvorenika nalazilo u [[zatvor]]ima.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=89}}.&lt;/ref&gt; Međutim, drugi historičar Guenter Lewy smatra da su ove brojke pretjerane te da se u zatvorima u cijeloj državi nije nalazilo više od 35.000 ljudi okrivljenih za sve zločine, a ne samo komunističke.&lt;ref name = &quot;Lewy 1978 294_295&quot;&gt;{{Harvnb|Lewy|1978.|str.=294–5}}.&lt;/ref&gt;

U maju 1957. godine Diem je otišao u desetodnevni posjed [[SAD|SAD-u]]. [[Dwight D. Eisenhower|Predsjednik Eisenhower]] dao mu je svoju podršku, a u [[New York]]u je čak organizirana parada u Diemovu čast. Premda je Diem javno bio veličan, državni tajnik John Foster Dulles je u privatnosti iznosio tvrdnje da je Diem izabran isključivo radi nedostatka bolje alternative.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 230&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=230}}.&lt;/ref&gt;

Bivši Ministar obrane Robert McNamara u knjizi ''Argument Without End'' iz [[1999]]. godine napisao je da novi američki zaštitnici Republike Vijetnam nisu imali blagog pojma o vijetnamskoj kulturi. Znali su jako malo o njihovom [[Vijetnamski jezik|jeziku]] i generalno [[Historija Vijetnama|dugoj historiji]] te zemlje.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;/&gt; Postojala je tendencija priključenja američkih motiva vijetnamskim akcijama, ali je Diem upozoravao da je iluzija vjerovati da će slijepo kopiranje zapadnjačkih metoda riješiti probleme u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;/&gt;

=== Pobune na jugu (1954–1960) ===
[[Datoteka:HoCMT.png|thumb|right|upright=.9|[[Ho Ši Minov put]] kojim se opskrbljivao [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]].]]
Između [[1954]]. i [[1957]]. godine događao se veliki broj pobuna u selima na jugu koje je Diemova vlada uspjela ugušiti. U prvoj polovici 1957. godine u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] vladao je mir prvi put nakon više od deset godina. Međutim, od sredine te godine pa sve do [[1959]]., nasilje se povećavalo premda ga vlada &quot;nije smatrala organiziranom kampanjom zbog toga što je neposluh bio previše raštrkan kako bi ugrozio glavne vladine izvore&quot;. Ipak, rane 1959. godine Diem je počeo smatrati navedeno nasilje organiziranom kampanjom i donio je Zakon 10/59 koji je bilo kakav oblik &quot;političkog nasilja&quot; kažnjavao [[Smrt|smrću]] ili oduzimanjem imovine.&lt;ref&gt;[http://vietnam.vassar.edu/doc6.html Excerpts from Law 10/59, 6. 5. 1959] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723163835/http://vietnam.vassar.edu/doc6.html |date=2008-07-23 }}.&lt;/ref&gt; Postojali su neki ogranci bivše organizacije [[Viet Minh]] čiji je glavni cilj bio održati izbore obećane [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]], a koji su doveli do neodobrenih štrajkova koji nisu bili povezani s drugim komunističkim i antivladinim akcijama.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;

U decembru [[1960]]. godine službeno je osnovana [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama]] s ciljem ujedinjenja svih antivladinih aktivista, uključujući i one koji se nisu izjašnjavali komunistima. Prema izvještajima iz [[Pentagon]]a, Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) &quot;stavila je naglasak na povlačenje američkih savjetnika i općenito američkog utjecaja iz Južnog Vijetnama, na zemljišne reforme i oslobođenje od trenutne Vlade te na koaliciju vlade i neutralizaciju cijelog Vijetnama&quot;. Imena vođa ove organizacije uglavnom su držana u tajnosti.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot;/&gt;

Razlog konstantnog oživljavanja FLN-a bili su klasni odnosi na selima. Velika većina populacije [[Vijetnam]]a živjela je na selima gdje je najveći problem bila zemljišna reforma. Organizacija Viet Minh smanjila je najam i dugove te zakupljivala komunalna zemljišta uglavnom siromašnijim seljacima. Diemova vlada vratila je zemljoposjednike u sela. Ljudi koji su do tada obrađivali zemlju na kojoj su se godinama nalazili morali su je vratiti zemljoposjednicima i uz to platiti najam za nekoliko godina unatrag dok zemljoposjednika nije bilo. Vojska Južnog Vijetnama se brinula za to da seljaci plate najam.

==== Uključenost Sjevernog Vijetnama u pobune ====
Historičari imaju različita tumačenja u vezi direktne umiješanosti [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u organiziranju i pomoći kod pobuna u Južnom Vijetnamu prije [[1960]]. godine. Kahin i Lewis o tome pišu:

{{izdvojeni citat|Suprotno američkim političkim pretpostavkama, svi dostupni dokazi pokazuju da su za buđenje građanskog rata na jugu [[1958]]. godine odgovorni isključivo južnjaci te da inicijativa nije došla iz [[Hanoi]]ja. Pobunjeničke aktivnosti protiv vlade [[Sajgon]]a na jugu počele su isključivo pod južnjačkom ovlasti, ne kao posljedica bilo kakve naredbe iz Hanoija, već upravo suprotno.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;|Kahin i Lewis}}

Sa Kahinom i Lewisom se slaže i historičar Arthur Schlesinger Jr. koji ističe da je &quot;Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama tek u septembru 1960. godine dala svoj službeni blagoslov za pobune i nazvala ih oslobođenjem juga od američkog imperijalizma&quot;.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;

Za razliku od gore navedenog, Jeffery Race je intervjuirao nekoliko komunističkih prebjega koji su ovakve demante smatrali &quot;vrlo zabavnima&quot; i koji su &quot;uz humor komentirali da je Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama očigledno bila pretjerano uspješna u skrivanju svoje uloge u pobunama&quot;.&lt;ref&gt;Jeffrey Race, War Comes to Long An (University of California Press, 1972), str. 107., 122.&lt;/ref&gt; James Olson i Randy Roberts ističu da je Sjeverni Vijetnam odobrio malu pobunu u decembru 1956. godine.&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67&quot;/&gt; Kako bi se suzbila optužba da je Sjeverni Vijetnam prekršio odredbe Ženevske konvencije, tokom komunističke propagande neovisnost FLN-a je konstantno bila naglašavana.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;&gt;{{cite book |first=Cheng Guan |last=Ang |title=The Vietnam War from the Other Side |url=http://books.google.com/?id=4OgLBUXHikIC|year=2002. |publisher=RoutledgeCurzon |isbn=0-7007-1615-7 |pages=16, 58, 76}}&lt;/ref&gt;

U martu 1956. godine južnjački komunistički vođa Le Duan predstavio je ostalim članovima Politburoa u Hanoiju plan oživljavanja pobune pod nazivom &quot;Put do Juga&quot; (''The Road to the South''), ali budući su se u to vrijeme i [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] protivili konfrontaciji, njegov je plan bio odbijen.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;/&gt; Međutim, vodstvo Sjevernog Vijetnama odobrilo je privremene mjere da se oživi južnjačka pobuna u decembru 1956. godine.&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67+comment&quot;&gt;{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}&lt;/ref&gt; Komunističke snage nalazile su se pod jednom komandnom strukturom sve do 1958. godine.&lt;ref name=&quot;Victory68&quot;&gt;Military History Institute of Vietnam,(2002) ''Victory in Vietnam: The Official History of the People's Army of Vietnam, 1954–1975'', translated by Merle L. Pribbenow. University Press of Kansas. str. 68. {{ISBN|0-7006-1175-4}}.&lt;/ref&gt; Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama na svojoj sjednici u januaru [[1959]]. godine odobrila je &quot;rat ljudi&quot; na jugu&lt;ref name=&quot;HistPlace&quot;&gt;{{cite web |title= The History Place&amp;nbsp;– Vietnam War 1945–1960 |url= http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |accessdate =11. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;, a u maju iste godine osnovala je Grupu 559 koja bi održala i proširila [[Ho Ši Minov put]] koji je obuhvaćao i područje [[Laos]]a. Prve godine navedene operacije tim putem poslano je oko pet stotina ljudi.&lt;ref name=&quot;Victory-xi&quot;&gt;''Victory in Vietnam'', p. xi.&lt;/ref&gt; Prva isporuka oružja tim putem ostvarena je u augustu 1959. godine.&lt;ref name = &quot;Prados 2006&quot;&gt;{{Harvnb|Prados|2006.}}.&lt;/ref&gt;

Te iste godine Sjeverni Vijetnam je napao Laos, a do [[1961]]. godine koristio je gotovo 30.000 ljudi koji su trebali sagraditi puteve invazije kroz Laos i [[Kambodža|Kambodžu]].&lt;ref&gt;''The Economist'', 26. 2. 1983.&lt;/ref&gt; Oko 40.000 komunističkih vojnika infiltriralo se na jug u razdoblju od 1961. do [[1963]]. godine.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;/&gt; Sjeverni Vijetnam poslao je 10.000 vojnika svoje vojske da napadnu jug [[1964]]. godine, a do sljedeće godine ova brojka popela se na 100.000 vojnika.&lt;ref&gt;''Washington Post'', 23. 4. 1985.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Kennedyja (1961–1963) ==
Na američkim predsjedničkim izborima [[1960]]. godine senator [[John F. Kennedy]] porazio je tadašnjeg [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Premda je [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] upozoravao Kennedyja na [[Laos]] i [[Vijetnam]], u to vrijeme [[Europa]] i [[Latinska Amerika]] &quot;bili su mu u većem vidokrugu nego [[Azija]]&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 264&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=264}}.&lt;/ref&gt; Tokom svog prvog obraćanja naciji za vrijeme inauguracije, Kennedy je dao ambicioznu zakletvu da će &quot;platiti bilo koju cijenu, nositi bilo kakav teret, suočiti se s bilo kakvim poteškoćama, podržati svakog prijatelja i usprotiviti se svakom neprijatelju kako bi osigurao opstanak i uspjeh slobode&quot;.&lt;ref&gt;The Avalon Project at Yale Law School. ''[http://avalon.law.yale.edu/20th_century/kennedy.asp Inauguracija Predsjednika Johna F. Kennedyja].''&lt;/ref&gt; U junu [[1961]]. godine vodio je žestoke pregovore sa sovjetskim premijerom [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]] tokom njihovog sastanka u [[Beč]]u na kojem su razgovarali o glavnim problemima između [[SAD|SAD-a]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].
[[Datoteka:South Vietnam Map.jpg|thumb|right|Prikaz vojnih regija [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] 1967. godine.]]
Kennedyjeva administracija uglavnom je ostala privržena vanjskoj politici [[Hladni rat|Hladnog rata]] koju je naslijedila od [[Harry S. Truman|Trumanove]] i Eisenhowerove administracije. Godine 1961. SAD su imale oko 50.000 trupa u [[Koreja|Koreji]], a Kennedy se suočio s krizom na tri različite fronte - neuspjeh [[Invazija u Zaljevu svinja|Invazije u Zaljevu svinja]], izrada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i pregovorima između prozapadnjačke vlade Laosa i komunističkog pokreta [[Pathet Lao]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=265}}: &quot;Kennedy je zaobišao Laos čiji neravan teren nije bio bojišnica za američke vojnike.&quot;&lt;/ref&gt; Ove krize uvjerile su Kennedyja da bi još jedan poraz SAD-a u pokušaju dobivanja kontrole i sprečavanja razvoja [[Komunizam|komunizma]] mogao dokrajčiti američki kredibilitet kod njegovih saveznika te uništiti američku reputaciju. Zbog toga je Kennedy bio prisiljen &quot;povuči crtu u pijesku&quot; i spriječiti komunističku pobjedu u Vijetnamu. Odmah nakon sastanka sa Hruščevom u Beču, Kennedy je Jamesu Restonu iz [[New York Times]]a izjavio: &quot;Sada imamo problem učiniti našu moć vjerodostojnom, a Vijetnam izgleda kao pravo mjesto za to.&quot;&lt;ref&gt;[http://mcadams.posc.mu.edu/goldzwig.htm The case of John F. Kennedy and Vietnam Presidential Studies Quarterly].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mann, Robert. ''A Grand Delusion'', Basic Books, 2002.&lt;/ref&gt;

U maju 1961. godine američki potpredsjednik [[Lyndon B. Johnson]] posjetio je [[Sajgon]] i entuzijastično proglasio Diema &quot;[[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]] Azije&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 267&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=267}}.&lt;/ref&gt; Upitan zbog čega je dao taj komentar, Johnson je odgovorio: &quot;Diem je naš jedini dečko kojeg tamo imamo&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 230&quot;/&gt; Johnson je uvjerio Diema da će mu osigurati još više borbenih snaga kako bi se odupro [[komunisti]]ma.

Kennedyjeva politika prema [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] ležala je na pretpostavci da će Diem i njegove snage u konačnici sami poraziti [[Gerila|gerilu]]. Bio je protiv slanja američkih borbenih snaga te izjavio da bi &quot;slanje velikog broja američkih postrojbi u taj dio svijeta danas, premda bi u početku moglo imati pozitivne vojne učinke, u godinama koje slijede moglo dovesti do štetnih političkih i vojnih posljedica&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|VTF|1969|loc=IV. B. 4., pp.&amp;nbsp;[http://media.nara.gov/research/pentagon-papers/Pentagon-Papers-Part-IV-B-4.pdf 1–2]}}&lt;/ref&gt; Međutim, kvaliteta vojske Južnog Vijetnama nije se podigla. Loše rukovodstvo, [[korupcija]] i političke promocije igrale su veliku ulogu u slabljenju vojske Južnog Vijetnama. Učestalost gerilskih napada samo je bilo dodatno ulje na vatru. Dok je podrška [[Vietkong]]u iz [[Hanoi]]ja igrala značajnu ulogu, nesposobnost vlade Južnog Vijetnama ipak je bila najviše odgovorna za nastalu krizu.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 369&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=369}}.&lt;/ref&gt;

Kennedyjevi savjetnici Maxwell Taylor i Walt Rostow predložili su mu da pošalje američke snage u Južni Vijetnam prerušene u radnike koji se bore protiv poplava. On je tu ideju odbio, ali je ponovno pojačao vojnu pomoć. U aprilu [[1962]]. godine John Kenneth Galbraith upozorio je Kennedyja na &quot;opasnost da ćemo zamijeniti [[Francuzi|Francuze]] kao nova kolonijalna sila u tom dijelu svijeta i krvariti kao što su krvarili i Francuzi&quot;.&lt;ref&gt;John Kenneth Galbraith. &quot;Memorandum Predsjedniku Kennedyju od Johna Kennetha Galbraitha u vezi Vijetnama, poslan 4. 4. 1962. ''The Pentagon Papers.'' Gravel. ed. Boston, Massachusetts Beacon Press, 1971., vol. 2. str. 669. – 671.&lt;/ref&gt; Do novembra [[1963]]. godine u Južnom Vijetnamu nalazilo se 16.000 pripadnika američkog vojnog osoblja, dok je u razdoblju Eisenhowerove administracije tamo bilo svega njih 900.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.swarthmore.edu/library/peace/conscientiousobjection/OverviewVietnamWar.htm|title=Vietnam War |publisher=Swarthmore College Peace Collection |ref=harv}}&lt;/ref&gt;

Kasne 1961. godine pokrenut je ''Strategic Hamlet Program''. Radilo se o programu kojeg su zajedno pokušali provesti SAD i Južni Vijetnam, a čiji je cilj bio pokušaj preseljenja populacije iz zaselaka u izgrađene kampove. Program je započeo početkom 1962. godine, a uključivao je nekoliko prisilnih preseljenja i segregaciju ruralnih stanovnika Južnog Vijetnama u nove zajednice gdje bi seljaci bili izolirani od komunističkih pobuna. SAD i Južni Vijetnam nadali su se da će ove nove zajednice pružiti sigurnost seljacima i pojačati vezu između njih i centralne vlade. Međutim, do novembra 1963. godine program je oslabio, a službeno je okončan [[1964]]. godine.{{sfn|Tucker|2011|p=1070}}

Dana [[23. 7.]] [[1962]]. godine četrnaest nacija uključujući [[Kina|Kinu]], Južni Vijetnam, Sovjetski Savez, [[Sjeverni Vijetnam]] i SAD potpisalo je sporezum kojim se obećava poštivanje neutralnosti Laosa.&lt;ref name=laos35k&gt;[http://www.answers.com/topic/international-agreement-on-the-neutrality-of-laos-35k Međunarodni sporazum o neutralnosti Laosa].&lt;/ref&gt;

=== Svrgnuće i atentat na predsjednika Diema ===
[[Datoteka:ACAV and M48 Convoy Vietnam War.jpg|thumb|right|Konvoj američkih [[tenk]]ova tokom Vijetnamskog rata.]]
Nesposobnost vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] najbolje se vidjela na primjeru izgubljene bitke kod Ap Baca dana [[2. 1.]] [[1963]]. godine u kojoj je mala skupina pripadnika [[Vietkong]]a uspjela odbiti puno veće i bolje opremljene snage Južnog Vijetnama čiji mnogi zapovjednici uopće nisu niti željeli stupiti u borbu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Sheehan|1989|pp=201–66}}.&lt;/ref&gt; Historičar James Gibson zaključio je: &quot;Strategijski plan zaselaka je propao... Režim Južnog Vijetnama bio je nesposoban pridobiti seljake zbog svoje povezanosti sa zemljoposjednicima. U smislu relativno stabilnog političkog saveza i funkcionalne birokracije, &quot;režim&quot; nije postojao. Umjesto toga građanska vlada i vojne operacije su praktički prestale. Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong) napravila je veliki pomak unaprijed i bila je blizu proglašenja privremene revolucionarne vlade u velikim područjima.&quot;&lt;ref&gt;James Gibson, ''The Perfect War: Technowar in Vietnam'' (Boston/New York: The Atlantic Monthly Press, 1986.), str. 88.&lt;/ref&gt;

U spomenutoj bitci snage Južnog Vijetnama prevodio je general Huỳnh Văn Cao, najodaniji Diemov čovjek. Cao je bio [[katolik]] koji je do čina generala više stigao zbog religije i vjernosti nego zbog svojih vlastitih sposobnosti, a njegov glavni posao je bio suzbiti pobune; tokom jednog komunističkog napada čak je i povraćao. Neki političari u [[Washington]]u počeli su zaključivati da je Diem nesposoban poraziti [[Komunisti|komuniste]] te da bi čak mogao sklopiti i sporazum s [[Ho Ši Min]]om. Činilo se da je jedino što želi suzbiti pobune, a postao je i paranoičan nakon pokušaja atentata [[1960]]. i [[1962]]. godine koje je znao donekle pripisivati i samom SAD-u. [[Robert F. Kennedy]] je izjavio: &quot;Diem nije želio napraviti niti najmanji ustupak. Postao je čovjek kojeg je bilo teško urazumiti...&quot;&lt;ref&gt;Intervju uživo Johna Bartlowa Martina. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' New York City. John F. Kennedy Library, 1964., Vrpca br. V, čin 1.&lt;/ref&gt;

Nezadovoljstvo Diemovom politikom još više je došlo do izražaja nakon pucnjave u gradu Huếu tokom koje je ubijeno devetero [[Budisti|Budista]] koji su protestirali protiv zabrane postavljanja Budističke zastave na [[Buda|Budin]] rođendan. Rezultat pucnjave bili su masovni prosvjedi protiv diskriminatorske politike koja je davala prednost [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i njezinim sljedbenicima. Diemov stariji brat Ngô Đình Thục bio je [[Nadbiskup]] Huếa koji je agresivno &quot;zamaglio&quot; odvojenost Crkve i države. Thucove proslave raznih obljetnica prije Budinog rođendana uglavnom je financirala vlada, a Vatikanske zastave bile su ponosno podignute. Tokom Diemove vladavine također su postojali izvještaji i svjedočanstva o uništavanju budističkih [[Pagoda]] koje su počinjavali katolički paramilitarci. Diem je, međutim, odbio ustupiti budstičkoj većini ili preuzeti odgovornost za njihovu [[smrt]]. Dana [[21. 8.]] [[1963]]. specijalne postrojbe vojske Južnog Vijetnama pukovnika Lêa Quanga Tunga, odane Diemovom mlađem bratu Ngôu Đìnhu Nhuu pretresale su pagode diljem [[Vijetnam]]a uzrokujući oštećenja i uništenja tih građevina te smrt stotina ljudi. 
[[Datoteka:President Kennedy and Secretary McNamara 1962.png|right|thumb|[[John F. Kennedy]] i Robert McNamara.]]
[[Datoteka:Corpse of Ngô Đình Diệm in the 1963 coup.jpg|thumb|Fotografija Ngôa Đìnha Diệma nakon [[Smaknuće|smaknuća]] u pobuni [[1963]]. godine.]]
[[Datoteka:M48A3 Detonates Mine Vietnam.jpg|thumb|left|Uništeni tenk [[M48 Patton|M48A3 Patton]].]]
Sredinom 1963. godine američki dužnosnici počeli su razmatrati mogućnost promjene režima. [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] uglavnom je bilo za podizanje puča, dok je [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]] i dalje favoriziralo Diema. Kao glavna stvar u predloženim promjenama postavljeno je uklanjanje Diemovog mlađeg brata Nhua koji je kontrolirao tajnu policiju i specijalne postrojbe, a na kojeg se gledalo kao na glavnog i odgovornog čovjeka za budističku represiju te kao na arhitekta Ngoove obiteljske vladavine. Ovaj prijedlog prenijet je američkoj ambasadi u [[Sajgon]]u putem ''Telegrama 243''.

[[CIA|Centralna obavještajna agencija (CIA)]] nalazila se u kontaktu s generalima koji su planirali ukloniti Diema. Rečeno im je da se [[SAD]] neće protiviti takvom potezu niti će kazniti generale prekidanjem pomoći. Predsjednik Diem je uklonjen s vlasti i [[Smaknuće|smaknut]] skupa sa svojim bratom dana [[2. 11.]] [[1963]]. godine. Kada je predsjednik Kennedy o navedenom bio obaviješten, prema izjavi Maxwella Taylora &quot;samo je izjurio iz sobe sa šokiranim i zaprepaštenim izrazom na licu.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 326&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=326}}.&lt;/ref&gt; On nije odoborio Diemovo [[ubojstvo]]. Američki ambasador u Južnom Vijetnamu, Henry Cabor Lodge, pozvao je vođe pobune u ambasadu i čestitao im. Ambasador Lodge obavijestio je Kennedyja da &quot;su trenutačni izgledi da rat neće još dugo trajati&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 327&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=327}}.&lt;/ref&gt;

Nakon puča uslijedio je kaos. [[Hanoi]] je iskoristio priliku i pojačao svoju potporu [[Gerila|gerilskim borcima]]. Južni Vijetnam ušao je u period ekstremne političke nestabilnosti budući je u brzoj sukcesiji jedna vojna vlada smijenjivala drugu. Komunisti su na svaki novi režim u Južnom Vijetnamu gledali kao na novu američku [[Marionetska država|marionetu]]; bez obzira na Diemove nedostatke, njegova reputacija kao [[nacionalist]]a (kako je Robert McNamara kasnije ustvrdio) bila je besprijekorna.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 328&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=328}}.&lt;/ref&gt;

Američki vojni savjetnici nalazili su se na svakom nivou vojnih snaga Južnog Vijetnama. Međutim, bili su kritizirani zbog ignoriranja političke prirode pobune.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;&gt;{{Harvnb|Demma|1989}}.&lt;/ref&gt; Kennedyjeva administracija željela se fokusirati na pomirenje i &quot;pobjedu korištenjem srca i uma&quot; naroda. Ipak, vojni stratezi u Washingtonu bili su protivnici bilo kakve druge uloge američkih savjetnika osim one konvencionalne - obučavanjem vojnih trupa.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Blaufarb|1977|p=119}}.&lt;/ref&gt; General Paul Harkins, zapovjednik američkih snaga u Južnom vijetnamu, povjerljivo je prognozirao pobjedu do [[Božić]]a 1963. godine.&lt;ref name = &quot;Herring 2001 103&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001|p=103}}.&lt;/ref&gt; CIA je, međutim, bila manje optimistična upozoravajući da je &quot;Vietkong de facto i dalje u većinskoj kontroli sela Južnog Vijetnama te da postepeno povećava i uspijeva u svojim naporima&quot;.&lt;ref name = &quot;Schandler 2009 36&quot;&gt;{{Harvnb|Schandler|2009|p=[http://books.google.com/books?id=L4EFU7_Z_74C&amp;pg=PA36 36]}}&lt;/ref&gt;

Paravojni službenici iz Odjela za posebne aktivnosti CIA-e trenirali su i predvodili Hmong plemena iz [[Laos]]a u Vijetnam. Domaće snage brojale su se u desetinama hiljada i vodile su direktne misije, vođene paravojnim službenicima, protiv komunističkih snaga [[Pathet Lao]]a i njihovih pristalica iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].&lt;ref&gt;U.S. Special Forces: A Guide to America's Special Operations Units : the World's Most Elite Fighting Force, By Samuel A. Southworth, Stephen Tanner, Published by Da Capo Press, 2002., {{ISBN|978-0-306-81165-4}}.&lt;/ref&gt; CIA je također vodila i ''Phoenix Program'' te posebnu vojnu skupinu čije je originalno ime bilo ''Special Operations Group'', ali koje je kasnije promijenjeno zbog tajnosti njihovih misija.&lt;ref&gt;Shooting at the Moon by Roger Warner – The history of CIA/IAD'S 15-year involvement in conducting the secret war in Laos, 1960.– 1975., and the career of CIA PMCO (paramilitary case officer) Bill Lair.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Johnsona (1963–1969) ==
[[Datoteka:Bombing in Vietnam.jpg|thumb|left|upright|Američki [[B-66 Destroyer|B-66 razarač]] i četiri [[F-105 Thunderchief]]a bacaju bombe na [[Sjeverni Vijetnam]] tokom operacije ''Rolling Thunder''.]]
Nakon što je [[22. 11.]] [[1963]]. godine [[Atentat|ubijen]] predsjednik [[JFK|Kennedy]], dotadašnji [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]] [[Lyndon B. Johnson]] preuzeo je predsjedničke ovlasti i u početku svog mandata pitanje [[Vijetnam]]a nije smatrao prioritetom budući je više pažnje posvećivao svojim programima &quot;Veliko društvo&quot; (eng. ''Great Society'') te drugim društvenim reformama. Predsjednički pomoćnik Jack Valenti se prisjeća: &quot;U to vrijeme pitanje Vijetnama nije bilo veće od ljudske šake na obzoru. Jedva da smo i diskutirali u vezi Vijetnama budući tada to još nije bila velika stvar.&quot;&lt;ref name=&quot;Karnow 1997 336_339&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=336–9}}.&lt;br /&gt;Johnson nije imao povjerenja u mnoge članove iz Kennedyjevog kabineta zbog toga što ih nije upoznao u ranoj fazi Kenneyjevog predsjedništva; za njega, ljudi poput W. Averella Harrimana i Deana Achesona govorili su nekim drugim jezikom.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nedugo nakon atentata na Predsjednika Kennedyja, kada je McGeorge Bundy nazvao LBJ-a na telefon, ovaj mu je uzvratio: &quot;K vragu, Bundy. Rekao sam ti da ću te zvati kada ću te trebati&quot;. Brian VanDeMark, ''Into the Quagmire'' (New York: Oxford University Press, 1995.), 13.&lt;/ref&gt;

Dana [[24. 11.]] 1963. godine Johnson je izjavio da &quot;bitka protiv [[Komunizam|komunizma]]... mora biti udružena... snagom i odlučnošću.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}.&lt;br /&gt;Pred malom skupinom koja je uključivala i Henryja Cabota Lodgea Jr.-a, novi Predsjednik također je rekao: &quot;Moramo se prestati igrati policajaca i provalnika (referenca na Diemovo propalo vodstvo) i vratiti se... dobivanju rata... recite generalima u Sajgonu da Lyndon namjerava ostati pri našoj riječi... ostvarivanja pobjede protiv komunističke urote.&quot;&lt;/ref&gt; Ta zakletva došla je u vrijeme kada se situacija u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] počela pogoršavati, pogotovo na mjestima poput Mekong Delte uslijed posljednje pobune protiv Diema.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 339&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}: &quot;U mjestu imena Hoa Phu, na primjer, strateški program zaselaka koji je prethodnog ljeta stvoren sada je izgledao kao da ga je pogodio uragan. Razgovarajući putem prevoditelja, lokalni čuvar mi je objasnio da je šačica agenata Vietkonga ušla jedne noći u zaselak i rekla seljacima da ga unište te da se vrate u svoja rodna sela. Seljaci su poslušali naredbe bez pitanja.&quot;&lt;/ref&gt; Johnson je obrnuo Kennedyjevu politiku distanciranja od Vijetnama pa je umjesto povlačenja 1000 vojnih snaga do kraja 1963. godine (Kennedyjeva rezolucija od [[11. 10.]])&lt;ref&gt;[http://www.jfklancer.com/NSAM263.html National Security Action Memorandum NSAM 263 &amp;nbsp; (11. 10. 1963.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803124810/http://www.jfklancer.com/NSAM263.html |date=2016-08-03 }}.&lt;/ref&gt; dana [[26. 11.]] donio svoju rezoluciju&lt;ref&gt;[http://www.jfklancer.com/NSAM273.html NSAM 273 &amp;nbsp; (26. 11. 1963.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141212072837/http://jfklancer.com/NSAM273.html |date=2014-12-12 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NSAM 273: South Vietnam|url=http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|accessdate=23. 6. 2011|archivedate=2016-08-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160803125146/http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; kojom je proširio ratno djelovanje.

Vojno revolucionarno vijeće koje se sastalo umjesto snažnih vođa Južnog Vijetnama sastojalo se od 12 članova čiji je voditelj bio general Duong Van Minh kojeg je novinar Stanley Karnow kasnije opisao kao &quot;oličenje letargije&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 340&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=340}}.&lt;/ref&gt; Američki ambasador u Južnom Vijetnamu Lodge, frustriran završetkom godine, poslao je telegram u vezi Minha: &quot;Hoće li on biti dovoljno jak da preuzme stvar u svoje ruke?&quot; Već u januaru [[1964]]. godine general Nguyễn Khánh svrgnuo je režim generala Minha.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 341&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=341}}.&lt;/ref&gt; U kratkom vremenu dogodilo se još nekoliko što uspješnih, što neuspješnih pučeva koji su doprinosili vojnoj nestabilnosti države.
[[Datoteka:Vietconginterrogation.jpg|thumb|upright|Navodni aktivist [[Viet Cong|Vietkonga]] na ispitivanju, zarobljen tokom napada na američku bazu blizu granice s [[Kambodža|Kambodžom]].]] 
Dana [[2. 8.]] [[1964]]. godine američki vojni [[razarač]] ''USS Maddox'' je, tokom obavještajne misije uzduž obale [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], navodno zapucao i oštetio nekoliko torpedo brodova koji su se nalazili na misiji uhođenja u Tonkinškom zaljevu.&lt;ref name = &quot;Kolko 1985 124&quot;&gt;{{Harvnb|Kolko|1985|p=124}}.&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije prijavljen je drugi napad u istom području, ali ovaj put na američke razarače ''USS Turner Joy'' i ''USS Maddox''. Okolnosti napada bile su mutne. Lyndon Johnson rekao je državnom podtajniku Georgeu Ballu da su &quot;ti mornari možda pucali na leteće ribe.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kutler|1996|p=249}}.&lt;/ref&gt;

Navodni drugi napad na američku mornaricu doveo je do osvetničkog zračnog napada, pa je [[Kongres SAD-a|američki Kongres]] odobrio rezoluciju Tonkinškog zaljeva dana [[7. 8.]] 1964. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Moïse|1996|p=78}}.&lt;/ref&gt; koju je potpisao Johnson, a koja mu je dala ovlast da može krenuti s vojnim operacijama duž [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] bez prethodne [[Objava rata|objave rata]].&lt;ref name=&quot;Hp91&quot;&gt;{{harvnb|Healy|2009|p=91}}.&lt;/ref&gt; Premda su članovi Kongresa u to vrijeme nijekali da se radi o službenoj objavi rata, Tonkinška rezolucija dala je Predsjedniku jednostranu moć kretanja u rat, ako bi on to smatrao neophodnim.&lt;ref name=&quot;Hp91&quot;/&gt; Istoga mjeseca, Johnson je izjavio da on &quot;...ne šalje američke dečke da vode rat za koji smatram da ga trebaju voditi dečki iz Azije kojima je zadatak očuvati vlastitu zemlju.&quot;&lt;ref name = &quot;Palmer 1978 882&quot;&gt;{{Harvnb|Palmer|1978|p=882}}.&lt;/ref&gt;

Otvoreni dosjei [[National Security Agency|Nacionalne agencije za sigurnost]] iz [[2005]]. godine, međutim, otkrili su da nije bilo nikakvog napada [[4. 8.]].&lt;ref name = &quot;NYT 2005.10.31&quot;&gt;{{cite news|author=Scott Shane|date=31. 10. 2005.|title = Vietnam Study, Casting Doubts, Remains Secret|url=http://www.nytimes.com/2005/10/31/politics/31war.html|work=[[The New York Times]]|accessdate=13. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Već ranije je cijeli događaj doveden u pitanje. Louise Gerdes je napisala: &quot;Incident u Tonkinškom zaljevu je često citirani primjer načina na koji je Johnson obmanjivao američki narod kako bi od njih dobio potporu za vanjsku politiku Vijetnama.&quot;&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 25.&lt;/ref&gt; Ipak, George C. Herring ističe da McNamara i [[Pentagon]] &quot;nisu svjesno lagali o navodnim napadima, već da su očigledno bili raspoloženi za odmazdu te da su djelovali na temelju dostupnih 'dokaza' koji su ukazivali na ono u što su oni u tom trenutku željeli vjerovati da se dogodilo.&quot;&lt;ref name = &quot;Herring 2001 121&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001|p=121}}.&lt;/ref&gt;

Početkom [[1959]]. godine snage [[Vietkong]]a brojale su 5000 ljudi, a do kraja [[1964]]. godine taj broj narastao je na gotovo 100.000 vojnika... Samo između [[1961]]. i 1964. godine vojna snaga podigla se s oko 850.000 na gotovo 1,000.000 ljudi.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;&gt;{{Harvnb|Demma|1989}}.&lt;/ref&gt; Brojke poslanih američkih vojnika u istom periodu su bile potpuno drugačije; s početnih 2000 godine 1961. broj se naglo podigao na 16,500 1964. godine.&lt;ref name=&quot;USvietAnalysis&quot;&gt;The United States in Vietnam: An analysis in depth of the history of America's involvement in Vietnam by George McTurnan Kahin and John W. Lewis, Delta Books, 1967.&lt;/ref&gt; Početkom [[1965]]. godine, Vietkong je uništio otprilike 7559 vijetnamskih zaselaka.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest&quot;/&gt;

Vijeće za nacionalnu sigurnost predložilo je [[bombardiranje]] Sjevernog Vijetnama u tri čina. Dana [[2. 3.]] 1965. godine, nakon napada na američke barake u kojima su bili stacionirani [[Američki marinci|Marinci]] u Pleikuu&lt;ref name=&quot;DennisSimon&quot;&gt;{{cite web |last =Simon |first =Dennis M. |title =The War in Vietnam,1965. – 1968. |date =august 2002. |url =http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |accessdate =7. 5. 2009. |archivedate =2009-04-26 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20090426064833/http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |deadurl =yes }}&lt;/ref&gt; započele su operacije ''Flaming Dart'', ''Rolling Thunder'' i ''Arc Light''.&lt;ref&gt;Nalty 1998., str. 97., 261.&lt;/ref&gt; Namjera navedenih bombaških kampanja kojima se prijetilo uništiti zračnu obranu Sjevernog Vijetnama i njegovu industrijsku infrastrukturu, a koje će u konačnici trajati pune tri godine, bila je prisiliti snage Sjevernog Vijetnama da prestanu davati svoju podršku Vietkongu. Bombardiranje je također služilo i u svrhu podizanja morala trupa Južnog Vijetnama.&lt;ref name = &quot;Tilford 89&quot;&gt;Earl L. Tilford, ''Setup: What the Air Force did in Vietnam and Why''. Maxwell Air Force Base AL: Air University Press, 1991., str. 89.&lt;/ref&gt; U razdoblju između [[mart]]a 1965. i [[Novembar|novembra]] [[1968]]. godine, samo operacija ''Rolling Thunder'' potapala je sjeverni dio države s milijunima projektila, raketa i bombi.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 468&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=468}}.&lt;/ref&gt;

Sjeverni Vijetnam nije bilo jedino područje bombardiranja. Tokom navedenog razdoblja provedene su i druge operacije na drugim područjima, poput operacija ''Commando Hunt'' čiji su cilj bili drugi dijelovi Vietkonga i infrastrukture vojske Sjevernog Vijetnama. Ta područja uključivala su [[Ho Ši Minov put]] koji je prolazio kroz [[Laos]] i [[Kambodža|Kambodžu]]. Međutim, cilj sprečavanja Sjevernog Vijetnama i Vietkonga nikada nije postignut. Jedan zapovjednik je napisao &quot;da se ovdje radi o političkom ratu za koji je potrebno diskriminirati ubojstva. Najbolje oružje... bio bi nož... Najgore oružje je zrakoplov.&quot;&lt;ref name = &quot;Courtwright 2005 210&quot;&gt;{{Harvnb|Courtwright|2005|p=210}}.&lt;/ref&gt; Tadašnji Predsjednik združnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva Curtis LeMay, međutim, dugo vremena zagovarao je nanošenje poražavajućeg udara Vijetnamu bombardiranjem te napisao da bi &quot;[[Komunisti|Komuniste]] trebalo bombardirati sve dok ih ne vratimo u [[Kameno doba]].&quot;&lt;ref&gt;[http://www.giga-usa.com/quotes/authors/curtis_e_lemay_a001.htm Gen. Curtis E LeMay].&lt;/ref&gt;

=== Eskalacija sukoba ===
[[Datoteka:1965-02-08 Showdown in Vietnam.ogv|thumb|Vijesti u filmu o napadu na američku zračnu bazu te američki odgovor na napad iz [[1965]]. godine.]]
[[Datoteka:Vietnamese villagers suspected of being communists by the US Army - 1966.jpg|thumb|upright|Seljaci za koje se sumnja da su pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] nalaze se u zarobljeništvu američke vojske 1966. godine.]]
Nakon nekoliko uzastopnih napada odlučeno je da baze američkog ratnog zrakoplovstva trebaju veću zaštitu budući se činilo da im vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] sama ne može pružiti sigurnost. Dana [[8. 3.]] [[1965]]. godine u Južni Vijetnam poslano je 3000 [[Američki marinci|Američkih marinaca]]. Ovo je ujedno označilo početak američkog ratovanja u [[Vijetnam]]u. U to vrijeme američko javno mnijenje većinski je bilo za slanje trupa u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]].

U izjavi sličnoj onoj koju je dao [[Francuzi]]ma gotovo dvije [[Desetljeće|dekade]] ranije, [[Ho Ši Min]] je upozorio da ako &quot;[[Amerikanci]] žele ratovati narednih dvadeset godina, tada ćemo ratovati narednih dvadeset godina. Ako žele mir, sklopit ćemo mir i pozvati ih na poslijepodnevni čaj&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Young|1991|p=172}}.&lt;/ref&gt; Prema očitovanju prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Trana Quanga Coa, primarni cilj rata bio je ujediniti Vijetnam i osigurati njegovu nezavisnost. Drugi su smatrali da politika [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nije bila srušiti ostale [[Antikomunizam|nekomunističke]] vlade jugoistočne Azije.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 48&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=48}}.&lt;/ref&gt; Međutim, izvještaji iz [[Pentagon]]a upozoravali su na &quot;opasan period vijetnamskog širenja... [[Laos]] i [[Kambodža]] bile su lake mete takvog Vijetnama... [[Tajland]], [[Malezija]], [[Singapur]] pa čak i [[Indonezija]] mogli bi biti sljedeći.&quot;&lt;ref&gt;The Pentagon Papers (Beacon Press, 1971.), vol. 1, str. 52.&lt;/ref&gt;

Početni zadatak Marinaca bio je striktno obrambeni. U martu 1965. godine poslano je 3,500 marinaca, a ta brojka je samo do decembra iste godine narasla na čak 200.000.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=349–51}}.&lt;/ref&gt; Američka vojska dugi niz godina obučavala se isključivo za ofenzivno ratovanje. Bez obzira na politiku, zbog svog vojničkog obrazovanja američki zapovjednici nisu bili prikladni za vođenje obrambenih misija.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;/&gt; U decembru [[1964]]. godine snage Južnog Vijetnama teško su poražene u bitci kod Bình Giã.&lt;ref name = &quot;Moyar 2006 339&quot;&gt;{{Harvnb|Moyar|2006|p=[http://books.google.com/?id=phJrZ87RwuAC&amp;pg=PA339 339]}}&lt;/ref&gt; Iako su ranije [[Komunizam|komunističke]] snage provodile [[Gerilsko ratovanje|gerilske taktike]], u ovoj bitci porazile su jake južnovijetnamske trupe konvencionalnim načinom ratovanja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|McNeill|1993|p=58}}.&lt;/ref&gt; Kasnije je vojska Južnog Vijetnama ponovno poražena u junu 1965. godine u bitci kod Đồng Xoàija.&lt;ref&gt;{{Harvnb|McNeill|1993|p=94}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Checking house during patrol.jpg|right|thumb|Američki vojnici u selu traže pripadnike [[Viet Cong|Vietconga]].]]
Dezerterstvo se pojačavalo, a moral vojnika je opadao. General [[William Westmoreland]] izvijestio je američkog admirala Granta Sharpa Jr-a. da je situacija kritična.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;/&gt; Izjavio je: &quot;Uvjeren sam da američke trupe sa svojom energijom, mobilnošću i borbenom moći mogu uspješno preuzeti bitku protiv [[Vietkong]]a&quot;.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 7.&lt;/ref&gt; Uz ovaj prijedlog, Westmoreland je zagovarao još agresivnije slanje američkih trupa te stavljanje vojske Južnog Vijetnama &quot;sa strane&quot; kako bi Amerikanci preuzeli stvar u svoje ruke. Ignorirajući vojsku Južnog Vijetnama, američka involviranost u sukob postala je puno jača.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 353&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=353}}.&lt;/ref&gt; Westmoreland je zamislio plan dobivanja rata u tri faze:

*Prva faza - predanost američkih snaga (i ostalih snaga slobodnog svijeta) radi zaustavljanja gubitničkog trenda do kraja 1965. godine.
*Druga faza - snažne ofenzivne akcije američkih trupa i njihovih saveznika kako bi se uništila [[gerila]] i druge organizirane neprijateljske snage. Ova faza završila bi nakon što bi neprijatelj postao istrošen, stavljen u obrambenu poziciju i izbačen iz velikih naseljenih područja.
*Treća faza - za slučaj neprijateljske ustrajnosti, uslijedio bi period od dvanaest do osamnaest mjeseci nakon druge faze kako bi se konačno uništile sve neprijateljske snage u ostalim manje naseljenim područjima.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 5, str. 8. – 9.&lt;/ref&gt;

[[Lyndon B. Johnson|Predsjednik Johnson]] je navedeni plan odobrio, a njegovo odobravanje značilo je veliko odstupanje od inzistiranja prijašnje administracije da je vlada Južnog Vijetnama sama odgovorna za poražavanje gerile. Westmoreland je predvidio pobjedu do kraja [[1967]]. godine.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 117. – 119. i vol. 5, str. 8. – 12.&lt;/ref&gt; Johnson, međutim, o navedenoj promjeni u strategiji ratovanja nije obavijestio medije već je umjesto toga naglašavao kontinuitet.&lt;ref&gt;''Public Papers of the Presidents, 1965.'' Washington, D.C. Government Printing Office, 1966., vol. 2, str. 794. – 799.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Glassboro-meeting1967.jpg|thumb|right|Sovjetski premijer Alexei Kosygin s američkim predsjednikom [[Lyndon B. Johnson|Lyndonom B. Johnsononm]] na konferenciji u Glassborou tokom koje su razgovarali o mogućnosti postizanja [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]].]]
Uskoro su američki vojnici krenuli na odrađivanje jednogodišnjih tura u Vijetnamu bez pretjerano iskusnog vodstva. Jedan promatrač je napisao: &quot;Nismo bili u Vijetnamu 10 godina, već tokom jedne godine 10 puta.&quot;&lt;ref name = &quot;Courtwright 2005 210&quot;/&gt; Kao rezultat vremenskog trajanja vojnog roka, programi obučavanja vojnika bili su skraćeni.
[[Datoteka:HoCMT.png|thumb|left|[[Ho Ši Minov put]] koji prolazi kroz [[Laos]], [[1967]]. godine.]]
Washington je počeo ohrabrivati svoje saveznike da i oni pošalju trupe pa su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Koreja]], [[Tajland]] i [[Filipini]]&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 556&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=556}}.&lt;/ref&gt; to i učinili. Međutim, veliki [[NATO]] saveznici [[Kanada]] i [[Velika Britanija]] odbili su zahtjev iz Washingtona za slanjem svojih trupa u Vijetnam.&lt;ref&gt;Peter Church. ed. ''A Short History of South-East Asia.'' Singapore, John Wiley &amp; Sons, 2006., str. 193.&lt;/ref&gt; Amerikanci i njihovi saveznici uskoro su započeli s nizom kompleksnih vojnih operacija poput operacija ''Masher'', ''Attleboro'', ''Cedar Falls'' i ''Junction City''. Međutim, komunistički pobunjenici ostali su jaki i demonstrirali su veliku taktičku fleksibilnost.

U međuvremenu se dolaskom na čelo države premijera Nguyena Caoa Kyja politička situacija u Južnom Vijetnamu počela stabilizirati. S njim je na čelo došao i šef države general Nguyễn Văn Thiệu. Njihovim dolaskom završila je serija pučeva koji su se znali događati i po par puta godišnje. Godine 1967. Thieu je postao predsjednik, a Ky njegov zamjenik nakon namještenih izbora. Premda su nominalno bili građanska vlada, Ky je trebao održati moć koristeći vojsku. Ipak, Theiu ga je nadmudrio tako što je vojničke činove davao generalima iz svoje frakcije. Thieu je također bio osumnjičen za ubojstva Kyjevih lojalista, premda je tvrdio da se radilo o vojnim nesrećama. Nepovjerljivi i neodlučni Thieu je ostao predsjednik sve do [[1975]]. godine, nakon što je pobijedio na izborima [[1971]]. godine na kojima je bio jedini kandidat.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 706&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=706}}.&lt;/ref&gt;

Johnsonova administracija se prema vlastitim medijima koristila &quot;politikom minimalne iskrenosti&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 18&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=18}}.&lt;/ref&gt; Državni službenici koji su obavještavali medije o vojnim operacijama uglavnom su davali priče koje su naglasak stavljale na progres samog rata. Tokom vremena, upravo je ova politika snažno utjecala na promjenu mišljenja javnosti o samom ratu. Postepeno su se vijesti o ratu u medijima i vijesti koje su dolazile iz Pentagona u mnogome počele razlikovati, a sve to počelo je stvarati rupu u kredibilitetu američke javnosti prema vlastitoj vladi.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 18&quot;/&gt;
[[Datoteka:Sgt. Ronald H. Payne Tunnel Rat Vietnam War 1967.jpg|thumb|left|Američki vojnik priprema se ući u tunel [[Viet Cong|Vietkonga]].]]
=== Ofanziva Tet ===
Krajem [[1967]]. godine [[Komunisti|komunističke snage]] namamile su američke u zaleđe sela Đắk Tô u bitku za Khe Sanh, mjesto na kojem su se [[SAD]] željele boriti zbog toga što su tamo mogle u potpunosti upotrijebiti svoju borbenu moć ne bojeći se za eventualne civilne žrtve. Međutim, dana [[31. 1.]] [[1968]]. godine vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i [[Vietkong]]a prekršile su primirje koje je tradicionalno bilo povezano s blagdanom Tet (vijetnamskom [[Nova godina|Novom godinom]]) i krenule u najveću bitku Vijetnamskog rata, [[Ofanziva Tet|Ofanzivu Tet]] u nadi da će njome izazvati narodni ustanak.&lt;ref name=&quot;robertankony.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.robertankony.com/ |title=Robert C. Ankony, '&amp;#39;Lurps: A Ranger's Diary of Tet, Khe Sanh, A Shau, and Quang Tri'&amp;#39;, revised ed., Rowman &amp; Littlefield Publishing Group, Landham, MD (2009.) |publisher=Robertankony.com |accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Preko 85.000 trupa napalo je preko 100 gradova uključujući napade na sjedište generala [[William Westmoreland|Williama Westmorelanda]] i američku ambasadu u [[Sajgon]]u.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 363_365&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=363–5}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:U.S. Marines in Operation Allen Brook (Vietnam War) 001.jpg|thumb|right|[[Američki marinci]] tokom operacije ''Allen Brook'' [[1968]]. godine.]]
Premda su američke snage i snage [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u početku bile šokirane razmjerom urbane ofanzive, vrlo brzo su uzvratile i desetkovale redove Vietkonga. U bivšem glavnom gradu Hueu, zajedničke trupe Vietkonga i vojske Sjevernog Vijetnama zauzele su imperijalističku tvrđavu i većinu grada te [[masakr]]irali preko 3000 nenaoružanih tamošnjih civila. Kasnije u bitci kod Huea, američke snage koristile su masivnu borbenu moć i ostavile 80 posto grada u potpunim ruševinama.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985|pp=308–9}}.&lt;/ref&gt; Niže na jugu, u gradu Quảng Trị, članovi američke vojske ubili su preko 600 pripadnika vojske Sjevernog Vijetnama i Vietconga u i oko grada. Za to vrijeme u Sajgonu 1000 pripadnika Vietkonga tri tjedna je odolijevalo napadima američke i južno-vijetnamske vojske od 11.000 vojnika.

Međutim, Ofanziva Tet imala je drugu posljedicu koja u početku nije bila razmatrana. General Westmoreland postao je javno lice Vijetnamskog rata u SAD-u. Tri puta se nalazio na naslovnici časopisa ''Time'', a [[1965]]. godine proglašen je &quot;Osobom godine&quot; (eng. ''Man of the Year'').&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;&quot;The Guardians at the Gate&quot;, ''Time'' 7. 1. 1966., vol. 87, br.1.&lt;/ref&gt; Časopis ''Time'' ga je opisao kao &quot;snažnu personifikaciju američkog vojnika... koji je pisao historiju, smišljao planove bitaka i ulio... svojim podređenima vlastitu ideologiju u vezi američke pomoći i odgovornosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Time&quot;/&gt; Šest tjedana nakon početka Ofanzive Tet &quot;podrška javnosti u vezi njegovog ratnog učinka pala je s 48 na 36 posto i, što je još dramatičnije, podrška njegovom načinu ratovanja pala je s 40 na 26 posto&quot;.&lt;ref&gt;Stanley Karnow, Vietnam: A History (New York: Penguin, 1986), p. 546&lt;/ref&gt;

Još u novembru 1967. godine Westmoreland je javnim nastupima pokušao poboljšati klonulu javnu podršku [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovoj administraciji]].&lt;ref name=&quot;Witz&quot;&gt;Witz ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' str. 1. – 2.&lt;/ref&gt; Tako je u govoru pred nacionalnom novinarskim klubom rekao da je postignuta točka rata &quot;u kojoj se kraj nazire&quot;.&lt;ref&gt;Larry Berman. ''Lyndon Johnson's War.'' New York, W.W. Norton, 1991., str. 116.&lt;/ref&gt; Upravo zbog toga javnost je bila još više šokirana i zbunjena kada je te njegove izjave Ofanziva Tet u potpunosti opovrgnula. Zahvaljujući upravo toj ofanzivi, američki mediji i javnost koji su do tada u većini slučajeva podržavali američke napore u [[Vijetnam]]u sada su se okrenuli protiv Johnsonove administracije, jer se stvorila rupa u kredibilitetu prema vlastitoj vladi.

Premda je Ofanziva Tet u smislu žrtava i kontrole teritorija označila veliku pobjedu savezničkih trupa, u smislu strateških posljedica značila je čisti poraz: postala je prekretnica američkog uplitanja u Vijetnamski rat zbog toga što je imala duboki utjecaj na (ne)podržavanje sukoba u samom SAD-u.&lt;ref name=&quot;robertankony.com&quot;/&gt; Unatoč vojnom porazu komunističkih snaga, Ofanziva Tet postala je njihova politička pobjeda i označila je kraj ere predsjednika Lyndona B. Johnsona koji je - zbog toga što mu je podrška javnosti pala s 48 na 36 posto - odlučio ne izaći na sljedeće predsjedničke izbore.&lt;ref name=&quot;Witz&quot;/&gt; James Witz je napisao: &quot;Ofanziva Tet je bila kontradiktorna izjavama Johnsonove administracije i vojske o progresu rata&quot;.&lt;ref name=&quot;Witz&quot;/&gt; Ofanziva je također označila i obavještajni neuspjeh na razini [[Pearl Harbor]]a.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 556&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Harold P. Ford. ''CIA and the Vietnam Policymakers'' str. 104. – 123.&lt;/ref&gt; Novinar Peter Arnett, međutim, citirao je službenika kojeg nije htio identificirati&lt;ref&gt;{{cite book|last=Keyes|first=Ralph|title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When|url=https://archive.org/details/quoteverifierwho00keye|year=2006|publisher=St. Martin's Griffin|isbn=978-0-312-34004-9}}&lt;/ref&gt;, a koji je za selo Ben Tre&lt;ref&gt;[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0D1FFA3F541B7B93CAA91789D85F4C8685F9 Survivors Hunt Dead of Bentre, Turned to Rubble in Allied Raids] nytimes.com.&lt;/ref&gt; izjavio: &quot;Bilo je potrebno uništiti to selo kako bi ga se spasilo.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.jewishworldreview.com/cols/charen040103.asp &quot;Peter Arnett: Whose Man in Baghdad?&quot;], [[Mona Charen]], ''Jewish World Review'', 1. 4. 2003.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Deadvietcong2.jpg|thumb|right|Pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] i vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] koje su ubili vojnici američkih zračnih snaga u napadu na zračnu bazu Tan Son Nhut tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]].]]
Walter Conkite je u svom editorijalu rekao: &quot;Reći da smo danas bliže pobjedi je, sukladno dokazima, vjerovati optimistima koji su griješili u prošlosti. Predložiti da smo na rubu poraza je odlazak u neopravdani pesimizam. Međutim, reći da se nalazimo u pat poziciji čini se kao jedini realističan, iako ne i zadovoljavajući, zaključak&quot;.&lt;ref name=&quot;Moore&quot;&gt;{{cite news|last=Moore|first=Frazier|title=Cronkite, who defined the role of anchor, dies at 92|agency=Associated Press|publisher=News Observer|date=18. 7. 2009.|url=http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html|accessdate=31. 10. 2013|archive-date=2013-11-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106042844/http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Oberdorfer|2001|p=251}}.&lt;/ref&gt; Nakon Cronkiteovog javljanja na [[Televizija|televiziji]], predsjednik Johnson je navodno rekao: &quot;Ako sam izgubio Cronkitea, izgubio sam srednju Ameriku&quot;.&lt;ref name=&quot;Philly&quot;&gt;{{cite web|title=Walter Cronkite dies|publisher=Philadelphia Inquirer|date=17. 7. 2009.|url=http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler|accessdate=18. 7. 2009|first=Lee|last=Winfrey|first2=Michael D.|last2=Schaffer|archive-date=2016-04-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416100044/http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Broadcast News|url=http://www.nytimes.com/books/97/01/26/reviews/970126.26wickert.html|publisher=New York Times|author=Wicker, Tom|date=26. 1. 1997.|accessdate=1. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;

Westmoreland je postao načelnik glavnog vojnog stožera u martu 1968. godine nakon što je svaki otpor bio ugašen. Tehnički se radilo o promociji, ali je njegova pozicija postala neodrživa zbog navedene ofanzive te zbog činjenice što je u medije procurio njegov zahtjev za slanje dodatnih 200.000 vojnika. Westmorelanda je naslijedio njegov zamjenik [[Creighton Abrams]], zapovjednik manje sklon istupima u medijima.&lt;ref&gt;Sorely 1999., str. 11. – 16.&lt;/ref&gt;

Dana [[10. 5.]] [[1968]]. godine, unatoč malim očekivanjima, započeli su mirovni pregovori između SAD-a i Sjevernog Vijetnama u [[Pariz]]u. Pregovori su se odugovlačili pet mjeseci, sve dok Johnson nije dao naredbu za prestanak [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama.

Historičar Robert Dallek je napisao: &quot;Johnsonova eskalacija sukoba u Vijetnamu podijelila je [[Amerikanci|Amerikance]] u dva ratna stožera... koštala 30.000 američkih života do trenutka dok on nije izašao iz predsjedničkog ureda i praktički uništila njegovo predsjedništvo...&quot;.&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 27.&lt;/ref&gt; Njegovo odbijanje slanja dodatnih trupa u Vijetnam viđeno je kao priznanje da je rat izgubljen.&lt;ref name=&quot;Command Magazine Issue 18, page 15&quot;&gt;Command Magazine Issue 18, str. 15.&lt;/ref&gt; S druge strane gledišta, može se reći da je odbijanje slanja trupa bio i taktički potez kojim se htjelo reći da se rat nije mogao dobiti dodatnom eskalacijom, barem ne po cijenu koja bi bila prihvatljiva američkom narodu.&lt;ref name=&quot;Command Magazine Issue 18, page 15&quot;/&gt; Ministar obrane Robert McNamara je rekao: &quot;Opasna iluzija američke pobjede u tom trenutku bila je mrtva.&quot;&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 366_367&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=366–7}}.&lt;/ref&gt;

Rat u Vijetnamu bilo je glavno političko pitanje tokom predsjedničkih izbora 1968. godine. Te izbore dobio je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski kandidat]] [[Richard Nixon]].

== Razdoblje predsjednika Nixona (1969–1972) ==
=== Vijetnamizacija ===
Veliki gubitci komunističkih trupa tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]] omogućile su [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] da započne s povlačenjem američkih snaga iz [[Vijetnam]]a. Njegov plan, nazvan [[Nixonova doktrina]], uključivao je obučavanje vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] kako bi oni samostalno mogli obraniti svoju državu. Takva politika uskoro je postala poznata pod drugim imenom - ''Vijetnamizacija''. Vijetnamizacija je imala mnogo sličnosti s politikom [[John F. Kennedy|Kennedyjeve administracije]] uz jednu bitnu iznimku: dok je Kennedy inzistirao da se vojska Južnog Vijetnama bori sama, Nixon je pokušao limitirati opseg konflikta.

Nixon je izjavio: &quot;Večeras najavljujem planove za povlačenje dodatnih 150.000 američkih trupa čiji povratak se očekuje do proljeća sljedeće godine. Na taj način smanjit ćemo naše prisustvo u Vijetnamu za sveukupno 265.500 vojnika - puno ispod broja vojnika koji je postojao kada smo prije 15 mjeseci preuzeli predsjedništvo.&quot; Dana [[10. 10.]] [[1969]]. godine Nixon je naredio zrakoplovnoj eskadrili [[B-52 Stratofortress|B-52]] naoružanoj [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]] da odlete do sovjetske granice, a sve u cilju kako bi - koristeći se svojom ''teorijom luđaka'' (eng. ''Madman Theory'') - uvjerio [[Sovjetski Savez]] da je sposoban učiniti sve što je potrebno ne bi li okončao rat u Vijetnamu.

Nixon je također tražio pregovore. Glavni zapovjednik oružanih snaga na bojišnici [[Creighton Abrams]] zbog toga je radio na malim vojnim operacijama, usmjerenim prema komunističkoj logistici te na bolji način koristio vlastitu borbenu moć i bolje surađivao s vojskom Južnog Vijetnama. Nixon je također započeo s [[detant]]om sa Sovjetskim Savezom te [[Kina|Kinom]]. Takav način vođenja politike pomogao je smanjenju globalnih tenzija te smanjenju prijetnji upotrebe nuklearnih oružja obiju supersila. Međutim, Nixon je bio razočaran što Sovjetski Savez i Kina nastavljaju s opskrbljavanjem vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U septembru 1969. godine [[Ho Ši Min]] je [[smrt|umro]] u 79. godini života.

Cijelo to vrijeme antiratni pokret u [[SAD|SAD-u]] dobiva na sve jačoj snazi. Nixon je pokušao utjecati na američku &quot;tihu većinu&quot; za koju je mislio da i dalje podržava rat bez da to izjavljuje u javnosti. Međutim, nakon medijskog otkrića masakra u Mai Laiju tokom kojeg je američki vod silovao i ubio nedužne civile, te nakon incidenta s osmoricom vojnika iz specijalnih postrojbi koji su uhićeni zbog ubojstva navodnog dvostrukog agenta, izbili su novi nacionalni i međunarodni protesti protiv rata. Početkom [[1970]]. godine američke vojne trupe počele su se povlačiti iz pograničnih područja gdje se odvijalo najviše bitaka te su stacionirane na obali i u unutrašnjosti, a sve to uzrokovalo je pad u broju žrtava te godine u odnosu na 1969. godinu za više od 50 posto.

=== Kambodža i Laos ===
Još od [[1955]]. godine princ [[Norodom Sihanouk]] proglasio je [[Kambodža|Kambodžu]] neutralnom, ali su [[komunisti]] koristili njezino tlo kao bazu pa je Sihanouk tolerirao njihovu prisutnost zbog toga što nije želio biti uvučen u širi sukob u regiji. Međutim, pod pritiskom [[Washington]]a ovu politiku promijenio je [[1969]]. godine pa vijetnamski komunisti više nisu bili dobrodošli. Predsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] iskoristio je tu priliku za masivnu bombašku kampanju naziva ''Operacija Menu'' usmjerenu protiv komunističkih utočišta uzduž kambodžanske i vijetnamske granice. Samo je pet visoko odlikovanih dužnosnika znalo za navedenu operaciju.

Godine [[1970]]. princa Sihanouka svrgnuo je proamerički premijer Lon Nol. Na zahtjev zamjenika vođe [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] Nuona Chee [[Sjeverni Vijetnam]] napao je Kambodžu 1970. godine. [[SAD]] i vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] nakon toga ušli su u Kambodžu kako bi napali vojsku Sjevernog Vijetnama i [[Vietkong]] te pokušali zaustaviti komunističko okruženje u glavnom gradu [[Phnom Penh]]u. Ovaj upad označio je početak antiratnih protesta diljem SAD-a zbog toga što je Nixon ranije obećao smanjenje američke angažiranosti u sukobu. Pripadnici nacionalne garde ubili su četvero studenata tokom protesta u državi [[Ohio]] na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State što je uzrokovalo daljnju javnu srdžbu u SAD-u. Budući da Nixonova administracija nije reagirala na navedeni incident onako kako je javnost to očekivala, antiratni pokret uzeo je sve više maha. Za to vrijeme, američke zračne snage nastavile su sa žestokim bombardiranjem Kambodže kao podrška tamošnjoj vladi, a sve kao dio operacije naziva ''Freedom Deal''.

Godine [[1971]]. [[New York Times]] se domogao izvještaja iz Pentagona (tzv. ''Pentagon Papers''). Tajni dokumenti otkrili su kompletnu historiju američke upletenosti u sukob u [[Vijetnam]]u, a sve uz odobrenje [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane]] čime se došlo do zaključka da je američka javnost godinama bila izložena zabludi. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudio je da je objava tajnih dokumenata bila legalna.

U februaru 1971. godine vojska Južnog Vijetnama krenula je u operaciju ''Lam Son 719'' čiji je cilj bilo presijecanje [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovog puta]] u [[Laos]]u. U prividno neutralnom Laosu dugo je trajao građanski rat u kojem su se sukobili pripadnici [[Lao narod]]a koje su podupirale SAD i [[Pathet Lao]] sa svojim saveznicima iz Sjevernog Vijetnama. Nakon što su naišli na otpor tokom operacije, snage Južnog Vijetnama povukle su se u konfuziji. Počeli su bježati preko polja koja su bila prekrivena njihovim vlastitim mrtvim vojnicima. Kada su potrošili rezerve goriva, vojnici su napustili svoja vozila i pokušali se ukrcati na američke [[helikopter]]e koji su poslani kako bi pokupili ranjene. Mnogo vojnika Južnog Vijetnama vješalo se za skije helikoptera u očajničkom pokušaju da spase vlastite živote. Američke letjelice morale su uništiti ostavljenu vojnu opremu, uključujući i [[tenk]]ove, kako ista ne bi došla u neprijateljske ruke. Polovica trupa vojske Južnog Vijetnama je u navedenoj operaciji ubijena ili zarobljena. Sama operacija bila je totalni fijasko i označila je potpuni potop ''Vijetnamizacije''. Karnow je napisao: &quot;Ovdje se radilo o zabludi monumentalne prirode. Vrhovni zapovjednici oružanih snaga Južnog Vijetnama obučavani su od strane Amerikanaca deset, pa čak i petnaest godina od kojih su mnogi otišli na obučavanje u Sjedinjene Države, ali na kraju se ispostavilo da nisu puno naučili.&quot;

Godine 1971. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] povukli su svoje vojnike iz Vijetnama. Američke trupe dodatno su se smanjile na 196,700 vojnika uz rok od povlačenja još 45.000 vojnika do februara [[1972]]. godine. Kako su se antiratni prosvjedi širili SAD-om, u vojnim redovima širila se razočaranost i loša disciplina uključujući konzumiranje [[Droga|droge]] i [[dezerter]]stvo.

''Vijetnamizacija'' je ponovno testirana 1972. godine za vrijeme ''Uskršnje ofanzive'' kada je vojska Sjevernog Vijetnama napala Južni Vijetnam. Vojska Sjevernog Vijetnama skupa s Vietkongom brzo je osvojila sjeverne provincije i u koordinaciji s ostalim snagama iz Kambodže prijetila prepoloviti zemlju na pola. Za to vrijeme povlačenje američkih trupa se nastavilo, ali američke zračne snage odradile su ''Operaciju Linebacker'' i bombaškim napadima uspjele zaustaviti ofanzivu. Međutim, u tom trenutku postalo je jasno da bez američke zračne potpore Južni Vijetnam nije mogao preživjeti. Posljednje američke trupe na tlu povučene su do kraja marta [[1973]]. godine; [[američka mornarica]] i zračne snage ostale su u Tonkinškom zaljevu kao i u [[Tajland]]u i [[Guam]]u.

=== Predsjednički izbori 1972. i mirovni pregovori u Parizu ===
Vijetnamski rat bio je glavna tema predsjedničkih izbora [[1972]]. godine. [[Richard Nixon|Nixonov]] suparnik [[George McGovern]] u svojoj je kampanji bio za povlačenje svih snaga iz [[Vijetnam]]a. Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, [[Henry Kissinger]], nastavio je s tajnim pregovorima s Le Ducom Thoom iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U oktobru 1972. godine postigli su dogovor.

Međutim, predsjednik [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] Thieu zahtijevao je goleme izmjene [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]]. Kada su detalji sporazuma postali javni u Sjevernom Vijetnamu, Nixonova administracija smatrala je da Sjever želi osramotiti predsjednika. Pregovori su stali na mrtvoj točki, a [[Hanoi]] je tražio nove izmjene. Kako bi pokazao svoju potporu Južnom Vijetnamu i prisilio Hanoi da se vrati za pregovarački stol, Nixon je naredio novu ''Operaciju Linebacker II'' koja se sastojala od žestokog [[Bombardiranje|bombardiranja]] gradova Hanoi i Haiphong u razdoblju od [[18. 12.|18.]] do [[29. 12.]] [[1972]]. godine. U ofanzivi je uništen veliki dio preostale gospodarstvene i industrijalne moći Sjevernog Vijetnama. Paralelno s ovim napadima, Nixon je vršio pritisak na Thieua da pristane na uvjete dogovora, prijeteći da će prekršiti jednostrani mir i u potpunosti prestati davati toliko potrebnu američku pomoć.

Dana [[15. 1.]] [[1973]]. godine Nixon je najavio prestanak ofanzivnih akcija protiv Sjevernog Vijetnama. Mirovni sporazum u Parizu o &quot;završetku rata i ponovnom postizanju mira u Vijetnamu&quot; potpisan je [[27. 1.]] 1973. godine te je na taj način službeno okončana američka upletenost u Vijetnamski sukob. Prekid vatre obznanjen je i u Sjevernom i u Južnom Vijetnamu, a američki ratni zarobljenici pušteni su na slobodu. Dogovor je garantirao teritorijalni integritet Vijetnama (poput onoga koje je garantirala [[Ženevska konvencija]] iz [[1954.]] godine) te nacionalne izbore na sjeveru i jugu zemlje. Prema potpisanom mirovnom dogovoru, američke snage imale su period od šezdeset dana za potpuno povlačenje s teritorija Vijetnama. &quot;Ovaj članak&quot;, ističe Peter Church &quot;zapravo je jedini u cijelom pariškom mirovnom sporazumu koji je u potpunosti ispoštovan&quot;.

== Protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski rat (1962–1973) ==
[[Datoteka:A female demonstrator offers a flower to military police on guard at the Pentagon during an anti-Vietnam demonstration. Arlington, Virginia, USA.jpg|left|thumb|Antiratne demonstracije [[1967]]. godine.]]
[[Datoteka:Vietnam War protest in Washington DC April 1971.jpg|thumb|Protesti protiv rata u Washingtonu dana [[24. 4.]] [[1971]]. godine.]]
Tokom trajanja Vijetnamskog rata veliki dio američke populacije protivio se američkom uplitanju u sukob u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Javno mnijenje u vezi uplitanja u sukob snažno se okrenulo protiv [[rat]]a nakon [[1967]]. godine, a do [[1970]]. tek trećina Amerikanaca vjerovala je da [[SAD]] nisu pogriješile sa slanjem vlastitih trupa da se bore u [[Vijetnam]]u.&lt;ref&gt;Lunch, W. &amp; Sperlich, P. (1979). The Western Political Quarterly. 32(1). str. 21. – 44.&lt;/ref&gt;

Gotovo trećina američke populacije snažno se protivila ratu. Danas je moguće specificirati točno određene grupe koje su predvodile antiratni pokret i njihove razloge zbog čega su to radili. Mnogi mladi ljudi protestirali su zbog toga što su upravo oni bili ti koji su mogli biti unovačeni i otići u taj dio [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], dok su ostali bili protiv rata zbog rasta popularnosti samog antiratnog pokreta u smislu [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 60-ih]] i općenite kulture konzumiranja [[Droga|droge]] u američkom društvu tog doba te slušanja glazbe koja je u to vrijeme bila na vrhuncu popularnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.robertankony.com/publications/perspectives/ |title=Robert C. Ankony, &quot;Perspectives,&quot; '&amp;#39;Vietnam'&amp;#39; magazine, Aug. 2002, 58–61 |publisher=Robertankony.com |date=27. 10. 2013.|accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Neki zagovornici mirovnog pokreta tražili su jednostrano povlačenje američkih snaga iz Vijetnama. Jedan od glavnih razloga tog mišljenja bilo je to da bi povlačenje trupa pridonijelo stabilizaciji regije, a samim time bi se automatski smanjilo krvoproliće. Rano protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski sukob svoju je inspiraciju crpilo iz [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] [[1954]]. godine. Na američku potporu Diemovom režimu gledalo se kao na osujećivanje [[Demokracija|demokracije]] kakvom se Amerika inače ponosi. [[John F. Kennedy]], dok je još bio senator, protivio se američkom uplitanju u Vijetnam.&lt;ref name=&quot;USvietAnalysis&quot;/&gt;

Protivljenje uplitanju u Vijetnamski sukob ujedinilo je grupe koje su se protivile američkom [[Antikomunizam|antikomunizmu]] i imperijalizmu.&lt;ref&gt;Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 54. –55.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); {{ISBN| 0739137697}}.&lt;/ref&gt; Ostali, poput Stephena Spira protivili su se ratu na temelju [[Teorija pravednog rata|Teorije pravednog rata]]. Neki su pokušavali pokazati solidarnost prema ljudima iz Vijetnama, poput Normana Morrisona koji je imitirao djela [[Thích Quảng Đức|Thícha Quảnga Đứca]]. U televizijskom programu od [[15. 5.]] [[1965]]. godine, Eric Severeid je, javljajući se za [[CBS]], održao debatu između McGeorgea Bundyja i Hansa Morgenthaua čiji je cilj bio ukazati na glavne ratne interese SAD-a u to vrijeme s pitanjima: &quot;1. Koje je opravdanje američke prisutnosti u Vijetnamu - zašto smo uopće tamo?; 2. Koja je fundamentalna priroda ovog rata? Radi li se o agresiji [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] ili je to građanski rat među ljudima Južnog Vijetnama?; 3. Na koji način je vlast komunističke [[Kina|Kine]] uopće upletena u sukob u Vijetnamu i koji su njezini daljnji planovi?; 4. Koje su alternative našoj trenutnoj politici u Vijetnamu?&quot;&lt;ref&gt;Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 53. – 54.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); {{ISBN| 0739137697}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Videorecording of entire debate proceedings available at the ''Museum of Radio and Television'' in New York City.&lt;/ref&gt;

Protivljenje ratu u nekim trenucima išlo je toliko daleko da su organizirane ulične demonstracije kako bi se pokušalo promijeniti političko mišljenje prema sukobu. Dana [[15. 10.]] [[1969]]. godine, masovni prosvjed diljem SAD-a nazvan ''Vijetnamski moratorij'' privukao je milijune [[Amerikanci|Amerikanaca]] na ulice.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/15/newsid_2533000/2533131.stm 1969: Millions march in US Vietnam Moratorium]. BBC On This Day.&lt;/ref&gt; Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1968. godine izbili su nemiri tokom protesta protiv rata.&lt;ref&gt;Jennings &amp; Brewster 1998: 413.&lt;/ref&gt; Nakon što su u javnost procurile informacije o masakru u selu Mai Lai 1968. godine antiratni pokret dobio je još više članova, a neki ratni veterani pridružili su se pokretu nazvanom ''Vijetnamski veterani protiv rata''. Fatalna pucnjava koja se dogodila na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State [[1970]]. godine u kojoj je poginulo četvero studenata dovela je do masovnih protesta na sveučilištima diljem SAD-a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|title=Vietnam – A View from the Walls: a History of the Vietnam Anti-War Movement|author=Bob Fink|publisher=Greenwich Publishing|ref=harv|date=|access-date=2014-11-02|archive-date=2013-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20130111005135/http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Antiratni prosvjedi završili su kada su se posljednje američke trupe povukle iz Vijetnama, nakon potpisanog mirovnog sporazuma u [[Pariz]]u [[1973]]. godine. Južni Vijetnam ostavljen je da se brani sam, a kao posljedica toga mnogi stanovnici tog dijela svijeta pobjegli su upravo u Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;Immigration in US history |url=http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429071846/http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history |date=2011-04-29 }} |chapter=History Lesson 8: Refugees From Vietnam and Cambodia |chapter-url=http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141110083317/http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 |date=2014-11-10 }} |publisher=Constitutional Rights Foundation&lt;/ref&gt;

== Odlazak Amerikanaca (1973–1975) ==
[[Datoteka:Vietnam War protesters.jpg|thumb|left|Antiratni prosvjedi]]
Tokom posljednjih godina ''Vijetnamizacije'' [[SAD|Sjedinjene Države]] započele su s drastičnim smanjivanjem vlastitih trupa u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Mnogo je trupa povučeno iz regije, a [[5. 3.]] [[1971]]. godine SAD su u bivšu bazu Bragg u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] vratile 5. postrojbu specijalnih jedinica koja je bila prva američka jedinica poslana u Južni Vijetnam.&lt;ref name=&quot;Stanton p. 240&quot;&gt;{{harvnb|Stanton|2003|p=240}}&lt;/ref&gt; {{#tag:ref|Dana 8. 3. 1965. godine prva američka vojna jedinica došla je u Vijetnam kako bi zaštitila međunarodni aerodrom Da Nang.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009| p =110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nps.gov&quot;&gt;{{cite web|ref=harv|year= 2010 |url = http://www.nps.gov/mrc/reader/vvmcr.htm|title = Facts about the Vietnam Veterans memorial collection| publisher = National Park Service| accessdate =26. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; |group=&quot;A&quot;}}

Prema [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz]]a potpisanog između ministra vanjskih poslova [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] Lêa Đứca Thọa, američkog državnog tajnika [[Henry Kissinger|Henryja Kissingera]] i južnovijetnamskog predsjednika Thieua, američke vojne snage povukle su se iz Južnog Vijetnama, a došlo je i do razmjene ratnih zarobljenika. Sjevernom Vijetnamu bilo je dopušteno da nastavi opskrbljivati komunističke trupe na jugu, ali samo zamjenjujući potrošeni materijal. Kasnije te godine Kissinger i Thọ dobili su [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], ali ju je vijetnamski pregovarač odbio primiti uz komentar da pravi mir još uvijek nije postignut.

[[Komunisti|Komunističke vođe]] nadale su se da će potpisani sporazum o prekidu vatre otići na njihovu stranu. Međutim [[Sajgon]] je započeo potiskivati [[Vietkong]] potpomognut američkom pomoći koju je dobio prije nego je sporazum stupio na snagu. Prema memoarima Trầna Văna Tràa zbog toga su komunisti krenuli s novom strategijom organiziranja serije sastanaka u [[Hanoi]]ju tokom [[mart]]a [[1973]]. godine.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 672_674&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=672. – 4.}}.&lt;/ref&gt;

Kao vrhovni zapovjednik Vietkona, Tra je sudjelovao u nekoliko takvih sastanaka. Nakon prestanka [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama od strane [[Amerikanci|Amerikanaca]], rad na [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovom]] putu te ostalim logističkim strukturama mogao se nastaviti. Logistika se nastavljala sve dok Sjever ne bi došao u poziciju napraviti masovnu invaziju na Jug, a koju je planirao tokom sušne sezone [[1975]]./[[1976|76]]. godine. Tra je izračunao da bi to mogao biti posljednji pokušaj Hanoija da udari na južnjake prije nego Sajgon bude u potpunosti pripravan za bitku.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 672_674&quot;/&gt;
[[Datoteka:ElectoralCollege1972.svg|thumb|right|300px|Karta [[SAD|SAD-a]] koja pokazuje pobjedu predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]] na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine u 49 od sveukupno 50 država.]]
Na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine održanim u novembru, [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski kandidat]] George McGovern izgubio je 49 od sveukupno 50 država od predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Dana [[15. 3.]] [[1973]]. godine predsjednik Nixon natuknuo je da će se SAD ponovno uplesti u sukob ako Komunisti naruše prekid vatre. Međutim, javnost i [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] nisu podupirali predsjednika pa je u aprilu za američkog ambasadora u [[Vijetnam]]u Nixon postavio Grahama Martina. Upravo njegovo postavljanje za ambasadora bio je rani signal da je [[Washington]] odustao od Vijetnama. Tokom njegovog saslušanja u junu 1973. godine, ministar obrane James R. Schlesinger izjavio je da predlaže  nastavak američkog bombardiranja Sjevernog Vijetnama u slučaju da Sjeverni Vijetnam krene s velikom ofanzivom prema Južnom Vijetnamu. Dana [[4. 6.]] 1973. godine [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američki Senat]] donio je ''Case-Church'' amandman kako bi spriječio takvu intervenciju.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 670_672&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=670. – 2.}}.&lt;/ref&gt;

[[Naftna kriza]] u oktobru 1973. godine koja je uslijedila nakon [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] u [[Egipat|Egiptu]] uzrokovala je znatnu štetu u gospodarstvu Južnog Vijetnama. Vietkong je nastavio sa svojim ofanzivnim operacijama kada je započela sezona suše i do januara [[1974]]. godine ponovno zauzela teritorij kojeg je izgubila u prethodnoj sušnoj sezoni. Nakon dva sukoba u kojem je poginulo 55 pripadnika vojske Južnog Vijetnama, predsjednik Thieu je dana [[4. 1.]] 1974. godine obznanio da je rat ponovno započeo te da mirovni sporazum u Parizu više nije na snazi. Tokom trajanja prekida vatre poginulo je preko 25.000 ljudi iz Južnog Vijetnama.
[[Datoteka:Hanoi-taxi-march1973.jpg|thumb|Nedavno pušteni američki ratni zarobljenici iz zatvoreničkih logora [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] [[1973]]. godine.]]
Dana [[9. 8.]] [[1974]]. godine [[Gerald Ford]] preuzeo je predsjedništvo SAD-a nakon što je predsjednik Nixon podnio ostavku uslijed [[Afera Watergate|Watergate skandala]]. U to vrijeme Kongres SAD-a je smanjio financijsku pomoć Južnom Vijetnamu s jedan bilijun [[Američki dolar|dolara]] na 700,000.000 dolara. Te iste godine izabran je novi Kongres SAD-a u kojem su dominirali demokrati koji su bili još odlučniji konfrontirati se s predsjednikom u vezi rata. Kongres je odmah izglasao restrikcije za financiranje i vojnu aktivnost tokom 1975. godine uz uvjet da do 1976. godine SAD u potpunosti raskinu bilo kakve veze sa sukobom u Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.history.com/this-day-in-history/thieu-announces-war-has-resumed |title=This Day in History 1974: Thieu announces war has resumed |publisher=History.com |accessdate=17. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

Uspjeh ofanzive 1973./74. tokom sezone suše inspirirao je Traa da se u oktobru 1974. godine vrati u Hanoi i zatraži veću ofanzivu tokom sljedeće sušne sezone. Ovoga puta Tra je mogao putovati autocestom što je bila znatna promjena u odnosu na dane kada su se za putovanja koristile nesigurne planinske ceste Ho Ši Minovog puta.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 676&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=676}}.&lt;/ref&gt; Giap, ministar obrane Sjevernog Vijetnama, nije želio odobriti Traov plan zbog toga što je mislio da bi veća ofanziva mogla nanovo isprovocirati američku reakciju te tako narušiti njegov plan za veliku invaziju planiranu 1976. godine. Tra je zbog toga zatražio pomoć od prvog tajnika [[La Duan]]a koji je odobrio operaciju koja je zahtijevala ograničenu ofanzivu iz [[Kambodža|Kambodže]] u provinciju Phước Long. Cilj napada bio je riješiti logističke probleme, izazvati reakciju snaga Južnog Vijetnama, ali i vidjeti hoće li se Amerika ponovno uplesti u sukob.

Dana [[13. 12.]] 1974. godine snage Sjevernog Vijetnama napale su rutu 14 provincije Phước Long. Phuoc Binh, glavni grad provincije, pao je [[6. 1.]] [[1975]]. godine. Predsjednik Ford očajnički je pokušao od svog Kongresa dobiti odobrenje za sredstva kako bi pomogao vojsci Južnog Vijetnama prije nego bude pregažena, ali Kongres je to odbio učiniti. Pad Phuoc Binha i nedostatak američkog odgovora na napad ostavio je vojsku Južnog Vijetnama potpuno demoraliziranom.

Brzina uspjeha nagnala je Politburo da preispita svoju strategiju. Odlučeno je da će operacije u središnjem gorju biti povjerene generalu Vănu Tiếnu Dũngu te da bi se Pleiku trebao zauzeti, ako bi to bilo moguće. Prije nego je otišao na Jug, Le Duan je rekao Dungu: &quot;Nikada prije nismo imali tako savršene vojne i političke uvjete ili takvu stratešku prednost kao što ih imamo sada.&quot;&lt;ref&gt;Clark Dougan, David Fulgham et al., ''The Fall of the South.'' Boston: Boston Publishing Company, 1985., str. 22.&lt;/ref&gt;

Početkom 1975. godine Južni Vijetnam imao je tri puta više [[Artiljerija|artiljerije]] i dva puta više [[tenk]]ova i ostalih naoružanih vozila nego njegovi neprijatelji. Također je imao i 1400 zrakoplova, a bio je i duplo brojniji u samim vojnim jedinicama od svojih komunističkih neprijatelja.&lt;ref&gt;[http://www.counterpunch.org/kolko04292005.html The End of the Vietnam War, 30 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012020407/http://counterpunch.org/kolko04292005.html |date=2007-10-12 }} by Gabriel Kolko, CounterPunch 30. aprila / 1. maja 2005.&lt;/ref&gt; Međutim, rast cijene nafte značio je da je većina toga bila neupotrebljiva. Bili su suočeni s dobro organiziranim, izrazito odlučnim i solidno financiranim Sjevernim Vijetnamom. Većina materijala i financija Sjevernog Vijetnama dolazila je iz komunističkog bloka. Unutar Južnog Vijetnama zavladao je kaos. Odlazak američke vojske kompromitirao je njihovu gospodarsku ovisnost o američkoj financijskoj pomoći i američkim trupama. Južni Vijetnam također je trpio od globalne rececije uzrokovane [[Naftna kriza|naftnom krizom]].

=== Finalna ofanziva Sjevernog Vijetnama ===
Nakon što se sjeverni dio zemlje našao pod njihovom kontrolom, Politburo je naredio generalu Dungu da krene u finalnu ofanzivu prema [[Sjagon|Sajgonu]]. Prema operativnom planu Ho Ši Minove kampanje, Sajgon je trebao biti zauzet prije [[1. 5.]] budući su u [[Hanoi]]ju željeli izbjeći nadolazeći [[monsun]] koji bi u teoriji mogao pomoći snagama [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] za pregrupiranje i jaču obranu njihovog glavnog grada. Moral snaga [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] zbog posljednjih pobjeda bio je na visokoj razini i uskoro su zauzeli Nha Trang, Cam Ranh i Da Lat.

Dana [[7. 4.]] tri divizije Sjevernog Vijetnama napale su grad Xuan Loc koji se nalazi 64 kilometara istočno od Sajgona. Snage Sjevernog Vijetnama u bitci kod Xuan Loca naišle su na žestoki otpor 18. divizije Južnog Vijetnama koja je bila brojčano nadjačana šest naprema jedan. U sljedeća dva krvava tjedna vodit će se žestoke bitke tokom kojih će snage Južnog Vijetnama pokušati zadržati prodor Sjevernjaka. Međutim, do [[21. 4.]] izmučeni garnizon morao se povući prema Sajgonu.

Istoga dana ogorčeni predsjednik Thieu dao je ostavku uz izjavu da su [[SAD|Sjedinjene Države]] izdale Južni Vijetnam. U oštrom verbalnom napadu rekao je da ga je američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] prevario te nagovorio da potpiše [[mirovni sporazum]] u [[Pariz]]u prije dvije godine obećavši mu vojnu pomoć koju mu je kasnije uskratio. Nakon što je prenio predsjedničke ovlasti na Trầna Văna Hươnga, Thieu je [[25. 4.]] otišao u [[Tajvan]]. U isto vrijeme, [[tenk]]ovi Sjevernog Vijetnama došli su do Biên Hòa i okrenuli se prema Sajgonu, usput uništavajući izolirane trupe Južnog Vijetnama. Do kraja aprila snage Južnog Vijetnama poražene su na svim frontama osim u regiji Mekong Delta. Hiljade izbjeglica krenule su u najjužnije predjele zemlje bježeći pred komunističkim jurišem. Dana [[27. 4.]] 100.000 vojnika Sjevernog Vijetnama okružilo je Sajgon. Grad je branilo 30.000 pripadnika vojske Južnog Vijetnama. Kako bi ubrzali kolaps grada i stvorili paniku, vojnici Sjevernog Vijetnama granatirali su [[aerodrom]] i prisilili njegovo zatvaranje nakon čega je veliki broj civila shvatio da više nigdje ne mogu pobjeći.

=== Pad Sajgona ===
Kaos, nemir i panika izbili su na ulicama [[Sajgon]]a dok su histerični državni dužnosnici i civili Južnog Vijetnama pokušali pobjeći iz grada. Proglašeno je izvanredno stanje. Američki [[helikopter]]i započeli su s evakuacijom Južnih Vijetnamaca, američkih i stranih državljanja iz raznih dijelova grada te iz američke [[Ambasada|ambasade]]. Američki ambasador Graham Martin je s operacijom ''Frequent Wind'' čekao do posljednjeg mogućeg trenutka zbog svojih uvjerenja da će obrana Sajgona izdržati te da će se moći postići politički dogovor.

Ministar obrane Schlesinger ranog jutra [[29. 4.]] [[1975]]. godine objavio je da je posljednji helikopter iz Sajgona evaukirao američko diplomatsko, vojno i civilno osoblje. Operacija ''Frequent Wind'' bila je vjerojatno najveća helikopterska evakuacija u historiji. Započela je 29. 4. u očajničkoj atmosferi dok se histerični narod Vijetnamaca otimao za ograničeni prostor. Martin je molio [[Washington]] da pošalje 700,000.000 [[Američki dolar|dolara]] pomoći kako bi se pokušale mobilizirati svježe vojne snage. Međutim, američko mišljenje o ovom sukobu već je odavno bilo izrečeno.

Za to vrijeme u [[SAD|SAD-u]] na Južni Vijetnam se gledalo kao na propalu državu. Predsjednik [[Gerald Ford]] je u televizijskom obraćanju od [[23. 4.]] izjavio da je Vijetnamski rat završio te da je s njim završila i sva američka pomoć. Operacija ''Frequent Wind'' nastavila se bez prestanka dok su tenkovi Sjevernog Vijetnama probili zadnje linije obrane i ušli u predgrađe Sajgona. Ranog jutra [[30. 4.]] 1975. godine posljednji [[američki marinci]] evaukirani su helikopterom iz ambasade, dok su civili preplavili područje ambasade u očajničkim pokušajima da se ukrcaju. Ironija je da su mnoge od njih zaposlili upravo Amerikanci koji su ih sada ostavili vlastitoj sudbini.

Tog istog dana, trupe Sjevernog Vijetnama ušle su u Sajgon i brzo se oduprijele svakom otporu te zauzele ključne zgrade. Otprilike oko 11:30 sati po lokalnom vremenu [[tenk]] iz 324. divizije razbio je vrata palače ''Independence'' na kojoj se nekoliko minuta potom započela vioriti zastava [[Vietkong]]a. Predsjednik Dương Văn Minh, koji je naslijedio to mjesto od Huonga dva dana ranije, bio je prisiljen predati se.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 29&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA29 29]}}&lt;/ref&gt;

== Afroamerikanci u Vijetnamu ==
[[Datoteka:Haeberlewounded.jpg|thumb|190px|Ranjenom [[Afroamerikanci|Afroameričkom]] vojniku ukazuje se pomoć [[1968]]. godine.]]
Iskustva [[Afroamerikanci|Afroameričkog]] vojnog osoblja tokom Vijetnamskog rata dobila su značajnu pozornost. Na primjer, [[internet]]ska stranica ''African-American Involvement in the Vietnam War'' sadržava popriličan broj primjera takve pozornosti&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aavw.org/served/homepage_wetoo_integrated.html|title='Fully Integrated' |work=African-American Involvement in the Vietnam War (aavw.org)|accessdate=decembar 2013}}&lt;/ref&gt; kao i [[knjiga]] i televizijski izvještaji autora Wallacea Terryja.

Epigraf Terryjeve knjige naslova ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' iz [[1984]]. godine uključuje sljedeći citat: &quot;Intuicija mi govori da Afroamerički vojnik ima puno bolje razumijevanje o tome o čemu se u ovom ratu radi od bilo kojeg bijelog vojnika&quot; - general [[William Westmoreland|William C. Westmoreland]], [[Sajgon]], [[1967]]. godine. Uvod knjige također uključuje i obzervacije o utjecaju rata na crnačku zajednicu općenito te posebno na Afroameričke vojnike koji su služili vojni rok tokom sukoba. Što se potonjeg tiče, autor pogotovo upućuje na sljedeće: veću proporciju ratnih žrtava Afroameričkih vojnika u [[Vijetnam]]u nego bilo kojih drugih američkih vojnika drugih rasa, različito ponašanje crnačkih vojnih karijerista prema običnim crnim vojnicima, diskriminaciju na koju su nailazili Afroamerički vojnici &quot;na fronti u smislu dobivanja odličja, promocije ili vojnih zadataka&quot; kao i činjenicu što su morali izdržavati situacije poput &quot;rasnih uvreda, paljenja križeva i zastava [[Konfederativne države Amerike|Konfederacije]] koje su nosili njihovi bijeli kolege&quot; te iskustva crnih vojnika u kontinentalnom dijelu Amerike tokom rata i nakon američkog povlačenja iz sukoba.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Terry |first=Wallace |authorlink=Wallace Terry |year=1984|title=Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans |url=https://archive.org/details/bloodsoralhistor00terr |publisher=Random House. |isbn=978-0-394-53028-4|pages = Epigraph and pages xv–xvii}}&lt;/ref&gt; Nakon što je rat završen došlo se do brojke od 12,5 posto poginulih Afroameričkih vojnika tokom sukoba.&lt;ref name=&quot;Appy-Working-Class War&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=sEygbABXmFUC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Working-Class+War:+American+Combat+Soldiers+and+Vietnam&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=V2fwUvSiD437kQf-5IGgDA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=how%20many%20black%20soldiers%20served%20and%20died&amp;f=false Working-Class War: American Combat Soldiers and Vietnam: American Combat]&lt;/ref&gt;

== Ratni zločini ==
[[Datoteka:My Lai massacre.jpg|thumb|right|Žrtve masakra Mai Lai.]]
Tokom trajanja Vijetnamskog rata počinjen je veliki broj [[Ratni zločini|ratnih zločina]]. Odgovornih za ratne zločine bilo je na objema sukobljenim stranama, a zločini su uključivali [[Silovanje|silovanja]], masakre nad civilima, [[bombardiranje]] civilnih ciljeva, [[terorizam]] i široku uporabu mučenja i [[Ubojstvo|ubijanja]] ratnih zarobljenika. Dodatni slični zločini uključivali su pljačke, palež i uništavanje imovine koja se nije smatrala vojnom potrebom.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Gary D. Solis|title=The Law of Armed Conflict: International Humanitarian Law in War|url=http://books.google.com/books?id=6FKf0ocxEPAC&amp;pg=PA301|date=15 February 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-48711-5|pages=301.– 303.}}&lt;/ref&gt;

=== Ratni zločini Sjevernog Vijetnama, Vietkonga i Crvenih Kmera ===
Pobunjenici [[Vietkong]]a navodno su odsijecali [[genitalije]] voditeljima sela i šivali ih u njihovim krvavim ustima, odsijecali jezike bespomoćnim žrtvama, gurali koplja bambusa kroz jedno i drugo uho, otvarali utrobe [[Trudnoća|trudnih žena]], ubijali djecu, sjekli muškarce i žene na komade i odsijecali prste maloj djeci koja su se pokušala obrazovati.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest&quot;&gt;{{Cite journal |last= Hubbel |first=John G. |title= The Blood-Red Hands of Ho Chi Minh |journal= Readers Digest |date=1968 |pages=61.–67.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Off With Their Hands |journal=Newsweek |date= 1967-05-15}}&lt;/ref&gt; Prema izvještajima američkog senata, odredi su dobivali mjesečne kvote za ubojstva.&lt;ref&gt;U.S. Senate Judiciary Committee, ''[http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf The Human Cost of Communism in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160203034658/http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf |date=2016-02-03 }}'' (1972.), str.49.&lt;/ref&gt; Bivši načelnik [[CIA|CIA-e]] u [[Sajgon]]u Peed De Silva napisao je da su se od rane [[1963]]. godine postrojbe Vietkonga koristile metodama vađenja utroba i drugim, a sve u svrhu psihološkog načina rata.&lt;ref name=desilva&gt;{{cite book |last=De Silva |first=Peer |title=Sub Rosa: The CIA and the Uses of Intelligence |url=https://archive.org/details/subrosaciausesof0000desi |page=[https://archive.org/details/subrosaciausesof0000desi/page/249 249] |year=1978. |publisher=Time Books |place=New York |isbn=0-8129-0745-0}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Hue Massacre Interment.jpg|thumb|right|Žrtve masakra u gradu Huế.]]
Prema procjeni Guentera Lewyja, odredi Vietkonga ubili su najmanje 37.000 civila u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] te redovno provodili teror na dnevnoj bazi.&lt;ref name = &quot;Lewy 1978 270_279&quot;&gt;{{Harvnb|Lewy|1978|pp=270–9}}.&lt;/ref&gt; Ami Pedahzur je napisao da je &quot;ukupan broj i obim terorizma kojeg je provodio Vietkong jednak ili čak veći od najvećih terorističkih kampanja vođenih bilo gdje u svijetu u zadnjoj trećini [[20. vijek]]a&quot;.&lt;ref&gt;Pedahzur, Ami (2006), ''Root Causes of Suicide Terrorism: The Globalization of Martyrdom'', Taylor &amp; Francis, str.116.&lt;/ref&gt; Najpoznatija zvjerstva koja je počinio Vietkong uključuju masakr preko 3000 nenaoružanih civila u gradu Huếu tokom Ofenzive Tet te spaljivanje stotina civila bacačima plamena u masakru Đắk Sơn.&lt;ref&gt;{{cite book | last=Pike |first=Douglas |title=PAVN: Peoples Army of Vietnam | url=https://archive.org/details/pavnpeoplesarmyo0355pike |year=1996. |publisher=Presidio}}&lt;/ref&gt; Na putu za Tuy Hòu [[1975]]. godine ubijeno je ili oteto gotovo 155.000 izbjeglica koje su bježale od posljednje ''Proljetne ofenzive'' [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnam]]a.&lt;ref&gt;Wiesner, Louis (1988), ''Victims and Survivors: Displaced Persons and Other War Victims in Viet-Nam, 1954–1975'' Greenwood Press, str. 318–9.&lt;/ref&gt; Prema Rummelu, trupe Sjevernog Vijetnama i Vietkonga ubile su između 106.000 i 227.000 civila u Južnom Vijetnamu.&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;&gt;Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.&lt;/ref&gt; Sjeverni Vijetnam također je bio poznat po nehumanom i užasnom tretmanu američkih ratnih zraobljenika od kojih je najpoznatiji bio zatvor Hỏa Lò (drugog imena ''Hanoi Hilton'') u kojem su se provodile drastične metode mučenja čiji je cilj bio dobivanje &quot;informacija&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 655&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=655}}.&lt;/ref&gt;

Pobunjenici [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] također su navodno počinili teške zločine tokom Vijetnamskog rata. Ti zločini uključuju ubojstva civila i ratnih zarobljenika na način da su im odsijecane glave i to svaki dan po malo&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kirk, Donald |title=I watched them saw him 3 days |journal=[[Chicago Tribune]] |date=14. 7. 1974.}}&lt;/ref&gt;, uništavanje [[Budistički hram|budističkih hramova]] i ubijanje [[monah]]a&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kirk, Donald|title=Khmer Rouge's Bloody War on Trapped Villagers|journal=Chicago Tribune|date= 14. 7. 1974.}}&lt;/ref&gt;, napadi na izbjegličke logore uz namjerno ubijanje malih beba&lt;ref&gt;{{cite news|author=Yates, Ronald|title=Priest Won't Leave Refugees Despite Khmer Rouge Threat|journal=Chicago Tribune |date=17. 3. 1975.}}&lt;/ref&gt;, otmicu i smaknuća novinara&lt;ref&gt;{{cite book|author=Power, Samantha |year=2002|title=A Problem From Hell |publisher=Perennial Books|pages= 98–99}}&lt;/ref&gt; te sustavno granatiranje grada [[Phnom Penh]]a više od godinu dana.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Becker, Elizabeth|title=The Agony of Phnom Penh|journal=Washington Post|date= 28. 1. 1974.}}&lt;/ref&gt; Novinarski iskazi govorili su u prilog granatiranju od strane Crvenih Kmera koji su &quot;gotovo kontinuirano mučili glavni grad&quot; uz &quot;nasumične smrti i osakaćivanje&quot; gotovo 2,000.000 zatočenih civila.&lt;ref&gt;{{cite book|authors=[[John Barron (journalist)|Barron, John]] &amp;Paul, Anthony |year=1977|title=Murder of a Gentle Land|url=https://archive.org/details/murderofgentlela0000barr |publisher=Reader's Digest Press |pages= [https://archive.org/details/murderofgentlela0000barr/page/1 1]–2}}&lt;/ref&gt;

Odredi Crvenih Kmera nasilno su evakuirali cijeli grad nakon što su ga preuzeli u onome što je kasnije opisano kao &quot;koračanje prema smrti&quot;: Francois Ponchaud je napisao: &quot;Nikada neću zaboraviti invalida koji nije imao niti ruke niti noge, a koji se kretao po zemlji poput slomljenog crva; ili oca u plaču koji u naručju nosi svoju 10-godišnju djevojčicu omotanu s plahtom oko njegovog vrata poput remena; ili muškarca čije je stopalo visjelo s ostatka noge povezano s ničim osim s njegovom vlastitom kožom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Ponchaud, François |year=1978.|title=Cambodia Year Zero|publisher=Holt, Rinehart and Winston |pages= 6–7}}&lt;/ref&gt; John Swain je napisao da su pripadnici Crvenog Kmera &quot;iznosili pacijente iz bolnica poput smeća na ulice... U pet godina ratovanja, ovo je bio najveći karavan ljudske mizerije koji sam ikada vidio.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Swain, John |year=1999.|title=River of Time: A Memoir of Vietnam and Cambodia|url=https://archive.org/details/riveroftime0000john |publisher= Berkley Trade}}&lt;/ref&gt;

=== Američki ratni zločini ===
Godine [[1968]]. pod okriljem [[Pentagon]]a osnovana je ''Radna skupina za ratne zločine Vijetnamskog rata'' utemeljena nakon masakra u selu Mai Lai, a kako bi se pokušala ustanoviti istinitost rastućih tvrdnji o ratnim zločinima počinjenim od strane američkih vojnih snaga u Vijetnamu tokom trajanja Vijetnamskog sukoba.

Istraga je u konačnici imala preko 9000 istraživačkih dosjea, svjedočanstava pod zakletvom i statusnih izvještaja glavnih vojnih zapovjednika na temelju kojih je potvrđeno 320 različitih incidenata.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;&gt;{{cite web|author=Nick Turse; Deborah Nelson|date=6. 8. 2006.|title=Civilian Killings Went Unpunished|url=http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|work=latimes.com|accessdate=14. 9. 2013|archivedate=2014-03-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140311182123/http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Navedeni slučajevi uključivali su 7 masakara počinjenih u razdoblju od [[1967]]. do [[1971]]. godine u kojima je ubijeno minimalno 137 civila; 78 drugih napada na ciljeve koji se nisu nalazili u direktnoj borbi, a koji su uključivali najmanje 57 mrtvih, 56 ranjenih i 15 seksualno napastovanih civila; 141 slučaj američkih vojnika koji su mučili civile ili ratne zarobljenike tukući ih rukama, štapovima ili palicama, polijevali ih vodom ili davali elektrošokove.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;/&gt; Istraživano je preko 800 navodnih zvjerstava, ali su u konačnici samo 23 vojnika osuđena za optužbe te su odslužili kazne manje od godine dana.&lt;ref&gt;US army continues to avoid legacy of concealed Vietnam crimes, Global Times | 27. 9. 2012. 0:30:03, by James Palmer, [http://www.globaltimes.cn/content/735650.shtml]&lt;/ref&gt; Izvještaj Los Angeles Timesa na temelju dosjea iz arhive zaključuje da ratne zločine nisu počinjavale samo neke vojne skupine, već da su se zločini događali u svakom vodu koji je bio aktivan u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;/&gt;

Godine [[2003]]. serija istraživačkih izvještaja Toledo Bladea otkrila je veliki broj neprijavljenih američkih ratnih zločina pogotovo onih počinjenih od strane posebne jedinice ''Tiger Force''.&lt;ref&gt;16. 11. 2003, [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt; Neki od najnasilnijih ratnih zločinaca bili su Sam Ybarra&lt;ref&gt;&quot;Slično, ''Toledo Blade'' stavlja posebnu pozornost na Sama Ybarru, &quot;ozloglašenog sumnjivca&quot; koji se spominje u sedam od sveukupno trideset ratnih zločina počinjenih od strane jedinice ''Tiger Force'' uključujući silovanje i fatalno probadanje 13-godišnje djevojčice te brutalno ubojstvo 15-godišnjaka.&quot; 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt; i narednik Roy E. &quot;the Bummer&quot; Bumgarner.&lt;ref&gt;&quot;Čuo sam da je Bumgarner to radio i ranije - postavljao oružja na tijela za koje se sumnjalo da su imali bilo kakav vojni status. Čuo sam nekoliko glasina o tome kako je Bumgarner ubijao nenaoružane ljude. Prije nekoliko tjedana čuo sam da je Bumgarner ubio vijetnamsku djevojčicu i dva mala dječaka koji su bili nenaoružani.&quot; 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Thuong Duc, Vietnam - A Viet Cong prisoner awaits interrogation at the A-109 Special Forces Detachment in Thuong - NARA - 531447.jpg|thumb|Pripadnik [[Vietkong]]a, zatvorenik kojeg su [[1967]]. godine uhitile američke vojne postrojbe, a koji čeka na ispitivanje.]]
Godine 1971. kasniji američki predsjednički kandidat [[John Kerry]] svjedočio je pred američkim senatom i izjavio da je preko 150 američkih veterana svjedočilo tokom istrage naziva ''Winter Soldier'', a koji su u detalje opisali ratne zločine počinjene u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].

&lt;blockquote&gt;&quot;Pričali su nam o događajima iz vremena kada su osobno silovali, odsijecali uši i glave, vezali genitalije žicama od telefona i puštali struju, odsijecali udove, dizali tijela u zrak, nasumično pucali na civile, sravnjavali sela u maniri [[Džingis Kan|Džingisa Kana]], pucali na stoku i pse iz zabave, trovali zalihe hranom i općenito uništavali zaselke Južnog Vijetnama uz dodatak normalnom ratnom uništavanju.&quot;&lt;ref name = &quot;Nelson 2008 3&quot;&gt;{{Harvnb|Nelson|2008|p=3}}.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema procjeni političkog znanstvenika R. J. Rummela, američke vojne trupe ubile su oko 6000 vijetnamskih civila tokom Vijetnamskog rata.&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;/&gt; Što se, pak, zločina Južnog Vijetnama tiče, u razdoblju od [[1964]]. do [[1975]]. godine Rummel procijenjuje da je otprilike 1500 ljudi ubijeno tokom prisilnog preseljavanja 1 200 000 civila i da je dodatnih 5000 zatvorenika umrlo uslijed lošeg tretmana te da je vojska Južnog Vijetnama pogubila oko 30.000 onih koje je smatrala [[komunisti]]ma ili koji su se borili za &quot;krivu stvar&quot;. Dodatnih 6000 civila poginulo je uslijed razornih bombardiranja. Procjenjuje se da su trupe Južnog Vijetnama sveukupno uzrokovale između 42.000 i 118.000 [[smrt]]i.&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB6.1B.GIF Rummel 1997] Lines 540, 556, 563, 566, 569, 575&lt;/ref&gt;

U svojoj knjizi ''Kill Anything that Moves'' iz [[2013]]. godine autor Nick Turse objašnjava da su nemilosrdan nagon prema što većem broju mrtvih tijela, raširena upotreba slobodne paljbe u regiji, pravila vođenja borbe u kojima su civili koji su bježali pred vojnicima ili helikopterima bili smatrani pripadnicima Vietkonga te općenito raširen prijezir vijetnamskog naroda prema [[Amerikanci]]ma doveli do masovnih civilnih žrtava i endemskih ratnih zločina počinjenih od strane američkih trupa.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 251&quot;&gt;{{Harvnb|Turse|2013|p=251}}.&lt;/ref&gt; Jedan takav primjer kojeg Turse citira je onaj iz operacije ''Speedy Express'' koju je provela 9. pješačka divizija, a koju je John Paul Vann opisao kao &quot;mnogi Mai Laievi&quot;.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 251&quot;/&gt; Detaljan citat:

{{Quote box |width=90% |align=center |quote=Kapetan ratnog zrakoplovstva Brian Wilson vidio je rezultate iz prve ruke. &quot;Bilo je to oličenje nemorala... Jedanput sam brojao tijela nakon zračnog napada - koji su uvijek završavali s ispucavanjem dvaju bombi napalma koje bi jednostavno spalile sve što je preostalo - i nabrojao sam šezdeset i dva tijela. U svom izvještaju napisao sam da je bilo mnogo žena između petnaest i dvadeset i pet godina starosti i mnogo djece - koja su se obično nalazila u naručju svojih majki ili vrlo blizu njih - te mnogo staraca.&quot; Kada je poslije pročitao svoj izvještaj o mrtvima, ustanovio je da u njemu piše da je bilo 130 mrtvih pripadnika Vietkonga.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 212&quot;&gt;{{Harvnb|Turse|2013|p=212}}.&lt;/ref&gt;}}

=== Ratni zločini Južne Koreje ===
Vojne snage [[Južna Koreja|Južne Koreje]] također su odgovorne za ratne zločine počinjene u vrijeme Vijetnamskog rata. Jedan od masakara bio je onaj u Tây Vinh tokom kojeg su postrojbe Južne Koreje ubile 1200 nenaoružanih civila u razdoblju od [[12. 2.]] do [[17. 3.]] [[1966]]. godine u selu Binh An (danas Tây Vinh), jednoj od provincija Južnog Vijetnama.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html |title=한겨레 21 |publisher=Hani.co.kr |date=15. 2. 1966. |accessdate=24. 2. 2014 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722140702/http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html }}&lt;/ref&gt; Drugi primjer južnokorejskih ratnih zločina je masakr u Gò Dàiju gdje je ubijeno 380 civila dana [[26. 2.]] 1966. godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

== Posljedice sukoba ==
=== Događaji u jugoistočnoj Aziji ===
[[Datoteka:35 Vietnamese boat people 2.JPEG|thumb|upright|right|Izbjeglice bježe iz [[Vijetnam]]a [[1984]]. godine.]]
Dana [[2. 7.]] [[1976]]. godine [[Sjeverni Vijetnam|Sjeverni]] i [[Južni Vijetnam]] službeno su ujedinjeni u [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]].&lt;ref name=&quot;Robbers 1021&quot;&gt;{{cite book|last=Robbers|first=Gerhard|title=Encyclopedia of world constitutions|url=http://books.google.com/?id=M3A-xgf1yM4C&amp;pg=PA1021|accessdate=1. 7. 2011.|date=30. 1. 2007. |publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-6078-8|page=1021}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Komunizam|komunističkog]] preuzimanja između 1,000.000 i 2,500.000&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;&gt;Desbarats, Jacqueline. &quot;Repression in the Socialist Republic of Vietnam: Executions and Population Relocation&quot;, iz ''The Vietnam Debate'' (1990.) autora Johna Mortona Moorea. &quot;Zbog izjave Nguyena Coa Tacha iz 1985. godine sada znamo da je 2,500.000, a ne samo 1,000.000 ljudi poslano u logore za preodgoj... zapravo, vjerojatno je više od 100.000 Vijetnamaca bilo žrtvama izvansudskih smaknuća u posljednjih deset godina... vjerojatnije je minimalno 1,000.000 Vijetnamaca bilo žrtvama prisilnog premještanja stanovništva.&quot;&lt;/ref&gt; Južnih Vijetnamaca poslano je u logore za preodgoj, a procjenjuje se da je tamo [[smrt|umrlo]] oko 165.000 zatvorenika.&lt;ref&gt;Anh Do and Hieu Tran Phan, [http://dartcenter.org/content/camp-z30-d-survivors Camp Z30-D: The Survivors], ''Orange County Register'', 29. 4. 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Također pogledati Nghia M. Vo, ''The Bamboo Gulag: Political Imprisonment in Communist Vietnam'' (McFarland, 2004.)&lt;/ref&gt; [[Smaknuće|Pogubljeno]] je između 50.000 i 100.000 Južnih Vijetnamaca.&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Morris, Stephen J. [http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf Glastnost and the Gulag: The Numbers Game] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201082144/http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf |date=2013-02-01 }}, ''Vietnam Commentary'', maj - juni 1988.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Human Events'', 27. 8. 1977.&lt;/ref&gt; Analitičar političkih egzekucija R. J. Rummel procijenio je da je otprilike 50.000 stanovnika Južnog Vijetnama koji su bili poslani u &quot;nove ekonomske zone&quot; umrlo od [[Prisilni rad|prisilnog rada]]&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;/&gt; od sveukupno 1,000.000 ljudi koji su se tamo nalazili.&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;/&gt; Prema informacijama [[UNHCR|UNHCR-a]] između 200.000 i 400.000 Vijetnamaca umrlo je u čamcima i brodovima na moru pokušavajući prebjeći iz Vijetnama.&lt;ref&gt;Associated Press, 23. 6. 1979., ''San Diego Union'', 20. 7. 1986. Vidjeti još Nghia M. Vo, ''The Vietnamese Boat People'' (2006.), 1954. i 1975. – 1992., McFarland.&lt;/ref&gt;

Glavni grad [[Kambodža|Kambodže]], [[Phnom Penh]], pao je pod komunističku vlast [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] dana [[17. 4.]] [[1975]]. godine. Pod vodstvom [[Pol Pot|Pola Pota]] Crveni Kmeri u konačnici će od sveukupne populacije od 8,000.000 stanovnika [[ubojstvo|ubiti]] između 1,000.000 i 3,000.000 Kambodžanaca u ''Poljima smrti''.&lt;ref name = &quot;Sliwinski 1995&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Banister, Judith 1993&quot;/&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;Heuveline, Patrick (2001.). &quot;The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia.&quot; In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline suggests that a range of 1.17–3.42 million people were killed.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bruce Sharp&quot;&gt;{{cite web|last=Sharp|first=Bruce|title=Counting Hell: The Death Toll of the Khmer Rouge Regime in Cambodia|date=1. 4. 2005.|url=http://www.mekong.net/cambodia/deaths.htm|accessdate =16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Minimalno 1 386 734 žrtvava pronađeno je u masovnim grobnicama dok se prema demografskoj analizi može zaključiti da je politika toga režima uzrokovala između 1,7 i 2,5 miljiuna prisilnih smrti (uključujući smrti uzrokovane bolešću ili glađu).&lt;ref name=&quot;Bruce Sharp&quot;/&gt; Nakon učestalih pograničnih sukoba [[1978]]. godine, Vijetnam je napao Kambodžu i svrgnuo režim Crvenih Kmera u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|kambodžansko-vijetnamskom ratu]]. Vijetnamci su postavili novu vladu koju su vodili prebjezi iz Crvenih Kmera, a koja je ubila desetine hiljada i porobila stotine hiljada stanovnika.&lt;ref name = &quot;Etcheson 2005 24,27&quot;&gt;{{Harvnb|Etcheson|2005|pp=24, 27}}.&lt;/ref&gt;

Kao odgovor na navedeno, [[Kina]] je napala Vijetnam [[1979]]. godine. Te dvije zemlje vodile su kratki pogranični rat poznat pod imenom [[kinesko-vijetnamski rat]]. Od [[1978.]] do [[1979]]. godine otprilike 450.000 etničkih [[Kinezi|Kineza]] napustilo je Vijetnam koristeći brodove kao izbjeglice ili su bili izbačeni duž granice s Kinom.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090327054154/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/4130.htm Vietnam (03/09)]. U.S. Department of State.&lt;/ref&gt;

U decembru 1975. godine komunistički [[Pathet Lao]] svrgnuo je rojalističku vladu Laosa i uspostavio [[Laos|Demokratsku republiku Lao naroda]].&lt;ref&gt;{{cite web |url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |title = CIA – The World Factbook – Laos |accessdate = 11. 6. 2008 |archive-date = 2010-12-29 |archive-url = https://web.archive.org/web/20101229000748/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Konflikti između pobunjenika Hmonga i Pathet Laoa nastavili su se, ali u izoliranim slučajevima. Vlada Laosa je skupa s vojskom republike Vijetnam&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.unpo.org/article/5095| author=Unrepresented Nations and Peoples Organization| accessdate=20 April 2011| title=WGIP: Side event on the Hmong Lao, at the United Nations| archive-date=2019-05-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20190503153605/https://unpo.org/article/5095| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jane Hamilton-Merritt, ''Tragic Mountains: The Hmong, the Americans, and the Secret Wars for Laos'', 1942. – 1992. (Indiana University Press, 1999.), str. 337. - 460.&lt;/ref&gt; optužena za počinjenje [[genocid]]a protiv naroda Hmong - od sveukupno 400.000 ljudi ubijeno je njih gotovo 100.000.&lt;ref&gt;''Forced Back and Forgotten'' (Lawyers' Committee for Human Rights, 1989.), str. 8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB15.1D.GIF Statistics of Democide] Rudolph Rummel&lt;/ref&gt; U razdoblju od 1975. do [[1996]]. godine u [[SAD|Sjedinjene Države]] naselilo se otprilike 250.000 Lao izbjeglica iz [[Tajland]]a, uključujući i 130.000 pripadnika naroda Hmong.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090715000755/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2770.htm Laos (04/09)]. U.S. Department of State.&lt;/ref&gt;

Tokom Indokineske izbjegličke krize preko 3,000.000 ljudi napustilo je Vijetnam, Laos i Kambodžu. Većina zemalja [[Azija|Azije]] nije htjela prihvatiti te izbjeglice koje su uglavnom bježale brodovima.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.migrationpolicy.org/article/migration-asia-pacific-region Migration in the Asia-Pacific Region]&quot;. Stephen Castles, University of Oxford. Mark J. Miller, University of Delaware. Juli 2009.&lt;/ref&gt; Između 1975. i [[1998]]. godine procijenjeno je da je 1,200.000 izbjeglica iz Vijetnama i ostalih južnoistočnih azijskih zemalja pobjeglo u Sjedinjene Države, dok su [[Kanada]], [[Australija]] i [[Francuska]] prihvatile preko 500.000. Kina je prihvatila oko 250.000 izbjeglica.&lt;ref&gt;{{Cite book| first = William Courtland| last = Robinson| title = Terms of refuge: the Indochinese exodus &amp; the international response| url = http://books.google.com/?id=_rjiOXMRd4sC&amp;pg=PA127| publisher = Zed Books| year = 1998.| page = 127| isbn = 1-85649-610-4}}&lt;/ref&gt; Godine [[1988]]. Vijetnam je pogodila masovna glad koja je utjecala na milijune stanovnika.&lt;ref&gt;Crossette, Barbara, [http://www.nytimes.com/1988/05/15/world/hanoi-citing-famine-fears-seeks-emergency-aid.html?src=pm Hanoi, Citing Famine Fears, Seeks Emergency Aid], ''The New York Times'', 15. 5. 1988.&lt;/ref&gt; U Aziji je Vijetnam igrao sličnu ulogu kao [[Kuba]] u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]: podupirao je lokalne revolucionarne grupe te bio sjedište sovjetskog komunističkog stila.&lt;ref&gt;Van, Canh Nguyen; Cooper, Earle (1983.). ''Vietnam under Communism, 1975. – 1982.'', str. 229. Hoover Press. {{ISBN|9780817978518}}.&lt;/ref&gt;

Ostaci rata (uglavnom eksplozivne naprave) i danas ubijaju ljude. Prema podacima vijetnamske vlade otprilike 42.000 ljudi poginulo je od zaostalih mina i drugih eksplozivnih naprava nakon završetka sukoba.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2012/12/03/vietname-war-bomb-explodes_n_2229727.html| title= Vietnam War Bomb Explodes Killing Four Children |publisher=Huffington Post|date=3. 12. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theaustralian.com.au/news/latest-news/vietnam-war-shell-explodes-kills-two-fishermen/story-fn3dxix6-1226046291270 Vietnam war shell explodes, kills two fishermen] The Australian (28. 4. 2011.)&lt;/ref&gt; Godine [[2012]]. prema izvještajima aktivista i vladinih službenih dokumenata od bombi i ostalih eksplozivnih naprava skrivenih tokom rata poginulo je oko 500 ljudi u Vijetnamu, Laosu i Kambodži.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.com/2013/08/14/vietnam-war-bombs_n_3755066.html|title= Vietnam War Bombs Still Killing People 40 Years Later|publisher=The Huffington Post|date=14. 8. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kemijska supstanca poznata pod imenom ''Agent Orange'' i druge vrste kemikalija također su uzele veliki broj žrtava i odgovorne su za ozlijede stanovništva tokom godina nakon završetka sukoba, uključujući i američke zrakoplovne snage koje su s njima baratale. Dana [[9. 8.]] [[2012]]. Sjedinjene Države i Vijetnam započeli su zajedničku operaciju čišćenja toksičnih kemikalija na dijelu međunarodnog aerodroma Danang što je označilo prvo američko uplitanje u čišćenje kemijske supstance ''Agent Orange'' u Vijetnamu od završetka sukoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|title=U.S. starts its first Agent Orange cleanup in Vietnam|publisher=Reuters|date=9. 8. 2012.|access-date=2014-11-02|archivedate=2014-10-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141030125144/http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Posljedice za SAD ===
[[Datoteka:Vietnamprotestors.jpg|thumb|Prosvjedi protiv Vijetnamskog rata ispred [[Pentagon]]a u oktobru [[1967]]. godine.]]
U razdoblju nakon rata [[Amerikanci]] su se borili sami sa sobom kako bi absorbirali lekcije svog vojnog uplitanja.&lt;ref&gt;Gerdes (ed). ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 14. – 15.&lt;/ref&gt; Jedan od glavnih vojnih arhitekata sukoba, general Maxwell Taylor, je napisao: &quot;Prvo i osnovno - mi nismo poznavali sami sebe. Mislili smo da odlazimo u još jedan [[Korejski rat]], ali ovo je bila potpuno drugačija zemlja. Drugo - nismo poznavali naše južnovijetnamske saveznike... A o [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernom Vijetnamu]] znali smo gotovo ništa. Tko je uopće bio [[Ho Ši Min]]? Nitko to zapravo nije znao. Dok ne upoznamo svog neprijatelja, svoje saveznike i sami sebe, bolje nam je da se držimo podalje od ovog prljavog posla. To je vrlo opasno.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 23&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=23}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor paraphrases Sun Tzu, ''The Art of War'', trans. Samuel B. Griffith. Oxford, UK. Oxford University Press, 1963.&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Ronald Reagan]] izmislio je termin ''Vijetnamski sindrom'' kako bi opisao nevoljkost američke javnosti i političara da podupiru američke međunarodne intervencije poslije Vijetnama.

Prema nekim mišljenjima &quot;odgovornost ultimativne propasti ove politike (američkog povlačenja iz [[Vijetnam]]a) ne leži u onima koji su se borili, već u onima koji su sjedili u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]]...&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090331152606/http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | archivedate = 2009-03-31 | url = http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | title = President Richard Nixon's Role in the Vietnam War | publisher = Vietnam War | accessdate = 17. 10. 2009 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, službena historija američke vojske ističe: &quot;Činilo se kao da su vojne taktike često postojale same za sebe, a ne kao dio veće strategije i ciljeva. U Vijetnamu je vojska doživjela taktičke uspjehe i strateške neuspjehe... Naslijeđe Vijetnamskog rata može biti lekcija da jedinstveni historijski, politički, kulturološki i drušveni faktori uvijek budu uništeni od strane vojske... Uspjeh ne počiva samo na vojnom progresu već i na točnoj analizi prirode određenog sukoba, razumijevanju neprijateljske strategije i procjeni jačine i slabosti saveznika. Nova poniznost i sofisticiranost mogli bi stvoriti najbolje dijelove kompleksnog naslijeđa koje ostaje vojsci nakon dugačkog i žestokog rata u Vijetnamu&quot;.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;/&gt;
[[Datoteka:Marine da nang.jpg|left|thumbnail|upright|Mladi [[Američki marinci|Američki marinac]] čeka na plaži tokom iskrcavanja u [[Da Nang]]u, [[3. 8.]] [[1965]]. godine.]]
Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] u tajnom memorandumu predsjedniku [[Gerald Ford|Geraldu Fordu]] napisao je: &quot;Što se vojne taktike tiče moramo iznijeti zaključak da naše oružane snage nisu bile spremne za ovakvu vrstu rata. Čak niti specijalne postrojbe koje su stvorene za ovakvo ratovanje nisu uspjele u svom zadatku.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | title = Lessons of Vietnam – Secret Memoranda to The President of the United States by Secretary of State Henry Kissinger | date = ca. 12. 5. 1975 | page = 3 | accessdate = 11. 6. 2008 | archivedate = 2007-06-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Čak je i ministar obrane Robert McNamara zaključio da je &quot;mišljenje o vojnoj pobjedi američkih snaga u Vijetnamu bila opasna iluzija.&quot;&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 368&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=368}}.&lt;/ref&gt;

Pojavile su se sumnje u efikasnost velikih, razornih i dugotrajnih [[Bombardiranje|bombardiranja]]. Predstojnik vojnog stožera Harold Keith Johnson je napisao: &quot;Ako smo išta naučili iz Vijetnama, naučili smo da zračna sila ne može riješiti stvar.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;&gt;Quoted in Bob Buzzano. {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War, Myths Keep Us from Coming to Terms with Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008. |publisher = The Baltimore Sun Times |date = 17. 4. 2000. |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Čak je i general [[William Westmoreland]] priznao da je bombardiranje bilo izrazito neefikasno. Zaključio je: &quot;I danas sumnjam da bi Sjeverni Vijetnam popustio.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;/&gt;

Nemogućnost dovođenja [[Hanoi]]ja za pregovarački stol također je ukazala na još jednu lošu procjenu [[SAD|SAD-a]]. Sjevernjački vođe bili su sastavljeni od čvrstih [[Komunisti|komunista]] koji su se borili preko trideset godina. Porazili su [[Francuzi|Francuze]], a njihova ustrajnost kao [[Nacionalizam|nacionalista]] i komunista bila je jaka. Ho Ši Min je navodno rekao: &quot;Možete ubiti deset mojih ljudi za svakog jednog kojeg ubijem ja... Ali čak i u takvim okolnostima vi ćete biti ti koji će izgubiti, a ja ću izaći kao pobjednik.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 17&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=17}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:OperationHueCity1967wounded.jpg|thumb|Marincu previjaju rane tokom operacija u gradu Hue [[1968]]. godine.]]
Vijetnamski rat također je doveo u pitanje amerčku vojnu doktrinu. General [[Američki marinci|marinaca]] Victor H. Krulak izrazito je kritizirao Westmorelandovu strategiju nazvavši je &quot;gubitkom američkih života... s malom šansom za uspjeh.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;/&gt; Uz to pojavile su se i sumnje u mogućnost američkog vojnog obučavanja stranih vojski. Između [[1965]]. i [[1975]]. godine SAD su potrošile 111 bilijuna [[Američki dolar|dolara]] na rat&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/108054.pdf |title=CRS Report to Congress : Costs of Major U.S. Wars|author=Stephen Daggett|date= 2008-07-24 |publisher=Foreign press center, US Department of State|ref=harv}} (Order Code RS22926, see table on page 2/5).&lt;/ref&gt; što je rezultiralo velikim saveznim deficitom budžeta.

U Vijetnamskom ratu sudjelovalo je preko 3,000.000 Amerikanaca od kojih je otprilike 1,500.000 sudjelovalo u pravim bitkama.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node/7 Echoes of Combat: The Vietnam War in American Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508201447/http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node%2F7 |date=2012-05-08 }}&quot;. Stanford University.&lt;/ref&gt; James E. Westheider je napisao: &quot;Na vrhuncu američke upletenosti u sukob [[1968]]. godine, u Vijetnamu se nalazilo 543.000 američkog vojnog osoblja, ali samo 80.000 njih smatralo se borbenim trupama.&quot;&lt;ref name = &quot;Westheider 2007 78&quot;&gt;{{Harvnb|Westheider|2007|p=78}}.&lt;/ref&gt; Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vojnu obvezu u SAD-u kontrolirao je sam [[Predsjednik SAD-a|Predsjednik]], ali je to završilo [[1973]]. godine.

Do kraja rata sveukupno je poginulo 58.220 Amerikanaca,&lt;ref group=A name=USd&amp;w /&gt; više od 150.000 bilo ih je ranjeno, a minimalno 21.000 završila je s nekim oblikom invaliditeta.&lt;ref name=&quot;Digital History&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20080505035502/http://www.digitalhistory.uh.edu/database/article_display.cfm?HHID=513 The War's Costs]. Digital History.&lt;/ref&gt; Prosječna starost američkih trupa ubijenih u Vijetnamu je iznosila 23,11 godina starosti.&lt;ref&gt;Combat Area Casualty File, November 1993. (The CACF is the basis for the Vietnam Veterans Memorial, i.e. The Wall), Center for Electronic Records, National Archives, Washington, D.C.&lt;/ref&gt; Prema Daleu Kueteru &quot;od svih ubijenih Amerikanaca, 86,3 posto je bilo bijelaca te 12,5 posto [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] i pripadnika drugih rasa.&quot;&lt;ref name=Kueter2007&gt;{{Cite book| first = Dale| last = Kueter| title = Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended| url = http://books.google.com/?id=wAXvYWx5QxUC&amp;pg=PR8| publisher = AuthorHouse| year = 2007.| isbn = 1-4259-6931-3}}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Otprilike 830.000 vijetnamskih veterana obolilo je od nekog stupnja [[PTSP|PTSP-a]] poslije sukoba.&lt;ref name=&quot;Digital History&quot; /&gt; Procjenjuje se da je otprilike 125.000 Amerikanaca pobjeglo u [[Kanada|Kanadu]] kako bi izbjegli odlazak u rat&lt;ref&gt;{{Cite news|url= http://abcnews.go.com/WNT/story?id=1325339 |title = War Resisters Remain in Canada with No Regrets |work = ABC News|date = 19. 11. 2005.|accessdate =26. 2. 2010.}}&lt;/ref&gt; te da je dodatnih 50.000 vojnika [[Dezerter|dezertiralo]].&lt;ref&gt;[http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 Vietnam War Resisters in Canada Open Arms to U.S. Military Deserters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205654/http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 |date=2014-08-12 }}. Pacific News Service. 28. 6. 2005.&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Jimmy Carter]] je [[1977]]. godine potpisao puni i bezuvjetni oprost svima onima koji su bježali ili dezertirali tokom Vijetnamskog rata.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm |title = Proclamation 4483: Granting Pardon for Violations of the Selective Service Act |accessdate =11. 6. 2008}} By The President of the United States of America, ''A Proclamation Granting Pardon For Violations of the Selective Services Act, 4 August 1964 To 28 March 1973.'' 21. 1. 1977.&lt;/ref&gt;

Do [[2013]]. godine američka vlada na vijetnamske veterane i njihove obitelji i preživjele troši više od 22 bilijuna dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;AP 2013&quot;&gt;{{Cite news |title=US still making payments to relatives of Civil War veterans, analysis finds |date=20. 3. 2013. |agency=[[Associated Press]] |newspaper=Fox News |url=http://www.foxnews.com/us/2013/03/20/us-still-paying-for-costs-civil-war-analysis-finds/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Iraq, Afghanistan Wars Will Cost U.S. 4–6 Trillion Dollars: Report |author=Jim Lobe |agency=[[Inter Press Service]] |date=30. 3. 2013.|url=http://www.ipsnews.net/2013/03/iraq-afghanistan-wars-will-cost-u-s-4-6-trillion-dollars-report/ }}&lt;/ref&gt;

=== Broj žrtava ===
Procjene ukupnog broja žrtava Vijetnamskog sukoba variraju ovisno o izvorima, a prema jednom od njih sveukupno je poginulo 3,800.000 ljudi tokom rata.&lt;ref&gt;{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}} Prema dostupnim podacima u razdoblju od 1955. do 2002. godine zabilježeno je 5,400.000 nasilnih smrti uslijed vođenja ratova... 3,800.000 samo u Vijetnamu.&lt;/ref&gt; Između 195.000 i 430.000 civila iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] te između 50.000 i 65.000 civila [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] poginulo je u ratu. Tokom sukoba [[Vietkong]] je izgubio između 171.331 i 220.357 ljudi.{{Harvnb|Thayer|1985|p=106}}.&lt;/ref&gt; Službena brojka [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]] o ubijenim [[komunisti]]čkim snagama tokom Vijetnamskog rata između [[1965]]. i [[1974]]. godine iznosi 950,765. Službenici ministarstva vjeruju da je taj broj napumpan za minimalno 30 posto. Uz to, Guenter Lewy ističe da su jedna trećina ubijenih &quot;neprijatelja&quot; najvjerojatnije civili te zaključuje da je stvarna brojka [[smrt]]i komunističkih vojnih snaga vjerojatno bliža brojci od 444.000. Prema detaljnoj demografskoj studiji izračunato je da se sveukupna brojka smrti svih sudionika vijetnamskog sukoba kreće između 791.000 i 1,141.000 žrtava.&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;/&gt; Između 240.000 i 300.000 Kambodžanaca, oko 60.000 pripadnika [[Lao narod]]a&lt;ref&gt;{{Harvnb|Obermeyer|Murray|Gakidou|2008}}.&lt;/ref&gt; te 58,220 [[Amerikanci|Amerikanaca]] poginulo je tokom rata u Vijetnamu.

=== Popularna kultura ===
Vijetnamski rat korišten je za potrebe [[Televizija|televizije]], [[film]]a, [[Video igra|video igrica]] i [[Književnost|literature]] u zemljama sudionicama sukoba. U [[SAD|američkoj]] popularnoj kulturi izraz ''Ludi vijetnamski veteran'' (eng. ''Crazy Vietnam Veteran'') koji opisuje izluđenog ili mentalno poremećenog čovjeka zbog njegovih osobnih iskustava u sukobu postao je čest izraz u upotrebi nakon rata.

Jedan od prvih velikih filmova o Vijetnamskom ratu je bio proamerički [[Zelene beretke (1968)|Zelene beretke]] iz [[1968]]. godine redatelja i glavnog glumca [[John Wayne|Johna Waynea]]. Tokom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] godina snimljen je niz filmova čija se tema na ovaj ili onaj način doticala sukoba u Vijetnamu uključujući [[Lovac na jelene|Lovca na jelene]] redatelja [[Michael Cimino|Michalea Cimina]] iz [[1978]]. godine, [[Apokalipsa danas|Apokalipsu danas]] redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] iz [[1979]]. godine, [[Vod smrti]] redatelja [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] iz [[1986]]. godine (temeljenog na njegovim osobnim iskustvima), [[Full Metal Jacket]] redatelja [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]] iz [[1987]]. godine, [[Hamburger Hill]] iz 1987. godine i [[Žrtve rata]] iz [[1989]]. godine. Noviji filmovi koji se dotiču teme Vijetnamskog rata su [[Bili smo vojnici]] iz [[2002]]. te ''Rescue Dawn'' iz [[2007]]. godine.

Rat je također znatno utjecao i na generaciju glazbenika u [[Vijetnam]]u i SAD-u s obje strane - antiratne i pro/antikomunističke. Glazbena skupina Country Joe and the Fish snimila je pjesmu ''I-Feel-Like-I'm-Fixin'-To-Die Rat / The &quot;Fish&quot; Cheer'' iz [[1965]]. godine koja je brzo postala jedna od najutjecajnijih himni antiratnih prosvjeda.

Trinh Cong Son bio je poznati kantautor iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] poznat po svojim antiratnim pjesmama.

== Povezano ==
* [[Tuneli Cu Chija]]
* [[Ho Ši Minov put]]

== Napomene ==
{{Reflist|group=&quot;A&quot;|30em}}

== Izvori ==
{{izvori|4}}

== Literatura ==
=== Primarni izvori ===
{{div col}}
{{Refbegin|30em|indent=yes}}
* Carter, Jimmy. ''[http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm By The President Of The United States Of America, A Proclamation Granting Pardon For Violations Of The Selective Service Act], 4. 8. 1964. do 28. 3. 1973.'' (21. 1. 1977.)
* Central Intelligence Agency. &quot;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history Laos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101229000748/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |date=2010-12-29 }}&quot;, ''CIA World Factbook'''
* [http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&amp;sid=1880539 Cora Weiss Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714050220/http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&amp;sid=1880539 |date=2014-07-14 }} (materijali koji se odnose na otpor prema ratu i mirovne aktivnosti tokom Vijetnamskog rata), Lloyd Sealy Library Special Collections, John Jay College of Criminal Justice
* Eisenhower, Dwight D. ''Mandate for Change.'' (1963.) predsjednički politički memoar
* Ho, Chi Minh. &quot;Vietnam Declaration of Independence&quot;, ''Selected Works.'' (1960. – 1962.)
* LeMay, General Curtis E. and Kantor, MacKinlay. ''Mission with LeMay'' (1965.) autobiografija kontroverznog bivšeg Predsjednika združnog stožera američke ratne avijacije
* Kissinger, United States Secretary of State Henry A. [http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm &quot;Lessons on Vietnam&quot;, (1975.) secret memoranda to U.S. President Ford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |date=2007-06-09 }}
* {{Cite book|last=O'Connell|first=Kim A.|year=2006.|title=Primary Source Accounts of the Vietnam War|url=https://archive.org/details/primarysourceacc0000ocon|location=Berkeley Heights, New Jersey|publisher=MyReportLinks.com|isbn=978-1-598-45001-9|ref=harv}}
* McCain, John. ''[[Faith of My Fathers: A Family Memoir]]'' (1999.) :Marshall, Kathryn. ''In the Combat Zone: An Oral History of American Women in Vietnam, 1966–1975'' (1987.)
* Martin, John Bartlow. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' (1964.) usmena historija za Knjižnicu Johna F. Kenneyja, vrpca V, čin 1.
* Myers, Thomas. ''Walking Point: American Narratives of Vietnam'' (1988.)
* ''Public Papers of the Presidents, 1965'' (1966.) službeni dokumenti američkih predsjednika.
* Schlesinger, Arthur M. Jr. ''Robert Kennedy and His Times.'' (1978.) svjedočanstva iz prve ruke o Kennedyjevoj administraciji jednog njezinog predstavnika
* Sinhanouk, Prince Norodom. &quot;Cambodia Neutral: The Dictates of Necessity.&quot; ''Foreign Affairs.'' (1958.) opisuje geopolitičku situaciju Kambodže
* Tang, Truong Nhu. ''A Viet Cong Memoir'' (1985.)
* Terry, Wallace, ed. ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' (1984.)
* {{Cite book|ref=harv|last=Truong|first=Như Tảng; David Chanoff, Van Toai Doan|authorlink=Trương Như Tạng|title=A Vietcong memoir|url=https://archive.org/details/vietcongmemoir00trng|edition=1985|year=1985|publisher=[[Harcourt Brace Jovanovich]]|isbn=978-0-15-193636-6}}&lt;small&gt;- Ukupno stranica: 350 &lt;/small&gt;
* The landmark series Vietnam: A Television History, first broadcast in 1983, is a special presentation of the award-winning PBS history series, American Experience.
* ''The Pentagon Papers'' (Gravel ed. 5 vol 1971.); kombinacija narativnih i tajnih dokumenata prikupljenih od strane Pentagona. [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html excerpts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180818075800/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html |date=2018-08-18 }}
* U.S. Department of State. ''Foreign Relations of the United States'' (kolekcija službenih tajnih dokumenata)
* U.S. Department of Defense and the House Committee on Armed Services. ''U.S.-Vietnam Relations, 1945. – 1967.'' Washington, D.C. Department of Defense and the House Committee on Armed Services, 1971., 12 volumes.
{{refend}}
{{div col end}}

=== Sekundarni izvori ===
{{div col}}
{{Refbegin|30em|indent=yes}}
* {{Cite book|last=Anderson|first=David L.|year=2004.|title=Columbia Guide to the Vietnam War|url=https://archive.org/details/isbn_9780231114929|location=New York|publisher=Columbia University Press|isbn=0-231-11492-3|ref=harv}}
* Angio, Joe. ''Nixon a Presidency Revealed'' (2007.) Televizijski dokumentarac History Channela
* {{Cite book
  |last= Appy  |first= Christian G.  |authorlink= Christian G. Appy  |year= 2006.
  |title= Vietnam: The Definitive Oral History, Told from All Sides
  |url= https://archive.org/details/vietnamdefinitiv0000appy  |location= London  |publisher= Ebury Press
  |isbn= 978-0-091-91011-2  |ref= harv }}
* Baker, Kevin. &quot;Stabbed in the Back! The past and future of a right-wing myth&quot;, ''Harper's Magazine'' (juni 2006.) {{cite web |url = http://www.harpers.org/archive/2006/06/0081080 |title = Stabbed in the back! The past and future of a right-wing myth (Harper's Magazine) |accessdate = 11. 6. 2008. |archive-date = 2012-10-19 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121019134514/http://harpers.org/archive/2006/06/0081080 }}
* {{Cite book  |last= Berman  |first= Larry  |year= 1989.  |title= Lyndon Johnson's War: The Road to Stalemate in Vietnam  |url= https://archive.org/details/lyndonjohnsonswa00berm  |location= New York  |publisher= W. W. Norton &amp; Company  |isbn= 978-0-393-02636-8  |ref= harv  }}
* {{Cite book
  |last= Blaufarb  |first= Douglas S.  |year= 1977.
  |title= The Counterinsurgency Era: U.S. Doctrine and Performance, od 1950. do danas
  |url= https://archive.org/details/counterinsurgenc00doug  |location= New York  |publisher= Free Press
  |isbn= 978-0-029-03700-3  |ref= harv }}
* ———. ''The Counterinsurgency Era'' (1977.) historija uplitanja Kennedyjeve administracije u Južni Vijetnam.
* Brigham, Robert K. ''Battlefield Vietnam: A Brief History'' interaktivna web stranica PBS-a
* {{Cite book|last=Brocheux|first=Pierre|title=Ho Chi Minh: a biography|url=https://archive.org/details/hochiminhbiograp00broc|year=2007.|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85062-9|page=[https://archive.org/details/hochiminhbiograp00broc/page/198 198]|ref=harv}}
* Buckley, Kevin. [http://chss.montclair.edu/english/furr/Vietnam/buckley.html &quot;Pacification's Deadly Price&quot;], ''Newsweek'', 19. 6. 1972. &lt;!--accessed 5. 8. 2008.--&gt;
* Buzzanco, Bob. &quot;25 Years After End of Vietnam War: Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam&quot;, ''The Baltimore Sun'' (17. 4. 2000.) {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008 |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}
* {{Cite book
  |last= Carney  |first= Timothy  |year= 1989.
  |chapter= The Unexpected Victory
  |title= ''In Karl D. Jackson, ed.,'' Cambodia, 1975. – 1978.: Rendezvous with Death ''(pp.&amp;nbsp;13–35)''
  |location= Princeton, New Jersey  |publisher= Princeton University Press
  |isbn= 978-0-691-07807-6  |ref= harv }}
* Church, Peter ed. ''A Short History of South-East Asia'' (2006.).
* Cooper, Chester L. ''The Lost Crusade: America in Vietnam'' (1970.) bilješke o događajima iz Washingtona.
* {{Cite book  |last= Courtwright  |first= David T.  |year= 2005  |title= Sky as Frontier: Adventure, Aviation, and Empire  |url= https://archive.org/details/skyasfrontieradv0000cour  |location= College Station, Texas  |publisher= Texas A&amp;M University Press  |isbn= 978-1-585-44384-0  |ref= harv  }}
* {{Cite journal  |last= Crook  |first= John R.  |year= 2008  |title= Court of Appeals Affirms Dismissal of Agent Orange Litigation  |url= https://archive.org/details/sim_american-journal-of-international-law_2008-07_102_3/page/662  |journal= American Journal of International Law  |volume= 102  |number= 3  |pages= 662–664  |jstor= 20456664  |ref= harv  }}
* {{Cite book
  |last= Demma
  |first= Vincent H.
  |year= 1989
  |chapter= The U.S. Army in Vietnam
  |chapterurl= http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm
  |title= ''In'' [http://www.history.army.mil/books/AMH/amh-toc.htm American Military History] ''(pp.&amp;nbsp;619. – 694.)''
  |location= Washington, D.C.
  |publisher= US Army Center of Military History
  |ref= harv
  |access-date= 2014-11-02
  |archive-date= 2014-09-03
  |archive-url= https://web.archive.org/web/20140903042121/http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm
  |deadurl= yes
  }}
* {{cite book |last=Dennis |first=Peter |author2=et al  |title=The Oxford Companion to Australian Military History |publisher=Oxford University Press Australia &amp; New Zealand |location=Melbourne |year=2008. |edition=Second |isbn=978-0-19-551784-2}}
* {{cite web|ref = harv|last = DoD|date = 6. 11. 1998.|url = http://www.defense.gov/releases/release.aspx?releaseid=1902|title = Name of Technical Sergeant Richard B. Fitzgibbon to be added to the Vietnam Veterans Memorial|publisher = Department of Defense (DoD)|accessdate = 31. 3. 2010.|quote = }}
* Duiker, William J. (1996.). ''The Communist Road to Power in Vietnam''. 
* Duncanson, Dennis J. (1968.). ''Government and Revolution in Vietnam''.
* {{Cite book
  |last= Etcheson  |first= Craig  |year= 2005.
  |title= After the Killing Fields: Lessons from the Cambodian Genocide
  |location= New York  |publisher= Praeger
  |isbn= 978-0-275-98513-4  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Fall  |first= Bernard B.  |authorlink= Bernard B. Fall  |year= 1967.
  |title= The Two Viet-Nams: A Political and Military Analysis  |url= https://archive.org/details/bwb_Y0-CDN-151  |edition= 2nd
  |location= New York  |publisher= Praeger
  |isbn= 978-0-999-14179-3  |ref= harv }}
* Fincher, Ernest Barksdale, ''The Vietnam War'' (1980.).
* Ford, Harold P. ''CIA and the Vietnam Policymakers: Three Episodes, 1962. – 1968.'' (1998.).
* Gerdes, Louise I. ed. ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' (2005.).
* Gettleman, Marvin E.; Franklin, Jane; Young, Marilyn ''Vietnam and America: A Documented History.'' (1995.).
* Hammond, William. ''Public Affairs: The Military and the Media, 1962–1968'' (1987); ''Public Affairs: The Military and the Media, 1968–1973'' (1995.). Potpuna historija rata američke vojske; puno šire nego što naslov govori.
* {{cite book|last=Healy|first=Gene|title=The Cult of the Presidency: America's Dangerous Devotion to Executive Power|url=http://books.google.com/?id=MRA2jIyejwAC|year=2009.|publisher=Cato Institute|isbn=978-1-933995-19-9|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Herring  |first= George C.  |year= 2001.
  |title= America's Longest War: The United States and Vietnam, 1950. – 1975.  |edition= 4th
  |location= New York  |publisher= McGraw-Hill
  |isbn= 978-0-072-53618-8  |ref= harv }}
* Hitchens, Christopher. ''The Vietnam Syndrome''.
* {{Cite book
  |last= Holm  |first= Jeanne  |authorlink= Jeanne M. Holm  |year= 1992.
  |title= Women in the Military: An Unfinished Revolution  |url= https://archive.org/details/womeninmilitary00jean  |edition= Rev.
  |location= Novato, California  |publisher= Presidio Press
  |isbn= 978-0-891-41450-6  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Karnow  |first= Stanley|authorlink = Stanley Karnow  |year= 1997.
  |title= Vietnam: A History |url= https://archive.org/details/vietnamhistory0000karn_t5l4  |edition= 2nd
  |location= New York  |publisher= Penguin Books
  |isbn= 978-0-140-26547-7  |ref=harv}}
* Khong, Yuen Foong (1992). ''Analogies at War: Korea, Munich, Dien Bien Phu, and the Vietnam Decisions of 1965.'' Princeton University Press. 
* {{Cite book
  |last= Kiernan  |first= Ben  |authorlink= Ben Kiernan  |year= 2008.
  |title= The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge  |edition= 3rd
  |location= New Haven, Connecticut  |publisher= Yale University Press
  |isbn= 978-0-300-14434-5  |ref=harv }}
* {{Cite book  |last1= ———  |first1= &lt;!--N/A--&gt;  |last2= Owen  |first2= Taylor  |title= Bombs over Cambodia  |url= http://www.yale.edu/cgp/Walrus_CambodiaBombing_OCT06.pdf  |journal= [[The Walrus]]  |issue= October 2006  |pages= 62–69  |ref= CITEREFKiernanOwen2006  }}
* {{Cite book
  |last= Kolko  |first= Gabriel  |authorlink= Gabriel Kolko  |year= 1985.
  |title= Anatomy of a War: Vietnam, the United States, and the Modern Historical Experience
  |url= https://archive.org/details/anatomyofwarviet00kolk  |location= New York  |publisher= Pantheon Books
  |isbn= 978-0-394-74761-3  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |editor-last= Kutler  |editor-first= Stanley I.  |authorlink= Stanley Kutler  |year= 1996.
  |title= Encyclopedia of the Vietnam War
  |location= New York  |publisher= Charles Scribner's Sons
  |isbn= 978-0-132-76932-7  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Lawrence  |first= A. T.  |year= 2009.
  |title = Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant
  |location= Jefferson, North Carolina  |publisher= McFarland
  |isbn= 978-0-786-44517-2  |ref= harv }}
* Lawrence, Mark Atwood (2008). ''The Vietnam War: A Concise International History''. Oxford University Press.
* Leepson, Marc ed. (1999). ''Dictionary of the Vietnam War''. New York: Webster's New World.
* {{Cite book  |last= Lewy  |first= Guenter  |authorlink= Guenter Lewy  |year= 1978.  |title= America in Vietnam  |url= https://archive.org/details/americainvietnam00lewy  |location= New York  |publisher= Oxford University Press  |isbn= 978-0-195-02732-7  |ref= harv  }}
* {{Cite book
  |last= Logevall  |first= Fredrik  |authorlink= Fredrik Logevall   |year= 2001.
  |title= The Origins of the Vietnam War
  |url= https://archive.org/details/isbn_2900582319188  |location= Harlow  |publisher= Longman
  |isbn= 978-0-582-31918-9  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 2010
  |chapter= The Indochina wars and the Cold War, 1945. – 1975.
  |title= ''In Melvyn P. Leffler and Odd Arne Westad, eds.,'' The Cambridge History of the Cold War, Volume II: Crises and Détente ''(pp.&amp;nbsp;281. – 304.)''
  |location= Cambridge  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-83720-0  |ref= CITEREFLogevall2010 }}
* {{cite book |last=McGibbon|first=Ian|author2=ed  |title=The Oxford Companion to New Zealand Military History |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |year=2000 |edition= |isbn=0-19-558376-0}}
* {{Cite book|last=McMahon|first=Robert J.|year=1995|title=Major Problems in the History of the Vietnam War: Documents and Essays|ref=harv}}
* {{Cite book
  |author= McNamara, Robert S. sa Jamesom Blightom, Robertom Brighamom, Thomasom Bierstekerom, Herbertom Schandlerom  |year= 1999.
  |title= Argument Without End: In Search of Answers to the Vietnam Tragedy
  |location= New York  |publisher= PublicAffairs
  |isbn= 978-1-891-62087-4  |ref= CITEREFMcNamara1999 }}
* {{Cite book |last=McNeill |first=Ian |title=To Long Tan: The Australian Army and the Vietnam War 1950. – 1966. |url=https://archive.org/details/tolongtanaustral0000mcne |publisher=Allen &amp; Unwin |location=St Leonards |year=1993 |isbn=1-86373-282-9 |ref=harv }}
* {{Cite book  |last= Milne  |first= David  |year= 2008.  |title= America's Rasputin: Walt Rostow and the Vietnam War  |url= https://archive.org/details/americasrasputin0000miln  |location= New York  |publisher= Hill &amp; Wang  |isbn= 978-0-374-10386-6  |ref= harv  }}
* {{Cite book
  |last= Moïse  |first= Edwin E.  |authorlink= Edwin E. Moise  |year= 1996.
  |title= Tonkin Gulf and the Escalation of the Vietnam War
  |url= https://archive.org/details/isbn_9780807823002  |location= Chapel Hill, North Carolina  |publisher= University of North Carolina Press
  |isbn= 978-0-807-82300-2  |ref= harv }}
* {{Cite book  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 2002.  |title= Historical Dictionary of the Vietnam War  |url= https://archive.org/details/historicaldictio0000mois  |location= Lanham, Maryland  |publisher= Scarecrow Press  |isbn= 978-0-810-84183-3  |ref= CITEREFMoïse2002  }}
* Moss, George D. ''Vietnam'' (4th ed 2002) textbook.
* {{Cite book  |last= Moyar  |first= Mark  |authorlink= Mark Moyar  |year= 2006.  |title= Triumph Forsaken: The Vietnam War, 1954–1965  |url= https://archive.org/details/triumphforsakenv0000moya_t2u6  |location= New York  |publisher= Cambridge University Press  |isbn= 978-0-521-86911-9  |ref= harv  }}
* Major General [[Spurgeon Neel]]. ''Medical Support of the U.S. Army in Vietnam 1965–1970'' (Department of the Army 1991) official medical history
* {{Cite book  |last= Neale  |first= Jonathan  |year= 2001.  |title= The American War: Vietnam, 1960. – 1975.  |url= https://archive.org/details/americanwarvietn0000neal  |location= London  |publisher= Bookmarks  |isbn= 978-1-898-87667-0  |ref= harv  }}
* {{Cite book  |last= Nelson  |first= Deborah  |year= 2008.  |title= The War Behind Me: Vietnam Veterans Confront the Truth about U.S. War Crimes  |url= https://archive.org/details/warbehindmevietn00nels_0  |location= Philadelphia, Pennsylvania  |publisher= Basic Books  |isbn= 978-0-465-00527-7  |ref= harv  }}
* Nulty, Bernard.''The Vietnam War'' (1998) New York: Barnes and Noble.
* {{Cite book  |last= Oberdorfer  |first= Don  |authorlink= Don Oberdorfer  |year= 2001.  |origyear= 1971.  |title= Tet! The Turning Point in the Vietnam War  |url= https://archive.org/details/tetturningpointi0000ober  |location= Baltimore, Maryland  |publisher= Johns Hopkins University Press  |isbn= 978-0-801-86703-3  |ref= harv  }}
* {{Cite journal  |last1= Obermeyer  |first1= Ziad  |last2= Murray  |first2= Christopher J. L.  |last3= Gakidou  |first3= Emmanuela  |year= 2008  |title= Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia: analysis of data from the world health survey programme  |url= http://www.bmj.com/content/336/7659/1482  |journal= [[BMJ]]  |volume= 336  |page= 1482  |doi= 10.1136/bmj.a137  |ref= harv  |pmid= 18566045  |issue= 7659  |pmc= 2440905  |issn= 0959-8138  }}
* {{Cite book  |last1= Olson  |first1= James S.  |last2= Roberts  |first2= Randy  |year= 2008.  |title= Where the Domino Fell: America and Vietnam, Where the Domino Fell: America and Vietnam 1945. – 1995.  |url= https://archive.org/details/wheredominofella0000olso_t4n0  |edition= 5th  |location= Malden, Massachusetts  |publisher= Blackwell Publishing  |isbn= 978-1-405-18222-5  |ref= harv  }}
* Palmer, Bruce, Jr. ''The Twenty-Five Year War'' (1984.), vojna historija starijeg američkog generala.
* {{Cite book  |last= Palmer  |first= Dave R.  |authorlink= Dave Richard Palmer  |year= 1978.  |title= Summons of Trumpet: U.S.-Vietnam in Perspective  |url= https://archive.org/details/summonsoftrumpet0000palm_m9p0  |location= Novato, California  |publisher= Presidio Press  |isbn= 978-0-891-41550-3  |ref= harv  }}
* {{Cite journal
  |last= Palmer  |first= Michael G.  |year= 2007
  |title= The Case of Agent Orange
  |journal= Contemporary Southeast Asia  |volume= 29  |number= 1  |pages= 172.– 195.
  |jstor= 25798819  |ref= harv |doi=10.1355/cs29-1h}}
* {{Cite book  |last= Prados  |first= John  |year= 2006.  |chapter= The Road South: The Ho Chi Minh Trail  |title= ''In Andew Wiest, ed.,'' Rolling Thunder in a Gentle Land ''(pp.&amp;nbsp;74. – 95.)''  |url= https://archive.org/details/rollingthunderin00wies  |location= Oxford  |publisher= Osprey Publishing  |isbn= 978-1-846-03020-8  |ref= harv  }}
* {{Cite journal
  |last= Roberts  |first= Anthea  |year= 2005
  |title= The Agent Orange Case: Vietnam Ass'n for Victims of Agent Orange/Dioxin v. Dow Chemical Co.
  |journal= ASIL Proceedings  |volume= 99  |number= 1  |pages= 380. – 385.
  |jstor= 25660031  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Schandler  |first= Herbert Y.  |year= 2009.
  |title= America in Vietnam: The War That Couldn't Be Won
  |url= https://archive.org/details/americainvietnam0000scha  |location= Lanham, Maryland  |publisher= Rowman &amp; Littlefield
  |isbn= 978-0-742-56697-2  |ref= harv }}
* Schell, Jonathan. ''The Time of Illusion'' (1976.).
* Schulzinger, Robert D. ''A Time for War: The United States and Vietnam, 1941. – 1975.'' (1997.).
* {{Cite book  |last= Sheehan  |first= Neil  |authorlink= Neil Sheehan  |year= 1989.  |title= A Bright Shining Lie: John Paul Vann and America in Vietnam  |url= https://archive.org/details/brightshininglie1989shee  |location= New York  |publisher= Vintage  |isbn= 978-0-679-72414-8  |ref= harv  }}
* {{Cite book
  |last= Sliwinski  |first= Marek  |year= 1995.
  |title= Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique
  |location= Paris  |publisher= L'Harmattan
  |isbn= 978-2-738-43525-5  |ref= harv }}
* Sorley, Lewis, ''A Better War: The Unexamined Victories and Final Tragedy of America's Last Years in Vietnam'' (1999.), temeljena na još uvijek povjerljivim audio zapisima sastanaka američkih zapovjednika u Vijetnamu, {{ISBN|0-15-601309-6}}
* Spector, Ronald. ''After Tet: The Bloodiest Year in Vietnam'' (1992.), vrlo široki pregled 1968. godine
* {{Cite book|ref=harv|last=Stanton|first=Shelby L.| title = Vietnam order of battle|edition=2003|year=2003.| publisher = Stackpole Books| isbn= 0-8117-0071-2}}
* {{Cite journal
  |last= Stone  |first= Richard  |year= 2007
  |title= Agent Orange's Bitter Harvest
  |journal= Science  |volume= 315  |pages= 176. – 179.
  |jstor= 20035179  |ref= harv |doi=10.1126/science.315.5809.176}}
* {{Cite book
  |last= Stuart-Fox  |first= Martin  |authorlink= Martin Stuart-Fox  |year= 1997.
  |title= A History of Laos
  |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua  |location= Cambridge  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-59235-2  |ref= harv }}
* Summers, Harry G. [http://books.google.com/?id=-Z4l-ZySVWwC ''On Strategy: A Critical Analysis of the Vietnam War''], Presidio press (1982.), {{ISBN|0-89141-563-7}} (225 stranica)
* {{Cite book  |last= Thayer  |first= Thomas C.  |year= 1985.  |title= War Without Fronts: The American Experience in Vietnam  |url= https://archive.org/details/warwithoutfronts0000thay  |location= Boulder, Colorado  |publisher= Westview Press  |isbn= 978-0-813-37132-0  |ref= harv  }}
* Tucker, Spencer. ed. ''Encyclopedia of the Vietnam War'' (1998.) 3 vol. reference set; also one-volume abridgement (2001).
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 1999.
  |title= Vietnam
  |location= London  |publisher= UCL Press
  |isbn= 978-1-857-28921-3  |ref= CITEREFTucker1999 }}
*{{ cite book 
  | last = Tucker | first = Spencer 
  | title = The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History 
  | publisher = ABC-CLIO 
  | origyear = 1998 
  | year = 2011 
  | isbn = 978-1851099603 
  | ref = harv }}
* {{Cite book
  |last= Turner  |first= Robert F.  |year= 1975.
  |title= Vietnamese Communism: Its Origins and Development
  |url= https://archive.org/details/vietnamesecommun0000robe  |location= Stanford, California  |publisher= Hoover Institution Press
  |isbn= 978-0-817-96431-3  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Turse  |first= Nick  |authorlink= Nick Turse  |year= 2013.
  |title= Kill Anything That Moves: The Real American War in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Metropolitan Books
  |isbn= 978-0-805-08691-1  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |author= Vietnam Task Force  |year= 1969.
  |title= [http://www.archives.gov/research/pentagon-papers/ Report of the Office of the Secretary of Defense Vietnam Task Force] ''&lt;nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;&quot;The Pentagon Papers&quot;''
  |location= Washington, D.C.  |publisher= Office of the Secretary of Defense
  |ref= CITEREFVTF1969 }}
* {{Cite book
  |last= Westheider  |first= James E.  |year= 2007.
  |title= The Vietnam War
  |url= https://archive.org/details/vietnamwar0000west_i5w5  |location= Westport, Connecticut  |publisher= Greenwood Press
  |isbn= 978-0-313-33755-0  |ref= harv }}
* {{cite book|last=Willbanks|first=James H.|title=Vietnam War almanac|url=http://books.google.com/?id=X5WWklFB5O4C|year=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7102-9|ref=harv}}
* Witz, James J. ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' (1991.).
* {{cite book |first=Mark |last=Woodruff |title=Unheralded Victory:  The Defeat of The Viet Cong and The North Vietnamese |url=https://archive.org/details/unheraldedvictor0000wood |location=Arlington, Virginia |publisher=Presidio Press |year=2005 |isbn=0-8914-1866-0 |ref=harv }}
* {{Cite book  |last= Young  |first= Marilyn B.  |authorlink= Marilyn B. Young  |year= 1991.  |title= The Vietnam Wars, 1945–1990  |url= https://archive.org/details/vietnamwars194510000youn_u7k1  |location= New York  |publisher= HarperPerennial  |isbn= 978-0-060-92107-1  |ref= harv  }}
* Xiaoming, Zhang. &quot;China's 1979 War With Vietnam: A Reassessment&quot;, ''China Quarterly.'' izdanje br. 184, (decembar 2005.) {{cite web |url = http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=358806 |title = CJO – Abstract – China's 1979 War with Vietnam: A Reassessment |accessdate = 11. 6. 2008 }}
{{Refend}}
{{div col end}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vietnam War}}
* [http://www.americanethnography.com/article.php?id=63 American Ethnography&amp;nbsp;– On collecting engraved Zippos from the Vietnam War]
* [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm Documents Relating to American Foreign Policy-Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120813005227/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm |date=2012-08-13 }} primarni izvor američke involviranosti 
* [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552505 Fallout of the War] iz [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives]
* [http://www2.iath.virginia.edu/sixties/HTML_docs/Resources/Glossary/Sixties_Term_Gloss_K_P.html Glossary of Military Terms &amp; Slang from the Vietnam War]
* [http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/VHP&amp;CISOPTR=5558&amp;CISOBOX=1&amp;REC=1 Impressions of Vietnam and descriptions of the daily life of a soldier from the oral history of Elliott Gardner, U.S. Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430050258/http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2FVHP&amp;CISOPTR=5558&amp;CISOBOX=1&amp;REC=1 |date=2011-04-30 }}
* [http://www.robertankony.com/publications/vietnam-magazine/ &quot;No Peace in the Valley,&quot; ''Vietnam'' magazine, cover story, Oct. 2008, 26—31.]
* [http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot Stephen H. Warner Southeast Asia Photograph Collection at Gettysburg College] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024150216/http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot |date=2012-10-24 }}
* [http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx The Effects of Vietnamization on the Republic of Vietnam's Armed Forces, 1969–1972] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612065456/http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx |date=2012-06-12 }}
* [http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam Timeline US&amp;nbsp;– Vietnam (1947. – 2001.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501134722/http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam |date=2011-05-01 }}
* [http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/vietnam/short.history/chap_28.txt The U.S. Army in Vietnam] službena historija vojske SAD-a
* [http://www.history.com/topics/vietnam-war The Vietnam War] na History Channelu
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/pacificaviet/ UC Berkeley Library Social Activism Sound Recording Project: Anti-Vietnam War Protests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230703102427/https://www.lib.berkeley.edu/MRC/Pacificaviet |date=2023-07-03 }}
* [http://www.gisearch.com/ Vietnam Casualties database searchable by first name, last name and location] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120812102745/http://www.gisearch.com/ |date=2012-08-12 }}
* [http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html Vietnam War Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117082341/http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html |date=2013-01-17 }} pokriva internetske i objavljene izvore
* [http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ Vietnam war timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050403230616/http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ |date=2005-04-03 }} sveobuhvatna vremenska crta Vijetnamskog rata
* [http://www.vietnam.ttu.edu/virtualarchive/ Virtual Vietnam Archive]&amp;nbsp;– Sveučilište Texas Tech
* [http://watch.opb.org/video/2285035194/ A Vietnam Diary’s Homecoming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019184508/http://watch.opb.org/video/2285035194/ |date=2017-10-19 }} Video kojeg je producirao PBS

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Vijetnamski rat| ]]
[[Kategorija:1950-e]]
[[Kategorija:1960-e]]
[[Kategorija:1970-e]]
[[Kategorija:Vijetnamski ratovi]]
[[Kategorija:Američki ratovi]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Indokineski ratovi]]
[[Kategorija:Moderni ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi u Aziji]]</text>
      <sha1>qu3xt5qxfl55yr2dyqeb8xccu809oxh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlato</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3479</id>
    <revision>
      <id>42668898</id>
      <parentid>42582624</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:14:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30700" sha1="qbr2cs3sfpiimxrworfar72n0gr8ewa" xml:space="preserve">{| {{prettyinfobox}} ja sam carina

| colspan=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; | 
{| align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[platina|Pt]] - '''Au''' - [[živa|Hg]]
|- 
| rowspan=&quot;3&quot; valign=&quot;center&quot; | [[srebro|Ag]]&lt;br /&gt;'''Au'''&lt;br /&gt; [[rentgenijum|Rg]]&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
|- 
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Au-TableImage.svg|250px]]&lt;br /&gt;&lt;div style=&quot;text-align: center&quot;&gt;[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]&lt;/div&gt;
|}
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=center bgcolor=&quot;#ffc0c0&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Opšti podaci'''&lt;/font&gt;
|- 
| Ime, simbol,[[atomski broј]] 
| Zlato, Au, 79
|- 
| Pripadnost skupu
| [[prelazni metali|prelaznih metala]]
|- 
| grupa, perioda
| [[11. grupa hemiјskih elemenata|VIIIB]] , [[6. perioda hemiјskih elemenata|6]] 
|- 
| [[gustina]], [[tvrdoća po Mosovoј skali|tvrdoća]]
| 19300 [[kilogram kroz metar kubni|kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;]], 2,5
|- 
| [[Boјa]]
| zlatna &lt;br /&gt; [[Datoteka:Gold-crystals.jpg|80 px]]
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffc0c0&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Osobine atoma'''&lt;/font&gt;
|- 
| [[atomska masa]]
| 196,96655 [[јedinica atomske mase|u]]&lt;ref name=&quot;Sebastian Blumentritt&quot;&gt;Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1&lt;/ref&gt;
|- 
| [[atomski radiјus]] 
| 135 (174) [[pikometar|pm]]
|- 
| [[kovalentni radiјus]]
| 144 pm
|- 
| [[van der Valsov radiјus]]
| 166 pm
|- 
| [[elektronska konfiguraciјa]]
| &lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;[[ksenon|Xe]]&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;4f&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;5d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;5d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;Sebastian Blumentritt&quot;/&gt;
|- 
| [[elektron|e]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; na [[energetski nivo|energetskim nivoima]]
| 2, 8, 18, 32, 18, 1
|- 
| [[oksidacioni broј]]
| '''3''', 1
|- 
| Osobine oksida
| amfoterni
|- 
| kristalna struktura
| regularna zidno&lt;br /&gt;centrirana
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffc0c0&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''fizičke osobine'''&lt;/font&gt;
|- 
| [[agregatno stanje]]
| čvrsto
|- 
| [[temperatura topljenja]]
| 1337,33 [[Kelvin|K]] (1064,18 [[stepen celziјusa|°C]]) &lt;ref name=&quot;Sebastian Blumentritt&quot;/&gt;
|- 
| [[temperatura ključanja]]
| 3129 K (2856&amp;nbsp;°C)
|- 
| [[molska zapremina]]
| 10,21×10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/[[mol (јedinica)|mol]]
|- 
| [[toplota isparavanja]]
| 334,4 [[kilodžul po molu|kJ/mol]]
|- 
| [[toplota topljenja]]
| 12,55 kJ/mol
|- 
| [[pritisak zasićene pare]]
| 2,37×10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt; [[Paskal|Pa]] (1337 K)
|- 
| [[brzina zvuka]]
| 1740&amp;nbsp;m/s (293,15K)
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffc0c0&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Ostale osobine'''&lt;/font&gt;
|- 
| [[Elektronegativnost]]
| 2,54 ([[paulingova skala|Pauling]])&lt;br /&gt;1,42 ([[Alredova skala|Alred]])
|- 
| [[specifična toplota]]
| 128 [[džul kroz kilogram-kelvin|J/(kg*K)]]
|- 
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]]
| 45,2×10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; [[Simens|S]]/m
|- 
| [[toplotna provodljivost]]
| 317 [[vat kroz metar-kelvin|W/(m*K)]]
|- 
| I [[energiјa јonizaciјe]]
| 890,1 kJ/mol
|- 
| II [[energiјa јonizaciјe]]
| 1980 kJ/mol
|- 
| III [[energiјa јonizaciјe]]
| 2900 kJ/mol
|- 
| IV [[energiјa јonizaciјe]]
| 4200 kJ/mol
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffc0c0&quot; | &lt;font color=&quot;black&quot;&gt;'''Naјstabilniјi izotopi'''&lt;/font&gt;
|- 
| colspan=&quot;2&quot; | 
{| {{prettytable}}
! [[izotop]]
! zast.
! [[vreme polu raspada|v.p.r.]]
! [[način raspada|n.r.]]
! [[energiјa raspada|e.r.]] [[megaelektroonovolt|MeV]]
! [[proizvod raspada|p.r.]]
|- 
| &lt;sup&gt;195&lt;/sup&gt;Au
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 186,1 [[dan]]a
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]]
| 0,230
| &lt;sup&gt;195&lt;/sup&gt;[[platina|Pt]]
|- 
| &lt;sup&gt;196&lt;/sup&gt;Au
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 6,18 [[dan]]a
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]]
| &amp;nbsp;
| &lt;sup&gt;196&lt;/sup&gt;[[platina|Pt]]
|- 
| &lt;sup&gt;197&lt;/sup&gt;Au
| '''100%'''
| colspan=&quot;4&quot; | stabilni izotor sa 118 [[neutron]]a
|- 
| &lt;sup&gt;198&lt;/sup&gt;Au
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 2,693 [[sat]]i
| [[raspad beta minus|β]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| 1,372
| &lt;sup&gt;198&lt;/sup&gt;[[zhiva|Hg]]
|- 
| &lt;sup&gt;199&lt;/sup&gt;Au
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 3,14 [[dan]]a
| [[raspad beta minus|β]]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| 0,453
| &lt;sup&gt;199&lt;/sup&gt;[[zhiva|Hg]]
|}
|- 
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffc0c0&quot; | &lt;font size=&quot;-1&quot;&gt;tamo gde drugačiјe niјe naznačeno,&lt;br /&gt;upotrebljene su [[SI]] јedinice i [[normalni uslovi]]. 
&lt;/font&gt;
|- 
| colspan=2 | &lt;font size=-1&gt;Obјašnjenja skraćenica:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;zast.=zastupljenost u prirodi,&lt;br /&gt;v.p.r.=vreme polu raspada,&lt;br /&gt;n.r.=način raspada&lt;br /&gt;e.r.= energiјa raspada&lt;br /&gt;p.r.=proizvod raspada,&lt;br /&gt;z.e=zarobljavanje elektrona 
&lt;/font&gt;
|}

'''Zlato''' ('''Au''', latinski - ''aurum'') - je [[prelazni metali|prelazni metal]].&lt;ref name=&quot;Housecroft3rd&quot;&gt;{{Housecroft3rd}}&lt;/ref&gt; Zlato (simbol Au, od latinskog naziva aurum) je kemijski element iz skupine plemenitih metala.

[[Datoteka:Or Venezuela.jpg|thumb|right| Zlato]]

== Zastupljenost ==
Zlato je zastupljeno u zemljinoj kori u količini od 1,1×10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; ppm (eng. parts per million, delova na milion). Gotovo redovno je u čistom elementarnom stanju u vidu zrnaca ili listića unutar kvarcnih stena ili kvarcnog peska koji nastaje trošenjem stena. Grumen čistog samorodnog zlata od 120 kilograma je pronađen u Australiji [[1869]]. godine.

== Osobine ==

Elementarno zlato je mekan metal (tvrdoća po Mohsu 2,5 do 3), sa karakterističnom jakom žutom sjajnom „zlatnom“ bojom,.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.webexhibits.org/causesofcolor/9.html|title=Gold: causes of color|accessdate=6 June 2009|archive-date=2017-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20170505210814/http://www.webexhibits.org/causesofcolor/9.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; i ima plošno centriranu kubičnu strukturu. Samorodno zlato rijetko može biti do žutonarančaste sjajne boje.&lt;br /&gt;
Zlato je jedan od samo tri obojena metala; uz [[bakar]] i [[cezij]].

U prirodi se javlja samo jedan stabilni izotop &lt;sup&gt;197&lt;/sup&gt;Au, a postoji i šesnaest prirodnih radio aktivnih izotopa (najpoznatiji radioaktivni izotop je &lt;sup&gt;198&lt;/sup&gt;Au).

[[Temperatura]] taljenja i vrenja zlata je prilično visoka, velika mu je [[relativna gustoća]], a razmjerno mala [[tvrdoća]].

Čisto zlato je na zraku apsolutno stabilno i općenito otporno na utjecaje iz zraka (ponajviše sumpor i [[sumporovodik]]), te se s [[kisik]]om se ne spaja ni na kojoj temperaturi.&lt;br /&gt;Izvanredno je otporno na utjecaje vode, rastaljenih alkalija, lužina, pojedinih kiselina i većini solnih otopina.

Otapa se u klornoj vodi i u smjesama solne kiseline s jakim oksidacijskim sredstvima (npr. [[Dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] i ta se smjesa zove „zlatotopka“ ili „[[Carska voda|carska vodica“, „''aqua regia“'']]'','' budući da sadrži Cl - ion koji stabilizira Au3+ ion pri stvaranju kompleksnog iona kloroaurične kiseline (tetraklorauratne(III) kiseline) - HAuCl&lt;sub&gt;4 &lt;/sub&gt;; zatim, natrijevim peroksidom, kromatnom/kromnom kiselinom, [[Kalijev permanganat|kalijevim permanganatom]]), dajući [[zlato(II) hlorid]]; te u tvarima koje daju komplekse, kao npr. otopina kalijevog ili natrijevog cijanida ga otapaju dajući kompleksne soli.

Zlato je poprilično stabilno kao elementarna tvar i nije ga lako dobiti u spojevima, ali se može zaobići njegova inertnost prevođenje u neki stabilan kompleks. Među najstabilnijim kompleksnim spojevima zlata su cijanoaurati, ali u kiselim otopinama prolaze i kloroaurati.

Ne otapa ga nijedna kiselina, tek mješavina kiselina „zlatotopka“ &lt;br /&gt;
Sama klorovodična kiselina ne može otopiti zlato, jer protoni ne mogu oksidirati zlato (redukcijski potencijal mu je pozitivan). Zato se, uz klorovodičnu kiselinu kao izvor kloridnih aniona, za otapanje zlata koristi još i dušična kiselina koja tada može oksidirati zlato do tetraklorozlatove(III) kiseline (osim te kiseline, otapanjem zlata u zlatotopci nastaju i dušikov(II) i dušikov(IV) oksid).&lt;br /&gt;
Sama dušična kiselina također ne može otopiti zlato, jer nedostaje ionâ kojima bi se zlato kompleksiralo. Inače, postoje i druge metode prevođenja zlata u njegove spojeve, poput danas najraširenijeg cijanidnog postupka, kod kojeg se zlato kompleksira cijanidnim anionima, a kao oksidans služi kisik iz zraka.

[[Živa]] otapa zlato u ograničenoj mjeri, te lako tvori slitine i amalgam /sa živom/.

Legure zlata s bakrom i srebrom dušična kiselina ne nagriza ako sadržavaju više od 25% zlata.

Pored [[Srebro|srebra]] i bakra, ima najveću vodljivost topline i električne struje od svih elemenata.&lt;br /&gt;
Toplinska provodnost zlata iznosi 75% toplinske provodnosti srebra, a električna provodnost 70% električne provodnosti srebra.

Vrlo je rastezljivo, gustoće 19,30g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, a pruživost i kovkost zlata su najveće među svim metalima – jedan gram zlata može se ispružiti na 3 m, a kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti listići (&quot;zlatne folije&quot;) debljine do 0,00001&amp;nbsp;mm (10 μm). Takvi listići su 500 puta tanji od ljudske vlasi.

Biološka ulogu nema, ali stimulira metabolizam.&lt;br /&gt;
Zlato se slabo apsorbira u tijelu i trovanje zlatom i njegovim spojevima je jako rijetko i nema smrtonosnu dozu.&lt;br /&gt;
Lijekovi protiv artritisa na bazi zlata mogu uzrokovati oštećenje jetre i bubrega.&lt;br /&gt;
Zlato i njegove topljive soli imaju nisku toksičnost.

==Nalazišta i rasprostranjenost==

Zlato je [[Prijelazni metali|prijelazni metal]], i jedan od najrjeđih elemenata zastupljenih u Zemljinoj kori s udjelom od 1,1 x 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt;, tj. računa se da ga ima nekoliko miligrama po toni.&lt;br /&gt;
Često se nalazi na sekundarnim ležištima, aluvionima, naplavinama ili pijescima, koji potječu od trošenja zlatonosnih stijena i nakupljanja zlatnih zrnaca taloženjem iz vode u rijekama i na obalama mora.

Pojavljuje se u prirodi redovito samorodno, ponekad kao kristal, ali više kao zrnje i listići i u komadićima u drugim stijenama, pa je bilo poznato već u prethistorijsko doba. Zlato samorodno ima kubičnu strukturu.

Na primarnom ležištu nalazi se često u čistom elementarnom stanju redovito u obliku zrnaca, ljuskica i ljuštura, listića i pločica ili razgrananih žica u kiselom i neutralnom eruptivnom kamenju, uprskano obično u kremenim žilama/kvarcnim stijenama (gorsko zlato) ili sastojak kvarcnog pijeska koji nastaje trošenjem stijena.&lt;br /&gt;
Gotovo uvijek ga prati srebro, ponekad i pirit, arsenopirit i bakar.

U prirodi se pojavljuje i kao metal [[silvanit]] (AgAuTe&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) heksagonske strukture u kvarcnim venama u ekstruzivnim stijenama.

Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, 1000 do 3000 m ispod površine Zemlje, iz kojega potječe polovica ukupno u svijetu dobivenog zlata.&lt;br /&gt;
Druga značajna nalazišta su u [[SAD]]-u ([[Kalifornija]], [[Kolorado]], [[Aljaska]]), [[Kanada]], [[Australija]], [[Rusija]] ([[Ural]]) i [[Peru]].

== Dobijanje ==

U najstarije vrijeme, pa čak i u prošlom vjeku, zlato se isključivo dobijalo iz zlatonosnog [[pjesak|pjeska]] nastalog raspadanjem zlatonosnih [[stjene|stjena]] i naknadnim ispiranjem prirodnim [[voda]]ma. Danas se znatan dio zlata dobija neposredno iz takvih stjena, koje se prethodno podvrgavaju drobljenju i mljevenju. Danas se to izvodi pomoću [[živa|žive]] ili cijanidnim procesom.

Prvi od njih zasniva se na stvaranju amalgama Au kada se živom dejstvuje na u vodi rastvorenu rudu. Dobijeni amalgam podvrgava se zatim [[destilacija|destilaciji]], pri čemu živa predestiliše, a zlato ostane u aparatu za destilaciju. Najveći nedostatak rada sa živom je nepotpuno izvlačenje zlata, jer se najsitniji njegovi djelići hrđavo kvase živom i zato se ne amalgamišu.

Suprotno živinom procesu, cijanidni proces omogućava da se zlato praktično izvuče čak i iz najsiromašnijih stjena. Toga radi na samljevenu zlatonosnu stjenu dejstvuje se u prisustvu [[vazduh]]a vrlo razblaženim (0,03-0,2%) rastvorom natrijum-cijanida. Tada zlato prelazi u rastvor po reakciji
4Au + 8NaCN + 2H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = 4Na[Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]+4NaOH iz koga se može izdvojiti dejstvom metalnog [[cink]]a: 
2Na[Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;] + Zn = Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;[Zn(CN)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;] + 2Au 
Prečišćavanje na jedan ili drugi način dobijenog zlata od primjesa vrši se najčešće vrelom koncentrovanom [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] ili [[elektroliza|elektrolizom]].

===Postupak sa živom (amalgamacija/amalgamiranje)===

Stariji industrijski postupak sa živom se zasniva na odvajanju zlata od jalovine s pomoću žive.&lt;br /&gt;
Kod ovog postupka prethodno se rude podvrgavaju drobljenju i mljevenju, a zatim smrvljena ruda temeljito se obradi vodom i živom pri čemu se velik dio zlata pri miješanju amalgamira živom uz stvaranje amalgama zlata u vodi otopljene rude, uz istovremeno nastajanje grubozrnatog zlatonosnog mulja.

[[Amalgam]] se zatim podvrgava destilaciji, pri čemu iz nastalog zlatnog amalgama se živa oddestilira zagrijavanjem i predestilira (regenerira kondenziranjem u hladioniku), a prestalo sirovo zlato ostane u uređaju za destilaciju, koje se kasnije tali u grafitnim loncima.

Osim izrazite otrovnosti, najveći nedostatak rada sa živom jest nepotpuno izdvajanja zlata, jer se njegovi najsitniji djelići slabo otapaju u živi, te ne dolazi do potpunog iskorištenja rude.

===Cijanidni postupak===

U novo vrijeme, u posljednjih 120 godina, zlato se dobiva cijanizacijom, tj. izluživanjem zlata iz rude otopinama [[cijanid]]a. Taj je postupak omogućio brz porast proizvodnje zlata u posljednjih 50 godina.&lt;br /&gt;
Suprotno živinom postupku, cijanidni postupak omogućava izdvajanje zlata gotovo u potpunosti, čak i iz najsiromašnijih stijena.

U cijanidnom postupku ruda/stijena se prvo usitni do finoće mulja, a zatim se zgusne u dekantatorima do sadržaja 50-60% vode i obradi vrlo razblaženom 0,03-0,25%-tnom otopinom kalijeva ili natrijeva cijanida uz snažno miješanje i provjetravanje komprimiranim zrakom, a kisik oksidira zlato koje odlazi u otopinu kao kompleksni cijanid.&lt;br /&gt;
Zlato prelazi u otopinu po reakciji:

4Au + 8NaCN + 2H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; --&gt; 4Na[Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;] + 4NaOH

ili

4Au&lt;sub&gt;(s)&lt;/sub&gt; + 8CN&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + O&lt;sub&gt;2(g)&lt;/sub&gt; &lt;-&gt; 4Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + 4OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;

Iz dobivene lužnate otopine zlato se može izdvojiti dodavanjem cinkovog (ili aluminijevog praha), tj. istaloži se redukcijom pomoću [[cink]]a:

2Na[Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;] + Zn --&gt; Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;[Zn(CN)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;] + 2Au

ili

2Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + Zn&lt;sub&gt;(s)&lt;/sub&gt; + 3OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; &lt;-&gt; 2Au&lt;sub&gt;(s)&lt;/sub&gt; + 4CN&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + Zn(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;

Rafinacija zlata najčešće se vrši vrelom i koncentriranom [[Sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] ili [[Elektroliza|elektrolizom]].

===Elektrolitska rafinacija bakra===

Znatne količine zlata zaostaju u anodnome mulju pri elektrolitskoj rafinaciji bakra i srebra.&lt;br /&gt;
Pri tome se anodni mulj rafinira elektrolitskim postupkom.

'''Elektroliza:'''

Vrlo čisto zlato (99,99% Au) proizvodi se elektrolizom sirovoga zlata.&lt;br /&gt;
Kao elektrolit služi otopina tetrakloroauratne(III) kiseline, za anode se koriste blokovi sirovog zlata, a za katode fini zlatni lim (legura Au - Ag). U tijeku elektrolize na katodi se izlučuje zlato čistoće 99,98 %.

===Recikliranjem otpada===

Velike količine zlata se dobivaju i oporabom (recikliranjem) rabljenoga i otpadnoga zlata; nakit, zubna protetika, pigmenti, elektronski aparati, galvanizacija, itd..

===Ostala dobivanja===

Zlato bi se moglo dobiti i iz morske vode, u kojoj je otopljeno u obliku kloridnoga kompleksnoga spoja, a može se sintetizirati i nuklearnom reakcijom, što bi bilo svojevrsno ispunjenje vjekovnoga sna alkemičara, ali su ti postupci, zbog velikih troškova i maloga iskorištenja, ekonomski potpuno neisplativi.

== Primjena ==
Zlato se obično koristi za izradu luksuznih predmeta - nakita, te je podloga za nacionalne valute.

Upotrebljava se za lemljenje legura i pravljenje i pozlaćivanje nakita, za bojanje stakla ([[Cassiusov zlatni purpur]]) i pripravu porculanskih glazura (zlatno rubinsko staklo), u slikarstvu, kao reflektor topline, u zubarstvu i zubarskoj protetici.

U medicini se koristi za pripravu koloidne otopine zlata.&lt;br /&gt;
Radioaktivni izotop &lt;sup&gt;198&lt;/sup&gt;Au, s vremenom poluraspada 2,67 dana, koristi se u medicinskoj radioterapiji za tretiranje kancerogenih tumora.
Zlato se nalazi u sastavu nekih farmaceutskih spojeva koji se koriste u terapiji artritisa.

Sve više zlata danas troši u elektronici i galvanotehnici kao sastojak industrijskih lemila u elektronskoj industriji za proizvodnju najkvalitetnijih električne vodova i kontakata električnih instrumenata i specijalnih uređaja, najčešće kao nanos na manje plemenitom metalu ili leguri. Također se u velikim količinama koristi i za programe istraživanja svemira.

Tehnička upotreba zlata vrlo je ograničena i ni u kojoj primjeni u tehnici zlato nije nenadoknadivo.&lt;br /&gt;
U većini zemalja zlato služi kako monetarni standard i kao pokriće platne moći. Dvije trećine svjetskih zaliha zlata nalazi se u obliku zlatnoga novca i zlatnih poluga u bankovnim trezorima.&lt;br /&gt;
Procjenjuje se da je do kraja [[1973.]] u svijetu bilo proizvedeno ukupno oko 80 950 tona zlata. Godišnja svjetska proizvodnja zlata iznosi oko 1000 t. Ukupna vrijednost svjetskih zaliha zlata iznosi danas oko 70 milijardi dolara. Dvije trećine od toga iznosa nalazi se u obliku zlatnog novca ili zlatnih poluga u trezorima emisionih banaka (poglavito u SAD).

U prodaju elementarno zlato dolazi najčešće u obliku folije, praha, štapova i žice.

==Legure zlata==

Za upotrebu čisto zlato je premekano, pa se za praktičnu upotrebu (npr. primjene zlata u luksuznim predmetima) se legira s drugim metalima (najčešće srebrom, bakrom) ili s nekim iz grupe platinskih metala, pa se gotovo isključivo rabi u obliku slitina/legura.

Za razliku od čistoga zlata, njegove slitine s drugim metalima su općenito tvrđe i otpornije na habanje, pa se upotrebljavaju se za izradu ukrasa, novca (tzv.“zlatnici“), u elektronskoj industriji (za kontakte), te u optici (zbog dobre refleksije infracrvenoga zračenja).

Zlato od kojega se kuju zlatnici može imati 1 do 10% bakra.

Zlato za nakit slitina je zlata sa srebrom i bakrom.

Tzv.“tvrdo zlato“ je slitina sa samo 1% titanija koja se ističe tvrdoćom, uz boju „žutoga zlata“.

Talište slitine s bakrom ili niklom te s 30% srebra ili paladija bitno je niže od tališta ostalih slitina i rabi se kao vezivno sredstvo za lemljenje (tzv.“zlatni lem“).

Zlato se vrlo lako legira sa živom u zlatni amalgam.

===&quot;Boje zlata&quot;===

Osim na tvrdoću i otpornost na habanje, vrsta i udjel legirajućega metala utječu i na boju slitine:

* [[Crveno zlato]] sadrži 25% bakra.
* [[Zeleno zlato]] nastaje dodatkom kroma.
* [[Plavo zlato]] ima aluminija ili željeza.
* [[Žuto zlato]] je slitina s 25% srebra, poznata zbog izrazite žute boje.
* [[Bijelo zlato]] je najpoznatija slitina zlata, poslije žutoga zlata.

==Označavanje zlata – prije i sad==

Karati su se prije izražavali prema 24-stupanjskoj skali, što bi značilo da 14-karatno zlato sadrži 14 dijelova zlata na ukupna 24 dijela slitine.

Danas se u većini zemalja maseni udjel/sadržaj zlata u predmetima, nakitima, slitinama i dr. se navodi/izražava kao čistoća („finoća“) u tisućinkama (promilima - ‰), a prije se je iskazivalo u karatima, koji predstavlja maseni udio zlata u leguri, pa je npr. 18-karatno zlato slitina koja npr. sadrži 75% zlata i ima finoću 750 (750/1000‰).

Po današnjem označavanju čisto zlato ima oznaku 1000 (npr. zlatne poluge), a najčešće su slitine zlata finoće 585 (identično 14 karata), 750 (identično 18 karata) i 986 /dok se u Indiji koristi i zlato finoće 913/ (identično 22 karata).&lt;br /&gt;
Oznake zlata koje su danas najčešće u upotrebi su u pravilu izvedenice čistoće zlata, tako na primjer zlato 585 predstavlja zlato čistoće 58,5%.

Oznake čistoće zlata u karatima idu do 24 karata (999/1000; tj. 99,9%) pri čemu se takvo zlato smatra investicijskim i lijeva se u prigodne poluge i kovanice.

== Jedinjenja ==
Oksidacijski broj zlata u spojevima je većinom jednovalentno (I) i trovalentno (III). Termički su relativno nestabilni i zagrijavanjem se lako raspadaju pri čemu zaostaje čisto zlato.&lt;br /&gt;
Zlato pravi spojeve i u kojima ima oksidacijski broj +2 (nalazi se samo u kompleksima sa S-ligandima) i +5 (postoji samo u spoju s fluorom (AuFs)).
Spojevi u kojima je zlato jednovalentno (Au+) mogu postojati u vodenim otopinama samo ako su netopljivi ili se nalaze vezani u kompleksnim ionima, kao što su: zlatovi(I) halogenidi (AuBr, AuI i AuCl), zlatov(I) hidroksid (AuOH), zlatov(I) oksid (Au&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), halogeno-kompleksi (AuX&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;), cijano-kompleksi (KAu(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i drugi.

Halogenidi zlata postoje kao (III) halogenidi (AuX&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, gdje je X = Cl, Br ili I) koji su kemijski vrlo slični (jedino fluorid može postojati kao pentafluorid) ili kao (I) halogenidi (AuX). (III) halogenidi imaju plošnu dimeričku strukturu, a (I) halogenidi obično dolaze kao linearni kompleksi s fosfinima i CO.

Važni su i spojevi zlata s alkalijskim cijanidima. To su bezbojni, vrlo postojani natrijev cijanoaurat, koji sadrže anion [Au(CN)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; i nastaju pri dobivanju zlata cijanizacijom.

* [[Zlato(III) oksid]] (Au&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) jedini je oksid zlata. Nije termički stabilan i već pri 200&amp;nbsp;°C se raspada.
* [[Zlato(III) hlorid]] (AuCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) je najvažniji spoj zlata. Kristalizira u crvenim iglicama kada klor pri 200&amp;nbsp;°C djeluje na zlato u finom razdjeljenju (listićima). Otapa se u vodi dajući smeđecrvenu otopinu koja sadržava kompleksnu trikloroksozlatnu kiselinu H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;[AuCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O].
:S klorovodikom daje tetraklorzlatnu(III) kiselinu, tj. ako se toj otopini doda klorovodična kiselina, nastaje u otopini tetrahlor zlatna(III) kiselina.

[[Zlato(III) hlorid]] (AuCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) i [[zlato(III) bromid]] (AuBr&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) otapanjem u vodi hidroliziraju i daju AuCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; i AuBr&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;, dok AuI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; nije topljiv.

* [[Tetrahlorzlatna(III) kiselina]] (H[AuCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;], aurokloridna kiselina, kloroaurična kiselina, zlatnoklorovodična kiselina) se dobiva otapanjem zlata u zlatotopki i uparavanjem otopine sa solnom kiselinom.
:Tvori kristalne igle sastava H[AuCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;] x 4 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (soli aurati), žute boje poput limuna, koje se na vlažnom zraku raskvasuju, u vodi i alkoholu lako otapaju, a na koži izazivaju plikove; upotrebljava se u medicini, fotografiji i u galvanotehnici (za pozlaćivanje).
:Spada u najvažnije spojeve zlata, a koristi se u fotografskoj tehnici za toniranje slika na emulziji sa srebrovog nitrata.
:Natrijeva sol te kiseline dolazi u trgovinu pod imenom „zlatna sol“, a upotrebljava se u medicini, fotografiji i za pozlaćivanje u galvanotehnici.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;&gt;[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 11 (Tr-Ž), str. 743. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN|978-953-6036-41-7}}&lt;/ref&gt;

'''Zlatna so'''

U praksi najčešće upotrebljavano jedinjenje trovalentnog zlata je aurihlorovodonična kiselina, koja se izdvaja u vidu kristala sastava H[AuCl&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;] × 4H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O kada [[rastvor]] zlata u carskoj vodi isparava sa viškom [[hlorovodonik]]a. Od mnogobrojnih [[so]]li ove kiseline, najvažniji je žut hloroaurat natrijuma Na[AuCl] × 2H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (zlatna so).&lt;ref name=&quot;ParkesNeorganskaHemija&quot;&gt;{{ParkesNeorganskaHemija}}&lt;/ref&gt;

==Zanimljivosti==

* Najteža zlatna poluga na Zemlji ima masu od 250&amp;nbsp;kg.
* Grumen čistog samorodnog zlata mase 120&amp;nbsp;kg je pronađen u [[Australija|Australiji]] [[1869.]] godine.
* ''Canadian Gold Maple Leaf bullion coin'' mase 100 kilograma, nominalne vrijednosti od milijun dolara, najčišća je „kovanica“ ikad proizvedena (999,99/1000).
* Cijena zlata ovisna je o standardu države. U usporedbi s Hrvatskom, posljednjih 5 godina najjeftinije je zlato u Turskoj.
* Cijena bijelog zlata se ne razlikuje od cijene „žutog“ zlata. Cijena je ista kao i kod klasičnih oznaka zlata, dakle ovisi isključivo o udjelu čistog zlata u leguri; što veći postotak zlata, to je viša cijena bijelog zlata.

===Zlatna groznica===

Pokazalo se da mnogi ne mogu odoljeti potrazi za zlatom, a otkako su ga, prije nekoliko tisućljeća, počeli vaditi, ta je kovina mijenjala ljudske živote i smijer povijesti. Tijekom 19. stoljeća zlatne su groznice uslijedile nakon pronalaska golema grumenja, kao što je '''&quot;Dobrodošli stranac&quot;''' težak 70,7 kilograma, pronađen u '''Moliagulu''', u [[Australija|Australiji]], 1869. godine. Tisuće je ljudi, napustivši posao i obitelji, otputovalo na zlatna polja u Australiji, [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], [[Kalifornija|Kaliforniji]], Britanskoj Kolumbiji, Yukonu, [[Aljaska|Aljasci]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Samo ih se malen broj uspio obogatiti, kopajući ili ispirući zlato.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Hart, Matthew, [http://books.google.com/books?id=kSI5AAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover ''Gold : the race for the world’s most seductive metal&quot;], New York : Simon &amp; Schuster, 2013. {{ISBN|9781451650020}}
* {{cite book |author = Andrei Wladimirowitsch Anikin | title = Gold | Auflage = 3. neuverfasste und erweiterte | year = 1987 |publisher = Verlag Die Wirtschaft | location = Berlin | isbn = 3-349-00223-4 }}
* {{cite book |title = 5000 Jahre Gold und Keramik aus Afrika | publisher = Heinrich-Barth-Verlag | location = Düsseldorf | year = 1989 | DNB= 211467049 | Kommentar = mit Ill. }}
* {{cite book |author = Harry H. Binder | title = Lexikon der chemischen Elemente – das Periodensystem in Fakten, Zahlen und Daten | year = 1999 | publisher = Hirzel | location = Stuttgart | isbn = 3-7776-0736-3 }}
* {{cite book |author = Eoin H. Macdonald | title = Handbook of gold exploration and evaluation | publisher = Woodhead | location = Cambridge | year = 2007 | isbn = 978-1-84569-175-2 }}
* {{cite book |author = Thorsten Proettel | title = Das Wichtigste über Goldanlagen, Ratgeber Vermögensanlage| publisher = Sparkassen Verlag | location = Stuttgart | year = 2012 }}
*  Schneider, Hans-Jochen (1992) ''Gold in Amerika.'' Die Geowissenschaften; 10, 12; 346-352; {{doi|10.2312/geowissenschaften.1992.10.346}}.
* Брук Лармер, Цена Золота: National Geographic Россия, Февраль 2009, с. 85-105.
* Определение в компонентах водных экосистем золота и других элементов методом нейтронно­активационного анализа // Вода: технология и экология. 2009. № 2. с. 62 – 68.

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gold}}
{{refbegin|2}}
* [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Au/index.html WebElements.com - Zlato]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (takođe korišćeno kao referenca)
* [http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Au.html EnvironmentalChemistry.com - Zlato] (takođe korišćeno kao referenca)
* [http://mineral.galleries.com/minerals/elements/gold/gold.htm Mineralne galerije - prirodno zlato]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.kitco.com Ekonomija i cene zlata]
* [http://www.galmarley.com Činjenice, slike i argumenti za zlatne bube] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051016001534/http://www.galmarley.com/ |date=2005-10-16 }}
* [http://www.bullionvault.com Razmena zlata]
* [http://www.1849.org/ Zlato, pohlepa i genocid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081230215817/http://www.1849.org/ |date=2008-12-30 }}
* [https://web.archive.org/web/20080417110808/http://www.rsc.org/chemistryworld/podcast/element.asp Chemistry in its element podcast] (MP3) from the Royal Society of Chemistry's Chemistry World: [http://www.rsc.org/images/CIIE_Gold_48k_tcm18-118269.mp3 Gold] www.rsc.org
* [http://www.periodicvideos.com/videos/079.htm Gold] at ''The Periodic Table of Videos'' (University of Nottingham)
* [http://www.lateralscience.co.uk/gold/auriferous.html ''Getting Gold'' 1898 book] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160612192416/http://www.lateralscience.co.uk/gold/auriferous.html |date=2016-06-12 }}, www.lateralscience.co.uk
* {{Cite web |title=Technical Document on Extraction and Mining of Gold |url=http://www.epa.gov/epaoswer/other/mining/techdocs/gold.pdf |access-date=2015-04-28 |archivedate=2008-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080307000911/http://www.epa.gov/epaoswer/other/mining/techdocs/gold.pdf |deadurl= }}, www.epa.gov
* [http://www.pniok.de/au.htm Picture in the Element collection from Heinrich Pniok] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029163833/http://www.pniok.de/au.htm |date=2012-10-29 }}, www.pniok.de
* [http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/119785/rec/1 The Art of Precolumbian Gold: The Jan Mitchell Collection], an exhibition catalog from The Metropolitan Museum of Art (fully available online as PDF)
* [http://n-t.ru/ri/ps/pb079.htm Золото в Популярной библиотеке химических элементов] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070512104833/http://n-t.ru/ri/ps/pb079.htm |date=2007-05-12 }}
* [http://www.mining-enc.ru/z/zoloto/ Золото] на сайте «Горной энциклопедии»
* [http://samlib.ru/t/tonina_o_i/fe_zoloto.shtml Статья «Золото» из Финансовой энциклопедии 1927 г.]
* [http://vojnik.org/ussr/docs/2 Из доклада невозвращенца П. Янишевского об операциях Госбанка СССР с золотом (Газета «Возрождение» от 9.01.1933 г.)]
* [http://www.hist.msu.ru/Labs/Ecohist/OB12/sapagovskaya.pdf Экономика золота и золотодобывающая промышленность СССР в материалах аналитики ЦРУ США]
* [http://www.citizensbankdelphos.com/courses/graph.php?metall=1 Динамика цена на золото в рублях за грамм]
{{refend}}

{{Periodni sistem elemenata 2}}
{{Minerali}}

[[Kategorija:Zlato]]
[[Kategorija:Prelazni metali]]
[[Kategorija:Plemeniti metali]]</text>
      <sha1>qbr2cs3sfpiimxrworfar72n0gr8ewa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crna Gora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7656</id>
    <revision>
      <id>42668770</id>
      <parentid>42655050</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:28:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>ispravak</comment>
      <origin>42668770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83158" sha1="pp6keblkc10xlqtsi6p8i7cf00whbm3" xml:space="preserve">{{Koordinate|42_46_N_19_13_E_type:country_region:CG|42° 46' SG Š, 19° 13' IGD}}
{{slično}}
{{Redirect|Montenegro}}
{{Kutijica za države 
|ime države                     = Crna Gora&lt;br /&gt;Црна Гора
|ime genitiv                    = Crne Gore 
|položaj                        = Location Montenegro Europe.png
|zastava                        = Flag of Montenegro.svg 
|grb                            = Coat of arms of Montenegro.svg 
|lokacija                       = Europe-Montenegro.svg
|službeni jezik                 = [[Crnogorski jezik|crnogorski]] 
|u službenoj upotrebi           = [[Srpski jezik|srpski]], [[albanski jezik|albanski]], [[bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni grad                    = [[Podgorica]] &lt;small&gt;''(glavni grad)''&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; [[Cetinje]] &lt;small&gt;''(prijestonica)''&lt;/small&gt;
|latd=42 |latm=47 |latNS=S |longd=19 |longm=28 |longEW=I
|tip vladavine                  = Parlamentarna republika
|  titula vladara1               = [[Predsjednik Crne Gore|Predsjednik]] 
|  titula vladara2              = [[Predsjednik Vlade Crne Gore|Predsjednik Vlade]] 
|  titula vladara3              = [[Predsjednik Skupštine Crne Gore|Predsjednik Skupštine]]
|  ime vladara1                  = [[Jakov Milatović]]    
|  ime vladara2                 = [[Milojko Spajić]]
|  ime vladara3                 = [[Andrija Mandić]]
|nezavisnost tip                = Stvaranje i [[Nezavisnost]]
|pristupnica događaj1           = Osnivanje [[Cetinje|Cetinja]]
|pristupnica datum1             = [[1484]].
|pristupnica događaj2           = Aneksija Crne Gore od strane [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]
|pristupnica datum2             = [[1499]].
|pristupnica događaj3           = priznanje nezavisnosti na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]
|pristupnica datum3             = [[1878]].
|pristupnica događaj4           = ujedinjenje sa Srbijom
|pristupnica datum4             = [[1918]].
|pristupnica događaj5           = nezavisnost od SCG
|pristupnica datum5             = [[2006]].
|površina poredak               = 157 
|površina                       = 13.812
|vode                           = 1.5|
|stanovništvo poredak           = 164 
|stanovništvo                   = 625.266&lt;ref name=&quot;Popis 2011&quot;&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink= |coauthors= |title=Prvi rezultati, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011.|year= 2011 |publisher= Zavod za statistiku Crne Gore |location= |url=http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/knjiga_prvi%20rezultati(1).pdf}}&lt;/ref&gt;
|godina popisa                  = 2011.
|gustina stanovništva           = 45.27 
|nezavisnost                    = Poslije [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referenduma]]&lt;br /&gt; - [[21. maj]] [[2006]] 
|valuta                         = [[Evro]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|stoti deo valute               = [[EUR]]|
|vremenska zona                 = +1, +2 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]], [[Srednjoevropsko letnje vreme|CEST]]) |
|himna                          = Oj, svijetla majska zoro |
|domen                          = [[.me]] |
|pozivni broj                   = 382 &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|
|komentar                       = &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Iako nije članica [[Evrozona|Evrozone]], u Crnoj Gori evro se koristi kao zvanično platno sredstvo. &lt;br /&gt; &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; +382 je ušao u upotrebu [[23. jun]]a [[2007]]. godine, zamijenio je pozivni broj 381 koji pripada Srbiji - nasljednici SCG. |
}}
'''Crna Gora''' je zemlja u [[balkansko poluostrvo|jugoistočnoj Evropi]] koja leži na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Graniči se na istoku s Kosovom, na sjeveroistoku sa [[Srbija|Srbijom]], na zapadu i sjeverozapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i na jugoistoku sa [[Albanija|Albanijom]]. Na jugozapadu je [[Jadransko more]] dijeli od [[Italija|Italije]]. Glavni, a ujedno i najveći grad je [[Podgorica]], dok [[Cetinje]] ima status ''prijestonice''.

Crna Gora je članica [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]], [[Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju|Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju]], [[Savet Evrope|Savjeta Evrope]] i [[Unija za Mediteran|Unije za Mediteran]]. Takođe je članica [[NATO]]-a. Kandidat je za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].

Preteče današnje Crne Gore su srednjevjekovne kneževine [[Duklja]] i [[Zeta (država)|Zeta]]. Crna Gora je tokom [[Osmansko carstvo|osmanske vlasti]] razvila djelimičnu autonomiju, a nezavisnost od Turske joj je potvrđena na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878]]. Od 1918. bila je dio sve tri [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referendumu]] održanom [[21. maj]]a [[2006]]. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost u odnosu na državnu zajednicu [[Srbija i Crna Gora|Srbiju i Crnu Goru]] sa ukupno 55,54 % glasova. Nezavisnost je proglašena [[3. jun]]a [[2006]]. godine. Dana 28. juna 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih nacija, a 11. maja 2007, 47. članica Savjeta Evrope.

== Ime ==

Ime '''Crna Gora''' se na crnogorskim prostorima prvi put javlja [[1296]]. godine u povelji [[spisak srpskih vladara|srpskog kralja]] [[Stefan Uroš II Milutin|Stefana Uroša II Milutina]] iz dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]]. Javlja se u obliku ''otь Črne Gore'', u kontekstu oblasti oko [[Crmnica (oblast)|Crmnice]] i [[Manastir Vranjina|vranjinskoga manastira]] [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]].&lt;ref&gt;Stara Crna Gora, Jovan Erdeljanović, 34. str.&lt;/ref&gt; Ta Crna Gora je jedna od brojnih oblasti u [[Istorija Srbije u srednjem veku|srednjovjekovnoj srpskoj monarhiji]] koja nosi identično ime. Ime Crna Gora je vjerovatno izvedeno prema tome što su u srednjem vijeku [[Lovćen]], njegova predgorja i područja starocrnogorskih planina bili pokriveni gustim šumama. Značenje imena leži u [[sloveni|slovenskom]] toponimu za velike i guste gore ili mrke šumovite predjele.&lt;ref name=&quot;EJ&quot;&gt;{{cite book |last=Pavičević |first=Branko |authorlink= |coauthors= |title=Enciklopedije Jugoslavije |year= 1982 |publisher=JLZ Zagreb |location= |id= }}&lt;/ref&gt;

U [[italija]]nskim izvorima Crna Gora se prvi put pominje u izvornom obliku [[1348]]. kao ''Cerna Gora'', a u [[Dubrovačka republika|dubrovačkim]] izvorima [[1379]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Ćorović |first=Vladimir |authorlink= |coauthors= |title=Istorija srpskog naroda |year= |url=http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/4_5_l.html |publisher= |location= |id= |access-date=2009-04-21 |archivedate=2009-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090212220621/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/4_5_l.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; kao ''Cernagora.'' Italijanski izvori je takođe bilježe kao ''Montagna Negra'', ''Montenegro'' ili ''Monte Negro'' i otuda je ime Montenegro ušlo u neslovenske jezike. Kao Montenegro spominje se i u [[Latinski jezik|latinskim]] [[kotor]]skim spomenicima [[1397]], a kao Monte Negro [[1443]]. i Crnagora [[1458]]. Godine [[1435]]. u ugovorima između [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] i [[Mletačka republika|Mlečana]] pominju se ''catuni Cerna Gora'' ili ''catunos Cernagora.''&lt;ref name=&quot;EJ&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{en}}[http://www.montenegro.yu/english/podaci/geography.htm Montenegro.yu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316045211/http://www.montenegro.yu/english/podaci/geography.htm |date=2009-03-16 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{en}}[http://www.access-montenegro.org/eng/history.htm Access Montenegro]&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{Poseban članak|Geografija Crne Gore}}
[[Datoteka:Relief Map of Montenegro.svg|200px|mini|Fizička mapa Crne Gore]]
[[Datoteka:Bocche di Cattaro evening.jpg|200px|[[Boka kotorska]]|mini]]
Crna Gora se nalazi u jugoistočnoj Evropi na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]]. Teritorija Crne Gore zauzima približno 13.812&amp;nbsp;km². Graniči se sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] (14&amp;nbsp;km) na zapadu, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na sjeveru (225&amp;nbsp;km), [[Srbija|Srbijom]] na istoku (203&amp;nbsp;km), [[Albanija|Albanijom]] na jugu (172&amp;nbsp;km), a od [[Italija|Italije]] je radvojena [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Dužina obale je 293,5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;CG u brojkama&quot;&gt;{{cite book |last= |first= |authorlink= |coauthors= |title=Crna Gora u brojkama |year= 2008 |publisher= Zavod za statistiku Crne Gore |location= |url=http://www.monstat.org/userfiles/file/publikacije/CrnaGora%20u%20brojkama-2009-201010%281%29.pdf }}&lt;/ref&gt;

Krajnje tačke Crne Gore su:
* sjever: 43° 32' SGŠ, 18° 58' IGD — obronci planine [[Kovač (planina)|Kovač]] kod mesta [[Moćevići (Pljevlja)|Moćevići]]
* jug: 41° 52' SGŠ, 19° 22' IGD — kod [[ada Bojana|ade Bojane]], na ušću rijeke [[Bojana (reka)|Bojane]]
* istok: 42° 53' SGŠ, 20° 21' IGD — kod sela [[Jablanica (Rožaje)|Jablanica]] istočno od [[Rožaje|Rožaja]]
* zapad: 42° 29' SGŠ, 18° 26' IGD — kod sela [[Sutorina]] u blizini [[Herceg Novi|Herceg Novog]]&lt;ref name=&quot;CG u brojkama&quot; /&gt;

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko [[kilometar]]a. Ravnica grubo nestaje na sjeveru, gdje se [[Lovćen]] i [[Orjen]] naglo spuštaju u [[Boka kotorska|Boku kotorsku]].

Veliki [[kraški reljef|kraški]] predio u Crnoj Gori uglavnom leži na visinama od 1000 m iznad nivoa mora, a neki dijelovi idu skoro do 1.900 m, kao na primjer planina [[Orjen]], najviši masiv među priobalnim krečnjačkim vijencima.

[[Datoteka:Crno lake.jpg|200px|levo|[[Crno jezero]] na Durmitoru je nastalo ledničkom erozijom|mini]]
Planine Crne Gore spadaju u jedne od najnegostoljubivijih terena u Evropi. Njihova prosječna nadmorska visina je više od 2.000 m. Najviši vrh Crne Gore je [[Zla Kolata]] na [[Prokletije|Prokletijama]] sa nadmorskom visinom od 2534 m. Jedan od najpoznatijih vrhova Crne Gore je [[Bobotov kuk]] na planini [[Durmitor]], koji se nalazi na visini od 2523 m.{{efn|Donedavno se smatralo da je Bobotov kuk bio najviši vrh Crne Gore.}} Planine Crne Gore spadaju u terene Balkanskog poluostrva najviše izmijenjene [[erozija|erozijom]] tokom poslednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]].

Jadranska oblast zahvata relativno uzani pojas [[Crnogorsko primorje|Crnogorskog primorja]] od rta [[Oštro]] do ušća rijeke [[Bojana|Bojane]], a prema unutrašnjosti Jadranska oblast se širi ka dolini Bojane i Skadarskoj kotlini, i ka dolinama [[Morača|Morače]] i [[Zeta (reka)|Zete]]. Na krečnjačkoj podlozi razvila se posebna vrsta tla-[[crvenica]], pogodna za uzgoj [[duvan]]a, [[vinova loza|vinove loze]], voća, [[maslina]] i druguh kultura. Pored crvenice javlja se i [[flišno zemljište]]. Jadranska oblast se dijeli na: Bokokotorski zaliv, Crnogorsko ili Paštrovićko primorje, Barsko polje, Skadarski basen i Zetsko-Bjelopavlićku ravnicu.

[[Datoteka:Tara River Canyon.jpg|Kanjon rijeke Tare|mini|200px]]

* Bokokotorski zaliv sastoji se od četiri manja zaliva: Toplanskog, Tivatskog, Risanskog i Kotorskog. Toplanski i Tivatski zaliv spaja tjesnac [[Kumbor]], a Tivatski i Risanski tjesnac [[Prolaz Verige|Verige]].
* Paštrovićko primorje proteže se od Boke do Ulcinja. Iznad njega se izdižu planine [[Rumija]] i [[Sutorman]]. Nekadašnje ostrvo Sveti Stefan pješčanom prevlakom spojeno je sa obalom i pretvoreno u poluostrvo i turistički grad-hotel. Ovaj dio Jadranske oblasti raspolaže pjeskovitim plažama Petrovac, [[Miločer]], Sveti Stefan, Ulcinj itd. Velika Plaža kod [[Ulcinj]]a je najduža od plaža u Crnoj Gori, duga oko 13&amp;nbsp;km.
* Barsko polje je najznačajniji željeznički, lučki i industrijski centar.
* [[Skadarsko jezero|Skadarski basen]] predstavlja najveću [[kriptodepresija|kriptodepresiju]] na Balkanskom poluostrvu. Njegova najveća dubina leži 38 m ispod nivoa mora, a površina vode jezera je 6 m iznad nivoa mora. Ono je ujedno i najveće jezero Crne Gore.
* [[Zetska ravnica|Zetsko]]-[[Bjelopavlićka ravnica]] se proteže oko rijeka Morače i Zete sve do nedaleko od Nikšićkog polja. Plodno tlo, obilje vode, mediteranska klima učinili su da je ovo najplodniji dio Crne Gore i njena žitnica.

=== Klima ===

Na klimu Crne Gore utiču velike vodene površine Jadranskog mora i Skadarskog jezera, dubok ulazak Boke kotorske u kopno, planinsko zaleđe u blizini obale (Orjen, Lovćen i Rumija) i planinama Durmitor, Bjelasica i Prokletije.

U Primorju i Zetsko-Bjelopavlićkoj ravnici vlada [[sredozemna klima]], sa toplim i suvim ljetima i blagim i kišovitim zimama. Tokom zime sa kopna mora duva suva i hladna [[bura]], dok u jesen sa mora duva [[jugo (vetar)|jugo]] donoseći topao vazduh iz sjeverne Afrike i velike količine padavina. Planina Orjen spada u najkišovitija mjesta u Evropi. U toj oblasti padne godišnje 4600&amp;nbsp;mm padavina, na strmim padinama Orjena u mjestu Crkvice godišnje prosečno padne oko 5000&amp;nbsp;mm, što predstavlja evropski maksimum padavina, a u rekordnim godinama blizu 7000&amp;nbsp;mm/m².&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://195.66.163.23/misc.php?text=27&amp;sektor=1 |title=Hidrometeorološki zavod Crne Gore |publisher=195.66.163.23 |date= |accessdate=8. 1. 2012. |archivedate=2012-11-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121103024830/http://195.66.163.23/misc.php?text=27&amp;sektor=1 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Znatno oštriju klimu imaju kraška polja ispod okolnih planinskih vrhova udaljena 20–80&amp;nbsp;km od mora. U centralnom i sjevernom delu Crne Gore vlada planinska klima, a na krajnjem sjeveru Crne Gore kontinentalna klima, koji osim velikih dnevnih i godišnjih amplituda temperature karakteriše mala godišnja količina padavina uz prilično ravnomjernu raspodjelu po mjesecima. U planinskim oblastima na sjeveru ljeta su relativno hladna i vlažna, a zime duge i oštre, sa čestim mrazevima i niskim temperaturama, koje naglo opadaju sa visinom.

=== Hidrografija ===

Rijeke Crne Gore pripadaju Crnomorskom i Jadranskom slivu. Najduža rijeka je [[Tara (reka)|Tara]] (141&amp;nbsp;km), a ostale duže rijeke su [[Piva (reka)|Piva]], [[Ćehotina]], [[Zeta (reka)|Zeta]], [[Morača]] i [[Bojana (reka)|Bojana]]. Rijeka Tara protiče kroz [[Kanjon reke Tare|kanjon]] dubok 1.300 metara. Jedina plovna rijeka je [[Rijeka Crnojevića]].

Najveće jezero Crne Gore je Skadarsko jezero, koje je najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Skadarsko jezero je [[kriptodepresija]]. Jezera u planinskom dijelu Crne Gore su ledničkog porijekla. Najveća i najpoznatija od njih su [[Plavsko jezero|Plavsko]], [[Biogradsko jezero|Biogradsko]], [[Šasko jezero|Šasko]] i [[Crno jezero]].

=== Flora ===
[[Datoteka:Moraca delta.jpg|Ušće Morače u [[Skadarsko jezero]]|mini|200px]]
U Crnoj Gori samoniklo raste 2880 vrsta i podvrsta viših biljaka ([[paprati]] i [[skrivenosemenice|cvjetnice]]), među kojima su 212 endemiti Balkanskog poluostrva, a 22 vrste endemiti Crne Gore.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Republika Crna Gora: Flora i fauna |url=http://www.montenegro.yu/ekologija/flora_fauna/flora_fauna.htm |access-date=2010-07-07 |archivedate=2010-03-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100316200224/http://www.montenegro.yu/ekologija/flora_fauna/flora_fauna.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Teritorija Crne Gore se može podeliti na tri ekoregije: [[ilirske listopadne šume]], [[sredozemna vegetacija|sredozemnu vegetaciju]] na priobalju i dva podtipa [[Širokolisne i mešovite šume umerenih predela|mješovitih šuma]] ([[balkanske mešovite šume|balkanske mješovite šume]] na krajnjem sjeveru i istoku i [[dinarske mešovite šume|dinarske mješovite šume]] u ostatku zemlje.&lt;ref name=&quot;VB&quot;&gt;{{cite book |last=Blečić |first=Vilotije  |authorlink= |coauthors= |title=Enciklopedije Jugoslavije |year= 1982 |publisher=JLZ Zagreb |location= |id= }}&lt;/ref&gt;

=== Fauna ===
Životinjski svet Crne Gore spada u zoogeografsku oblast [[Palearktik]], ali se na njenoj teriroriji ukrštaju faune i nekih drugih oblasti: Mediterana, srednje Evrope i prednje Azije. S druge strane, današnja fauna Crne Gore predstavlja ostatak [[kvartar]]ne faune koja je na ovom području bila neobično bogata. Balkansko poluostrvo je za vreme [[Ledeno doba|ledenog doba]] imalo relatvno blažu klimu i bilo utočište brojnim biljnim i životinjskim rodovima i vrstama. U vrijeme kvartara na ovom području živjele su danas izumrle vrste: [[crveni alpski vuk]] (''Cuon alpinus europaeus''), [[pećinska hijena]] (''Crocuta spelaea''), [[pećinski medvjed]] (''Ursus speleus''), [[leopard]] (''Leopardus pardus''), [[divlji konj]], [[vunasti nosorog]] (''Coelodonta antiquitatis''), [[gigantski jelen]] (''Megaceros giganteus''), [[bizon]] (''Bison priscus''), [[divlje goveče]] (''Bos primigenius'') i dr. Brojne su bile i danas postojeće vrste koje su iz faune Crne Gore nestale uglavnoim u istorijsko vrijeme, kao što su [[ris]] (''Lynx lynx''), [[jelen lopatar]] (''Dama dama''), [[jelen]] (''Cervus elephus''), [[kozorog]] (''Capra ibex'') i dr.&lt;ref name=&quot;OV&quot;&gt;{{cite book |last=Vizi |first=Ondrej  |authorlink= |coauthors= |title=Enciklopedije Jugoslavije |year= 1982 |publisher=JLZ Zagreb |location= |id= }}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
{{glavni|Nacionalni parkovi Crne Gore}}
{{location map start|Montenegro|float=right|width=270}}
{{location map marker|Montenegro|label=[[Durmitor]]|position=left|lat=43.13|long=19.20}}
{{location map marker|Montenegro|label=[[Prokletije]]|position=left|lat=42.54|long=19.81}}
{{location map marker|Montenegro|label=[[Nacionalni park Skadarsko jezero|Skadarsko jezero]]|position=right|lat=42.16|long=19.31}}
{{location map marker|Montenegro|label=[[Nacionalni park Lovćen|Lovćen]]|position=left|lat=42.4|long=18.82}}
{{location map marker|Montenegro|label=[[Nacionalni park Biogradska gora|Biogradska gora]]|position=left|lat=42.89|long=19.60}}
{{location map end|Montenegro|caption=Parkovi u Crnoj Gori}}

U Crnoj Gori postoji pet [[nacionalni park|nacionalnih parkova]]:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! Ime
! Osnovan
! Veličina (ha)
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
|-
| [[Durmitor|Nacionalni park Durmitor]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 1952.
| style=&quot;text-align:right&quot; | 39.000
|  style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;| [[Slika:Durmitor - near Minin bogaz.jpg|100p]]
|-
| [[Nacionalni park Biogradska gora]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 1952.
| style=&quot;text-align:right&quot; | 5.650
|  style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;| [[Slika:Biogradska suma.jpg|100p]]
|-
| [[Nacionalni park Lovćen]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 1952.
| style=&quot;text-align:right&quot; | 5.650
|  style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;| [[Slika:Lovcen.jpg|Lovćen sa Njegoševim mauzolejem|100p]]
|-
| [[Nacionalni park Skadarsko jezero]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 1983.
| style=&quot;text-align:right&quot; | 40.000
|  style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;| [[Slika:Lac de Shkodra.jpg|100p]]
|-
| [[Nacionalni park Prokletije]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 2009.
| style=&quot;text-align:right&quot; | 16.630
|  style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;| [[Slika:Prokletije10.jpg|100p]]
|}

== Historija ==
{{Poseban članak|Istorija Crne Gore}}
=== Praistorija ===
[[Datoteka:Praistorijski_nalazi.JPG|mini|desno|300p|Praistorijski nalazi na tlu Crne Gore:&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;Kameno doba&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bronzano doba&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Prelaz iz bronzanog u gvozdeno doba&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:brown;&quot;&gt;Gvozdeno doba&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Nedatirani nalazi&lt;/span&gt;]]

Najstariji tragovi ljudskih naseobina na tlu današnje Crne Gore datiraju iz srednjeg [[paleolit]]a. U pećini [[Crvena stijena]], blizu granice sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] nad [[Trebišnjica|Trebišnjicom]], pronađena su oruđa za rad, oružja za [[lov]], predmeti vezani za [[sakral]]nu upotrebu i [[nakit]], koji se datiraju u doba od prije šezdeset, odnosno trideset i pet hiljada godina. Nalazi naselja iz kamenog doba su pronađeni kod [[Berane|Berana]] u [[Beran Krš]]u i [[Petnjik]]u, dok iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]] potiču ostaci [[tvrđava|utvrđenja]] u Petrovićima kod Crvene stijene, [[Zavrh (Nikšić)|Zavrh]] kod [[Nikšić]]a i [[Međeđa glava|Međeđoj glavi]] kod [[Podgorica|Podgorice]], zatim naselja iz [[Zoganj]]-Ćereta kod [[Ulcinj]]a i [[Bjedetići|Bjedetića]] na [[Lim (reka)|Limu]], oslikana pećina kod [[Risan|Risna]] i čitav niz usamljenih nalaza. Iz prelaznog perioda bronzanog u [[gvozdeno doba]], pronađeni su mahom pojedinačni nalazi, dok su u gvozdeno doba datirane nekropole u [[Mijela|Mijeloj]] na [[Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]] i [[Budva|Budvi]] sa naseljem iz istog doba, zatim humke u [[Gotovuša (Pljevlja)|Gotovuši]] nad [[Ćehotina|Ćehotinom]], kod Berana i Crvene stijene.

Pored ovih nalaza, treba istaći i ostatke četiri utvrđenja ([[Jazalj]], [[Rogamske strane]], [[Trijebač]] i [[Kabao]]) oko [[ušće|ušća]] [[Zeta (reka)|Zete]] u [[Morača|Moraču]], koja nisu datirana, kao i humke na [[Cijevna|Cijevnoj]] kod Podgorice, [[Grbalj|Grblju]], u [[Njeguši (Cetinje)|Njegušima]], [[Cetinje|Cetinju]] i [[Nikšić]]u, na Savinom laktu i kod Crvene stijene ([[Banjani]] i [[Drpe (Nikšić)|Drpe]]). Nalazi predmeta srodnih [[Starčevačka kultura|Starčevačkoj kulturi]] na cijeloj teritoriji današnje Crne Gore, ukazuje na kontinuitet ljudskih naselja na ovom prostoru.

=== Antika ===

Tokom [[Antika|antičkog]] perioda, na prostoru zapadnog Balkana, živjela su [[spisak ilirskih plemena|ilirska plemena]]. Na prostoru današnje Crne Gore i sjeverne [[Albanija|Albanije]], živjeli su [[Labeati]]. Oni su osnovali grad [[Skodra|Skodru]] (današnji [[Skadar]]), koji je u [[3. vek p. n. e.|3. vijeku p. n. e.]] postao prijestonica prostrane ilirske države, na čijem čelu se našao kralj [[Agron]]. Njihovo [[gusari|gusarenje]] po [[Jadransko more|Jadranu]], dovelo je do [[Ilirski ratovi|dva rata]] sa [[Antički Rim|Rimljanima]] ([[229. p. n. e.|229]]—[[228. p. n. e.]] i [[219. p. n. e.]]) u kojima su Iliri predvođeni kraljicom [[Teuta|Teutom]] suzbijeni, nakon čega se ona povukla u [[Risan]] i prihvatila mir kojim su Rimljanima pripale teritorije [[zapad]]no od [[Boka kotorska|Boke]]. Tokom narednih vijekova, Rimljani su zauzeli cijeli Balkan, a posljednji otpor Ilira slomljen je za vrijeme [[Batonov ustanak|Batonovog rata]] ([[6]]—[[9]]).

[[Datoteka:Risan-Montenegro.RomanMosaics.jpg|levo|mini|230p|Rimski mozaik u Risnu]]
Tokom rimske vladavine, na prostoru današnje Crne Gore, pojavilo se pleme [[Dokleati|Dokleata]], čiji se glavni grad nalazio nedaleko od današnje [[Podgorica|Podgorice]] i zvao [[Doklea]], od čega je u srednjem veku nastao termin ''[[Duklja]]'', za državu nastalu na tom prostoru&lt;ref&gt;[[Konstantin VII Porfirogenit|Konstantin Porfirogenit]], [[De administrando imperio|''„De administrando imperio“'' („O upravljanju Carstvom“)]]'' ([[:s:35. O Dukljanima i zemlji u kojoj sada stanuju|glava 35]])&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Vizantološki institut SANU]] ([[Božidar Ferjančić]]), ''„Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije (II tom)“'' (fototipsko izdanje originala iz [[1957]]), Beograd [[2007]] {{ISBN|978-86-83883-08-0}}&lt;/ref&gt;. Prvobitno je područje današnje Crne Gore ušlo u sastav [[dalmacija (rimska provincija)|provincije Dalmacije]], a kasnije, poslije [[Dioklecijan]]ovih reformi ([[293]]), ulazi u sastav [[prevalis|provincije Prevalitane]]. Na njenom prostoru se, uz već pomenutu Dokleu, javljaju gradovi [[Risan|Rhisinium]], [[Budva|Butua]] i [[Ulcinj|Olcinium]] na obalama Jadranskog mora i [[Andabra]] u unutrašnjosti. [[Podela Rimskog carstva|Podjelom Rimskog carstva]] [[395]]. godine, gotovo cijelo područje današnje Crne Gore ulazi u sastav [[Vizantijsko carstvo|Istočnog rimskog carstva]]. Tokom narednih vijekova, cjelokupno Balkansko poluostrvo biva izloženo [[Varvari|varvarskim]] napadima u kojima su uništene tekovine Rimske države, veliki broj gradova je porušen, uključujući i Dokleu, a lokalno romansko stanovništvo se održalo samo u jakim primorskim gradovima, u kojima su se sklanjali i izbjegli Romani iz unutrašnjosti.

=== Srednji vijek ===
Prve [[Dolazak Slavena na Balkan|slovenske migracije]] na teritoriju današnje Crne Gore su se odvile u [[5. vek|5. vijeku]], a prvi veći talas [[Sloveni|Slovena]] stiže u prvoj polovini [[6. vek|6. vijeka]]. Prema djelu ''[[De administrando imperio]]'', Sloveni koji su došli u Duklju su prethodno putovali sa Bijelim Srbima iz [[Bojka|Bojke]] i stigli u ''[[Servija (grad u Grčkoj)|Serviju]]'' koja se nalazila u [[Vizantijska tema|vizantijskoj temi]] [[Solun]].
[[Slika:Kralj Mihajlo Vojislavich.jpg|mini|Ktitorski portret kralja Mihaila iz crkve sv. Mihaila u [[Ston]]u]]
Na prostoru današnje Crne Gore, razvila se u ranom srednjem vijeku [[duklja|kneževina Duklja]], koja je zajedno sa okolnim srpskim primorskim kneževinama ušla u sastav [[istorija srpskog naroda|prve srpske države]] koju je sredinom [[9. vek|9. vijeka]] osnovao knez [[Vlastimir]]. Nakon njene propasti, poslije smrti [[Časlav Klonimirović|Časlava Klonimirovića]] sredinom [[10. vek|10. vijeka]], Duklja nastavlja svoj samostalni razvoj i u njoj se krajem istog vijeka kao vladar javlja [[Jovan Vladimir]]. Iako se o njegovoj vladavini relativno malo zna, njegov kult u narodu je i danas veliki, o čemu svedoči i iznošenje njegovog krsta na vrh [[Rumija|Rumije]], koje se tradicionalno obavlja svake godine. Izvesno je da je bio oženjen [[Samuilo (car)|Samuilovom]] ćerkom i da je zahvaljujući tom braku sačuvao upravu Dukljom, kao Samuilov [[vazal]]. Početkom [[11. vek|11. vijeka]] je ubijen po nalogu Samuilovog bratanca [[Jovan Vladislav|Jovana Vladislava]] tokom unutrašnjih borbi za vlast u [[Samuilovo carstvo|Samuilovom carstvu]], koje ubrzo nakon toga propada, a teritorija Duklje ulazi u sastav [[Vizantijsko carstvo|Vizantije]].

Knez Duklje i osnivač dinastije [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]] [[Stefan Vojislav]] uspio je [[1036]]. godine da nakratko zbaci vizantijsku vlast, ali je uhvaćen i odveden u [[Istanbul|Carigrad]]. Svega nekoliko godina kasnije, Vojislav je pobjegao iz zarobljeništva i ponovo zbacio vizantijsku vlast u Duklji, koristeći se [[Građanski ratovi u Vizantiji tokom XI veka|unutrašnjim sukobima u samoj Vizantiji]], ali i [[Slovenski ustanak u Pomoravlju (1040—1041)|slovenskim ustankom]] [[Petar Deljan|Petra Deljana]] koji je buknuo [[1041]]. godine. Tokom jeseni [[1042]]. godine [[drač]]ki [[Vizantijski strateg|strateg]] je napao Duklju. Koristeći se ratnim lukavstvom, Vojislav ga je navukao u uske klance nedaleko od [[Bar (Crna Gora)|Bara]] i u iznenadnom noćnom napadu [[7. oktobar]] (danas se ovaj datum uzima kao dan [[Vojska Crne Gore|vojske Crne Gore]]) razbio [[Vizantijska vojska|vizantijsku vojsku]] u [[Bitka kod Bara|bici kod Bara]].

[[Datoteka:Budva, kula.jpg|mini|Bedemi Starog grada u Budvi|levo|200px]]
Vojislava sredinom vijeka nasljeđuje njegov sin [[Mihailo Vojislavljević|Mihajlo]] koji vođenjem uspješne politike uspijeva da očuva samostalnost ''Duklje'' odnosno ''Zete'' i da je oko [[1077]]. godine uzdigne na rang kraljevine&lt;ref&gt;U pismu upućenom Mihajlu [[8. januar|08.01.]][[1078]]. godine, papa [[Papa Grgur VII|Grgur VII]] mu se obraća kao ''slovenskom kralju'' (''Sclavorum regi''), zbog čega se danas smatra da se on tokom [[1077]]. godine proglasio kraljem, a da je kasnije od [[Papa|Pape]] dobio potvrdu te titule.&lt;/ref&gt;, čime Zeta postaje prva srpska kraljevina.&lt;ref&gt;Savremenici ne pominju uz samog Mihajla etničke odrednice, kao uz [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2&amp;direction=next&amp;oldid=2079581#.D0.A0.D0.B5.D1.84.D0.B5.D1.80.D0.B5.D0.BD.D1.86.D0.B5 njegovog oca]. Sa druge strane, njegove podanike, osim opštom odrednicom ''Sloveni'' (papa [[Papa Grgur VII|Grgur VII]]), nazivaju ''Srbima'' ([[Jovan Skilica|Skilica]] i [[Skiličin nastavljač]], koji ih naziva i ''Hrvatima'' uz opasku:''„... narod Srba, koji i Hrvatima nazivaju“''), kao i, za to doba karakterističnim, [[Arhaizam|arhaizmima]] (Skilica ''[[Tribali]]'', [[Ana Komnina|Ana Komnin]] ''[[Dalmati]]''), a posredno ''Hrvatima i Dukljanima'' (smatra se da se [[Nićifor Vrijenije|Vrijenijev]] komentar o Hrvatima i Dukljanima koji zlostavljaju Ilirik odnosi na Mihajlov rat sa Vizantijom ([[1072]]—[[1075]]), kao i da pisac pod tim terminom zapravo podrazumijeva Srbe ([[Vizantološki institut SANU]], ''„Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije (III tom)“'' (fototipsko izdanje originala iz [[1966]]), Beograd [[2007]] {{ISBN|978-86-83883-09-7}})).&lt;br /&gt;Sa druge strane u modernoj istoriografiji postoji spor oko etničke pripadnosti stanovnika ''Duklje/Zete''. U djelu crnogorske i djelu [[Hrvati|hrvatske]] istoriografije ''Duklja/Zeta'' se smatra zasebnim etničkim i geopolitičkim entitetom, dok u [[Srbi|srpskoj]] istoriografiji dominiraju shvatanja po kojima je ''Duklja/Zeta'' dio srpskog etničkog korpusa.&lt;/ref&gt; Njegov sin [[Konstantin Bodin|Bodin]] proširuje državu pripajanjem [[Raška|Raške]], [[Bosna|Bosne]] i [[Zahumlje|Zahumlja]], a krajem vijeka u svojoj prijestonici [[Skadar|Skadru]] ugošćuje [[krstaški ratovi|krstaše]] [[Prvi krstaški rat|I krstaškog pohoda]] predvođene [[Rejmond Tuluski|Rejmondom Tuluskim]]. Nakon njegove smrti, oko [[1101]]. godine, Zetu počinju da potresaju unutrašnje razmirice među Vojislavljevićima, što dovodi do njenog slabljenja i gubitka kraljevske krune. Završni čin vladavine dinastije Vojislavljevića se odigrava tokom 80-tih godina [[12. vek|12. vijeka]], kada ih raški [[veliki župan]] [[Stefan Nemanja]] potiskuje kao vizantijske vazale iz Zete i oko [[1186]]. godine cjelokupnu Zetu pripaja svojoj državi i daje je na upravu svom najstarijem sinu [[Vukan Nemanjić|Vukanu]].

Nakon Nemanjinog povlačenja [[1196]]. i predaje vlasti srednjem sinu [[Stefan Prvovenčani|Stefanu]], Vukan počinje da vodi aktivnu politiku sa ciljem preuzimanja vlasti u Raškoj, što mu na kratko i uspijeva početkom [[13. vek|13. vijeka]], ali po cijenu stupanja u vazalne odnose sa [[kraljevina Ugarska (1000—1918)|kraljevinom Ugarskom]] čiji vladari od tada u svojoj tituli nose i titulu ''kralj Srbije''. Bez obzira na to, on je vratio Zeti kraljevsku titulu, tako da su i on, kao i njegov sin i naslednik [[Đorđe Nemanjić|Đorđe]] upravljali njome sa titulom kralja, do početka 40-tih godina [[13. vek|13. vijeka]]. Međutim, tokom vladavine [[Stefan Uroš I|Uroša I]], ukida se nasledno upravljanje Zetom i drugim oblastima kraljevine Srbije, a upravu nad oblastima je dodjeljivao sam kralj. Tokom ovog perioda, na prostoru Crne Gore podižu se značajni manastiri: [[Crkva svetog apostola Petra u Bijelom Polju|Sveti Petar]] u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] (u kome je pisano [[Miroslavljevo jevanđelje]]), [[Manastir Đurđevi stupovi (Crna Gora)|Đurđevi Stupovi]] u [[Berane|Beranama]], [[Manastir Morača|Morača]] i drugi, a u pisanim izvorima se prvi put javlja njeno današnje ime ''Crna Gora''.

Poslije Dragutinovog zbacivanja Uroša [[1276]]. godine, Zetom upravlja njegova majka i Uroševa supruga [[Jelena Anžujska|Jelena]] do svoje smrti [[1314]]. godine. Za vladavine kralja [[Stefan Uroš II Milutin|Milutina]] ona predstavlja posjed koji je dodeljivan na upravu prestolonasledniku ''mladom kralju'', ali i baza nezadovoljne vlastele, tj. oslonac za buduće pobune sinova prestolonaslednika protiv svojih očeva na vlasti. Milutinov sin [[Stefan Uroš III Dečanski|Stefan]] je [[1314]]. godine podigao neuspješnu pobunu protiv oca u Zeti, a četvrt vijeka kasnije ([[1331]]), njegov sin [[Stefan Dušan|Dušan]] iz Zete podiže pobunu u kojoj zbacuje oca i preuzima vlast. Tokom njegove vladavine, srpska država se udvostručuje i biva uzdignuta na rang carevine, a uprava nad Zetom biva dodeljena porodici [[Balšići|Balšića]].

[[Datoteka:Oktoih01.jpg|mini|desno|140p|Naslovna stranica Oktoiha - prvoglasnika]]
Nakon Dušanove smrti i početka raspada [[Srpsko carstvo|Srpskog carstva]], Balšići počinju da vode samostalnu politiku u odnosu na njegovog nasljednika cara [[Stefan Uroš V|Uroša]]. Oni su se srodničkim vezama povezali sa [[Mrnjavčevići]]ma i [[Lazarevići|Hrebeljanovićima]], da bi sa početkom [[Osmansko osvajanje Balkanskog poluostrva|Osmanske najezde]] pokušali da se suprotstave osvajačima, kako oružjem, tako i ustupanjem primorskih gradova [[Mletačka republika|Mlečanima]] ([[Skadar]], [[Drivast]] i drugi) [[1396]]. godine. Posljednji Balšić, [[Balša III Balšić|Balša III]] je vodio dugotrajne neuspješne ratove sa Mletačkom republikom da bi povratio primorske gradove ([[Prvi skadarski rat|Prvi]] i [[Drugi skadarski rat]]). Pred svoju smrt svoje posjede predaje svom ujaku [[despot]]u [[Stefan Lazarević|Stefanu Lazareviću]] koji nastavlja borbe sa Mlečanima oko zetskog primorja. Njegov nasljednik [[Đurađ Branković|Đurađ]] nastavlja sa pokušajima da diplomatskim putem sklopi mir sa Mlečanima, ali sa [[Prvi pad Despotovine|prvim padom despotovine]] [[1439]]. godine svi njegovi pokušaji padaju u vodu, a Mlečani do [[1443]]. godine ovladavaju Donjom Zetom i cijelim primorjem.

Krajem [[14. vek|14. vijeka]], kao protivnici Balšića u Zeti, javljaju se [[Dinastija Crnojevića|Crnojevići]]. Sa širenjem mletačkih posjeda sredinom [[15. vek|XV vijeka]] i nadiranjem [[Osmanlije|Osmanlija]], njihov predstavnik [[Stefan Crnojević|Stefan]] postaje [[1451]]. godine mletački vazal i od njihove strane biva priznat za ''gospodara Zete''. Njegov sin [[Ivan Crnojević|Ivan]] pokušao je da očuva vlast između Mlečana i Osmanlija, ali su [[1479]]. godine cjelokupnu njegovu državu osvojile Osmanlije, a on je sa porodicom pobegao u Mletačku republiku. Nakon smrti [[sultan]]a [[Mehmed II Osvajač|Mehmeda II]], on se vratio u Crnu Goru i uspio da obnovi svoju vlast u njoj. Tokom njegove vladavine prestonica Crne Gore prenijeta je iz [[Žabljak Crnojevića|Žabljaka]] na [[Cetinje]], na kome je on osnovao [[Cetinjski manastir|veliki manastir]]. Za vladavine njegovih sinova ([[Đurađ Crnojević|Đurđa]] i [[Stefanica Crnojević|Stefana]]), Crna Gora će [[1499]]. godine i definitivno pasti u otomanske ruke. Značaj porodice Crnojevića i njihove vladavine, leži i u činjenici da su oni na Cetinju, u sklopu manastira, osnovali [[Štamparija Crnojevića|prvu ćiriličnu štampariju]] (Đurađ je [[1492]]. godine kupio u [[Venecija|Veneciji]] štamparsku presu) na ovim prostorima, koja je [[4. januar]]a [[1494]]. godine odštampala svoju prvu knjigu „Oktoih“ (prva slovenska ćirilična štamparija je otpočela sa radom 1491. u Krakovu).

=== Osmanska vlast ===
Osmanlije su pripojili Crnu Goru [[Skadar]]skom sandžaku. Crna Gora je kratko vrijeme postojala kao poseban sandžak od 1514. do 1528. i ponovo neko vrijeme između 1597. i 1614.

U 16. vijeku Crna Gora je dobila specijalnu i jedinstvenu autonomiju u okviru [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]: lokalna plemena su bila oslobođena mnogih obaveza zbog takve autonomije. I pored svega toga, crnogorska plemena pružala su otpor osmanskoj vlasti i u 17. vijeku su podigli brojne bune. Crna Gora je postala [[teokratija|teokratska]] država na čijem su čelu bile vladike [[Mitropolija crnogorsko-primorska|Crnogorske mitropolije]], a koja je svoj procvat doživjela za vrijeme vladika iz redova porodice Petrović-Njegoš. [[Mletačka republika]] je uvela zvanje ''[[guvernadur]]a'' koji se je u njeno ime miješao u crnogorsku politiku.

[[Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|[[Petar II Petrović Njegoš]]|mini]]
Plemenska razjedinjenost je bila najveća smetnja razvijanju centralne vlasti u Crnoj Gori. [[Šćepan Mali]], koji se predstavljao kao zbačeni ruski car [[Petar III Fjodorovič|Petar III]], je za kratko razdvojio svjetovnu od crkvene vlasti, djelimično suzbio plemensku neslogu i učvrstio centralnu vlast. Vladika [[Petar I Petrović Njegoš]] je [[kletva]]ma bezuspješno pokušavao da izmiri crnogorska plemena. Za vrijeme njegove vladavine, Crnogorci su 1796. porazili skadarskog pašu [[Mahmud-paša Bušatlija|Mahmud-pašu Bušatliju]] na [[Bitka kod Martinića (1796)|Martinićima]] i [[bitka na Krusima|Krusima]]. Nakon pada Mletačke republike pod vlast [[Napoleon I Bonaparta|Napoleonove]] Francuske, vladika Petar I je uspio da od Francuza preotme Boku kotorsku, ali je ona [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] dodijeljena [[Habzburška monarhija|Austriji]]. Takođe je pokušao da ujedini Crnu Goru sa [[Prvi srpski ustanak|ustaničkom Srbijom]], ali do toga nije došlo. Ipak, za vrijeme njegove vladavine Crnoj Gori su pripojena [[Sedmoro brda|Brda]].

Njegov nasljednik vladika [[Petar II Petrović Njegoš]] je dalje radio na ojačavanju centralne vlasti i ukinuo je 1832. zvanje guvernadura pošto je Austrija, koja je naslijedila Mletačku republiku, počela da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore. Vladika Petar II nije imao uspjeha u spoljnoj politici. Hercegovački paša [[Ali-paša Rizvanbegović]] je porazio Crnogorce na Grahovu 1836. Crnogorci su se osvetili pobjedom u bici na Mljetičku 1840, ali su i dalje morali da plaćaju harač Turcima. Petar II je morao Austriji da preda manastire Maine i Stanjeviće, a skadarski paša je 1843. preoteo ostrva Vranjinu i Lesendru.

Crna Gora se iz teokratske države transformisala u svetovnu za vrijeme vladavine [[Danilo Petrović|Danila Petrovića]] koji je 1852. proglašen za kneza. Knez Danilo se odmah na početku svoje svetovne vlasti suočio sa mogućnošću okupacije Crne Gore od strane turske vojske pod zapovedništvom [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]]. Austrija i Rusija diplomatskim pritiskom spriječile su osmansku okupaciju. Pošto su Crnogorci pružali pomoć hercegovačkim ustanicima, Porta je ponovo naredila bosanskom veziru da napadne Crnu Goru, ali su Turci poraženi u bici na Grahovcu 1858. Poslije ove bitke je izvršeno proširenje i razgraničenje Crne Gore sa Turskom, ali je Crna Gora i dalje ostala međunarodno nepriznata država. Knez Danilo je donošenjem ''[[Zakonik knjaza Danila|Danilovog zakonika]]'' ojačao svoju vlast. Ubijen je u Kotoru 1860., a naslijedio ga je sinovac [[Nikola I Petrović]].

=== Nezavisnost Crne Gore ===
[[Datoteka:Montenegro1913.png|thumb|250px|Kraljevina Crna Gora 1913.]]
[[Datoteka:Montenegro territory expanded (1830-1944).png|mini|250p|Teritorijalna proširenja Crne Gore od 19. vijeka do kraja Drugog svjetskog rata]]
Kako je Crna Gora i dalje pružala pomoć hercegovačkim ustanicima, Porta je 1862. ponovo poslala Omer-pašu Latasa da pokori Crnu Goru. Crnu Goru od kapitulacije je ponovo spasila diplomatska akcija Rusije. Knez Nikola I je više uspjeha imao u [[crnogorsko-turski rat (1876—1878)|ratu]] 1876-1878. nakon novog [[nevesinjska puška|ustanka u Hercegovini]]. Za razliku od Srbije, Crna Gora je imala više uspjeha i odnijela pobjede na [[bitka kod Vučjeg dola|Vučjem dolu]] i [[bitka na Fundini|Fundini]]. [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] teritorija Crne Gore je udvostručena i priznata joj je nezavisnost.

Poslije rata uslijedila je modernizacija države, što je kulmirialo donošenjem prvog ustava 1905., kojim je Crna Gora definisana kao ustavna monarhija, ali je praktično svu vlast zadržao knez Nikola. Ovaj period je obeležio sukob imeđu kraljevih protivnika okupljenih u [[Narodna stranka (Crna Gora)|Klub Narodne stranke]] koji su se borili za ograničavanje kraljeve vlasti i bezuslovnu uniju sa Srbijom i manjinskih kraljevih pristalica okupljenih u [[Prava narodna stranka|Pravu narodnu stranku]].

Crna Gora je kao ruski saveznik učestvovala u [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskom ratu]] 1904-1905. Međutim, uslijed velike geografske udaljenosti, učešće Crne Gore je bilo samo simbolično, jer je time iskazivala svoju zahvalnost Rusiji zbog pomoći u ratu protiv Turske. Crnogorski vojnici su se nalazili u neznatnom broju u vojnim jedinicama ruske vojske.

Knez Nikola je na 50. godišnjicu svoje vladavine proglasio Crnu Goru kraljevinom, a sebe njenim prvim (i jedinim) kraljem.

U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] (1912–1913), Crna Gora je bila u [[Balkanski savez|savezu]] sa Srbijom, Grčkom i Bugarskom protiv Osmanskog carstva. Crna Gora je morala prepustiti osvojeni [[Skadar]] novoosnovanoj [[Albanija|Albaniji]], ali je sa Srbijom uspostavila zajedničku granicu u [[Sandžak (oblast)|Sandžaku]] i [[Kosovo i Metohija|Metohiji]].

U [[Prvi svetski rat|Prvom svjetskom ratu]] [[Crna Gora u Prvom svetskom ratu|Crna Gora]] je uz Srbiju protiv [[Centralne sile|Centralnih sila]]. Crnogorska vojska je štitila povlačenje srpske vojske kroz Albaniju, ali je i ona sama kapitulirala 1916, a kralj Nikola je pobjegao iz zemlje. Godine 1918, saveznici Crne Gore su oslobodili Crnu Goru. Na osnovu odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], teritorija Crne Gore je prisajedinjena Srbiji.

=== Jugoslovenske države ===
{{main|Socijalistička Republika Crna Gora|Republika Crna Gora (1992-2006)}}
[[Zelenaši]], odnosno pristalice kralja Nikole i protivnici ujedinjenja sa Srbijom koji se nisu slagali sa odlukama Podgoričke skupštine, podigli su [[7. januar]]a [[1919]]. [[Božićna pobuna|pobunu]]. Pobuna je rezultirala gerilskim ratom koji je potrajao sve do 1926. godine. Teritorija Crne Gore je zvanično postala Zetska oblast [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], a 1929. je reorganizovana u veću [[Zetska banovina|Zetsku banovinu]] Kraljevine Jugoslavije.

[[Datoteka:Montenegro during ww2.png|thumb|right|220px]]
U [[Drugi svetski rat|Drugom svjetskom]] ratu Kraljevinu Jugoslaviju su 1941. napale sile Osovine i [[12. jul]]a 1941. osnovale marionetsku [[Nezavisna Država Crna Gora|Nezavisnu Državu Crnu Goru]] pod [[italija]]nskim protektoratom na čelu sa [[Sekula Drljević|Sekulom Drljevićem]]. Već sutradan u Crnoj Gori je izbio [[Trinaestojulski ustanak]] pod vođstvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. Ustanak je ugušen do polovine avgusta 1941. U ukupno 72 bombardovanja Podgorice tokom rata poginulo je oko 400 civila, 100 četnika i 700 Nemaca. Grad je uništen do temelja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Zvanična strana Podgorice: Istorija Podgorice |url=http://www.podgorica.cg.yu/Istorija/Istorija1.htm |access-date=2009-04-21 |archivedate=2009-03-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090311011023/http://www.podgorica.cg.yu/Istorija/Istorija1.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Američka avijacija je najteže bombardovala Podgoricu 5. maja [[1944]], a britanska 6. novembra iste godine. [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]] su 1944. uspeli da oslobode Crnu Goru, koja je posle rata postala jedna od šest republika FNRJ sa sedištem u ponovo izgrađenom [[Podgorica|Titogradu]] (današnjoj Podgorici).

[[Datoteka:Milo Đukanović, Pentagon 1999 (cropped).jpg|mini|levo|[[Milo Đukanović]]|271x271piksel]]
Nakon [[Antibirokratska revolucija|Antibirokratske revolucije]] krajem 1988. i početkom 1989. na vlast u Crnoj Gori došli su [[Momir Bulatović]], [[Milo Đukanović]] i [[Svetozar Marović]], koji su zastupali politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u Crnoj Gori. Poslije uvođenja višestranačja u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], pobjedu na prvim izborima u Crnoj Gori odnela je [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|Demokratska partija socijalista]] (reformisani [[Savez komunista Crne Gore]]), predsednik Crne Gore je postao Momir Bulatović, dok je Milo Đukanović postao premijer.

Posle [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], građani Crne Gore su na [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 1992.|referendumu iz 1992.]] podržali njen ostanak u [[Savezna Republika Jugoslavija|federaciji sa Srbijom]]. Novoj državi su 1992. zbog svoje uloge u ratovima u bivšoj Jugoslaviji bile uvedene ekonomske [[sankcija|sankcije]] i prošla je kroz period [[hiperinflacija|hiperinflacije]] 1993-1994.

Đukanović je 1996. počeo da se distancira od politike Slobodana Miloševića i došao je u sukob sa svojim partijskim kolegom, predsjednikom Crne Gore Momirom Bulatovićem.&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Vreme|title=Milo Đukanović, politički portret: fleksibilna britva|last=Grujić|Dragoslav|date=14 novembar 2002 |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=327446}}&lt;/ref&gt; Obojica su se kao predstavnici DPS kandidovali za mjesto predsjednika Crne Gore na izborima 1997. na kojima je tijesnu pobjedu odnio Đukanović. Pored poraza na izborima, Bulatovićeva frakcija je poražena i u DPS-u, pa je Bulatović osnovao novu stranku — [[Socijalistička narodna partija Crne Gore|Socijalističku narodnu partiju]].

Crna Gora je u manjoj mjeri od Srbije bila izložena udarima [[NATO|NATO pakta]], tokom [[NATO bombardovanje SRJ|bombardovanja SRJ]].&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Studio B|url=http://www.studio-b.co.yu/info/vest.php?id=20851|date=24 mart 2008|title=Crna Gora: Podsećanje na NATO bombardovanje|access-date=2010-07-07|archive-date=2009-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20090717031629/http://www.studio-b.co.yu/info/vest.php?id=20851|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U Crnoj Gori je 6. novembra 1999. uvedena [[nemačka marka]] kao zvanična valuta,&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=B92|title=Uvedena nemačka marka u Crnoj Gori|date=2 novembar 1999|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=1999&amp;mm=11&amp;dd=02&amp;nav_category=1&amp;nav_id=2750}}&lt;/ref&gt; prvo uporedo sa jugoslovenskim dinarom, a kasnije kao jedina zvanična valuta.

Poslije 2000. godine, Đukanović se otvoreno počeo zalagati za nezavisnost Crne Gore.&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=SE Times |title=For Djukanovic, one chapter closes, another begins |date=16 oktobar 2006 |last=Arhin|first=Antonela|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/articles/2006/10/16/reportage-01}}&lt;/ref&gt; Savezna Republika Jugoslavija je 2003. reorganizovana u [[Srbija i Crna Gora|Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora]], uz mogućnost da se nakon tri godine raspiše referendum o nezavisnosti. Na [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referendumu 21. maja 2006.]], većina od 55,3% se izjasnila za opciju nezavisne Crne Gore.&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=B92 |title=Crna Gora nezavisna|date = 22 maj 2006 |url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?dd=21&amp;mm=5&amp;yyyy=2006}}&lt;/ref&gt; Nezavisnost Crne Gore je proglašena [[3. jun]]a [[2006]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/News/671414.html|title=Proglašena nezavisnost!|publisher=Radio Slobodna Evropa|date=3 jun 2006}}&lt;/ref&gt;

Dana 28. juna 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih nacija&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_category=167&amp;nav_id=202849|title=Crna Gora nova članica UN|date=28. 6. 2006.|publisher=B92.net}}&lt;/ref&gt;, a 11. maja 2007, 47. članica Savjeta Evrope.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bizniscg.info/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=5431 |title=Montenegro Business - Crna Gora od juče 47. članica Savjeta Evrope |publisher=Bizniscg.info |date= |accessdate=24. 06. 2010. |archive-date=2009-07-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090724201317/http://www.bizniscg.info/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=5431 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Wikisource|Ustav Crne Gore}}
{{main|Spisak političkih partija u Crnoj Gori}}{{Vidi takođe|Vlada Crne Gore|Predsjednik Crne Gore}}{{Vidi takođe|Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji}}

Crna Gora je definisana kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Važeći ustav Crne Gore je donet 22. oktobra 2007.
[[Datoteka:Jakov Milatović (2023-05-30).jpg|mini|[[Jakov Milatović]], aktuelni predsednik Crne Gore|282x282piksel]]
Predsjednik Crne Gore se bira na period od 5 godina putem neposrednih izbora. Prema Ustavu Crne Gore, predsjednik predstavlja državu u svojoj zemlji i inostranstvu, proglašava zakone, raspisuje parlamentarne izbore, predlaže kandidate za premijera, predsjednika i sudije Ustavnog suda skupštini Crne Gore, predlaže skupštini raspisivanje referenduma, odobrava amnestiju za kriminalna djela, dodjeljuje odlikovanja i nagrade i izvršava ostale dužnosti propisane ustavom. Predsednik je takođe član Vrhovnog savjeta odbrane. 

Trenutni predsjednik Crne Gore je [[Jakov Milatović]].

Sadašnju [[Vlada Crne Gore|vladu Crne Gore]] čine premijer, potpredsjednici vlade i ministri.

[[Skupština Crne Gore]] donosi sve zakone u Crnoj Gori, usvaja međunarodne sporazume, bira premijera, ministre i sudije, usvaja budžet i vrši druge dužnosti propisane ustavom. Skupština može izglasati nepovjerenje vladi prostom većinom. Jedan poslanik predstavlja oko 6.000 glasača. U Skupštinu se bira 81 poslanik. 

{{Vidi takođe|Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2016.|Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020.|Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2023.}}

=== Državni simboli ===
{{Poseban članak|Zastava Crne Gore|Grb Crne Gore|Himna Crne Gore}}
Zastava Crne Gore je crvene boje, razmjere 1:2, sa zlatnim obrubom u razmjeri 1:20 i grbom Crne Gore u sredini. Grb Crne gore je zlatni dvoglavi orao sa raširenim krilima. Na glavama okrenutim jedna od druge stoji zlatna kruna sa krstom, na grudima na plavoj i zelenoj pozadini je zlatni [[lav]] u pokretu. Orao u kandžama ima dva predmeta, simbole duhovne i svjetovne vlasti, jedan u jednoj, drugi u drugoj kandži. Ovaj grb se radi na crvenoj pozadini. [[Himna]] Crne Gore je pjesma ''[[Himna Crne Gore|Oj, svijetla majska zoro]]''.

=== Vojska ===
{{main|Vojska Crne Gore}}
Vojska Crne Gore je još uvijek u procesu stvaranja nakon sticanja nezavisnosti. Čini je oko 2100 pripadnika, a oprema i oficirski kadar su naslijeđeni od [[Vojska Srbije i Crne Gore|Vojske Srbije i Crne Gore]]. Obavezno služenje vojnog roka je ukinuto [[30. avgust]]a 2006. ukazom predsjednika Filipa Vujanovića.&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Politika|title=Ispravljanje svetog Petra Cetinjskog|date=3 septembar 2006 |first=Novica|last=Đurić|url=http://www.politika.rs/rubrike/Politika/t5602.sr.html}}&lt;/ref&gt;

Crna Gora je zadržala cjelokupnu pomorsku silu Srbije i Crne Gore, ali je ona smanjena. U planu je ratno vazduhoplovstvo u čijem sastavu ne bi bili mlazni avioni, već samo transportni i borbeni helikopteri. Na međunarodnoj sceni, planovi Crne Gore su da postane dio NATO pakta.&lt;ref&gt;[http://www.gov.me/biblioteka/1175780009.doc Prezentacioni dokument Republike Crne Gore] (datum pristupa: 6. jun 2009)&lt;/ref&gt; Trenutno je članica programa [[Partnerstvo za mir]].

== Teritorijalna podjela ==
[[Datoteka:Montenegro municipalities.png|thumb|250px|Opštine Crne Gore]]
{{Poseban članak|Opštine Crne Gore}}
[[Datoteka:Montenegro municipalities.png|mini|250p|Podela Crne Gore na opštine]]
Crna Gora je administrativno podeljena na Glavni grad (Podgoricu) u čijem su sastavu dve gradske opštine (Golubovci i Tuzi), prijestonicu (Cetinje) i 19 opština.
{|
|- valign=&quot;top&quot;
|
* [[Opština Andrijevica|Andrijevica]]
* [[Opština Bar|Bar]]
* [[Opština Berane|Berane]]
* [[Opština Bijelo Polje|Bijelo Polje]]
* [[Opština Budva|Budva]]
* [[Opština Danilovgrad|Danilovgrad]]
* [[Opština Žabljak|Žabljak]]
|
* [[Opština Kolašin|Kolašin]]
* [[Opština Kotor|Kotor]]
* [[Opština Mojkovac|Mojkovac]]
* [[Opština Nikšić|Nikšić]]
* [[Opština Plav|Plav]]
* [[Opština Plužine|Plužine]]
* [[Opština Pljevlja|Pljevlja]]
|
* [[Glavni grad Podgorica|Podgorica]]
* [[Opština Rožaje|Rožaje]]
* [[Opština Tivat|Tivat]]
* [[Opština Ulcinj|Ulcinj]]
* [[Opština Herceg Novi|Herceg Novi]]
* [[Prijestonica Cetinje|Cetinje]]
* [[Opština Šavnik|Šavnik]]
|}

U Crnoj Gori postoji 1256 naselja od kojih su 40 gradskog tipa.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Zavod za statistiku Crne Gore - Opšti podaci u Crnoj Gori |url=http://www.monstat.cg.yu/srCGuBrojkama.htm |access-date=2009-04-21 |archive-date=2007-05-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070526080429/http://www.monstat.cg.yu/srCGuBrojkama.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Gradovi ===
Najveći i glavni grad Crne Gore je Podgorica, dok je Cetinje prestonica (prijestonica).

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot; 
|| 
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;Broj stanovnika na popisu 2003.&lt;/small&gt;
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;Opština&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Podgorica]]
| 136.473
| [[Glavni grad Podgorica|Podgorica]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Nikšić]]
| 58.212
| [[Opština Nikšić|Nikšić]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Pljevlja]]
| 21.377
| [[Opština Pljevlja|Pljevlja]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Bijelo Polje]]
| 15.883
| [[Opština Bijelo Polje|Bijelo Polje]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Cetinje]]
| 15.137
| [[Prijestonica Cetinje|Cetinje]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Bar (Crna Gora)|Bar]]
| 13.719
| [[Opština Bar|Bar]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Herceg Novi]]
| 12.739
| [[Opština Herceg Novi|Herceg Novi]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Berane]]
| 11.776
| [[Opština Berane|Berane]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Budva]]
| 10.918
| [[Opština Budva|Budva]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Ulcinj]]
| 10.828
| [[Opština Ulcinj|Ulcinj]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Tivat]]
| 9.467
| [[Opština Tivat|Tivat]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Rožaje]]
| 9.121
| [[Opština Rožaje|Rožaje]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Dobrota (naselje)|Dobrota]]
| 8.169
| [[Opština Kotor|Kotor]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Danilovgrad]]
| 5.208
| [[Opština Danilovgrad|Danilovgrad]]
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Mojkovac]]
| 4.120
| [[Opština Mojkovac|Mojkovac]]
|}

== Demografija ==
{{Poseban članak|Demografija Crne Gore}}

Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. u Republici Crnoj Gori živi 620.029 stanovnika. U poređenju sa prethodnim popisom stanovništva iz 2003. godine u Crnoj Gori danas živi 116 stanovnika manje.
Podaci o etničkom, jezičkom i verskom sastavu koji slede su objavljeni od strane Zavoda za statistiku Crne Gore 12. jula 2011.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje(1).pdf |title=Zavod za statistiku Crne Gore - '&amp;#39;Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori |format=PDF |date= |accessdate = 8. 1. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Etnički sastav ===

[[Datoteka:MontenegroEthnic2011.PNG|mini|250p|Etnički sastav Crne Gore po naseljima 2011. godine]]
Prema popisu stanovništva iz 2003. u Crnoj Gori je živjelo 620.145 stanovnika. Kada je poslednji popis obavljen, Crna Gora je bila građanska država. U međuvremenu je donesen novi ustav, koji za glavne etničke grupe priznaje: [[Crnogorci|Crnogorce]], [[Srbi|Srbe]], [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Albanci|Albance]], [[Muslimani (narod)|Muslimane]] i [[Hrvati|Hrvate]].

Etnički sastav prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine:

{|
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot; 
|| 
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;Ukupan broj&lt;/small&gt;
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Crnogorci]]
| 278.865
| 44,69
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Srbi]]
| 178.110
| 28,73
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Bošnjaci]]
| 53.605
| 8,65
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Albanci]]
| 30.439
| 4,91
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 20.537
| 3,31
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Romi]]
| 6.251
| 1,01
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Hrvati]]
| 6.021
| 0,97
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| ''ostali''
| 46.201
| 7,44
|- style=&quot;background:#c1c1c1;&quot; 
|| '''UKUPNO'''
|| '''620.029'''
|| 100
|}
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
&lt;center&gt;
{{bar box
|width=300px
|title=Stanovništvo Crne Gore po etničkoj pripadnosti
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|Crnogorci|#f20000||44.69}}
{{bar percent|Srbi|#359aff||29.02}}
{{bar percent|Bošnjaci|#008000||8.65}}
{{bar percent|Albanci|#d5d5aa||4.91}}
{{bar percent|Muslimani|#67d801||3.31}}
{{bar percent|Romi|#804000||1.01}}
{{bar percent|Hrvati|#ffb997||0.97}}
}}
&lt;/center&gt;
|}

U odnosu na popis stanovništva iz 2003. godine broj Crnogoraca je porastao za 1,81% dok je broj Srba opao za 3,25%. Takođe, broj Bošnjaka je porastao za 0,88% dok je broj Muslimana opao za 0,66%.

=== Jezički sastav ===

[[Datoteka:MontenegroLanguage2011.PNG|mini|250p|Jezički sastav Crne Gore po naseljima 2011. godine]]

Većina građana govori [[srpski jezik|srpskim jezikom]] [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]] po popisu stanovništva iz 2011. godine. Posljednjih desetak godina počeo je da deluje pojačan pokret za zaseban [[crnogorski jezik]].&lt;ref name=&quot;vremeCrnogorski&quot;&gt;{{cite news|publisher=Vreme|date=4 mart 2000|url=http://www.vreme.com/arhiva_html/478/18.html|title=Govorite li crnogorski|access-date=2010-07-07|archive-date=2021-04-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411084859/http://www.vreme.com/arhiva_html/478/18.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Ovaj jezik je u ustavu iz 2007. proglašen zvaničnim jezikom Crne Gore. Pored ova dva jezika, priznati su još i [[albanski jezik|albanski]], [[bošnjački jezik|bošnjački]] i [[hrvatski jezik]].&lt;ref&gt;Službeni list Republike Crne Gore: [http://www.sllrcg.cg.yu/001-2007.pdf Ustav Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325153812/http://www.sllrcg.cg.yu/001-2007.pdf |date=2009-03-25 }}, član 13.&lt;/ref&gt;

Od 2011 u institucijama (izuzev Skupštine) i u obrazovnom sistemu je zvanični službeni jezik srpski pod imenom ''srpsko-crnogorski''.

Jezički sastav prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine:

{|
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot; 
|| 
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;Broj&lt;/small&gt;
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[srpski jezik|srpski]]
| 265.895
| 42,88
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[crnogorski jezik|crnogorski]]
| 229.251
| 36,97
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[bošnjački jezik|bosanski]]
| 33.077
| 5,33
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[albanski jezik|albanski]]
| 32.671
| 5,27
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[romski jezik|romski]]
| 5.169
| 0,83
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[bošnjački jezik|bošnjački]]
| 3.662
| 0,59
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| 2.791
| 0,45
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| ''ostali''
| 47.513
| 7,68
|- style=&quot;background:#c1c1c1;&quot; 
|| '''UKUPNO'''
|| '''620.029'''
|| 100
|}
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
&lt;center&gt;
{{bar box
|width=300px
|title=Stanovništvo Crne Gore po maternjem jeziku
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|srpski jezik|yellow|42.88|42,88%}}
{{bar percent|crnogorski jezik|green|36.97|36,97%}}
{{bar percent|bosanski jezik|lightgreen|5.33|5,33%}}
{{bar percent|albanski jezik|red|5.27|5,27%}}
{{bar percent|romski jezik|blue|0.83|0,83%}}
{{bar percent|bošnjački jezik|pink|0.59|0,59%}}
{{bar percent|hrvatski jezik|orange|0.45|0,45%}}
}}
&lt;/center&gt;
|}

U odnosu na popis stanovništva iz 2003. godine broj govornika crnogorskog je porastao za 15,01% dok je broj govornika srpskog jezika opao za 20,61%. Takođe, broj govornika bosanskog jezika je porastao za 3,04% dok je broj govornika bošnjačkog jezika opao za 2,62%.

=== Verski sastav ===

[[Datoteka:MontenegroReligion2011.PNG|mini|250p|Verski sastav Crne Gore po naseljima 2011. godine]]

Po ustavu Crne Gore, sve vjerske organizacije imaju jednaka prava i odvojene su od države.&lt;ref&gt;Službeni list Republike Crne Gore: [http://www.sllrcg.cg.yu/001-2007.pdf Ustav Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325153812/http://www.sllrcg.cg.yu/001-2007.pdf |date=2009-03-25 }}, član 14.&lt;/ref&gt;

Većina građana Crne Gore je [[pravoslavlje|pravoslavne]] vjere. Vjernici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] su okupljeni oko [[Mitropolija crnogorsko-primorska|Mitropolije crnogorsko-primorske]] i [[Eparhija budimljansko-nikšićka|Eparhije budimljansko-nikšićke]]. U Crnoj Gori djeluje i [[Crnogorska pravoslavna crkva]], koja sebe smatra nasljednicom pravoslavne crkve koja je postojala do 1920. kada je pripojena ujedinjenoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Postoji i značajan broj [[suniti|sunitskih muslimana]] u državi koji imaju svoju [[Islamska zajednica Crne Gore|Islamsku zajednicu Crne Gore]]. [[Katolička crkva|Katolički]] vernici su organizovane oko [[Barska nadbiskupija|Barske nadbiskupije]] i [[Kotorska biskupija|Kotorske biskupije]].

Verski sastav prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine:

{|
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot; 
|| 
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;Broj&lt;/small&gt;
|  style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[pravoslavlje|pravoslavci]]
| 446.858
| 72,07
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[muslimani]]
| 118.477
| 19,11
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| [[Katolička crkva|katolici]]
| 21.299
| 3,44
|-
| style=&quot;background:beige;&quot;| ''ostali''
| 27.756
| 5,38
|- style=&quot;background:#c1c1c1;&quot; 
|| '''UKUPNO'''
|| '''620.029'''
|| 100
|}
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
&lt;center&gt;
{{bar box
|width=300px
|title=Stanovništvo Crne Gore po vjerskoj opredijeljenosti
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|pravoslavci|yellow||72.07}}
{{bar percent|muslimani|green||19.11}}
{{bar percent|katolici|lightgreen||3.44}}
{{bar percent|ostali|red||5.38}}
}}
&lt;/center&gt;
|}

U odnosu na popis stanovništva iz 2003. godine broj muslimana je porastao za 1,37% dok je broj pravoslavaca opao za 2,17%.

== Privreda ==
{{Poseban članak|Ekonomija Crne Gore}}
Najvažnija rudna bogastsva su rude [[boksit]]a, [[gvožđe (hemijski element)|željezne rude]] i [[ugalj|uglja]]. Glavne industrijske djelatnosti su prerada [[duvan]]a, [[kuhinjska so|soli]] i [[aluminijum]]a.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mj.html |title=Montenegro |accessdate=15. 5. 2009. |work= |publisher=CIA - The Wolrd Factbook |date= |archive-date=2009-09-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090912043835/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mj.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Od ukupne površine Crne Gore (13.812&amp;nbsp;km²), poljoprivredno zemljište obuhvata 5.165&amp;nbsp;km² (37,40%). Površina ukupnog obradivog zemljista je 1899&amp;nbsp;km² (13,75% od ukupne površine zemljišta u Crnoj Gori). Od poljoprivrednih kultura gaje se žitarice, [[krompir]], [[duvan]], [[vinova loza]], [[agrumi]], [[maslina|masline]] i [[smokva|smokve]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Zavod za statistiku Crne Gore - Poljoprivreda |url=http://www.monstat.cg.yu/MeniGodisnjiPodaci.htm |access-date=2009-04-21 |archivedate=2009-02-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090226145634/http://www.monstat.cg.yu/MeniGodisnjiPodaci.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Turizam je vrlo značajan za privredu Crne Gore.

Godine [[1999]], kao valuta je umesto [[jugoslovenski dinar|jugoslovenskog dinara]] uvedena [[nemačka marka]]. Od 2002. [[evro]] je platežno sredstvo u Crnoj Gori.

Godine 2007. zaposleno je bilo 156.408 stanovnika, najviše u sekundarnom i tercijarnom sektoru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Zavod za statistiku Crne Gore - Zaposlenost |url=http://www.monstat.cg.yu/MeniGodisnjiPodaci.htm |access-date=2009-04-21 |archivedate=2009-02-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090226145634/http://www.monstat.cg.yu/MeniGodisnjiPodaci.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Crna Gora je od 18. januara 2007. članica [[Svetska banka|Svetske banke]] i [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]].

=== Elektroprivreda ===
[[Datoteka:Pljevlja Power Station.JPG|mini|Termoelektrana Pljevlja]]
Proizvodnja [[električna energija|električne energije]] u Crnoj Gori obavlja se u termoelektrani „Pljevlja“ i hidroelektranama „Mratinje“ i „Perućica“. Proizvodnja električne energije u 2007. godini bila je 2363 GWh.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Elektroprivreda Crne Gore - Proizvodnja električne energije |url=http://www.epcg.cg.yu/01_03_03.html |access-date=2009-04-21 |archivedate=2009-03-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090318141909/http://www.epcg.cg.yu/01_03_03.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Kapaciteti ovih elektrana ne zadovoljavaju potrebe Crne Gore pa je ona prinuđena uvoziti električnu energiju.

Zbog potreba planira se izgradnja još drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, hidroelektrane na [[Komarnica (reka)|Komarnici]] i 4 hidroelektrane na Morači za dodatnih 407 GWh godišnje&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2007&amp;mm=12&amp;dd=14&amp;nav_id=276472 |title={B92.net CG: Strategija energetike do 2025 |publisher=B92.net |date= |accessdate = 8. 1. 2012.}}&lt;/ref&gt;, kao i izgradnja minihidroelektrana na 43 vodotoka&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?dd=2&amp;mm=2&amp;yyyy=2008 |title={B92.net - CG: Za gradnju mini HE 145 ponuda |publisher=B92.net |date= |accessdate = 8. 1. 2012.}}&lt;/ref&gt;.

=== Saobraćaj ===
{{main|Saobraćaj u Crnoj Gori}}
[[Datoteka:Wiadukt kolejowy Mala Rijeka w Czarnogórze.JPG|mini|[[Most iznad Male Rijeke]] na [[pruga Beograd—Bar|pruzi Beograd-Bar]]]]

Republika Crna Gora je po svom položaju [[sredozemno more|mediteranska]] i [[balkansko poluostrvo|balkanska]] zemlja, pa je i glavni saobraćajni pravac u zemlji veza između luka na [[Jadransko more|Jadranu]] i balkanske unutrašnjosti u zaleđu. Glavna teškoća zemlje je njen veoma izražen planinski karakter i neprohodnost, što je znatno doprinijelo sporom razvoju saobraćaja u zemlji.

Ukupna dužina [[železnica|željezničke mreže]] u Crnoj Gori je 250&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;SAO&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.gov.me/files/1228912471.pdf |title=Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore |accessdate=15. 5. 2009. |work= |publisher=Vlada Crne Gore |date= |archivedate=2011-08-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812134834/http://www.gov.me/files/1228912471.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U zemlji postoje dve željezničke linije. Važnija je Bar-Podgorica-[[Bijelo Polje]] (Srbija) i dio je [[pruga Beograd—Bar|pruge Beograd-Bar]]. To je i jedina elektrificirana železnička linija u zemlji. Druga pruga je pruga Nikšić-Podgorica-[[Božaj]] (Albanija). Jedini željeznički čvor je Podgorica.

Ukupna dužina puteva u Crnoj Gori je oko 7.000&amp;nbsp;km, a dužina magistralnih i regionalnih puteva je 1.847&amp;nbsp;km. Od oko 5100&amp;nbsp;km lokalnih i nekategorisanih puteba, oko 50% u čvrstoj podlozi (asfalt, beton). U zemlji nema autoputeva, mada postoje putevi i njihove dionice sa tri trake.&lt;ref name=&quot;SAO&quot;/&gt; Sa druge strane, posebnost Crne Gore je broj tunela i mostova na njenim putevima. Skoro je, 2006. godine, otvoren [[cestovni tunel Sozina]], koji je znatno skraćen put između jadranske obale i zaleđa. Takođe postoje planovi za izgradnju [[autoput Beograd-Bar|autoputa Beograd-Bar]] i most preko moreuza [[prolaz Verige|Verige]] u Boki kotorskoj.&lt;ref name=&quot;SAO&quot;/&gt;

Crna Gora je pomorska zemlja sa dugom pomorskom tradicijom. [[Bokelji]] i Boka kotorska dobar dio svoje istorije vezuju za more i pomorstvo. Kotor je bio staro pomorsko središte ovog dela [[Jadransko more|Jadrana]]. Danas je luka sa najvećim značajem za privredu zemlje i privredu Srbije u zaleđu luka Bar. Takođe, postoji redovna pomorska linija feribotom Bar-[[Bari]]. Kotor, Tivat i [[Zelenika]], svi u Boki, su manje luke.

Od slatkih voda (rijeke, jezera) plovno je [[Skadarsko jezero]] i njegova pritoka, [[Rijeka Crnojevića]], oko ušća. Ovaj vid vodnog saobraćaja je slabo razvijen i izvodi se najviše manjim plovilima (čamci).

U Crnoj Gori postoje 2 aerodroma, [[aerodrom Podgorica]] i [[aerodrom Tivat]]. Prvi aerodrom je najvažniji u zemlji, dok je drugi važan za ljetnji turizam. Postoje i manji aerodromi na sjeveru zemlje (Berane, Žabljak, Nikšić), ali oni nisu opremljeni za prihvat većih letjelica i značajni su na nivou države.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Svetistefan1756.JPG|mini|Sveti Stefan, grad hotel na Budvanskoj rivijeri]]
Crna Gora ima dobre uslove za razvoj svih vrsta turizma, pošto posjeduje lijepe plaže, planinski region na sjeveru, bogatu kulturnu baštinu i dobro očuvanu prirodnu sredinu. Crna Gora je bila poznato turističko odmaralište tokom 1980-ih, ali je zbog [[Raspad SFRJ|ratova]] vođenih u okolnim država tokom 1990-ih njen imidž turističke destinacije narušen. Crnogorski turizam nije počeo da se oporavlja do početka 2000ih, a od tada se znatno povećao broj turista i noćenja.

Skoro sve ekonomske aktivnosti Crne Gore usmjerene su na razvoj turizma. Vlada Crne Gore je sebi za cilj postavila razvoj Crne Gore u elitnu turističku destinaciju.

Poznate turističke destinacije u Crnoj Gori su:
* [[Sveti Stefan (ostrvo)|Sveti Stefan]] - nekada ribarsko selo, danas grad-hotel
* stari grad u [[Kotor]] - pod zaštitom Uneska
* [[Boka kotorska]]
* [[Budva]]
* [[Ulcinj]] i [[Ada Bojana]]
* [[manastir Ostrog]]
* [[Lovćen]] - nacionalni park na kom se nalazi mauzolej Petra II Petrovića Njegoša
* [[Cetinje]] - istorijska prijestonica Crne Gore
* [[Durmitor]]

== Kultura ==
{{main|Kultura u Crnoj Gori}}
[[Datoteka:Lovcen-024-p1010064.jpg|Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša na Lovćenu|mini]]

Kultura Crne Gore je oblikovana raznovrsnošću uticaja kroz svoju istoriju. Uticaj [[pravoslavlje|pravoslavlja]], [[sloveni|slovenstva]], centralne Evrope, [[islam]]a i pomorske mediteranske kulture (iz delova Italije, poput Mletačke republike) bili su prisutni u posljednjih nekoliko vijekova. Podgorica i Cetinje su najvažniji centri kulture i umjetnosti u državi. U Budvi se svakog ljeta održava umjetnička manifestacija [[Budva-grad teatar]].

Crna Gora ima brojne značajne kulturne i istorijske spomenike, uključujući spomenike iz [[romanika|prereomanike]], [[gotika|gotike]] i [[barok]]a. Crnogorsko primorje je poznato po svojim vjerskim spomenicina, uključujući [[katedrala Svetog Tripuna|katedralu svetog Tripuna]] u Kotoru, [[bazilika svetog Luke|baziliku svetog Luke]] (staru više od 800 godina), crkvu [[Gospa od Škrpjela]], [[manastir Savina|manastir Savinu]] i ostale. Crnogorski srednjovjekovni manastiri sadrže hiljade kvadratnih metara [[freska|fresaka]]. Najpoznatiji pravoslavni manastiri u Crnoj Gori su: [[Cetinjski manastir]], [[manastir Morača]] i [[manastir Ostrog]].

=== Književnost ===
{{main|Književnost u Crnoj Gori}}
Prvi književni radovi sa ovih prostora potiču iz [[istorija Srba pre Nemanjića|prednemanjićkog doba]], pri čemu se najstarijim poznatim književnim djelom smatra „[[Letopis Popa Dukljanina|Kraljevstvo Slovena]]“ napisano u [[Bar (Crna Gora)|Baru]]&lt;ref name=&quot;književnost&quot;&gt;[http://www.montenet.org/culture/literatu.htm Književnost na sajtu Montenet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090428073215/http://www.montenet.org/culture/literatu.htm |date=2009-04-28 }} Dobavljeno 12. juna 2009.&lt;/ref&gt;, čiji pojedini delovi potiču iz prve polovine 11. vijeka{{efn|Za deo [[Letopis Popa Dukljanina|Letopisa Popa Dukljanina]] koji govori o životu kneza [[Jovan Vladimir|Jovana Vladimira]] smatra se da je preuzet iz njegovog, danas izgubljenog, žitija, koje je nastalo neposredno nakon njegove smrti [[1016]]. godine.}}. U [[Crkva svetog apostola Petra u Bijelom Polju|Crkvi svetog Petra]] u Bijelom Polju je nastao bogato ilustrovan rukopis [[Miroslavljevo jevanđelje]], najvjerovatnije pisan oko 1190. godine po narudžbi humskog kneza [[Miroslav Zavidović|Miroslava]].&lt;ref name=&quot;književnost&quot; /&gt; U cetinjskoj [[štamparstvo|štampariji]] Đurađa Crnojevića [[1494]]. godine, štampan je prvoglasnik [[Oktoih]], koji se smatra prvom [[ćirilica|ćiriličnom]] štampanom knjigom [[Južni Sloveni|Južnih Slovena]].&lt;ref&gt;[http://www.montenet.org/culture/printing.htm Štamparija na sajtu Montenet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090717010439/http://www.montenet.org/culture/printing.htm |date=2009-07-17 }} Dobavljeno 12. juna 2009.&lt;/ref&gt;

Najpoznatiji crnogorski književnik je [[Petar II Petrović Njegoš]] („[[Gorski vijenac]]“, „[[Lažni car Šćepan Mali]]“, „[[Luča mikrokozma]]“). Drugi značajni pisci su [[Stjepan Mitrov Ljubiša]] i [[Marko Miljanov]] („[[Marko Miljanov#Primjeri čojstva i junaštva|Primjeri čojstva i junaštva]]“, „[[Marko Miljanov#Život i običaji Arbanasa|Život i običaji Arbanasa]]“). Od novijih književnika iz Crne Gore najpoznatiji su [[Mihailo Lalić]], [[Radovan Zogović]] i [[Branimir Šćepanović]].

=== Muzika ===
Tradicionalni crnogorski narodni muzički instrument su [[gusle]]. Tradicionalna narodna igra je [[oro]], igra u kojoj igrači stoje u krugu naslonjeni jedni drugima na ramena dok jedan ili dvojica igrača stoje u sredini.

U Crnoj Gori se održavaju ljetnji festivali pop-muzike [[Pjesma Mediterana]] u Budvi, [[Sunčane skale]] u Herceg-Novom i festival izvorne muzike Cetinje Fest.

=== Obrazovanje ===
Obrazovanje djece počinje u predškolskim ustanovama ili osnovnim školama. Djeca se upisuju u osnovne škole u 6. godini, a osnovno obrazovanje traje devet godina. Đaci dalje mogu nastaviti obrazovanje u srednjim školama, koje traju 3 ili 4 godine.

U Crnoj Gori djeluje [[Univerzitet Crne Gore]], osnovan je 29. aprila [[1974]]. godine. Nastao je spajanjem tri fakulteta: Ekonomskog, Tehničkog i Pravnog iz Titograda, dvije više škole: Pedagoške akademije iz Nikšića i Više pomorske škole iz Kotora, kao i tri samostalna naučna instituta: Istorijskog, Poljoprivrednog i Instituta za biološka i medicinska istraživanja, dobivši tada ime Univerzitet u Titogradu. Godinu dana nakon osnivanja ime mijenja u Univerzitet “Veljko Vlahović”, a 1992. godine u Univerzitet Crne Gore, kako se i danas zove.&lt;ref&gt;[http://www.ucg.cg.ac.yu/cg/o_univerzitetu.htm Zvanična prezentacija Univerziteta Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090830104900/http://www.ucg.cg.ac.yu/cg/o_univerzitetu.htm |date=2009-08-30 }} Dobavljeno 12. juna 2009.&lt;/ref&gt; Fakulteti ovog Univerziteta se nalaze u Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Kotoru i Herceg Novom.

=== Kuhinja ===
{{main|Crnogorska kuhinja}}
Crnogorska kuhinja je rezultat geografskog položaja Crne Gore i njene duge istorije.

Italijanski uticaj na tradicionalna jela u kontinentalnom delu Crne Gore i njenoj jadranskoj obali je vidljiv u načinu pripremanju [[hleb]]a, mesa, [[sir]]a, [[Vino|vina]] i [[alkoholno piće|alkoholnih pića]], [[supa]] i [[čorba|čorbi]], [[palenta|palente]], [[punjena paprika|punjene paprike]], [[ćufte|ćufti]], [[priganice|priganica]], [[raštan]]a itd.

Drugi veliki uticaj potiče sa [[Levant]]a i iz [[Turska|Turske]], i ogleda se u pripremanju [[sarma|sarme]], [[musaka|musake]], [[pilav]]a, [[pita]], [[burek]]a, [[ćevapčići|ćevapa]], [[kebab]]a, [[baklava|baklave]], itd. [[Mađarska kuhinja|Mađarska]] jela [[gulaš]], [[sataraš]] i [[đuveč]] su takođe česta. Uticaj kontinentalne Evrope je najviše traga ostavio na pripremanje [[desert|deserata]]: [[krofne|krofni]], [[džem]]ova, brojnih vrsta [[biskvit]]a i [[kolač]]a.

Crnogorska kuhinja zavisi od geografskog položaja, pošto se jela koja se služe na primorju razlikuju od jela u sjevernim brdskim predelima. Na primorju je velik uticaj [[mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], sa uobičajenim jelima od morskih plodova (ribe, hobotnice, škampe i lignje).

Od crnogorskih jela poznata je [[njeguška pršuta]]. Poznate vrste vina iz Crne Gore su [[vranac]] (crno vino) i [[krstač]] (bijelo vino).

== Sport ==
[[Crnogorski olimpijski komitet]] je jula 2007. primljen u članstvo [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]], a Crna Gora se kao samostalna država prvi put pojavila na [[Letnje olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u .

[[Vaterpolo]] je jedan od najpopularnijih sportova u državi. [[Vaterpolo reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] je osvojila [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] u [[Malaga|Malagi]] na svom prvom učešću od razdvajanja Srbije i Crne Gore.

[[Prva liga Crne Gore u fudbalu]] je najviše fudbalsko takmičenje u Crnoj Gori, u organizaciji [[Fudbalski savez Crne Gore|Fudbalskog saveza Crne Gore]]. Liga je nastala 2006/07. posle referenduma o osamostaljenju Crne Gore. Do tada, crnogorski klubovi su igrali u jedinstvenoj ligi Srbije i Crne Gore.

Od ostalih sportova popularni su [[košarka]], [[rukomet]] i [[ragbi]]

Najpoznatiji sportisti iz Crne Gore su fudbaleri [[Dejan Savićević]], [[Predrag Mijatović]] i [[Mirko Vučinić]], košarkaš [[Žarko Paspalj]], vaterpolisti [[Milorad Krivokapić]] i [[Veljko Uskoković]], rukometaš [[Petar Kapisoda]] i kik-bokser [[Ivan Strugar]].

== Ekologija ==
[[Datoteka:Herceg Novi beach.JPG|Plaža u Herceg-Novom|mini|250px]]
Crna Gora je prva zemlja koja je se proglasila za [[Ekološka država|ekološku državu]] kada je Skupština Crne Gore 20. septembra 1991. na Žabljaku donela „Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Republika Crna Gora: Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori |url=http://www.montenegro.yu/ekologija/deklaracija.htm |access-date=2010-07-07 |archivedate=2009-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090517062923/http://www.montenegro.yu/ekologija/deklaracija.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Stavka o Crnoj Gori kao ekološkoj državi unijeta je i u Ustav Crne Gore iz 1992. godine.

Na teritoriji Crne Gore postoji pet [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]]: [[Durmitor]], [[Nacionalni park Biogradska gora|Biogradska gora]], [[Nacionalni park Skadarsko jezero|Skadarsko jezero]], [[Nacionalni park Lovćen|Lovćen]] i [[Nacionalni park Prokletije|Prokletije]].

== Praznici ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|-
! style=&quot;background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;&quot; | Datum
! style=&quot;background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;&quot; | Naziv
! style=&quot;background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;&quot; | Napomene
|-
| [[1. januar]]
| [[Nova godina]]
|-
| [[7. januar]]
| [[Božić|pravoslavni Božić]]
|-
| [[14. januar]]
| [[julijanska Nova godina|pravoslavna Nova godina]]
| nije neradni dan
|-
|  
| [[Veliki petak]]
| 
|-
| 
| [[Uskrs|Vaskrs]]
|-
|  
| Veliki ponedeljak
| 
|-
| [[1. maj]]
| Praznik rada
|-
| [[9. maj]]
| Dan pobjede
|-
| [[21. maj]]
| Dan nezavisnosti
| 
|-
| [[13. jul]]
| Dan državnosti
| 
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bjelasica01.jpg|Planina [[Bjelasica]]
Datoteka:Rafting Tara.jpg|Rafting na [[Tara (reka)|Tari]]
Datoteka:Jaz beach 11.jpg|Plaža Jaz, dio [[Budvanska rivijera|Budvanske rivijere]]
Datoteka:Kotor area Our Lady of the Rocks.JPG|Crkva [[Gospa od Škrpjela]] i [[Boka kotorska]]
Datoteka:Cathedral Kotor.JPG|[[Katedrala Svetog Tripuna|Katedrala svetog Tripuna]] u Kotoru
Datoteka:Cetinje monastery.jpg|[[Cetinjski manastir]]
Datoteka:Ostrog1.jpg|[[Manastir Ostrog]]
Datoteka:Ulcinj old town.jpg|Stari grad u [[Ulcinj]]u
Datoteka:Budva-033-p1010073.jpg|Stari grad u [[Budva|Budvi]]
Datoteka:Berane Lim.jpg|Rijeka [[Lim (reka)|Lim]] u [[Berane|Beranama]]
Datoteka:Pljevlja Municipality village.JPG|Planinsko selo u opštini Pljevlja
Datoteka:Kolasin - Typical Mountain House.JPG|Brđanska kuća u Kolašinu
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{notelist|colwidth=40em}}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Crnogorci]]
* [[Crnogorska narodna nošnja]]
* [[Ornitofauna Crne Gore]]
* [[Antički toponimi na tlu Srbije i Crne Gore]]
* [[Spisak jezera u Crnoj Gori|Jezera Crne Gore]]

== Vanjske veze ==
{{Portal|Crna Gora}}
{{Drugi projekti
| commons     = Montenegro
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = Kategorija:Crna Gora
| wikiquote   = 
| wikinews    = Crna Gora
}}
{{Wikivoyage|Montenegro}}
* [http://www.photo-montenegro.com Foto galerija] {{en}}
* [http://www.me Crna Gora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220805104352/http://www.me/ |date=2022-08-05 }} Zvanična prezentacija]
* [http://www.discover-montenegro.com/History.htm# Istorija Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427193359/http://www.discover-montenegro.com/History.htm |date=2009-04-27 }} {{en}}
* [http://www.montenegroairlines.com/ Montenegro Airlines] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201129030054/https://montenegroairlines.com/ |date=2020-11-29 }} 
* [http://www.montenet.org/history/history.htm Sažeta istorija Crne Gore na sajtu Montenet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514025210/http://www.montenet.org/history/history.htm |date=2011-05-14 }} 
{{en}}
* [http://rtcg.me/ RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis] 
* [http://www.vijesti.me/ Dnevni list Vijesti] 
* [http://www.dan.co.me/ Dan online]
* [http://www.pobjeda.me/ Dnevni list Pobjeda] 
* [http://www.cdm.me/ Cafe Del Montenegro] 
* [http://novinar.me/ Novinar.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921200118/http://www.novinar.me/ |date=2013-09-21 }} 
* [http://www.portalanalitika.me/ Analitika - Informativni Portal] 
* [http://www.time.rs/ Time.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102153634/http://www.time.rs/ |date=2013-11-02 }}
* [http://www.montenews.me/ MonteNews.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140103193732/http://montenews.me/ |date=2014-01-03 }}
* [http://www.mnsport.me/ Mnsport.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140729202719/http://www.mnsport.me/ |date=2014-07-29 }}
* [http://kolektiv.me Kolektiv.me]
* [http://aktuelno.me/ Aktuelno.me] 
* [http://vazdan.com/ Vazdan.com]
* [http://www.fokuspress.com/ Fokuspress.com]
* [http://www.monteput.me/ Monteput d.o.o. Podgorica] 
* [http://www.turizamiputovanja.com/ Turizam i Putovanja] 
* [http://www.izmedjuplaninaimora.com/ Zimuj u Crnoj Gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130815055837/http://www.izmedjuplaninaimora.com/ |date=2013-08-15 }} 
{{Evropa}}

{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Crna Gora| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>pp6keblkc10xlqtsi6p8i7cf00whbm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zadar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7674</id>
    <revision>
      <id>42668881</id>
      <parentid>42645105</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T03:29:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50151" sha1="6ybo3jliyu1cr720shobio0ehrz6i0m" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime                  = Zadar
| ime_genitiv          = Zadra
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                =

| slika_panorama       = zadar.jpg
| veličina_slike       = 
| opis_slike           = Pogled na Zadar sa zvonika katedrale Sv. Stošije

| slika_zastava                = Vlag_zadar.gif
| slika_zastava_veličina       = 120px
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Coat_of_Arms_of_Zadar.png
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          = 
| slika_amblem_prazno_veličina = 
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = Hrvatska
| slika_lokacijska_karta_opis   = &lt;center&gt;Zadar na karti Hrvatske

| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 6 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 15 | dužina-minute = 13 | dužina-oznaka = E

| lokacija_ime         = Država
| lokacija_info        = [[Hrvatska]]
| lokacija1_ime        = Županija
| lokacija1_info       = [[Zadarska županija|Zadarska]]
| lokacija2_ime        = 
| lokacija2_info       = 
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       =

| utemeljenje_ime    = Osnovan
| utemeljenje_datum  = 9. st. pr. Kr. (ilirsko naselje)&lt;br&gt;48. pr. Kr. (rimska kolonija)
| utemeljenje1_ime   = 
| utemeljenje1_datum = 
| utemeljenje2_ime   = Dan grada
| utemeljenje2_datum = 24. studenog/novembra
| utemeljenje3_ime   = Zaštitnik
| utemeljenje3_datum = [[Sveti Krševan]]
| osnivač            = 
| nazvan_po          =

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = Gradonačelnik
| ime_vođe             = [[Šime Erlić]]
| stranka_vođe         = [[HDZ]]
| titula_vođe1         = 
| ime_vođe1            =

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 25 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        =

| visina               = 
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           =

| stanovništvo_godina       = 2011.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo = 75 082
| stanovništvo_gustoća= 3003/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_uže  =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Naselje
| stanovništvo_prazno1      = 71 471
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona       = [[CET]]
| utc_pomak            = +1
| vremenska_zona_DST   = [[CET]]
| utc_pomak_DST        = +2
| poštanski_broj       = 23000
| pozivni_broj         = (+385) 23
| gradovi_prijatelji   =

| web_stranica         = [http://www.grad-zadar.hr/ grad-zadar.hr]

| bilješke             = 
}}
'''Zadar''' ([[Italijanski jezik|tal.]] ''Zara'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Jadera'', [[Grčki jezik|grč.]] ''Diadora'') je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i administrativno pripada [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Prema prvim rezultatima [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisa iz 2011.]] godine, u gradu je živjelo 75.082 stanovnika, a u samom naselju je živio 71.471 stanovnik. Šira gradska aglomeracija broji oko 100.000 stanovnika.

== Geografija ==
Zadar se nalazi na 44:07 sjeverne geografske širine i 15:14 istočne geografske dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog prometa. Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], koja mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom [[Velebit]]a zadarsko je područje oštro odijeljeno od [[Lika|Like]] i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]].

* '''Prometni položaj'''

Nakon što su u [[20. vijek]]u prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj blizini autocesta [[Zagreb]] - [[Split]], dovršena [[2005]]. godine. Odvojkom željezničke pruge je od [[1966]]. povezan s [[Knin]]om, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom [[Ancona]]. [[Zračna luka Zadar]] nalazi se u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], oko 14&amp;nbsp;km istočno od grada. U planu je gradnja brze ceste od luke Gaženica u Zadru do čvora Zemunik na autocesti, a u daljnjoj budućnosti i jadranske željezničke pruge ([[Gospić]] - Zadar - [[Split]]).

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2001]]., Zadar broji 72.717 stanovnika. Po veličini je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Prema etničkom sastavu, 92.8% stanovništva su [[Hrvati]], 3.3% [[Srbi]], a preostalih 3.9 % [[Albanci]], [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] i [[Talijani]].

Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 18.000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, ali s pojačanim gospodarskim razvojem naglo raste, i populacijski i teritorijalno. Tako [[1961]]. ima 25.000 stanovnika, [[1971]]. - 43.000, [[1981]]. - 60.000, a [[1991]]. čak 76.000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav do 1980 - ih uključena dotad zasebna naselja Bokanjac, Diklo i Dračevac.

== Uprava ==

Administrativnom području Grada Zadra osim užeg gradskog područja pripadaju i obližnja naselja Babindub, Crno, Kožino, Las Vegas i Petrčane te otoci [[Ist]], [[Iž]], [[Molat]], [[Olib]], [[Premuda]], [[Rava]] i [[Silba]]. Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194 km2.

Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 21 mjesni odbor ([[Arbanasi]], Belafuža, Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica ).

== Historija ==

=== Od praistorije do rimskog doba ===

Šire zadarsko područje naseljeno je još od pradavnih vremena. Nalazi te ranije kulture datiraju još od starijeg [[kameno doba|kamenog doba]], dok su u vrijeme [[neolitik]]a arheološkim istraživanjima utvrđene brojne ljudske naseobine. Na periferiji današnjeg Zadra takve su se naseobine nalazile na području [[Arbanasi|Arbanasa]] i [[Puntamika|Puntamike]]. Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv naselja - [[Jader]], [[Jadra]] ili '''[[Jadera]]''', koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je uz neki pradavni hidrografski pojam.

[[Iliri|Ilirsko]] naselje potječe iz [[9. vijek pne.]], koje je već u [[7. vijek pne.|7.]] i [[6. vijek pne.]] značajno središte ilirskog plemena [[Liburni]] kojima je zadarska luka bila polazište za brojna trgovačka putovanja i sigurno sidrište. [[Jadasini]] kao stanovnici [[Idassa|Idasse]] ili [[Jadera]] prvi se put spominju [[384. pne.]] na grčkom natpisu iz [[Faros]]a (današnji [[Stari Grad]] na [[Hvar]]u) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki geograf Skilaks Skarianderis spominje Zadar pod imenom '''[[Idassa]]''', [[Jadar]], a stanovnike naziva Jadasinima.

Sredinom [[2. vije pne.|2. vijeka pne.]] zadarsko područje postupno osvajaju [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], koji se sistematski naseljavaju u Zadru. Koloniju rimskih građana - '''Colonia Julia Jader''' osnovao je [[48. pne.]] najvjerojatnije sam [[Julije Cezar]]. Zadar je postao samostalni [[municipij]] mahom isluženih rimskih vojnika, kojima je uz sam grad bila podijeljena i zemlja za obrađivanje.

[[Datoteka:Zadar PortaMarina.jpg|thumb|300px|left|''Morska vrata (Porta Marina)'']]

[[Jader]] je bio uređen po svim načelima rimskog [[urbanizam|urbanizma]]: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove - ''[[insule]]''. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg - ''[[rimski forum]]'', a do njega nešto povišeni ''[[kapitolij]]'' s hramom. Oba prostora bila su omeđena dvokatnim trijemom, a na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg - ''[[emporij]]''. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidima, na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni vodovod s vodom iz 40&amp;nbsp;km udaljene [[Vransko jezero|Vrane]], sustav kanalizacije, terme, [[amfiteatar]] i druge značajke visoko razvijenog urbanog života.

=== Rani srednji vijek ===

U razdoblju [[seoba naroda|seobe naroda]] i prodora barbara dolazi do postupne stagnacije Zadra, a u [[5. vijek]]u, već pod vlašću [[Istočni Goti|Istočnih Gota]], grad je sasvim osiromašio, a zbog dotrajalosti brojne su javne građevine postale ruševine. Zadar je u to vrijeme ([[6. vijek]]) zasigurno pogodio i težak potres u kojem su razoreni cijeli kompleksi monumentalne rimske arhitekture, čiji će ulomci kasnije poslužiti kao građevni materijal. U razdoblju između 4. i 6. vijeka u Zadru se razvija i nova religija - [[kršćanstvo]]; grad ima svog biskupa, gradi se novo vjersko središte sjeverno od foruma s bazilikom i krstionicom, kao i drugi sakralni objekti. Nakon povlačenja Istočnih Gota s područja Dalmacije [[537]] godine te konačnog pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], Zadar dolazi pod vlast [[Bizant]]a. Istovremeno započinju prodori [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] koji su u ranom 7. vijeku u potpunosti razorili i opustošili [[Salona|Salonu]], čime Zadar, kao jedini grad koji se othrvao napadima novih osvajača, preuzima ulogu novog upravnog središta [[Bizant]]ske provincije [[Dalmacija|Dalmacije]]. Ulogu glavnog grada Dalmacije zadržat će sve do [[1918]] godine.

Početkom [[9. vijekk]]a bilježi se u Zadru živa diplomatska aktivnost biskupa [[Donat]]a, te gradskog kneza Pavla u sporu između Franačke države [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] i Bizantskog Carstva. [[Franci]] su, naime, nakratko osvojili Zadar, ali je mirom u [[Aachen]]u [[812]] godine grad vraćen [[Bizant]]u. Zadar se u potpunosti okrenuo k moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući novom strateškom položaju postaje gospodar prostora od kvarnerskih otoka do Kaštelanskog zaljeva. Bizantska Dalmacija nije bila teritorijalno jedinstvena cjelina, već skup gradskih općina na čelu sa Zadrom, a široka gradska autonomija doprinijela je razvitku [[Dalmacija|dalmatinskih]] gradova kao slobodnih komuna. U svemu je tome prednjačio upravo Zadar, čiji je položaj u to doba bio jednak onome koji je imala Venecija.

=== Zadar u srednjem vijeku ===

U vrijeme silnog uspona srednjovjekovnog Zadra, grad postaje sve veća smetnja ambicijama moćnije [[Mletačka Republika|Venecije]], a u zaleđu se formira i raste [[hrvatska]] država. Zadar postupno uspostavlja ponajprije trgovačke, a potom i političke veze s [[Hrvati]]ma, koji se sve više prihvaćaju i integriraju u gradskom životu. U [[10. vijek]]u, bilježe se u Zadru hrvatska imena i to priora, suca, svećenika, opatica i redovnica, što svjedoči da je hrvatski etnički element osvojio sve gradske staleže. Zadrani poduzimaju napore za vlastito osamostaljenje od Bizanta u čemu svakako prednjači najmoćnija zadarska patricijska obitelj – [[Madijevci]]. U sporazumu s Bizantom Zadar je s ostalim dalmatinskim komunama [[1069]] godine pripojio svojoj državi hrvatski kralj [[Petar Krešimir IV.]], a poslije dinastičkih borbi i smrti kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] [[1089]] godine, Zadar od [[1105]] priznaje vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja [[Koloman]]a. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s Venecijom. Prvi put [[Mlečani]] su napali i zauzeli Zadar [[1000]] godine, a siloviti će nasrtaji i povremena osvajanja uz otpor i pobune Zadrana potrajati sve do [[1358]] i zaključenja [[Zadarski mir|Zadarskog mira]].
[[Datoteka:Arsenal.jpg|thumb|300px|left|Zadarski Arsenal]]
Zadar je posebno teško stradao [[1202]] godine kada je mletački dužd Enrico Dandolo za napadaj i opsadu iskoristio [[Križarski ratovi|križare]] na [[Četvrti križarski rat|4. pohodu]] u Palestinu kada je počinjen jedan od najokrutnijih zločina u povijesti Zadra. Križari su se [[Mlečani|Mlecima]] obvezali platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kako im nisu mogli platiti, Mlečani su ih iskoristili za [[Križarska opsada Zadra|razaranje, rušenje i pljačku Zadra]]. Hrvatsko-ugarski kralj Emerik osudio je križarski napad, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božja vojska napadne kršćanski grad. Zadar je ipak bio razrušen i osvojen, a stanovništvo raseljeno. Papa [[Inocent III., papa|Inocent III]] ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju. Poslije novih pobuna, grad je došao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja [[Ludovik I. Anžuvinski|Ludovika I.]] i to ([[Zadarski mir|mirom u Zadru]]) [[1358]] godine.

Stanovništvo Zadra u razvijenom srednjovjekovnom razdoblju bilo je pretežno hrvatsko, o čemu svjedoči zapisa kardinala Bosona koji je [[1177]] godine pratio papu [[Aleksandar III., papa|Aleksandra III.]] na putu za Veneciju. Kada su se papinske lađe zbog oluje sklonile u zadarsku luku, Zadrani su papu dočekali pjevajući na hrvatskom jeziku. Razdoblje od 11. do 14. vijeka, iako burno i puno opsada i stradanja, bilo je zlatno doba Zadra. Zadar je vještom politikom i trgovinom, te sposobnim pomorcima osigurao ključnu ulogu među gradovima na istočnoj obali [[Jadran]]a, što se odrazilo i na njegov izgled i kulturu (sagrađene su brojne crkve, bogati samostani, raskošne palače uglednih obitelji, izrađena je [[škrinja Sv. Šimuna]]). Jedan od najboljih primjera sjaja i moći tadašnjeg Zadra je i prvo [[Sveučilište]] na hrvatskom tlu kojeg su [[1396]] godine osnovali [[Dominikanci]].

=== Od 15. do 18. vijeka ===

Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja [[Žigmund]]a, a zatim [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] koji je [[1409.]], vidjevši da sve više gubi utjecaj u Dalmaciji, prodao Zadar i svoja dinastička prava na Dalmaciju [[Mletačka Republika|Veneciji]] za 100.000 dukata. Tako je Venecija ponovno preuzela Zadar 31. srpnja 1409. godine, ovaj put bez borbe, ali uz napetosti i otpor zadarskog plemstva koji su ugušeni progonom i pljenidbom imovine. Zadar je i dalje administrativno središte Dalmacije, ovaj put pod mletačkom vlašću koja se proširila nad cjelokupnim dalmatinskim prostorom ([[Dubrovačka Republika|izuzevši Dubrovačku Republiku]]). [[Mletačka Republika|Mlečani]] su znatno ograničili političku i gospodarsku autonomiju Zadra, koji je unatoč svoj toj represiji, još uvijek grad izraženog prosperiteta. U tom vremenu u Zadru je rođen jedan od najslavnijih hrvatskih kipara i graditelja – [[Juraj Dalmatinac|Juraj Matejev Dalmatinac]], glasovit prvenstveno po svom radu na šibenskoj katedrali, zatim velika imena renesansne umjetnosti – braća Lucijan i Franjo Vranjanin (Laurana), koji su se svojim kiparskim i graditeljskim djelima posebno proslavili u [[Italija|Italiji]].

Razdoblje [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]a obilježeno je u Zadru prodorima [[Osmansko Carstvo|turskih osvajača]] koji su već početkom 16. vijeka osvojili zadarsko zaleđe, a sam grad se gotovo neprestano nalazi na dometu turskog topništva. Stoga započinje izgradnja novog sustava utvrda i zidina koji su bitno promijenili izgled grada. Za potrebe izgradnje novih moćnih peterokutnih utvrda srušene su mnoge kuće i crkve, pa čak i čitavo zadarsko predgrađe – Varoš Sv. Martina. Po svršetku njezine 40-ogodišnje izgradnje Zadar postaje najveći grad-utvrda u Mletačkoj Republici sa sustavom utvrda, bastiona, obrambenih kanala ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih cisterna. Tijekom temeljite pregradnje Zadra izgrađen je i cijeli niz sasvim novih javnih zgrada (Gradska loža i Gradska straža na tadašnjem Gospodskom trgu, više novih vojarni i skladišta, ali i raskošnih novih palača).

Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se visoka kultura življenja. U 16. i 17. vijeku značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku ([[Jerolim Vidolić]], [[Petar Zoranić]], [[Brne Karnarutić]], [[Juraj Baraković]], [[Šime Budinić]]). Valja istaknuti i znamenitog slikara [[Andrea Schiavone|Andriju Medulića - Andrea Meldolla]] (oko [[1510]]/[[1515]]-[[1563]]), koji se potpisivao kao «Andrea Schiavone» ili samo «Schiavone».

Uslijed stalne turske opasnosti stanovništvo se znatno prorijedilo te je došlo do opće stagnacije gospodarstva. Gradom je u 16. i [[17. vijek]]u haralo i više žestokih epidemija [[kuga|kuge]]. Nakon više od 150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromašen. Venecija naseljava novo stanovništvo, a pod [[Zadarska nadbiskupija|nadbiskupom]] [[Vicko Zmajević|Vickom Zmajevićem]] u tri navrata se doseljavaju i [[Arbanasi]] koji formiraju novo naselje u predgrađu. Unatoč oskudici, u Zadru je [[1783]] godine izgrađeno «Plemićko kazalište» ([[Teatro Nobile]]) koje će biti u funkciji više od stotinu godina.

Nakon pada Venecije ([[1797]]) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina nad Zadrom trajala je samo do [[1806]] godine.

=== Zadar u 19. i 20. vijeku ===

Nakon osmogodišnje vlasti, [[Austrija]] je mirom u Požunu Napoleonu prepustila Veneciju, zapadnu Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju. [[Francuska]] vladavina nad Zadrom započela je u februaru [[1806]] godine i trajala je do decembra [[1813]] U to kratko vrijeme došlo je do značajnih društvenih reformi, a osnovan je i cijeli niz novih institucija, među kojima je i obnovljen zadarski univerzitet (studij medicine, niže i više kirurgije, farmacije, prava, graditeljstva i geodezije). Već u junu [[1806]] pokrenute su u Zadru i prve novine na hrvatskom jeziku «[[Kraljski Dalmatin]]», koje će izlaziti do [[1810]] godine.

U novembru [[1813]] započinje austrijska opsada Zadar, potpomognuta i britanskim trupama, a već 7. decembra austrijska vojska ponovno ulazi u Zadar. Druga austrijska vlast potrajala je sve do [[1918]], a Zadar i dalje zadržava status glavnog grada [[Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] i sjedište je Dalmatinskog sabora (osnovano 1861.) i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju. Administrativne funkcije Zadra rezultirale su većim naseljavanjem stranog činovništva ([[1910]]. godine 60% stanovništva grada čine Talijani). Također, Zadar je jedina općina u Dalmaciji u kojoj [[autonomaši]] nikad nisu izgubili vlast.
[[Datoteka:Zadar loza.jpg|thumb|right|300px|Gradska l[[Lođa|ođa]] u Zadru]]
S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju ([[1816]]), otvara se [[Zadarski perivoji|prvi javni perivoj]] ([[1829]]), osniva se i Narodni muzej ([[1832]]); [[1833]] godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a [[1838]] godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod.

Zadar je u drugoj polovici [[19. vijek]]a i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je [[1868]] godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije [[Teatro Verdi]]) [[1865]] godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih [[Kavana Central (Zadar)|kavana]] i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i [[Narodni list]] ([[1862]]) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su [[Ivo Vojnović]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[Milan Begović]], [[Vladimir Nazor]] i dr.

Koncem stoljeća u Zadru se počela naglo razvijati prerađivačka industrija, posebice proizvodnja 33 vrste [[liker]]a od kojih je [[Maraschino]] postao poznat širom svijeta. Na Silvestrovo [[1894]] u Zadru je zasjala električna gradska rasvjeta, prva sistematski provedena električna mreža u Hrvatskoj.

U Prvom svjetskom ratu [[Austro-Ugarska Monarhija]] doživjela je slom i raspad na više država. Zahvaljujući diplomatskim igrama saveznika prilikom pridobivanja Italije na svoju stranu, ali i nejasnom stavu pregovarača iz Kraljevine SHS, [[Rapallski ugovor|Rapallskim ugovorom]] (12. novembra [[1920]]) Zadar je pripojen [[Italija|Italiji]] kao enklava na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do [[1945]]. godine. [[1921]] godine proglašen je slobodnom lukom, te proživljava razdoblje talijanske uprave u čudnoj atmosferi lažnog izobilja. To je razdoblje intenzivne talijanizacije i iseljavanja Hrvata i privrednog propadanja grada uslijed neprirodne izolacije od zaleđa. Ulogu središta Dalmacije u potpunosti preuzima [[Split]].

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Zadar je izložen teškim [[Savezničko bombardiranje Zadra|savezničkim bombardiranjima]] tokom [[1943]]. i [[1944]]. godine pri čemu je razoreno 80% historijske jezgre grada.

Konačno pripojen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika, Zadar je završetak rata dočekao gotovo potpuno razoren i napušten, s jedva 6.000 stanovnika. Nakon rata dolazi do iseljavanja talijanskog stanovništva, ali i velikog broja Hrvata, u Italiju. Na njihovo mjesto ubrzo i u velikom broju dolaze žitelji zadarskih otoka i zaleđa.

Nakon Drugog svjetskog rata grad se razvija u snažan ekonomski i kulturni centar, posebno nakon izgradnje željezničke pruge Zadar-Knin i osnivanja Filozofskog fakulteta. [[1991]]. [[Republika Srpska Krajina|Krajinski]] pobunjenici i [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) [[Bitka za Zadar|napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja]]. Veze sa Zagrebom odvijale su se isključivo preko otoka [[Pag]]a. Zadar je opet proživio ozbiljna razaranja, uključujući neke povijesne objekte. Opsada Zadra trajala je do [[1993]]. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno u vojnoj akciji &quot; Maslenica&quot;. Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do [[1995]] kada je [[Operacija Oluja|operacijom &quot;Oluja&quot;]] završen rat u Hrvatskoj.

== Privreda ==

* [http://www.maraska.hr Maraska, tvornica sokova i alkoholnih pića]
* SAS strojogradnja
* [http://www.tankerska.hr Tankerska plovidba]
* Tvornica Kruha Zadar d.d.

Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od ekonomski najrazvijenijih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] s raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb - Split i njezinog nastavka, nove luke u Gaženici. Ta teretno - industrijska luka će kad bude dovršena biti dio najbrže veze između Italije i Srednje Europe, te tako omogućiti daljnji razvoj Zadra.

== Poznati Zadrani ==

* [[Jelena Slavna]], hrvatska kraljica (* ? – † [[8. oktobar]] [[976]]), žena kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]]
* [[Ante Gotovina]], general HV
* [[Spiridon Brusina]], (1845.-1908.), hrvatski zoolog
* [[Georg von Trapp]], znanstvenik i inovator
* [[Dragutin Blažeković]], austrijski namjesnik za Dalmaciju, podigao današnji perivoj Vladimira Nazora (1890.)
* Barun [[Franz Ludwig von Welden]], vojni upravitelj Zadra, 1829. podigao današnji Perivoj kraljice Jelene Madijevke
* [[Zvonimir Šuljak]], kolekcionar i autor knjige &quot;Zadar na starim razglednicama&quot;
* [[Marko Perić]], kuhar
* [[Kamilo Tončić - Sorinj]], (1878-1961.) arhitekt secesije i kulturni djelatnik u Dalmaciji
* [[Joso Špralja]], umjetnik i ugostitelj
* [[Leposava Čatipović - &quot;Lepa Smoje&quot;]], poznata balerina, voditeljka žena i muza [[Miljenko Smoje|Miljenka Smoje]]
* [[Dario Jurin]] , predsjednik uprave Tankerkomerca d.d.
* [[Ottavio Missoni|Ottavio &quot;Taj&quot; Missoni]] 
* [[Predrag Saratlija]], profesor i sportski radnik
* [[Mirko Miočić]], poznati kvizolog
* [[Tanja Torbarina]], hrvatska novinarka
=== Biskupi, teolozi, pape ===
* [[Donat]], zadarski biskup i diplomat
* [[Simeone Duca]], monsinjor i dobrotvor
* Papa [[Ivan IV., papa|Ivan IV.]], rođeni Zadranin (†12.10.642.)
* [[Šimun Kožičić Benja]] 
* [[Marijan Oblak]], zadarski nadbiskup u miru
* [[Ivan Prenđa]], 68. zadarski nadbiskup
* [[Vicko Zmajević]], (1670.-1745.), zadarski nadbiskup

=== Muzičari ===
* [[Blagoje Bersa]] (*1873.-†1934.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog
* [[Vladimir Bersa]] (*1864.-†1927.), hrvatski skladatelj
* [[Riccardo Bonicioli]], operni skladatelj
* [[Maja Dešpalj-Begović]], violinistica
* [[Pavle Dešpalj]], dirigent i skladatelj
* [[Valter Dešpalj]], violončelist svjetskog glasa
* [[Natali Dizdar]], pjevačica
* [[Mladen Grdović]], pjevač
* [[Tomislav Ivčić]], pjevač
* [[Vedran Ivčić]], pjevač
* [[Zoran Jelenković]], pjevač
* [[Emilija Kokić]], pjevačica
* [[Duško Lokin]], pjevač
* [[Đani Maršan]], pjevač i diplomat
* [[Bepo Matešić]], pjevač
* [[Davor Pekota]], pjevač i frontman grupe &quot;Forum&quot;
* [[Grupa Riva]], pobjednici [[Pjesma Eurovizije|Pjesme Eurovizije]] [[1989.]]
* [[Ivan Salgetti Drioli]], skladatelj
* [[Renato Švorinić]], basist
* [[Marina Tomašević]], pjevačica
* [[Felix von Weingartner]] (1863.-1942.), dirigent i skladatelj
* [[Filip Dizdar]], pjevač

=== Glumci ===
* [[Antun Nalis]] (*1911.-†2000.), hrvatski filmski i tv-glumac
* [[Josip Genda]], (*1943.-†2006.), hrvatski glumac
* [[Mile Gatara]], (* 19o9.-+1968.), hrvatski filmski i tv glumac, osnivač i utemeljitelj Kazališta lutaka u Zadru
* [[Josefina Gatara]], (*1916.-+2005.) glumica i dobar duh Kazališta lutaka Zadar,
* [[Dubravko Dujšin]], (*1894.-+1947.), hrvatski kazališni i filmski glumac
* [[Doris Pinčić]], hrvatska glumica
* [[Barbara Vicković]], hrvatska glumica
* [[Tamara Šoletić]], hrvatska glumica
* [[Duško Modrinić]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
* [[Linda Begonja]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica

=== Graditelji ===
* [[Juraj Dalmatinac|Juraj Matejev Dalmatinac]], (poč. 15. st. – 1473./75.), hrvatski kipar i graditelj
* braća [[Lucijan Vranjanin|Lucijan]] i [[Franjo Vranjanin]] (Laurana), hrvatski kipari i graditelji


=== Književnici ===
* [[Ivan Aralica]], (1930.-)
* [[Juraj Baraković]], (1548. - 1628.), hrvatski renesansni pjesnik
* [[Josip Bersa]] (*1862.-†1932.), hrvatski književnik i arheolog
* [[Šime Budinić]], (između 1530. i 1535. - 1600.)
* [[Vladan Desnica]], (1905.-1967.)
* [[Šime Gržan]], pjesnik
* [[Brne Karnarutić]], (1515. - 1573.) 
* [[Giuseppe Sabalich]], (1856.–1928.) 
* [[Abdulah Seferović]], kroničar grada Zadra
* [[Jeronim Vidulić]], (†1499.), pjesnik
* [[Petar Zoranić]], (1508. - između 1543. i 1569.), književnik


=== Političari ===
* [[Ingrid Antičević-Marinović]], bivša ministrica pravosuđa Hrvatske
* [[Josip Gjergja]], hrvatski političar i diplomat
* [[Božidar Kalmeta]], ministar prometa, turizma i mora RH, dugogodišnji gradonačelnik Zadra
* [[Budimir Lončar]], diplomat
* [[Ana Lovrin]], ministrica pravosuđa RH, bivša gradonačelnica
* [[Ivica Maštruko]], diplomat
* [[Joso Škara]], političar i bivši ministar rada Hrvatske
* [[Vladimir Velebit]], jugoslavenski pravnik, političar i diplomat
* [[Ava Karabatić]], kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske

=== Slikari ===
* [[Anrea Schiavone|Anrea Schiavone (Andrija Medulić - Schiavone)]], (* Zadar, [[1510]].-[[1515]]. - † Venecija, [[1563]].), slikar
* [[Franjo Salghetti Drioli]] ([[1811]].-[[1877]].)
* [[Giovanni Smirich]] ([[1842]].-[[1929]].)

=== Sportaši ===
* [[Romano Bajlo]], olimpijac veslač
* [[Saša Bjelanović]], nogometaš Ascoli-a i povremeni reprezentativac Hrvatske
* [[Marijan Buljat]], nogometaš reprezentativac Hrvatske i NK Dinama
* [[Petar Cupać]], olimpijac jedriličar
* [[Krešimir Ćosić]], košarkaš
* [[Giuseppe Gjergja]], košarkaš i bivši izbornik košarkaške reprezentacije Hrvatske
* [[Josip Pino Grdović]], legendarni zadarski košarkaški stručnjak
* [[Arijan Komazec]], bivši košarkaš Zadra i reprezentativac Hrvatske
* [[Emilio Kovačić]], košarkaš
* [[Korana Longin]], najbolja hrvatska košarkašica
* [[Davor Marcelić]], bivši košarkaški reprezentativac Hrvatske, Zadra i Cibone
* [[Luka Modrić]], nogometaš reprezentativac Hrvatske i NK Dinama
* [[Veljko Petranović]], bivši košarkaš Zadra
* [[Josip-Joško Gatara, prof.]], jedan od legendi zadarskog sporta, nogometaš, rukometaš, plivač, vaterpolist, vaterpolo sudac, sportski novinar, utemeljitelj i osnivač ŠRK Donat
* [[Borut Gatara]],bivši igrač i kapetan Vaterpolo kluba Zadar 1952,osnivač jedinstvenog vaterpolskog natjecanja VAKANZA
* [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]], košarkaški reprezentativac Hrvatske i Žalgirisa iz Kaunasa
* [[Zoran Primorac]], najbolji hrvatski stolnotenisač
* [[Miladin Dado Pršo]], nogometaš Glasgow Rangers-a
* [[Josip Skoblar]], nogometaš, zlatna kopačka Europe 1970. godine
* [[Enzo Sovitti]], legendarni trener košarkaša Zadra
* [[Lucijan Valčić]], košarkaški trener, bivši prvak sa Zadrom
* [[Goran Radanović]], poznati hrvatski stolnoteniski trener 
* [[Stojan &quot;Stojko&quot; Vranković]], bivši košarkaš Zadra i reprezentativac Hrvatske
* [[Andrej Gaćina]], hrvatski stolnoteniser
* [[Aleksandar Čubrilo]], košarkaš
* [[Radojka Franzotti]], najbolja zadarska atletičarka
* [[Jurica Buljat]], nogometaš NK Hajduka i povremeno mlade reprezentacije
* [[Šime Fantela]], hrvatski jedriličar, olimpijski, svjetski i europski prvak
* [[Rene Sinovčić]], nogometni menadžer
* [[Marin Tomasov]], nogometaš NK Hajduka
* [[Tonči Valčić]], rukometaš hrvatski reprezentativac
* [[Josip Valčić]], rukometaš hrvatski reprezentativac
* [[Slobodan Crnokrak]], atletičar
* [[Stipe Perica]], nogometaš Chelsea iz Londona
* [[Ivan Jokić]], atletski trener
* [[Slobodan Miolović]], atletičar
* [[Leonardo Bajlo]], legendarni trener košarkaša Zadra
* [[Ivo Pulanić Učo]], poznati trener košarkaša Zadra
* [[Josip Bajlo Bumba]], poznati biciklista
* [[Danijel Jusup]], hrvatski košarkaški trener
* [[Luka Žorić]], poznati hrvatski košarkaš
* [[Tomislav &quot;Tomo&quot; Amižić]], poznati stolnoteniski trener
* [[Hrvoje Ćustić]], bivši hrvatski nogometaš
* [[Tomislav Ružić]], košarkaš
* [[Saša Bjelanović]], poznati hrvatski nogometaš
* [[Stipe Žunić]], hrvatski atletičar bacač kugle
* [[Jurica Ružić]], košarkaš
* [[Šime Vrsaljko]], nogometaš

=== Moda ===
* [[Ela Dušević]], modna dizajnerica
* [[Nevena Dujmović]], top model
* [[Ana Gojanović Bujan]], modni skaut
* [[Ana Grbić]], Miss fotogeničnosti na izboru za Miss Hrvatske, hostesa u tv-emisiji Bravo
* [[Korina Longin]], top model
* [[Ottavio Missoni]], (Zadar, 1925.), modni kreator

== Spomenici i znamenitosti ==

Mnoge su znamenitosti koje se mogu vidjeti u Zadru, zbog njegove duge povijesti koja seže do [[antika|antičkih]] vremena. Neke od znamenitosti su:

* '''[[Crkva sv. Donata (Zadar)|Crkva sv. Donata]]'''
[[Datoteka:Church of St. Donatus in Zadar (by Pudelek).JPG|thumb|300px|right|Crkva Sv. Donata iz 9. st. sagrađena na ostacima rimskog foruma]]
Najpoznatiji je spomenik i simbol grada Zadra, ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske [[arhitektura|arhitekure]] u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], najvjerojatnije početkom 9. st. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u obliku kako je prvotno sagrađena. Nedostaje joj južna prigradnja, pa joj je središnja kružna jezgra s te strane vidljiva. Do 15. stoljeća nazivala se crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe (&quot;[[Glazbene večeri u sv. Donatu]]&quot;).

* '''Forum'''
[[Datoteka:Zadar_Forum.jpg|thumb|right|300px|Ostatci rimskog Foruma u Zadru]]
Ispod temelja crkve Sv. Donata i biskupske palače proteže se pločnik glavnog trga iz rimskih vremena - Forum. Počeci mu sežu u 1. st. prije Krista. S tri strane Forum je bio opkoljen monumentalnim trijemom kojega su krasile akantusove vitice, girlande i maskeroni.

* '''[[Kalelarga]]'''
Kalelarga ili Široka ulica je glavna i najpoznatija zadarska ulica, koja se proteže u smjeru istok-zapad od [[Narodni trg u Zadru|Narodnog trga]] do Foruma. U Drugom svjetskom ratu su uništene gotovo sve zgrade u ulici, te je ona obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer.

* '''[[Zadarska katedrala|Katedrala Sv. Stošije]]'''
[[Datoteka:Kathedrale St. Anastasia.jpg|thumb|left|280px|Portal Katedrale Sv. Stošije]]
[[Zadarska katedrala|Zadarsku katedralu]] posvećenu Sv. Stošiji ukrašava izvana na pročelju ruža te na zabatu glavne lađe manja [[gotika|gotička]] ruža, naknadno umetnuta. Portali imaju karakterističan romanički oblik, danas unutrašnjost katedrale doima se svojom monumentalnošću (glavna lađa je triput šira od sporednih). Zvonik katedrale koji danas dominira Zadrom, započet je još u kasnom srednjem vijeku, da bi ga tek [[1892.]] dovršio engleski arhitekt [[Thomas Graham Jackson]] po uzoru na zvonik rapske katedrale.

* '''Crkva Sv. Marije'''
[[Datoteka:Zadar_Sveta_Marija.jpg|thumb|280px|Unutrašnjost crkve Sv. Marije]]
Crkva Sv. Marije pripada ženskom [[Benediktinski samostan sv. Marije|benediktinskom samostanu sv. Marije]] koji je osnovala plemkinja [[Čika]] [[1066]]. godine. Na mjestu nekadašnje neugledne crkve podigla je trobrodnu crkvu koja je posvećena [[1091]]. godine. Njezina kći [[Vekenega]] početkom 12. st. sagradila je kapitularnu dvoranu i monumentalni zvonik. U samoj crkvi nalazi se i grobnica opatice [[Vekenega|Vekenge]] koja je umrla [[1111]]. godine. Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi iz 11. st. Pročelje crkve i njezin južni bočni zid, kao i glavni portal u [[renesansa|renesansnom]] su stilu. Na zvoniku se nalazi natpis u spomen [[Koloman]]ovog ulaska u Zadar 1102. godine. Crkva je razrušena u anglo-američkom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, ali je uspješno rekonstruirana.

* '''Crkva Sv. Krševana'''
[[Datoteka:Zadar_Krsevan.jpg|thumb|260px|left|Crkva Sv. Krševana - apsida]]
Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside pripadala je muškom benediktinskom samostanu. Sagrađena je u [[Romanika|romaničkom]] stilu i posvećena [[1175.]], a ime je dobila po sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Pročelje je jednostavno. U donjem dijelu nema nikakvih ukrasa osim glavnog portala. Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantinskih karakteristika. U svetištu se nalazi monumentalni glavni oltar izgrađen [[1701]]. godine na kojega su [[1717]]. postavljena četiri kvalitetna kipa od bijelog mramora koji predstavljaju zaštitnike Zadra. Rad su mletačkog kipara Alavise Tagliapiete. Zvonik se počeo graditi potkraj 15. st., ali nikada nije dovršen. Najljepši dio fasade je vanjski ukras, apsida.

* '''Crkva Sv. Šimuna / [[Škrinja Sv. Šimuna]]'''
[[Datoteka:Zadar_Sveti_Sime.jpg|thumb|300px|Crkva Sv. Šimuna u Zadru]]
Prvobitno ranokršćanska trobrodna [[bazilika]] iz 5. st., potom pregrađena crkva Sv. Stjepana s [[gotika|gotičkim]] elementima iz 14. st., dok je današnji izgled s baroknim detaljima dobila u 16. st. Poznata srebrna [[škrinja Sv. Šimuna]] iz [[1380.]] nalazi se na glavnom oltaru crkve. Škrinja je zlatarsko djelo velike vrijednosti koju je za relikviju Sv. Šime dala izraditi ugarsko-hrvatska kraljica [[Elizabeta]]. Škrinju je izradio zlatar [[Franjo iz Milana]], nastanjen u Zadru. Južno od crkve nalazi se rimski stup postavljen [[1729.]] godine, a sastavljen je od dvaju stupova rimskog hrama koji su se do tada čuvali na kapitoliju Foruma.

* '''Crkva i [[Samostan sv. Franje Asiškog (Zadar)|franjevački samostan Sv. Frane]]'''
Crkva se nalazi na zapadnom kraju grada. Crkva je najstarija dalmatinska [[gotika|gotička]] crkva. Posvećena je [[1280.]] Unutrašnjost je jednostavna. Iz kora se ulazi u sakristiju. Iza glavnog oltara crkve iz [[1672.]] godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu korska sjedala bogato ukrašena rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz [[1394.]] godine, rad Gaicoma da Borga Sansepolcra.

Sakristija, koja se nastavlja na kor, vazna je za hrvatsku povijest, jer je u njoj [[1358]]. godine sklopljen [[Zadarski mir]] između mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju.

* '''Crkva Gospe od Zdravlja'''
[[Datoteka:Zadar_Gospa_Zdravlja.jpg|thumb|300px|Crkva Gospe od Zdravlja u Zadru]]
Podignuta je u 18. stoljeću u baroknom stilu na mjestu starije crkve, kao mauzolej nadbiskupa [[Vicko Zmajević|Zmajevića]]. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao [[Blaž Jurjev Trogiranin]] u 15.st (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti). Uživa veliki ugled i popularnost u brojnim generacijama Zadarskih žitelja. U drugom svjetskom ratu bila je potpuno razorena, te je preostao samo zvonik i malo svetište. Obnovljena je tek [[1990]]. godine vrijednom donacijom pokojnog Msgr. [[Simeone Duca|Simeona Duce]], koji je u njoj i pokopan.


* '''Crkva Svetog Andrije i Svetog Petra'''
Jednobrodna crkva Sv. Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća, te ostatcima fresaka romano-bizantskih karakteistika sa kraja 12. stoljeća dok su južni bočni zid i apsida sagradeni u 5. stoljeću. Na njenu apsidu nadovezuje se crkvica Sv. Petra s antičkim elementima.


* '''Crkva i samostan Svetog Mihovila'''
[[Datoteka:Church of Saint Michael in Zadar, bells gable upward.jpg|thumb|260px|left|Crkva Sv. Mihovila]]
Pročeljem crkve Sv. Mihovila dominira reljefno ukrašen gotički portal iz 14. stoljeća. U njenoj jednobronoj unutrašnjosti nalazi se drevno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U samostanu je smještena i manja zbirka umjetnina.

* '''Crkva Svetog Dominika'''
Gotička crkva sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata. U sklopu samostana djelovalo je i prvo sveučilište koje se spominje još davne 1396. godine.

* '''Crkva Svetog Ilije Proroka'''
Pravoslavna crkva podignuta neposredno uz Forum u 16. stoljeću za potrebe grčkih pomoraca i trgovaca. U 18. stoljeću je nadograđena i predana na upotrebu srpskoj zajednici.

* '''Ostaci crkve Stomorica'''
Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene Sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta, te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja podsjeća na ključ, simbolizira ključeve Sv. Petra.

* '''Gradske zidine ([[Muraj]])'''
[[Datoteka:Zadar PortaTerraferma.jpg|thumb|right|260px|Monumentalna Kopnena vrata (Porta terraferma) Michelea Sanmichelija iz 1543. godine u luci Foša]]
Sačuvani su ostaci iz rimskog doba, iz [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] te najviše iz 16. st. Uz bedeme se nalazi srednjevjekovna &quot;Kapetanova kula&quot;, a najslikovitiji se dio nalazi na južnom dijelu kod lučice &quot;Foše&quot;, gdje se nalaze i Kopnena vrata iz [[1543]] ([[Michele Sanmicheli]]). Prema luci, blizu crkve Sv. Krševana nalaze se Morska vrata iz [[1573.]]

* '''Stalna izložba crkvene umjetnosti - [[Zlato i srebro grada Zadra]]'''
U građevnom sklopu crkve Sv. Marije odnosno njezinog samostana, čiji su objekti tijekom drugog svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba crkvene umjetnosti, i jedna od najvrijednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana “Zlato i srebro Zadra”.

* '''[[Arheološki muzej Zadar]]'''
Osnovan [[1832.]] a izloženi su arheološki ostaci od 7. do 12. st. Izloženi su predmeti iz rimskog doba i [[prapovijest|prapovijesni]] arheološki materijal iz [[paleolitik|paleolika]], [[neolitik]]a, i metalnih doba.

* '''[[Narodni trg]]'''
Glavni zadarski trg i okupljalište. S njegove zapadne strane je crkva sv. Lovre iz 11.st; zgrada Gradske straže iz [[1562.]] i toranj sa satom iz 18. st., a nasuprot se nalazi Gradska loža iz 13. st. Na sjevernoj strani trga je Gradska vijećnica podignuta 1934. godine u doba fašističke vladavine.

* '''[[Sveučilište u Zadru|Zgrada Zadarskog sveučilišta]]'''
Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je početkom 20. stoljeća u neoklasicističkom stilu za potrebe Liceja Svetog Dimitrija. U njenom sklopu je i nedavno obnovljena kapela Sv. Dimitrija.

== Zanimljivosti ==

* '''[[Morske orgulje]]'''
[[Datoteka:Sunset in Zadar (Sea organ).jpg|thumb|left|260px|Zadarske morske orgulje na Novoj rivi]]
[[Datoteka:Zadar_0030.jpg|thumb|150px|Znak morskih orgulja]]
Morske orgulje, izvedene su po projektu [[arhitekt]]a [[Nikola Bašić|Nikole Bašića]], smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive, te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog poločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su performirane kamene stepenice kroz koje izlazi zvuk, morem potisnut zrak.

* '''[[Maraschino]]'''
Originalni zadarski liker Maraschino priznat diljem svijeta. Prepoznatljiv je po karakterističnom slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi koju su stvorili ljekarnici dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća.


* '''Zadarski barkarijoli'''
Jedan od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni već 800 godina s malim čamcima na vesla povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima, štedeći na taj način vrijeme svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena.
[[Datoteka:ZadarskiBarkarijoli.jpg|thumb|280px|Barkarijol sa zgradom Maraske]]


* '''[[Zadarski perivoji]]'''
** [[Zadarski perivoji#Perivoj kraljice Jelene Madijevke|Perivoj kraljice Jelene Madijevke]]
** [[Zadarski perivoji#Perivoj Vladimira Nazora|Perivoj Vladimira Nazora]]
** [[Vrulje|Perivoj Vrulje]]
** [[Zadarska riva|Perivoj Riva]]
** [[Perivoj Gospe od zdravlja]]


* '''[[Arsenal (Zadar)|Arsenal]]'''
Arsenal je [[spomenik kulture]] nulte kategorije, izgrađen u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] za vrijeme [[Mletačka Republika|mletačke uprave]] kao skladište za vojnu flotu. Nakon obnove funkcionira kao mediteranski gradski trg u zatvorenom prostoru i jedno je od središta javnog, kulturnog i zabavnog gradskog života bogato događanjima.

== Obrazovanje ==

=== Osnovne škole ===
* Osnovna škola Petra Preradovića
* Osnovna škola Šime Budinića
* Osnovna škola Šimuna Kozičića Benje
* Osnovna škola Bartula Kašića
* [http://www.os-smiljevac.hr/ Osnovna Škola Smiljevac]
* [https://web.archive.org/web/20021129103937/http://www.geocities.com/os_stanovi/ Osnovna škola Stanovi]
* Osnovna škola Voštarnica
* Osnovna škola Krune Krstića
* Ossnovna škola Zadarskih otoka

=== Srednje škole ===
* Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar
* Nadbiskupska klasična gimnazija
* Zadarska privatna gimnazija
* Pomorska škola
* Gimnazija Vladimira Nazora
* Gimnazija Franje Petrića
* Gimnazija Jurja Barakovića
* Gimnazija Vicka Zmajevića
* Prirodoslovno - grafička škola
* Privatna Gimnazija Zadar
* Obrtnička škola Gojka Matuline
* Strukovna škola Vice Vlatkovića
* Tehnička škola
* Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola
* Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola
* Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić

=== [[Sveučilište u Zadru]] ===

* [http://www.unizd.hr/ Sveučilište u Zadru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091028043456/http://ling.unizd.hr/ |date=2009-10-28 }}; utemeljeno 2002. godine, proisteklo iz filozofsko-teološkog sveučilišta dominikanskog reda u Zadru iz [[1396.]] i [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskog fakulteta]] osnovanog [[1955.]] godine.

== Kultura ==

* '''Festivali'''
** [http://www.donat-festival.com Glazbene večeri u sv. Donatu - Donat festival]
** [[Zadar snova]] - [http://www.zadarsnova.hr Međunarodni festival novog kazališta i izvedbenih umjetnosti]
** [http://www.hkk-zadar.hr/program_zk_ljeto.html Zadarsko kazališno ljeto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070309061629/http://www.hkk-zadar.hr/program_zk_ljeto.html |date=2007-03-09 }}
* '''Knjižnice'''
** [http://www.gkzd.hr Gradska knjižnica Zadar]
** [http://www.zkzd.hr Znanstvena knjižnica Zadar]
* '''Muzeji'''
** [[Arheološki muzej Zadar]]
** Narodni muzej
** Stalna izložba [[Zlato i srebro grada Zadra]]
** Etnografski muzej Zadar
** Pomorski muzej Zadar
* '''Kazališta'''
** [http://www.kazaliste-lutaka-zadar.hr/ Kazalište lutaka Zadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080518182743/http://www.kazaliste-lutaka-zadar.hr/ |date=2008-05-18 }}
** [http://www.hkk-zadar.hr/ Hrvatska kazališna kuća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070106071342/http://www.hkk-zadar.hr/ |date=2007-01-06 }}
* '''Novine'''
** [[Zadarski list]]
** [[Narodni list]]
** [[Zadarski regional]]
** [[Hrvatski List]]
* '''Kina'''
** [http://www.zadarinfo.com/kinopobjeda/ Pobjeda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070212055033/http://www.zadarinfo.com/kinopobjeda/ |date=2007-02-12 }}
** [http://www.gotham.hr/ Gotham] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070106181431/http://www.gotham.hr/ |date=2007-01-06 }}
** Cinestar (6 dvorana)
** Callegro (3 dvorane)
** Zadar
*'''Ostale ustanove'''
** [[Talijanska unija|Zajednica Talijana - C.I. di Zara]]
**
* '''Klubovi'''
** [http://www.gotham.hr/ Gotham] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070106181431/http://www.gotham.hr/ |date=2007-01-06 }}
** [http://www.thegardenzadar.com Garden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111184831/http://www.thegardenzadar.com/ |date=2007-01-11 }}
** [http://www.arsenalzadar.com Arsenal]
** Forum
** Shark
** Stress
** Malibu
** Maya pub
** Mango
** Go-Ga

== Sport ==
* Košarkaški klub [[KK Zadar]]
* Nogometni klub [[NK Zadar]]
* Kuglački klub Zadar,
* Stolnoteniski klub Donat, Zadar,
* Karate klub Zadar,
* Rukometni klub Zadar
* Jedriličarski klub USKOK
* boćarski klub &quot;[[boćarski klub Brodarica|Brodarica]]&quot;
* vaterpolski klubovi &quot;[[vaterpolski klub Veterani Zadar|Veterani Zadar]]&quot;, &quot;[[vaterpolski klub Zadar 1952|Zadar 1952]]&quot;

== Gradovi prijatelji ==
Zadar je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

* {{ZD|ITA}} [[Reggio Emilia]] ([[Italija]]), od [[1972]].
* {{ZD|FRA}} [[Romans]] ([[Francuska]]), od [[1985]].
* {{ZD|NJE}} [[Fürstenfeldbruck]] ([[Njemačka]]), od [[1989]].
* {{ZD|MAĐ}} [[Székesfehérvár]] ([[Mađarska]]), od [[1997]].
* {{ZD|ITA}} [[Padova]] ([[Italija]]), od [[2003]].
* {{ZD|ČIL}} [[Iquique]] ([[Čile]]), od [[2003]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Zadar}}
* [http://www.izadar.info Turističke informacije Zadarske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427034354/http://www.izadar.info/ |date=2011-04-27 }}
* [http://www.grad-zadar.hr Grad Zadar]
* [http://www.ezadar.hr eZadar – Zadarski internet portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161118222718/http://www.ezadar.hr/ |date=2016-11-18 }}
* [http://www.infozadar.net eZadar, 057 info, VOX...]
* [http://voxtv.hr Televizija VOX Zadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022060504/http://voxtv.hr/ |date=2013-10-22 }}
* [http://www.voxportal.hr Voxportal.hr]
* [http://www.radio057.hr Radio 057 Zadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130902191948/http://www.radio057.hr/ |date=2013-09-02 }}
* [http://www.zadaronline.com Zadar Online]
* [http://www.noviradio.hr Novi radio] 
* [http://www.057info.hr 057info Zadar]
* [http://www.karteGradova.com/zadar Interaktivna karta grada Zadra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828195223/http://www.kartegradova.com/zadar |date=2006-08-28 }}
* [http://www.cromaps.com/vacmap/zadar_index.htm Plan grada Zadra - CroMaps navigator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060421192032/http://www.cromaps.com/vacmap/zadar_index.htm |date=2006-04-21 }}
* [http://www.croatia.hr/about/ Croatian National Tourist Board]
* [http://www.infozadar.net/ Info Zadar]
* [http://www.antenazadar.hr/ Antena Zadar]
* [http://www.zdnews.hr/ ZD News]
* [http://www.hostelforumzadar.com/ Hostel Forum Zadar]
* [http://www.tankerkomerc.hr/ Tankerkomerc d.d. Zadar]
* [http://www.marinazadar.com/ Marina Zadar - Tankerkomerc d.d. Zadar]
* [http://tkzd.hr/ Tvornica Kruha Zadar d.d.]

{{Zadarska županija}}
{{Hrvatski gradovi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zadar| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]</text>
      <sha1>6ybo3jliyu1cr720shobio0ehrz6i0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10586</id>
    <revision>
      <id>42668816</id>
      <parentid>42457511</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:28:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42668816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44369" sha1="2nrt6oy12gv77srisufceknv3qchg67" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{redirect|Kosova}}
{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Republika Kosovo
| ime                     = 
| izvorno_ime             = {{Infobox |subbox=yes |bodystyle=font-size:80%;font-weight:normal;
  | rowclass1 = mergedrow |label1=[[Albanski]]: |data1={{Lang|al|Republika e Kosovës}}
  | rowclass2 = mergedrow |label2=[[Srpskohrvatski]]:|data2={{Lang|sh|Republika Kosovo / Република Косово}}
  }}
| ime_genitiv             = Kosova
| status             = 
| zastava            = Flag of Kosovo.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Emblem of the Republic of Kosovo.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = [[Himni i Republikës së Kosovës]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Kosovo on the globe (Europe centered).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Priština]]
| latd  = 42 | latm  = 40 | latNS  = N
| longd = 21 | longm = 10 | longEW = E
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[albanski]]&lt;br&gt;[[srpski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Kosova|Predsjednik]] 
| vođa_ime1    = [[Vjosa Osmani]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Kosova|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Albin Kurti]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Skupština Republike Kosovo|Skupština]]
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = [[Nezavisnost]] 
| suverenitet_napomena = od [[Srbija|Srbije]]
| uspostava_događaj1   = {{nowrap|[[Kosovska deklaracija o nezavisnosti (2008)|Deklaracija nezavisnosti]]}}
| uspostava_datum1     = {{nowrap|[[17. februara]] [[2008.]]}}
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 10887
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 1.0
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 1,761,985
| stanovništvo_proc_godina  = [[2022.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 151
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 162
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $29.629 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 148
| GDP_PPP_godina              = [[2024.]]
| GDP_PPP_per_capita          = $16,760
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 100
| GDP_nominal                 = $11.226 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 155
| GDP_nominal_godina          = [[2024.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $6,337
| GDP_nominal_per_capita_rang = 104
| Gini          = 29.0
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = [[2017.]]
| Gini_promjena = increase
| HDI           = 0.762
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = [[2021.]]
| HDI_promjena  = increase
| valuta     = [[euro]] 
| valuta_kod = EUR
| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_nadom          = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_nadom_DST      = +2
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = dd.mm.gggg.
| pozivni_broj       = +383
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.xk]] (predloženi)
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Kosovo''' ({{Jez-alb|Kosova}}), službeno '''Republika Kosovo''' ({{Jez-alb|Republika e Kosovës}}), [[međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično je priznata država]] u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Najveću granicu ima sa [[Srbija|Srbijom]] na severu i istoku (dužina granice: 352&amp;nbsp;km), zatim [[Severna Makedonija|Severnom Makedonijom]] na jugu (159&amp;nbsp;km), [[Albanija|Albanijom]] na jugozapadu (112&amp;nbsp;km) te [[Crna Gora|Crnom Gorom]] (79&amp;nbsp;km) na zapadu. Nezavisnost od Srbije proglasila je 17.  februara 2008. usvajanjem deklaracije u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] u [[Priština|Prištini]]. Srbija je i dalje smatra svojom [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|autonomnom pokrajinom]] iako je Briselskim sporazumom iz 2013. godine priznala neke njene institucije.

Od završetka [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]] i potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu [[1999]]. godine, kao i donošenja [[Rezolucija Saveta bezbednosti OUN 1244|Rezoulucije SB OUN 1244]], Kosovo se nalazi pod administracijom [[Ujedinjene nacije|UN]] ([[UNMIK]]), deo čijih ovlasti je je od [[16. februar]]a [[2008]]. počela preuzimati misija [[Evropska Unija|Evropske Unije]] pod nazivom [[Euleks]]. Od [[17. februara]] [[2008]]. godine, kada je [[parlament Kosova]] [[Jednostrano proglašenje nezavisnosti|unilateralno]] doneo odluku o proglašenju nezavisnosti od [[Srbija|Srbije]],&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=285184 B92. Vesti: Kosovo proglasilo nezavisnost. 17. februar 2008, 23.27 č]&lt;/ref&gt; na najvećem delu teritorije, u kome većinu čine [[Albanci]], funkcioniše delimično priznata Republika Kosovo ({{lang-sq|Republika e Kosovës}}, {{lang-sh|Republika Kosovo}}), koja je stekla [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično međunarodno priznanje]] [[SAD]] i većine evropskih država. [[Republika Srbija]] i dalje smatra Kosovo delom svog suverenog teritorija, odnosno autonomnom pokrajinom ({{lang-sh|Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija}})&lt;ref&gt;[http://www.srbija.gov.rs/pages/article.php?id=56753 Ustav Republike Srbije] ''Preambula ustava'', 10. novembar 2006.&lt;/ref&gt;, ali je njena vlast ograničena na paralelne organe vlasti u izolovanim enklavama sa [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, te graničnom pojasu poznatom kao [[Severno Kosovo]].

Kosovo ima oko 1.8 miliona stanovnika. Službeni jezici su [[Albanski jezik|albanski]] i [[Srpski jezik|srpski]], a glavni grad je [[Priština]].

== Ime ==
Kosovo se prema geografskim kriterijima može podijeliti na dvije cjeline: istočno Kosovo koje se tradicionalno zove Kosovo i zapadno Kosovo, koje [[Srbi]] zovu ''[[Metohija]]'', a [[Albanci]] ''Dukađin'' odnosno ''Rrafsh i Dukagjinit''. S vremenom je istočni dio regije cijelom Kosovu dao ime.

Riječ ''Kosovo'' dolazi od slavenske riječi [[kos]], koje je ime za vrstu crne ptice na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] i drugim slavenskim jezicima u regionu.&lt;ref&gt;[http://opinionleaders.htmlplanet.com/koskosova.html &quot;The name Kosovo&quot;]. Dr John-Peter Maher, Professor Emeritus of Linguistics, [[Northeastern Illinois University]]&lt;/ref&gt; Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernoj [[Albanija|Albaniji]]. Albanski naziv ''Kosova'' (ili ''Kosovë'') albanizirana je slavenska riječ ''Kosovo''.

''[[Metohija]]'' potiče od grčke riječi ''μετόχια'', izraza koji označava zemlju u vlasništvu manastira. Razlog za ovo je da su se neka imanja [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (SPC) nalazila ovom zemljištu, koje su joj dodjelili srpski srednjovjekovni vladari. Naziv Metohija koriste isključivo Srbi, dok Albanci ne upotrebljavaju taj termin, već koriste naziv Dukađin ([[Dukagjin]]), po bogatoj albanskoj srednjovjekovnoj porodici (vidi: [[Leka Dukađini]]), koja je upravljala sjevernom Albanijom i zapadnim Kosovom. Po njima je ovaj region dobio njihovo albansko ime - ''Rrafsh i Dukagjinit''.

U [[19. vek]]u područje današnjeg Kosova je u geografskom smislu nazivano [[Severna Albanija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Načertanije Ilije Garašanina |url=http://www.rastko.org.rs/istorija/garasanin_nacertanije_c.html |access-date=2009-11-09 |archivedate=2015-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402162457/http://www.rastko.org.rs/istorija/garasanin_nacertanije_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-11-09 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;... &quot;''cela Severna Arbanija sa glavnim mestima Skadrom, Prizrenom, Đakovicom, Peći i Prištinom bila je očišćena od turske vlasti i vojničkih garnizona''&quot;. [[Dimitrije Tucović]], [[Srbija i Arbanija]] (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 81) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;, pre nego što je u Kneževini Srbiji počeo da se upotrebljava naziv [[Stara Srbija]]. [[1938]]. godine [[Komunistička partija Jugoslavije]] stvara skraćenicu ''Kosmet'' za '''Kos'''ovo i '''Met'''ohiju.

Danas velika većina zemalja ovu teritoriju naziva Kosovom&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1244 |url=http://www.un.org.yu/download/16/216-r1244_ser.pdf |access-date=2006-11-12 |archivedate=2006-10-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061003025833/http://www.un.org.yu/download/16/216-r1244_ser.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, osim Srbije, gde je [[Slobodan Milošević|Milošević]] Ustavom Republike Srbije donetim 1990. godine promenio ranije ime &quot;Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo&quot; u &quot;Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija&quot;. Smatra se da je reč &quot;Metohija&quot; dodao kako bi osnažio srpsku pretenziju na tu teritoriju. To njegovo nasleđe i danas je široko prihvaćeno u Srbiji.

== Historija ==
{{main|Istorija Kosova}}
=== Antičko doba ===
[[Datoteka:Ulpiana1.JPG|thumb|desno|Ruševine [[Ulpijana|Ulpijane]]]]
{{Glavni članak|Dardanija}}
U predantičko doba na prostorima Kosova su živeli [[Iliri]], koji su svoju kulturu širili iz reona Vinče (Vinčanska kultura 3-4 vek pne. Kosovo nosi naziv po ptici ''Kos'' za koju u albanskom jeziku nema odgovarajuće reči a reč Metohija označava crkveni posjed. U antičko doba, prostor današnjeg Kosova se nazivao [[Dardanci|Dardanija]]. Ilirska plemena se uglavnom smatraju precima današnjih Albanaca.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12472/Albania ''Albania'', Encyclopædia Britannica]&lt;/ref&gt; Dardanci su naseljavali i prostor današnje jugozapadne Srbije i deo Makedonije.

U trećem i drugom veku pre nove ere, ovim regionom su vladali dardanski kraljevi: [[Longarus]], [[Bato]] i [[Monunius]], kao i [[Etuta]], Monuniusova ćerka. Oblast Dardanije zatim dolazi pod vlast [[Antički Makedonci|Makedonaca]].

[[Antički Rim|Rimljani]] osvajaju ovu oblast 160. godine p.n.e, u toku [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]]. Teritorija kasnije ulazi u sastav rimske provincije gornje [[Mezija|Mezije]] (-{Moesia Superior}-) [[87]]. godine. Od cara [[Dioklecijan]]a čini zasebnu provinciju Dardaniju (-{Dardania}-).

=== Srednji vek ===
[[Sloven]]ska plemena su počela naseljavati Balkansko poluostrvo u 6. i [[7. vek]]u, dok su oblast Kosova počeli naseljavati približno u 9. ili [[10. vek]]u.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Sloveni su tu zatekli starosedeoce Arbreše. Arbreše, odnosno Ilire, mnogi smatraju za pretke današnjih Albanaca.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;NGL Hammond The Relations of Illyrian Albania with the Greeks and the Romans. In Perspectives on Albania, edited by Tom Winnifrith, St. Martin’s Press, New York 1992&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]&lt;/ref&gt; Prva slovenska država na Kosovu je bila [[Bugarsko carstvo]], čija se vlast smenjivala za [[Vizantijsko carstvo|vizantijskom]] sve do kraja [[12. vek]]a.
[[Datoteka:Realm of Brankovic.png|thumb|desno|Kosovski posed [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]]]]
Srpski vladari su za osvajanja teritorija južno od Raške uglavnom koristili [[krstaški pohodi|krstaške pohode]] zapadnoevropskih vladara na Bliski istok.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Tokom [[12. vek]]a Srbi iz Raške počinju da prodiru na područje Kosova. Raški veliki župan [[Vukan (raški veliki župan)|Vukan]] je uspeo da osvoji [[Zvečan]] [[1091]]. i spali [[Lipljan]], ali [[1106]]. trpi poraz od Vizantije. Krajem [[12. vek]]a župan [[Stefan Nemanja]] dolazi do Lipljana i [[1170]]. kod [[Sitnica|Sitnice]] odnosi pobedu nad vizantijskom vojskom. Početkom [[13. vek]]a srpski župani su svojim posedima priključili i Kosovo. Narednih dva veka Srbi grade mnoge crkve i zadužbine u ovoj oblasti. Od toga doba pa do pada pod tursku vlast, područje je važan deo [[srednjevekovna Srbija|srpske srednjevekovne države]]. Neko vreme je grad [[Prizren]] prestonica srpskih vladara [[Stefan Dušan|Dušana]] i Uroša. Grad [[Peć]] je bio središte srpske pravoslavne [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] [[1346]].-[[1457]]. godine (kasnije ponovo [[1557]]-[[1766]]). Područje se dobro razvija, [[rudarstvo]] i [[stočarstvo]] sa [[ratarstvo]]m je prisutno. [[Rudnik Trepča]] se spominje od [[1303]]. kao nalazište [[olovo|olova]] i [[srebro|srebra]]. [[Novo Brdo]] je jedan od najvažnijih rudnika Srbije toga doba, i iz njega se vadi srebro i olovo. Srebro u tom rudniku je bilo pomešano sa [[zlato]]m, i srpski vladari su imali dobre prihode od rada rudnika. Za vreme postojanja srpskih država od XIII do XV veka, većinu stanovništva u toj oblasti uglavnom su činili Srbi.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Godine 1389. vođena je [[Kosovska bitka|bitka na Kosovu]], koja se uglavnom smatra taktički neodlučenom. Zbog velikih ljudskih gubitaka, srpske kneževine pristaju na vazalni položaj, čime se Osmanlijama otvara put za dalje osvajanje Balkanskog poluostrva. Između 1371. i 1398. Kosovom je vladao [[Vuk Branković]], gospodar Kosova i [[Drenica (predeo)|Drenice]], koji 1389. godine postaje osmanski vazal. Nakon propasti srednjovekovne [[Srpska despotovina|srpske despotovine]] 1459. godine, Kosovo dolazi pod osmansku vlast.

=== Otomanski period ===
{{Glavni članak|Kosovski vilajet}}

Između [[1459]] i [[1912]] godine, Kosovo je bilo u sastavu [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Područje Kosova do godine [[1541]]. pripada rumelijskom [[ejalat]]u. Od 1541. do 1580. pripada budimskom, zatim bosanskom, a od [[1607]]. opet rumelijskom ejalatu. Po turskom sistemu dolazi do podele na [[sandžak (oblast)|sandžake]] (okrug), kaze (srez), i nahije i kadiluke (opština). Tokom turske vladavine, na teritoriji današnjeg Kosova su postojali [[Prizren]]ski i [[Vučitrn]]ski sandžak, da bi kasnije bio formiran [[Kosovski vilajet]], prvobitno sa sedištem u [[Prizren]]u, a potom u [[Skoplje|Skoplju]].

Tokom viševekovne Otomanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Od kraja 14. veka, dolazi do pomeranja srpskog i dela albanskog stanovništva ([[Klimenti]]) na zapad i sever Balkanskog poluostrva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom „Gega“.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

[[Datoteka:Kosovo02.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1875-1878.]]
[[Datoteka:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1881-1912.]]
Sve teže prilike u turskom carstvu vremenom dovode do ustanaka i nemira stanovnika, naročito za vreme ratova Austrije sa Turskom. U borbu protiv Turaka stupaju Srbi i Albanci se pridružuju austrijskoj vojsci Đ. Pikolominija koja nadire ka [[Skoplje|Skoplju]]. Nakon poraza Austrijanaca, sa austrijskom vojskom se povlače i Srbi, zajedno sa grupama Albanaca, iz [[Priština|Prištine]], [[Peć]]i, [[Mitrovica|Mitrovice]], Prizrena i [[Novi Pazar|Novog Pazara]], u strahu od turske osvete. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;, što je ostalo upamćeno kao [[Velika seoba Srba]]. Ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu. Usled ovih seoba, neki smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. vek]]a postalo brojčano manjinsko.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Od sredine [[19. vek]]a vođena je [[Borba za nezavisnost Albanije]], a centar albanskog nacionalnog pokreta je bio na Kosovu. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u Prizrenu Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]]. Zahtevi Turskoj su bili autonomija za Albance, i ujedinjenje u jedan vilajet. Porta je ovo odbila, i počeo je ustanak [[1879]]. kojim je turska vlast svrgnuta u Vučitrnu, Prizrenu, Đakovici, Prištini, Peći i drugde. Turska šalje Derviš-pašu sa vojskom da razbije ustanak, i on od aprila [[1881]]. ulazi u Prizren, Đakovicu i Peć. Smirenje je bilo privremeno, jer ponovo izbijaju nemiri po pašinom povratku u Carigrad. Lokalne bune niču [[1883]]. i [[1884]]. godine.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 656.&lt;/ref&gt; Od godine [[1905]]. do [[1912]]. Albanci dižu niz ustanaka. U julu [[1908]]. u [[Ferizovići]]ma (stari i sadašnji naziv [[Uroševac]] u čast srpskom caru Stefan Uroš) započinje albanski ustanak, kojim se pokušava izvesti oslobođenje od Turaka. Augusta [[1909]]. izbija novi ustanak, a Mladoturci šalju vojsku koja u krvi guši ustanak Albanaca na Kosovu. Godine [[1912]]. ponovo dolazi do ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Ustanici zauzimaju čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i Skoplje, na šta Mladoturska vlada podnosi ostavku.

=== Prvi balkanski rat ===
{{Glavni članak|Prvi balkanski rat|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}}
Srpska i [[Crna Gora|crnogorska]] vojska su napale otomansku državu u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] oktobra [[1912]]. prodirući na Kosovo. Sa otomanske strane su naišli na slab otpor, a jedine značajne prepreke srpskom napredovanju pružale su albanske jedinice [[Isa Boljetini|Ise Boljetinija]], [[Idriz Seferi|Idriza Seferija]] i [[Bajram Curi|Bajrama Curija]].&lt;ref name=&quot;Lav Trocki&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Lav Trocki, Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt;

=== Period Kraljevine ===
{{Glavni članak|Srbizacija|Kosovski komitet|Kolonizacija Kosova|Kačaci}}
Nakon prisajedinjenja Kosova Kraljevini Srbiji, [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]&lt;/ref&gt; U novoj državi, albanska naselja su bila preimenovana srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]), a Albancima je bilo zabranjeno da se školuju na svom jeziku.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo]. London: [[Pluto Press]], 2000. {{ISBN|0-7453-1569-0}}&lt;/ref&gt; Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, mnogi se iseljavaju sa Kosova.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;/&gt;
[[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|150px|[[Azem Galica]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]]
Nakon stvaranja Kraljevine SHS [[1918]]. godine, na Kosovu je započeo oružani otpor albanskih kačaka. Iste godine, osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;&gt;{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-11-10 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje odrede.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;&gt;{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-11-10 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}&lt;/ref&gt; Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;/&gt;

[[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom [[Agrarna reforma|agrarne reforme]] i merama [[kolonizacija|kolonizacije]] utiče na izmenu etničke slike Kosova.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;/&gt; Beogradska vlada je započela opsežan program kolonizacije Kosova, dajući prednost Srbima, a posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]&lt;/ref&gt; Na Kosovo je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;&gt;[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]&lt;/ref&gt; Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna čitavih sela, i intervencije vojske. U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;&gt;{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2009-11-10 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Komunistička partija Jugoslavije]] deluje na Kosovu, i [[1938]]. komunisti stvaraju naziv ''Kosmet'' za područje. KPJ se zalaže za autonomiju Kosmeta i bratsku ravnopravnost njegovih naroda, protivi se iseljavanju Albanaca, oduzimanju njihove zemlje i teroru nad njima.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;/&gt;

=== Drugi svetski rat ===
{{Glavni članak|Velika Albanija}}
[[Datoteka:Kosovo 1941.png|thumb|180px|left|Podela Kosova, 1941.]]
[[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|desno|thumb|150px|[[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]], narodni heroji Jugoslavije]]
Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme okupacije [[Sile osovine|Sila osovine]], [[Kraljevina Italija]] je [[Aneksija|anektirala]] najveći deo Kosova i priključila ih Kraljevini Albaniji, pod italijanskim protektoratom (vidi: [[Velika Albanija]]). Manje delove Kosova zauzimaju Nemci i Bugari.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 657.&lt;/ref&gt; Italijani se prikazuju kao oslobodioci Albanaca, uvode [[albanski jezik]] u upravi i školstvu, i dozvoljavaju upotrebu albanske zastave.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt;

Zbog terora okupatora i albanskih kvislinških odreda, veliki broj Srba se seli u Crnu Goru i Srbiju. U oktobru 1941. osniva se i Metohijski NOP (''narodno-oslobodilački partizanski'') odred. Ipak, veće akcije se ne vrše na Kosovu sve do početka 1943. godine, kada postaje aktivniji [[NOP odred Zejnel Ajdini]] formiran krajem 1942.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt; Aprila 1943. ginu [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadik]], članovi CK KP. Uprkos svim naporima, do konačnog oslobođenja Jugoslavije, na Kosovu nije bilo slobodne teritorije i partizani deluju u vrlo teškim uslovima.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 658.&lt;/ref&gt; Takođe, tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Kosova delovale su i [[četnici|četničke]] jedinice [[Kosta Pećanac|Koste Milovanovića Pećanca]].

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Nemci okupiraju Albaniju i Kosovo. Područje zauzimaju [[partizani]] posle povlačenja Nemaca u novembru [[1944]].&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt; Međutim, u decembru 1944. u većem delu Kosova dolazi do masovne pobune Albanaca protiv NOV i Jugoslavije. [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOV i POJ]] šalje oko 30.000 vojnika [[JNA]], a 8. februara 1945. godine uvodi vojnu upravu za područje Kosova. Tim merama je tek u [[mart]]u [[1945]]. slomljen otpor kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt;

=== Period SFRJ ===
{{Glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Nemiri na Kosovu 1981.}}
[[Datoteka:Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg|thumb|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] u [[SFRJ]]]]
Posle završetka rata, Kosovo je vraćeno [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i ulazi u sastav Narodne (kasnije Socijalističke) Republike Srbije. ''Autonomna Kosovsko-Metohijska Oblast'' (AKMO) zvanično je proglašena 10 Jula 1945. godine. Aprila [[1963]]. godine AKMO je uzdignuta na nivo pokrajine, postavši ''Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija''. [[Novembar|Novembra]] [[1968]]. godine ime pokrajine je promenjeno u ''[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]'', a Metohija je uklonjeno iz naziva. Prema [[Ustav Srbije iz 1974. godine|ustavu Srbije iz 1974. godine]], Kosovo je imalo -{''[[de facto]]''}- status federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iako je formalno i dalje bilo deo Srbije.

[[Kosovski Albanci]] su početkom 1980-ih tražili da [[SAP Kosovo]] postane sedma [[republika]] [[SFRJ]] i da [[Albanci]] budu izjednačeni u pravima sa ostalim [[sloven]]skim narodima Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Jugoslovenske vlasti su na albanske zahteve odgovorile slanjem vojske i policije i zavođenjem vanrednog stanja na Kosovu.

=== Miloševićev period ===
{{poseban članak|Antibirokratska revolucija|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}}
Nakon što je tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;&gt;{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2009-11-10 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su generalni štrajk albanskih rudara u rudniku Stari Trg kod Prištine. 28. februara [[Predsedništvo SFRJ]] odobrava upotrebu [[JNA|vojske]] i zavodi vanredno stanje na Kosovu. Nakon toga, specijalne snage srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a pokrajinsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu.

Albanci su nakon oduzimanja autonomije upražnjavali pasivni otpor, odbijajući da učestvuju u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost [[Republika Kosovo (1990 - 2000)|Republike Kosova]], što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli da organizuju paralelne državne institucije, kao što su škole, poreski sistem, sudstvo i policija. [[1994]]. godine je od osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]], paravojna organizacija čiji je cilj bio nezavisno Kosovo, koja se pri tome koristila sredstvima oružane borbe. Ona je [[1996]]. započela sa oružanim napadima na srpsku vojsku i policij, posle čega su u oblasti [[Drenica]] izbili veći oružani sukobi između OVK i srpsko-jugoslovenskih snaga u kojima su se našli i mnogi nedužni civili.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; 23.11. 1998., UN je zabilježio 200.000 raseljenih osoba po Kosovu. Pregovori između vlasti Srbije i Kosova oko statusu Kosova nisu završili sporazumom niti dogovorom.&lt;ref&gt;{{cite web| title=World: Europe - Kosovo blueprint rejected |author=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/219825.stm|date=23.11. 1998}}&lt;/ref&gt; Prema izveštajima Ujedinjenih nacija, bezbednosne snage SR Jugoslavije i Srbije u više slučajeva odgovarale su nesrazmernom upotrebom sile.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/1999/99| title=Report of the Secretary-General prepared pursuant to resolutions 1160 (1998), 1199 (1998) and 1203 (1998) of the Security Council [S/1999/99]|date=31.1. 1999|publisher=UN|page=11-15}}&lt;/ref&gt;

Tri sedmice nakon početka bombardovanja SRJ je registrovano je 525.787 albanskih izbeglica sa Kosova. Mesec dana kasnije, broj izbeglica je porastao na 781.618.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;&gt;{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm  |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate=15. 10. 2009.}}&lt;/ref&gt; Sukob je završen kada je u junu 1999. SRJ pristala na povlačenje svojih vojnih i policijskih snaga.

Podaci iz jula [[2009]]. godine pokazuju je da je hrvatska manjina koja je postojala na Kosovu sve do [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] u potpunosti nestala.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt;

Posle [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] [[1999]] godine, Kosovo dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Prema [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244|Rezoluciji 1244]], Kosovo i Metohija je deo Srbije i [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]], ali je pod kontrolom UN. Administracione poslove obavljaju Ujedinjene nacije bez učešća Srbije (rezolucija 1244 Saveta bezbednosti od 10. juna [[1999]].). Zločini nad nealbanskim stanovništvom na Kosovu su intenzivirani dolaskom međunarodne uprave.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=B92. Reports: Testimonies about organ trade, 17.02.2011 |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=72766 |access-date=2011-10-13 |archive-date=2012-11-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104181702/http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=72766 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon što međunarodni [[pregovori o statusu Kosova]] nisu doveli do konsenzusa o [[ustavni status Kosova|ustavnom statusu]], [[Kosovski parlament]] je [[17. februar]]a [[2008]]. proglasio nezavisnost Kosova od Republike Srbije. Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_category=640&amp;nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]&lt;/ref&gt;, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo 93 država članica UN-a i Tajvan.&lt;ref&gt;https://www.istinomer.rs/analize/koliko-je-relevantno-sto-pet-milijardi-ljudi-ne-priznaje-kosovo/&lt;/ref&gt; Ipak, [[UN]] i dalje službeno smatra Kosovom dijelom Srbije. Kosovske institucije imaju vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku [[Severno Kosovo|Severnog Kosova]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo, priznata od strane 102 države članice Ujedinjenih nacija
Datoteka:Kosovo ap en.png|Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija u sastavu Srbije, prema Vladi Srbije i državama koje nisu priznale nezavisnost Republike Kosovo
&lt;/gallery&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:ChildrensDayInKosovo2.JPG|thumb|Deca sa Kosova u narodnoj nošnji.]]
{{main|Demografija Kosova}}
Kosovo ima oko 1,804,838 stanovnika (jul [[2009]]).&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |title=CIA World Factbook - Kosovo |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html#People |access-date=2009-11-10 |archive-date=2016-07-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701194718/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html#People |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Kosovo trenutno ima najmlađu populaciju u Evropi, sa fertilitetom procenjenim na 2,4 dece po ženi.&lt;ref&gt;[http://www.census.gov/ipc/www/idb/country/kvportal.html U.S. Census Bureau]&lt;/ref&gt;

Prema etničkoj pripadnosti stanovništvo Kosova čine:&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Albanci]] 82%,
* [[Srbi]] 13% i
* ostali 5% ([[Bošnjaci]], [[Goranci]], [[Romi]], [[Turci]], [[Aškalije]], [[Egipćani]]).

== Administrativna podjela ==
{{main|Administrativna podjela Kosova}}
[[File:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|thumb|250px|Okruzi Kosova s granicama općina.]]
[[Republika Kosovo]] od [[2000.]] godine podijeljena je na sedam [[Okruzi Kosova|okruga]] ([[albanski|alb.]]: ''rajone'', [[ćirilica|ćir.]] окрузи), koji predstavljaju prvi nivo [[Administrativna podjela Kosova|administrativne podjele]] Kosova. Okruzi se dalje dijele na [[Općine Kosova|općine]], kojih ima ukupno 38.

Okruzi Kosova su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|- bgcolor=#cccccc
! Okrug!! Mapa !! Površina (km²) !! Populacija ([[2011.]]) !! Gustoća (/km²) !! [[Općine Kosova|Općine]] !! Naselja
|- align=center 
| align=left|'''[[Ferizaji (okrug)|Ferizaji]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Ferizajit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Uroševački okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Урошевачки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:Urosevac in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,030
| 185,806
| 180
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Ferizaji (općina)|Ferizaji]]
* [[Hani i Elezit (općina)|Hani i Elezit]]
* [[Kaçaniku (općina)|Kaçaniku]]
* [[Shtimja (općina)|Shtimja]]
* [[Štrpce (općina)|Štrpce (Shtërpca)]]
| 126&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Ferizajt|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/ferizaj.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=14 maj 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514182539/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/ferizaj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Gjakova (okrug)|Gjakova]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Gjakovës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Đakovički okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Ђаковички округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:District of Gjakova in Kosovo.svg|100px]]
| 1,129
| 214,672
| 190
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Deçani (općina)|Deçani]]
* [[Gjakova (općina)|Gjakova]]
* [[Juniku (općina)|Juniku]]
* [[Rahoveci (općina)|Rahoveci]]
| 164&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Gjakovës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjakove.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022213/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjakove.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Gjilani (okrug)|Gjilani]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Gjilanit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Gnjilanski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Гњилански округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:Gjilani in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,206 
| 180,783
| 150
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Gjilani (općina)|Gjilani]]
* [[Kamenica (općina)|Kamenica]]
* [[Klokot (općina)|Klokot (Kllokoti)]]
* [[Parteš (općina)|Parteš (Parteshi)]]
* [[Ranilug (općina)|Ranilug (Ranillugu)]]
* [[Vitia (općina)|Vitia]]
| 287&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Gjilanit|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjilan.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022619/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjilan.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Mitrovica (okrug)|Mitrovica]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Mitrovicës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Kosovskomitrovački okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Косовскомитровачки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Kosovska Mitrovica in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 2,077 
| 272,247
| 110
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Leposavić (općina)|Leposavić (Leposaviqi)]]
* [[Mitrovica (općina)|Mitrovica]]
* {{nowrap|[[Severna Mitrovica (općina)|Severna Mitrovica (Mitrovica Veriore)]]}}
* [[Skënderaji (općina)|Skënderaji]]
* [[Vushtrria (općina)|Vushtrria]]
* [[Zubin Potok (općina)|Zubin Potok (Zubin Potoku)]]
* [[Zvečan (općina)|Zvečan (Zveçani)]]
| 267&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Mitrovicës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/mitrovice.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=1 shtator 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200901024851/https://www.gjiganti.com/kosova/komunat/mitrovice.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Peja (okrug)|Peja]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Pejës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Pećki okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Пећки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Pec in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,365
| 174,235	
| 130
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Istog (općina)|Istog]]
* [[Klina (općina)|Klina]]
* [[Peja (općina)|Peja]]
| 118&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Pejës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/peje.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=1 shtator 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200901025234/https://www.gjiganti.com/kosova/komunat/peje.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Priština (okrug)|Prishtina]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Prishtinës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Prištinski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Приштински округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Pristina in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 2,470
| 477,312
| 223
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Kosovo Polje (općina)|Fushë Kosova]]
* [[Gllogoci (općina)|Gllogoci]]
* [[Gračanica (općina)|Gračanica (Graçanica)]]
* [[Lipjani (općina)|Lipjani]]
* [[Novo Brdo (općina)|Novo Brdo (Novobërda)]]
* [[Obiliqi (općina)|Obiliqi]]
* [[Podujeva (općina)|Podujeva]]
* [[Priština (općina)|Prishtina]]
| 298&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat e Rajonit të Prishtinës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prishtine.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=29 korrik 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170729230735/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prishtine.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Prizreni (okrug)|Prizreni]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Prizrenit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Prizrenski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Призренски округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Prizren in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,397
| 331,670
| 240
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Dragashi (općina)|Dragashi]]
* [[Malisheva (općina)|Malisheva]]
* [[Mamusha (općina)|Mamusha]]
* [[Prizren (općina)|Prizreni]]
* [[Suhareka (općina)|Suhareka]]
| 195&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Prizrenit|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prizren.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022645/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prizren.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Historija Kosova]]
* [[Demografija Kosova]]
* [[Srpsko-albanski sukob]]
* [[Kosovski mit]]
* [[UNMIK Kosovo]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kosovo}}
* [[c:Atlas_of_Kosovo|Atlas Kosova na Vikimedijinoj Ostavi]]
* [http://www.kryeministri-ks.net/?page=3,1 Kancelarija premijera Kosova], [http://www.ks-gov.net/portal/srp.htm Vlada Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090610210012/http://www.ks-gov.net/portal/srp.htm |date=2009-06-10 }}
* [http://www.president-ksgov.net/?id=1,67,67,67,s,,, Predsednik Kosova]
* [http://www.assembly-kosova.org/?cid=3,1 Skupština Kosova]
* [http://www.srbija.gov.rs/kosovo-metohija/index.php?id=20797 Vlada Republike Srbije: Kosovo i Metohija]
* {{en icon}} [http://www.unmikonline.org/ UNMIK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222015539/http://www.unmikonline.org/ |date=2011-02-22 }}
* {{en icon}} [http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Serbia/Kosovo/ Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091126005542/http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Serbia/Kosovo/ |date=2009-11-26 }} na ''Open Directory Project''
* {{en icon}} [http://www.albanian.com/main/countries/kosova Opšte informacije sa Albanian.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060820204102/http://www.albanian.com/main/countries/kosova/ |date=2006-08-20 }}
* {{en icon}} [http://www.lib.utexas.edu/maps/kosovo.html Mape Kosova] sa ''Perry-Castañeda Library Map Collection''

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]</text>
      <sha1>2nrt6oy12gv77srisufceknv3qchg67</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668817</id>
      <parentid>42668816</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:29:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42668817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44379" sha1="1ckbyv75h7lq41vdim90siwgye8wuxp" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{redirect|Kosova}}
{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Republika Kosovo
| ime                     = 
| izvorno_ime             = {{Infobox |subbox=yes |bodystyle=font-size:80%;font-weight:normal;
  | rowclass1 = mergedrow |label1=[[Albanski]]: |data1={{Lang|al|Republika e Kosovës}}
  | rowclass2 = mergedrow |label2=[[Srpskohrvatski]]:|data2={{Lang|sh|Republika Kosovo / Република Косово}}
  }}
| ime_genitiv             = Kosova
| status             = 
| zastava            = Flag of Kosovo.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Emblem of the Republic of Kosovo.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = [[Himni i Republikës së Kosovës]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Kosovo on the globe (Europe centered).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Priština]]
| latd  = 42 | latm  = 40 | latNS  = N
| longd = 21 | longm = 10 | longEW = E
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[albanski]]&lt;br&gt;[[srpski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Kosova|Predsjednik]] 
| vođa_ime1    = [[Vjosa Osmani]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Kosova|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Albin Kurti]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Skupština Republike Kosovo|Skupština]]
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = [[Nezavisnost]] 
| suverenitet_napomena = od [[Srbija|Srbije]]
| uspostava_događaj1   = {{nowrap|[[Kosovska deklaracija o nezavisnosti (2008)|Deklaracija nezavisnosti]]}}
| uspostava_datum1     = {{nowrap|[[17. februara]] [[2008.]]}}
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 10887
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 1.0
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 1,761,985
| stanovništvo_proc_godina  = [[2022.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 151
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 162
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $29.629 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 148
| GDP_PPP_godina              = [[2024.]]
| GDP_PPP_per_capita          = $16,760
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 100
| GDP_nominal                 = $11.226 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 155
| GDP_nominal_godina          = [[2024.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $6,337
| GDP_nominal_per_capita_rang = 104
| Gini          = 29.0
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = [[2017.]]
| Gini_promjena = increase
| HDI           = 0.762
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = [[2021.]]
| HDI_promjena  = increase
| valuta     = [[euro]] 
| valuta_kod = EUR
| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_nadom          = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_nadom_DST      = +2
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = dd.mm.gggg.
| pozivni_broj       = +383
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.xk]] (predloženi)
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Kosovo''' ({{Jez-alb|Kosova}}), službeno '''Republika Kosovo''' ({{Jez-alb|Republika e Kosovës}}), [[međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično je priznata država]] u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Najveću granicu ima sa [[Srbija|Srbijom]] na severu i istoku (dužina granice: 352&amp;nbsp;km), zatim [[Severna Makedonija|Severnom Makedonijom]] na jugu (159&amp;nbsp;km), [[Albanija|Albanijom]] na jugozapadu (112&amp;nbsp;km) te [[Crna Gora|Crnom Gorom]] (79&amp;nbsp;km) na zapadu. Nezavisnost od Srbije proglasila je 17.  februara 2008. usvajanjem deklaracije u [[Skupština Kosova|Skupštini Kosova]] u [[Priština|Prištini]]. Srbija je i dalje smatra svojom [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|autonomnom pokrajinom]] iako je Briselskim sporazumom iz 2013. godine priznala neke njene institucije.

Od završetka [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]] i potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu [[1999]]. godine, kao i donošenja [[Rezolucija Saveta bezbednosti OUN 1244|Rezoulucije SB OUN 1244]], Kosovo se nalazi pod administracijom [[Ujedinjene nacije|UN]] ([[UNMIK]]), deo čijih ovlasti je je od [[16. februar]]a [[2008]]. počela preuzimati misija [[Evropska Unija|Evropske Unije]] pod nazivom [[Euleks]]. Od [[17. februara]] [[2008]]. godine, kada je [[parlament Kosova]] [[Jednostrano proglašenje nezavisnosti|unilateralno]] doneo odluku o proglašenju nezavisnosti od [[Srbija|Srbije]],&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=285184 B92. Vesti: Kosovo proglasilo nezavisnost. 17. februar 2008, 23.27 č]&lt;/ref&gt; na najvećem delu teritorije, u kome većinu čine [[Albanci]], funkcioniše delimično priznata Republika Kosovo ({{lang-sq|Republika e Kosovës}}, {{lang-sh|Republika Kosovo}}), koja je stekla [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|delimično međunarodno priznanje]] [[SAD]] i većine evropskih država. [[Republika Srbija]] i dalje smatra Kosovo delom svog suverenog teritorija, odnosno autonomnom pokrajinom ({{lang-sh|Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija}})&lt;ref&gt;[http://www.srbija.gov.rs/pages/article.php?id=56753 Ustav Republike Srbije] ''Preambula ustava'', 10. novembar 2006.&lt;/ref&gt;, ali je njena vlast ograničena na paralelne organe vlasti u izolovanim enklavama sa [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, te graničnom pojasu poznatom kao [[Severno Kosovo]].

Kosovo ima oko 1.8 miliona stanovnika. Službeni jezici su [[Albanski jezik|albanski]] i [[Srpski jezik|srpski]], a glavni grad je [[Priština]].

== Ime ==
Kosovo se prema geografskim kriterijima može podijeliti na dvije cjeline: istočno Kosovo koje se tradicionalno zove Kosovo i zapadno Kosovo, koje [[Srbi]] zovu ''[[Metohija]]'', a [[Albanci]] ''Dukađin'' odnosno ''Rrafsh i Dukagjinit''. S vremenom je istočni dio regije cijelom Kosovu dao ime.

Riječ ''Kosovo'' dolazi od slavenske riječi [[kos]], koje je ime za vrstu crne ptice na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] i drugim slavenskim jezicima u regionu.&lt;ref&gt;[http://opinionleaders.htmlplanet.com/koskosova.html &quot;The name Kosovo&quot;]. Dr John-Peter Maher, Professor Emeritus of Linguistics, [[Northeastern Illinois University]]&lt;/ref&gt; Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernoj [[Albanija|Albaniji]]. Albanski naziv ''Kosova'' (ili ''Kosovë'') albanizirana je slavenska riječ ''Kosovo''.

''[[Metohija]]'' potiče od grčke riječi ''μετόχια'', izraza koji označava zemlju u vlasništvu manastira. Razlog za ovo je da su se neka imanja [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (SPC) nalazila ovom zemljištu, koje su joj dodjelili srpski srednjovjekovni vladari. Naziv Metohija koriste isključivo Srbi, dok Albanci ne upotrebljavaju taj termin, već koriste naziv Dukađin ([[Dukagjin]]), po bogatoj albanskoj srednjovjekovnoj porodici (vidi: [[Leka Dukađini]]), koja je upravljala sjevernom Albanijom i zapadnim Kosovom. Po njima je ovaj region dobio njihovo albansko ime - ''Rrafsh i Dukagjinit''.

U [[19. vek]]u područje današnjeg Kosova je u geografskom smislu nazivano [[Severna Albanija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Načertanije Ilije Garašanina |url=http://www.rastko.org.rs/istorija/garasanin_nacertanije_c.html |access-date=2009-11-09 |archivedate=2015-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402162457/http://www.rastko.org.rs/istorija/garasanin_nacertanije_c.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-11-09 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;... &quot;''cela Severna Arbanija sa glavnim mestima Skadrom, Prizrenom, Đakovicom, Peći i Prištinom bila je očišćena od turske vlasti i vojničkih garnizona''&quot;. [[Dimitrije Tucović]], [[Srbija i Arbanija]] (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 81) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;, pre nego što je u Kneževini Srbiji počeo da se upotrebljava naziv [[Stara Srbija]]. [[1938]]. godine [[Komunistička partija Jugoslavije]] stvara skraćenicu ''Kosmet'' za '''Kos'''ovo i '''Met'''ohiju.

Danas velika većina zemalja ovu teritoriju naziva Kosovom&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1244 |url=http://www.un.org.yu/download/16/216-r1244_ser.pdf |access-date=2006-11-12 |archivedate=2006-10-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061003025833/http://www.un.org.yu/download/16/216-r1244_ser.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, osim Srbije, gde je [[Slobodan Milošević|Milošević]] Ustavom Republike Srbije donetim 1990. godine promenio ranije ime &quot;Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo&quot; u &quot;Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija&quot;. Smatra se da je reč &quot;Metohija&quot; dodao kako bi osnažio srpsku pretenziju na tu teritoriju. To njegovo nasleđe i danas je široko prihvaćeno u Srbiji.

== Historija ==
{{main|Istorija Kosova}}
=== Antičko doba ===
[[Datoteka:Ulpiana1.JPG|thumb|desno|Ruševine [[Ulpijana|Ulpijane]]]]
{{Glavni članak|Dardanija}}
U predantičko doba na prostorima Kosova su živeli [[Iliri]], koji su svoju kulturu širili iz reona Vinče (Vinčanska kultura 3-4 vek pne. Kosovo nosi naziv po ptici ''Kos'' za koju u albanskom jeziku nema odgovarajuće reči a reč Metohija označava crkveni posjed. U antičko doba, prostor današnjeg Kosova se nazivao [[Dardanci|Dardanija]]. Ilirska plemena se uglavnom smatraju precima današnjih Albanaca.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12472/Albania ''Albania'', Encyclopædia Britannica]&lt;/ref&gt; Dardanci su naseljavali i prostor današnje jugozapadne Srbije i deo Makedonije.

U trećem i drugom veku pre nove ere, ovim regionom su vladali dardanski kraljevi: [[Longarus]], [[Bato]] i [[Monunius]], kao i [[Etuta]], Monuniusova ćerka. Oblast Dardanije zatim dolazi pod vlast [[Antički Makedonci|Makedonaca]].

[[Antički Rim|Rimljani]] osvajaju ovu oblast 160. godine p.n.e, u toku [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]]. Teritorija kasnije ulazi u sastav rimske provincije gornje [[Mezija|Mezije]] (-{Moesia Superior}-) [[87]]. godine. Od cara [[Dioklecijan]]a čini zasebnu provinciju Dardaniju (-{Dardania}-).

=== Srednji vek ===
[[Sloven]]ska plemena su počela naseljavati Balkansko poluostrvo u 6. i [[7. vek]]u, dok su oblast Kosova počeli naseljavati približno u 9. ili [[10. vek]]u.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Sloveni su tu zatekli starosedeoce Arbreše. Arbreše, odnosno Ilire, mnogi smatraju za pretke današnjih Albanaca.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;NGL Hammond The Relations of Illyrian Albania with the Greeks and the Romans. In Perspectives on Albania, edited by Tom Winnifrith, St. Martin’s Press, New York 1992&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]&lt;/ref&gt; Prva slovenska država na Kosovu je bila [[Bugarsko carstvo]], čija se vlast smenjivala za [[Vizantijsko carstvo|vizantijskom]] sve do kraja [[12. vek]]a.
[[Datoteka:Realm of Brankovic.png|thumb|desno|Kosovski posed [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]]]]
Srpski vladari su za osvajanja teritorija južno od Raške uglavnom koristili [[krstaški pohodi|krstaške pohode]] zapadnoevropskih vladara na Bliski istok.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; Tokom [[12. vek]]a Srbi iz Raške počinju da prodiru na područje Kosova. Raški veliki župan [[Vukan (raški veliki župan)|Vukan]] je uspeo da osvoji [[Zvečan]] [[1091]]. i spali [[Lipljan]], ali [[1106]]. trpi poraz od Vizantije. Krajem [[12. vek]]a župan [[Stefan Nemanja]] dolazi do Lipljana i [[1170]]. kod [[Sitnica|Sitnice]] odnosi pobedu nad vizantijskom vojskom. Početkom [[13. vek]]a srpski župani su svojim posedima priključili i Kosovo. Narednih dva veka Srbi grade mnoge crkve i zadužbine u ovoj oblasti. Od toga doba pa do pada pod tursku vlast, područje je važan deo [[srednjevekovna Srbija|srpske srednjevekovne države]]. Neko vreme je grad [[Prizren]] prestonica srpskih vladara [[Stefan Dušan|Dušana]] i Uroša. Grad [[Peć]] je bio središte srpske pravoslavne [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] [[1346]].-[[1457]]. godine (kasnije ponovo [[1557]]-[[1766]]). Područje se dobro razvija, [[rudarstvo]] i [[stočarstvo]] sa [[ratarstvo]]m je prisutno. [[Rudnik Trepča]] se spominje od [[1303]]. kao nalazište [[olovo|olova]] i [[srebro|srebra]]. [[Novo Brdo]] je jedan od najvažnijih rudnika Srbije toga doba, i iz njega se vadi srebro i olovo. Srebro u tom rudniku je bilo pomešano sa [[zlato]]m, i srpski vladari su imali dobre prihode od rada rudnika. Za vreme postojanja srpskih država od XIII do XV veka, većinu stanovništva u toj oblasti uglavnom su činili Srbi.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Godine 1389. vođena je [[Kosovska bitka|bitka na Kosovu]], koja se uglavnom smatra taktički neodlučenom. Zbog velikih ljudskih gubitaka, srpske kneževine pristaju na vazalni položaj, čime se Osmanlijama otvara put za dalje osvajanje Balkanskog poluostrva. Između 1371. i 1398. Kosovom je vladao [[Vuk Branković]], gospodar Kosova i [[Drenica (predeo)|Drenice]], koji 1389. godine postaje osmanski vazal. Nakon propasti srednjovekovne [[Srpska despotovina|srpske despotovine]] 1459. godine, Kosovo dolazi pod osmansku vlast.

=== Otomanski period ===
{{Glavni članak|Kosovski vilajet}}

Između [[1459]] i [[1912]] godine, Kosovo je bilo u sastavu [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Područje Kosova do godine [[1541]]. pripada rumelijskom [[ejalat]]u. Od 1541. do 1580. pripada budimskom, zatim bosanskom, a od [[1607]]. opet rumelijskom ejalatu. Po turskom sistemu dolazi do podele na [[sandžak (oblast)|sandžake]] (okrug), kaze (srez), i nahije i kadiluke (opština). Tokom turske vladavine, na teritoriji današnjeg Kosova su postojali [[Prizren]]ski i [[Vučitrn]]ski sandžak, da bi kasnije bio formiran [[Kosovski vilajet]], prvobitno sa sedištem u [[Prizren]]u, a potom u [[Skoplje|Skoplju]].

Tokom viševekovne Otomanske vladavine dolazi do krupnih demografskih promena u sastavu stanovništva. Od kraja 14. veka, dolazi do pomeranja srpskog i dela albanskog stanovništva ([[Klimenti]]) na zapad i sever Balkanskog poluostrva. Srbi su se neprestano iseljavali ka severu, u današnju [[Šumadija|Šumadiju]], [[Srem]], [[Mačva|Mačvu]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]].&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt; S druge strane, Albanaci su se u plodnije krajeve doseljavali iz planinske i siromašne severne Albanije, o čemu svedoči činjenica da kosovski Albanci govore severnoalbanskim dijalektom „Gega“.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

[[Datoteka:Kosovo02.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1875-1878.]]
[[Datoteka:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|thumb|[[Kosovski vilajet]], 1881-1912.]]
Sve teže prilike u turskom carstvu vremenom dovode do ustanaka i nemira stanovnika, naročito za vreme ratova Austrije sa Turskom. U borbu protiv Turaka stupaju Srbi i Albanci se pridružuju austrijskoj vojsci Đ. Pikolominija koja nadire ka [[Skoplje|Skoplju]]. Nakon poraza Austrijanaca, sa austrijskom vojskom se povlače i Srbi, zajedno sa grupama Albanaca, iz [[Priština|Prištine]], [[Peć]]i, [[Mitrovica|Mitrovice]], Prizrena i [[Novi Pazar|Novog Pazara]], u strahu od turske osvete. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690]]. godine, a predvodio ga je patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III Čarnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pešice i na kolima oko 100.000 “duša”&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;, što je ostalo upamćeno kao [[Velika seoba Srba]]. Ovim premeštanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u sliv Morave i Vojvodinu. Usled ovih seoba, neki smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. vek]]a postalo brojčano manjinsko.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;/&gt;

Od sredine [[19. vek]]a vođena je [[Borba za nezavisnost Albanije]], a centar albanskog nacionalnog pokreta je bio na Kosovu. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u Prizrenu Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]]. Zahtevi Turskoj su bili autonomija za Albance, i ujedinjenje u jedan vilajet. Porta je ovo odbila, i počeo je ustanak [[1879]]. kojim je turska vlast svrgnuta u Vučitrnu, Prizrenu, Đakovici, Prištini, Peći i drugde. Turska šalje Derviš-pašu sa vojskom da razbije ustanak, i on od aprila [[1881]]. ulazi u Prizren, Đakovicu i Peć. Smirenje je bilo privremeno, jer ponovo izbijaju nemiri po pašinom povratku u Carigrad. Lokalne bune niču [[1883]]. i [[1884]]. godine.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 656.&lt;/ref&gt; Od godine [[1905]]. do [[1912]]. Albanci dižu niz ustanaka. U julu [[1908]]. u [[Ferizovići]]ma (stari i sadašnji naziv [[Uroševac]] u čast srpskom caru Stefan Uroš) započinje albanski ustanak, kojim se pokušava izvesti oslobođenje od Turaka. Augusta [[1909]]. izbija novi ustanak, a Mladoturci šalju vojsku koja u krvi guši ustanak Albanaca na Kosovu. Godine [[1912]]. ponovo dolazi do ustanka pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na području [[Drenica|Drenice]], Peći, Đakovice, i severne Albanije. Ustanici zauzimaju čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i Skoplje, na šta Mladoturska vlada podnosi ostavku.

=== Prvi balkanski rat ===
{{Glavni članak|Prvi balkanski rat|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima}}
Srpska i [[Crna Gora|crnogorska]] vojska su napale otomansku državu u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] oktobra [[1912]]. prodirući na Kosovo. Sa otomanske strane su naišli na slab otpor, a jedine značajne prepreke srpskom napredovanju pružale su albanske jedinice [[Isa Boljetini|Ise Boljetinija]], [[Idriz Seferi|Idriza Seferija]] i [[Bajram Curi|Bajrama Curija]].&lt;ref name=&quot;Lav Trocki&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Lav Trocki, Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt;

=== Period Kraljevine ===
{{Glavni članak|Srbizacija|Kosovski komitet|Kolonizacija Kosova|Kačaci}}
Nakon prisajedinjenja Kosova Kraljevini Srbiji, [[Kosovski Albanci]] su bili suočeni sa politikom prisilne [[srbizacija|srbizacije]], koja se ogledala u zabrani korišćenja albanskog jezika, pokrštavanju, kolonizaciji i etničkom čišćenju.&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]&lt;/ref&gt; U novoj državi, albanska naselja su bila preimenovana srpskim nazivima (npr. [[Ferizović]] u [[Uroševac]]), a Albancima je bilo zabranjeno da se školuju na svom jeziku.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation+albanians Howard Clark, Civil Resistance in Kosovo]. London: [[Pluto Press]], 2000. {{ISBN|0-7453-1569-0}}&lt;/ref&gt; Usled pojačanog pritiska na Albance i Turke pod srpskom upravom, mnogi se iseljavaju sa Kosova.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;/&gt;
[[Datoteka:Azem Galica and Shota Galica.jpg|thumb|150px|[[Azem Galica]] i [[Šota Galica]], vođe kačaka iz [[Drenica|Drenice]].]]
Nakon stvaranja Kraljevine SHS [[1918]]. godine, na Kosovu je započeo oružani otpor albanskih kačaka. Iste godine, osnovan je Komitet narodne odbrane Kosova, poznatiji kao [[Kosovski komitet]], koji se borio za izdvajanje teritorija naseljenih Albancima (Kosova, Metohije, zapadne Makedonije i delova [[Sandžak]]a) iz novoformirane [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i za njihovo pripajanje Albaniji.&lt;ref name=&quot;Antonić&quot;&gt;{{Cite web |title=Goran Antonić, Kosovski komitet i Kraljevina SHS u svetlu jugoslovenskih izvora 1918–1920 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |access-date=2009-11-10 |archive-date=2011-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923035253/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=73e8a192-bda1-4f3f-b8cf-b0dfdf40f641&amp;articleId=3d26c45f-4a66-4fed-8b20-afc37354a461 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Poznatije vođe kačaka su bili [[Azem Bejta]] (poznat i kao Azem Galica), Bajram Curi, Hasan Vučitrna, Iso Boljetinac, Mehmed Delija, Elez Jusug i drugi, koji su skoro u svim mestima imali svoje odrede.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;&gt;{{Cite web |title=Saradnja kačaka i VMRO - a |url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml |access-date=2009-11-10 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722044524/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/22/srpski/F03112102.shtml }}&lt;/ref&gt; Kačaci su u oblasti [[Drenica|Drenice]] čak uspeli da oforme „oslobođenu“ oblast koju su nazivali Mala Albanija (alb. ''Arbnia e Vogel''). Krajem septembra [[1924]]. godine srpska vojska je u velikoj akciji uz opsežnu upotrebu artiljerije razbila većinu kačačkih odreda i likvidirala njihove vođe.&lt;ref name=&quot;Saradnja kačaka i VMRO - a&quot;/&gt;

[[Kraljevina Jugoslavija]] je nastojala da politikom [[Agrarna reforma|agrarne reforme]] i merama [[kolonizacija|kolonizacije]] utiče na izmenu etničke slike Kosova.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;/&gt; Beogradska vlada je započela opsežan program kolonizacije Kosova, dajući prednost Srbima, a posebno bivšim vojnicima ili pripadnicima [[četnici|četničkih]] odreda.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;dq=Serbianisation Howard Clark, Civil resistance in Kosovo]&lt;/ref&gt; Na Kosovo je planski kolonizivano oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;balistička pobuna&quot;&gt;[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html Prva balistička pobuna]&lt;/ref&gt; Bilo je i oduzimanja zemlje od Albanaca, što dovodi do pobuna čitavih sela, i intervencije vojske. U međuratnom periodu (1918-1941), koji je trajao 23 godine, na Kosovu je skoro osamnaest godina bila uspostavljena vojna uprava.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;&gt;{{Cite web |title=Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |access-date=2009-11-10 |archive-date=2001-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010625113900/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Komunistička partija Jugoslavije]] deluje na Kosovu, i [[1938]]. komunisti stvaraju naziv ''Kosmet'' za područje. KPJ se zalaže za autonomiju Kosmeta i bratsku ravnopravnost njegovih naroda, protivi se iseljavanju Albanaca, oduzimanju njihove zemlje i teroru nad njima.&lt;ref name=&quot;VE4-656&quot;/&gt;

=== Drugi svetski rat ===
{{Glavni članak|Velika Albanija}}
[[Datoteka:Kosovo 1941.png|thumb|180px|left|Podela Kosova, 1941.]]
[[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|desno|thumb|150px|[[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]], narodni heroji Jugoslavije]]
Između [[1941]]. i [[1945]]. godine, za vreme okupacije [[Sile osovine|Sila osovine]], [[Kraljevina Italija]] je [[Aneksija|anektirala]] najveći deo Kosova i priključila ih Kraljevini Albaniji, pod italijanskim protektoratom (vidi: [[Velika Albanija]]). Manje delove Kosova zauzimaju Nemci i Bugari.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 657.&lt;/ref&gt; Italijani se prikazuju kao oslobodioci Albanaca, uvode [[albanski jezik]] u upravi i školstvu, i dozvoljavaju upotrebu albanske zastave.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt;

Zbog terora okupatora i albanskih kvislinških odreda, veliki broj Srba se seli u Crnu Goru i Srbiju. U oktobru 1941. osniva se i Metohijski NOP (''narodno-oslobodilački partizanski'') odred. Ipak, veće akcije se ne vrše na Kosovu sve do početka 1943. godine, kada postaje aktivniji [[NOP odred Zejnel Ajdini]] formiran krajem 1942.&lt;ref name=&quot;VE4-657&quot;/&gt; Aprila 1943. ginu [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadik]], članovi CK KP. Uprkos svim naporima, do konačnog oslobođenja Jugoslavije, na Kosovu nije bilo slobodne teritorije i partizani deluju u vrlo teškim uslovima.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;&gt;Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 658.&lt;/ref&gt; Takođe, tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Kosova delovale su i [[četnici|četničke]] jedinice [[Kosta Pećanac|Koste Milovanovića Pećanca]].

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Nemci okupiraju Albaniju i Kosovo. Područje zauzimaju [[partizani]] posle povlačenja Nemaca u novembru [[1944]].&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt; Međutim, u decembru 1944. u većem delu Kosova dolazi do masovne pobune Albanaca protiv NOV i Jugoslavije. [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab NOV i POJ]] šalje oko 30.000 vojnika [[JNA]], a 8. februara 1945. godine uvodi vojnu upravu za područje Kosova. Tim merama je tek u [[mart]]u [[1945]]. slomljen otpor kosovskih Albanaca.&lt;ref name=&quot;VE4-658&quot;/&gt;

=== Period SFRJ ===
{{Glavni članak|Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Nemiri na Kosovu 1981.}}
[[Datoteka:Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg|thumb|[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] u [[SFRJ]]]]
Posle završetka rata, Kosovo je vraćeno [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i ulazi u sastav Narodne (kasnije Socijalističke) Republike Srbije. ''Autonomna Kosovsko-Metohijska Oblast'' (AKMO) zvanično je proglašena 10 Jula 1945. godine. Aprila [[1963]]. godine AKMO je uzdignuta na nivo pokrajine, postavši ''Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija''. [[Novembar|Novembra]] [[1968]]. godine ime pokrajine je promenjeno u ''[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]]'', a Metohija je uklonjeno iz naziva. Prema [[Ustav Srbije iz 1974. godine|ustavu Srbije iz 1974. godine]], Kosovo je imalo -{''[[de facto]]''}- status federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iako je formalno i dalje bilo deo Srbije.

[[Kosovski Albanci]] su početkom 1980-ih tražili da [[SAP Kosovo]] postane sedma [[republika]] [[SFRJ]] i da [[Albanci]] budu izjednačeni u pravima sa ostalim [[sloven]]skim narodima Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Bebler&quot;&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Jugoslovenske vlasti su na albanske zahteve odgovorile slanjem vojske i policije i zavođenjem vanrednog stanja na Kosovu.

=== Miloševićev period ===
{{poseban članak|Antibirokratska revolucija|Kosovski rat|Ratni zločini u Kosovskom ratu}}
Nakon što je tadašnji predsednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]] [[Slobodan Milošević]] masovnim protestima srušio pokrajinske vlasti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] i republičke vlasti [[SR Crna Gora|Crne Gore]], na njihovo mesto postavivši svoje pristalice, započeo je pritiske na rukovodstvo Kosova.&lt;ref name=&quot;Antibirokratska revolucija&quot;&gt;{{Cite web |title=Olivera Milosavljević, Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |access-date=2009-11-10 |archivedate=2012-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Početkom [[1989]]. godine [[Amandmani na Ustav Srbije 1989.|najavljene promene srpskog ustava]] izazvale su generalni štrajk albanskih rudara u rudniku Stari Trg kod Prištine. 28. februara [[Predsedništvo SFRJ]] odobrava upotrebu [[JNA|vojske]] i zavodi vanredno stanje na Kosovu. Nakon toga, specijalne snage srpske policije upale su u rudarska okna i ugušile štrajk albanskih rudara. Pohapšeno je na stotine osoba, a pokrajinsko rukovodstvo je smenjeno. [[23. mart]]a 1989. godine kosovski parlament usvaja ustavne amandmane. Kosovo gubi dotadašnju široku autonomiju i ponovo dobija ''Metohija'' u nazivu.

Albanci su nakon oduzimanja autonomije upražnjavali pasivni otpor, odbijajući da učestvuju u političkom životu Srbije, ne izlazeći na izbore ni na popis. Nekoliko meseci kasnije, većinsko albansko stanovništo pokrajine je [[1990]]. godine proglasilo nezavisnost [[Republika Kosovo (1990 - 2000)|Republike Kosova]], što nije priznala ni jedna država osim Albanije. Od tada Albanci su počeli da organizuju paralelne državne institucije, kao što su škole, poreski sistem, sudstvo i policija. [[1994]]. godine je od osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]], paravojna organizacija čiji je cilj bio nezavisno Kosovo, koja se pri tome koristila sredstvima oružane borbe. Ona je [[1996]]. započela sa oružanim napadima na srpsku vojsku i policij, posle čega su u oblasti [[Drenica]] izbili veći oružani sukobi između OVK i srpsko-jugoslovenskih snaga u kojima su se našli i mnogi nedužni civili.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=1. 6. 1999|accessdate=20. 9. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; 23.11. 1998., UN je zabilježio 200.000 raseljenih osoba po Kosovu. Pregovori između vlasti Srbije i Kosova oko statusu Kosova nisu završili sporazumom niti dogovorom.&lt;ref&gt;{{cite web| title=World: Europe - Kosovo blueprint rejected |author=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/219825.stm|date=23.11. 1998}}&lt;/ref&gt; Prema izveštajima Ujedinjenih nacija, bezbednosne snage SR Jugoslavije i Srbije u više slučajeva odgovarale su nesrazmernom upotrebom sile.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/1999/99| title=Report of the Secretary-General prepared pursuant to resolutions 1160 (1998), 1199 (1998) and 1203 (1998) of the Security Council [S/1999/99]|date=31.1. 1999|publisher=UN|page=11-15}}&lt;/ref&gt;

Tri sedmice nakon početka bombardovanja SRJ je registrovano je 525.787 albanskih izbeglica sa Kosova. Mesec dana kasnije, broj izbeglica je porastao na 781.618.&lt;ref name=&quot;HRW under orders&quot;&gt;{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm  |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate=15. 10. 2009.}}&lt;/ref&gt; Sukob je završen kada je u junu 1999. SRJ pristala na povlačenje svojih vojnih i policijskih snaga.

Podaci iz jula [[2009]]. godine pokazuju je da je hrvatska manjina koja je postojala na Kosovu sve do [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] u potpunosti nestala.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt;

Posle [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] [[1999]] godine, Kosovo dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Prema [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244|Rezoluciji 1244]], Kosovo i Metohija je deo Srbije i [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]], ali je pod kontrolom UN. Administracione poslove obavljaju Ujedinjene nacije bez učešća Srbije (rezolucija 1244 Saveta bezbednosti od 10. juna [[1999]].). Zločini nad nealbanskim stanovništvom na Kosovu su intenzivirani dolaskom međunarodne uprave.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=B92. Reports: Testimonies about organ trade, 17.02.2011 |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=72766 |access-date=2011-10-13 |archive-date=2012-11-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104181702/http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_id=72766 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon što međunarodni [[pregovori o statusu Kosova]] nisu doveli do konsenzusa o [[ustavni status Kosova|ustavnom statusu]], [[Kosovski parlament]] je [[17. februar]]a [[2008]]. proglasio nezavisnost Kosova od Republike Srbije. Tu odluku je Vlada Srbije još iste večeri poništila kao protivpravni akt privremenih organa u Prištini&lt;ref&gt;[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=17&amp;nav_category=640&amp;nav_id=285213 B92. Vesti: Srbija poništava nezavisnost. 17. februar 2008, 23.51 č]&lt;/ref&gt;, i od tada srpska diplomatija intenzivno radi protivu kosovske nezavisnosti. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova]] je i dalje podeljena. Republiku Kosovo je dosad priznalo 93 država članica UN-a i Tajvan.&lt;ref&gt;https://www.istinomer.rs/analize/koliko-je-relevantno-sto-pet-milijardi-ljudi-ne-priznaje-kosovo/&lt;/ref&gt; Ipak, [[UN]] i dalje službeno smatra Kosovom dijelom Srbije. Kosovske institucije vrše efektivnu vlast na najvećem delu Kosova, uz iznimku [[Severno Kosovo|Severnog Kosova]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo, priznata od strane 102 države članice Ujedinjenih nacija
Datoteka:Kosovo ap en.png|Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija u sastavu Srbije, prema Vladi Srbije i državama koje nisu priznale nezavisnost Republike Kosovo
&lt;/gallery&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:ChildrensDayInKosovo2.JPG|thumb|Deca sa Kosova u narodnoj nošnji.]]
{{main|Demografija Kosova}}
Kosovo ima oko 1,804,838 stanovnika (jul [[2009]]).&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |title=CIA World Factbook - Kosovo |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html#People |access-date=2009-11-10 |archive-date=2016-07-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701194718/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html#People |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Kosovo trenutno ima najmlađu populaciju u Evropi, sa fertilitetom procenjenim na 2,4 dece po ženi.&lt;ref&gt;[http://www.census.gov/ipc/www/idb/country/kvportal.html U.S. Census Bureau]&lt;/ref&gt;

Prema etničkoj pripadnosti stanovništvo Kosova čine:&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Albanci]] 82%,
* [[Srbi]] 13% i
* ostali 5% ([[Bošnjaci]], [[Goranci]], [[Romi]], [[Turci]], [[Aškalije]], [[Egipćani]]).

== Administrativna podjela ==
{{main|Administrativna podjela Kosova}}
[[File:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|thumb|250px|Okruzi Kosova s granicama općina.]]
[[Republika Kosovo]] od [[2000.]] godine podijeljena je na sedam [[Okruzi Kosova|okruga]] ([[albanski|alb.]]: ''rajone'', [[ćirilica|ćir.]] окрузи), koji predstavljaju prvi nivo [[Administrativna podjela Kosova|administrativne podjele]] Kosova. Okruzi se dalje dijele na [[Općine Kosova|općine]], kojih ima ukupno 38.

Okruzi Kosova su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|- bgcolor=#cccccc
! Okrug!! Mapa !! Površina (km²) !! Populacija ([[2011.]]) !! Gustoća (/km²) !! [[Općine Kosova|Općine]] !! Naselja
|- align=center 
| align=left|'''[[Ferizaji (okrug)|Ferizaji]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Ferizajit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Uroševački okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Урошевачки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:Urosevac in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,030
| 185,806
| 180
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Ferizaji (općina)|Ferizaji]]
* [[Hani i Elezit (općina)|Hani i Elezit]]
* [[Kaçaniku (općina)|Kaçaniku]]
* [[Shtimja (općina)|Shtimja]]
* [[Štrpce (općina)|Štrpce (Shtërpca)]]
| 126&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Ferizajt|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/ferizaj.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=14 maj 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514182539/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/ferizaj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Gjakova (okrug)|Gjakova]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Gjakovës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Đakovički okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Ђаковички округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:District of Gjakova in Kosovo.svg|100px]]
| 1,129
| 214,672
| 190
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Deçani (općina)|Deçani]]
* [[Gjakova (općina)|Gjakova]]
* [[Juniku (općina)|Juniku]]
* [[Rahoveci (općina)|Rahoveci]]
| 164&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Gjakovës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjakove.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022213/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjakove.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Gjilani (okrug)|Gjilani]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Gjilanit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Gnjilanski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Гњилански округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}}
| [[File:Gjilani in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,206 
| 180,783
| 150
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Gjilani (općina)|Gjilani]]
* [[Kamenica (općina)|Kamenica]]
* [[Klokot (općina)|Klokot (Kllokoti)]]
* [[Parteš (općina)|Parteš (Parteshi)]]
* [[Ranilug (općina)|Ranilug (Ranillugu)]]
* [[Vitia (općina)|Vitia]]
| 287&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Gjilanit|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjilan.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022619/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/gjilan.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Mitrovica (okrug)|Mitrovica]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Mitrovicës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Kosovskomitrovački okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Косовскомитровачки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Kosovska Mitrovica in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 2,077 
| 272,247
| 110
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Leposavić (općina)|Leposavić (Leposaviqi)]]
* [[Mitrovica (općina)|Mitrovica]]
* {{nowrap|[[Severna Mitrovica (općina)|Severna Mitrovica (Mitrovica Veriore)]]}}
* [[Skënderaji (općina)|Skënderaji]]
* [[Vushtrria (općina)|Vushtrria]]
* [[Zubin Potok (općina)|Zubin Potok (Zubin Potoku)]]
* [[Zvečan (općina)|Zvečan (Zveçani)]]
| 267&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Mitrovicës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/mitrovice.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=1 shtator 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200901024851/https://www.gjiganti.com/kosova/komunat/mitrovice.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Peja (okrug)|Peja]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Pejës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Pećki okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Пећки округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Pec in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,365
| 174,235	
| 130
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Istog (općina)|Istog]]
* [[Klina (općina)|Klina]]
* [[Peja (općina)|Peja]]
| 118&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Pejës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/peje.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=1 shtator 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200901025234/https://www.gjiganti.com/kosova/komunat/peje.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Priština (okrug)|Prishtina]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Prishtinës'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Prištinski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Приштински округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Pristina in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 2,470
| 477,312
| 223
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Kosovo Polje (općina)|Fushë Kosova]]
* [[Gllogoci (općina)|Gllogoci]]
* [[Gračanica (općina)|Gračanica (Graçanica)]]
* [[Lipjani (općina)|Lipjani]]
* [[Novo Brdo (općina)|Novo Brdo (Novobërda)]]
* [[Obiliqi (općina)|Obiliqi]]
* [[Podujeva (općina)|Podujeva]]
* [[Priština (općina)|Prishtina]]
| 298&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat e Rajonit të Prishtinës|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prishtine.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=29 korrik 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170729230735/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prishtine.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=center 
| align=left|'''[[Prizreni (okrug)|Prizreni]]'''&lt;br&gt;{{small|''Rajoni i Prizrenit'' ([[albanski|alb.]])&lt;br&gt;''Prizrenski okrug'' ([[Srpskohrvatski|sh.]])&lt;br&gt;''Призренски округ'' ([[ćirilica|ćir.]])}} 
| [[File:Prizren in Kosovo (Kosovo independent).svg|100px]]
| 1,397
| 331,670
| 240
| align=left style=&quot;font-size:smaller&quot;|
* [[Dragashi (općina)|Dragashi]]
* [[Malisheva (općina)|Malisheva]]
* [[Mamusha (općina)|Mamusha]]
* [[Prizren (općina)|Prizreni]]
* [[Suhareka (općina)|Suhareka]]
| 195&lt;ref&gt;{{cite web|title=Komunat në rajonin e Prizrenit|url=http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prizren.html|website=Gjiganti.com|accessdate=7 tetor 2017|language=sq|archive-date=28 gusht 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828022645/http://www.gjiganti.com/kosova/komunat/prizren.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Historija Kosova]]
* [[Demografija Kosova]]
* [[Srpsko-albanski sukob]]
* [[Kosovski mit]]
* [[UNMIK Kosovo]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kosovo}}
* [[c:Atlas_of_Kosovo|Atlas Kosova na Vikimedijinoj Ostavi]]
* [http://www.kryeministri-ks.net/?page=3,1 Kancelarija premijera Kosova], [http://www.ks-gov.net/portal/srp.htm Vlada Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090610210012/http://www.ks-gov.net/portal/srp.htm |date=2009-06-10 }}
* [http://www.president-ksgov.net/?id=1,67,67,67,s,,, Predsednik Kosova]
* [http://www.assembly-kosova.org/?cid=3,1 Skupština Kosova]
* [http://www.srbija.gov.rs/kosovo-metohija/index.php?id=20797 Vlada Republike Srbije: Kosovo i Metohija]
* {{en icon}} [http://www.unmikonline.org/ UNMIK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222015539/http://www.unmikonline.org/ |date=2011-02-22 }}
* {{en icon}} [http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Serbia/Kosovo/ Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091126005542/http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Serbia/Kosovo/ |date=2009-11-26 }} na ''Open Directory Project''
* {{en icon}} [http://www.albanian.com/main/countries/kosova Opšte informacije sa Albanian.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060820204102/http://www.albanian.com/main/countries/kosova/ |date=2006-08-20 }}
* {{en icon}} [http://www.lib.utexas.edu/maps/kosovo.html Mape Kosova] sa ''Perry-Castañeda Library Map Collection''

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]</text>
      <sha1>1ckbyv75h7lq41vdim90siwgye8wuxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vitamin B5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13037</id>
    <revision>
      <id>42668832</id>
      <parentid>42275857</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:34:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6948" sha1="dt5marwuocoggxssk5veutl696dwfhi" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01783
|  Name = Pantotenska kiselina
|  ImageFile = (R)-Pantothenic acid Formula V.1.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Pantothenic-acid-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 79-83-4
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 988
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 963
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01783
|  KEGG = C00864
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 7916
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1594
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC(C)(CO)C(O)C(=O)NCCC(O)=O
|  InChI = 1S/C9H17NO5/c1-9(2,5-11)7(14)8(15)10-4-3-6(12)13/h7,11,14H,3-5H2,1-2H3,(H,10,15)(H,12,13)
|  StdInChI = 1S/C9H17NO5/c1-9(2,5-11)7(14)8(15)10-4-3-6(12)13/h7,11,14H,3-5H2,1-2H3,(H,10,15)(H,12,13)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = GHOKWGTUZJEAQD-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=9 |H=17 |N=1 |O=5
|  MolarMass = 219,235
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 195&amp;nbsp;°C
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Vitamin B5''' ili '''pantotenska kiselina''' tradicionalno pripada skupini B-kompleksa, vitamina topljivih u [[voda|vodi]]. Pri normalnoj prehrani kod [[čovjek]]a nije poznata [[hipovitaminoza]] jer je taj [[vitamin]] vrlo rasprostranjen u [[priroda|prirodi]]. Sastavni je dio [[koenzim A|koenzima A]] koji ima važnu ulogu u metabolizmu [[ugljeni hidrati|ugljikohidrata]], [[lipidi|masti]] i [[protein]]a.

Pantotenska se kiselina pojavljuje u vezanom i slobodnom obliku. U koenzimu A je vezana kao pantotenska kiselina dok je u acil - prijenosnom proteinu vezana kao [[pantotenol]]. Inače, ta je [[kiselina]] žuta uljasta tekućina koja je nestabilna i vrlo higroskopna te se lako topi u vodi. Zbog njezine nestabilnosti danas se isključivo dobiva sintetskim putem.
          
Pantotenska kiselina je vrlo rasprostranjena u prirodi (od tuda joj i naziv, ''panthos'' = ''svugdje prisutna''). Bogati izvori tog vitamina su u mesu, [[mahunarke|mahunarkama]], jajima, [[voće|voću]] i [[povrće|povrću]] itd. Dnevne količine prema [[RDA]] nisu utvrđene, no obično se preporučuje dnevni unos od 4 - 7 [[mg]] za odrasle i 3 – 4&amp;nbsp;mg za [[pubertet|adolescente]].
          
Unosom u tijelo ova kiselina dolazi u sastav koenzima A te se tako može naći u svim [[organ]]ima. Tako je ona vrlo bitan čimbenik u izmjeni tvari i održanju tjelesne težine.
          
[[Hipovitaminoza]] je vrlo rijetka zbog velike prisutnosti u mnogim namirnicama. Ako ona i postoji, očituje se raznim [[neuromuskularne bolesti|neuromuskularnim poremećajima]].

Pantotenska kiselina je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 219,235 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Trumbo, P. R. (2006). Pantothenic Acid. In Shils, M. E.; Shike, M.; Ross, A. C. et al.. Modern Nutrition in Health and Disease (10th ed.). Philadelphia, PA: Lippincott Williams &amp; Wilkins. pp. 462-467. {{ISBN|0-7817-4133-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 106,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pantothenic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01783 Pantothenic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140622061537/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01783 |date=2014-06-22 }}

{{vitamin}}

[[Kategorija:B vitamini]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>dt5marwuocoggxssk5veutl696dwfhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Makedonci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17719</id>
    <revision>
      <id>42668865</id>
      <parentid>41378660</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T21:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>ovo nisu common termini</comment>
      <origin>42668865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10857" sha1="lxb9uakbq1fodrobx1za63j85zfa34f" xml:space="preserve">'''Makedonci'''&lt;!-- takođe poznati i kao '''Makedonski Sloveni''',&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2001/08/11/world/albanians-many-children-unnerve-macedonia-s-slavs.html Albanians' Many Children Unnerve Macedonia's Slavs], &quot;...The majority ethnic group here, the Macedonian Slavs, finally got a state to call their own in 1991 after Yugoslavia came unstrung...&quot;, New York Times – nytimes.com, 2001/08/11&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rferl.org/content/macedonia_on_brink_leaders_try_to_calm_ethnic_tensions/24551399.html Macedonia On The Brink As Leaders Try To Calm Ethnic Tensions], &quot;...Recent violence between Macedonian Slavs and ethnic Albanians has sent tensions soaring to their highest level...&quot;, Radio Free Europe Radio Liberty – rferl.org, April 17, 2012&lt;/ref&gt; '''Slovenski Makedonci'''&lt;ref&gt;[http://english.pravda.ru/world/europe/15-05-2012/121114-macedonia-0/ Macedonia: Albanians want more], &quot;...between ethnic Albanians and the Slavic population ended in fights and beatings...four Slavic Macedonians were killed...&quot; Pravda – (english) pravda.ru, 15.05.2012&lt;/ref&gt; ili '''Slavomakedonci''',&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=nvbSBgAAQBAJ&amp;pg=PA84&amp;dq=%22Slavo-Macedonians%22&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjL05Lpje7eAhUC6aQKHZtQC_AQuwUIVzAG#v=onepage&amp;q=%22Slavo-Macedonians%22&amp;f=false |title=Nationalising and Denationalising European Border Regions, 1800–2000: Views from Geography and History |first=Riki |last=Van Boeschoten |editor1-first=Hans |editor1-last=Knippenberg, |editor2-first=J. |editor2-last=Markusse |chapter=Politicised borders: the case of Greek Macedonia |publisher=[[Springer Science &amp; Business Media]] |year=2012 |page=84 |quote=In the 1930s the Greek Communist Party coined the term 'Slavo-Macedonians', a term which has recently made a comeback, along with the confusing term 'bilinguals'.}}&lt;/ref&gt;--&gt; su narod nastanjen u [[Severna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i susjednim predjelima [[Grčka|Grčke]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Jezgro današnjih Makedonaca potječe od starih [[Slaveni|slavenskih]] plemena [[Rinhini|Rinhina]], na [[Halkidiki|Halkidiki]]; [[Sagudati|Sagudata]], zapadno od [[Solun]]a; [[Smoljani]], istočno od [[Vardar]]a; [[Draguviti|Draguvita]], na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici [[Pelagonija|Pelagonije]]; [[Berziti]], sjeverozapadna [[Makedonija (region)|Makedonija]]; [[Velegeziti|Velegezita]] (Belegezita), južna Makedonija i [[Tesalija]]; [[Strumljani|Strumljana]], istočno od rijeke [[Struma|Strume]] i [[Brsjaci|Brsjaka]], koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine. 

Makedonci su danas nastanjeni u 12 država sa populacijom od 1.866.000, prema procjeni za 2005. godinu. Najviše ih ima u [[Severna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] (1.249.000), [[Bugarska|Bugarskoj]] (5.000)&lt;ref&gt;[http://www.nsi.bg/Census/Ethnos.htm Statistika]&lt;/ref&gt;, Grčkoj (192,000) [[Australija|Australiji]] (73.000) i [[Srbija|Srbiji]] (73.000). Među Makedoncima još se vide razlike među lokalnim skupinama [[Šopovi|Šopova]], [[Torbeši|Torbeša]] ([[islamizacija|islamiziranih]] Mijaka) i [[Mijaci|Mijaka]]. Vidi populaciju za [http://www.joshuaproject.net/peoples.php?rop3=105968 2006.] 

== Kultura i etnografija ==
=== Život i običaji ===
Makedonci, izolirani po lokalnim etnografskim skupinama, žive prilično izolirano sa vlastitim običajima, ali uglavnom su ruralno stanovništvo koje živi od [[stočarstvo|stočarstva]] ([[domaća ovca|ovce]]) i poljoprivrede. Razni narodi koji su kroz povijest dolazili, ili su još u ovim krajevima, ipak su kulturno dosta utjecali na njih. [[Albanci]] sa zapada, kao i [[Turci]] i [[Čerkezi]] koji su ovdje svojevremeno živjeli u većem broju, ostavili su traga u njihovoj kulturi, primjerice uzgoj [[sezam]]a, pojava [[islam]]a među dijelom [[Mijaci|Mijaka]] ([[Torbeši]]), ali i na gradnju kamenih kuća sa velikim balkonima poznatima kao ''[[doksak|doksaci]]''. &lt;br /&gt;
Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili gline, a javlja se u zapadnoj Sjevernoj Makedoniji. Prozori su maleni, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje [[bondruk]] od drvene konstrukcije. &lt;br /&gt;
U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba ([[Kriva Palanka]], [[Kratovo (Makedonija)|Kratovo]]). Najrasprostranjenija je [[čardaklija]], kao kod [[Kumanovo|kumanovskih]] Makedonaca, javlja se i u strumičkom kraju i drugdje. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenog ili zatvorenog tipa i dominira na njoj. &lt;br /&gt;
Graditeljstvom se u Sjevernoj Makedoniji osobito se uspješno bave Mijaci čija se [[tajfa]] sastoji majstora raznih profila na čelu sa [[ustabašija|ustabašijom]].

=== Umjetnost ===
Makedonka je vrijedna žena, ovčarstvo i uzgoj [[pamuk]]a, [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]] omogućio joj je da se sebe uspijeva odijevati, i razvila je tradicionalnu umjetnost tkanja odjeće, pomoću tradicionalnog alata i sa preko 70 vrsta bogato dekoriranih nošnji. Zemljopisna izoliranost potpomogla je da se ove nošnje razviju očuvaju u raznim krajevima Sjeverne Makedonije. Geometrijski i geometrizirani floralni uzorci, aplikacije i pleteni ornamenti, srma, i metalni ukrasi javljaju se na ženskoj narodnoj nošnji. U područjima gornjeg [[Vardar]]a i [[Debar|Debra]] etnografska su područja Mijaka i Brsjaka koji pripadaju zapadno-makedonskom etnografskom kraju. Među ovim ljudima prevladava odjeća od bijelog klašna i sa nakitom za glavu u kojem prevladava crvena boja. Istočno-makedonski etnografski kraj u dolini srednjeg Vardara i kod Šopova je jednostavniji i bez masivnih juvelirskih ukrasa i uz upotrebu šarenila i srme.

=== Glazba i ples ===
[[Datoteka:Tapan.jpg|thumb|right|Tapan, bubanj sa rastegnutom kozjom ili ovčjom kožom, po kojemu se udara kukudom i praćkom.]] Makedonci su bili pod utjecajima raznih etničkih zajednica koje su ostavile tragova u njihovoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Ples i glazba svakao su veoma značajni u njihovom životu. Da je ovo točno pokazuje i broj njihovih glazbala: [[dajre]], [[tapan]], [[zurla]], [[kaval]], [[tambura]], [[makedonska gajda|gajda]] i [[šupelka]] i [[duduk]]. 
Makedonska gajda sastoji se od meva (mješine), duvala (cijevi za duvanje), brčala ili bučala koji daje drugi glas i gajdarke sa sedam rupa. Gajdu je prije upotrebe potrebno naštimati. Svira se uz narodne pjesme i plesove. Dajre, koje daju ritam, sastoje se od drvenog okvira sa nategnutom kozjom kožom. To je ženski instrument, u BiH također poznat kao daire. Stvoren je upravo za žensku ruku i međusobno se nadopunjavaju uz pravi štimung. Tradicionalni drveni bubanj poznat je kao tapan, on se izrađuje od bukve, [[orah]]a ili [[kesten]]a. Kože tapana učvršćene su konopcima dijagonalno na okvir. Bubnjar (''tapandžija'') se koristi sa dvije vrsti udaraljki, to su ''kukuda'' učinjena od orahovine i ''praćka'' od [[vrba|vrbe]]. Tapan se obično koristi uz pratnju zurla. Zurla je puhački instrument od orahovog ili šljivinog drveta, sastoji se od dva dijela, konične cijevi i ''slavec''a (kljuna) koji se utakne u gornji kraj. Njezino moguće porijeklo je [[Romi|romsko]] ili [[Turci|tursko]].
[[Kaval]] je vrsta pastirske flaute sa kalibrom od 16 mm, ornamentirana cijelom dužinom, i učinjena od jednog komada drveta sa sedam rupa i ispred rupom za palac. Svira se u paru, prvi je ''kavaldžija'' ili ''vodač'' i drugi ''polagač''.
Šupelka je slična kavalu, ima šest rupa za prste a koristi se i za solističke interpretacije kao i u pratnji sa drugim instrumentima. 
Duduk se u nekim krajevima Sjeverne Makedonije naziva kaval ili ''kavalče'' a izrađuje se od [[žutika|žutike]] ili [[javor]]a, pa i nekog drugog drveta, ton joj je čist i ugodan. Najpoznatiji narodni makedonski ples je [[oro]], pleše se uz pratnju tapana i zurle.

=== Kuhinja ===
Kuhinja Makedonaca porijeklom je iz domaćih proizvoda. Plodna polja Pelagonije, [[Polog]]a, Skopske doline, [[Tikveš]]a i Ovčeg Polja lokaliteti su pogodni za uzgoj raznih kultura i voća. Jabuka se uzgaja u području Prespe i Pologa. Makedonci su poznati po uzgoju kvalitetnog [[pasulj|graha]] '[[tetovca]]' od kojega se priprema poznati specijalitet 'gravče na tavče' ili 'tavče na gravče', ovo jelo priprema se na poseban način, u tavici, da bi se zatim u zemljanoj posudi zapeklo u rerni. Posebnu draž daje mu aleva paprika. Tu su još [[lubenice]], [[rajčica]], [[feferoni]], [[grašak]], [[riža]] i grožđe u dolini Tikveš.

== Jezik ==
{{Glavni članak|Makedonski jezik}}
[[Makedonski jezik]] spada u istočnu grupu južnoslovenskih jezika, a najsličiji je [[Bugarski jezik|bugarskom]], pa zatim [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].

Za vreme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS - Jugoslavije]] jezik makedonskih Slovena je smatran južnim srpskim dijalektom. Bugari međutim smatraju njihov jezik dijalektom ili druga varijanta bugarskog. 

Bez obzira na ove tvrdnje, savremena lingvistička nauka stoji na stanovištu da je makedonski poseban jezik, koji ima najviše sličnosti sa srpskim i bugarskim, ali se u izvesnim osobinama i razlikuje od oba jezika, tako da ispunjava uslove da bude smatran posebnim jezikom.

== Nesuglasice oko imena ==
{{poseban članak|Makedonsko pitanje}}
U [[Grčka|Grčkoj]] i [[Bugarska|Bugarskoj]] ovaj etnonim se koristi mahom u regionalnom značenju. Postoje mišljenja u Bugarskoj i Srbiji, ali i vlasti u Grčkoj koje negiraju postojanje slovenskog makedonskog etniciteta i nacije.

Dok je u Grčkoj zvaničan stav da se pojam ''Makedonci'' isključivo odnosi na helenski ili helenizovani narod regije Makedonija, u [[Bugarska|Bugarskoj]] pojam Makedonac se razmatra kao znak regionalne pripadnosti.

== Istaknuti Makedonci ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
|[[Krste Petkov Misirkov]] 
Datoteka:Dimitrija Cupovski.jpg|[[Dimitrija Čupovski]]
Datoteka:Kočo Racin Samobor.jpg|[[Kočo Racin]]
Datoteka:Ed Jovanovski2.jpg| [[Ed Jovanovski]]
Datoteka:Blagoj Nacoski 2.jpg| [[Blagoj Nacoski]]
Datoteka:Goceva-ESC2007-portrait.jpg|[[Karolina Gočeva]]
Datoteka:Pandev Lazio allenamento.JPG|[[Goran Pandev]]
Datoteka:Tose Proeski.jpg|[[Toše Proeski]]
Datoteka:Kaliopi koncert.jpg|[[Kaliopi]]
Datoteka:Katarina Ivanovska crop.jpg|[[Katarina Ivanovska]]
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Sjeverna Makedonija]]
* [[Makedonski jezik]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&amp;rub=55 Culture - Republic of Мacedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312141559/http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&amp;rub=55 |date=2007-03-12 }}

{{Južni Sloveni}}

[[Kategorija:Makedonci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Makedonije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Grčke]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bugarske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]</text>
      <sha1>lxb9uakbq1fodrobx1za63j85zfa34f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slovenci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17728</id>
    <revision>
      <id>42668838</id>
      <parentid>42230750</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:28:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>fix</comment>
      <origin>42668838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2455" sha1="djns0vutx93i3o12tfp686i812ww1sp" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[František Čáp]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Mira Furlan]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Peter Handke]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Jelena Karleuša]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>djns0vutx93i3o12tfp686i812ww1sp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668840</id>
      <parentid>42668838</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42668840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2509" sha1="4qsvdpmvp8kqgicfw4okq58i18vfgcj" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[František Čáp]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Mira Furlan]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Peter Handke]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Jelena Karleuša]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>4qsvdpmvp8kqgicfw4okq58i18vfgcj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668841</id>
      <parentid>42668840</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:36:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */ -</comment>
      <origin>42668841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2487" sha1="rk3rhglu55tt7d3b6grmz4d13xu2z5m" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[František Čáp]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Mira Furlan]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Peter Handke]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Jelena Karleuša]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>rk3rhglu55tt7d3b6grmz4d13xu2z5m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668842</id>
      <parentid>42668841</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:38:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */ Čeh</comment>
      <origin>42668842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2464" sha1="63l4y96ymj3u2msmbgtk0bwsfbzwuxv" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Mira Furlan]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Peter Handke]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Jelena Karleuša]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>63l4y96ymj3u2msmbgtk0bwsfbzwuxv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668843</id>
      <parentid>42668842</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:39:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */ ?</comment>
      <origin>42668843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2441" sha1="778l1tk6x7wcu1xhwiw68qekgkxl98d" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Mira Furlan]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Peter Handke]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>778l1tk6x7wcu1xhwiw68qekgkxl98d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668844</id>
      <parentid>42668843</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:40:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2423" sha1="n2ek3mcu97w2gtsr0l03g4rsrnr5w3s" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Peter Handke]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>n2ek3mcu97w2gtsr0l03g4rsrnr5w3s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668845</id>
      <parentid>42668844</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2404" sha1="1mo9ylwrahr0aj4753s9caxmt3dio1p" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>1mo9ylwrahr0aj4753s9caxmt3dio1p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668846</id>
      <parentid>42668845</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:42:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2384" sha1="psfhbl36twcmzsfg8c66eltmlsybaid" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Guglielmo Oberdan]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>psfhbl36twcmzsfg8c66eltmlsybaid</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668847</id>
      <parentid>42668846</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2360" sha1="8hjsndqntyhsqzdot5rig43a6c9m3h4" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Ivica Osim]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>8hjsndqntyhsqzdot5rig43a6c9m3h4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668849</id>
      <parentid>42668847</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:44:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2343" sha1="gcmrf442js9uycfnn50n64yrh8y86a5" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>gcmrf442js9uycfnn50n64yrh8y86a5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668850</id>
      <parentid>42668849</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:45:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2322" sha1="j6vfoaqdfhfd3666i0glh9vn03dlf56" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Vladislav Ribnikar]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>j6vfoaqdfhfd3666i0glh9vn03dlf56</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668851</id>
      <parentid>42668850</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2297" sha1="0phcwugowkt9b6okrn8dr9jl5zjrgcw" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Alida Valli]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>0phcwugowkt9b6okrn8dr9jl5zjrgcw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668852</id>
      <parentid>42668851</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:47:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2279" sha1="au2zc1tzmhkaoopr7o1kc4hwpcoc2h2" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Christoph Waltz]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>au2zc1tzmhkaoopr7o1kc4hwpcoc2h2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668853</id>
      <parentid>42668852</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:47:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2257" sha1="tkur5wjsg1l05qk63cxfoe65banexpc" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Ludwig Wittgenstein]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>tkur5wjsg1l05qk63cxfoe65banexpc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668854</id>
      <parentid>42668853</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:48:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2231" sha1="7cy42660do7t6blny1qko9ycfwk9q2h" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Barbara Celjska]]
* [[Ulrih II Celjski]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>7cy42660do7t6blny1qko9ycfwk9q2h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668856</id>
      <parentid>42668854</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:51:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */ retroaktivno pripisivanje nacionalnosti</comment>
      <origin>42668856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2186" sha1="q0c1r6ga9rd5p50zmi4xg6dloqw8mxq" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Herman Dalmatinski]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>q0c1r6ga9rd5p50zmi4xg6dloqw8mxq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668858</id>
      <parentid>42668856</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:54:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2161" sha1="n35598v2k1yhoaylr7g8y1j5mbwyzvx" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Janez Vajkard Valvasor]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>n35598v2k1yhoaylr7g8y1j5mbwyzvx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668859</id>
      <parentid>42668858</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:55:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajni Slovenci */</comment>
      <origin>42668859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2132" sha1="3t1uifu7jyzjdls87bamqbqk57ecznf" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Teritorije koje nastanjuju Slovenci vekovima su se nalazile u sastavu stranih evropskih država, uključujući [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a 1991. proglašavaju nezavisnost Slovenije.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>3t1uifu7jyzjdls87bamqbqk57ecznf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668860</id>
      <parentid>42668859</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T21:00:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42668860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2117" sha1="957a88hwqgcyws0mzbj1hupum9mtokv" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Slovinci]]}}
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|thumb|[[Zastava Slovenije|Slovenačka zastava]]]]
'''Slovenci''' su [[južni Sloveni|južnoslovenski]] narod koji pretežno živi u [[Slovenija|Sloveniji]], gde čini oko 83% stanovništva, kao i u susednim delovima [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].  

Slovenačke zemlje vekovima su se nalazile u sastavu različitih evropskih država, prvenstveno [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Slovenci su 1918. stvorili zajedničku državu sa [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma, a Slovenija je 1991. proglasila nezavisnost.  

Slovenci su tradicionalno većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore [[slovenački jezik|slovenačkim jezikom]], koji spada u zapadne južnoslovenske jezike. Slovenaca ukupno ima oko 2,145.000, od toga u Sloveniji 1,812.000. 

== Značajni Slovenci ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* [[Louis Adamič]]
* [[Vladimir Bartol]]
* [[Ivan Cankar]]
* [[Janez Drnovšek]]
* [[Stane Dolanc]]
* [[Maks Fabiani]]
* [[Jakob Petelin Gallus]]
* [[Odilo Globocnik]]
* [[Ivan Hribar]]
* [[Janez Janša]]
* [[Anton Korošec]]
* [[Boris Kidrič]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Edvard Kocbek]]
* [[Ivan Kramberger]]
* [[Jernej Kopitar]]
* [[Milan Kučan]]
* [[Primož Kozmus]]
* [[Sergej Kraigher]]
* [[Srečko Katanec]]
* [[Anton Mahnič]]
* [[Rudolf Maister]]
* [[Fran Miklošič]]
* [[Tina Maze]]
* [[Zoran Mušič]]
* [[Branko Oblak]]
* [[Fritz Pregl]]
* [[Herman Potočnik]]
* [[Lojze Peterle]]
* [[Peter Prevc]]
* [[Anja Rupel]]
* [[Edvard Ravnikar]]
* [[Gregorij Rožman]]
* [[Leon Rupnik]]
* [[Mitja Ribičič]]
* [[France Štiglic]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Primož Trubar]]
* [[Melania Trump]]
* [[Danilo Türk]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Slavoj Žižek]]
* [[Oton Župančič]]
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Južni Sloveni]]
* [[Sloveni]]
* [[Spisak naroda sveta]]

{{Commonscat|People of Slovenia}}
{{Južni Sloveni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>957a88hwqgcyws0mzbj1hupum9mtokv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vespazijan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18285</id>
    <revision>
      <id>42668800</id>
      <parentid>42585412</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:02:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5238" sha1="74dt1uf37b7p3kknlavjpye641pcy8a" xml:space="preserve">[[Datoteka:(Venice) Bust of Vespasianus - Venice National Archaeological Museum.jpg|250px|right|thumb|Vespazijanova bista]]

'''Vespazijan''', punim imenom '''Imperator Cezar Vespazijan Avgust''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Imperator Caesar Vespasianus Augustus'', rođen 9. god. n. e. kao '''Tit Flavije Vespazijan''', stupio na presto [[69]]. god. n. e., umro [[79]]. godine), bio je [[Rimsko Carstvo|rimski car]] i osnivač carske dinastije [[Flavijevci|Flavijeveca]], koji je na vlast došao kao pobednik nad [[Vitelije]]m u građanskom ratu 69. godine n.e. poznatom kao [[Godina četiri cara]].

Vespazijan nije poticao iz [[Rim]]a ili rimske aristokratije. Njegova je porodica bila iz [[Sabinjani|sabinskog]] grada [[Reata|Reate]], te je s njegovim uzdizanjem na presto italska aristokratija dobila na ugledu. On i njegova dva sina, koja su ga nasledila, čine dinastiju Flavijevaca (69―96).

Po stupanju na presto položaj novog cara bio je težak: veliki neproduktivni rashodi [[Neron]]a i njegovih prethodnika te građanski rat iz 69. godine ispraznili su državnu blagajnu; disciplina u vojsci bila je pokolebana; odnosi između novog cara i [[rimski Senat|senata]] nisu bili regulisani. Vespazijan se trudio da vlada u saglasnosti sa senatorskim staležom. Jedan od njegovih prvih koraka bilo je donošenje zakona o Vespazijanovoj vrhovnoj vlasti ''(lex de imperio Vespasiani)'', koji je Vespazijanu dodeljivao ista prava koja su uživali i njegovi prethodnici i koji je svakoga obavezivao na izvršavanje carevih naređenja, koja su mogla i ukidati ranije zakone. [[Principat|Princepsova]] ovlašćenja su proširena, ali je to bio rezultat zakona, a ne proste uzurpacije. Vespazijanov stariji sin [[Tit]] proglašen je za cara, dobio je [[tribun|tribunsku vlast]] i učestvovao u upravljanju državom. Svake godine Vespazijan je biran za [[konzul]]a. On je po senatorskoj tradiciji smatran za jednog od &quot;dobrih&quot; careva, ali je i u to vreme postojala opozicija među senatorima, koja, istina, nije imala raniji značaj. Vespazijan se trudio da poboljša vojnu disciplinu; veliki deo vojske je raspušten. Što se tiče sopstvenih pristalica među vojnicima, isplatio im je samo obećane sume, ali ne i dodatne nagrade koje su očekivali.

Vespazijan se suočio s istim teškim zadatkom kao i Avgust: uspostavljanje mira i stabilnosti. Neredi iz 69. n. e. odveli su trupe s [[Rajna|rajnske]] i [[dunav]]ske granice. Stoga su [[Podunavlje|podunavske]] zemlje napali [[Sarmati]], koji su preplavili istočnu [[Evropa|Evropu]] i zamenili [[Skiti|Skite]], svoje udaljene srodnike. Oni su bez većih teškoća bili odbijeni; ali sarmatski Jazigi, koji su sada čvrsto kontrolisali oblast između [[Tisa|Tise]] i Dunava, predstavljali su ozbiljnu pretnju za budućnost.

Događaji u rajnskoj oblasti bili su u tom trenutku ozbiljniji. Tamo je 69. n. e. podigao ustanak Civilis, vođa [[Germani|germanskog]] plemena Batava, koji su kao pomoćnici služili u rimskoj vojsci. Pokretu su se pridružila [[Gali|galska]] plemena i pobunjenici su nezadrživo napadali rimske trupe. Na sreću Rimljana, pobunjenici nisu bili ujedinjeni u svojim ciljevima, pa su Rimljani do 70. n. e. ponovo uspostavili red. Iste godine Vespazijanov stariji sin Tit završio je krvavi rat u [[Judeja|Judeji]] tako što je zauzeo i uništio [[Jeruzalem|Jerusalim]].

Vespazijan je uspeo da uredi državne finansije i da popuni državnu blagajnu, pre svega uspostavljajući stare i zavodeći nove poreze. On je 73. n. e. uzeo [[cenzura|cenzorska]] ovlašćenja i revidirao sastav senata, u koji je uveo ne samo predstavnike italske aristokratije, već i stanovnike [[Romanizacija|romanizovanih]] [[Rimske privincije|provincija]].

Pod Vespazijanom počinje nova etapa u rimskoj politici prema provincijama. On teži da nađe oslonca među romanizovanom provincijskom aristokratijom. Naročitu carevu zaštitu uživali su zapadni gradovi; svi oni [[Hispanija|hispanski]] gradovi koji nisu imala prava rimskog ili latinskog [[Rimsko građansko pravo|građanstva]], dobili su latinsko građansko pravo. Posebni [[Municipija|municipalni]] statuti ''(leges)'' propisuju način upravljanja i unutrašnji život tih provincija. Njihovi bivši magistrati postaju rimski građani. Drugačije je bilo stanje u istočnim oblastima: [[Grčka|grčkim]] gradovima oduzeta je autonomija koju su dobili od Nerona; možda je u vezi s tim opozicija grčkih filozofa prema dinastiji Flavijevaca.

{{Redoslijed | 
   prethodnik = [[Vitelije]]&lt;br /&gt;[[69]].| 
   gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]&lt;br /&gt;[[69]]. - [[79]].|
   nasljednik = [[Tit]]&lt;br /&gt;[[79]]. - [[81]]. 
}}

{{Svetonijevih 12 Cezara}}
{{Rimski carevi}}

== Vanjske veze ==
{{Commons-inline|Vespasian}}
* [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Vespasian*.html Life of Vespasian] (Suetonius; English translation and Latin original)
* Biography on [http://www.roman-emperors.org/vespasia.htm De Impertoribus Romanis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070322135157/http://www.roman-emperors.org/vespasia.htm |date=2007-03-22 }}.

[[Kategorija:Rođeni 9. pne.]]
[[Kategorija:Umrli 79.]]
[[Kategorija:Rimski carevi]]
[[Kategorija:Flavijevska dinastija]]</text>
      <sha1>74dt1uf37b7p3kknlavjpye641pcy8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Woody Allen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24704</id>
    <revision>
      <id>42668876</id>
      <parentid>42583396</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T01:45:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9469" sha1="j4zh8573rrj6ds4e3v3p8mrkyi35t7m" xml:space="preserve">{{Infokutija02 filmska biografija
|ime             = Woody Allen
|slika           = Woody Allen at the premiere of Whatever Works.jpg
|širina_slike        = 210px
|opis      = Woody Allen, 2009.
|ime_po_rođenju       = Allen Stewart Königsberg
|pseudonim       = 
|datum_rođenja         = {{bda|1935|12|1|df=y}}
|mjesto_rođenja  = {{ZD|SAD}} [[Brooklyn]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]]
|datum_smrti            = 
|mjesto_smrti    = 
|period     = [[1950]]. -
|web             = 
|supružnik         = Harlene Rosen (1956.-1962.) &lt;br /&gt;Louise Lasser (1966.-1969.) &lt;br /&gt;Soon-Yi Previn (1997.-)
|supružnik          = 
|znamenite_uloge   = 
|važniji filmovi = 
|nagrade = {{awd|award=[[Oscar za najboljeg redateljaj]]|year=[[1977]]|title=[[Annie Hall]]}}&lt;br /&gt;{{awad|award=[[Oscar za najbolji originalni scenarij]]|year=[[1977]]|year2=[[1986]]|title=[[Annie Hall]]|title2=[[Hannah i njezine sestre]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Zlatni globus za najbolji scenarij]]|title=[[1985]]|year=[[Ljubičasta ruža Kaira]]}}
| uticaj_od = [[Charlie Chaplin]], [[Groucho Marx]], [[Ingmar Bergman]], [[Federico Fellini]], [[Stanley Kubrick]], [[Mort Sahl]]
| supružnik ={{marriage|Harlene Susan Rosen|1956|1962}}&lt;br /&gt;{{marriage|[[Louise Lasser]]|1966|1970}}&lt;br /&gt;{{marriage|[[Soon-Yi Previn]]|1997}}
| partner = [[Mia Farrow]] (1980–92)
| rodbina = [[Letty Aronson]] (sestra)
| djeca = [[Ronan Farrow]]&amp;nbsp;(sin)&lt;br /&gt;Bechet Dumaine Allen&amp;nbsp;(kćer)&lt;br /&gt;Manzie Tio Allen&amp;nbsp;(kćer)&lt;ref name=&quot;Daughters&quot;&gt;Steven Silverman (November 6, 1997). [http://www.people.com/people/article/0,26334,621193,00.html Woody's New Girl] ''[[People (magazin)|People]]''. pristup 19. I 2008.&lt;/ref&gt;
| website = [http://www.woodyallen.com/ www.woodyallen.com]
| potpis = Woody Allen signature.svg
}}

'''Woody Allen''' ([[New York]], [[1.12.]] [[1935]].), [[SAD|američki]] filmski redatelj, scenarista, glumac, komičar i dramski pisac. Pravo ime mu je '''Allen Stewart Konigsberg'''.

U središtu pažnje njegovih [[satira|satiričkih]] [[komedija]] su njujorški intelektualci, koje prikazuje tragikomično &quot;bez dlake na jeziku&quot;.

== Mlade godine ==

Allen je rođen u [[New York]]u kao dijete [[Židovi|židovske]] obitelji austrijsko-ruskog podrijetla, oca '''Martina Königsberga''' ([[1900]]. - [[2001]].) i majke '''Netty Cherrie''' ([[1908]]. - [[2002]].). On i njegova mlađa sestra Letty odrasli su u Flatbushu, u [[Brooklyn]]u. Allen je pohađao hebrejsku školu 8 godina a onda je otišao u srednju školu ''Middwood''. Tijekom tog vremena živio je na aveniji K, između Istočne 14. i 15. ulice. Kolege u školi su ga prozvali &quot;crveni&quot; zbog njegove crvene kose, a on ih je znao zadiviti čarobnjačkim trikovima.

Kako bi skupio novac, počeo je pisati šale za Davida O. Albera, koji ih je prodavao kolumnistma u novinama. Sa 16 godina je počeo pisati šaleza zvijezde kao što su [[Sid Caesar]] te se počeo zvati Woody Allen. Otišao je studirati komunikaciju i film na sveučilištu u New Yorku, ali nije imao dobre ocjene pa se ispisao. Kasnije je nakratko i pohađao gradski fakultet u New Yorku.

== Karijera ==

Sa 19 godina je počeo pisati za ''The Ed Sullivan Show''. U 60-ima je počeo nastupati kao stand-up komičar. [[1965]]. po njegovom scenariju snimljen je njegov prvi film &quot;[[Što ima novo, mačkice?]]&quot; (kojeg pak nije režirao) a u kojem je jednu od glavnih uloga igrao [[Peter Sellers]]. Godinu dana kasnije snimio je svoj prvi film kao redatelj, parodiju &quot;[[Što ima, Tiger Lily?]]&quot; u kojoj je krivo presinkronizirao jeftini [[japan]]ski špijunski triler u komediju. 1967. nastupio je i u parodiji &quot;[[Casino Royale]]&quot; u kojoj je parodiran James Bond, no navodno je bio jako nezadovoljan snimanjem i gotovim rezultatom. &quot;[[Uzmi novac i bježi]]&quot;, svoj drugi film kao redatelj, snimio je [[1969]]. Tijekom tog razdoblja snimao je većinom jednostavne komedije apsurda u kojima je i sam glumio. 1972. snima komediju [[Sve što ste oduvek želeli da znate o seksu (ali niste smeli da pitate)]] koja je mnogo bolje prošla kod publike nego kod kritike. Slede dva filma sa [[Diane Keaton|Dajan Kiton (Diane Keaton)]]: naučnofantastična komedija iz 1973.g. [[Spavač|Spavač (Sleeper)]] i [[Ljubav i smrt]] iz 1975. - satira na ruske epske romane.

[[1977]]. napravio je preokret u svojoj karijeri te se okrenuo ozbiljnim i realističnim temama iz stvarnog života u tragikomediji &quot;[[Annie Hall]]&quot;. Za taj film je osvojio dva [[Oscar]]a, za najbolji scenarij i režiju, no on se zanimljivo nije pojavio na dodjeli nagrade. Dajan Kiton osvojila je Oskara za glavnu žensku ulogu. Od tada je povremeno snimao i drame, kao što su &quot;[[Interijeri]]&quot;, po uzoru na svojeg idola, švedskog redatelja [[Ingmar Bergman|Ingmara Bergmana]]. &quot;Stardust Memories&quot; je navodno inspiriran filmom &quot;[[8 1/2]]&quot; kojeg je režirao [[Federico Fellini]].

1982.g. snima film &quot;A Midsummer night's sex comedy&quot; - prvi od trinaest filmova u kojem će glumiti [[Mia Farrow]].
Tijekom 80-ih eksperimentirao je najrazličitijim filmovima sa originalnim pričama; među njima je i pseudo-dokumentarac &quot;[[Zelig]]&quot; te fantastična komedija &quot;[[Grimizna ruža Kaira]]&quot; u kojoj lik iz filma siđe sa platna u stvarni svijet - za taj je film Allen osvojio [[Zlatni globus]] i [[BAFTA]]-u za scenarij. Za tragikomediju &quot;[[Hannah i njezine sestre]]&quot; je osvojio trećeg Oscara za scenarij, a sam film u kategoriji komedije ili mjuzikla je osvojio [[Zlatni globus]]. Uz to, sa zaradom od 40 milijuna $ u kinima SAD-a, to je njegov najkomercijalniji film. Nakon tog filma Allen je upao u kreativnu krizu snimajuči nezapažene filmove, sve do hvaljene drame &quot;[[Zločini i prijestupi]]&quot; iz [[1989]].

Njegov film iz 1992. [[Senke i magla]] je odavanje počasti nemačkim ekspresionistima. Allen zatim snima od kritike hvaljen film [[Muževi i supruge]] koji je imao dve nominacije za Oskara. U jednom intervjuu Allen navodi ovaj film kao jedan od retkih u kojem je uspeo da do kraja izrazi svoju početnu ideju. Film iz 1993.g. [[Misterija ubistva na Manhattan-u]] kombinuje neizvesnost sa crnom komedijom. Zatim se Allen vraća lakšim filmovima &quot;[[Meci iznad Broadwayja]]&quot;, &quot;[[Moćna Afrodita]]&quot; i &quot;[[Razarajući Harry]]&quot;. 1996.g. snima do sada jedini mjuzikl [[Svi kažu volim te]]. U triler-drami iz 2005.g. &quot;[[Završni udarac]]&quot; nastupila je [[Scarlett Johansson]] koju je redatelj proglasio svojom novom muzom. Sa sveukupno 14 nominacija za [[Oscar]]a, bilo za režiju, scenarij ili glumu, Allen drži rekord kao jedna od osoba sa najviše nominacija za tu nagradu. Ipak, nijednom nije došao na dodjelu - iznimka je bila jedino [[2002]]. godina, kada se pojavio kako bi pomogao ugledu grada New Yorku nakon napada [[Napadi 11. rujna 2001.|9/11]]. Rijetko kada se pojavio u filmovima koje nije osobno režirao - među njima su i animirani film &quot;[[Mravi (film)|Mravi]]&quot; i &quot;[[Naslovnica]]&quot; iz [[1976]].

U jednom intervjuu je izjavio da su mu najdraži filmovi &quot;[[Grimizna ruža Kaira]]&quot;, &quot;[[Muževi i supruge]]&quot; i &quot;[[Završni udarac]]&quot;.

== Privatni život ==

[[Datoteka:Woody Allen - statue.jpg|thumb|desno|150px|Kip Woodyja Allena u Španjolskoj]]

Allen se prvi put oženio sa 20 godina za Harlene Rosen, studenticu filozofije. Njihov brak trajao je 6 godina. [[1966]]. se oženio glumicom Louise Lasser sa kojom je snimio i par filmova, ali se od nje razveo za tri godine. [[1970]]. je upoznao [[Diane Keaton]] sa kojom je počeo ljubavnu vezu. I sa njom je snimio par filmova, među kojima je i &quot;[[Annie Hall]]&quot;. No nikada se nisu venčali.

[[1980]]. je započeo ljubavnu vezu sa glumicom [[Mia Farrow|Miom Farrow]]. Ni sa njom se nije venčao. Zajedno su usvojili dvoje djece; ''Dylan Farrowa'' i ''Moses Farrow''. Sa njom je Allen prvi put postao otac i dobio sina ''Satchela Farrowa'' (koji se danas zove Ronan Seamus Farrow). [[1992]]. su se razveli kada je Farrow otkrila Allenove fotografije u kojima je fotografisao golu njenu punoletnu usvojenu kćerku iz drugog braka [[Soon-Yi Previn]]. Čak ga je optužila za spolno zlostavljenje njene djece, no slučaj nikada nije završio na sudu. Allen se [[1997]]. oženio Soon-Yi Previn te je usvojio dvije kćerke.

Allen je poznat i po svojim neurozama i nervoznom ponašanju, te posjetima psihijatru. Tu svoju narav je često izložio u filmovima.

== Filmografija ==
{{Glavni|Filmografija Woodyja Allena}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Woody Allen}}
* [http://www.imdb.com/name/nm0000095/ IMDb profil]
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/allen/ Senses of Cinema - Woody Allen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225065538/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/allen/ |date=2010-12-25 }}
* [http://www.woodyallen.com/ Woody Allen.com]
* [http://www.cosmoetica.com/B17-DES5.htm Filmografija]

{{Woody Allen}}
{{Oscar za režiju}}
{{BAFTA za najbolji scenario}}
{{BAFTA za najbolji originalni scenario}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1935||Allen, Woody}}

[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Američki scenaristi]]
[[Kategorija:Američki dramski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg režisera]]
[[Kategorija:Nominovani za Oscara za najboljeg glavnog glumca]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa za scenario]]
[[Kategorija:Nominovani za Oscara za režiju]]
[[Kategorija:Američki ateisti]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]]</text>
      <sha1>j4zh8573rrj6ds4e3v3p8mrkyi35t7m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Snake bgd</title>
    <ns>3</ns>
    <id>27592</id>
    <revision>
      <id>42668756</id>
      <parentid>41543082</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Potpis */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42668756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7031" sha1="882lij086aauf0ie2js3xz8llh9qdsa" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Snake bgd! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
E moj [[Korisnik:Snake bgd|Snake bgd]], predsednik Srbije ima pravo po zakonu da uređuje izgled oznaka i da proglašava propise. Tomislav Nikolić, je doneo propis o izgledu uniforme komandata Vojske Srbije još 2012. godine. Propisi u pravilniku o radu vojske i izgledu uniformi, ne mogu tek tako da se nađu na internetu, kao što ti misliš, jer nema na sajtu Vojske Srbije. Ja sam sticajem okolnosti došao do fotokopije propisa koji je potpisao Tomislav Nikolić 2012. godine. Gde je naložio kreiranje uniforme i u tom  propisu definisao njen izgled. To mi je dao jedna rođak koji radi u generalštabu, normalno to nije vojna tajna, čisto da neko nepomisli da kršim zakon. Lično nemam pojma, dali je ta uredba i propis povučena, ali je tako nešto postojalo za to imam i dokaza. Tomislav Nikolić, je hteo da kopira Kastra, Lukašenka i Musolinija, jer je njima odavno bio fasciniran. Ali, on je jedno 3-4 puta obukao za vreme svog mandata maskirnu uniformu. Dok nije dobio opomenu od masonske lože čiji je član, da nepravi od sebe budalu, jer je već sam po sebi velika budala. --[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 01:09, 25 juni 2017 (CEST)

P.S. čak se u zgradi generalštaba nalazi svečana i maskirna uniforma prema veličini odeće i obuće Tomislava Nikolića. Ako neveruješ to je tvoja stvar, ali tako nešto postoji. Jedino ako nije nedavno ukinuto a da ja o tome ne znam ništa.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:21, 25 juni 2017 (CEST)

== Potpis ==

Zdravo! Poništio sam Vaše dve izmene s obzirom na to da ste svoju sliku iz potpisa objavili na Wikimedijinoj ostavi. Time ste je neopozivo objavili pod slobodnom licencom i svako je može upotrebljavati, bilo gde i bilo kada. Nadalje, korisnik koji je koristio tu sliku u svom potpisu blokiran je na neodređeno zbog zloupotrebe višestruktih računa, tako da mislim da ne trebate brinuti oko toga ubuduće. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 16:30 (CEST)</text>
      <sha1>882lij086aauf0ie2js3xz8llh9qdsa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668757</id>
      <parentid>42668756</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Potpis */</comment>
      <origin>42668757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7030" sha1="rjc31hgxy3t7nvnzon7upr1ro6e2r2a" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Snake bgd! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
E moj [[Korisnik:Snake bgd|Snake bgd]], predsednik Srbije ima pravo po zakonu da uređuje izgled oznaka i da proglašava propise. Tomislav Nikolić, je doneo propis o izgledu uniforme komandata Vojske Srbije još 2012. godine. Propisi u pravilniku o radu vojske i izgledu uniformi, ne mogu tek tako da se nađu na internetu, kao što ti misliš, jer nema na sajtu Vojske Srbije. Ja sam sticajem okolnosti došao do fotokopije propisa koji je potpisao Tomislav Nikolić 2012. godine. Gde je naložio kreiranje uniforme i u tom  propisu definisao njen izgled. To mi je dao jedna rođak koji radi u generalštabu, normalno to nije vojna tajna, čisto da neko nepomisli da kršim zakon. Lično nemam pojma, dali je ta uredba i propis povučena, ali je tako nešto postojalo za to imam i dokaza. Tomislav Nikolić, je hteo da kopira Kastra, Lukašenka i Musolinija, jer je njima odavno bio fasciniran. Ali, on je jedno 3-4 puta obukao za vreme svog mandata maskirnu uniformu. Dok nije dobio opomenu od masonske lože čiji je član, da nepravi od sebe budalu, jer je već sam po sebi velika budala. --[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 01:09, 25 juni 2017 (CEST)

P.S. čak se u zgradi generalštaba nalazi svečana i maskirna uniforma prema veličini odeće i obuće Tomislava Nikolića. Ako neveruješ to je tvoja stvar, ali tako nešto postoji. Jedino ako nije nedavno ukinuto a da ja o tome ne znam ništa.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:21, 25 juni 2017 (CEST)

== Potpis ==

Zdravo! Poništio sam Vaše dve izmene s obzirom na to da ste svoju sliku iz potpisa objavili na Wikimedijinoj ostavi. Time ste je neopozivo objavili pod slobodnom licencom i svako je može upotrebljavati, bilo gde i bilo kada. Nadalje, korisnik koji je koristio tu sliku u svom potpisu blokiran je na neodređeno zbog zloupotrebe višestrukih računa, tako da mislim da ne trebate brinuti oko toga ubuduće. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 16:30 (CEST)</text>
      <sha1>rjc31hgxy3t7nvnzon7upr1ro6e2r2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. vijek pr. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29777</id>
    <revision>
      <id>42668825</id>
      <parentid>42470329</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:01:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42668825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3375" sha1="maqr82r6yho91jgat5cbq0ncgzwxjcq" xml:space="preserve">{{Kutija za vijekove|-15}}

'''15. vijek pne.''' je [[vijek]] koji je trajao od godine 1500. pne. do godine 1401. pne.

== Događaji ==

* 1530 – 1450 pne. – Moguće vrijeme nastanka niza meteorskih kratera [[Kaali]] na estonskom otoku [[Saaremaa]] (alternativno tek 660 ± 85 godina prije Krista), s mogućim utjecajem na mitologiju.
* [[1504. pne.]]–[[1492. pne.]] — [[Drevni Egipat|Egipat]] osvaja [[Nubija|Nubiju]] i [[Levant]].
* {{circa}} [[1500. pne.]] - Cvate [[Kultura grobnih humaka]] u Srednjoj Europi: istraživanje groblja Tiszafüred-Majoroshalom ukazuje da je dolaskom nove kulture prehrana postala društveno jednolikija i manje raznovrsna - uvedeno je [[proso]] (najstarija poznata potrošnja u Europi), znatno manje su trošeni životinjski proteini; mobilnost se smanjila, mreže naselja su manje centralizovane i labavije povezane.&lt;ref&gt;[https://www.sciencedaily.com/releases/2025/06/250606171248.htm 3,500-year-old graves reveal secrets that rewrite bronze age history]. sciencedaily.com June 6, 2025&lt;/ref&gt;
* [[1500. pne.]]–[[1400. pne.]] — ''[[Rigveda]]'' je napravljena u ovo doba.
* [[1500. pne.]]–[[1400. pne.]] — [[Bitka Deset kraljeva]] se odigrala u ovo doba.
* [[1490-e pne.]] — [[Kranaj]], legendarni [[kralj Atene]], je svrgnt nakon vladavine od 10 godina od strane zeta [[Amfiktiona]] [[Tesalija|Tesalijskog]], sina [[Deukalion]]a i [[Pira (grčka mitologija)|Pire]].
* [[1487. pne.]] — [[Amfiktion]], [[Deukalion]]a i [[Pira (grčka mitologija)|Pire]] i legendarni [[kralj Atene]], umire nakon vladavine od 10 godina a nasljeđuje gha [[Erihtonije I od Atene]], unuk [[Kranaj]]ev.
* cca. [[1469. pne.]] — U [[Bitka kod Meggida (15. vijek)|bitci kod Meggida]], [[Egipat]] tuče [[Kanaan]] (niska kronologija).
* [[1460-e pne.]] — [[Kasiti]] osvajaju [[Babilonija|Babiloniju]] i ustanovljuju dinastiju koja će vladati 576 godina i devet mjeseci.
* [[1446. pne.]] — Prema biblijskim literalističkim kronologijama, [[Mojsije]] vodi [[Knjiga Izlaska|Egzodus]] [[Židovi|Židova]] iz [[Egipat|Egipta]].
* [[1437. pne.]] — Legendarni kralj [[Erihtonije I od Atene]] umire nakon vladavine od 50 godina, a nasljeđuje ga sin [[Pandion I]].
* cca. [[1420. pne.]] — [[Krit]] osvaja [[Miklena]] — početak [[Mikenski period|Mikenskog perioda]].
* [[1400. pne.]] — [[Palača Minosa]] uništena u požaru.
* [[1400-e pne.]] — Nekoliko [[igre na ploči|igara na ploči]], uključujući [[Alquerque]], urezano na vrh hrama u [[Kurna|Kurni]] u [[Egipat|Egiptu]] — v. [[Historija igara na ploči]].
* [[1400-e pne.]] — [[Linear A]] doživljava vrhunac popularnosti.
* [[1400-e pne.]] — Vrhunac [[kanaan]]skog grada [[Ugarit]]a.
* [[Mikenci]] osvajaju [[Grčka|Grčku]] i granicu [[Anadolija|Anadolije]].

== Značajnje ličnosti ==
* [[Hatshepsut od Egipta]], ženski [[faraon]] [[Osamnaesta dinastija Egipta|18. dinastije]] ([[1490-e pne.|1498]]–[[1480-e pne.|1483. pne.]])
* [[Tutmozis III od Egipta]], [[faraon]] [[Osamnaesta dinastija Egipta|18. dinastije]] ([[1470-e pne.|1479]]–[[1420-e pne.|1425. pne.]])
* [[Amenhotep II]], [[faraon]] [[Egipat|Egipta]], ([[1427. pne.]]–[[1401. pne.]])

== Pronalasci, otkrića, pojave ==
*

{{Decenije i vijekovi pne.|15|14|13}}

{{Vijekovi}}

{{DEFAULTSORT:15. vijek pne.}}
[[Kategorija:2. milenijum pne.|-5]]
[[Kategorija:15. vijek pne.| ]]
[[Kategorija:Vjekovi|-85]]</text>
      <sha1>maqr82r6yho91jgat5cbq0ncgzwxjcq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vivian Vance</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30813</id>
    <revision>
      <id>42668833</id>
      <parentid>42424250</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:41:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8014" sha1="5qw1prl43oshu4d3q8znpun6g54kd25" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| ime = Vivian Vance
| slika = Vivian vance 1948.JPG
| širina_slike = 225px
| ime_po_rođenju = Vivian Roberta Jones
| datum_rođenja = [[26. 7.|26. jul]] [[1909]].
| mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] [[Cherryvale (Kansas)|Cherryvale]], [[Kanzas|Kansas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti  = {{bda|1979|8|17|1909|7|26|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] [[Belvedere (Kalifornija)|Belvedere]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| znamenite_uloge =  '''Ethel Mertz''' u ''[[I Love Lucy]]'' i ''[[The Lucy-Desi Comedy Hour]]''&lt;br /&gt; '''Vivian Bagley''', ''[[The Lucy Show]]''
| zanimanje = glumica, pjevačica
| period = 1933–78
| nagrade = {{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u humorističkoj seriji|Emmy za najbolju sporednu glumicu u humorističkoj seriji]]''' |year=1953|title=[[I Love Lucy]]}}
| supružnik = Joseph Shearer Danneck, Jr. (1928-31)&lt;br /&gt;George Koch (1933-40)&lt;br /&gt;[[Philip Ober]] (1941-1959)&lt;br /&gt;John Dodds (1961-79)&lt;ref&gt;[http://www.ibdb.com/person.php?id=63079 IBDb profile]&lt;/ref&gt;
}}

'''Vivian Roberta Jones''' ([[26. 7.|26.7.]] [[1909]] – [[17. 8.|17.8.]] [[1979]].), poznata pod umjetničkim imenom '''Vivian Vance''', je bila [[Emmy Award|Emmyjem]] nagrađena [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[teatar|kazališna]] i [[televizija|televizijska]] glumica, odnosno [[pjevač]]ica. Često ju se naziva &quot;najomiljenijom [[druga violina|drugom violinom]] televizije&quot;, zahvaljujući ulozi [[pomoćni lik|pomoćnog lika]] Ethel Mertz u popularnom [[sitcom]]u ''[[I Love Lucy]]''.

== Biografija ==

Vivian Roberta Jones se rodila u gradu [[Cherryvale (Kansas)|Cherryvale]] u državi Kansas kao drugo od šestoro djece Roberta Jonesa i Euphemie Ragan,&lt;ref&gt;{{cite web|author = Elisabeth Edwards|title = Vivian Vance|work = “I Love Lucy” Cast Biographies|publisher = CBS.com - Excerpted from ''I Love Lucy: Celebrating 50 Years of Love and Laughter''|date = |url = http://www.cbs.com/specials/i_love_lucy/viv_bio.shtml|accessdate = [[15. 6.|15.6.]] [[2007]].|archivedate = 2008-02-23|archiveurl = https://web.archive.org/web/20080223212818/http://www.cbs.com/specials/i_love_lucy/viv_bio.shtml|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina se s porodicom preselila u [[Independence (Kansas)|Independence]], gdje su je glumi počeli podučavati Anna Ingleman i [[William Inge]]. Ljubav prema glumi ju je dovela u sukob sa majkom koja se držala strogog [[vjera|vjerskog]] svjetonazora. Sklona buntovništvu, promijenila je [[prezime]] u Vance (prema [[folklorist]]u [[Vance Randolph|Vanceu Rudolphu]]) te se preselila u [[Tulsa (Oklahoma)|Tulsu]] kako bi se počela baviti glumonm.&lt;ref&gt;{{cite web|author = |title = Vivian Vance|work = |publisher = What A Character!|date = |url = http://www.what-a-character.com/cgi-bin/display.cgi?id=982802114|accessdate = 12.6. 2007.|archive-date = 2007-11-02|archive-url = https://web.archive.org/web/20071102123750/http://www.what-a-character.com/cgi-bin/display.cgi?id=982802114}}&lt;/ref&gt;

Sa svojim prvim suprugom, Josephom Danneckom Shearerom Jr. se početkom 1930-ih preselila u [[Albuquerqe]] i nastupala u lokalnom teatru. Njen talent joj je donio dobre kritike, a zarađeni novac iskoristila kako bi se [[1932]]. razvela od muža te preselila u [[New York]] studirati glumu kod [[Eva La Galienne|Eve La Galienne]].

Godine 1933. se udala za Georgea Kocha. U to doba je ispočetka imala problema kod dobijanja uloga na [[Broadway]]u, ali se s vremenom nametnula kao jedna od uglednijih brodvejskih glumica. Godine 1940. se razvela od Kocha, a godinu dana kasnije udala za glumca [[Philip Ober|Philipa Obera]].

Godine [[1945]]. njena karijera je gotovo završila kada je doživjela [[slom živaca]] na turneji, nastupajući u predstavi ''[[Voice of the Turtle]]''. Nakon što je prošla terapiju, počela je nastupati u nekoliiko holivudskih filmova.

[[1951]]. je u jednom od njih zapazio [[Desi Arnaz]], suprug [[Lucille Ball]] koji je tražio glumicu spremnu da tumači lik Ethel Mertz u novom sitcomu ''I Love Lucy''. Uvjeren da je upravo ona idealan izbor, nagovorio je suprugu da je angažira, iako je ona mislila da lik Ethel mora tumačiti starija i manje atraktivna glumica.

[[Datoteka:Lucille Ball Vivian Vance Lucy Show 1962.JPG|thumb|left|230px|Vivian Vance kao Ethel Mertz u ''[[I Love Lucy]]''; zajedno s [[Lucille Ball]] kao Lucy Ricardo]]

Vance se brzo pokazala kao pun pogodak, i njen lik je stekao ogromnu popularnost. Vance je za svoju izvedbu dobila prvu nagradu Emmy za najboljeg sporednog glumca u humorističkoj seriji.

Međutim, na snimanju serije je uvijek bilo problema s njenim kolegom [[William Frawley|Williamom Frawleyem]], koji je tumačio lik njenog supruga. Iako su ispred kamera savršeno surađivali, međusobno se nisu podnosili. S druge strane je neprijateljstvo između Ball i Vance - čest predmet špekulacija među fanovima serije - bilo ništa drugo do urbana legenda, te su dvije glumice postale prijatelji i u stvarnom životu.

Kao i ostatak ekipe, Vance je svoju ulogu ponovila u ''[[The Lucy-Desi Comedy Hour]]''. U međuvrenmenu je prestao njen brak s Oberom, navodno zbog njegovog fizičkog zlostavljanja. Godine 1961. se udala po četvrti i posljednji put za književnog kritičara Johna Doddsa. Bračni par se iz Hollywooda preselio [[u Connecticut]].

Godine 1962. Ball joj je ponudila ulogu u svojoj novoj seriji ''[[The Lucy Show]]''. Vance je pristala, ali pod uvjetom da njen lik dobije ime &quot;Vivian&quot;, jer ju je previše ljudi zvalo &quot;Ethel&quot; u stvarnom životu. Međutim, 1965. je napustila seriju kako bi što više vremena provodila kod kuće.

Nakon toga je nastupala na Broadwayu i televiziji u manjim ulogama. Od [[1973]]. se borila s rakom, a [[1977]]. je doživjela [[moždani udar]]. Dvije godine kasnije je umrla, te je kremirana, a njen pepeo prosut u more.

Godine 1991. je dobila svoju zvijezdu na [[holivudska staza slavnih|holivudskom Šetalištu slavnih]].

== Nastupi na Broadwayu ==
* ''Music in the Air'' (1932-1933)
* ''[[Anything Goes]]'' (1934-1935)
* ''[[Red, Hot and Blue]]'' (1936-1937)
* ''Hooray For What!'' (1937-1938)
* ''Skylark'' (1939-1940)
* ''Out From Under'' (1940)
* ''Let's Face It!'' (1941-1943)
* ''It Takes Two'' (1947)
* ''[[The Cradle Will Rock]]'' (1947-1948)
* ''My Daughter, Your Son'' (1969)

== Filmografija ==
* ''[[The Secret Fury]]'' (1950)
* ''[[The Blue Veil]]'' (1951)
* ''[[I Love Lucy (film)|I Love Lucy]]'' (1953) (nikad prikazan)
* ''[[The Great Race]]'' (1965)

== Televizijski nastupi ==
* ''[[I Love Lucy]]'' (1951-1957)
* ''[[The Lucy-Desi Comedy Hour]]'' (1957-1960)
* ''The Deputy'' (1959)
* ''[[The Lucy Show]]'' (1962-1965 – član postave; 1967 &amp; 1968 – gostujuća glumica)
* ''[[Love, American Style]]'' (1969)
* ''The Front Page'' (1970)
* ''Getting Away from It All'' (1972)
* ''[[Here's Lucy]]'' (1968, 1969, 1970, 1971 &amp; 1972 – gostujućča glumica)
* ''[[Rhoda]]'' (1975)
* ''The Great Houdini'' (1976)
* ''Lucy Calls the President'' (1977)
* ''Sam'' (1978)

== Napomene ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=0888573}}
* {{ibdb name|id=63079}}
* [http://www.tv.com/vivian-vance/person/10040/summary.html Vivian Vance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930145536/http://www.tv.com/vivian-vance/person/10040/summary.html |date=2007-09-30 }} na [[TV.com]]
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=1487 Vivian Vance] na [[Find-A-Grave]]
* [https://web.archive.org/web/20091027042202/http://geocities.com/vivianvancepage/ The Vivian Vance Tribute Page]
* [https://web.archive.org/web/20091026225950/http://geocities.com/viv_vance/ Viv: A Vivian Vance Site]

{{Emmy za sporednu glumicu u TV komediji}}

{{Lifetime|1909|1979|Vance, Vivian}}

[[Kategorija:Američke televizijske glumice|Vance, Vivian]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award|Vance, Vivian]]
[[Kategorija:Hollywood Walk of Fame|Vance, Vivian]]</text>
      <sha1>5qw1prl43oshu4d3q8znpun6g54kd25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blues</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38713</id>
    <revision>
      <id>42668871</id>
      <parentid>42600325</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T22:02:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41682" sha1="948u1fqvgb97t7v1kp2mzr1u50pp2sf" xml:space="preserve">{{Infobox glazbeni pravac | name = Blues
| color = #003366
| bgcolor = white
| stylistic_origins = afroamerička narodna muzika
| cultural_origins = [[Jug Sjedinjenih Američkih Država|Jug SAD]]
| instruments = [[Gitara]] - [[Klavir]] - [[Harmonika]] - [[Bas-gitara|Bas]] - [[Bubnjevi]] - [[Saksofon]] - [[Vokana mzika|Vokali]] - [[Truba]] - [[Trombon]]
| popularity = Blues akordi i ''plave'' note se koriste u većini američkih popularnih muzičkih stilova 20. vijeka
| derivatives = [[jazz]], [[Rhythm and blues|R&amp;B]], [[rock and Roll|rock]]
| subgenrelist = Popis žanrova bluesa
| subgenres = [[Classic female blues]] - [[Country blues]] - [[Delta blues]] - [[Jazz blues]] - [[Jump blues]] - [[Piano blues]] - [[Boogie-woogie]]
| fusiongenres = [[Blues rock|Blues-rock]] - [[Soul blues]] - [[Jazz blues]]
| regional_scenes = [[Afrički blues]] - [[Atlanta blues]] - [[Britsnski blues]] - [[Kanadski blues]] - [[Chicago blues]] - [[Detroit blues]] - [[East Coast blues]] - [[Kansas City blues (music)|Kansas City blues]] - [[Louisiana blues]] - [[Memphis blues]] - [[New Orleans blues]] - [[Piedmont blues]] - [[St. Louis blues]] - [[Swamp blues]] - [[Texas blues]] - [[West Coast blues]]
| other_topics = [[Popis žanrova bluesa|Žanrovi]] - [[Popis blues glazbenika|Muzičari]] - [[Porijeklo bluesa|Porijeklo]] - [[Blues skala]]
}}
[[File:Taj Mahal Trio MQ2007-a.jpg|thumb|350px|Taj Mahal Blues Trio]]

'''Blues''' je vokalno-instrumentalni oblik [[muzika|glazbe]] koji se temelji na uporabi &quot;plavih nota&quot; i strukturi od najčešće 12 taktova koji se ponavljaju. Pojavio se u afroameričkim zajednicama [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, a korijene vuče iz duhovne glazbe i [[državna himna|himni]], radnih i žetvenih pjesama sa plantaža [[pamuk]]a, improviziranog pjevanja na radu umjesto razgovora koji je robovima bio zabranjen, kao i napjeva. Uporaba &quot;plavih nota&quot; i učestalost pjevačkog obrasca poziv-odgovor u glazbi i tekstovima ukazuju na zapadnoafričke korijene bluesa. Blues je imao znatan utjecaj na kasniju američku i zapadnu popularnu glazbu, a postao je i dijelom žanrova kao što su ragtime, [[jazz]], bluegrass, rhythm and blues, [[rock and Roll|rock and roll]], [[hip hop|hip-hop]] i [[pop]].

== Glavne značajke ==
=== Stilsko i kulturno podrijetlo ===
Postoji nekoliko značajki koje pripadaju svoj blues glazbi, jer taj žanr uzima oblik osebujnosti svakog pojedinog izvođača.&lt;ref&gt;Southern, pg. 333&lt;/ref&gt; No neke je blues dugo imao prije stvaranja modernog bluesa. Rani oblik glazbe nalik bluesu bili su uzvici poziva i odgovora u kojima se viđa &quot;funkcionalna izražajnost... stil bez pratnje harmonije i neobuzdan formalnostima bilo koje pojedine glazbene strukture.&quot;&lt;ref&gt;Garofalo, pg. 44&lt;/ref&gt; Oblik ovog &quot;predbluesa&quot; mogao se čuti u radnim pjesmama i povicima robova, proširen u &quot;jednostavne solo pjesme krcate emocionalnim sadržajem&quot;.&lt;ref&gt;Ferris, pg. 229&lt;/ref&gt; Blues kakav je sada, može se percipirati kao glazbeni stil utemeljen na europskoj harmonijskoj strukturi, s tradicijom zapadnoafričke tradicije poziva i odgovora, preoblikovan u međuigru vokala i gitare.&lt;ref&gt;Morales, pg 276 Morales attributes this claim to John Storm Roberts in ''Black Music of Two Worlds'', beginning his discussion with a quote from Roberts ''There does not seem to be the same African quality in blues forms as there clearly is in much Caribbean music''.&lt;/ref&gt;

Mnogi elementi bluesa, kao što je oblik poziva i odgovora i uporaba plavih nota mogu se naći u afričkoj glazbi. Sylviane Diouf ukazala je na nekoliko specifičnih značajki kao što su melizmatika, valovita, nazalna intonacija koja sugerira vezu između bluesa i glazbe zapadne i središnje Afrike.&lt;ref&gt;SFGate&lt;/ref&gt; Etnomuzikolog Gerhard Kubik vjerojatno je prvi koji je primijetio kako određeni elementi bluesa vuku korijene iz muslimanske glazbe zapadne i središnje Afrike.

&lt;blockquote&gt;Žičani instrumenti (koje su preferirali ljudi porobljeni iz muslimanskih regija Afrike...) su općenito bili dopušteni jer su ih robovlasnici smatrali bliskima europskim instrumentima kao što je violina. Tako su porobljeni ljudi koji su uspijevali sklepati bendžo ili kakav drugi instrument mogli više svirati javno. Ova solistički orijentirana &quot;robovska glazba&quot; imala je elemente arapsko-muslimanskog pjevačkog stila koji je stoljećima bio utisnut muslimanskom prisutnošću u zapadnoj Africi, kaže Gerhard Kubik.&lt;ref&gt;Gerhard Kubik is [[ethnomusicology]] professor at the [[University of Mainz]] in Germany. He wrote a comprehensive book on Africa's connection to blues music (''Africa and the Blues'').[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/08/15/INGMC85SSK1.DTL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525123247/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2004%2F08%2F15%2FINGMC85SSK1.DTL |date=2011-05-25 }}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Kubik je također napomenuo kako je tehnika sviranja gitare u Mississippiju uključivala korištenje oštrice noža, što je u svojoj autobiografiji zabilježio W.C. Handy, te da i to korespondira sa sličnim sviračkim tehnikama u kulturama zapadne i središnje Afrike. Diddleyjev luk je jednožičani instrument kućne izrade za koje se tvrdi da je bio uobičajen na američkom Jugu u ranom dvadesetom stoljeću, a napravljen je po uzoru na afrički instrument, što je pomoglo prenašanju afričke tehnike muziciranja u rani instrumentalni vokabular bluesa.

Kasnije je blues &quot;etiopskih arija&quot;, minstrelskih predstava, crnačke duhovne glazbe, uključujući i instrumentalnu i harmonijsku pratnju.&lt;ref&gt;Garofalo, pg. 44 ''Gradually, instrumental and harmonic accompaniment were added, reflecting increasing cross-cultural contact.'' Garofalo cites other authors that also mention the &quot;Ethiopian airs&quot; and &quot;Negro spirituals&quot;.&lt;/ref&gt; Stil je također vrlo blizak ragtimeu koji se razvio u otprilike isto vrijeme, iako je blues bolje očuvao &quot;originalnu melodijsku strukturu afričke glazbe&quot;.&lt;ref&gt;Schuller, cited in Garofalo, pg. 27&lt;/ref&gt;

Pjesme bluesa iz tog razdoblja, kao što su snimke Leadbellyja i Henryja Thomasa pokazuju mnoge različite strukture. Oblici od 12 taktova (12-bar), 8 i 16 taktova koje su bazirane na tonici, subdominantnom i dominantnom akordu postale su na kraju najčešće.&lt;ref&gt;Garofalo, pgs. 46-47&lt;/ref&gt; Ono što se danas prepoznaje kao 12-taktni blues zapisano je u usmenoj povijesti i notnim zapisima, a pojavljuje se u afroameričkim zajednicama u području oko rijeke Mississippi, u Memphisu u Tennesseeju, kao i bjelačkim glazbenim skupinama u New Orleansu.

=== Tekstovi ===
Prvotna lirska forma bluesa je vjerojatno bio jedan stih ponovljen tri puta. Tek kasnije je današnja, i najčešća struktura od jednog stiha ponovljenog dvaput, nakon čega slijedi zaključni stih, postala standardna.&lt;ref&gt;Ferris, pg. 230&lt;/ref&gt; Ovi stihovi najčešće su pjevani uz ritmičan govor, nego uz melodiju.

Rani blues često je uzimao oblik slobodnog pripovijedanja. Pjevač je često glasom izražavao svoje &quot;osobne jade u svijetu surove zbilje: izgubljena ljubav, okrutnost policajaca, ugnjetavanje od strane bijelaca i općenito teška vremena&quot;.&lt;ref&gt;Ewen, pgs. 142-143&lt;/ref&gt; Mnogi od najstarijih snimaka bluesa sadrže odlučne, realistične stihove koji su bili u kontrastu s većim dijelom glazbe snimane u to doba. Npr., pjesma &quot;Down in the Alley&quot; Memphis Minnie govori o prostitutkinom seksu s muškarcem u mračnoj ulici.

Takva glazba nazivana je &quot;gut-bucket&quot; blues, pojam koji se odnosi na vrstu bas instrumenta kućne izrade napravljene od metalne kante u kojoj su se čistila svinjska crijeva - hrana koju se veže uz ropstvo. Pjesme &quot;gut-bucket&quot; bluesa u pravilu su prizemljene, o teškim i uzavrelim odnosima između muškarca i žene, lošoj sreći i teškim vremenima. Zbog toga, i zbog mjesta na kojima se izvodila takva glazba - u prljavim barovima s grubijanima i ostalim gostima sumnjivog morala, blues glazba je zadobila nemio ugled; vjernici su je se klonili, a propovjednici ju proklinjali.

Iako je blues zadobio reputaciju glazbe povezane s jadom i ugnjetavanjem, on također može biti i humorističan:

:&quot;Rebecca, Rebecca, get your big legs off of me,
:Rebecca, Rebecca, get your big legs off of me,
:It may be sending you baby, but it's worrying the hell out of me.&quot;

Preciznije, &quot;Hokum blues&quot; slavio je komične tekstove i farsične, često grube izvedbe. Klasik Tampa Reda &quot;Tight Like That&quot; lukava je igra riječi dvostrukog značenja gdje &quot;tight&quot; (tijesan) može značiti izrazito blizak odnos, kao i odnos koji je malo pohotljiviji.

Inače bluesom dominira ljubavna tematika pisana u glazbenoj formi od 12 [[Takt (muzika)|taktova]] i prema tekstu podijeljenom na [[strofa|strofe]] od po tri [[stih]]a, pri čemu je drugi identičan s prvim poput
:Woke up this morning with the blues down in my soul
:Woke up this morning with the blues down in my soul
:Saying &quot;My baby gone and left me, got a heart as black as coal&quot;

U bluesu se rijetko pjeva o sreći i zadovoljstvu, on je [[poezija]] čežnje, rastanaka i očekivanja, osobnih katastrofa i padova. Govori o [[ljubav]]i zrelih ljudi, čija je ljubav ili jednostavna privrženost nastala s godinama, ili probuđena [[strast]] muškarca i žene. Ženska nevjera u bluesu vrlo je često prihvaćena kao nužnost i neizbježnost o kojoj se uz igru riječi pjeva na sasvim pomirljiv način.

Blues pjesme govore o ljudima koji se ne mogu zadržati na jednom mjestu, već stalno negdje odlaze, bježe od svega i svačega. Tako su zahvaljujući migracijama crnačkog stanovništva bluesom opjevana putovanja vlakom, cestama, brodovima. 
Čiste socijalne teme vrlo su rijetke u bluesu, ali i o njima se pjeva kao i o svim sitnim realnostima svakodnevnice.
Istaknuti je primjer politički vrlo angažiranog bluesa pjevač J.B. Lenoir, koji je pjevao o nepravdi, [[rasizam|rasizmu]] i vojnicima u [[vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]]:
&lt;blockquote&gt;
I never will go back to Alabama, that is not the place for me (2x)&lt;br /&gt;
You know they killed my sister and my brother,&lt;br /&gt;
and the whole world let them peoples go down there free
&lt;/blockquote&gt;

ili deprimirajući ''Born Dead'':
&lt;blockquote&gt;
Every black child born in Mississippi,&lt;br /&gt;
You know that poor child was born dead.
&lt;/blockquote&gt;

A njegovu je smrt pak opjevao John Mayall u pjesmi ''Death of J. B. Lenoir''.
  
Uz sve nevolje koje je blues opisivao i silne neprilike u koje su dolazili njegovi likovi na svojim besciljnim putovanjima, naravno da se razvio i takozvani [[zatvor]]ski blues. ''Jailhouse Blues'' mogao bi se čak smatrati podvrstom bluesa kojeg nalazimo kod mnogih izvođača.
Blues predstavlja neizbježnost i nužnost, on nikada ne gubi vezu sa životom i uvijek govori o pojedinačnom iskustvu ili doživljaju.

Lirski sadržaj je u poslijeratnom bluesu postao nešto jednostavniji, a fokusira se često uz pjevačeve seksualne brige. Mnoge teme koje su se prije Prvog svjetskog rata često pojavljivale, kao što su ekonomska depresija, transport, tehnologija, konji, krave, vragovi, kockanje, magija, poplave i suše, jednostavno su nestale.

=== Glazbeni stil ===
Tijekom prvih desetljeća dvadesetog stoljeća, progresija akorda u blues glazbi nije bila jasno definirana. Bilo je mnogo pjesama u 8-taktnoj formi kao npr. &quot;How Long Blues&quot;, &quot;Trouble in Mind&quot; i pjesma Big Billa Broonzyja &quot;Key to the Highway&quot;. Također postoje i primjeri 16-taktnog bluesa, kao u instrumentalu Raya Charlesa &quot;Sweet 16 bars&quot; i &quot;Watermelon Man&quot; Herbieja Hancocka. Osebujnije forme kao npr. progresija od 9 taktova susreću se rjeđe, npr. &quot;Sitting on top of the world&quot; Howlin' Wolfa. Osnovna forma tekstova s 12 taktova glazbe odražava standard iste harmonijske progresije, u mjeri 4/4 ili rjeđe 2/4. Slow blues često se izvodi u mjeri 12/8 (4 dobe po taktu s 3 po dobi).

Do 1930.-ih je 12-taktni blues postao standardniji. Glazba povezana s takvim oblikom obično se sastoji od skupina tri različita akorda svirana u 12 taktova:

{| border=1 cellspacing=0 class=wikitable
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I ili IV
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I
|-
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | IV
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | IV
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I
|-
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | V
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | IV
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | I ili V
|}

gdje rimski brojevi označavaju ljestvični stupanj akorda. To znači, ako sviramo u tonalitetu C, akordi bi bili sljedeći:

{| border=1 cellspacing=0 class=wikitable
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C ili F
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C
|-
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | F
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | F
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C
|-
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | G
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | F
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C
|align=&quot;center&quot; width=&quot;50px&quot; | C ili G
|}
(Kada se akord IV svira u 2. taktu, blues se zove &quot;Quick-Change blues&quot;).
U ovom primjeru, C je tonika, F subdominanta. Treba uočiti kako se akordi većinom sviraju u septakordnoj formi. Često je posljednji akord dominantni (V, u ovom slučaju G) preokret (turnaround) koji služi kao prijelaz na početak iduće progresije.

Tekst općenito završava na desetom taktu, ili prvoj dobi jedanaestog takta, a zadnja dva takta služe instrumentalistu kao kratki odmor; harmonija tog preokreta može biti izrazito kompleksna, ponekad se sastoje od tonova koji prkose svakoj harmonijskoj analizi. Posljednja doba, gotovo uvijek čvrst dominantni septakord, pruža napetost pri prijelazu u sljedeću strofu.

[[Datoteka:W. C. Handy - The &quot;St. Louis Blues&quot; - First page.jpg|thumb|left|200px|Sheet music from &quot;[[Saint Louis Blues (music)|St. Louis Blues]]&quot; (1914)]]

Melodijski, blues karakterizira uporaba snižene terce, kvinte i male septime (tzv. &quot;plave note&quot; ili &quot;savijene note&quot; - bent ili blue notes) dotične dur ljestvice.&lt;ref&gt;Ewen, pg. 143&lt;/ref&gt; Ti tonovi mogu zamijeniti prirodne ljestvičine tonove ili biti dodani ljestvici, kao što je primjer u pentatonskoj mol blues ljestvici, gdje snižena terca zamjenjuje prirodnu, snižena septima prirodnu septime, a snižena kvinta dodaje se između prirodne kvarte i prirodne kvinte. Iako se 12-taktna harmonijska progresija neprekidno koristila stoljećima, revolucionaran aspekt bluesa bio je u čestoj uporabi sniženih terce, septime, a katkad i snižene kvinte u melodiji, zajedno sa sviranjem susjednih nota istovremeno, npr. ukrasnim notama.&lt;ref&gt;Grace notes were common in the [[Baroque music|Baroque]] and [[Classical music era|Classical]] periods, but they acted as ornamentation rather than as part of the harmonic structure. [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]'s ''[[Piano Concerto No. 21 (Mozart)|Piano Concerto No. 21]]'' has a flatted fifth in the dominant. However, this was a technique for building tension for resolution into the perfect fifth, while a blues melody uses the flatted fifth as part of the scale.&lt;/ref&gt;

Dok klasični glazbenik općenito svira ukrasnu notu odvojeno, blues pjevač ili svirač će izvesti [[glissando]], spajajući dva tona i zatim otpuštajući ukrasni. U progresijama u bluesu, tonički, subdominanti i dominantni akordi često se sviraju u dominantnim septakordima jer je snižena septima važna komponenta blues ljestvice. Blues se također povremeno izvodi u molskom tonalitetu. Ljestvica se ne razlikuje puno od tradicionalnog mola, osim po povremenoj uporabi snižene kvinte u tonici koja se često pjeva ili svira zajedno s čistom kvintom u harmoniji.
* Izvedba pjesme &quot;Ball and Chain&quot; [[Janis Joplin]] uz pratnju [[Big Brother and the Holding Company]] primjer je te tehnike.
* Molski blues često je strukturiran u 16 taktova, prije nego 12, u stilu gospel glazbe, kao npr. u pjesmama &quot;St. James Infirmary Blues&quot; i &quot;My Man Rocks Me&quot; [[Trixie Smith]].
* Ponekad se u blues tonalitetu koristi i dorska ljestvica sa sniženim tercom i septimom, ali velikom sekstom.

&quot;Shuffle ritam&quot; (ritamsko sredstvo u kojemu je prva nota u paru naglašena, a druga nenaglašena, bilo trajanjem, melodijom i sl.) pojačava transni ritam poziva i odgovora, i stvara ponavljajući efekt zvan &quot;groove&quot;. Najjednostavniji takvi primjeri često se koriste u poslijeratnom električnom bluesu, rock 'n' rollu i ranom bebopu s niskim gitarskim rifovima od tri tona, koji zajedno s basom i bubnjevima stvara ugođaj &quot;groove&quot;. &quot;Walking bass&quot; (&quot;hodajući bas&quot;) je drugo sredstvo koje pomaže stvoriti &quot;groove&quot;. Posljednji takt akordne progresije obično prati preokret koji čini prijelaz na početak iduće.

&quot;Shuffle ritam&quot; često se vokalizira kao &quot;''dam'', da, ''dam'', da ''dam'', da&quot;&lt;ref&gt;David Hamburger, ''Acoustic Guitar Slide Basics'', 2001, {{ISBN|1-890490-38-5}}.&lt;/ref&gt;, budući da se sastoji od nejednakih, &quot;swung&quot; osminki. Na gitari se to može izvesti kao jednostavan odmjeren bas, ili, uz praćenje ritma, kretanje od kvinte do sekste pojedinog akorda i nazad. Primjer se nalazi niže na tablaturi prvih nekoliko taktova blues progresije u E tonalitetu:&lt;ref&gt;{{cite web | title=Lesson 72: Basic Blues Shuffle by Jim Burger | url=http://www.wholenote.com/default.asp?src=l&amp;l=72&amp;p=1 | accessmonthday=November 25 | accessyear=2005 | access-date=2008-01-28 | archivedate=2011-07-20 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720080813/http://www.wholenote.com/default.asp?src=l&amp;l=72&amp;p=1 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wilbur M. Savidge, Randy L. Vradenburg, ''Everything About Playing the Blues'', 2002, Music Sales Distributed, {{ISBN|1-884848-09-5}}, pg. 35&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;font-size: 75%&quot;&gt;
    E7                  A7                  E7                  E7
 E |-------------------|-------------------|-------------------|-------------------|
 B |-------------------|-------------------|-------------------|-------------------|
 G |-------------------|-------------------|-------------------|-------------------|
 D |-------------------|2--2-4--4-2--2-4--4|-------------------|-------------------|
 A |2--2-4--4-2--2-4--4|0--0-0--0-0--0-0--0|2--2-4--4-2--2-4--4|2--2-4--4-2--2-4--4|
 E |0--0-0--0-0--0-0--0|-------------------|0--0-0--0-0--0-0--0|0--0-0--0-0--0-0--0|
&lt;/div&gt;

Blues u jazzu bitno je različit od bluesa u drugim vrstama glazbe, kao što su rock, R'n'B, soul, funk i blues kao zaseban žanr. Jazz blues u pravilu pri 9. i 10. taktu svoje forme ostaje u dominantnom (V) akordu, naglašavajući rezoluciju dominanta - tonika, za razliku od one subdominanta - tonika tradicionalne strukture bluesa. Ova završna kadenca V-I prolazi kroz mnogo varijacija, najosnovnija od kojih je progresija ii-V-I u taktovima 9, 10 i 11. Od te točke i progresija s dominantom (ii-V) i resolucija (I) mogu se izmijeniti ili zamijeniti gotovo u beskraj, uključujući i varijaciju bez korištenja tonike uopće (taktovi 9-12: ii | V | ii, iv | ii, V|). U ovom slučaju, taktovi 11 i 12 funkcioniraju kao prošireni preokret prema sljedećem refrenu.

== Historija ==
{{main|Podrijetlo blues glazbe}}

Prvi opisi bluesa mogu se pronaći tek u tekstovima [[putopisac]]a, koji su na putovanjima američkim jugom opisivali pjesme [[Afroamerikanac]]a, koji su uz tu [[ritam|ritmičku]] glazbu sebi olakšavali rad na [[plantaža]]ma.

Među prvim objavljenim blues kompozicijama s fiksiranim tekstom i potpisom autora smatra se skladba &quot;''Memphis Blues''&quot; od [[W. C. Handy|Williama Christophera Handyja]] kojeg su nazivali i &quot;ocem bluesa&quot; iz [[1912]]. godine. Sljedeće je godine ponovno objavljena, u novoj verziji i s novim tekstom bliža tradicijskom obliku bluesa u formi od 12 taktova. Prava na tu pjesmu prodao je za 100 [[dolar]]a, a iste godine sklada &quot;''St. Louis Blues'' &quot; i zatim &quot;''Hesitation Blues''&quot;. Nakon što je objavio &quot;''Beale Street Blues''&quot;, ([[1916]].) g. seli se u [[New York]] gdje se nadao da će imati bolje uvjete za rad i u kojem je otvorio vlastitu izdavačku kuću (Handy Record Company). Godine [[1926]]. objavio je blues antologiju &quot;''Blues: An Anthology: Complete Words and Music of 53 Great Songs''&quot;, vjerojatno prvi pokušaj opsežnog dokumentiranja bluesa.

Blues je preko Handyjevih skladbi stigao i do [[Evropa|Europe]] i to zahvaljujući američkim vojnim [[orkestar|orkestrima]], koji su pratili američke vojnike za vrijeme prvih mjeseci [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tako se u Europi počeo razvijati stilizirani blues, a među prvima su ga prihvatili francuski skladatelji [[Darius Milhaud]] i [[Maurice Ravel]].

Godine [[1920]]. izdana je ploča s Mamie Smith, koja je prvi [[gramofon]]ski snimak crnog izvođača bluesa. Prve su pjesme postigle relativan uspjeh pa se snimaju i druge dvije &quot;''Crazy Blues''&quot; i &quot;''It's Right Here For You, If You Don't Get It, 'Tain't No Fault of Mine''&quot;, koje su postigle opći uspjeh i s time započinje era &quot;klasičnog bluesa&quot;, karakteristična po pjevačima bluesa koje prate [[jazz]] glazbenici poput Kinga Olivera, [[Louis Armstrong Louisa Armstronga]], Sidneyja Becheta, Charliea Greena.
Urbani velegradski blues razvija se u crnačkim zajednicama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao manje više samostalna blues umjetnost, koja u početku nije imala nikakve veze s jazzom ili zabavnom glazbom i da bi umjesto &quot;Race Records&quot; s vremenom postala &quot;[[Rhythm and Blues]]&quot; (RnB) i podloga za novi glazbeni žanr [[1950]].ih &quot;[[Rock and Roll|Rock and roll]]&quot; (rock 'n' roll).

Za val oduševljena prema bluesu zaslužni su [[The Blues Brothers]], [[Rhytm and Blues]] bend koji su vodila dva [[komičar]]a [[John Belushi]] i [[Dan Aykroyd]]. Oni su bili članovi originalnog sastava [[televizija|televizijskog]] NBC šoua ''Saturday Night Live'' , na kojem su kasnije i prvi put nastupili pod imenom Blues Brothersa [[1977]]. godine. Sa svojim konceptom imali su toliko uspjeha i zadovoljstva, da su počeli nastupati i izvan emisije, a na kraju su snimili i istoimeni [[film]]. Unatoč imenu, većina pjesama Blues Brothersa su bili [[soul]] i [[Rhythm and blues|R&amp;B]] klasici.

=== Nastanak ===
Blues se razvio od vokalne glazbe bez pratnje među siromašnim crnačkim radnicima u širok raspon stilova i podžanrova s regionalnim varijacijama diljem SAD-a, a kasnije i Europe i Afrike. Glazbeni oblici i stilovi koji se sada smatraju ''bluesom'', kao i moderna country glazba nastale su u istim područjima tijekom [[19. vijek|19. stoljeća]] u južnjačkim državama SAD-a.

Snimke blues i country glazbe mogu se naći i do [[1920-e|1920-ih]] godina, kada se počela razvijati industrija glazbenih snimaka, te stvorene marketinške kategorije kao što su ''rasna glazba'' i ''hillbilly glazba'' kojom se crnačka glazba prodavala crncima, a bjelačka bijelcima.

U to vrijeme nije bilo jasne glazbene podjele između bluesa i countryja, osim po rasi izvođača koju su katkad izdavačke kuće pogrešno zapisivale.&lt;ref&gt;Garofalo, pgs. 44-47 ''As marketing categories, designations like race and hillbilly intentionally separated artists along racial lines and conveyed the impression that their music came from mutually exclusive sources. Nothing could have been further from the truth... In cultural terms, blues and country were more equal than they were separate.'' Garofalo claims that ''artists were sometimes listed in the wrong racial category in record company catalogues.''&lt;/ref&gt; Istraživanja su smjestila podrijetlo &quot;crnačke&quot; duhovne glazbe u izloženost porobljenih ljudi hebridskim tradicijama njihovih &quot;gospodara&quot;. Afroamerički ekonomist i povjesničar [[Thomas Sowell]] također uočava kako je južnjačka crna populacija bivših robova prilično široko prihvatila kulturu svojih &quot;redneck&quot; susjeda (riječ &quot;redneck&quot; označava stanovnike američkog Juga koji su škotsko-irskog podrijetla). No otkrića Kubika i ostalih jasno pokazuju afričko podrijetlo najvažnijih aspekata izražavanja bluesom.

Društveni i ekonomski razlozi pojavljivanja blusa još nisu sasvim poznati.&lt;ref&gt;Philip V. Bohlman, &quot;Immigrant, folk, and regional music in the twentieth century&quot;, in ''The Cambridge History of American Music'', ed. David Nicholls, 1999, [[Cambridge University Press]], {{ISBN|0-521-45429-8}}, pg. 285&lt;/ref&gt; Prvo pojavljivanje bluesa nije dobro određeno i često datira između [[1870]]. i [[1900]]., periodom koji se poklapa s emancipacijom bivših robova i tranzicijom iz ropstva prema dijeljenju usjeva i maloj poljoprivrednoj proizvodnji južnih Sjedinjenih Država.

Nekoliko stručnjaka karakterizira razvoj bluesa na samom početku [[20. vijek|20. stoljeća]] kao pomak od grupne glazbene izvedbe prema individualnijem stilu i tvrde kako je razvoj bluesa stigao zajedno s novostečenom slobodom porobljenih ljudi. Prema [[Lawrence W. Levine|Lawrenceu Levineu]],&lt;ref&gt;Lawrence W. Levine, ''Black Culture and Black Consciousness: Afro-American Folk Thought from Slavery to Freedom'', [[Oxford University Press]], 1977, {{ISBN|0-19-502374-9}}, pg. 223&lt;/ref&gt; &quot;postojala je izravna veza između nacionalno naglašivane ideologije pojedinca (npr. učenje Bookera T. Washingtona) i popularnosti bluesa. Levine smatra da ''psihološki, društveno i ekonomski, crnci su bili kultivirani na način koji bi za vrijeme ropstva bio nemoguć, i nije iznenađujuće da je njihova sekularna glazba to odražavala isto kao i religiozna.''

== Povijest različitih žanrova bluesa ==
=== Predratni blues ===
Američka industrija izdavanja notnih zapisa proizvela je veliku količinu ragtime glazbe. Do [[1912]]. godine izdali su tri popularne skladbe nalik bluesu, predskazujući njegovu popularnost: &quot;Dallas Blues&quot; Harta Wanda, kao i &quot;Baby Seals' Blues&quot; i &quot;Memphis Blues&quot; W. C. Handyja.&lt;ref&gt;Garofalo, pg. 27; Garofalo cites Barlow in ''Handy's sudden success demonstrated [the] commercial potential of [the blues], which in turn made the genre attractive to the Tin Pan Alley acks, who wasted little time in turning out a deluge of imitations''. (parentheticals in Garofalo)&lt;/ref&gt;

Handy je bio akademski glazbenik, skladatelji i aranžer koji je pomogao popularizaciji bluesa transkribirajući i orkestrirajući blues glazbu u gotovo simfonijskom stilu. Postao je popularan i plodan skladatelj i reklamirao se titulom &quot;oca bluesa&quot;; no njegove skladbe mogu se opisati kao fuzija bluesa, [[ragtime]]a i [[jazz]]a, spoj stvoren i uporabom kubanskog ritma zvanog [[habanera]] koji je dugo bio dijelom ragtimea;&lt;ref&gt;Garofalo, pg. 27&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Morales, pg. 277&lt;/ref&gt; Handyjevo najpoznatije djelo bio je &quot;St. Louis Blues&quot;.

U [[1920-e|20-im]] godinama [[20. vijek|20. stoljeća]] blues je postao jedan od glavnih elemenata afroameričke i američke popularne glazbe, preko Handyjevih aranžmana i klasičnih izvođačica bluesa dosežući i do &quot;bijele&quot; publike. Blues je od opuštenih izvedaba u barovima širio i na druga mjesta, kao što su kazališta i noćni klubovi kao što je ''Cotton Club''. To je dovelo do stvaranja uočljive raznolikosti stilova i jasnije podjele između bluesai jazza. Nekoliko izdavača glazbe kao što su American Record Corporation, Okeh Records, i Paramount Records, počele su snimati afroameričku glazbu.

Kako je glazbena industrija rasla, izvođači country bluesa kao što su Charlie Patton, Blind Lemon Jefferson, Lonnie Johnson, Son House i Blind Blake postali u popularniji u afroameričkoj zajednici. Jefferson je bio jedan od rijetkih izvođača tog žanra koji su često snimali glazbu, i moguće je bio prvi koji je snimio sviranje ''slide'' stilom, u kojemu se žice pritišću nožem ili odrezanim vratom staklene boce. Taj izvođački stil postao je važnim dijelom ''delta bluesa''.&lt;ref name=&quot;Clarke, pg. 138&quot;&gt;Clarke, pg. 138&lt;/ref&gt; Prve snimke blusa iz 20-ih svrstavaju se u dvije kategorije: tradicionalni ruralni country blues i uglađeniji gradski, ili urbani blues.

Izvođači country bluesa često su improvizirali, bilo bez pratnje ili samo uz pratnju bendža ili gitare. Postojalo je mnogo regionalnih stilova u bluesu u ranom 20. stoljeću. [[Delta blues]] (blues sa područja delte rijeke [[Mississippi]] u [[Louisiana|Louisiani]]) stilski je bio blizak korijenima i nenakićen, izvođen strastvenim vokalom uz pratnju slide gitare. Robert Johnson,&lt;ref&gt;Clarke, pg. 141&lt;/ref&gt; koji je snimao jako malo, kombinirao je elemente urbanog i ruralnog bluesa. Zajedno s Robertom Johnsonom, utjecajni izvođači ovog stila bili su njegovi prethodnici Charlie Patton i Son House. Pjevači kao što su Blind Willie McTell i Blind Boy Fuller izvodili su blues u jugoistočnom &quot;delikatnoj i lirskoj&quot; tradiciji piedmontskog bluesa, koja je koristila razrađenu tehniku trzanja žica. Stil slide gitare bio je pristuan i u Georgiji.&lt;ref&gt;Clarke, pg. 139&lt;/ref&gt;

Na živahni stil memfiškog bluesa koji se razvio u 20-im i 30-im godinama oko Memphisa u Tennesseeju imali su utjecaj ''jug bandovi'' - skupine koje su koristile improvizirane glazbene instrumente kućne izrade. Izvođači kao [[Frank Stokes]], [[Sleepy John Estes]], [[Robert Wilkins]], [[Joe McCoy]] i [[Memphis Minnie]] rabili su razna neuobičajena glazbala kao što su kazoo, violina ili mandolina, kao i prilagođene kućne predmete poput dasaka za pranje rublja. Memphis Minnie bila je poznata po virtuoznosti na gitari. Pijanist Memphis Slim započeo je karijeru u Memphisu, ali njegov osebujan stil bio je mekši i sadržavao je više elemenata swinga. Mnogi blues glazbenici iz Memphisa u [[1930-e|30-ima]] ili ranim [[1940-e|40-ima]] odselili su u Chicago i postali dijelom urbanog blues pokreta koji je spajao country glazbu i električni blues.

[[Datoteka:Bessie Smith (1936) by Carl Van Vechten.jpg|thumb|right|175px|[[Bessie Smith]], poznata pjevačica ranog bluesa.]]
Gradski ili urbani stilovi bluesa bili su određeniji i razrađeniji.&lt;ref name=&quot;Garofalo, pg. 47&quot;&gt;Garofalo, pg. 47&lt;/ref&gt; Klasične blues urbane pjevačice ili pjevačice vodviljskog bluesa bile su popularne u 20-ima, među njima [[Mamie Smith]], [[Gertrude Ma Rainey|Gertrude &quot;Ma&quot; Rainey]], [[Bessie Smith]] i [[Victoria Spivey]]. Mamie Smith, prije vodviljska nego blues izvođačica bila je prva afroamerikanka koja je [[1920]]. godine snimila blues ploču; njen &quot;Crazy Blues&quot; u prvom mjesecu prodao se u 75 tisuća primjeraka.&lt;ref&gt;Hawkeye Herman, General background on African American Music, Blues Foundation, Essays: What is the blues?http://www.blues.org/blues/essays.php4?Id=3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210013210/http://www.blues.org/blues/essays.php4?Id=3 |date=2008-12-10 }}&lt;/ref&gt;

Ma Rainey, poznata i kao &quot;majka bluesa&quot;, kao i Bessie Smith, pjevale su ''... svaku pjesmu oko središnjih tonova, možda zato da bi lakše projicirale svoj glas u dubinu prostorije.'' Smith bi ''...pjevala pjesmu u neuobičajenom tonalitetu, a njena vještina savijanja i širenja tonova svojim predivnim, snažnim interpretativnim kontraltom bila je nenadmašena.''&lt;ref&gt;Clarke, pg. 137&lt;/ref&gt; Urbani izvođači bluesa bili su popularni glazbenici te ere, kao što su Tampa Red, Big Bill Broonzy i Leroy Carr. Prije Drugog svjetskog rata, Tampa Reda su ponekad zvali &quot;čarobnjakom gitare&quot;. Carr je tada učinio neobičan izbor prateći svoje pjesme na glasoviru.&lt;ref name=&quot;Clarke, pg. 138&quot;/&gt;

[[Datoteka:&quot;Texarkana and Northern&quot; Boogie-woogie bassline.svg|thumb|left|Tipičan boogie-woogie bas]]
[[Boogie-woogie]] je u urbanom bluesu bio još jedan važan stil [[1930-e|1930-ih]] i [[1940-e|1940-ih]]. Iako se stil obično veže sa solo glasovirom, boogie-woogie je također bio korišten kao pratnja pjevačima ostinatom, rifovima i promjenama visine lijevom rukom, dok bi se desna ruka bavila razrađivanjem trilera i ukrasa. Pionir boogie-woogieja bili su Jimmy Yancey i boogie-woogie trio [[Albert Ammons]], [[Pete Johnson]] i [[Meade Lux Lewis]]). Čikaški izvođači boogie-woogieja bili su Clarence &quot;Pine Top&quot; Smith i Ear Hines, koji su &quot;povezali propulzivne ritmove na lijevoj ruci ragtime pijanista i melodijske figure slične onima Armstrongove trube na desnoj&quot;.&lt;ref name=&quot;Garofalo, pg. 47&quot;/&gt;

U 40-ima se razvio [[jump blues]], koji je bio pod utjecajem glazbe [[big band]]a, a koristio je [[saksofon]] ili koji limeni puhaći instrument, kao i gitaru u ritamskoj sekciji radi stvaranja bržeg jazz tempa s deklamatornim vokalima. Melodije jump bluesa autora Louisa Jordana i Big Joea Turnera iz Kansas Cityja u Missouriju utjecale su na razvoj kasniji stilova kao što su rock and roll i [[rhythm and blues]].&lt;ref&gt;Garofalo, pg. 76&lt;/ref&gt; Meki lujzijanski zvuk Professora Longhaira i kasnije Dr. Johna miješa klasični rhythm and blues sa stilovima bluesa.

=== Rani poslijeratni blues ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i u [[1950-e|50-ima]], kako su se afroamerikanci selili u sjeverne američke gradove, u gradovima kao što su [[Chicago]], [[Detroit]] i [[Kansas City]] (Missouri) postali su popularni novi stilovi električnog bluesa. [[Električni blues]] koristio je električne gitare, električni bas, bubnjeve i usnu harmoniku. Chicago je postao centrom električnog bluesa u ranim 50-ima.

Na čikaški blues je u velikoj mjeri utjecao misisipijevski [[delta blues]], budući da su mnogi izvođači doselili iz tog područja. Howlin' Wolf, [[Muddy Waters]], [[Willie Dixon]] i [[Jimmy Reed]] su svi bili rođeni u Mississippiju i tijekom velike migracije doselili u Chicago. Njihov stil karakterizira uporaba električne gitare, ponekad slide gitare, usne harmonike i ritamske sekcije basova i bubnjeva. J. T. Brown, koji je svirao u bendovima Elmorea Jamesa i J. B. Lenoira su također koristili saksofone, ali češće kao pratnju ili ritam nego kao solo instrumente. Little Walter i Sonny Boy Williamson II bili su poznati svirači usne harmonike (koju su u bluesu nazivali &quot;harp&quot;, tj. harfa) rane čikaške blues scene. Drugi, kao [[Big Walter Horton]], bili su također utjecajni. Muddy Waters i [[Elmore James]] bili su poznati po inovativnoj uporabi električne slide gitare. [[B. B. King]] i Freddie King (nisu u rodu), koji nisu koristili slide gitaru, bili su utjecajni gitaristi stila električnog bluesa, iako nisu bili iz Chicaga. Howlin' Wolf i Muddy Waters bili su poznati po svojim dubokim, hrapavim glasovima.

Basist i skladatelj Willie Dixon igrao je važnu ulogu na čikaškoj sceni. Skladao je i napisao mnoge blues standarde perioda kao npr. &quot;Hoochie Coochie Man&quot;, &quot;I Just Want to Make Love to You&quot; (obje za Muddyja Watersa) i &quot;Wand Dang Doodle&quot;, kao i &quot;Back Door Man&quot; za [[Howlin' Wolf]]a. Većina izvođača iz čikaške blues scene snimala je za lokalnu kuću [[Chess Records]], a ostale važnije producentske kuće bile su J.O.B. Records i Vee-Jay Records.

U 50-ima je blues imao golem utjecaj na mainstream američke popularne glazbe, a specifično u razvoju rockabillyja. Iako su popularni glazbenici kao [[Bo Diddley]] i [[Chuck Berry]] bili pod utjecajem čikaškog bluesa, njihovi entuzijastični stilovi odvajali su se od melankoličnih aspekata bluesa, što je bio jedan od faktora koji su utjecali na prijelaz sa bluesa u [[rock 'n' roll]]. [[Elvis Presley]] i [[Bill Haley]] više su bili pod utjecajem jump bluesa i [[boogie-woogie]]ja, i kod bjelačkog stanovništva su popularizirali rock and roll. Čikaški blues je također utjecao na lujzijansku ''zydeco'' glazbu, kao u primjeru Cliftona Cheniera, koji koristi naglaske bluesa; glazbenici tog stila također su koristili električnu solo gitaru i ''kajunske'' aranžmane blues standarda.

Drugi izvođači bluesa, kao što su [[T-Bone Walker]], Michael Walton i [[John Lee Hooker]] imali su utjecaj neizravno vezan za čikaški blues stil. T-Bone Walker, rođen u Dallasu u Teksasu često se spominje u vezi s kalifornijskim bluesom, koji je mekšeg zvuka od čikaškog, i prijelaz je uzmeđu čikaškog bluesa, jump bluesa i [[swing]]a s elementima [[jazz gitara|jazz gitare]]. Blues Johna Lee Hookera &quot;osobniji&quot; je, utemeljen na njegovom dubokom, grubom glasu uz pratnju jedne električne gitare. Iako nije izravno povezan s boogie-woogiejem, njegov &quot;groovy&quot; stil ponekad se naziva &quot;gitarskim boogiejem&quot;. Njegov prvi hit &quot;Boogie Chillen&quot; 1949. je dospio na prvo mjesto R&amp;B ljestvica.&lt;ref&gt;Lars Bjorn, ''Before Motown'', 2001, [[University of Michigan]] Press, {{ISBN|0-472-06765-6}}, pg. 175&lt;/ref&gt;

Do kraja 50-ih, žanr zvan [[swamp blues]] (močvarni blues) razvio se blizu Baton Rougea u Louisiani, s izvođačima kao što su [[Slim Harpo]], Sam Myers i Jerry McCain. Taj blues bio je sporijeg ritma i jednostavnijeg korištenja usne harmonike nego čikaški stil. Pjesme iz ovog žanra uključuju &quot;Scratch my Back&quot;, &quot;She's Tough&quot; i &quot;King Bee&quot;.

== Blues glazbenici ==
=== Rani country blues ===
* Barbecue Bob (1902.-1931.)
* Blind Blake (1893.-1933.)
* Big Bill Broonzy (1893./1898.-1958.)
* Ida Cox (1896.-1967.)
* Gary Davis (1896.-1972.)
* Sleepy John Estes (1904.-1977.)
* Blind Boy Fuller (1908.-1941.)
* Jesse Fuller (1896.-1976.)
* Son House (1886./1902.-1988.)
* Alberta Hunter (1895.-1984.)
* Mississippi John Hurt (1893.-1966.)
* Skip James (1902.-1969.)
* Blind Lemon Jefferson (1893.-1929.)
* Blind Willie Johnson (1902.-1945.)
* Lonnie Johnson (1894.-1970.)
* Robert Johnson (1909./1912.-1938)
* Tommy Johnson (1896.-1956.)
* Louis Jordan (1908.-1975)
* Leadbelly (1885.-1949.)
* Furry Lewis (1899.-1981.)
* Mance Lipscomb (1895.-1976.)
* Cripple Clarence Lofton
* Fred McDowell (1904.-1972.)
* Brownie McGhee (1915.-1996.)
* Blind Willie McTell (1901.-1959.)
* Memphis Blues Band
* The Memphis Jug Band
* Big Maceo Merriweather
* Memphis Minnie (1897.-1973.)
* Charlie Patton (1893.-1934.)
* Ma Rainey (1886.-1939)
* Tampa Red (1904.-1981.)
* [[Bessie Smith]] (1894.-1937.)
* [[Mamie Smith]] (1883.-1946)
* Victoria Spivey
* Frank Stokes (1888.-1955.)
* Sonny Terry (1911-1986.)
* Bessie Tucker
* Sippie Wallace (1898-1986)
* Washboard Sam
* Peetie Wheatstraw (1902.-1941)
* Bukka White (1909.-1977.)
* Josh White (1914. ili 1915.-1969.)
* Sonny Boy Williamson I (1914.-1948.)

=== Rani urbani blues ===
* Gladys Bentley (1907.-1960.)
* Lucille Bogan (1897.-1948.)
* Thomas A. Dorsey (1899.-2099.)
* Lil Green (1919.-1954.)
* Lucille Hegamin (1894.-1970.)
* Alberta Hunter (1895.-1984.)
* Ma Rainey (1886.-1939.)
* Clara Smith (1894.-1935.)
* [[Mamie Smith]] (1883.-1946)
* [[Bessie Smith]] (1894.-1937.)
* Ethel Waters (1896-1977.)

=== Jazz blues prije Drugog svjetskog rata ===
* Albert Ammons (1907.-1949.)
* [[Louis Armstrong]] (1901.-1971.)
* Sidney Bechet (1897.-1959.)
* Leroy Carr (1905.-1935.)
* Floyd Dixon
* Johnny Dodds (1892.-1940.)
* Champion Jack Dupree (1909.-1992.)
* Ivory Joe Hunter
* St. Louis Jimmy Oden (1903.-1977)
* Little Brother Montgomery (1906.-1985.)
* Joe McCoy (1905.-1950.)
* Papa Charlie McCoy (1909.-1950.)
* Jay McShann
* Jelly Roll Morton (1890.-1941.)
* Jimmy Rushing (1902.-1972.)
* Roosevelt Sykes (1906.-1983.)
* Big Joe Turner (1911.-1985.)
* Sam Taylor 
* T-bone Walker (1910.-1975.)

=== Moderni blues nakon 1950-e godine ===
* Lonnie Brooks
* Clarence Gatemouth Brown (1924.-2005.)
* [[Eric Clapton]] (rođen 1945.)
* Albert Collins (1932.-1993.)
* Robert Cray (rođen 1953.)
* Fabulous Thunderbirds
* Ted Hawkins
* John Lee Hooker (1917.-2001.)
* Colin James (rođen 1964.)
* Etta James (rođena 1938.)
* [[B. B. King]] (rođen 1925.)
* Freddie King (1934.-1976.)
* John Mayall (rođen 1933.)
* Keb' Mo' (rođen 1951.)
* Rufus Thomas (1917.-2001.)
* Stevie Ray Vaughan (1954.-1990.)
* Kazumi Watanabe (rođen 1953.)
* Johnny Winter (rođen 1944.)

=== Blues u rock glazbi kasnih 1960-ih ===
* [[Allman Brothers Band]]
* [[The Animals]]
* [[Captain Beefheart]]
* [[Canned Heat]]
* [[Cream]]
* [[Creedence Clearwater Revival]]
* [[Fleetwood Mac]]
* [[Free]]
* [[Hot Tuna]]
* [[Jimi Hendrix]]
* [[Johnny Winter]]
* [[Humble Pie]]
* [[Janis Joplin]] (1943.-1970.)
* [[Alexis Korner]]
* [[Led Zeppelin]]
* [[John Mayall &amp; the Bluesbreakers]]
* [[The Rolling Stones]]
* [[The Fabulous Thunderbirds]]
* [[Carlos Santana|Santana]]
* [[Taste]] i [[Rory Gallagher]]
* [[Ten Years After]]
* [[Van Morrison]]
* [[The Yardbirds]]
* [[ZZ Top]]
* [[Bob Dylan]]

=== Blues od 1990-e ===
* Ana Popovic (1976.)
* Tab Benoit (rođen 1967.)
* [[Deanna Bogart]] (rođena 1960.)
* Kenny Brown
* R. L. Burnside (1926.-2005.)
* Tommy Castro (rođen 1959.)
* Joanna Connor (rođena 1962.)
* Chris Duarte (rođen 1964.)
* Ronnie Earl (rođen 1953.)
* Tinsley Ellis (rođen 1957.)
* Sue Foley (rođena 1968.)
* Anson Funderburgh (rođen 1954.)
* Anthony Gomes (rođen 1975.)
* [[Alvin Youngblood Hart]] (rođen 1965.)
* [[Jeff Healey]] (rođen 1966.)
* [[Colin James]]
* [[Gene Kelton]]
* Junior Kimbrough (1930.-1998.)
* [[Chris Thomas King]] (rođen 1964.)
* Jonny Lang (rođen 1981.)
* Harry Manx
* [[Keb Mo']] (rođen 1951.)
* Coco Montoya
* Kenny Neal (rođen 1957.)
* North Mississippi All Stars
* Asie Payton (1937.-1997.)
* Kelly Joe Phelps
* Kenny Wayne Shepherd (rođen 1976.)
* [[Susan Tedeschi]] (rođena 1970.)
* Jimmy Thackery (rođen 1953.)
* [[Joe Louis Walker]] (rođen 1949.)
* William Elliott Whitmore

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.blueslinks.nl mother of all blueslinks] kolekcija
* [http://www.radioblack.com/jazz_webcast.html Blues radio stations]
* [http://www.blues.org/ Blues Foundation]
* [http://blueslyrics.tripod.com/blueslanguage.htm#top/A list of terms used in Blues lyrics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210502071158/http://blueslyrics.tripod.com/blueslanguage.htm#top/A |date=2021-05-02 }}
* [http://www.bluesbrothers.com/ službena stranica The Blues Brothersa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050924163751/http://bluesbrothers.com/ |date=2005-09-24 }}

[[Kategorija:Blues| ]]</text>
      <sha1>948u1fqvgb97t7v1kp2mzr1u50pp2sf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vice Vukov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50089</id>
    <revision>
      <id>42668803</id>
      <parentid>42653450</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:23:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31778" sha1="lx61ibq94654xmbqlppsi6dlui2aq3r" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar 
| ime = Vice Vukov 
| slika = Stevan Kragujevic, Vice Vukov. portret 1964.JPG
| opis_slike = Vice Vukov, 1964
| širina_slike = 250 px
| Landscape = Yes
| tip = solo_singer
| ime_po_rođenju = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1936|8|3|df=yes}}
| mesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{ZD|Jugoslavija|kingdom}}
| datum_smrti = {{Death date and age|2008|09|24|1936|8|3|df=yes}}
| mesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], {{ZD|Hrvatska}}
| instrumenti = [[pjevanje|vokali]]
| žanr = [[šlager]]i, [[pop]]
| zanimanje = [[pjevač]], [[političar]]
| period = 1959 – 1971, 1989-2005
| label = 
| povezani_izvođači = 
| URL = 
}}

'''Vice Vukov''' ([[Šibenik]], [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1936]]. - [[Zagreb]], [[24. 9.|24. rujna]] [[2008]].) [[Hrvati|hrvatski]] estradni umjetnik, publicist i političar. Podrijetlom je sa otoka [[Zlarin]]a.

== Početak pjevačke karijere ==

Sa 17 godina biva izbačen iz šibenske gimnazije i Saveza omladine jer je u jednom sastavku napisao da se je u [[Rusija|Rusiji]] [[1917]]. godine dogodila pobuna, a ne [[revolucija]]. Što je u tadašnje vrijeme u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bio ozbiljan prijestup i više nego dovoljan razlog za izbacivanje iz škole. [[1955]]. godine dolazi u [[Zagreb]] i upisuje Filozofski fakultet na kojem će diplomirati [[Filozofija|filozofiju]] i [[italijanski jezik|talijanski jezik]]. Njegova glazbena karijera počinje početkom [[1959]]. godine pozivom na jednu audiciju za pjevače. Nakon audicije pristupa mu direktor opatijskog festivala Josip Stojanović koji mu nudi nastup u [[Opatija|Opatiji]]. Nastupa na opatijskom festivalu iste godine sa prvonagrađеnоm pjesmom &quot;Mirno teku rijeke&quot; i praktički preko noći postaje јеdan od najpoznatijih solista zabavne glazbe u tadašnoj [[Jugoslaviji]]. Šezdesetih godina je bio jedan od najnagrađivanijih pjevača u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Dva puta je predstavljao Jugoslaviju na Euroviziji i to u [[London]]u [[Eurosong 1963|1963]]. sa pjesmom &quot;Brodovi&quot; i u [[Napulj]]u [[Eurosong 1965|1965]]. sa pjesmom &quot;Čežnja&quot;. Nastupao je u gotovo svim gradovima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u mnogim stranim zemljama kao [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Brazil]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Engleska]], [[Francuska]], [[Nemačka|Njemačka]], [[Japan]], [[Novi Zeland]], [[Australija]] i dr. Za svoje karijere snimio je preko 400 skladbi.

== Hrvatsko proljeće ==

[[1971]]. godine bio je aktivni sudionik [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zajedno sa Ljudevitom Jonkeom, Franjom Tuđmanom, Markom Veselicom, Šimom Đodanom i dr. To je zapravo kraj njegove pjevačke karijere u tadašnjoj državi. [[1972]]. za velikog vala hapšenja sudionika [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] tadašnja milicija mu pretresa stan. U to vrijeme Vukov se je nalazio na turneji po [[Australija|Australiji]] i u strahu da će biti proganjan od vlasti, ne vraća se u Jugoslaviju već odlazi u [[Francuska|Francusku]] u [[Pariz]]. Gdje je tokom boravka diplomirao na Institutu za visoke međunarodne studije (Institut des Hautes Études Internationales) u okviru Sveučilišta prava, ekonomije i društvenih znanosti. Upravo zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] bio je etiketiran kao hrvatski desničar i nacionalist, razni festivali su mu zatvorili vrata, bilo mu je zabranjeno javno nastupati i sve njegove ploče su povučene iz trgovina. [[1976]]. nakon smirivanja situacije oko njega odlučuje se vratiti u [[Zagreb]] gdje završava studij na Filozofskom fakultetu. Nakon završetka studija traži posao ali zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] jako ga teško nalazi. [[1978]]. uspjeva pronaći posao u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske. Nastupi i putovanja bili su mu onemogućeni sve do [[1989]]. godine. Te iste [[1989]]. godine, izlazi mu album sa novim pjesmama, ali bez njegova imena na albumu. To je bio jasan znak da dolazi do političkih promjena u Jugoslaviji.

== Politička karijera u Republici Hrvatskoj ==

Početkom devedesetih nakon raspada Jugoslavije i osamostaljena Hrvatske bio je blizak sa tadašnjim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]]. No ubrzo se razilaze zbog drukčijih pogleda na politiku. Nakon čega pristupa [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]] iz koje odlazi [[1997]]. godine nakon pristupanja [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatskih nezavisnih demokrata]] u [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]. [[1999]]. godine objavljuje knjigu &quot;Pogled iza ogledala&quot; u kojoj su prikupljeni svi njegovi novinski tekstovi. Iste godine postaje član Gradskog savjeta [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijal Demokratske Partije]]. [[5. 1.|5. siječnja]] [[2001]]. imenovan je za veleposlanika [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. [[2003]]. godine na listi SDP-a ulazi u [[Hrvatski sabor]] kao nezavisni zastupnik.

[[17. 11.|17. studenog]] [[2005]]. u zgradi [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] spotiče se na stepenicama i pada. Pri čemu zadobije teške ozljede glave, bio je hospitaliziran i podvrgnut operaciji nakon koje pada u komu. U [[novembar|studenom]] [[2007]]. liječnici objavljuju kako povremeno dolazi svijesti i kako mu je zdravstveno stanje stabilno. Umro je [[24. 9.|24.9.]] [[2008]].

== Privatni život ==
Vukov je otac dvoje djece, Emila ([[1962]]) i Ivane ([[1978]]) i suprug Diane ([[1938]]), s kojom je u braku od [[1961]]. godine.

Član je [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]] i [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]].

== Reference ==
* [http://www.nacional.hr/articles/view/24083/5/ Nacional - Drama u obitelji Vukov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003829/http://www.nacional.hr/clanak/24083/drama-u-obitelji-vukov |date=2012-07-17 }} {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/68oeu2aKa?url=http://www.nacional.hr/cla
* [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 24 sata - Vice Vukov budi se iz kome nakon 22 mjeseca?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }}
* [http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html Vice Vukov životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Vice Vukov}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=U0tHFr-6JNI YouTube Vice Vukov - Tvoja Zemlja]
* [http://www.youtube.com/watch?v=DDTQcSmyxbU YouTube Vice Vukov - U boj, U Boj]
* [http://www.youtube.com/watch?v=LFxI_8FIYuE YouTube Vice Vukov - Zvona Moga Grada]
* [http://www.youtube.com/watch?v=aM_4vzu8Y4U YouTube Vice Vukov - Suza Za Zagorske Brege]

{{Dobitnici Porina za životno djelo}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1936|2008|Vukov, Vice}}

[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Predstavnici SFR Jugoslavije na Eurosongu]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Članovi Socijaldemokratske partije Hrvatske]]
[[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]]
[[Kategorija:Biografije, Šibenik]]</text>
      <sha1>lx61ibq94654xmbqlppsi6dlui2aq3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista predsjednika Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>52105</id>
    <revision>
      <id>42668923</id>
      <parentid>42521997</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:56:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42973-50</username>
        <id>380984</id>
      </contributor>
      <origin>42668923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19454" sha1="cn98oofga7ygxpmn78unkdvtb6rcx6q" xml:space="preserve">Ovo je popis '''[[Predsjednik SAD-a|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]]'''

== Predsjednici ==

{{legenda|#ffffff|nestranački|border=1px solid #AAAAAA}}{{legenda|#E6E6AA|[[Federalistička stranka SAD|federalist]]|border=1px solid #AAAAAA}}{{legenda|#AACC99|[[Demokratsko-republikanska stranka SAD|demokrat-republikanac]]|border=1px solid #AAAAAA}}{{legenda|#CCEEFF|[[Demokratska stranka (SAD)|demokrat]]|border=1px solid #AAAAAA}}{{legenda|#FFFFCC|[[Vigovska stranka (SAD)|vigovac]]|border=1px solid #AAAAAA}}{{legenda|#FFB6B6|[[Republikanska stranka (SAD)|republikanac]]|border=1px solid #AAAAAA}}
&lt;onlyinclude&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- style=&quot;background:#cccccc&quot;
! # !! colspan=2|Predsjednik !! Početak mandata !! Kraj mandata !! Stranka !! Podpredsjednik !! Mandat  
|- 
| rowspan=2 | '''1.'''
| rowspan=2 | [[George Washington]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Gilbert_Stuart_Williamstown_Portrait_of_George_Washington.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[30. travnja]] [[1789.]]
| rowspan=2 | [[3. ožujka]] [[1797.]]
| rowspan=2 | nestranački
| rowspan=2 | [[John Adams]]
| align=center | 1
|- 
| align=center | 2
|- style=&quot;background:#E6E6AA&quot;
|| '''2.'''
| [[John Adams]]
| [[Datoteka:John Adams A18236.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1797.]]
| [[4. ožujka]] [[1801.]]
| [[Federalistička stranka]]&lt;br /&gt;nestranački&lt;ref&gt;Iako je Adamsov kabinet bio sastavljen od članova Federalističke stranke, Adams nikada nije pripadao toj stranci u smislu prema kojem je Hamilton pripadao Federalistima ili Jefferson i Madison Demokrato-republikancima, jer je bilo očito da su ga obje stranke kritizirale. &lt;/ref&gt;
| style=&quot;background:#AACC99&quot;| [[Thomas Jefferson]]
| align=center | 3
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| rowspan=2 | '''3.'''
| rowspan=2 | [[Thomas Jefferson]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Thomas_Jefferson_by_Rembrandt_Peale,_1800.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1801.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1809.]]
| rowspan=2 | [[Demokratsko-republikanska stranka]]
| [[Aaron Burr]]
| align=center | 4
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| [[George Clinton]]
| align=center | 5&lt;includeonly&gt;
|}&lt;/includeonly&gt;&lt;/onlyinclude&gt;
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| rowspan=2 | '''4.'''
| rowspan=2 | [[James Madison]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:James Madison.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1809.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1817.]]
| rowspan=2 | [[Demokratsko-republikanska stranka]]
| [[George Clinton]]&lt;ref name=&quot;D&quot;&gt;Umro za vrijeme obnašanja dužnosti&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 6
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| [[Elbridge Gerry]]&lt;ref name = &quot;D&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 7
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| rowspan=2 | '''5.'''
| rowspan=2 | [[James Monroe]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:James Monroe 02.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1817.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1825.]]
| rowspan=2 | [[Demokratsko-republikanska stranka]]
| rowspan=2 | [[Daniel D. Tompkins|Daniel Tompkins]]
| align=center | 8
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| align=center | 9
|- style=&quot;background:#AACC99&quot;
| '''6.''' || [[John Quincy Adams]]
| [[Datoteka:John Quincy Adams.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1825.]]
| [[4. ožujka]] [[1829.]]
| [[Demokratsko-republikanska stranka]]
| [[John C. Calhoun|John Calhoun]]
| align=center | 10
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=2 | '''7.'''
| rowspan=2 | [[Andrew Jackson]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:AndrewJacksonCongress.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1829.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1837.]]
| rowspan=2 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[John C. Calhoun|John Calhoun]]&lt;Ref name = &quot;R&quot;&gt;Podnio ostavku&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 11
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| [[Martin Van Buren]]
| align=center | 12
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''8.'''
| [[Martin Van Buren]]
| [[Datoteka:Martin Van Buren.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1837.]]
| [[4. ožujka]] [[1841.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[Richard Mentor Johnson|Richard Johnson]]
| align=center | 13
|- style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| '''9.'''
| [[William Henry Harrison|William H. Harrison]]
| [[Datoteka:William_Henry_Harrison_by_James_Reid_Lambdin,_1835.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1841.]]
| [[4. travnja]] [[1841.]]&lt;ref name = &quot;D&quot;/&gt;
| [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska stranka]]
| [[John Tyler]]
| rowspan=2 align=center | 14
|- style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| '''10.'''
| [[John Tyler]]
| [[Datoteka:John Tyler.jpg|100px]]
| [[4. travnja]][[1841.]]
| [[4. ožujka]] [[1845.]]
| [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska stranka]]&lt;br /&gt;nestranački&lt;ref&gt;Bivši Demokrat koji se kandidirao za potpredsjednika s liste Vigoavaca. Isključen je iz stranke 1841. &lt;/ref&gt;
|&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''11.'''
| [[James Knox Polk|James K. Polk]]
| [[Datoteka:Polkpolk.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1845.]]
| [[4. ožujka]] [[1849.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[George M. Dallas|George Dallas]]
| align=center | 15
|- style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| '''12.'''
| [[Zachary Taylor]]
| [[Datoteka:Zachary_Taylor_by_Joseph_Henry_Bush,_c1848.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1849.]]
| [[9. srpnja]] [[1850.]]&lt;ref name = &quot;D&quot;/&gt;
| [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska stranka]]
| [[Millard Fillmore]]
| rowspan=2 align=center | 16
|- style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| '''13.'''
| [[Millard Fillmore]]
| [[Datoteka:Millard Fillmore.jpg|100px]]
| [[9. srpnja]] [[1850.]]
| [[4. ožujka]] [[1853.]]
| [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''14.'''
| [[Franklin Pierce]]
| [[Datoteka:Franklin Pierce.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1853.]]
| [[4. ožujka]] [[1857.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[William R. King|William King]]&lt;ref name = &quot;D&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 17
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''15.'''
| [[James Buchanan]]
| [[Datoteka:James Buchanan.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1857.]]
| [[4. ožujka]] [[1861.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[John C. Breckinridge|John Breckinridge]]
| align=center | 18
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''16.'''
| rowspan=2 | [[Abraham Lincoln]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Abraham Lincoln head on shoulders photo portrait.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1861.]]
| rowspan=2 | [[15. travnja]] [[1865.]]&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;Ubijen.&lt;/ref&gt;
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]&lt;br /&gt;[[Nacionalna unionistička stranka]]&lt;ref name = &quot;U&quot;&gt;Abraham Lincoln i Andrew Johnson bili su republikanc i demokrat, koji su se natjecali na listi Nacionalne uniostičke stranke 1864. &lt;/ref&gt;
| [[Hannibal Hamlin]]
| align=center | 19
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot; 
| [[Andrew Johnson]] || rowspan=2 align=center | 20
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''17.'''
| [[Andrew Johnson]]
| [[Datoteka:Andrew johnson2.jpg|100px]]
| [[15. travnja]] [[1865.]]
| [[4. ožujka]] [[1869]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]&lt;br /&gt;[[Nacionalna unionistička stranka (SAD)|Nacionalna unionistička stranka]]&lt;ref name=&quot;U&quot;/&gt;
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''18.'''
| rowspan=2 | [[Ulysses S. Grant]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Ulysses S. Grant 1870-1880.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1869.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1877.]]
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Schuyler Colfax]]
| align=center | 21
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| [[Henry Wilson]]&lt;ref name=&quot;D&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 22
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''19.'''
| [[Rutherford B. Hayes]]
| [[Datoteka:President Rutherford Hayes 1870 - 1880 Restored.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1877.]]
| [[4. ožujka]] [[1881.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[William A. Wheeler|William Wheeler]]
| align=center | 23
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''20.'''
| [[James A. Garfield]]
| [[Datoteka:James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1881.]]
| [[19. rujna]] [[1881.]]&lt;ref name=&quot;A&quot;/&gt;
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Chester A. Arthur]]
| rowspan=2 align=center | 24
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''21.'''
| [[Chester A. Arthur]]
| [[Datoteka:Chester Alan Arthur.jpg|100px]]
| [[19. rujna]] [[1881.]]
| [[4. ožujka]] [[1885]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''22.'''
| [[Grover Cleveland]]
| [[Datoteka:Grover Cleveland Portrait.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1885.]]
| [[4. ožujka]] [[1889.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[Thomas A. Hendricks|Thomas Hendricks]]&lt;ref name=&quot;D&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 25
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''23.'''
| [[Benjamin Harrison]]
| [[Datoteka:Benjamin Harrison, head and shoulders bw photo, 1896.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1889.]]
| [[4. ožujka]] [[1893.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Levi P. Morton|Levi Morton]]
| align=center | 26
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''24.'''
| [[Grover Cleveland]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''(2. mandat)''&lt;/small&gt;
| [[Datoteka:President Grover Cleveland.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1893.]]
| [[4. ožujka]] [[1897.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[Adlai E. Stevenson I|Adlai E. Stevenson]]
| align=center | 27
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''25.'''
| rowspan=2 | [[William McKinley]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Mckinley.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1897.]]
| rowspan=2 | [[14. rujna]] [[1901.]]&lt;ref name=&quot;A&quot;/&gt;
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Garret Hobart]]&lt;ref name=&quot;D&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 28
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| [[Theodore Roosevelt]]
| rowspan=2 align=center | 29
|- style=&quot;background:#ffc2e1&quot;
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''26.'''
| rowspan=2 | [[Theodore Roosevelt]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:President Theodore Roosevelt, 1904.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[14. rujna]] [[1901.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1909.]]
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| [[Charles W. Fairbanks|Charles Fairbanks]]
| align=center | 30
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''27.'''
| [[William Howard Taft|William H. Taft]]
| [[Datoteka:William Howard Taft.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1909.]]
| [[4. ožujka]] [[1913.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[James S. Sherman|James Sherman]]&lt;ref name=&quot;D&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
| align=center | 31
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=2 | '''28.'''
| rowspan=2 | [[Woodrow Wilson]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:President Woodrow Wilson portrait December 2 1912.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1913.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1921.]]
| rowspan=2 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| rowspan=2 | [[Thomas R. Marshall|Thomas Marshall]]
| align=center | 32
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| align=center | 33
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''29.'''
| [[Warren G. Harding]]
| [[Datoteka:Warren G Harding portrait as senator June 1920.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1921.]]
| [[2. kolovoza]] [[1923.]]&lt;ref name=&quot;D&quot;/&gt;
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Calvin Coolidge]]
| rowspan=2 align=center | 34
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''30.'''
| rowspan=2 | [[Calvin Coolidge]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:John Calvin Coolidge, Bain bw photo portrait.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[2. kolovoza]] [[1923.]]
| rowspan=2 | [[4. ožujka]] [[1929.]]
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| [[Charles G. Dawes|Charles Dawes]]
| align=center | 35
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''31.'''
| [[Herbert Hoover]]
| [[Datoteka:President Hoover portrait.jpg|100px]]
| [[4. ožujka]] [[1929.]]
| [[4. ožujka]] [[1933.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Charles Curtis]]
| align=center | 36
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=4 | '''32.'''
| rowspan=4 | [[Franklin D. Roosevelt]]
| rowspan=4 | [[Datoteka:FDR in 1933.jpg|100px]]
| rowspan=4 | [[4. ožujka]] [[1933.]]
| rowspan=4 | [[12. travnja]] [[1945.]]&lt;ref name=&quot;D&quot;/&gt;
| rowspan=4 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| rowspan=2 | [[John Nance Garner|John Garner]]
| align=center | 37
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| align=center | 38
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| [[Henry A. Wallace|Henry Wallace]]
| align=center |39
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| [[Harry S. Truman]]
| rowspan=2 align=center | 40
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=2 | '''33.'''
| rowspan=2 | [[Harry S. Truman]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Harry-truman.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[12. travnja]] [[1945.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1953.]]
| rowspan=2 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| [[Alben Barkley]]
| align=center | 41
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''34.'''
| rowspan=2 | [[Dwight D. Eisenhower]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Dwight D. Eisenhower, official photo portrait, May 29, 1959.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1953.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1961.]]
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| rowspan=2 | [[Richard Nixon]]
| align=center | 42
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| align=center | 43
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''35.'''
| [[John F. Kennedy]]
| [[Datoteka:John F. Kennedy, White House photo portrait, looking up.jpg|100px]]
| [[20. siječnja]] [[1961.]]
| [[22. studenog]] [[1963.]]&lt;ref name=&quot;A&quot;/&gt;
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[Lyndon B. Johnson]]
| rowspan=2 align=center | 44
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=2 | '''36.'''
| rowspan=2 | [[Lyndon B. Johnson]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:37 Lyndon Johnson 3x4.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[22. studenog]] [[1963.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1969.]]
| rowspan=2 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| [[Hubert Humphrey]]
| align=center | 45
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''37.'''
| rowspan=2 | [[Richard Nixon]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:36 Richard Nixon 3x4.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1969.]]
| rowspan=2 | [[9. kolovoza]] [[1974.]]&lt;ref name=&quot;R&quot;/&gt;
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Spiro Agnew]]
| align=center | 46
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| [[Spiro Agnew]]&lt;ref name=&quot;R&quot;/&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''upražnjeno''&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Gerald Ford]]
| rowspan=2 align=center | 47
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''38.'''
| [[Gerald Ford]]
| [[Datoteka:Gerald Ford.jpg|100px]]
| [[9. kolovoza]] [[1974.]]
| [[20. siječnja]] [[1977.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| &lt;small&gt;''upražnjno''&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Nelson Rockefeller]]
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''39.'''
| [[Jimmy Carter]]
| [[Datoteka:Jimmy Carter.jpg|100px]]
| [[20. siječnja]] [[1977.]]
| [[20. siječnja]] [[1981.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[Walter Mondale]]
| align=center | 48
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''40.'''
| rowspan=2 | [[Ronald Reagan]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Ronald Reagan 1981 presidential portrait.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1981.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1989.]]
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| rowspan=2 | [[George H. W. Bush]]
| align=center | 49
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| align=center | 50
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''41.'''
| [[George H. W. Bush]]
| [[Datoteka:George H. W. Bush, President of the United States, 1989 official portrait.jpg|100px]]
| [[20. siječnja]] [[1989.]]
| [[20. siječnja]] [[1993.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Dan Quayle]]
| align=center | 51
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=2 | '''42.'''
| rowspan=2 | [[Bill Clinton]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Bill Clinton.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[1993.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[2001.]]
| rowspan=2 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| rowspan=2 | [[Al Gore]]
| align=center | 52
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| align=center | 53
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| rowspan=2 | '''43.'''
| rowspan=2 | [[George W. Bush]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:George-W-Bush.jpeg|100px]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[2001.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[2009.]]
| rowspan=2 | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| rowspan=2 | [[Dick Cheney]]
| align=center | 54
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| align=center | 55
|- style=&quot;background:#cccccc&quot;
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| rowspan=2 | '''44.'''
| rowspan=2 | [[Barack Obama]]
| rowspan=2 | [[Datoteka:Official portrait of Barack Obama.jpg|100px]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[2009.]]
| rowspan=2 | [[20. siječnja]] [[2017.]]
| rowspan=2 | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| rowspan=2 | [[Joe Biden]]
| align=center | 56
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| align=center | 57
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''45.'''
| [[Donald Trump]]
| [[Datoteka:Donald Trump official portrait.jpg|100px]]
| [[20. siječnja]] [[2017.]]
| [[20. siječnja]] [[2021.]]
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[Mike Pence]]
| align=center | 58
|- style=&quot;background:#CCEEFF&quot;
| '''46.'''
| [[Joe Biden]]
| [[Datoteka:Joe Biden presidential portrait.jpg|100px]]
| [[20. siječnja]] [[2021.]]
| [[20. siječnja]] [[2025.]]
| [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| [[Kamala Harris]]
| align=center | 59
|- style=&quot;background:#FFB6B6&quot;
| '''47.'''
| [[Donald Trump]]
| [[Datoteka:Official Presidential Portrait of President Donald J. Trump (2025).jpg|100px]]
| [[20. siječnja]] [[2025.]]
| ''sadašnji''
| [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| [[James David Vance]]
| align=center | 60
|}

==Reference==
{{reflist}}

== Veze ==
* [[Predsjednik SAD]]

== Izvori ==
* Frank Freidel and Hugh S. Sidey, [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/ &quot;The Presidents of the United States&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070728050931/http://www.whitehouse.gov/history/presidents/ |date=2007-07-28 }}. ''The White House''.
* Robert S. Summers, [http://www.ipl.org/div/potus/ &quot;POTUS: Presidents of the United States&quot;]. Internet Public Library.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Presidents of the United States}}
* [http://www.allpresidents.org/ Hauenstein Center for Presidential Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903191518/http://www.allpresidents.org/ |date=2011-09-03 }}
* [http://www.americanheritage.com/people/presidents/ Detaljni podaci o svim predsjednicima SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210002715/http://www.americanheritage.com/people/presidents/ |date=2006-02-10 }}
* [http://www.theusaonline.com/presidents/index.htm Svi predsjednici SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120129064309/http://www.theusaonline.com/presidents/index.htm |date=2012-01-29 }}

[[Kategorija:Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|#]]
[[Kategorija:Liste predsjednika|SAD]]</text>
      <sha1>cn98oofga7ygxpmn78unkdvtb6rcx6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vavilonska biblioteka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53122</id>
    <revision>
      <id>42668769</id>
      <parentid>42270699</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:26:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12895" sha1="owgzsruti7b783wdebmnsnagn5m6ika" xml:space="preserve">'''Vavilonska biblioteka/Babilonska knjižnica''' ([[španski jezik|španski]]: ''La biblioteca de Babel'') je [[novela|kratka priča]] argentinskog pisca i bibliotekara [[Jorge Luis Borges|Jorhe Luisa Borhesa]] (1899-1986), u kojoj je zamišljen [[svemir|univerzum]] u obliku ogromne biblioteke koja sadrži sve moguće knjige, određene veličine i formata.

Priča se prvi put pojavila na španskom jeziku u Borhesovoj zbirci priča iz [[1941]]., ''El Jardín de senderos que se bifurcan'' (&quot;Vrt rašljastih staza&quot;). Ta čitava knjiga je kasnije uključena u često izdavane ''[[Ficciones]]'' ([[1944]].).

== Zaplet ==
Borhesov narator opisuje kako se njegov univerzum sastoji od beskrajnog prostranstva šestougaonih soba (heksagona), spojenih hodnicima i stepeništima; svaka sadrži osnovne potrebe za ljudski opstanak i — četiri zida sa policama za knjige. Mada je poredak i sadržaj velike većine knjiga nasumičan i naizgled potpuno besmislen, tamošnji stanovnici veruju da knjige poseduju sve moguće redoslede nekolicine osnovnih [[grafema|znakova]] (slova, prazna mesta i [[interpunkcija|interpunkcijske]] znakove). Mada je većina knjiga u ovom univerzumu gomila besmisleno raspoređenih slova, biblioteka takođe mora sadržati, negde, svaku smislenu knjigu ikad napisanu, ili koja bi tek mogla biti napisana i sve moguće njihove permutacije ili blago pogrešne (s nekoliko &quot;štamparskih grešaka&quot;) verzije svake od tih knjiga. Narator primećuje da biblioteka mora sadržavati sve korisne informacije, uključujući predviđanja budućnosti, biografije bilo koje osobe i prevode svih knjiga na sve jezike, ukratko, sve moguće knjige o svim mogućim temama, sa svim mogućim stepenima istinitosti i smislenosti. Čak i ako bi nekoliko miliona knjiga bilo uništeno, svaka od njih bi imala &quot;nekoliko stotina hiljada&quot; (zapravo na milione, v. [[vavilonska biblioteka#Vrednost misaonog eksperimenta|dole]]) varijanti sa samo jednim drugačijim znakom. Takođe bi za mnoge tekstove mogao biti smišljen neki jezik, s kojim bi oni bili čitljivi, s nekim od ogromnog broja različitih kontekstâ.

Uprkos — zapravo, baš zbog — ovog zakrčenja informacijama, sve knjige su totalno beskorisne čitaocu, što bibliotekare ostavlja u stanju samoubilačkog očaja. Ipak, Borhes spekuliše postojanjem &quot;Grimiznog heksagona&quot;, u kome stoji knjiga koja sadrži registar svih drugih knjiga; bibliotekar koji je čita nalik je Bogu.

== Teme ==
Ovom pričom se ponavlja tema Borhesovog eseja iz 1939. &quot;[[Totalna biblioteka]]&quot; (''La biblioteca total''), u kojoj se opet priznaje raniji razvoj ove teme kod [[Kurd Lasswitz|Kurda Lasvica]] u njegovoj priči iz 1901. &quot;Univerzalna biblioteka&quot; (''Die Universalbibliotek''):
:Neki primeri, koje [[Aristotel]] pripisuje [[Demokrit]]u i [[Leukip]]u jasno je anticipiraju, ali njen okasneli pronalazač je [[Gustav Theodor Fechner]] a njen prvi eksponent, Kurd Lasswitz. [...] U svojoj knjizi ''Trka sa kornjačom'' (Berlin, 1919.), dr. Theodor Wolff sugeriše da je to derivacija iz, ili parodija na, misleće mašine [[Ramón Llull|Ramona Lula]]. [...] Elementi njegove igre su univerzalni ortografski simboli, a ne reči jezika [...] Lasswitz zamišlja 25 simbola (22 slova, razmaknicu [prazno mesto], tačku i zarez) čije rekombinacije i ponavljanja obuhvataju sve što je moguće izraziti na svim jezicima. Totalitet takvih varijacija bi formirao Totalnu biblioteku astronomske veličine. Lasswitz traži od čovečanstva da izgradi inhumanu biblioteku, koju bi organizovao slučaj i koja bi eliminisala inteligenciju. (Wolffova ''Trka sa kornjačom'' izlaže takvo izvršenje i dimenzije tog nemogućeg poduhvata.)&lt;ref&gt;U engleskoj Wikip.:Borges, Jorge Luis. The Total Library: Non-Fiction 1922-1986. Allen Lane The Penguin Press, London, 2000. Pages 214-216. Translated by Eliot Weinberger.; u sh. Wikip. preveo postavljač članka.&lt;/ref&gt;

Mnoge Borhesovske teme se javljaju u ovoj priči — [[beskonačnost]], [[stvarnost]], [[kabala|kabalističko rezonovanje]] i [[labirint|lavirinti]]. Koncept biblioteke se često poredi sa Borelovom teoremom majmuna-daktilografa. U samoj priči ''Vavilonska biblioteka'' se ne pominju majmuni i pisaće mašine; Borhes je pomenuo tu analogiju u pomenutom eseju ''Totalna biblioteka'': &quot;''pola tuceta majmuna sa pisaćim mašinama bi, za nekoliko večnosti, proizvelo sve knjige iz Britanskog muzeja''&quot;. U priči, najbliži ekvivalent ovome je u retku: &quot;''Jedna bogohulna sekta je predložila [...] da bi svi ljudi trebali žonglirati slovima i simbolima dok ne izgrade, improbabilnim darom slučaja, ove kanonske knjige''&quot;.

Borhes će sličnu ideju istraživati njegovom kasnijom pričom &quot;[[Peščana knjiga]]&quot;; u toj priči postoji beskrajna knjiga (ili knjiga sa neograničenim brojem stranica) umesto beskrajne biblioteke. Pored toga, Peščana knjiga je napisana nepoznatim alfabetom a njen sadržaj nije očigledno nasumičan.

Koncept biblioteke je takođe otvoreno analogan viđenju svemira kao [[sfera|sfere]], čiji je centar svuda a obim nigde. Matematičar i filozof [[Blaise Pascal]] je upotrebio ovu metaforu, a u ranijem eseju Borhes je primetio da Paskalov rukopis ovu sferu naziva ''effroyable'', ili &quot;zastrašujuća&quot;.

U svakom slučaju je jasno: biblioteka koja sadrži ''sve'' moguće knjige, nasumično poređane, ekvivalentna je (kao izvor informacija) biblioteci bez ''ijedne'' knjige.

== Uticaj na kasnije pisce ==
* U &quot;Vavilonskoj mreži&quot; (''The Net of Babel''), objavljenoj u [[Interzone]] magazinu 1995., [[David Langford]] zamišlja Biblioteku kompjuterizovanu radi lakšeg pristupa. Ovo pomaže bibliotekarima u traganju za konkretnim tekstom, istovremno naglašavajući uzaludnost takvih potraga, jer one mogu pronaći bilo šta, ali ništa smisleno. U nastavku se ide dalje s mnogim Borhesovim temama, naglašavajući istovremeno razliku između [[podatak]]a (''data'') i [[informacija|informacije]] (''information''), takođe i [[satira|satirizujući]] [[Internet]].
* Knjiga &quot;Darvinova opasna ideja&quot; (''Darwin's Dangerous Idea'') [[Daniel Dennett]]a iz 1995., uključuje razradu koncepta Biblioteke radi ilustracije matematike genetske varijacije.
* [http://www.hpcoders.com.au/nothing.html ''Theory of Nothing''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140125051100/http://hpcoders.com.au/nothing.html |date=2014-01-25 }} (&quot;Teorija ničega&quot;) [[Russell K. Standish]]a koristi koncept Vavilonske biblioteke da ilustruje kako bi [[ultimativni ansambl]], koji sadrži sve moguće opise, u krajnjem zbiru sadržao nula informacija i time bio najjednostavnije moguće objašnjenje za postojanje svemira. Ova teorija tako implicira realnost svih univerzuma.
* U postmodernom romanu ''Ime ruže'' [[Umberto Eco|Umberta Eka]] se javlja lavirintska biblioteka, kojom upravlja monah po imenu &quot;Horhe od Burgosa&quot;.

== Vrednost misaonog eksperimenta ==
Biblioteka sadrži oko &lt;math&gt;25^{1,312,000} \approx 1.956 \times 10^{1,834,097}&lt;/math&gt; knjiga.&lt;ref&gt;Iz trećeg paragrafa priče: &quot;Svaka knjiga sadrži 410 stranica; svaka stranica 40 redova; svaki red, oko 80 crnih slova.&quot; To bi značilo 410×40×80=1.312.000 znakova u jednoj knjizi. Peti paragraf pominje &quot;25 pravopisnih simbola&quot; uključujući razmake i interpunkciju. Svaka poziciju može zauzimati neki od 25 znakova, a takođe i drugu i treću... odn. 25×25×25×.... i tako 1.312.000 puta. Generalizovano: broj znakova se stepenuje brojem pozicija u knjizi.&lt;/ref&gt; Samo jedan &quot;autentičan&quot; primerak, zajedno sa svim varijantama koje sadrže samo nekoliko štamparskih grešaka, zauzeo bi toliko prostora da bi se mogao ispuniti poznati svemir.
* Autentični primerak: &lt;math&gt;1&lt;/math&gt;
* Varijanti sa jednom greškom: &lt;math&gt;24 \times 1.312.000&lt;/math&gt; = 31.488.000
* Varijanti sa tačno dve greške: &lt;math&gt;24^{2}\tbinom{1.312.000}{2}&lt;/math&gt; = 495.746.694.144.000
* Varijanti sa tačno tri greške: &lt;math&gt;24^{3}\tbinom{1.312.000}{3}&lt;/math&gt; = 5.203.349.369.788.317.696.000
* Varijanti sa tačno četiri greške: &lt;math&gt;24^{4}\tbinom{1.312.000}{4}&lt;/math&gt; = 40.960.672.578.684.980.713.193.472.000
Najveće biblioteke sadrže nekoliko desetina miliona jedinica (knjiga, časopisa itd).

U svojoj knjizi &quot;Van kontrole&quot;, ''Kevin Kelly'' posvećuje poglavlje konceptu koji je Borhes predstavio. Između ostalog, on predlaže da su bibliotekari bili u velikoj zabludi u vezi prirode nekih &quot;besmislenih&quot; knjiga. Neke od njih su svakako kopije drugih knjiga, neke su ispisane [[supstituciona šifra|supstitucionom šifrom]], druge fonetski, neke izmišljenim jezicima itd. Keli ukazuje na pretpostavku da je svaka knjiga u biblioteci čitljiva, ako bi je se dešifrovalo kako treba. Ovo nalikuje filozofskoj ideji [[Immanuel Kant|Imanuela Kanta]] da definisanjem pravila svemira, mi stvaramo pravila svemira. Pošto su bibliotekari pretpostavljali da su besmislene knjige upravo to, oni su možda odbacili više primeraka ''Uputstava prema grimiznom heksagonu s mesta na kojem stojite'', samo zato što su bili ispisani šifrom. Pored toga, pošto su, po definiciji, tu sve moguće knjige, takođe ima i knjiga laži i netačnosti. Na svaki primerak kodeksa biblioteke, postojaće mnogo primeraka lažnih kodeksa, u kojima će se tvrditi da su neke lažne knjige istinite i neke istinite knjige lažne. Ukratko, svaka prostorija u biblioteci može biti Grimizni heksagon.

Keli zatim kreće na mentalno putovanje Bibliotekom, shvatajući da knjiga naslovljena sa &quot;Kevin Keli ''Van Kontrole''&quot; leži skrivena negde u njoj. Taj primerak knjige bi bio bolji od onog koji on trenutno piše. Zatim dolazi do obrta, kada on shvati da bi više vremena proveo tražeći takvu knjigu, nego da je sam napiše. Vraća se filozofskom ispitivanju biblioteke primećujući da među besmislicama biblioteke postoje i dela iznad ljudske sposobnosti pisanja, jednostavno na osnovu definicije da se u njoj nalaze sve moguće knjige, pa i takva dela. Biblioteka ne može biti oštećena uništenjem ijedne od njenih knjiga, jer mada je svaka knjiga jedinstvena, postoji mnogo knjiga koje se razlikuju za samo jedno slovo. Biblioteka je iskušenje, jer nudi takve dragulje prosvetljenja i onda ih zatrpava u obmani. Zaključuje rekavši da se svaki tekst, uključujući njegov, može razmatrati kao da je izvučen iz Biblioteke autorovim činom definisanja potrage slovo po slovo, dok se ne stigne do teksta koji je dovoljno blizu onom koji je nameravao da napiše. Teoretski, tekst je već postojao, ali ga je trebalo pronaći činom autorove mašte.

== Quine-ov ''Reductio'' ==
[[W.V.O. Quine]] je u jednom kratkom eseju primetio zanimljivu činjenicu da je Vavilonska biblioteka konačna (tj. teoretski ćemo u jednom trenutku istorije doći do tačke u kojoj je sve napisano) i da se Biblioteka može u celini izgraditi tako što ćemo prosto staviti tačku na jedno parče papira i crtu na drugo. Ovi papiri bi se onda mogli nasumično izmenjivati, čime bi nastao tekst u [[binarni kod|binarnom kodu]]; koji bi mogao čitati onaj ko pomera papire napred-nazad. Ovo pokazuje da bi se Biblioteka zapravo mogla staviti pod kontrolu i da je svako sa papirom i olovkom može stvoriti u par sekundi.&lt;ref&gt;[http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/universal_library.html &quot;Universal Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090101215959/http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/universal_library.html |date=2009-01-01 }} - W.V.O. Quine&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references/&gt;

== Vanjske veze ==
* [http://www.literatura.us/borges/biblioteca.html Tekst na španskom jeziku &quot;La biblioteca de Babel&quot;].
* [http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/library_of_babel.html Na engleskom &quot;Library of Babel&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030140636/http://jubal.westnet.com/hyperdiscordia/library_of_babel.html |date=2013-10-30 }}.
(na engleskom:)
* [http://hamete.org/babel/index_en.html Hamete.org's digital access to the Library of Babel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214171939/http://hamete.org/babel/index_en.html |date=2009-02-14 }} &amp;ndash; a Library of Babel simulation
* [http://www.daylightatheism.org/2006/03/how-big-is-the-library-of-babel.html How Big is the Library of Babel?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410003034/http://www.daylightatheism.org/2006/03/how-big-is-the-library-of-babel.html |date=2009-04-10 }}
''Related Links and Commentary''
* [http://writerresponsetheory.org/wordpress/about/mark-marino/marginalia-in-the-library-of-babel/ Metafiction: Marginalia in the Library of Babel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080908093708/http://writerresponsetheory.org/wordpress/about/mark-marino/marginalia-in-the-library-of-babel |date=2008-09-08 }}
''Other such simulations also exist''
* [https://web.archive.org/web/20051224193938/http://akirarabelais.com/borges/libraryofbabel.mp3 mp3 audio version]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Knjige 1941.]]</text>
      <sha1>owgzsruti7b783wdebmnsnagn5m6ika</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zračna pošta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56184</id>
    <revision>
      <id>42668904</id>
      <parentid>42459538</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:09:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4221" sha1="qhig5n6odg9q3siwkdzsf41zfdggp38" xml:space="preserve">'''Vazdušna''' ili '''zračna pošta''' podrazumeva poštanske pošiljke transportovane [[avion]]om. Dostavlja se znatno brže nego kopnena (obična) pošta i obično su troškovi veći. Vazdušna pošta može biti jedina opcija za slanje pošte do nekih destinacija, kao što su prekomorske destinacije, ako je pošiljka takva da ne može da čeka dostavljanje [[brod]]om, što je u prošlosti moglo da traje nedeljama.

== Istorijski razvoj ==
Iako su pripitomljeni i izdresirani [[golub]]ovi dugo korišćeni za slanje poruka, prvo pismo preneseno vazdušnim vozilom poslato je 7. januara [[1785]]. Leteo je od [[Dover]]a u [[Engleska|Engleskoj]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]) do [[Kale]]a u [[Francuska|Francuskoj]]. Tokom prvog leta [[Balon (prevozno sredstvo)|balonom]] u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] [[1793]]. od [[Philadelphia|Filadelfije]] do Deptforda preneseno je pismo [[DŽordž Vašington|DŽordža Vašingtona]] predstavljajući prvu vazdušnu pošiljku u Severnoj Americi. Prva zvanična vazdušna pošiljka preneta je u Severnoj Americi 17. avgusta [[1859]]. [[Balon (prevozno sredstvo)|Balonom]] koji je leteo na trasi od [[Lafajet]]a u [[Indiana|Indijani]] do [[New York|Njujorka]] je upravljao [[Džon Vajs]]. Godine [[1959]]. Američka poštanska uprava je izdala marku povodom stogodišnjice ovog jubileja. Balonima je slana pošta iz [[Pariz]]a i [[Metz|Meca]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] ([[1870]]) pošto su ovi gradovi bili pod nemačkom opsadom.

Konstruisanje prvih aviona [[1903]]. godine odmah je dalo ideju da se oni mogu upotrebiti za prenošenje poštanskih pošiljaka. Prvi zvaničan let izveden je [[1911]]. u [[Indija|Indiji]] kada je [[Henri Peket]] preneo 6.500 pisama na daljinu od 13 kilometara. Mnoge zemlje su do dvadesetih godina pokrenule servise za prenošenje pošte vazduhom.

Kako je prikupljanje poštanskih maraka postalo veoma popularan hobi postajalo je sve teže prikupiti pisma prvog leta sa određenih destinacija. Poštanske uprave izdaju posebne marke i koverte za prenos ovih pošiljaka.

[[Cepelin]]i su između [[1920]]. i [[1930]]. prenosili poštanske pošiljke, a ova poštanska uprava naziva se cepelinska pošta. Ovaj vid transporta poštanskih pošiljaka bio je naročito razvijen u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Mnoge zemlje su izdale [[poštanska marka|marke]] za frankiranje ovakvih pošiljaka.

Pedesetih godina dvadesetog veka shodno entuzijazmu u oblasti razvoja raketa eksperimentisalo se sa raketnom poštom. Postojao je jedan pokušaj realizovanja ove ideje u Sjedinjenim Američkim Državama [[1959]]. godine. Nijedno rešenje nije doživelo komercijalno ostvarenje. Brojni [[svemirski brod]]ovi su nosili u [[svemir]] poštu, ponekad u prilično velikim količinama u promotivne svrhe. Proučavanjem ovih pošiljaka bavi se [[astrofilatelija]].

== Terminologija ==
Pismonosna pošiljka prenesena vazdušnim putem zove se [[aerogram]], avimpismo ili jednostavno pismo vazdušne pošte. Ipak &quot;aerogram&quot; može da označava specijalnu vrstu pisma koje je imalo svoj specifičan razvoj; vidi članak [[aerogram]].

Da biste poslali pismo vazdušnom poštom morate da koristite posebne nalepnice, koverte ili marke. Propisi se razlikuju u raznim državama.

== Povezano ==
* [[Spisak filatelističkih članaka]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.filatelija.rs.ba/index.jsp Pošte Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061127104923/http://www.filatelija.rs.ba/index.jsp |date=2006-11-27 }}
* [http://www.posta.rs/filatelija/filatelija.asp Srpska filatelistička izdanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219115356/http://www.posta.rs/filatelija/filatelija.asp |date=2008-12-19 }}
* [http://www.ukphilately.org.uk/ UK Philately]
* [http://www.stampnews.com/ StampNews.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180118211425/http://www.stampnews.com/ |date=2018-01-18 }}
* [http://www.reinhardfischerauktionen.de/lexikon_e.htm Philatelic Dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112035237/http://www.reinhardfischerauktionen.de/lexikon_e.htm |date=2012-01-12 }}

{{Commonscat|Airmail}}

[[Kategorija:Avijacija]]
[[Kategorija:Pošta]]</text>
      <sha1>qhig5n6odg9q3siwkdzsf41zfdggp38</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vatikanski muzeji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61786</id>
    <revision>
      <id>42668768</id>
      <parentid>42267879</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:18:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8181" sha1="owfc94kavmqjm821q3e9r19h323zhji" xml:space="preserve">[[Datoteka:VaticanMuseumStaircase.jpg|thumb|300px|Glavno stubište '''Vatikanskih muzeja''']]
[[Datoteka:Rome Vatican Museums.jpg|thumb|'''Vatikanski muzeji''' iz zraka]]
[[Datoteka:Musei vaticani - cortile della pigna 01161.JPG|thumb|Vatikanska aleja]]
[[Datoteka:Vatican Museum - Gallery of Maps.jpg|thumb|Galerija mapa]]
'''Vatikanski muzeji''' se nalaze u [[Apostolska palača|Vatikanskoj palači]] koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena.
Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim [[soba]]ma, [[dvorana]]ma, [[muzej]]ima, [[galerija]]ma, [[biblioteka]]ma, [[kapela]]ma, hodnicima, dvorištima i [[vrt]]ovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom.

U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u ''muzeju Pio Clementino'' i ''muzeju Chiaramonti''. No, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba ''vatikanske pinakoteke''.

S Vatikanskim muzejima su povezane [[Rafaelove sobe]] i [[Sikstinska kapela]].

== Piov i Klementov muzej ==

Piov i Klementov muzej nosi taj naziv jer je veličanstvena i bogata ostavština dvojice papa koji su živjeli u 17. stoljeću, [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] i [[Pio VI.|Pija VI.]]

U ''Muzeju starog Rima'', kojeg je obogatio papa [[Julije II.]] u 16. stoljeću, nalaze se mnoga djela antičke umjetnosti. U ''Apoksiomenovom kabinetu'' nalazi se [[Lizip]]ova [[skulptura]] ''[[Apoksiomen]]a'', [[Poliklet]]ov ''[[Dorifor]]'', [[Fidija|Fidijeva]] ''Ranjena Amazonka'', a u osmerokutnom dvorištu Belvedere antičke skulpture ''[[Laokont sa sinovima]]'', ''[[Apolon Belvederski]]'' (kip [[Apolon]]a pronađen u Grottaferrati u doba papa Julija II.), [[Praksitel]]ov ''[[Hermes]]'' i tri [[Neoklasicizam|neoklasicističke]] skulpture [[Antonio Canova|Antonia Canove]]: ''[[Perzej (mitologija)|Perzej]] s Meduzinom glavom'', ''Kreugant'' i ''Demossen''.

U ''Galeriji kipova'' nalaze se Praksitelov ''Apolon Saurokton'', te [[Helenizam|helenistički]] [[reljef]] ''Uspavana Arijadna'' na kojemu [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], napuštena od [[Tezej]]a, spava u nemirnoj pozi.

U ''Galeriji poprsja'' izloženi su portreti uglavnom iz [[rimska umjetnost|rimskog doba]] (''Poprsje mladog [[August]]a'').

U ''kabinetu maski'' nalaze se grčki kipovi ''Afrodite'' i ''[[Knidska Venera]]''.

''Dvorana Muza'' ukrašena je [[Korintski red|korintskim stupovima]], kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni ''Belvederski torzo'' iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.

''Dvorana životinja'' sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (''[[Meleagar]]'').

U ''Okrugloj dvorani'' je podni [[mozaik]] pronađen u Otricoliju, kolosalni ''Antonijev kip'' iz Palestrine, ali veličanstvena ''[[porfir]]na posuda'', promjera gotovo 4 metra, jamačno je najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.

''Dvorana grčkog križa'' ima dva porfirna [[sarkofag]]a. U jednom je pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]].

== Chiaramontijev muzej ==

[[Datoteka:Musei Vaticani. Braccio Nuovo.JPG|thumb|''Novi krak'' Chiaramontijevog muzeja]]
[[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|thumb|[[August Prima Porta]]]]
Osnovao ga je [[Pio VII.]] Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (''Corridoio''), Lappidarij (''Galleria Lapidaria'') i Novi krak (''Braccio Nuovo'') koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.

Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela.

U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa.

U Novom kraku ističe se ''[[Augustov kip]]'' (''[[August Prima Porta]]'') pronađen [[1863]]. na Flaminijevoj cesti, a tu ga je postavio [[Pio IX.]] Kolosalna grupa ''[[Nil]]'' je egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio nakon [[Bitka kod Akcija|bitke kod Akcija]].

== Vatikanska pinakoteka ==

Zbirku pinakoteke započeo je skupljati [[Pio VI.]], a obogatili su je njegovi nasljednici [[Pio VII.]] i [[Пије X.|Pio X.]] [[Pio XI.]] Je dao izgraditi današnju zgradu [[1936]]. ([[Luca Beltrami]]).

U vatikanskoj ''Galeriji slika'', koja je i organizirana po kronološkom redu, može se pratiti razvoj slikarstva kroz stoljeća: 
* [[Bizantska umjetnost|Bizantski stil]] i [[Slikarstvo Gotike|predrenesansne]] slike 
* [[Giotto di Bondone|Giotto]] i giottovci. Tu je moguće pratiti postupan nastanak talijanske renesanse: u Sieni [[Duccio]] i [[Simone Martini]], a u Firenzi [[Cimabue]] i Giotto (Giottov Poliptih ''Stefaneschi'' je iz 1300.).
* Slikari 15. stoljeća među kojima je ''[[Djevica s anđelima]]'' ([[Beato Angelico]]), ''[[Krunidba Djevice]]'' ([[Filippo Lippi|Fra Filippo Lippi]]) iz [[1460]]. naslikana za Carla Marzuppinija koji je prikazan na slici. ''[[Anđeli glazbenici]]'' (freska iz [[1472]].) i ''Portret pape Siksta IV. s Palatinom'' ([[Melozzo da Forli]]), kao i ''[[Sv. Jelonim]]'' ([[Leonardo]]) i ''[[Pietà]]'' ([[Giovanni Bellini]]) su iz 15. stoljeća. 
* U jednoj dvorani se nalaze slike stranih slikara iz 15. stoljeća, a u drugoj poliptisi ([[Carlo Crivelli]]). [[Tizian]]ova djela su iz 16. stoljeća.
* [[Perugino]] i Umbrijska škole su u posebnoj galeriji. ''[[Gospa s Djetetom]]'' ([[Pinturicchio]]) i ''[[Sv. Benedikt]]'' ([[Perugino]]) su iz [[1495]]. Perugino je na svom ''Uskrsnuću'' iz [[1502]]. prikazao svoj autoportret na vojniku koji bježi, dok je vojniku koji spava dao lice svog učenika [[Rafael]]a, za kojega se vjeruje kako je sudjelovao u izradi ovog djela. ''[[Sv. Jerolim]]'' je rad Giovannija Santija, Rafaelova oca.
* [[Rafael]]ova soba sadrži više Rafaelovih slika. ''[[Krunidba Djevice|Krunidbu Djevice]]'' Rafael je naslikao za Maddalenu Oddi [[1503]]. još kao devetnaestogodišnjak. ''Basnoslovne kreposti'' je naslikao [[1507]]. kao prethodnicu ''[[Skidanje s Kria|Skidanja s Križa]]'' u [[Galerija Borghese|Galeriji Borghese]]. ''Bogorodicu od Folignoa'' je naslikao za Sigismonda Contija, kao njegov zavjetni dar Djevici. Njegovo ''[[Uznesenje Kristovo]]'', koje je Rafael uradio [[1512]]., spada u najpoznatije slike na svijetu. 
* Galerija sadrži i [[barok]]na djela umjetnika kao što su [[Van Dyck]], [[Pietro da Cortona]], [[Poussin]] i izvrsno ''[[Skidanje s Križa]]'' ([[1604]].) od [[Caravaggio|Caravaggia]]''.

=== Galerija ===

== Muzej moderne umjetnosti ==

Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su [[Carlo Carrà]] i [[Giorgio de Chirico]].

== Biblioteka ==

[[Datoteka:Sistinehall.jpg|thumb|''Sikstinska dvorana'' Vatikanske biblioteke]]
'''Vatikanska biblioteka''' je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj ''Sikstinskoj dvorani'' izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna ''[[Biblija]]'' iz 4. stoljeća, četiri primjerka [[Vergilije]]vih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, ''[[Evanđelje po Mateju]]'' iz 6. stoljeća, [[palimpsest (pismo)|palimpsest]] koji sadrži veliki dio [[Ciceron]]ova djela ''De Repubblica'' (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje [[augustin|sv. Augustina]] ''O psalmima'' (''Super psalmos''), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).

U dnu biblioteke, u desnoj dvorani, dragocjena je zbirka drevnih fresaka, među kojima je najvažnije ''Aldobrandinsko vjenčanje'' (''Nozze Aldobrandini'') iz [[Augost]]ova doba, koje prikazuje pripreme za vjenčanje [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i [[Roksana|Roksane]].

== Poveznice ==
{{Commonscat|Vatican Museums}}
* [[Muzej]]
* [[Rafaelove sobe]]
* [[Sikstinska kapela]]

== Vanjske veze ==
* [http://mv.vatican.va/ Online stranice Vatikanskih muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161121010257/http://mv.vatican.va/ |date=2016-11-21 }}
* [http://www.christusrex.org/www1/vaticano/0-Musei.html ChristusRex o vatikanskoj zbirci]

[[Kategorija:Vatikan]]
[[Kategorija:Muzeji]]</text>
      <sha1>owfc94kavmqjm821q3e9r19h323zhji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zakonski status istopolnih parova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64026</id>
    <revision>
      <id>42668886</id>
      <parentid>42645114</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T04:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73609" sha1="er5yosjacq03kyuu49kd8b2f8llr2hc" xml:space="preserve">{{Istopolna zajednica}}
Istopolni parovi imaju različit zakonski status u različitim državama. Trenutno (maj 2013.) 14 država u svetu priznaje [[istopolni brak]], i to: [[Holandija]], [[Belgija]], [[Španija]], [[Južna Afrika]], [[Kanada]], [[Norveška]], [[Švedska]], [[Portugal]], [[Island]], [[Argentina]], [[Danska]], [[Novi Zeland]], [[Urugvaj]] i [[Brazil]]. Pored njih, 14 [[SAD|američkih]] saveznih država takođe priznaje istopolne brakove, kao i nekoliko država u [[Meksiko|Meksiku]] te [[Teritorija glavnog grada Australije|Teritorija glavnog grada]] u [[Australija|Australiji]].&lt;ref&gt;[http://www.pinknews.co.uk/2013/10/22/australian-capital-territory-legalises-equal-marriage/ &quot;Australian Capital Territory legalises equal marriage&quot;], ''[http://www.pinknews.co.uk/ Pink News]'', 22. oktobra/listopada 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{En icon}}&lt;/ref&gt; Brojne druge države i regioni priznaju druge oblike [[zakonsko priznavanje istopolnih parova|zakonski priznatih istopolnih parova]], kao što su [[registrovano partnerstvo]], [[građanska zajednica]], [[građansko partnerstvo]] i slično. Pitanje priznavanja istopolnih parova i posebno istopolnih brakova je još uvek kontroverzno u mnogim društvima i nekoliko država je postavilo zakonsku ili ustavnu zabranu za donošenje zakona o istopolnim brakovima i/ili partnerstvima.

== Zakonske promene ==
=== Omogućavanje zajednica ===
Prvi zakon o registrovanim istopolnim partnerstvima je usvojen u [[Danska|Danskoj]] u [[jun]]u [[1989]]. Pre toga, nekoliko država je donelo zakone o neregistrovaniom [[kohabitacija]]ma istopolnih parova. Nakon Danske, nekoliko drugih, uglavnom evropskih država, donelo je zakone kojima su priznate različite forme istopolnih partnerstava.

Prva država koja je priznala istopolne brakove je bila [[Holandija]]. Zakon je donet u decembru [[2000]], a stupio je na snagu [[2001]]. Nakon Holandije, istopolne brakove je priznalo još 11 država.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%&quot;
|-
! rowspan=2 | Država
! rowspan=2 | Datum
! rowspan=2 | Vrsta zajednice
! colspan=2 | Gornji dom
! colspan=2 | Donji dom
! rowspan=2 | Šef države
! rowspan=2 | Ishod
|-
! Za 
! Protiv 
! Za
! Protiv
|-
| {{flagicon|NIZ}} [[Holandija]]
| jun 1979.
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref name=&quot;www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf&quot;&gt;[http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in the Netherlands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081127083139/http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf |date=2008-11-27 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ihrc&quot;&gt;[http://www.ihrc.ie/download/doc/paper20041016_echr_wintemute.doc INTERNATIONAL TRENDS IN LEGAL RECOGNITION OF SAME-SEX COUPLES], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|NIZ}} [[Holandija]]
| decembar 1980.
| neregistrovana [[kohabitacija]] (proširenje)&lt;ref name=&quot;ihrc&quot;/&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|NIZ}} [[Holandija]]
| novembar 1984.
| neregistrovana [[kohabitacija]] (proširenje)&lt;ref name=&quot;ihrc&quot;/&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|DAN}} [[Danska]]
| jun 1986.
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref name=&quot;ihrc&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.pl/books?id=mcI7C7JgtDMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Legal+Recognition+of+Same-Sex+Couples+in+Europe&amp;source=bl&amp;ots=4qy6omPNps&amp;sig=fLcmXozMlW50iu0TFDmvRA5FAkg&amp;hl=pl&amp;ei=-y3cS6H7NsKkOIT1uYIH&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Legal recognition of same-sex couples in Europe page 14 |publisher=Books.google.pl |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt; 
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ŠVE}} [[Švedska]]
| 1987.
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.pl/books?id=mcI7C7JgtDMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Legal+Recognition+of+Same-Sex+Couples+in+Europe&amp;source=bl&amp;ots=4qy6omPNps&amp;sig=fLcmXozMlW50iu0TFDmvRA5FAkg&amp;hl=pl&amp;ei=-y3cS6H7NsKkOIT1uYIH&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Legal Recognition of Same-Sex Couples in Europe page 25 |publisher=Books.google.pl |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|DAN}} [[Danska]]
| {{sort|1989-06|jun 1989.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Governments that have recognized same-sex relationships |url=http://www.religioustolerance.org/hom_mar4.htm |publisher=Religious Tolerance |accessdate=9. 9. 2009 |archive-date=2001-11-25 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20011125020714/http://www.religioustolerance.org/hom_mar4.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.pl/books?id=mcI7C7JgtDMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Legal+Recognition+of+Same-Sex+Couples+in+Europe&amp;source=bl&amp;ots=4qy6omPNps&amp;sig=fLcmXozMlW50iu0TFDmvRA5FAkg&amp;hl=pl&amp;ei=-y3cS6H7NsKkOIT1uYIH&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Legal recognition of same-sex couples in Europe: The Danish registered partnership act|publisher=Books.google.pl |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| 71
| 47
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NOR}} [[Norveška]]
| {{sort|1991-07|jul 1991.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Norway.pdf |title=Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in Norway |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2008-11-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081127083549/http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Norway.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NOR}} [[Norveška]]
| {{sort|1993-04|april 1993.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite news | title= International Recognition of Same-Sex Relationships |url=http://www1.umn.edu/humanrts/edumat/hreduseries/TB3/act6/a6h3.htm |publisher=University of Minnesota |accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| 18
| 16
| 58
| 40
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
| {{flagicon|ŠVE}} [[Švedska]]
| {{sort|1994-06|jun 1994.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite news | title= Yearbook of private international law |url=http://books.google.com/books?id=F_xWIVrDLrwC&amp;pg=PA193&amp;lpg=PA193&amp;dq=sweden+registered+partnership+1994&amp;source=bl&amp;ots=iPPZShbDC7&amp;sig=0paSflwmxRKCS9yurbYoj5G3jPc&amp;hl=en&amp;ei=eFE4StCMFMSHtgf99KnVDA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5#v=onepage&amp;q=sweden%20registered%20partnership%201994&amp;f=false |publisher=Google Books |accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 171 
| 141
| &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
| {{flagicon|KAN}} [[Kanada]]
| 1995.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.qrd.org/qrd/usa/legal/lgln/1995/10.95 |title=Lesbian/Gay Law Notes |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| -
| -
| 52
| 124
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|MAĐ}} [[Mađarska]]
| {{sort|1996-05|maj 1996.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Wockner|first=Rex| title=Hungary recognises common-law gay marriage |url=http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/42.html#Hungary |publisher=ILGA Euroletter |accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 207
| 73
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ISL}} [[Island]]
| jun 1996.
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Jensen|first=Steffen| title=Partnership law in Iceland |url=http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/42.html#Iceland |publisher=ILGA Euroletter |accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; 
|-
| {{flagicon|NIZ}} [[Holandija]]
| {{sort|1997-07|jul 1997.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref name=&quot;www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf&quot;/&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|SLK}} [[Slovačka]]
| 1997
| registrovano partnerstvo&lt;ref name=&quot;http://www.globalgayz.com/country/Slovakia/SVK&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.globalgayz.com/country/Slovakia/SVK |title=Slovakia |publisher=Globalgayz.com |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2010-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122225023/http://globalgayz.com/country/Slovakia/SVK |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]]
| {{sort|1998-06|jun 1998.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/60.html#CZ|title=CZECH REPUBLIC: NO MARRIAGES FOR GAYS AND LESBIANS|date=1998|publisher=ILGA-Europe|accessdate = 4. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;
| –
| –
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|FRA}} [[Francuska]]
| {{sort|1998-10|oktobar 1998.}}
| Pacte civil de solidarité&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.qrd.org/qrd/usa/legal/lgln/1998/11.98 |title=LESBIAN/GAY LAW NOTES November 1998 |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| -
| -
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|BEL}} [[Belgija]]
| {{sort|1999-01|januar 1999.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Belgium.pdf |title=Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in Belgium |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2010-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100602065632/http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Belgium.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|FRA}} [[Francuska]]
| {{sort|1999-11|novembar 1999.}}
| Pacte civil de solidarité
| colspan=2| ''Usvojen''
| 315
| 249
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]]
| {{sort|1999-12|decembar 1999.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kotisova|first=Miluska| title=No to registered partnership in the Czech Republic |url=http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/76.html#CZ |publisher=ILGA Euroletter |accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| –
| –
| 69
| 91
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| {{sort|2000-11|novembar 2000.}}
| životno partnerstvo
| colspan=2 | ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NIZ}} [[Holandija]]
| {{sort|2000-12|decembar 2000.}}
| [[istopolni brak]]
| 49
| 26
| 109
| 33
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|KAN}} [[Kanada]]
| 2000.
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/79.html#CA |title=Canadian Partner Bill Passes House Of Commons |publisher=France.qrd.org |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archivedate=2012-02-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120227134608/http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/79.html#CA |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]
| 2000.
| neregistrovana [[kohabitacija]]
| colspan=2| 
| 70
| 44
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|SLK}} [[Slovačka]]
| 2000.
| registrovano partnerstvo&lt;ref name=&quot;http://www.globalgayz.com/country/Slovakia/SVK&quot;/&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2001-03|mart 2001.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]]
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|FIN}} [[Finska]]
| {{sort|2001-09|septembar 2001.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20010928IE9 |access-date=2013-04-24 |archivedate=2016-01-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160112010242/http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20010928IE9 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 99
| 84
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]]
| {{sort|2001-10|oktobar 2001.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{Cite news | title= Equality for same-sex couples |url=http://books.google.pl/books?id=XMAPR-bBwxUC&amp;pg=PA159&amp;lpg=PA159&amp;dq=Czech+republic+registered+partnership+bill+2001&amp;source=bl&amp;ots=JzHv8PTfOo&amp;sig=irMpge3zLTwHcQVCU2cB0Pdydaw&amp;hl=pl&amp;ei=KTVqSvSOLYP1_Ab-1I2fCw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=3#v=onepage&amp;q=Czech%20republic%20registered%20partnership%20bill%202001&amp;f=false |publisher=Google Books |accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| –
| –
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]]
| 2001.
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.glbtq.com/social-sciences/prague,2.html |title=Prague |publisher=Glbtq.com |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2015-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150630052512/http://www.glbtq.com/social-sciences/prague%2C2.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|BEL}} [[Belgija]]
| {{sort|2003-02|februar 2003.}}
| [[istopolni brak]]
| 46
| 15
| 91
| 22
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|HRV}} [[Hrvatska]]
| {{sort|2003-07|jul 2003.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]]
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| 
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|LIH}} [[Lihtenštajn]]
| 2003.
| registrovano partnerstvo
| 10
| 15
| colspan=2|
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|LUX}} [[Luksemburg]]
| jul 2004.
| građansko partnerstvo&lt;ref&gt;{{fr}} [http://www.gouvernement.lu/dossiers/justice/partenariat/index.html Loi du 9 juillet 2004 relative aux effets légaux de certains partenariats], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| {{sort|2004-11|novembar 2004.}}
| građansko partnerstvo &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uk-legislation.hmso.gov.uk/acts/acts2004/ukpga_20040033_en_1 |title=Civil Partnership Act 2004 (c. 33) |publisher=Uk-legislation.hmso.gov.uk |date = 18. 11. 2004 |accessdate = 25. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 251
| 136
| 426
| 29
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| {{sort|2004-12|decembar 2004.}}
| životno partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;[http://www.pinkconfetti.co.za/faqs Where are same sex marriages legal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130128094727/http://www.pinkconfetti.co.za/faqs |date=2013-01-28 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]
| {{sort|2004-12|decembar 2004.}}
| [[građanska zajednica]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=9002553&amp;pnum=1 |title=Mayor stuns gays with abuse claim |publisher=Nzherald.co.nz |date=10. 12. 2004. |accessdate=25. 2. 2010 |first=Bernard |last=Orsman |archive-date=2011-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111111081401/http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 65
| 55
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NOR}} [[Norveška]]
| 2004.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last= Grew|first=Tony| title=Norway legalises gay marriage|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-7926.html/ |publisher=Pink News |date=11. 6. 2008|accessdate = 21. 12. 2009}}&lt;/ref&gt;
| –
| –
| colspan=2| ''Nije usvojen'' 
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|Panama}} [[Panama]]
| 2004
| [[građanska zajednica]]&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Panama: Support Civil Union Proposal Now under Attack by the Catholic Church |url=http://www.iglhrc.org/cgi-bin/iowa/article/takeaction/globalactionalerts/531.html |publisher=IGLHRC |date=16. 9. 2004 |accessdate=9. 8. 2009 |archive-date=2012-06-30 |archive-url=https://archive.today/20120630091434/http://www.iglhrc.org/cgi-bin/iowa/article/takeaction/globalactionalerts/531.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]]
| {{sort|2005-02|februar 2005.}}
| registrovano partnerstvo  
| –
| –
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|Andora}} [[Andora]]
| {{sort|2005-03|mart 2005.}}
| stabilna zajednica
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen'' 
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|Slovenija}} [[Slovenija]]
| {{sort|2005-03|mart 2005.}}
| registrovano partnerstvo
| –
| –
| colspan=2| ''Nije usvojen'' 
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne 
|-
| {{flagicon|ŠVI}} [[Švajcarska]]
| {{sort|2005-06|jun 2005.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.swissinfo.ch/eng/Swiss_vote_to_join_Schengen_area.html?cid=971128 |title=Swiss vote to join Schengen area |publisher=Swissinfo.ch |date= |accessdate=25. 2. 2010 |archive-date=2012-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120927185510/http://www.swissinfo.ch/eng/Swiss_vote_to_join_Schengen_area.html?cid=971128 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum'' (58%)
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ŠPA}} [[Španija]]
| {{sort|2005-07|jul 2005.}}
| [[istopolni brak]]
| colspan=2| ''stavljen veto'' &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| 183
| 136
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|KAN}} [[Kanada]]
| {{sort|2005-07|jul 2005.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bpnews.net/bpnews.asp?ID=22176 |title=In Canadian political tussle, 'gay marriage' could be reversed |publisher=Bpnews.net |date= |accessdate=25. 2. 2010 |archivedate=2012-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120306014405/http://www.bpnews.net/bpnews.asp?ID=22176 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| 47
| 21
| 158
| 133
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Slovenija}} [[Slovenija]]
| {{sort|2005-07|jul 2005.}}
| registrovano partnerstvo
| colspan=2| ''Usvojen''
| 44
| 3
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|POLJ}} [[Poljska]]
| 2005
| registrovano partnerstvo
| 38
| 23
| –
| –
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Češka]]
| {{sort|2006-03|mart 2006.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4811030.stm |title=Czech MPs approve gay rights law |publisher=BBC News |date = 15. 03. 2006. |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| 65
| 14
| 86
| 54
| ''stavljen veto'' &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|FRA}} [[Francuska]]
| {{sort|2006-06|jun 2006.}}
| Pacte civil de solidarité (proširenje)&lt;ref&gt;{{fr}} [http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000637158&amp;dateTexte= Loi n°2006-728 du 23 juin 2006 portant réforme des successions et des libéralités], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|JAR}} [[Južnoafrička Republika]]
| {{sort|2006-11|novembar 2006.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6159991.stm |title=SA same-sex marriage law signed |publisher=BBC News| date=30. 11. 2006 |accessdate=12. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;
| 36
| 11
| 230
| 41
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2006-12|decembar 2006.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]] (proširenje)
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''stavljen veto''
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne 
|-
| {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija]]
| {{sort|2007-06|jun 2007.}}
| [[građanska zajednica]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Goodman|first=Joshua|title=Colombia Conservatives Derail Same-Sex Couples Bill|url=http://www.christianpost.com/article/20070621/colombia-conservatives-derail-same-sex-couples-bill/index.html|publisher=Christian Post|date=21. 6. 2007|accessdate=9. 9. 2009}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| 29
| 34
| 62
| 43
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|LUX}} [[Luksemburg]]
| {{sort|2007-07|jul 2007.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{fr}} {{cite web |url=http://lequotidien.editpress.lu/politique-et-societe/3974.html |title=Le Quotidien – &quot;C'est une question de principe&quot; |publisher=Lequotidien.editpress.lu |date= |accessdate=25. 2. 2010 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722154542/http://lequotidien.editpress.lu/politique-et-societe/3974.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 22
| 38
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|MAĐ}} [[Mađarska]]
| {{sort|2007-12|decembar 2007.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://in.reuters.com/article/lifestyleMolt/idINL1861742220071218 |title=Hungary legalizes same-sex civil partnerships |publisher=In.reuters.com |date=18. 12. 2007 |accessdate=25. 2. 2010 |archive-date=2007-12-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222195030/http://in.reuters.com/article/lifestyleMolt/idINL1861742220071218 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 185
| 154
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
| {{flagicon|URU}} [[Urugvaj]]
| {{sort|2007-12|decembar 2007.}}
| kohabitaciona zajednica&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7151669.stm |title=Americas &amp;#124; Uruguay approves gay civil unions |publisher=BBC News |date = 19. 12. 2007|accessdate = 25. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|NOR}} [[Norveška]]
| {{sort|2008-06|jun 2008.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/25218048/ |title=Gay marriage law passes in Norway |publisher=MSNBC |date=17. 06. 2008 |accessdate=25. 2. 2010 |archivedate=2012-11-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121102195924/http://www.msnbc.msn.com/id/25218048/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| 23
| 17
| 84
| 41
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|EKV}} [[Ekvador]]
| {{sort|2008-09|septembar 2008.}}
| [[građanska zajednica]]
|  colspan=5 | ''referendum o ustavu'' (63.93%)
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2008-10|oktobar 2008.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://jurist.law.pitt.edu/paperchase/2008/10/portugal-parliament-votes-down.php |title=Portugal parliament votes down legalization of same-sex marriage |publisher=Jurist.law.pitt.edu |date=11. 10. 2008 |accessdate=25. 2. 2010 |archive-date=2012-08-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825051915/http://jurist.law.pitt.edu/paperchase/2008/10/portugal-parliament-votes-down.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|AUS}} [[Australija]]
| {{sort|2008-11|novembar 2008.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{Cite news| title=Sweeping gay law reform finally passes|url=http://www.theage.com.au/national/sweeping-gay-law-reform-finally-passes-20081127-6jgd.html |publisher=The Age |date=27. 11. 2008|accessdate = 9. 8. 2009| location=Melbourne}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ŠVE}} [[Švedska]]
| {{sort|2009-04|april 2009.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite news|author=Per Nyberg|url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/04/01/sweden.samesex/index.html |title=Sweden passes same-sex marriage law |publisher=Edition.cnn.com |date = 1. 4. 2009|accessdate = 25. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 261
| 22
| &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|MAĐ}} [[Mađarska]]
| {{sort|2009-04|april 2009.}}
| registrovano partnerstvo
| colspan=2| 
| 199
| 159
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|FRA}} [[Francuska]]
| {{sort|2009-05|maj 2009.}}
| inostrane zajednice kao PACS&lt;ref&gt;{{Cite news |title=France to recognize foreign gay marriages and DPs as PACs |url=http://hunterforjustice.typepad.com/hunter_of_justice/2009/05/france-to-recognize-foreign-gay-marriages-and-dps-as-pacs.html |publisher=Hunter For Justice |date=5. 5. 2009 |accessdate=9. 8. 2009 |archive-date=2009-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091017175339/http://hunterforjustice.typepad.com/hunter_of_justice/2009/05/france-to-recognize-foreign-gay-marriages-and-dps-as-pacs.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2009-08|avgust 2009.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]] (proširenje)&lt;ref&gt;{{Cite news |last=|first=| title=President unties the knot on civil union |url=http://www.presseurop.eu/en/content/news-brief-cover/84761-president-unties-knot-civil-union |publisher=PressEurop |date=26. 8. 2009|accessdate = 21. 12. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''stavljen veto''
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|AUT}} [[Austrija]]
| {{sort|2009-12|decembar 2009.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.365gay.com/news/austrian-parliament-oks-gay-civil-unions/|title=Austrian parliament OKs gay civil unions|date=10. 12. 2009.|agency=Associated Press|work=365Gay|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091214014637/http://www.365gay.com/news/austrian-parliament-oks-gay-civil-unions/|archivedate=2009-12-14|access-date=2013-04-24|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| 44
| 8
| 110
| 64
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2010-01|januar 2010.}}
| [[građanska zajednica]]&lt;ref&gt;{{pt}} [http://www.parlamento.pt/ActividadeParlamentar/Paginas/DetalheIniciativa.aspx?BID=35011 Projecto de Lei 119/XI], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|MAĐ}} [[Mađarska]]
| {{sort|2010-02|februar 2010.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]] (proširenje)&lt;ref&gt;{{it}} [https://web.archive.org/web/20110722034624/http://www.gaynews.it/view.php?ID=84053 UNGHERIA: APPROVATO NUOVO CODICE CIVILE, OK A COPPIE GAY], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{it}} [http://gayroma.splinder.com/post/22259955/Il+parlamento+ungherese+approv Il parlamento ungherese approva il nuovo codice civile e legalizza le coppie gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716120451/http://gayroma.splinder.com/post/22259955/Il+parlamento+ungherese+approv |date=2011-07-16 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''stavljen veto'' &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|- 
| {{flagicon|AUS}} [[Australija]]
| {{sort|2010-02|februar 2010.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sbs.com.au/news/article/1202552/Gay-marriage-bill-fails-in-Senate |title=Gay marriage bill fails in Senate |publisher=Sbs.com.au |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2012-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120430205329/http://www.sbs.com.au/news/article/1202552/Gay-marriage-bill-fails-in-Senate |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| 5
| 45
| – 
| –
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2010-05|maj 2010.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8688503.stm |title=Portugal's president to ratify same-sex marriage law |publisher=BBC News |date = 17. 05. 2010. |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|- 
| {{flagicon|DAN}} [[Danska]]
| {{sort|2010-06|jun 2010.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{da}} [http://www.ft.dk/samling/20091/lovforslag/l123/103/427/afstemning.htm#dok L 123 Forslag til lov om ændring af lov om ægteskabs indgåelse og opløsning og forskellige andre love samt ophævelse af lov om registreret partnerskab], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| 52 
| 57
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|ISL}} [[Island]]
| {{sort|2010-06|jun 2010.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icenews.is/index.php/2010/06/11/iceland-parliament-votes-for-gay-marriage/ |title=Iceland parliament votes for gay marriage |publisher=Icenews.is |date=13. 6. 2010 |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2012-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028165650/http://www.icenews.is/index.php/2010/06/11/iceland-parliament-votes-for-gay-marriage/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; 
| colspan=2| 
| 49
| 0
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|IRS}} [[Irska]]
| {{sort|2010-07|jul 2010.}}
| građansko partnerstvo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rte.ie/news/2010/0701/gay.html |title=Civil Partnership Bill passes through Dáil |publisher=Rte.ie |date=1. 7. 2010 |accessdate=6. 4. 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100704030638/http://www.rte.ie/news/2010/0701/gay.html |archivedate=2010-07-04 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rte.ie/news/2010/0708/civilpartnership.html |title=Civil Partnership Bill passes the Seanad |publisher=Rte.ie |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| 48
| 4
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|Argentina}} [[Argentina]]
| {{sort|2010-07|jul 2010.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;[http://www.buenosairesherald.com/article/39943/cfk-enacts-samesex-marriage-law-says-we-live-in-a-more-equal-society CFK enacts same-sex marriage law, says 'we live in a more equal society'], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=andre |url=http://momento24.com/en/2010/07/21/cristina-formalized-the-gay-marriage-law/ |title=Cristina formalized the gay marriage law |publisher=Momento24.com |date = 22. 7. 2010|accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| 33
| 27
| 125
| 109
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|LUX}} [[Luksemburg]]
| {{sort|2010-08|avgust 2010.}}
| građansko partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{fr}} [http://www.legilux.public.lu/leg/a/archives/2010/0134/a134.pdf Mémorial A n° 134 de 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314015352/http://www.legilux.public.lu/leg/a/archives/2010/0134/a134.pdf |date=2012-03-14 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]
| {{sort|2010-08|avgust 2010.}}
| neregistrovana [[kohabitacija]] (proširenje)&lt;ref&gt;{{pt}} [http://www.parlamento.pt/ActividadeParlamentar/Paginas/DetalheIniciativa.aspx?BID=35327 Projecto de Lei 280/XI], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{pt}} [http://aeiou.expresso.pt/cavaco-promulga-diploma-que-altera-unioes-de-facto=f599318 Cavaco promulga diploma que altera uniões de facto], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan'' 
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| {{sort|2010-09|septembar 2010.}}
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=12790 Bundesrat lehnt Gleichstellung ab], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| colspan=2| -
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| {{sort|2010-10|oktobar 2010.}}
| životno partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=13019 Bundestag: Regierung lehnt Gleichstellung ab], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| -
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| {{sort|2011-04|april 2011.}}
| životno partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=14074 Bundesrat votiert gegen Gleichstellung], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| colspan=2| -
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|FRA}} [[Francuska]]
| jun 2011.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;[http://www.570news.com/news/world/article/240443--french-parliament-rejects-bill-allowing-gay-marriages-opposed-by-sarkozy-s-conservatives French parliament rejects bill allowing gay marriages, opposed by Sarkozy's conservatives]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| -
| -
| 222
| 293
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|LIH}} [[Lihtenštajn]]
| {{sort|2011-06|jun 2011.}}
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.vaterland.li/index.cfm?source=lv&amp;id=12784 Landtag einhellig für Partnerschaftsgesetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201211732/http://www.vaterland.li/index.cfm?source=lv&amp;id=12784 |date=2014-02-01 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=14127 Liechtenstein: Stoppt das Volk die Homo-Ehe?], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum'' (68%)
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| jun 2011.
| životno partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.queer.de/detail.php?article_id=14477 |title=CDU-Länder verhindern wieder die Gleichstellung |publisher=Queer.de |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Nije usvojen''
| colspan=2| -
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|Slovenija}} [[Slovenija]]
| {{sort|2012-3|mart 2012.}}
| registrovano partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://volitve.gov.si/Druzinski2012/ |title=Zakonodajni referendum o družinskem zakoniku 2012 |publisher=Volitve.gov.si |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archiveurl=https://archive.today/20120730171924/http://volitve.gov.si/Druzinski2012/ |archivedate=2012-07-30 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum'' (45.36%)
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|IZR}} [[Izrael]]
| maj 2012.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;[http://www.jpost.com/DiplomacyAndPolitics/Article.aspx?id=270221 Knesset rejects marriage equality bill], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| -
| -
| 11
| 39
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|DAN}} [[Danska]]
| jun 2012.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/huff-wires/20120607/eu-denmark-gay-marriage/ Denmark approves gay weddings in church], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| -
| -
| 85
| 24
| -
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|NJE}} [[Nemačka]]
| {{sort|2012-06|jun 2012}}
| Istopolni brak&lt;ref&gt;{{de}} {{cite web |url=http://www.queer.de/detail.php?article_id=16809 |title= Bundestag stimmt für Beibehaltung der Diskriminierung |publisher= Queer.de |date=28. 6. 2012|accessdate=12. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{de}} {{cite web |url= http://www.bundestag.de/bundestag/plenum/abstimmung/20120628_3.pdf |title= Endgültiges Ergebnis der Namentlichen Abstimmung Nr. 3 |publisher= Deutscher Bundestag |date= 28. 6. 2012 |accessdate= 12. 9. 2012 |archive-date= 2012-10-08 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121008043313/http://www.bundestag.de/bundestag/plenum/abstimmung/20120628_3.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| -
| 260
| 309
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|San Marino}} [[San Marino]]
| {{sort|2012-06|jun 2012}}
| Neregistrovana kohabitacija&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gaystarnews.com/article/san-marino-axes-medieval-law-let-gay-couples-live-together270612 |title= San Marino axes medieval law to let gay couples live together |publisher= GayStarNews |first= Daniele Guido |last= Gessa |date= 27. 6. 2012 |accessdate= 10. 9. 2012 |archive-date= 2014-01-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140102222857/http://www.gaystarnews.com/article/san-marino-axes-medieval-law-let-gay-couples-live-together270612 |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2|-
| 33
| 20
| Potpisan
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|AUS}} Australija
| {{sort|2012-9|septembar 2012}}
| Istopolni brak&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.theaustralian.com.au/news/breaking-news/gay-marriage-bill-defeated/story-fn3dxiwe-1226477283427 |title= Gay marriage bill defeated |publisher= ''The Australian'' |date= 19. 9. 2012 |accessdate= 19. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
| -
| -
| 42
| 98
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|AUS}} Australija
| {{sort|2012-9|septembar 2012}}
| Istopolni brak&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/news/2012-09-20/an-senate-votes-down-second-bill/4272428 &quot;Australian Senate votes down same-sex marriage bill&quot;, ABC News, 21. septembar 2012], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| 26
| 41
| -
| -
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|NJE}} Nemačka
| {{sort|2012-10|oktobar 2012}}
| Registrovano partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=17707 Bundestag stimmt gegen Ehegattensplitting für Homo-Paare], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| -
| -
| 253
| 288
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|SLK}} Slovačka
| {{sort|2012-11|novembar 2012}}
| Registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;[http://www.nrsr.sk/web/Default.aspx?sid=schodze/hlasovanie/hlasklub&amp;ID=31058 Národná rada Slovenskej republiky - hlasovanie poslancov], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2|-
| 14
| 94
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|POLJ}} [[Poljska]]
| januar 2013.
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{pl}} [http://www.sejm.gov.pl/sejm7.nsf/PrzebiegProc.xsp?id=4B184A98445ABBBBC1257A38002D637A Poselski projekt ustawy o związkach partnerskich], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| -
| colspan=2| ''Odbačen''
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]
| april 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=10856176 Generations divided over gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151121143722/http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=10856176 |date=2015-11-21 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2 |-
| 77
| 44
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija]]
| april 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;{{es}} [http://www.lafm.com.co/noticias/congreso-definio-fechas-para-134011 Congreso definió fechas para debatir matrimonio gay y eutanasia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| 17
| 51
| colspan=2|
| 
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|URU}} [[Urugvaj]]
| maj 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://edition.cnn.com/2013/04/02/world/americas/uruguay-same-sex-marriage/ Uruguay's senate approves same-sex marriage bill], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| 23
| 8
| 71 
| 21
| ''U proceduri''
| 
|-
| {{flagicon|FRA}} [[Francuska]]
| maj 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;{{fr}} [http://www.assemblee-nationale.fr/14/dossiers/mariage_personnes_meme_sexe.asp Société : ouverture du mariage aux couples de même sexe], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.lemonde.fr/politique/article/2013/02/12/mariage-homosexuel-l-assemblee-vote-le-projet-de-loi_1831091_823448.html |title=Le projet de loi sur le mariage homosexuel adopté par l'Assemblée |newspaper=Le Monde |language=French |date=12. 2. 2013 |accessdate=12. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;
| 171
| 165
| 331
| 225
| ''U proceduri''
| 
|-
| {{flagicon|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| maj 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://services.parliament.uk/bills/2012-13/marriagesamesexcouplesbill/stages.html Bill stages — Marriage (Same Sex Couples) Bill 2012-13], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''U proceduri''
| 
|-
| {{flagicon|FIN}} [[Finska]]
| 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://www.pinknews.co.uk/2013/03/19/finland-50000-sign-petition-in-one-day-forcing-lawmakers-to-consider-equal-marriage/ Finland: 50,000 sign petition in one day forcing lawmakers to consider equal marriage], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''U proceduri''
|
|-
| {{flagicon|NJE}} Nemačka
| 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=18841 Bundesrat stimmt für Ehe-Öffnung], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''U proceduri''
|
|-
| {{flagicon|IRS}} Irska
| 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://www.gcn.ie/Labour_Senator_Launches_Bill_To_Allow_Same-Sex_Marriage Labour Senator Launches Bill To Allow Same-Sex Marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130327104309/http://www.gcn.ie/Labour_Senator_Launches_Bill_To_Allow_Same-Sex_Marriage |date=2013-03-27 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2|
| colspan=2| ''Predložen''
| 
|-
| {{flagicon|IZR}} Izrael
| 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/260729#.UQT9Q79_68A First Proposed Law: Same-Sex Marriage], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Predložen''
| 
|-
| {{flagicon|LUX}} [[Luksemburg]]
| 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;{{fr}} {{cite web |url=http://www.lessentiel.lu/fr/news/story/22202013 |title= Des dossiers en attente au Conseil d'Etat|first= Thomas |last= Holzer |publisher= L'Essentiel Online |date=15. 5. 2012|accessdate=27. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''-''
| colspan=2| ''U proceduri''
| ''...''
|-
| {{flagicon|Nepal}} [[Nepal]]
| 2013.
| istopolni brak&lt;ref&gt;[http://www.w3joy.org/nepal-same-sex-marriage-bill-set-to-pass/ Nepal: Same-sex marriage bill set to pass » World Wide Wave (W3JOY) | World Wide Wave (W3JOY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131217210939/http://www.w3joy.org/nepal-same-sex-marriage-bill-set-to-pass/ |date=2013-12-17 }}, Pristupljeno 5. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.globalpressinstitute.org/global-news/asia/nepal/nepal-plans-legalize-same-sex-marriage-discrimination-persists?page=2 Nepal Plans to Legalize Same-Sex Marriage, Discrimination Persists], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''-''
| colspan=2| ''U proceduri''
| ''...''
|-
| {{flagicon|Tajvan}} [[Tajvan]]
| 2013
| Istopolni brak&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hq72LawOsD8OcDUhWcVp7ahS7JYA?docId=CNG.83accd45c5ebd79f106e462b99530ed5.171|title=Taiwan court to rule on 'milestone' gay marriage case|publisher=AFP|date=29. 11. 2012|accessdate=11. 12. 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121202045538/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hq72LawOsD8OcDUhWcVp7ahS7JYA?docId=CNG.83accd45c5ebd79f106e462b99530ed5.171|archivedate=2012-12-02|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2|-
| colspan=2| ''Predložen''
| ''...''
|-
| {{flagicon|BOL|state}} [[Bolivija]]
| 2013.
| [[građanska zajednica]]&lt;ref&gt;{{es}} [http://www.abc.es/agencias/noticia.asp?noticia=1143424 El Parlamento boliviano estudia ley para reconocer concubinatos homosexuales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413192709/http://www.abc.es/agencias/noticia.asp?noticia=1143424 |date=2012-04-13 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Predložen''
| colspan=2| ''...''
| ''...''
|-
| {{flagicon|ČIL}} [[Čile]]
| 2013.
| građanska zajednica&lt;ref&gt;{{es}} {{cite web|author=National Congress of Chile|title=Tramitación de proyectos - Boletín 6846-07: Regula los pactos de uniones civiles|url=http://sil.congreso.cl/cgi-bin/sil_proyectos.pl?6846-07|date=10. 3. 2010|accessdate=10. 1. 2011|archive-date=2011-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707010405/http://sil.congreso.cl/cgi-bin/sil_proyectos.pl?6846-07|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{es}} {{cite web|author=National Congress of Chile|url=http://sil.congreso.cl/cgi-bin/sil_proyectos.pl?7011-07|title=Tramitación de proyectos - Boletín 7011-07: Regula la figura contractual denominada Acuerdo de Vida en Común|date=|accessdate=10. 1. 2011|archive-date=2011-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707010413/http://sil.congreso.cl/cgi-bin/sil_proyectos.pl?7011-07|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
| ...
| ...
| colspan=2| ''U proceduri''
| ''...''
|-
| {{flagicon|CRC|state}} [[Kostarika]]
| 2013.
| građanska zajednica&lt;ref&gt;{{es}} [https://web.archive.org/web/20111231025544/http://www.nacion.com/2011-10-28/ElPais/avanza-proyecto-para-legalizar-uniones-entre-homosexuales.aspx Avanza proyecto para legalizar uniones entre homosexuales], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| ...
| ...
| colspan=2| ''U proceduri''
| ''...''
|-
| {{flagicon|HRV}} [[Hrvatska]]
| 2013.
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;[http://www.balkaninsight.com/en/article/croatia-to-equalize-gay-rights-with-marriage Croatia to Offer Equal Rights for Gay Couples], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''-''
| colspan=2| ''Predložen''
| ''...''
|-
| {{flagicon|KUB}} [[Kuba]]
| 2013.
| građanska zajednica&lt;ref&gt;[http://articles.boston.com/2012-01-17/news/30636284_1_civil-unions-cuba-eyes-mariela-castro Raul Castro’s daughter: Cuba eyes same-sex unions]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.globalpost.com/dispatch/news/regions/americas/cuba/120117/mariela-castro-says-cuba-consider-civil-unions-gays Mariela Castro says Cuba to consider civil unions for gays], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| ...
| ...
| colspan=2| ''Predložen''
| ''...''
|-
| {{flagicon|CIP}} Kipar
| 2013.
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130210053448/http://www.cyprus-mail.com/civil-partnership/moving-towards-civil-partnerships/20130117 LGBT group hails decision on civil partnerships], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130504170832/http://www.cyprus-mail.com/christos-stylianides/disy-fully-backs-civil-partnerships/20130308 DISY ‘fully backs civil partnerships’], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;	
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Predložen''
| 
|-
| {{flagicon|EST}} [[Estonija]]
| 2013.
| građansko partnerstvo&lt;ref&gt;[http://news.err.ee/Politics/5a576023-58fa-4fe5-a0f4-1815d473acb0/ Legalizing Gay Partnership will not break coalition], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''-''
| colspan=2| ''Predložen''
| ''...''
|-
| {{flagicon|NJE}} Nemačka
| 2013.
| životno partnerstvo (proširenje)&lt;ref&gt;{{de}} [http://www.queer.de/detail.php?article_id=18677 Bundesrat votiert für Gleichstellung im Steuerrecht], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''U proceduri''
|  
|-
| {{flagicon|POLJ}} [[Poljska]]
| 2013.
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;{{pl}} [http://orka.sejm.gov.pl/Druki7ka.nsf/Projekty/7-020-536-2013/$file/7-020-536-2013.pdf Projekt ustawy o związkach partnerskich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130718012122/http://orka.sejm.gov.pl/Druki7ka.nsf/Projekty/7-020-536-2013/$file/7-020-536-2013.pdf |date=2013-07-18 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{pl}} [http://orka.sejm.gov.pl/Druki7ka.nsf/Projekty/7-020-537-2013/$file/7-020-537-2013.pdf Przepisy wprowadzające ustawę o związkach partnerskich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512231144/http://orka.sejm.gov.pl/Druki7ka.nsf/Projekty/7-020-537-2013/$file/7-020-537-2013.pdf |date=2013-05-12 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''...''
| colspan=2| ''U proceduri''
| ''...''
|-
| {{flagicon|TAJ}} [[Tajland]]
| 2013.
| registrovano partnerstvo&lt;ref&gt;[http://www.bangkokpost.com/news/local/335059/hundreds-back-civil-unions-for-gay-couples Hundreds back civil unions for gay couples], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2|
| colspan=2| ''Predložen''
| 
|-
|}
'''Napomene:'''
* (1) Zamenjeni zakonima o istopolnim brakovima.
* (2) Španski senat je stavio veto na zakon, ali je donji dom ukinuo veto.
* (3) veto ukinut
* (4) proglašen neustavnim
* (5) Prema ustavu [[Švedska|Švedske]], kralj je šef države, ali nema ovlašćenja da potpisuje i stavlja veto na zakone izglasane u parlamentu.

=== Ustavne zabrane istopolnih brakova i/ili zajednica ===
Kao odgovor na pojavu [[istopolni brak|istopolnih brakova]] i drugih vrsta zajednica, neke države su donele ustavne odredbe kojima se onemogućava donošenje zakona o istopolnim brakovima ili drugim pravima istopolnih parova. U nekim državama ta zabrana se odnosi samo na brakove, dok u drugim zabrana ide čak dotle da se onemogućuju privatni ugovori, kao na primer [[testament]], istopolnim parovima. Dok u većini ustava zabrana prepreka za sklapanje istopolnih brakova se sastoji u tome što se brak definiše kao zajednica između jednog muškarca i jedne žene, postoje i države koje su donele direktne odredbe o zabrani istopolnih brakova, kao što je slučaj u [[Honduras]]u, [[Uganda|Ugandi]] i [[Letonija|Letoniji]]. Većina država (računajući i 30 država u SAD) je donelo ove zabrane na referendumu na kome su se građani izjašnjavali o većem broju odredbi odjednom (ili o celom ustavu, kao što je slučaj sa [[Srbija|Srbijom]]), a ne samo o pitanju istopolnih brakova kao izolovanom pitanju.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=2 | Država
! rowspan=2 | Datum
! rowspan=2 | Zabrana
! colspan=2 | Gornji dom
! colspan=2 | Donji dom
! rowspan=2 | Šef države
! rowspan=2 | Ishod
|-
! Za 
! Protiv 
! Za
! Protiv 
|-
| {{flagicon|KUB}} [[Kuba]]
| februar 1976.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=The text of the Constitution of the Republic of Cuba|url=http://www.walterlippmann.com/cubanconstitution.html|publisher=Walterlippman|date=31. 1. 2003|accessdate = 12. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum o ustavu (97,7%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Burkina Faso}} [[Burkina Faso]]
| jun 1991.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{fr}} [http://www.law.yale.edu/RCW/rcw/jurisdictions/afw/burkinafaso/Burkina_Faso_Const.doc CONSTITUTION DU BURKINA FASO], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum o ustavu (77,1%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|BUG}} [[Bugarska]]
| jul 1991.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/bu00000_.html|title=Bulgaria – Constitution|accessdate = 4. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | ''Usvojen''
| colspan=2 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|VIJ}} [[Vijetnam]]
| april 1992.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.chinhphu.vn/portal/page?_pageid=439,1096053&amp;_dad=portal&amp;_schema=PORTAL |title=Constitution 1992 CHAPTER FIVE FUNDAMENTAL RIGHTS AND DUTIES OF THE CITIZEN |publisher=Chinhphu.vn |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722112113/http://www.chinhphu.vn/portal/page?_pageid=439,1096053&amp;_dad=portal&amp;_schema=PORTAL |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| colspan=2 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|PAR}} [[Paragvaj]]
| jun 1992.
| [[istopolni brak]] i ekvivalentna/slična zajednica&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Paraguay – Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/pa00000_.html|accessdate = 15. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | ''Usvojen''
| colspan=2 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|LIT}} [[Litvanija]]
| oktobar 1992.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www3.lrs.lt/home/Konstitucija/Constitution.htm |title=The Constitution of the Republic of Lithuania |publisher=.lrs.lt |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://gaylife.about.com/od/samesexmarriage/ig/Gay-World-Tour.--_7/Lithuania.htm |title=Lithuania - Gay Rights and Life in Lithuania |publisher=Gaylife.about.com |date=7. 4. 2010 |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2012-02-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120229221915/http://gaylife.about.com/od/samesexmarriage/ig/Gay-World-Tour.--_7/Lithuania.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum o ustavu'' (75,42%)
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|Kambodža}} [[Kambodža]]
| septembar 1993.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Cambodia Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/cb00000_.html#A045_|publisher=Servat|date=21. 9. 1993|accessdate = 9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|BJE}} [[Belorusija]]
| mart 1994.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web|author=Prof. Dr. Axel Tschentscher, LL.M. |url=http://www.servat.unibe.ch/icl/bo00000_.html |title=Belarus - Constitution |publisher=Servat.unibe.ch |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| ''Usvojen''
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|MOL}} [[Moldavija]]
| jul 1994.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://confinder.richmond.edu/admin/docs/moldova3.pdf |title=Constitution Of The Republic Of Moldova |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060426221916/http://confinder.richmond.edu/admin/docs/moldova3.pdf |archivedate=2006-04-26 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|UKR}} [[Ukrajina]]
| jun 1996.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;[http://www.rada.kiev.ua/const/conengl.htm CONSTITUTION OF UKRAINE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19970415063610/http://rada.kiev.ua/const/conengl.htm |date=1997-04-15 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2| 
| colspan=2| ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|POLJ}} [[Poljska]]
| april 1997.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news |title= The Constitution of the Republic of Poland |url=http://www.sejm.gov.pl/prawo/konst/angielski/kon1.htm |publisher=Sejm|accessdate = 12. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum o ustavu (52,71%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|VEN|1930}} [[Venecuela]]	 
| decembar 1999.	 
| [[istopolni brak]] i neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{es}} {{cite web|url=http://www.gobiernoenlinea.ve/legislacion-view/sharedfiles/ConstitucionRBV1999.pdf|title=Constitución de la República Bolivariana de Venezuela|accessdate=10. 3. 2011|archivedate=2006-06-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060627045334/http://www.gobiernoenlinea.ve/legislacion-view/sharedfiles/ConstitucionRBV1999.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{es}} [http://www.tsj.gov.ve/decisiones/scon/Febrero/190-280208-03-2630.htm SALA CONSTITUCIONAL Magistrado Ponente: PEDRO RAFAEL RONDÓN HAAZ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925002155/http://www.tsj.gov.ve/decisiones/scon/Febrero/190-280208-03-2630.htm |date=2011-09-25 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;	 
| colspan=5 | ''referendum o ustavu (71,78%)''	 
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|RUA}} [[Ruanda]]
| maj 2003.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.chr.up.ac.za/hr_docs/constitutions/docs/RwandaC(rev).doc |title=The Constitution Of The Republic Of Rwanda |publisher=Chr.up.ac.za |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2006-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061009113104/http://www.chr.up.ac.za/hr_docs/constitutions/docs/RwandaC(rev).doc |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=5 | ''referendum o ustavu'' (93,42%) &lt;!-- http://africanelections.tripod.com/rw.html --&gt;
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|SAD}} [[SAD]]
| jul 2004.
| [[istopolni brak]] i ekvivalentna/slična zajednica&lt;ref&gt;{{Cite news |title=ACLU Applauds House Stand Against Discriminatory Marriage Amendment; Calls Vote a Victory for All American Families |url=http://www.aclu.org/lgbt/relationships/12397prs20040930.html |publisher=American Civil Liberties Union |date=30. 9. 2004 |accessdate=12. 8. 2009 |archive-date=2009-10-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091010175958/http://www.aclu.org/lgbt/relationships/12397prs20040930.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 48
| 50
| 227 &lt;!-- 2/3 glasova npotrebno za usvajanje --&gt;
| 186
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|Burundi}} [[Burundi]]
| februar 2005.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{fr}} {{cite web|url=http://www.chanrobles.com/burundi1.html|title=Constitution of the Republic of Burundi|accessdate = 15. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;
| colspan=5| ''referendum o ustavu (92,02%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne 
|-
| {{flagicon|Honduras}} [[Honduras]]
| mart 2005.
|[[istopolni brak]] i neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{es}} [http://pdba.georgetown.edu/Constitutions/Honduras/hond05.html CONSTITUCION POLITICA DE LA REPUBLICA DE HONDURAS DE 1982], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Honduras Bans Gay Marriage &amp; Adoption |url=http://www.globalgayz.com/country/Honduras/view/HND/gay-honduras-news-and-reports#article3 |publisher=Global Gayz |date=30. 3. 2005 |accessdate=12. 8. 2009 |archive-date=2010-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503023238/http://www.globalgayz.com/country/Honduras/view/HND/gay-honduras-news-and-reports#article3 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| 128 &lt;!-- http://www.globalgayz.com/country/Honduras/HND --&gt;
| 0
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Uganda}} [[Uganda]]
| septembar 2005.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Museveni signs 3rd term bill |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/458167 |publisher=New Vision Online |date=29. 9. 2005 |accessdate=12. 8. 2009 |archivedate=2012-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120302021751/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/458167 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2|
| 111
| 17
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|LAT}} [[Letonija]]
| decembar 2005.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news |title=President Signs Anti-Gay Constitutional Amendment |url=http://www.ukgaynews.org.uk/Archive/2005dec/2101.htm |publisher=UK Gay News |date=21. 12. 2005 |accessdate=12. 8. 2009 |archive-date=2009-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105232840/http://www.ukgaynews.org.uk/Archive/2005dec/2101.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| 65 &lt;!-- http://www.highbeam.com/doc/1P2-15972205.html --&gt;
| 5
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|DR Kongo|1997}} [[DR Kongo]]
| decembar 2005.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zajtman |first=Arnaud |title= New DR Congo constitution adopted |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4728954.stm |publisher=BBC |date=19. 2. 2006|accessdate = 12. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{fr}} [http://www.presidentrdc.cd/constitution.html Constitution de la République Démocratique du Congo.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060812032926/http://www.presidentrdc.cd/constitution.html |date=2006-08-12 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=5| ''referendum o ustavu (84,31%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|SAD}} [[SAD]]
| jul 2006.
| [[istopolni brak]] i ekvivalentna/slična zajednica&lt;ref&gt;{{Cite news |title= House vote fails on amendment to define marriage|url=http://www.washingtontimes.com/news/2006/jul/18/20060718-104047-6839r/ |publisher=Washington Times |date=18. 7. 2006|accessdate = 12. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
| 49
| 48
| 236 &lt;!-- 2/3 glasova potrebno za usvajanje --&gt;
| 187
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne
|-
| {{flagicon|SRB}} [[Srbija]]
| oktobar 2006.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Constitution of the Republic of Serbia | url = http://www.parlament.gov.rs/content/eng/akta/ustav/ustav_ceo.asp | publisher = Serbian Parliament | accessdate = 6. 12. 2010 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20101127021637/http://www.parlament.gov.rs/content/eng/akta/ustav/ustav_ceo.asp | archivedate = 2010-11-27 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;
|  colspan=5 | ''[[Referendum radi potvrđivanja novog Ustava Republike Srbije 2006.|referendum o ustavu]] (53,04%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|CG}} [[Crna Gora]]
| oktobar 2007.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.comparativeconstitutionsproject.org/files/Montenegro_2007.pdf |title=THE CONSTITUTION OF MONTENEGRO and THE CONSTITUTIONAL LAW FOR THE IMPLEMENTATION OF THE CONSTITUTION OF MONTENEGRO ADOPTED ON 19 OCTOBER 2007 |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2013-11-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104054207/http://www.comparativeconstitutionsproject.org/files/Montenegro_2007.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.ohchr.org/english/bodies/cerd/docs/ngos/HRAMontenegro_74.pdf |title=Information on the rights of minority groups in Montenegro |format=PDF |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
|  colspan=2 | 
|  colspan=2 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|EKV}} [[Ekvador]]
| septembar 2008.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{es}} {{Cite news|title= Constitucion del Ecuador|url= http://www.asambleaconstituyente.gov.ec/documentos/constitucion_de_bolsillo.pdf|publisher= Asamblea Constituyente|accessdate= 9. 9. 2009|archivedate= 2009-03-20|archiveurl= https://web.archive.org/web/20090320002938/http://www.asambleaconstituyente.gov.ec/documentos/constitucion_de_bolsillo.pdf|deadurl= yes}}&lt;/ref&gt;
|  colspan=5 | ''referendum o ustavu (63,93%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|BOL|state}} [[Bolivija]]
| januar 2009.
| [[istopolni brak]] i neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{es}} [http://bolivia.infoleyes.com/shownorm.php?id=469 Constitución Política del Estado], Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|  colspan=5 | ''referendum o ustavu (61,43%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Kajmanski otoci}} [[Kajmanska ostrva]]
| jun 2009. 
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.constitution.gov.ky/pls/portal/docs/PAGE/CMIHOME/RESOURCES/CAYMANSCONSTITUTION/THECONSTITUTIONCAYMANISLANDS2009.PDF |title=The Cayman Islands Constitution Order 2009 |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archivedate=2012-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120225093224/http://www.constitution.gov.ky/pls/portal/docs/PAGE/CMIHOME/RESOURCES/CAYMANSCONSTITUTION/THECONSTITUTIONCAYMANISLANDS2009.PDF |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|  colspan=2 | 
|  colspan=2 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|El Salvador}} [[El Salvador]]
| oktobar 2009.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Von Vogt|first=Maggie|title=El Salvador Bans Same-Sex Marriage and LGBT Adoption Rights in Last Minute Constitutional Amendment|url=http://narcosphere.narconews.com/notebook/maggie-von-vogt/2009/04/el-salvador-bans-same-sex-marriage-and-lgbt-adoption-rights-last-mi|publisher=The Narcosphere|date=30. 4. 2009|accessdate=8. 8. 2010|archive-date=2010-01-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106183902/http://narcosphere.narconews.com/notebook/maggie-von-vogt/2009/04/el-salvador-bans-same-sex-marriage-and-lgbt-adoption-rights-last-mi|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{es}} {{Cite news |title= El FMLN sigue en contra de prohibir las bodas gay|url=http://www.elsalvador.com/mwedh/nota/nota_completa.asp?idCat=6351&amp;idArt=3586787 |publisher=El Salvador |date=28. 4. 2009|accessdate = 12. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;El Salvador&quot;&gt;{{cite web |last=St |first=Jason |url=http://www.edgeboston.com/index.php?ch=news&amp;sc=&amp;sc2=news&amp;sc3=&amp;id=97234 |title=Church &amp; Political Right Fail to Ban Marriage Equality in El Salvador |publisher=Edgeboston.com |date=5. 10. 2009 |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2012-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120313122549/http://www.edgeboston.com/index.php?ch=news&amp;sc=&amp;sc2=news&amp;sc3=&amp;id=97234 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| 46
| 38
| –
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]] Ne&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
| {{flagicon|Dominikanska Republika}} [[Dominikanska Republika]]
| januar 2010.
| [[istopolni brak]] i neregistrovana [[kohabitacija]]&lt;ref&gt;{{es}} [http://www.suprema.gov.do/codigos/Constitucion.pdf Constitución de la República Dominicana, proclamada el 26 de enero. Publicada en la Gaceta Oficial No. 10561, del 26 de enero de 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101010220825/http://suprema.gov.do/codigos/constitucion.pdf |date=2010-10-10 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | ''Usvojen''
| colspan=2 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da
|-
| {{flagicon|KEN}} [[Kenija]]
| avgust 2010.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nation.co.ke/blob/view/-/913208/data/157983/-/l8do0kz/-/published+draft.pdf |title=The Proposed CONSTITUTION OF KENYA |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archivedate=2016-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161020101435/http://www.nation.co.ke/blob/view/-/913208/data/157983/-/l8do0kz/-/published+draft.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|  colspan=5 | ''referendum o ustavu (68,55%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ZAM}} [[Zambija]]
| mart 2011.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.postzambia.com/post-read_article.php?articleId=6027|title=NCC to adopt clause that forbids same sex marriage|last=Chanda|first=Ernest|work=Zambia Post|date=18. 2. 2010|accessdate=25. 2. 2010|archivedate=2012-09-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120908161357/http://www.postzambia.com/post-read_article.php?articleId=6027|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://zambianchronicle.com/?p=7021 |title=Constitution Bill falls at second reading |publisher=Zambianchronicle.com |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archivedate=2011-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110521232723/http://zambianchronicle.com/?p=7021 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| colspan=2 | ''Nije usvojen''
| -
| [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]]&amp;nbsp;Ne 
|-
| {{flagicon|MAĐ}} [[Mađarska]]
| april 2011.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tasz.hu/files/tasz/imce/alternative_translation_of_the_draft_constituion.pdf |title=Fundamental Law of Hungary |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2012-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314095055/http://tasz.hu/files/tasz/imce/alternative_translation_of_the_draft_constituion.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://articles.boston.com/2011-04-19/news/29447833_1_rights-groups-measures-majority Hungary OK’s conservative constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120518092752/http://articles.boston.com/2011-04-19/news/29447833_1_rights-groups-measures-majority |date=2012-05-18 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15028544,00.html |title=Hungarian president signs new constitution despite human rights concerns |publisher=Dw-world.de |date= |accessdate = 6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | 
| 262
| 44
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|Južni Sudan}} [[Južni Sudan]]
| jul 2011.
| [[istopolni brak]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sudantribune.com/IMG/pdf/The_Draft_Transitional_Constitution_of_the_ROSS2-2.pdf |title=The Transitional Constitution of the Republic of South Sudan, 2011 |format=PDF |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629170732/http://www.sudantribune.com/IMG/pdf/The_Draft_Transitional_Constitution_of_the_ROSS2-2.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sudantribune.com/South-Sudan-passes-interim,39457 |title=South Sudan passes interim constitution amid concerns over presidential powers |publisher=Sudantribune.com |date= |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2011-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711141830/http://www.sudantribune.com/South-Sudan-passes-interim,39457 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=09 July 2011 |url=http://www.gurtong.net/ECM/Editorial/tabid/124/ctl/ArticleView/mid/519/articleId/5424/Birth-Of-A-Nation-The-Republic-Of-South-Sudan.aspx |title=Birth Of A Nation: The Republic Of South Sudan |publisher=Gurtong.net |date=9. 7. 2011 |accessdate=6. 4. 2012 |archive-date=2012-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120313013156/http://www.gurtong.net/ECM/Editorial/tabid/124/ctl/ArticleView/mid/519/articleId/5424/Birth-Of-A-Nation-The-Republic-Of-South-Sudan.aspx |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=4 | ''Usvojen''
| ''Potpisan''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ZIM}} [[Zimbabve]]
| mart 2013.
| Brak&lt;ref&gt;[https://archive.today/20130217024238/www.zimdiaspora.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=10823:draft-constitution-criminalise-same-sex-marriage&amp;catid=38:travel-tips&amp;Itemid=18 Draft Constitution criminalise same-sex marriage]&lt;/ref&gt;
|  colspan=5 | ''Referendum o ustavu (94.5%)''
| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]]&amp;nbsp;Da 
|-
| {{flagicon|ČIL}} Čile
| 2013.
| Brak&lt;ref&gt;{{es}} {{cite web|url=http://www.camara.cl/pley/pley_detalle.aspx?prmID=8266&amp;prmBL=7869-07|title=Reforma Constitucional que establece que el matrimonio es entre un hombre y una mujer|publisher=Cámara de Diputados de Chile|date=16. 8. 2011|accessdate=11. 4. 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305191943/https://www.camara.cl/pley/pley_detalle.aspx?prmID=8266&amp;prmBL=7869-07|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{es}} {{cite news|title=Diputados UDI buscan declarar inconstitucional el matrimonio homosexual para destrabar AVP|url=http://www.latercera.com/noticia/politica/2012/11/674-495508-9-diputados-udi-buscan-declarar-inconstitucional-el-matrimonio-homosexual-para.shtml|accessdate=16. 4. 2013|newspaper=La Tercera|date=27. 11. 2012|archive-date=2012-12-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20121228162520/http://www.latercera.com/noticia/politica/2012/11/674-495508-9-diputados-udi-buscan-declarar-inconstitucional-el-matrimonio-homosexual-para.shtml|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; 
| colspan=2|
| colspan=2| ''U proceduri''
| 
|-
| {{flagicon|Liberija}} [[Liberija]]
| 2013.
| Brak&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.rnw.nl/africa/bulletin/liberian-senate-votes-ban-gay-marriage-constitution |title= Liberian Senate votes to ban gay marriage in constitution |publisher= Radio Netherlands Worldwide |date= 20. 6. 2012 |accessdate= 15. 9. 2012 |archivedate= 2012-07-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120724031357/http://www.rnw.nl/africa/bulletin/liberian-senate-votes-ban-gay-marriage-constitution |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2 | ''Usvojen''
| colspan=2 | ''ne još''
| 
|-
| {{flagicon|Zambija}} Zambija
| 2013.
| Brak&lt;ref&gt;{{Cite web |title=THE DRAFT CONSTITUTION |url=http://www.postzambia.com/post-read_article.php?articleId=27199 |access-date=2013-05-23 |archive-date=2013-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419140824/http://www.postzambia.com/post-read_article.php?articleId=27199 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| -
| colspan=2 | ''u proceduri''
| 
|-
| {{flagicon|Hrvatska}} [[Hrvatska]]
| 2013.
| Brak&lt;ref&gt;{{Cite web |title='IMAMO 380.000 POTPISA ZA REFERENDUM O BRAKU' Inicijativa 'U ime obitelji' objavila rezultate |url=http://www.jutarnji.hr/380-tisuca-potpisa-gradana-za-referendum-o-braku-inicijativa--quot-u-ime-obitelji-quot--objavila-rezultate/1104190/ |access-date=2013-05-23 |archive-date=2013-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608015629/http://www.jutarnji.hr/380-tisuca-potpisa-gradana-za-referendum-o-braku-inicijativa--quot-u-ime-obitelji-quot--objavila-rezultate/1104190 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| colspan=2| -
| colspan=2 | ''predložena''
| 
|}
'''Napomene:'''
* (1) Amandman je prihvaćen u aprilu 2009, ali je odbačen tokom drugog glasanja u oktobru iste godine.&lt;ref name=&quot;El Salvador&quot;/&gt;

== Povezano ==
''U ovom tekstu [[SAD]] se pominje samo u inicijativama na federalnom nivou. Za status istopolnog braka i istopolnih zajednica po saveznim državama, videti: [[Zakonski status istopolnih parova po državama SAD-a]].''
* [[Istopolni brak]]
* [[Građanska zajednica]]
* [[Registrovano partnerstvo]]
* [[Domaćinska zajednica]]
* [[Položaj LGBT osoba po državama]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|Same-sex marriage}}
{{LGBT portal}}
{{LGBT}}

[[Kategorija:Istopolni brak po državama| ]]
[[Kategorija:Istopolni brak]]
[[Kategorija:LGBT prava]]
[[Kategorija:Zakoni koji se odnose na LGBT osobe]]</text>
      <sha1>er5yosjacq03kyuu49kd8b2f8llr2hc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Willendorfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95261</id>
    <revision>
      <id>42668788</id>
      <parentid>42267915</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:29:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2588" sha1="aquliisqlb9vrvu571gupcbwwi3thco" xml:space="preserve">{{Kip (HR)
| slika=Wien NHM Venus von Willendorf.jpg
| ime=Venera iz Willendorfa
| autor=Nepoznat
| godina=c. [[25.000. pne.|2,500. pne..]] - [[21.000. pne.|21,000. pne.]]
| materijal=[[vapnenac]]
| visina=11,5 cm
| muzej = [[Naturhistorisches Museum]]
| grad= [[Beč]]
}}

'''Venera iz Willendorfa''' je [[skulptura|kipić]] izrađen od mekanog [[vapnenac|vapnenca]] u razdoblju orinjaka (4. [[paleolit]]sko razdoblje, po mjestu [[Aurignac]] u [[Francuska|Francuskoj]]). Lik žene sa [[steatopigija|steatopigijom]], tj. naslagama sala, pronađen je u mjestu [[Willendorf]]u u [[Austrija|Austriji]] po kojemu je dobila ime. Ona je samo jedna od mnogih [[prahistorija|pretpovijesnih]] figura koje su znanstvenici nazvali &quot;[[Venera (mitologija)|Venerama]]&quot; po [[antički Rim|rimskoj]] božici ljepote, iako se ne zna da li je to istinski prikaz božice, te koga zapravo predstavlja i zašto je nastala.

[[Datoteka:Venus von Willendorf 01.jpg|thumb|left|Bočni pogled]]

Wilendorfska Venera je zapanjujuće [[Ekspresivnost|ekspresivna]] [[figura]]. Premda ovaj kip stane na dlan ruke, on je monumentalan po svom oblikovanju [[volumen]]a. Ovdje monumentalnost podrazumijeva &quot;imati kvalitetu da se doima velikim&quot;. Ritmični raspored eliptičnih oblika naglašava glavu, grudi, [[torzo]] i prepone. Ovi dijelovi tijela su preuveličani u odnosu na cijelu figuru, dok su dijelovi lica, vrat i donji dio nogu potpuno uklonjeni. Ruke koje počivaju na grudima su toliko malene da se uopće ne primjećuju.

Možemo samo pretpostavljati što je umjetnik želio iskazati. On je naglasio dijelove tijela koji su u direktnoj vezi s reprodukcijom i [[dojenje]]m. također, ako usporedimo stražnju stranu skulpture s prednjom, premda je naoko &quot;okrugla&quot; primjećujemo da je umjetnik zapravo obrađivao samo sprijeda. što upućuje na zaključak da je figura bila postavljena tako da se gleda s prednje strane.

Ova kombinacija [[frontalnost]]i i [[simbol]]ičnog pretjerivanja dovela je znanstvenike do zaključka kako se radi o ''Božici plodnosti''. U duhu ovog zaključka su i maleni tragovi crvene boje koji upućuju na porođaj.

== Poveznice ==
* [[Paleolitska umjetnost|Paleolitička umjetnost]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Venus of Willendorf}}
* [http://www.ezadar.hr/clanak/sto-godina-od-otkrica-willendorfske-venere 100 godina otkrića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120916020218/http://www.ezadar.hr/clanak/sto-godina-od-otkrica-willendorfske-venere |date=2012-09-16 }}

[[Kategorija:Arheološki artefakti]]
[[Kategorija:Austrijska umjetnost]]
[[Kategorija:Skulpture]]</text>
      <sha1>aquliisqlb9vrvu571gupcbwwi3thco</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šabat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96295</id>
    <revision>
      <id>42668920</id>
      <parentid>42477249</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:45:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1639" sha1="n7oj1e8t3y79si19txk4btu24pnii8t" xml:space="preserve">{{Jevreji i judaizam - rubna kolona}}

'''Šabat''' ([[hebrejski jezik|hebrejski]]: שבת, ''shabbāt'') blagdan je [[Jahve|Jahvinog]] saveza sa [[Židovi]]ma. On je sedmi dan u tjednu, dan veselja i odmora. Prema [[Biblija|biblijskom]] izvještaju, Bog je šest dana stvarao svijet, a sedmi se dan odmarao.

Šabat počinje [[petak|petkom]] uvečer, a traje do [[subota|subote]] uvečer. Petkom se uređuje dom i spravljaju jela. Nakon službe u [[sinagoga|sinagogi]] gdje se čita iz svitka [[Tora|Tore]], pale se svijeće i priprema svečani ručak. Taj dan svi provode u krugu obitelji.

{{izdvojeni citat|Dan subotni obdržavaj i svetkuj, kako ti je naredio Jahve, Bog tvoj}} &lt;center&gt; ( [[Ponovljeni zakon|'''Pnz''']] 5, 12)&lt;/center&gt;

Uz šabat postoji i [[subotnja godina]], jer po židovskom zakonu i zemlja ima pravo na počinak. Te se godine svako polje ostavlja na ugaru, a ono što raste na njemu (poput [[maslina]] i [[grožđe|grožđa]]) namijenjeno je siromasima.

== Povezano ==
* [[Židovske svetkovine]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Shabbat}}
* [http://www.chabad.org/generic.asp?AID=253215 Online sabat vodič]
* [http://shamash.org/lists/scj-faq/HTML/faq/07-index.html ČPP o sabatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070112170550/http://shamash.org/lists/scj-faq/HTML/faq/07-index.html |date=2007-01-12 }} shamash.org
* [http://www.askmoses.com/qa_list.html?h=201 ČPP o sabatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060504173546/http://www.askmoses.com/qa_list.html?h=201 |date=2006-05-04 }} askmoses.com

[[Kategorija:Biblijske teme]]
[[Kategorija:Judaizam]]
[[Kategorija:Sedmice|SŠabat]]</text>
      <sha1>n7oj1e8t3y79si19txk4btu24pnii8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valerijan (car)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99116</id>
    <revision>
      <id>42668748</id>
      <parentid>42424183</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T13:52:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4015" sha1="3vb9x1w1u1ulites6i9dkpoadiei5ry" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aureus Valerian-RIC 0034-transparent.png|thumb|300px|Valerijanov novac u čast rimske boginje [[Fortuna|Fortune]].]]

'''Publije Licinije Valerijan''' (rođen oko [[200]]. godine - umro [[260]]. godine), poznat kao Valerijan, bio je rimski car od [[253]]. do 260. godine. Njegovo puno latinsko ime je glasilo &lt;small&gt;IMPERATOR · CAESAR · PVBLIVS · LICINIVS · VALERIANVS · PIVS FELIX · INVICTVS · AVGVSTVS&lt;/small&gt; – na srpskom: &quot;Car Cezar Publije Licinije Valerijan Pobožni Srećni Nepobedivi Avgust.&quot;

Za razliku od većine uzurpatora, tokom [[Kriza III veka|Krize III veka]] Valerijan je bio aristokrata iz porodice usko povezane sa [[Rimski Senat|Senatom]]. Iz braka sa [[Egnacija Marinijana|Egnacijom Marinijanom]] Valerijan je imao dva sina [[Galijen]]a i [[Valerijan Mlađi|Valerijana Mlađeg]].

[[238]]. godine Valerijan je postao ''[[princeps Senatus|princeps senatus]]'' a [[Gordijan I]] je upravo sa njim pregovarao da bude priznat za cara. 250. godine, tokom ratova [[Decije|Decija Trajana]] protiv [[Goti|Gota]], Valerijan je ostao u Italiji i uspeo je da uguši pobunu koju je predvodio [[Licinijan]]. [[251]]. godine, kada je [[Decije|Decije Trajan]] obnovio u punoj snazi položaj [[cenzor (Rim)|cenzora]], Valerijan je bio izabran na ovu funkciju. Pod istim carem Valerijan je postao upravnik [[Norik]]a i [[Recija|Recije]], dve provincije na [[Rajna|Rajni]]. U vreme [[Trebonijan Gal|Trebonijana Gala]] Valerijan je ostao na ovoj funkciji: car je čak zatražio pomoć u borbi protiv [[Emilijan]]a [[253]]. godine. Valerijan je krenuo prema jugu, ali bilo je kasno: [[Trebonijan Gal]] je već bio ubijen, a [[Emilijan]] je proglašen za cara. Tada su međutim Valerijana njegovi vojnici izvikali za cara. Kada je Valerijan sa vojskom stigao u Rim u septembru 253. Emilijana je vojska napustila i odmah ubila. Vojska je sada jedinstveno stala iza Valerijana, a Senat je to brzo prihvatio, radujući se što je konačno neko iz redova senatora izabran za rimskog cara.

Valerijan je prvo proglasio svog sina [[Galijen]]a za savladara. U početku, gotovo sve evropske provincije su bile u rđavom stanju, a na Istoku, [[sasanidska Monarhija|sasanidski Persijanci]] su osvojili [[Antiohija|Antiohiju]]; ubrzo je pala i Jermenija. Valerijan je otišao na Istok u rat, a [[Galijen]] je ostao na Zapadu da rešava mnoge unutrašnje probleme.
  
[[Datoteka:Cameo Shapur Valerianus Bab360 CdM Paris.jpg|200px|thumb|'''Zarobljavanje rimskog cara Valerijana''': fino izrađena persijska kameja koja prikazuje sukob Šapura I i Valerijana u toku koje je [[259]]. rimski car uhvaćen po Šapurovom natpisu, “''mojom rukom''”.]]

Do [[257]]. godine, Valerijan je uspeo da povrati Antiohiju i povratio je [[Sirija (rimska provincija)|Siriju]] pod rimsku kontrolu. Ali, već sledeće godine, Goti su opustošili [[Mala Azija|Malu Aziju]]. Kasnije, 259. godine, Valerijan je otišao u [[Edesa|Edesu]]. Došlo je do epidemije kuge, što je jako oslabilo rimsku odbranu. Zbog toga je Valerijan morao da zatraži mir od persijskog cara [[Šapur I|Šapura I]]. Kasnije, krajem 259. ili početkom 260. godine, Valerijan je izgubio [[bitka kod Edese|bitku kod Edese]], a sam je bio zarobljen. U zarobljeništvu je bio posebno ponižavan, klečeći je bio prinuđen da služi kao oslonac za Šapura kada je ovaj hteo da uzjaše na konja. Nakon što je umro Persijanci su njegovu kožu ispunili slamom i izložili je u glavnom hramu [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] u Ktesifonu.

Uprkos nekoliko pokušaja uzurpacije, Galijen je uspeo da sačuva presto sve dok nije bio ubijen [[268]]. godine.

== Vanjske veze ==

* [http://www.roman-emperors.org/gallval.htm &quot;Valerian and Gallienus&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204044923/http://www.roman-emperors.org/gallval.htm |date=2012-02-04 }}, ''De Imperatoribus Romanis''.

{{Rimski carevi}}
{{Commonscat|Valerianus I}}

[[Kategorija:Rođeni 200.]]
[[Kategorija:Umrli 260-ih]]
[[Kategorija:Rimski carevi]]
[[Kategorija:Kriza 3. vijeka]]</text>
      <sha1>3vb9x1w1u1ulites6i9dkpoadiei5ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ver (senator)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99909</id>
    <revision>
      <id>42668791</id>
      <parentid>5075926</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:34:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="891" sha1="e1tccjm5c5bpdpsk7ztkz7lt1ovt5p2" xml:space="preserve">'''Ver''' (''Verus'', ? - 219) bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] oficir iz doba Carstva, poznat kao jedan od [[rimski uzurpator|uzurpatora]]. Bio je [[centurion]] koji je napredovao u službi i postao komandant [[Legio III Gallica|III galske legije]] u [[Sirija (rimska provincija)|Siriji]]. Podrška te legije je omogućila mladom [[Elagabal]]u da 218. da postane car, a za što je Ver proglašen [[Rimski Senat|senatorom]]. Međutim, vojnici su se brzo razočarali u Elagabala, pa je Ver sljedeće godine digao pobunu i sebe proglasio carem. Pobuna je brzo skršena, a Ver pogubljen.

== Literatura ==
* [http://www.roman-emperors.org/eusurp.htm#Note_4_ &quot;Roman Emperors&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505032954/http://www.roman-emperors.org/eusurp.htm#Note_4_ |date=2012-05-05 }} account

{{DEFAULTSORT:Verus}}
[[Kategorija:Umrli 219.]]
[[Kategorija:Rimski uzurpatori]]</text>
      <sha1>e1tccjm5c5bpdpsk7ztkz7lt1ovt5p2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vardenafil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101164</id>
    <revision>
      <id>42668766</id>
      <parentid>42356212</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8093" sha1="257df1j67kg0ym1oxhz4urn6chex5k1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vardenafil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vardenafil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vardenafil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4-5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 224785-90-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G04
| ATC_suffix        = BE09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 110634
| PubChemSubstance  = 46506777
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00862
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 99300
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1520
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=32 |N=6 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 488,603
| smiles            = CCCC1=NC(C)=C2N1NC(=NC2=O)C1=C(OCC)C=CC(=C1)S(=O)(=O)N1CCN(CC)CC1
| StdInChI          = 1S/C23H32N6O4S/c1-5-8-20-24-16(4)21-23(30)25-22(26-29(20)21)18-15-17(9-10-19(18)33-7-3)34(31,32)28-13-11-27(6-2)12-14-28/h9-10,15H,5-8,11-14H2,1-4H3,(H,25,26,30)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SECKRCOLJRRGGV-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 192
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vardenafil''' ([[INN]]) je [[inhibitor PDE5]] koji se koristi za lečenje impotencije ([[erektilne disfunkcije]])&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt; i koji se prodaje pod trgovinskim nazivom '''''Levitra''''' ([[Bayer AG]], [[GSK]], i [[SP]]).

'''Vardenafil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 488,603 [[Jedinica atomske mase|Da]].

== Historija ==

Vardenafil su zajednički plasirale na tržište kompanije [[Bayer Pharmaceuticals]], [[GSK]], i [[SP]] pod trgovinskim nazivom '''''Levitra'''''. Od 2005. godine prava na zajedničko promovisanje kompanije GSK za proizvod Levitra vraćena su kompaniji Bayer na mnogim tržištima izvan SAD. U Italiji, Bayer prodaje vardenafil pod nazivom Levitra, dok GSK ovaj lek prodaje pod nazivom Vivanza te bi, zbog trgovinskih pravila Evropske unije, paralelni uvozi mogli da rezultiraju prodajom leka Vivanza zajedno sa lekom '''''Levitra''''' u EU.

== Klinička upotreba ==
{{Main|Inhibitor PDE5}}
Indikacije i kontraindikacije vardenafila iste su kao kod drugih inhibitora PDE5; po svojoj funkciji on je vrlo srodan sildenafil citratu (Viagra) i tadalafilu (Cialis). Strukturno, razlika između molekula vardenafila i sildenafil citrata ogleda se u poziciji atoma azota i promeni metil grupe sildenafilovog piperazin prstena u etil grupu. Tadalafil se strukturno razlikuje i od sildenafila i od vardenafila. Relativno kratko efektivno vreme vardenafila može se porediti sa efektivnim vremenom sildenafila, mada je nešto duže. 
Osim indikacija za erektilni poremećaj, vardenafil može da bude efikasan i u lečenju [[prerane ejakulacije]], gde može značajno da produži vreme od vaginalne penetracije do ejakulacije.&lt;ref&gt;A Aversa et al. &quot;Effects of vardenafil administration on intravaginal ejaculatory latency time in men with lifelong premature ejaculation&quot;. http://www.nature.com/ijir/journal/v21/n4/abs/ijir200921a.html. Retrieved 2010-12-14.&lt;/ref&gt;

== Neželjene reakcije na lek ==
Uobičajene neželjene reakcije (nuspojave) iste su kao kod drugih inhibitora PDE5. Česte nuspojave specifične za vardenafil su glavobolja i crvenilo; ređe nuspojave su: mučnina, bol u leđima, osetljivost na svetlo, poremećaj vida, bol u očima, otok lica, nizak pritisak, palpitacije, tahikardija, bol u mišićima, osip, svrab i prijapizam.

Ozbiljna, ali retka nuspojava kod vardenafila jeste srčani udar. U retkim slučajevima, takođe, upotreba vardenafila može da izazove prijapizam, vrlo bolno alarmantno stanje koje može da dovede do impotencije ako se ne leči.&lt;ref&gt;Schools of Pharmacy (Glen L. Stimmel, Pharm.D., and Mary A. Gutierrez, Pharm.D.) and Medicine (Glen L. Stimmel, Pharm.D.), University of Southern California, Los Angeles, California.. &quot;Counseling Patients About Sexual Issues: Drug-Induced Priapism&quot;. Medscape. http://www.medscape.com/viewarticle/549253_6. pristup: 6. XII 2010.&lt;/ref&gt;
 
Dana 18. oktobra 2007. godine, Američka uprava za hranu i lekove (FDA) objavila je da će upozorenje o mogućoj gluvoći (iznenadnom gubitku sluha) biti dodato na etiketi za Vardenafil i druge inhibitore PDE5.&lt;ref&gt;&quot;FDA Announces Revisions to Labels for Cialis, Levitra and Viagra&quot;. Food and Drug Administration. 2007-10-18. [http://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/2007/ucm109012.htm]. pristup 6. VIII 2009.&lt;/ref&gt;

== Interakcija lekova ==

Vardenafil, kao i sve druge inhibitore PDE5, ne smeju da koriste muškarci koji uzimaju nitroglicerin i lekove koji oslobađaju azot oksid, zato što kombinovanje tih lekova sa vardenafilom može da izazove hipotenziju (nizak krvni pritisak) koji bi mogao da bude opasan po život. 
Istovremeno uzimanje soka od grejpfruta može uticati na umeren porast koncentracije vardenafila u plazmi i treba ga izbegavati .

== Doze u kojima je lek dostupan ==
Vardenafil je se pravi u dozama od 2.5&amp;nbsp;mg, 5&amp;nbsp;mg, 10&amp;nbsp;mg i 20&amp;nbsp;mg, u vidu okruglih narandžastih tableta. Uobičajena početna doza je 10&amp;nbsp;mg (što je, otprilike, ekvivalentno dozi od 50&amp;nbsp;mg sildenafila). Vardenafil treba uzimati 25 do 60 minuta pre seksualne aktivnosti, sa maksimalnom učestalošću doze od jedanput na dan. U nekim zemljama, kao što je Srbija, dostupne su samo određene doze, npr. 5&amp;nbsp;mg, 10&amp;nbsp;mg i 20&amp;nbsp;mg.

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 117,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vardenafil}}
* [http://www.levitra.com Zvaničan sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171109151000/http://www.levitra.com/ |date=2017-11-09 }}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00862 Vardenafil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410111850/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00862 |date=2014-04-10 }}

[[Kategorija:PDE5 inhibitori]]
[[Kategorija:Vazokonstriktori]]
[[Kategorija:Fosfodiesterazni inhibitori]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Laktami]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>257df1j67kg0ym1oxhz4urn6chex5k1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustav Klimt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>106713</id>
    <revision>
      <id>42668922</id>
      <parentid>42247440</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:52:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43003-50</username>
        <id>380999</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42668922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4118" sha1="asrdzzka76ds7ow2iqqohj96zqvng6x" xml:space="preserve">{{Infokutija umjetnik
|ime =Gustav Klimt
|pokret = [[secesija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[simbolizam]]&lt;/small&gt;
|slika = Klimt.jpg
|širina_slike = 250px
|opis = Gustav Klimt
|datum_rođenja = [[14. 7.|14. srpnja]] [[1862]]. &lt;br /&gt;{{flagicon|Austrija}} [[Beč]], [[Austrija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px|border]] [[Habsburška Monarhija]])&lt;/small&gt;
|datum_smrti =[[6. 2.|6. veljače]] [[1918]].&lt;br /&gt;{{flagicon|Austrija}} [[Beč]], [[Austrija]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(tada {{flag|Austro-Ugarska}})&lt;/small&gt;
|polje = [[slikarstvo]]
|praksa =
|uticaj_na = [[Egon Schiele]]
|uticaj_od =
|djela =''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', ''[[Judita]] s Holofernovom glavom'', ''[[Danaja]]''
|potpis =
}} 
'''Gustav Klimt''' ([[Beč]], [[14. 7.|14. srpnja]] [[1862]]. - [[Beč]], [[6. 2.|6. veljače]] [[1918]].) je bio najvažniji slikar [[Austrija|austrijske]] [[secesija|secesije]] s izrazito istančanim [[simbolizam|simbolističkim]] stilom.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja [[19. vijek|stoljeća]]. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje [[Modernizam|modernizma]]. Nova umjetnost, [[art nouveau]], donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[književnost|literaturi]], kroz koje se provlačila snažna opčinjenost [[erotika|erotikom]]. Bio je to [[Sigmund Freud|Freudov]] Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio [[Eros]]a, a iznad svega žene, kao [[muze]] [[Fatalna žena|vampa]] i konačnog ispunjenja svrhe života.

Njegovo slikarstvo ispunjeno je [[naturalizam|naturalističkim]] prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je ''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.

== Život i djelo ==
[[Datoteka:The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|thumb|200px|left|''[[Poljubac (Klimt)]]'', 1907.-1908., ulje na platnu, 180 x 180 cm, [[Austrijska galerija]], [[Beč]].]]
Rodio se [[14. 7.|14. srpnja]] [[1862]]. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao [[zlatar]], te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom [[1880-e|1880-tih]] i [[1890-tih]] godina. U suradnji s bratom i umjetnikom [[Franz Matsch|Franzom Matschom]] osnovao je podružnicu ''Klimt-Matsch'' i dobivao gotovo sve važnije poslove.

Godine [[1897]]., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je [[secesija|secesiju]], a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog [[Beč]]a, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču [[6. 2.|6. veljače]] [[1918]]. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i svijeta kakav je poznavao.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Gustav Klimt 039.jpg|&lt;center&gt;''[[Judita]] s Holofernovom glavom I.'', 1901., ulje na platnu, Belvedere, Beč. 
Datoteka:Gustav Klimt 014.jpg|&lt;center&gt;Detalj ''&quot;Bethovenovog friza&quot;'', Austrijska gelerija u Beču.
Datoteka:Gustav Klimt 010.jpg|&lt;center&gt;''[[Danaja]]'', 1907., ulje na platnu u privatnom vlasništvu, Beč.
Datoteka:Gustav Klimt 046.jpg|&lt;center&gt;''Portret Adele Bloch-Bauer I.'' je 2006. god. prodat Novoj galeriji u [[New York]]u za rekordnih 135 milijuna $. 
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Gustav Klimt}}

{{Životni vijek|1862|1918|Klimt, Gustav}}

[[Kategorija:Austrijski slikari|Klimt, Gustav]]
&lt;!--interwiki--&gt;</text>
      <sha1>asrdzzka76ds7ow2iqqohj96zqvng6x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Verina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109067</id>
    <revision>
      <id>42668792</id>
      <parentid>42598887</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4169" sha1="fa0s1mg6s6bxnty9hcsml129u5flshx" xml:space="preserve">{{Infokutija monarh
| ime =Verina
| titula =istočnorimska carica
| slika =
| opis =Kovanica sa likom Verine
| puno_ime =Aelia Verina
| bračni_drug =[[Lav I Tračanin]]
| potomstvo  =[[Ariadne (djeca)|Ariadne]], [[Leoncija (kćer Lava I)|Leontija]], neimenovani sin.
| dinastija =[[Lavova dinastija]]
| datum_smrti =484
| mjesto_smrti = Utvrđenje [[Papirius|Papirij]], [[Izaurija]]
|}}

'''Elija Verina''' ({{lang-la|Aelia Verina}}, ? - 484) bila je [[Bizantsko Carstvo|istočnorimska]] carica, odnosno supruga cara [[Car Lav I|Lava I]]. Njen brat [[Vasilisk]] (Bazilisk) je nakratko uzuprirao carsko prijestolje, a kćer [[Arijadna (carica)|Arijadna]] bila carica, odnosno supruga careva [[Zenon (car)|Zenona]] i [[Anastasije I|Anastazija I]]. Njen unuk [[Lav II (car)|Lav II]] je također nakratko bio na istočnorimskom prijestolju. Poznata je po brojnim spletkama na istočnorimskom dvoru.

Njeno porijeklo je posljednjih godina predmet špekulacija među historičarima, koji je povezuju sa [[Odoakar|Odoakrom]] ili raznim [[Istočnogermanski narodi|istočnogermanskim]] poglavicama koje su služili kao ''[[federati]]'' u rimskoj vojsci 5. vijeka. U svakom slučaju, bila je udana za Lava, oficira u istočnorimskoj vojsci kome je rodila kćeri Arijadnu i [[Leoncija (kćer Lava I)|Leontiju]], te neimenovanog sina koji je umro 463. Caricom je postala godine 457. kada su nakon smrti [[Markijan]]a bizantski Senat i vojska za novog cara izabrali njenog muža.

Godine 467. kćer Arijadna se udala za izaurijskog oficira Zenona. Njihovo dijete - mladi [[Lav II (car)|Lav]] je neposredno pred djedovu smrt proglašen ''[[cezar (titula)|cezarom]]''. Poslije smrti Lava I godine 474. Verina je postala carica majka, ali joj je zet Zenon preuzeo prijestolje nakon unukove smrti 474.

Verina se potom uključila u zavjeru protiv zeta, zahvaljujući kojoj je Zenon protjeran iz [[Konstantinopolj|Konstantinopola]], i za novog cara proglašen Verinin brat [[Vasilisk]]. Međutim, Vasiliskova likvidacija Verininog ljubavnika Patricija je Verinu potakla da se okrene protiv brata koji je 476. svrgnut i srušen s prijestolja.

Verina se potom pomirila sa zetom, ali je zato stekla novog neprijatelja u liku generala Ila, koga je više puta pokušala ubiti. Godine 480. je prognana u Izauriju. Kada je 483. izbila pobuna protiv Zenona, njen grad su carevi lojalisti stavili pod opsadu. Tokom nje je Verina umrla.

{{start box}}
{{s-roy}}
{{s-bef|before=[[Pulherija]]}}
{{s-ttl|title=[[Spisak vizantijskih carica|Bizantska carica]]|years=457&amp;ndash;474}}
{{s-aft|after=[[Arijadna (carica)|Arijadna]]}}
{{end box}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.roman-emperors.org/verina.htm An article on her by Geoffrey B. Greatrex] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229222336/http://www.roman-emperors.org/verina.htm |date=2022-12-29 }}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BYZANTIUM.htm#_Toc176857612 Her profile, along with her husband in &quot;Medieval Lands&quot; by Charles Cawley] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719101019/http://fmg.ac/Projects/MedLands/BYZANTIUM.htm#_Toc176857612 |date=2006-07-19 }}
* [http://books.google.gr/books?id=7ndeDi_fwq0C&amp;pg=PA282&amp;lpg=PA282&amp;dq=%22Stefan+Krautschick%22&amp;source=web&amp;ots=4dA6nKzXaP&amp;sig=r9XzZAVm0_c99C1RXPEFQgbeEgI&amp;hl=el- - Passage of &quot;People and Identity in Ostrogothic Italy, 489-554&quot; of Patrick Amory, discussing theory of barbatian origins]
* [http://books.google.gr/books?id=QCIaBQTCg0IC&amp;pg=PA663&amp;lpg=PA663&amp;dq=%22Leo+I%22+Prosopography&amp;source=web&amp;ots=5PKdli7Cv4&amp;sig=L94Fr773Kx2IAswBunGQ8K0cBTc&amp;hl=el#PPA663,M1- - Profile of her husband in The Prosopography of the Later Roman Empire]
* [http://books.google.gr/books?id=QCIaBQTCg0IC&amp;pg=PA423&amp;lpg=PA423&amp;dq=%22Euphemia%22+Prosopography&amp;source=web&amp;ots=5PKdlj-Ev6&amp;sig=rt9CYszBPn9f2jDYRZ1V9KlE1J0&amp;hl=el#PPA422,M1- - Profile of her sister-in-law Euphemia in The Prosopography of the Later Roman Empire]
* [http://homepages.rootsweb.com/~cousin/html/p221.htm#i25460 A pedigree of her alleged daughter Helena]

[[Kategorija:Rođeni u 5. vijeku]]
[[Kategorija:Umrli 484.]]
[[Kategorija:Istočnorimske carice]]
[[Kategorija:Lavova dinastija]]</text>
      <sha1>fa0s1mg6s6bxnty9hcsml129u5flshx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đubrivo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114191</id>
    <revision>
      <id>42668918</id>
      <parentid>42583471</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:32:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16699" sha1="1sdycum4tw24v2p3le66wxa5l7zaptd" xml:space="preserve">'''Đubrivo''' ili '''gnojivo''' je smjesa tvari koja se koristi u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] ili [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]] za poboljšanje rasta [[biljke|biljki]]. Obično se primjenjuje na [[zemljište|poljoprivrednim zemljištima]].
[[Datoteka:Fertilizer applied to corn field.jpg|thumb|right|200px|Savremeni uređaj za nanošenje đubriva]]
Đubriva se grubo mogu podijeliti na organska i anorganska (mineralna), gdje je osnovna razlika izvor iz kojeg je đubrivo nastalo, a ne nužno sastav nutrijenata.

Organska đubriva i neka anorganska đubriva dobivena iz [[ruda]], su se koristila [[vijek]]ovima, dok su hemijski sintetizirana anorganska đubriva počela da se razvijaju tokom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Poboljšano razumijevanje djelovanja i početak upotrebe đubriva su bili važni koraci u pred-industrijskoj i [[zelena revolucija|zelenoj revoluciji]] [[20. vijek]]a.

[[Datoteka:Results of Fertilizer test field Tennessee Valley Authority 1942.gif|thumb|right|200px|Demonstracija djelovanja đubriva, Tennessee, [[1942]].]]

Đubriva tipično sadrže sljedeće elemente (u varijabilnim [[proporcija]]ma):
* tri primarna makronutrijenta: [[dušik]], [[fosfor]] i [[kalijum]]
* tri sekundarna makronutrijenta: [[kalcijum]], [[sumpor]], [[magnezijum]]
* mikronutrijente ili mineralne elemente u tragovima: [[bor]], [[hlor]], [[mangan]], [[željezo]], [[cink]], [[bakar]], [[molibden]] i [[selen]].

Makronutrijenti su elementi koji se troše u većim količinama i prisutni su u tkivu biljaka u količini 0,2% do 4,0% (izraženo na suhu materiju). Mikronutrijenti se troše u manjim količinama i prisutni su u biljnom tkivu u količinama koje su reda veličine 5 - 200 [[ppm]] ili manje od 0,02% suhe mase đubriva.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://aesl.ces.uga.edu/publications/plant/Nutrient.htm |access-date=2011-06-18 |archivedate=2010-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100219114737/http://aesl.ces.uga.edu/publications/plant/Nutrient.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Označavanje đubriva ==
Makronutrijenti u đubrivu se označavaju na osnovu “NPK” analize, a također i kao “N-P-K-S” u Australiji&lt;ref name=&quot;Draft Code of Practice for Fertilier Description and Labeling&quot;&gt;{{cite web|url=http://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:CgW191hwEBIJ:www.fifa.asn.au/files/pdf/regulation/Draft%2520Code%2520of%2520Practice%2520for%2520Fertilizer%2520Description%2520%26%2520Labelling.pdf+labeling+of+fertilizer&amp;hl=en&amp;gl=us&amp;sig=AHIEtbSJjp1liw8XbwDLtw2aqua-xK0n1g|title=Draft Code of Practice for Fertilier Description and Labeling|date=15. 09. 2008.|publisher=Fertilizer Industry Federation Association (FIFA)|accessdate=3 Februar 2010}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

Primjer označavanja za đubrivo [[potaša]], koje ima omjer 1:1 kalijuma prema [[karbonat]]u ili 47% kalijuma i 53% karbonata u masenim procentima (što se dobije uzimajući u obzir razlike u [[molekularna težina|molekularnoj težini]] između kalijuma i karbonata). Tradicionalna analiza 100g soli bi dala 60g K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O. Procentualni prinos K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O iz originalnih 100g đubriva predstavlja broj prikazan na oznaci. Kalijumovo đubrivo bi u ovom slučaju imalo oznaku 0-0-60, a ne 0-0-52.

== Anorganska đubriva (vještačka đubriva) ==
Đubriva se mogu grubo podijeliti u organska đubriva (sastavljena od obogaćene organske materije – biljnog ili životinjskog porijekla) i anorganska đubriva (sastavljena od vještačkih supstanci i/ili minerala).
Anorganska đubriva se često sintetiziraju u toku [[Haber-Bosch-ov proces|Haber-Bosch-ovog procesa]], koji se koristi za sintezu [[amonijak]]a. Amonijak se koristi kao sirovina za stočnu hranu i druga azotna đubriva, npr. [[amonijum nitrat]] i [[urea]].
Ovi koncentrovani proizvodi se mogu razblaživati [[voda|vodom]] pri čemu se dobija koncentrovano tečno đubrivo. Amonijak se može kombinovati sa [[fosfat]]nim [[stijena]]ma i fosfatnim đubrivom (Odda proces), pri čemu nastaje “kombinovano đubrivo”.
Upotreba vještačkih azotnih đubriva se konstantno povećava u zadnjih 50 godina, i dostigla je skoro 20 puta veću količinu te iznosi oko 1 milijardu [[tona]] azota godišnje.
&lt;ref name=&quot;glass&quot;&gt;{{cite journal|last=Glass|first=Anthony |date=September 2003|title=Nitrogen Use Efficiency of Crop Plants: Physiological Constraints upon Nitrogen Absorption |journal=Critical Reviews in Plant Sciences|volume=22|issue=5|url=http://www.ingentaconnect.com/content/tandf/bpts/2003/00000022/00000005/art00003|doi=10.1080/713989757}}&lt;/ref&gt; 
Upotreba fosfatnih đubriva se takođe povećala sa 9 miliona tona [[1960]]. godine do 40 miliona tona u [[2000]]. godini. Količina od 6-9 tona [[kukuruz]]a u zrnu po [[hektar]]u zahtijeva upotrebu 30–50&amp;nbsp;kg fosfatnog đubriva, dok [[soja]] zahtijeva 20–25&amp;nbsp;kg po hektaru.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Vance|coauthors=Uhde-Stone &amp; Allan|year=2003|title=Phosphorous acquisition and use: critical adaptations by plants for securing a non renewable resource.|journal=New Phythologist|volume=157|pages=423–447|url=http://www.jstor.org/pss/1514050}}&lt;/ref&gt; [[Yara International]] je najveći svjetski proizvođač azotnih đubriva.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.economist.com/businessfinance/displaystory.cfm?story_id=15549105|title=Mergers in the fertiliser industry |date=18 Februar 2010|publisher=The Economist|accessdate=21 Februar 2010}}&lt;/ref&gt;


{| align=&quot;left&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|+ Najveći svjetski potrošači azotnih đubriva&lt;ref&gt;[ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/010/a0701e/a0701e03.pdf United Nations [[Food and Agriculture Organization]], Livestock's Long Shadow: Environmental Issues and Options, Table 3.3 retrieved 29 Jun 2009 ]&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Udio ukupne 
potrošnje N(%)
! Količina 
(1000 t/godina)
|-
| [[SAD]]
|51
| 4697
|-
| [[Kina]]
| 16
| 2998
|-
| [[Francuska]]
| 52
| 1317
|-
| [[Njemačka]]
| 62
| 1247
|-
| [[Kanada]]
| 55
| 897
|-
| [[Velika Britanija]]
| 70
| 887
|-
| [[Brazil]]
| 40
| 678
|-
| [[Španija]]
| 42
| 491
|-
| [[Meksiko]]
| 20
| 263
|-
| [[Turska]]
| 17
| 262
|-
| [[Argentina]]
| 29
| 126
|}

=== Upotreba ===
Vještačka đubriva se najčešće upotrebljavaju kod uzgoja kukuruza, ječma, šećerne trske, soje i suncokreta. Jedna studija je pokazala da primjena azotnih đubriva na usjev preostao izvan sezone, povećava biomasu i ima povoljan uticaj na sadržaj azota u glavnom usjevu, koji se sije u ljetnom periodu. &lt;ref&gt;[http://newswise.com/articles/view/544836/ Nitrogen Applied] Newswise, Retrieved on October 1, 2008.&lt;/ref&gt;

=== Problemi sa upotrebom vještačkih đubriva ===
==== Trošenje elemenata u tragovima ====
Mnoga anorganska đubriva ne zamjenjuju elemente u tragovima u zemljištu, te zemljište postaje postepeno osiromašeno pri uzgajanju usjeva. Ovo trošenje je u vezi sa studijama koje su pokazale opadanje sadžaja (do 75%) količine elemenata u tragovima u voću i povrću.&lt;ref&gt;{{cite book | first=Felicity | last=Lawrence | year=2004 | title=Not on the Label | url=https://archive.org/details/notonlabelwhatre0000lawr | chapter=214 | editor=Kate Barker | pages=[https://archive.org/details/notonlabelwhatre0000lawr/page/213 213] | publisher=Penguin | isbn=0-14-101566-7 }}&lt;/ref&gt; 
Ipak, iz nedavne analize 55 naučnih studija zaključeno je da &quot;nema dokaza da postoji razlika u kvalitetu nutrijenata između hrane proizvedene organskim i konvencionalnim postupkom.&quot; &lt;ref&gt;Dangour et al. 2009. Nutritional quality of organic foods: a systematic approach. Am. J. Clin. Nutr.&lt;/ref&gt; 
Nasuprot tome, jedna dukoročna studija koju je finansirala Evropska Unija&lt;ref name=&quot;Organic produce 'better for you'&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/7067100.stm|title=Organic produce 'better for you'|date=Monday, 29 October 2007|publisher=BBC News|accessdate = 2. 2. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Organic milk higher in antioxidants, lower in saturated fatty acids&quot;&gt;{{cite journal|last=Butler|first=Gillian|coauthors=Nielsen, Jacob H; Slots, Tina; Seal, Chris; Eyre, Mick D; Sanderson, Roy; Leifert, Carlo|date=June 2008 |title=Fatty acid and fat-soluble antioxidant concentrations in milk from high- and low-input conventional and organic systems: seasonal variation|journal=Journal of the Science of Food and Agriculture|publisher=John Wiley &amp; Sons, Ltd.|volume= 88|issue= 8|pages=pp. 1431–1441(11) |url=http://www.ingentaconnect.com/content/jws/jsfa/2008/00000088/00000008/art00018|accessdate=Feb 1, 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Effects of agricultural production systems and their components on protein profiles of potato tubers&quot;&gt;{{cite journal|last=Lehesranta1|first=Satu|year=2007|title=Effects of agricultural production systems and their components on protein profiles of potato tubers|journal=Proteomics|volume=7|pages=597–604|url=http://74.125.155.132/scholar?q=cache:LhAhZUENG7YJ:scholar.google.com/+Carlo+Leifert+organic+wheat&amp;hl=en&amp;as_sdt=2000|accessdate=Feb 1, 2010}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; 
je pokazala da organski-proizvedeno mlijeko sadrži značajno veći sadržaj antioksidanata (npr. karotenoida i alfa-linolenske kiseline) nego konvencionalno proizveden proizvod.

==== Prekomjerna upotreba đubriva ====
 [[Datoteka:Fertilizer-Burn.jpg|left|thumb|100px|Efekti prekomjerne upotrebe đubriva]]

Prekomjerna upotreba đubriva može biti jednako štetna kao i premala količina.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Nitrogen Fertilization: General Information&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://hubcap.clemson.edu/~blpprt/nitrofer.html |access-date=2011-06-18 |archivedate=2012-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120629000817/http://hubcap.clemson.edu/~blpprt/nitrofer.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
“Sagorijevanje” može se dogoditi kada se primijeni previše đubriva, što rezultira sušenjem korijena i oštećenjem ili čak odumiranjem biljke.&lt;ref&gt;[http://www.improve-your-garden-soil.com/fertilizer-burn.html Avoiding Fertilizer Burn&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

==== Prevelika potrošnja energije ====

Proizvodnja “vještačkog” amonijaka trenutno troši oko 5% globalne potrošnje [[prirodni gas|prirodnog gasa]], što je nešto ispod 2% svjetske energetske proizvodnje.&lt;ref name=&quot;ifa&quot;&gt;[http://www.fertilizer.org/ifa/statistics/indicators/ind_reserves.asp IFA - Statistics - Fertilizer Indicators - Details - Raw material reserves] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080424083111/http://www.fertilizer.org/ifa/statistics/indicators/ind_reserves.asp |date=2008-04-24 }} (2002-10; accessed 2007-04-21)&lt;/ref&gt; 
Troškovi korištenja prirodnog gasa u proizvodnji amonijaka predstavljaju 90% troškova proizvodnje amonijaka.&lt;ref name=&quot;Sawyer2001&quot;&gt;{{cite journal |author=Sawyer JE |title=[http://www.ipm.iastate.edu/ipm/icm/2001/1-29-2001/natgasfert.html Natural gas prices affect nitrogen fertilizer costs] |journal=IC-486 |volume=1 |pages=8 |year=2001}}&lt;/ref&gt; 
Povećanje cijene prirodnog gasa u prošloj deceniji je doprinijelo povećanju cijene đubriva.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ers.usda.gov/Data/FertilizerUse/ |access-date=2011-06-18 |archivedate=2010-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100306075446/http://www.ers.usda.gov/Data/FertilizerUse/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

==== Dugoročna održivost ====

Anorganska đubriva se trenutno proizvode na način koji je nemoguće koristiti beskonačno. Kalijum i fosfor dolaze iz rudnika (ili slanih voda, kao što je Mrtvo more) i takvi izvori su ograničeni. Atmosferski nevezani azot je efektivno neograničen izvor (više od 70% sastava atnosfere čini azot), ali je u takvom obliku neupotrebljiv za biljke. Da bi taj azot postao upotrebljiv biljkama, potrebna je fiksacija (prevođenje atmosferskog azota u oblik koji biljke mogu koristiti).
Vještačka azotna đubriva se tipično sintetiziraju koristeći fosilna goriva kao što je prirodni gas i ugalj, koji predstavljaju ograničene izvore.

== Organska đubriva ==

 [[Datoteka:HomeComposting Roubaix Fr59.JPG|thumb|Proizvodnja organskog đubriva manjeg obima]]
[[Datoteka:Krechty kompostarna.jpg|thumb|Velika komercijalna proizvodnja komposta]]
Organska đubriva sadrže prirodne organske materijale (npr. đubre, kompost) i prirodno prisutne mineralne depozite (npr. šalitra – natrijum nitrat).

=== Poređenje sa anorganskim đubrivima ===
Organska đubriva tipično imaju manji sadržaj nutrijenata, [[rastvorljivost]] i brzinu oslobađanja nutrijenata u odnosu na anorganska đubriva.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=644_20 |access-date=2011-06-18 |archive-date=2013-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131024061726/http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=644_20 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ag.arizona.edu/pubs/garden/mg/soils/organic.html |title=Archive copy |access-date=2011-06-18 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305005659/http://ag.arizona.edu/pubs/garden/mg/soils/organic.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
Jedna studija je pokazala da u periodu od 140 dana, nakon 7 ispiranja nutrijenata da:
* Organska đubriva oslobađaju između 25% i 60% sadržaja azota
* Đubriva sa kontrolisanim oslobađanjem su imala relativno konstantnu brzinu oslobađanja nutrijenata
* Rastvorljiva đubriva su oslobodila najveću količinu azota u prvom ispiranju

Generalno, nutrijenti u organskim đubrivima su više razblaženi i manje dostupni biljkama. Prema UC IPM, sva “organska đubriva” se klasifikuju kao đubriva sa sporim oslobađanjem i ne mogu prouzrokovati sagorijevanje nitrogenom.&lt;ref&gt;http://www.ipm.ucdavis.edu/TOOLS/TURF/SITEPREP/amenfert.html&lt;/ref&gt;
Organska đubriva dobivena iz komposta i drugih izvora, mogu značajno varirati od jednog lota do drugog. &lt;ref&gt;http://www.msuorganicfarm.com/Compost.pdf&lt;/ref&gt;
Bez ispitivanja lota nije moguće precizno znati sadržaj nutrijenata.

=== Izvori organskih đubriva ===
==== Životinjski izvori ====
[[Datoteka:Hestemøj.jpg|thumb|Raspadajući životinjski izmet, izvor orgasnkog đubriva]]
[[Urea]] životinjskog porijekla je pogodna za upotrebu u organskoj poljoprivredi, dok vještačka urea nije pogodan izvor. &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ecochem.com/t_natfert.html |title=Archive copy |access-date=2011-06-18 |archive-date=2023-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230829150115/http://www.ecochem.com/t_natfert.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231 |access-date=2011-06-18 |archivedate=2010-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100611205845/http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Često se “organska” poljoprivreda definiše kao minimalna upotreba procesiranja, a takođe i upotreba prirodnih bioloških procesa (npr.stvaranje komposta).
Otpadni mulj ima veoma ograničenu upotrebu u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji u [[SAD]], zbog zabrane njegove upotrebe (zbog akumulacije toksičnih [[metal]]a, između ostalih faktora) &lt;ref&gt;http://www.epa.gov/oecaagct/torg.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ewg.org/reports/sludgememo&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22 |access-date=2011-06-18 |archivedate=2011-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110504000436/http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
USDA sada zahtijeva certificiranje od treće strane za đubriva sa visokim sadržajem azota, koja se prodaju u SAD.&lt;ref name=&quot;USDA certification of high-nitrogen liquid fertilizer&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.organicconsumers.org/articles/article_17001.cfm|title=USDA Toughens Oversight of Organic Fertilizer:  Organic fertilizers must undergo testing |last=Schrack|first=Don|date = 23. 02. 2009.|publisher=The Packer |accessdate=19 November 2009}}&lt;/ref&gt;

==== Biljni izvori ====
Da bi se zemljište obogatilo fiksacijom azota iz atmosfere, često se uzgajaju usjevi koji služe kao zeleno đubrivo. &lt;ref&gt;http://www.pubmedcentral.nih.gov/pagerender.fcgi?artid=373994&amp;pageindex=6#page{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ovi usjevi mogu takođe povećati i sadržaj fosfora (mobilizacijom nutrijenata).&lt;ref&gt;http://books.google.com/books?id=XO3pio5Opy8C&amp;pg=PA564&amp;lpg=PA564&amp;dq=phosphorus+addition+fava+bean&amp;source=bl&amp;ots=Rjkls81sXS&amp;sig=KpWCnyWUNvcB9eKX4tNLsrB98o4&amp;hl=en&amp;ei=_LzZSfyvKJKatAPx4oiwCg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&lt;/ref&gt;


== Reference ==
{{reflist|2}}
{{Commonscat|Fertilizer}}

[[Kategorija:Đubriva]]</text>
      <sha1>1sdycum4tw24v2p3le66wxa5l7zaptd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yan Zhenqing</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130424</id>
    <revision>
      <id>42668879</id>
      <parentid>42659059</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T02:31:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2913" sha1="0gtk2k4ay31sj30tjl0vggaqs21iz89" xml:space="preserve">{| cellpadding=3px cellspacing=0px bgcolor=#f7f8ff style=&quot;float:right; border:1px solid; margin:5px&quot;
|colspan=2 align=center style=&quot;border-top:1px solid&quot;|[[Datoteka:Yen Chenching.jpg|256px]]
|-
!style=&quot;background:#ccf; border-bottom:1px solid&quot; colspan=2|[[Kinesko ime|Druga imena]]
|-
|align=right|[[Kinesko ime|Kurtoazno ime]]:||Qingchen (清臣)
|-
|align=right|[[pseudonim|Alias]]:||Yan Pingyuan (顏平原)&lt;br /&gt;Yan Lugong (顏魯公)
|-
|align=right|[[Posthumno ime]]:||Wenzhong (文忠)
|-
|}
{{Kinesko ime|[[Yan (prezime)|Yan]]}}

'''Yan Zhenqing''' ({{zh|s=颜真卿 |t=顏真卿 |p=Yán Zhēnqīng|w='''Yen Chench'ing'''}}) (709–785) bio je vodeći [[narodna Republika Kina|kineski]] [[kaligrafija|kaligraf]] iz doba [[dinastija Tang|dinastije Tang]], kojoj je također služio kao lokalni guverner. Smatra se jednim od najvećih kineskih kaligrafa, a njegov stil [[redovno pismo|redovnog pisma]], koji je po njemu dobio ime ''Yan'', je često imitiran.

Poticao je iz ugledne porodice. Među precima mu je bio znameniti učenjak [[Yan Zhitou]], a čukundjed [[Yan Shigu]] je bio znameniti lingvist. Otac Yan Weizhen je bio osobni tutor prinčeva dinastije Tang. Sam Yan Zhenqing je nakon položenog carskog ispita prešao u carsku službu godine 734. Napredovao je do mjesta guvernera Pingyuana, gdje su ga zatekle političke napetosti koje će eskalirati u [[An Shi ustanak]]. Yan Zhenqing se za vrijeme tog sukoba istakao odanošću carskoj dinastiji, kao i uspješnim borbama protiv pobunjenika. Njegovo napredovanje u carskoj službi je ozbiljno smetala sklonost borbi protiv korupcije. Zbog toga je došao u sukob s kancelarom [[Lu Qi]]jem, koji ga je 785. dao ubiti.

== Literatura ==
* {{Cite book|author=Hucker, Charles O.|title=A Dictionary of Official Titles in Imperial China|url=https://archive.org/details/dictionaryofoffi0000huck|location=Stanford | publisher=Stanford University Press|year=1985|isbn=0-8047-1193-3|ref=harv}}
* {{Cite book|author=Yao Jinming; Ed. Zhu Boxiong|title=Zhong Guo Shu Hua Ming Jia Jing Pin Da Dian|url=https://archive.org/details/zhongguoshuhuami0004unse|publisher=Zhejiang Edu Press|year=1998|isbn=7-5338-2769-4|ref=harv}}
* {{Cite book|author=McNair, Amy.|title=The Upright Brush: Yan Zhenqing's Calligraphy and Song Literati Politics|location=Honolulu | publisher=University of Hawaii Press|year=1998|isbn=0-8248-2002-9|ref=harv}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.chinaonlinemuseum.com/calligraphy-yan-zhenqing.php Yan Zhenqing and his Calligraphy Gallery] at China Online Museum
* [http://www.chinapage.com/callig1.html Chinese Calligraphy: Images of steles and manuscripts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050414030318/http://www.chinapage.com/callig1.html |date=2005-04-14 }}

{{Lifetime|709|785|Yan Zhenqing}}
{{commonscat|Yan Zhenqing}}

[[Kategorija:Kineski kaligrafi]]
[[Kategorija:Kineski vojskovođe]]
[[Kategorija:Dinastija Tang]]</text>
      <sha1>0gtk2k4ay31sj30tjl0vggaqs21iz89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vendi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143077</id>
    <revision>
      <id>42668786</id>
      <parentid>42253605</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:24:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1796" sha1="e8d5p5zrnwzlt1q0f7xjla4szbn4r7b" xml:space="preserve">{{about|drevnim Slavenima|anglosaksonsko žensko ime|Wendy|ostalo|Vendi (razvrstavanje)}}
'''Vendi''' ({{lang-de|Wenden}}; {{lang-da|vendere}}; {{lang-sv|vender}}) je izraz koji se u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] koristio za [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] plemena i narode koji su živjeli na istočnim granicama [[Germani|germanskih]] naroda i država, a kasnije, za zapadnoslavenske ili slavenske narode koji su živjeli unutar granica ili pod vlašću [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], ili sa kojima su Germani ili [[Nemci|Nijemci]] imali neposredni kontakt. Danas se koristi isključivo u historijskom kontekstu za [[Polapski Slaveni|Polapske Slavene]], od kojih se, uslijed [[Njemački prodor na istok|Njemačkog prodora na istoka]] danas održala jedino zajednica [[Lužički Srbi|Lužičkih Srba]], iako se poneke zajednice nastale od lužičkih prekomorskih [[emigracija|emigranata]] danas nazivaju Vendima (Wends).

== Vanjske veze ==
* [http://www.sorben.com/ski/ Sorbian Cultural Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030624220528/http://www.sorben.com/ski/ |date=2003-06-24 }}
* [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/plw01 Wends — Handbook of Texas]
* [http://www.texancultures.utsa.edu/publications/texansoneandall/wendish.htm Texas Wends] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011205023704/http://www.texancultures.utsa.edu/publications/texansoneandall/wendish.htm |date=2001-12-05 }}
* [http://www.klru.org/paintedchurches/serbin.html The Painted Churches of Texas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080616120244/http://www.klru.org/paintedchurches/serbin.html |date=2008-06-16 }}
* [http://www.wendishheritage.org.au Australian Wends]

[[Kategorija:Drevni narodi]]
[[Kategorija:Zapadni Slaveni]]</text>
      <sha1>e8d5p5zrnwzlt1q0f7xjla4szbn4r7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čovek sa gvozdenom maskom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143205</id>
    <revision>
      <id>42668916</id>
      <parentid>42538501</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:22:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33858" sha1="i7no7qwcrha7gs97pcwnrdfnhziqilw" xml:space="preserve">{{druga upotreba|drugu odrednicu|Čovek sa gvozdenom maskom (višeznačna odrednica)}}
'''Čovek sa gvozdenom maskom''' ({{jez-fr|L'Homme au Masque de Fer}}) je jedan od najčuvenijih zatvorenika u [[Francuska|francuskoj]] istoriji. Misterija koja okružuje njegov život, kao i razni [[film]]ovi i [[roman]]i koji ga opisuju ne prestaju da pobuđuju maštu.

Polazna tačka legende je smrt koja je, posle dugog zatočeništva, zadesila [[19. novembar|19. novembra]] [[1703]]. u zloglasnom [[zatvor]]u [[Bastilja]] jednog zatvorenika čije ime, kao ni razloge hapšenja, niko nije znao. Sahranjen je pod imenom ''Marchiali''&lt;ref&gt;[http://www.herodote.net/histoire/evenement.php?jour=17031119 La légende du Masque de fer]&lt;/ref&gt;, premda neki izvori navode imena ''Marchioly'' ili ''Marchialy''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Le Masque de fer : le comte Ercole Matthioli ? |url=http://www.linternaute.com/histoire/magazine/dossier/06/masque-de-fer/4.shtml |access-date=2012-01-02 |archive-date=2008-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081011043412/http://www.linternaute.com/histoire/magazine/dossier/06/masque-de-fer/4.shtml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Na temelju tih činjenica, priča je znatno preuveličana, predanje joj je pridodalo brojne detalje, [[politika]] ju je uzela pod svoje, te je čovek sa gvozdenom maskom postao, iz pera [[Volter]]a, simbol kraljevskog [[apsolutizam|apsolutizma]].

== Istorijske činjenice ==
[[Datoteka:Man in the Iron Masque.jpg|mini|desno|400px|„Čovek sa gvozdenom maskom.“&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Gravura nepoznatog autora iz [[1789]].&lt;br /&gt;Prema tvrđenju sadržanom u legendi ove gravure — a koje otkriva moguću [[Francuska revolucija|revolucionarnu]] [[propaganda|propagandu]] — čovek sa gvozdenom maskom nije niko drugi do [[Luj Burbonski, grof od Vermandoa|Luj Burbonski (1667—1683), grof od Vermandoa]], vanbračni sin [[Luj XIV|Luja XIV]].&lt;br /&gt; „Čovek sa gvozdenom maskom, odnosno priča o njemu, koja je tako dugo zaokupljala pažnju mnoštva autora, upravo je izašla iz mračnog haosa gde ju je varvarska diskrecija ministarskih posrednika bila zaturila sve do danas. Dokumenti pronađeni u Bastilji nam ukazuju da je to ime oduvek predstavljalo Luja Burbonskog, grofa od Vermandoa, biološkog sina Luja XIV, rođenog 2. oktobra 1667, koji je osuđen na doživotnu robiju jer je, sa 16 godina, udario šamar prestolonasledniku. Da bi sakrili njegove crte lica neprozirnom koprenom, stavili su mu na lice gvozdenu masku čije su mu čelične opruge i podbradnik omogućavale da se prehrani i održi u životu. Trenutak njegovog zatvaranja smešta se u 1683. godinu. Ovaj zlosrećni princ je umro u Bastilji 1703. godine nakon zatočeništva dugog 20 godina po raznim zatvorima. (Oni koji bi želeli da se podrobnije informišu o celoj stvari mogu da pogledaju dokument koji se prodaje u Rue de Chartres N° 85.)“ ]]
Dana [[4. septembar|4. septembra]] [[1687]], usred vladavine [[Luj XIV|Luja XIV]], jedne rukopisne [[novine]], koje su se krišom čitale, izvestile su svoje čitaoce da je oficir g. De Sen-Mars odveo „po kraljevom naređenju“ nekog zatvorenika u [[tvrđava|tvrđavu]] na ostrvo Sent Margerit, u [[Provansa|Provansi]]. „Niko ne zna o kome je reč; zabranjeno je izgovoriti njegovo ime i postoji naređenje da se ubije ukoliko ga sam izusti; sproveden je kočijom sa čeličnom maskom na licu, a sve što se moglo doznati od g. De Sen-Marsa bilo je da je taj sužanj dugo vremena proveo u Pinjerolu ({{jez-it|Pinerolo}}) i da javnost veruje kako je on mrtav.“

Zatim, [[29. septembar|29. septembra]] [[1698]]. druge novine obznanile su da je „g. De Sen-Mars, koji je bio upravitelj ostrva Sent Onora i Sent Margerit, stigao ovde pre nekoliko dana da bi preuzeo upravljanje Bastiljom, po želji Njegovog Veličanstva.“ 
Dana [[3. oktobar|3. oktobra]] isto glasilo dodalo je da je „g. De Sen-Mars preuzeo rukovođenje Bastiljom, u koju je smestio zatvorenika koji je putovao s njim, a drugog je, prolazeći kroz [[Lion]], ostavio u mestu Pjer an Siz.“

Drugo pominjanje zatvorenika sa gvozdenom maskom nalazi se u knjižici anonimnog autora: ''Tajni memoari u prilog istoriji Persije'' (Amsterdam, 1745, in-12), koja nije ništa drugo do satira o političkim i ljubavnim spletkama na dvoru Luja XIV, pod [[persijsko carstvo|persijskim]] imenima. U njoj se govori o poseti regenta jednom maskiranom političkom zatvoreniku. Taj zatvorenik, koji je premešten iz tvrđave grada [[Hormuz (grad)|Hormuza]] (ostrvo Sent Margerit) u tvrđavu grada [[Isfahan]]a (Bastilja), nije niko drugi do [[Luj Burbonski, grof od Vermandoa|Luj Burbonski (1667—1683), grof od Vermandoa]], sin Luja XIV i gđice De La Valijer, uhapšen jer je lupio šamar prestolonasledniku, a za koga se smatralo da je umro od [[kuga|kuge]]. „Zapovednik gradske tvrđave Hormuz, kako se navodi u Memoarima, odnosio se prema svom zatvoreniku s najdubljim poštovanjem; lično ga je posluživao i preuzimao bi poslužavnike na vratima ćelije iz ruku kuvara, od kojih nijedan nikada nije video lice Žijafea (Giafer) (grof od Vermandoa). Princ se jednoga dana dosetio da vrhom noža ureže svoje ime na poleđini tanjira. Rob u čije je ruke taj tanjir dopao verovao je da će se dodvoriti komandantu time što će mu odneti tanjir i nadao se da će za to biti nagrađen; ali se ovaj nesrećnik prevario u svojim očekivanjima, te je odmah izvršio [[samoubistvo]] kako bi sa njim bila pokopana strogo čuvana tajna. Žijafe je ostao zatočen tokom više godina u [[citadela|citadeli]] Hormuza. Napustio ju je samo jednom, i tom prilikom je premešten u citadelu Isfahana, kada je Ša-Abas (Luj XIV) poverio na upravljanje tvrđavu Isfahana komandantu, kao znak zahvalnosti za njegovu odanost. Preduzete su mere opreza, kako u Hormuzu tako i u Isfahanu, te je princu stavljena maska pošto su, iz razloga moguće bolesti i drugih razloga, morali da ga izlože pogledima. Nekolicina ljudi od reči potvrdila je da je videla u nekoliko navrata tog maskiranog zatvorenika kako se obraća upravitelju na „ti“, dok je, s druge strane, upravitelj njega bezgranično uvažavao.“&lt;ref&gt;isečak iz članka Čovek sa gvozdenom maskom u Velikom univerzalnom rečniku iz [[19. vek|XIX veka]], tom 10, str. 1304.&lt;/ref&gt;

Legendu je prvi začeo [[Volter]] posvetivši „Čoveku sa gvozdenom maskom“ deo XXV poglavlja knjige ''Vek Luja XIV'', koja je prvi put štampana [[1751]]. godine&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Vek Luja XIV, poglavlje 25 — Pojedinosti i anegdote o vladavini Luja XIV |url=http://www.voltaire-integral.com/Html/14/08SIEC28.html#i25 |access-date=2012-01-02 |archive-date=2008-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081025012009/http://www.voltaire-integral.com/Html/14/08SIEC28.html#i25 }}&lt;/ref&gt;.
Ističući da je ta osoba bila lišena slobode iste godine kada je umro [[Žil Mazaren]], [[1661]], on je prvi koji je izneo detalj, osmišljen da pobudi maštu, o „masci na čijem su se podbradniku nalazile čelične opruge koje su mu ostavljale mogućnost da jede sa maskom na licu“ dodajući: „Postojalo je naređenje da ga ubiju ako se razotkrije.“ Napominje, takođe, da su se prema zatvoreniku odnosili sa najvećim počastima, da mu je svirana [[muzika]] u ćeliji i da je: „Ispoljavao je sklonost za odećom izvanredne finoće i čipkama.“ Godine [[1752]]. novo izdanje knjige ''Vek Luja XIV'' donosi anegdotu o srebrnom tanjiru na kojem je zatvorenik napisao svoje ime bacivši ga potom kroz prozor [[zatvor]]a; pronašao ga je nepismeni ribar i odneo upravitelju zatvora koji mu je rekao, pošto se prethodno uverio da ribar nije mogao odgonetnuti šta je na tanjiru pisalo: „Hajdete, treba da budete veoma srećni što ne umete da čitate.“

=== Zatočeništvo dugo trideset i četiri godine ===
Izvod iz zapisnika vođenog u zatvoru od 19. novembra 1703. svedoči o smrti zatvorenika u Bastilji. Zapisnik je vodio poručnik Etjen di Žinka:

„U ponedeljak [[19. novembar|19. novembra]] [[1703]]. zatvorenik koji je stalno nosio crnu baršunastu masku — a koju je g. De Sen-Mars, upravitelj, bio doneo zajedno sa njim sa ostrva Sent Margerit — koju je dugo vremena čuvao, osetio se loše po izlasku sa [[misa|mise]] i umro je istoga dana u deset sati noću [...] ovaj nepoznati zatvorenik koji je tako dugo bio čuvan sahranjen je u utorak u četiri sata posle podne, 20. novembra na [[groblje|groblju]] Sen Pol, u našoj parohiji; u grobljanskom zapisniku g. De Rozarg, vojni lekar, i g. Rej, hirurg, nadenuli su mu ime koje meni nije poznato.“ na margini je zabeleženo: „Posle sam saznao da su ga u zapisniku zaveli pod imenom g. De Maršiel i da je sahrana plaćena 40 livri.“ Zapisnik koji je vođen u parohiji Sen Pol navodi sa svoje strane: „Dana 20. novembra o. g. Maršioli [ili Maršiali], star oko četrdeset pet godina, preminuo je u Bastilji, a njegovo telo sahranjeno je na groblju Sen Pol u njegovoj parohiji, u prisustvu g. Rozarga, vojnog lekara, i g. Regla, hirurga Bastilje, koji je dao svoj potpis.“

Godine 1769. u ''Raspravi o različitim vidovima dokaza koji služe da ustanove istinu u istoriji'', Per Grife (1698–1771) dao je sledeća pojašnjenja.

„Među oficirima, vojnicima i poslugom još je živo sećanje na zatvorenika sa maskom, a brojni očevici svedoče da je bio otišao u dvorište ne bi li prisustvovao crkvenoj službi. Čim je umro, spalili su uglavnom sve što je koristio, poput rublja, odeće, dušeka, pokrivača; sastrugali su i okrečili sve zidove njegove sobe, promenili pod i tako uklonili sve tragove njegovog boravka iz bojazni da je mogao sakriti koju cedulju ili kakav znak koji bi otkrio njegovo ime.“

Zatvorenik je stigao zajedno sa svojim tamničarem Beninjom Dovernj de Sen-Marsom (bivšim [[musketa]]rom i osobom od poverenja Fransoa Mišel Le Teljea, tj. markiza Luvoa) kada je ovaj postao upravnik [[Bastilja|Bastilje]] [[1698]]. godine. Ovo potvrđuje drugi izvod iz zapisnika o primanju zatvorenika od [[18. septembar|18. septembra]] [[1698]]:
 
„U četvrtak 18. septembra u tri sata popodne gospodin De Sen-Mars, upravnik zamka Bastilja, došao je prvi put nakon službovanja na ostrvima Sent Margerit i Sent Onora dovezavši se kočijom u pratnji starog zatvorenika koji je bio utamničen u Pinjerolu, kog je uvek držao sa maskom na licu, čije ime se ne izgovara [...] tog zatvorenika će opsluživati g. De Rozarg, a hraniće ga gospodin upravnik“.

[[Datoteka:Lerins-iron mask prison.jpg|mini|250px|desno|Zatvor na ostrvu Sent Margerit u kome je boravio čovek sa gvozdenom maskom]]

Iz ovoga proizilazi da je zatvorenik sa maskom bio nerazdvojni pratilac Sen-Marsa prilikom svakog njegovog premeštanja na novu službu: bio je sa njim na ostrvu Sent Margerit, koje pripada grupi Lerinskih ostrva (u blizini [[Kan (višeznačna odrednica)|kanske]] obale), na koje je stigao [[30. april]]a [[1687]], a pre toga na ostrvu Egzil, na koje je bio premešten [[1681]], kao i na [[tvrđava|tvrđavi]] u Pinjerolu, u [[Pijemont]]u, kojom je Sen-Mars komandovao od [[1665]]. do [[1681]]. godine.

Prilikom dolaska na ostrvo Egzil, Sen-Mars je bio u pratnji dvojice zatvorenika: „Njegovo Veličanstvo [...] smatra da je dobro što vam predaje ostrvo Egzil na upravljanje […] na koje će biti premešteni zatvorenici koji su pod vašim nadzorom a za koje misli da su isuviše važni da bi bili prepušteni ikom drugom osim vama“ (Pismo koje je Luvoa uputio Sen-Marsu [[12. maj]]a [[1681]]). „Staraću se o dvema zatvorskim ptičicama koje su mi poverene na čuvanje, koje nemaju drugog imena do gospoda iz donje kule“ (Sen-Mars u pismu D’Estradu, [[25. jun]]a [[1681]]). Za ove zatvorenike bilo je procenjeno da su isuviše značajni te im je bio sagrađen na Egzilu poseban zatvor, što je, inače, na više meseci odgodilo njihov transfer na novu lokaciju.

Jedan od dvojice zatvorenika o kojima se govori umro je potkraj [[1686]]. godine ili na početku [[1687]], neposredno pre nego što je Sen-Mars bio premešten na ostrvo Sent Margerit. Drugi zatvorenik stigao je na Sent Margerit [[30. april]]a [[1687]]. u kočiji zatvorenoj ciradom. Namenili su mu zaseban [[zatvor]], sa pogledom na more, u koji se moglo stupiti samo pošto se prethodno prođu višestruka uzastopna vrata.

Zatvorenik je stigao u Pinjerol [[24. avgust]]a [[1669]]. Dana [[19. jul]]a Luvoa piše Sen-Marsu o zatvoreniku kojeg mu je poslao: „od najveće je važnosti da bude dobro čuvan i da ni na koji način ne može da saopštava novosti, ni pismom nikome […] postarajte se da u narednim danima prostorije u kojima bude boravio ne pružaju pogled na mesta kojima neko može prići i neka budu sa više vrata, zabravljenih jedna za drugim, tako da vaši stražari ne mogu ništa čuti. Treba da vi lično odnesete ovom jadniku jedanput dnevno nešto od čega će moći da preživi taj dan i da nikada ne slušate, ni pod kakvim izgovorom, ono što vam želi reći, preteći mu uvek da ćete ga ubiti ako ikada zausti da vam kaže bilo šta drugo osim o svojim osnovnim životnim potrebama“.

Kada je Luvoa umro, [[1691]], njegov sin Barbezije, koji ga je nasledio, pisao je Sen-Marsu kako bi potvrdio ranije data uputstva: „Kada budete imali nešto da me izvestite o zatvoreniku o kome se starate dvadeset godina, molim vas da preduzmete iste mere opreza kao kada ste obaveštavali g. Luvoa.“

=== Kontroverze oko nošenja maske ===

Zatvorenik je razbuktao maštu. U stvarnosti, ništa ne daje za pravo da se tvrdi kako je zatvorenik stalno bio pod maskom. Izgleda da je bio primoran da nosi masku samo prilikom premeštanja, da prolaznici ne bi mogli da ga prepoznaju.

Korišćenje maske nedvosmisleno se pominje samo [[1698]]. tokom puta za Bastilju: pominje se u zapisniku o primanju zatvorenika (v. iznad), kao i u opisu&lt;ref&gt;štampano u ''Année littéraire'' 30. juna 1778&lt;/ref&gt; etape puta g. De Sen-Marsa, koji je sačinio unuk njegovog brata u zamku Palto:

{{izdvojeni citat|„Godine [[1698]]. gospodin De Sen-Mars prešao je sa mesta upravitelja ostrva Sent Margerit na istu funkciju u Bastilji. Putujući ka mestu nove službe, kratko se zadržao sa zatvorenikom na svom imanju Palto. Čovek sa maskom stigao je u kočiji koja je išla ispred kočije g. De Sen-Marsa; bili su u pratnji većeg broja ljudi na [[konji]]ma. Seljaci su išli ispred svog gospodara; g. De Sen-Mars jeo je sa svojim zatvorenikom, koji je leđima bio okrenut prozorima
trpezarije što su gledali na dvorište; seljaci koje sam ispitivao nisu mogli da vide je li zatvorenik jeo sa maskom; ali su jasno zapazili da g. De Sen-Mars, koji je sedeo za stolom naspram njega, drži dva [[pištolj]]a pored svog tanjira. Imali su od slugu samo jednog sobara, koji bi donosio poslužavnike sa stola postavljenog u predsoblju, pažljivo zatvarajući vrata od trpezarije za sobom prilikom svakog ulaska. Kada je zatvorenik prolazio kroz dvorište, nosio je uvek svoju crnu masku na licu; seljaci su primetili da su mu se videli [[zubi]] i usne, da je bio visok i da je imao plavu kosu. G. De Sen-Mars spavao je u postelji koja se nalazila pokraj postelje čoveka sa maskom.“}}

== Tumačenja ==

Izneto je nekoliko desetina teorija počev od [[17. vek|XVII veka]] (neki vele da ih je bilo 48). Najpoznatija teorija je da je čovek sa gvozdenom maskom bio brat [[blizanac]] [[Luj XIV|Luja XIV]]. Postoje, takođe, nagađanja da se radilo o neželjenom sinu [[Ana od Habzburga|Ane Austrijske]]. Francuski erudita Anatol Loken zdušno je branio tezu prema kojoj je čovek sa gvozdenom maskom bio [[Molijer]]. Misterija je pobudila maštu mnogih ljudi, među kojima i romanopisca [[Aleksandar Dima otac|Aleksandra Dime]].

=== Brat blizanac Luja XIV? ===

Teza koju je postavio [[Volter]], koja je malo-pomalo dorađivana i postepeno objavljivana u nekoliko uzastopnih izdanja knjige ''Vek Luja XIV'' i drugim radovima, jeste da je čovek sa gvozdenom maskom bio brat [[blizanac]] [[Luj XIV|Luja XIV]] i, da bi se priča još začinila, ''stariji'' brat, koga su, iz nedovoljno poznatog razloga, [[Ana od Habzburga|Ana Austrijska]] i [[Žil Mazaren|Mazaren]] zbacili sa trona i podizali na tajnom mestu sve do smrti Mazarena; [[Luj XIV]] je doznao za tajnu i odlučio da preduzme dodatne mere opreza kako afera nikada ne bi bila otkrivena.

Drugi potvrđuju da je čovek sa gvozdenom maskom bio brat blizanac ali mlađi brat, koji je sakriven kako bi se izbeglo moguće osporavanje nosioca trona.

Prema drugim pretpostavkama, čovek sa gvozdenom maskom bio je kopile Ane Austrijske (rođeno 1636), čiji je otac prema nekima bio vojvoda od Bakingema, prema drugima neki monah po imenu Fijakr, neki idu dotle da tvrde da mu je otac bio kardinal Mazaren (i da je rođen [[1644]], dakle mnogo posle Luja XIV koji prema tome nije imao nikakvog razloga da dotičnog drži zatvorenog).

Ova nagađanja inspirisala su [[Aleksandar Dima otac|Aleksandra Dimu]] u delu ''Vikont od Braželona'' (on, ipak, tvrdi da je čovek sa gvozdenom maskom bio ''mlađi brat'' Luja XIV, rođen nekoliko časova kasnije) i [[Viktor Igo|Viktora Igoa]] u ''Bliznacima'' (nezavršena [[drama]], 1861).

Treba napomenuti da je Luj XIV imao dve godine mlađeg brata Filipa I Orleanskog (1640–1701).

=== Nikola Fuke? ===

Prema Pjer-Žaku Arezu, koji je doradio tezu Pola Lakroa (1836), čovek sa gvozdenom maskom nije niko drugi do ministar finansija [[Nikola Fuke]], uhapšen u Pinjerolu [[1665]]. godine.

On je zvanično umro od posledica [[moždani udar|moždanog udara]] u Pinjerolu u 65. godini, [[23. mart]]a [[1680]], dvadeset tri godine pre čoveka sa gvozdenom maskom. Ali prema pristalicama ove teorije taj datum je lažan, a telo drugog zatvorenika Dožea, koji je bio Fukeov sluga (v. dole), predstavljeno je kao telo ministra. Ovu nameštaljku su izveli [[Žan-Batist Kolber]] i markiz Luvoa kako bi osujetili puštanje na slobodu Fukea, kome je malo nedostajalo da dobije [[pomilovanje]] i čijeg su se lukavstva i uticaja plašili. Međutim, ako je Fuke živeo sve do [[1703]]. godine, to znači da je živeo 88 godina, što je za to vreme bilo jako dugo, pogotovo za jednog zatvorenika. Uostalom, članovi Fukeove porodice izjavili su da su prisustvovali njegovoj sahrani i nikada nijedan član porodice nije njegovu smrt doveo u pitanje.

=== General-pukovnik Bilond? ===

Godine [[1890]]. jedan komandant koji je proučavao vojne pohode [[Nikola Katina|Nikole Katine]] poverio je drugom komandantu Etjenu Bazriju, ekspertu francuske armije za [[kriptoanaliza|kriptoanalizu]], nekoliko [[kriptologija|šifrovanih]] papira. Nakon tri godine napornog rada, šifra je postala delimično pristupačna zahvaljujući savremenim tehnikama za kriptoanalizu; Bazri je obznanio da je „razbio“ šifru i pronašao, u pismu koje je Luvoa [[24. avgust]]a [[1691]]. poslao Katini, ključ koji će odgonetnuti enigmu čoveka sa gvozdenom maskom. Pomenuta šifra je poznata pod nazivom „Velika šifra Luja XIV“ ili, kraće, „Velika šifra“.

Po njemu, pismo glasi ovako: „Pretpostavljam da je izlišno govoriti sa kakvim je negodovanjem Njegovo Veličanstvo primilo vest o kategoričnom odbijanju generala Bilonda da se povinuje njegovim naredbama, kao i vašim, kada je preuzeo na sebe odgovornost da podigne opsadu oko grada Kunea. Njegovo Veličanstvo zna bolje od bilo koga drugog posledice takvog čina i, takođe, shvata ozbiljnost štete koju će pad ovog mesta prouzročiti našoj stvari, reč je o propuštenom poslu koji mora biti ispravljen na zimu. Njegovo Veličanstvo vam poručuje da odmah uhapsite generala Bilonda i da ga sprovedete na tvrđavu Pinjerol kako bi bio utamničen, nadgledan noću, a danju neka mu bude dozvoljeno da se šeta unutar zidina, licem pokrivenim 330 309“. Bazri je pretpostavio da je broj 330 309, koji se nije nalazio nigde drugde u papirima Katine, značio „maska“ i [[1893]]. godine izdao je knjigu u kojoj je detaljno obrazložio svoju pretpostavku.

Po njemu, čuveni zatvorenik bio je, dakle, Vivijan Labe, gospodar Bilond, general-pukovnik francuske [[vojska|vojske]]. Činjenice koje govore o Bilondu i njegovoj neposlušnosti u Kuneu ({{jez-it|Cuneo}}) istinite su. Ostaje pitanje: zašto je takva naredba bila šifrovana kada je Bilond zaista bio kriv za neposlušnost? Zašto to čuvati u tajnosti kada je razlog za njegovo hapšenje bio savršeno opravdan? Istoričari su dokazali da je Bilond bio živ [[1708]]. godine, dakle pet godina posle smrti čoveka sa gvozdenom maskom. Vojni stručnjaci za kriptoanalizu dovode u sumnju Bazrijeva nagađanja&lt;ref&gt;Emile-Arthur Soudart et André Lange, ''Traité de cryptographie'', 1935&lt;/ref&gt;. Najzad, ako je [[1691]]. godine Bilond zatvoren u Pinjerol, to znači da je tada već prošlo mnogo vremena otkako Sen-Mars i čovek sa gvozdenom maskom nisu više bili tamo.

=== Molijer? ===
U svojoj knjizi ''Molijer u Bordou oko 1647. godine i u 1656, sa novim osvrtom na njegove poslednje dane u 1673.. . ili, možda, 1703. godini'', pisac Anatol Loken smatra da je čovek sa gvozdenom maskom bio zapravo [[Molijer]].

Uporište za tu tvrdnju Anatol Loken nalazi u činjenici da prva [[biografija]] o Molijeru potiče iz [[1705]]. godine, što je dve godine nakon smrti čoveka sa gvozdenom maskom. Reč je o ''Životu g. Molijera'' (1705) čiji je autor Grimare. To bi značilo da je [[Luj XIV]] čekao da [[Molijer]] bude stvarno mrtav [[1703]]. godine (a ne [[1673]]) kako bi dozvolio izdavanje njegove biografije.

=== D’Artanjan? ===
Za [[Englezi|engleskog]] istoričara Rodžera Makdonalda ({{jez-engl|The Man in the Iron Mask, 2005}}) čovek sa gvozdenom maskom bio je musketar [[D’Artanjan]]. Ranjen u [[Mastriht]]u 1673, odveden je u Pinjerol, gvozdena maska mu je omogućavala da drugi musketari koji su čuvali zatvore ne mogu da ga prepoznaju.

Dokaz bi bio kvalitet knjige ''Memoari g. D’Artanjana'' koju je napisao Gatijan de Kurti de Sandra (1644–1712). On je proveo devet godina u Bastilji između [[1702]]. i [[1711]]. Prema Rodžeru Makdonaldu, [[D’Artanjan]] je sam dao nadahnuće za ovu knjigu što dokazuje da je tamnovao zajedno sa De Sandrom u [[Bastilja|Bastilji]].

=== Grof Erkol Matioli (ili Antoan-Herkul Matioli)? ===

[[Luj XV]] je odgovorio [[Madam Pompadur]], koja ga je kako Volter otkriva o tome ispitivala, da je čovek sa gvozdenom maskom bio „ministar nekog vladaoca u [[Italija|Italiji]]“. Da bi zadovoljio radoznalost [[Marija Antoaneta|Marije Antoanete]], [[Luj XVI]] je, ne pronašavši ništa u tajnim dokumentima, pitao najstarijeg od svojih ministara, koji mu je dao isti odgovor dodavši da je pomenuti italijanski vladalac bio vojvoda od [[Mantova|Mantove]].

Od ovog odgovora nastala je teza prema kojoj je čovek sa gvozdenom maskom bio grof Erkol Matioli (ili Antoan-Herkul Matioli), negdašnji ministar Čarlsa II, vojvode od Mantove. Ime zatvorenika koje se pominje u zapisniku u Bastilji i u spisima parohije Sen-Pol bilo je prema tome tačno mada neznatno izmenjeno. Ovu tezu, koja je već postala tradicionalna, branili su i pojedini istoričari.

Matioli je odista bio zatočen u Pinjerolu pod nadzorom Sen-Marsa. Štaviše, njegovo hapšenje je proizašlo iz lične naredbe [[Luj XIV|Luja XIV]]. Naime, opat D'Estrad je obmanuo ambasadora Francuske u [[Mletačka republika|Veneciji]] Matiolija, te je ovaj ubedio vojvodu od Mantove da tajno proda Francuskoj tvrđavu Kazale ({{jez-it|Casale Monferrato}}), petnaest milja udaljenu od [[Torino|Torina]]. U zadnji čas posao je propao usled protivljenja mnogih dvorova: Torina, [[Venecija|Venecije]], [[Madrid]]a i [[Beč]]a, koje je o toj nameri izvestio sam Matioli. Njegova dvostruka igra izvrgla je ruglu Luja XIV koji mu je lično bio pisao, [[12. januar]]a [[1678]], kako bi mu se zahvalio na posredništvu. Opat D'Estrad, koji je bio imenovan za ambasadora u Torinu, uspeo je da dovuče Matiolija u jedan kućerak u neposrednoj blizini grada gde ga je komandos kojeg je poslao [[Nikola Katina|Katina]] oteo [[2. maj]]a [[1679]]. sprovevši ga u susedno utvrđenje u Pinjerolu.

Ministar spoljnih poslova markiz De Pompon, dajući saglasnost Luju XIV za operaciju, postarao se da napomene: „Niko ne treba da zna šta je ovaj čovek postao.“ Zaista, nije bilo u skladu sa [[diplomatija|diplomatskim]] običajima da se na taj način otme i zatoči ministar drugog vladaoca. Ovaj razlog može pomoći da se razume stroga tajnost pod kojom je zatvorenik uhapšen.

Uprkos svemu tome, izgleda da više elemenata opovrgava ovo poistovećivanje:

* Prepiska između markiza Luvoa i Sen-Marsa sačuvana u arhivama Ministarstva odbrane – u kojoj je Matioli najpre označavan imenom Lestan – pokazuje da mu nije bila ukazivana ista pažnja kao i čoveku sa gvozdenom maskom: „Kralj ne želi da se prema gospodinu Lestanu dobro ophodimo“ ([[25. maj]] [[1679]]). To što je Matioli u Pinjerolu imao na raspolaganju svog slugu, koji je bio zadužen da sakuplja njegova dokumenta, bilo je samo iz razloga što je sluga morao biti zatočen zajedno sa njim da ne bi otkrio tajnu njegovog hapšenja.
* Nakon ustupanja Kazala Francuskoj [[1682]], vojvoda od Mantove je obavešten o Matiolijevom hapšenju. Nije, dakle, više bilo razloga da tajna bude čuvana, pa je zatvorenik nadalje bio pominjan pod svojim pravim imenom u prepisci između markiza Luvoa i Sen-Marsa.
* Matioli nije putovao zajedno sa Sen-Marsom na ostrvo Egzil [[1681]], već je ostao u Pinjerolu do aprila [[1694]], kada je premešten na ostrvo Sent Margerit po ustupanju Pinjerola [[Savoja|Savoji]]. Ovo potvrđuje pismo Sen-Marsa opatu D'Estradu [[25. jun]]a [[1681]]. („Matioli će ostati ovde sa još dvojicom zatvorenika“) i više drugih pisama koje je Luvoa poslao naslednicima Sen-Marsa na mestu upravitelja u Pinjerolu.
* Matioli je umro nedugo nakon premeštanja na ostrvo Sent Margerit, bez svake sumnje [[29. april]]a [[1694]]. To znamo jer je zabeleženo da je tog datuma umro zatvorenik koji je imao slugu. A Matioli je bio jedini zatvorenik koji je na ostrvu Sent Margerit imao tu privilegiju.

Iz ovoga proizlazi da zatvorenik koji je umro u Bastilji [[1703]]. godine nije Matioli i da je samo iz namere da se zavaraju tragovi njegovo ime (ili ime slično njegovom) uneto u zapisnike.

=== Estaš Dože — ime zatvorenika ===
Prepiska ministra [[Luj XIV|Luja XIV]] markiza Luvoa ukazuje da je Dože, sluga, uhapšen po njegovom naređenju, iz nepoznatog razloga, nedaleko od Denkerka u julu [[1669]]. godine. U Pinjerolu Dože je bio sluga drugom zatvoreniku Nikoli Fukeu, da bi se posle Fukeove smrti [[1680]]. našao u režimu „strogog zatvora“ zajedno sa još jednim čovekom koji je takođe bio Fukeov sluga&lt;ref&gt;Moguće je da je Luvoa — koji je bio u neprijateljskim odnosima sa Fukeom — držao njih dvojicu u zatvoru da ne bi otkrili tajne koje im je Fuke mogao ispričati. Možda ovaj razlog, pre nego njegov prvobitni zločin, objašnjava zašto je Dože držan u strogoj tajnosti u zatvoru, kao i korišćenje maske.&lt;/ref&gt;.

Najstariji sačuvani dokument o čoveku sa gvozdenom maskom potiče iz [[1. jul]]a [[1669]], kada je markiz Luvoa predao zatvorenika na čuvanje g. De Sen-Marsu, upravitelju zatvora u Pinjerolu. Sudeći prema markizovom pismu, ime zatvorenika bilo je Estaš Dože. U pismu Sen-Marsu, Luvoa je zatvorenika označio kao „običnog slugu“.

Ništa se ne zna o tom Dožeu. Istoričari su našli dokaza da je izvesni Estaš Dože živeo u to doba i da je bio umešan u sumnjive i sramne događaje koji su uključivali ljude na visokim položajima. Njegovo puno ime bilo je '''Estaš Dože de Kavoa'''&lt;ref name=&quot;Noone&quot;&gt;The Man Behind the Iron Mask by John Noone, 1988&lt;/ref&gt;. Ostalo je, međutim, nejasno da li je to jedna ista osoba.

Spisi pokazuju da je Estaš Dože de Kavoa rođen [[30. avgust]]a [[1637]], kao sin '''Fransoa Dožea''', kapetana u gardi [[arman Žan di Plesi de Rišelje|kardinala Rišeljea]]. Fransoa je bio oženjen sa '''Mari de Serinjan''' sa kojom je imao jedanaestoro dece, od kojih je devetoro doživelo odraslo doba. Kada su Fransoa i dvojica njegovih najstarijih sinova nastradali u bici, Estaš je formalno postao glava porodice. Po ugledu na njih, pristupio je vojsci gde je došao pod komandu Armana de Gramona, vojvode od Giša, hrabrog ratnika, poznatog bonvivana i [[biseksualnost|biseksualca]].

==== Sramota ====
U aprilu [[1659]]. Estaš i vojvoda od Giša bili su pozvani na proslavu [[Sveta nedelja|Svete nedelje]] u zamak Roasi-an-Bri. U svakom slučaju, bilo je to razvratno veselje na kojem su posetioci uzimali učešća u raznim gnusnim radnjama, uključujući i napad na čoveka koji je tvrdio da je advokat kardinala Mazarena. Postoje naznake, između ostalog, da je izvođena [[crna misa]], da je došlo do upražnjavanja [[homoseksualnost|homoseksualnih]] odnosa i da je [[svinja]] [[krštenje|krštena]] u „[[šaran]]a“ da bi mogli da jedu svinjetinu na [[Veliki petak]].

Kada je vest o ovim radnjama dospela do javnosti, sprovedena je istraga posle koje su brojni vinovnici bili pohapšeni ili prognani. Nije zabeleženo šta se dogodilo sa Dožeom, ali je [[1665]]. godine nedaleko do zamka Sen-Žermen-an-Le on navodno usmrtio mladog paža u pijanom stanju tokom svađe sa vojvodom od Foa. Obojica su tvrdila da ih je dečak, koji je bio pijan, izazvao, ali činjenica da se ubistvo odigralo u blizini zamka u kojem je odseo kralj značila je da to nije dovoljan izgovor i, kao posledica toga, Dože je morao da napusti oficirsku službu.

Dožeova mati je umrla nedugo zatim. U [[testament]]u, koji je sačinila godinu dana ranije, izostavila je dvojicu najstarijih sinova, Estaša i Armana, ostavljajući najveći deo imovine njihovom mlađem bratu Luju. S obzirom na to da je bio zašao u velike dugove, Estašu je bio ograničen pristup novcu i jedva da mu je bilo ostavljeno dovoljno novca za „hranu i održavanje“. Budući formalno glava porodice, dobio je nekoliko manjih poseda kojih se odrekao u korist svog brata Luja, koji mu je zauzvrat obezbedio veći priliv novca.

==== „Afera otrova“ ====
Tridesetih godina prošlog veka istoričar po imenu Moris Divivije doveo je u vezu Estaša Dožea de Kavoa sa „aferom otrova“, zloglasnim skandalom u kojem su ljudi na visokim položajima bili optuženi da su umešani u crnu misu i trovanja. Pokrenuta je istraga, ali je Luj XIV podstakao zataškavanje kada se ispostavilo da su njegova milosnica markiza De Montespan i snaha, vojvotkinja od Orleana, bile umešane&lt;ref name=&quot;Noone&quot; /&gt;.

Arhiva, međutim, otkriva da su istražitelji tokom istrage došli do saznanja o dobavljaču [[otrov]]a, [[hirurgija|hirurgu]] po imenu '''Ože''', a Divivije je bio ubeđen da je Dože de Kavoa, lišen nasledstva i u materijalnoj oskudici, postao Ože, dobavljač otrova, i samim tim Dože, čovek sa gvozdenom maskom.

==== Dože u zatvoru ====
Pa ipak, iskrsli su dokazi da je Dože de Kavoa umro u zatvoru Sen-Lazar, što je zapravo bio azil koji su vodili monasi a koji su mnoge porodice koristile da zatvore svoje „crne ovce“. Sačuvani su dokumenti koji ukazuju na to da je Dože de Kavoa bio zatvoren u Sen-Lazaru u [[Pariz]]u otprilike u isto vreme kada je Dože, čovek sa gvozdenom maskom, bio sproveden u zatočeništvo u Pinjerol, stotine [[milja]] dalje na jug.

Dokazi uključuju pismo poslato Dožeovoj sestri markizi De Fabreg [[20. jun]]a [[1678]], koje je prepuno samosažaljenja, u kome se Estaš žali na tretman u zatvoru, u kojem je zatočen već deset godina, i ističe kako su ga izigrali njihov brat Luj i Klerak, upravnik Lujevog imanja. Godinu dana kasnije napisao je novo pismo kralju, ponavljajući iste pritužbe i upućujući sličnu molbu za oslobađanjem. Najviše što je kralj uradio bilo je, međutim, slanje pisma upravniku Sen-Lazara u kojem mu poručuje da „g. De Kavoa ne treba da ima komunikaciju ni sa kim, čak ni sa sestrom, osim u vašem prisustvu ili u prisustvu jednog od sveštenika centra“. Pismo su potpisali kralj i Kolber.

Prilično potresna [[poema]] koju je sastavio Luj Anri de Lomeni, grof od Brijena, i sam zatvorenik u to vreme, ukazuje na to da je Estaš Dože de Kavoa umro od posledica teškog opijanja krajem 80-tih godina [[17. vek]]a. Istoričari posmatraju sve ovo kao dovoljno jak dokaz da on ni na koji način ne može biti doveden u vezu sa čovekom sa gvozdenom maskom&lt;ref name=&quot;Noone&quot; /&gt;.

== Maštovita dela inspirisana pričom o čoveku sa gvozdenom maskom ==
=== Romani ===

* ''Vikont od Braželona'', [[Aleksandar Dima otac|Aleksandar Dima]], 1848–1850

=== Pozorišni komadi ===

* ''Blizanci'', [[Viktor Igo]], nezavršena drama, napisana 1839, posthumno objavljena 1933. godine

=== Filmovi ===

Više filmova zasnovano je na priči o čoveku sa gvozdenom maskom, u svakom od njih korišćena je teorija o bratu blizancu Luja XIV i većina predstavlja slobodnu adaptaciju romana ''Vikont od Braželona'':

* ''[[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]]'' ({{jez-engl|The Man in the Iron Mask}}), američko-britanska koprodukcija iz [[1998]], reditelj [[Randal Valas]], igraju: [[Leonardo Dikaprio]], [[Džeremi Ajrons]], [[Džon Malkovič]], [[Žerar Depardje]] i [[Gejbrijel Bern]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{en}} [http://www.cadytech.com/dumas/related/the_mystery_of_the_iron_mask.php ''Misterija o čoveku sa gvozdenom maskom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011135820/http://www.cadytech.com/dumas/related/the_mystery_of_the_iron_mask.php |date=2008-10-11 }}
* {{en}} [http://www.straightdope.com/mailbag/mmaninmask.html Ko je bio čovek sa gvozdenom maskom?]
* {{fr}} [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k181471 Čovek sa maskom od crnog baršuna, poznat kao „čovek sa gvozdenom maskom“] par F FUNCK-BRENTANO Revue historique septembre 1894 sur le site de Gallica

[[Kategorija:Misterije]]</text>
      <sha1>i7no7qwcrha7gs97pcwnrdfnhziqilw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urična kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144919</id>
    <revision>
      <id>42668740</id>
      <parentid>42507063</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:15:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14537" sha1="0u6oowynflc8ve6rw6pjw9pmv538kqu" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| verifiedrevid = 268443488
|   Name = {{PAGENAME}}
|   ImageFileL1 = Harnsäure_Ketoform.svg
|   ImageSizeL1 = 150px
|   ImageFileR1 = Uric_acid3D.png
|   ImageSizeR1 = 120px
|   IUPACName = 7,9-dihidro-1H-purin-&lt;br /&gt;2,6,8(3H)-trion
|   OtherNames = 2,6,8 Trioksipurin
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|   EINECS = 200-720-7
|  InChI = 1/C5H4N4O3/c10-3-1-2(7-4(11)6-1)8-5(12)9-3/h(H4,6,7,8,9,10,11,12)/f/h6-9H&lt;ref&gt;{{cite web |title=Uric Acid. Biological Magnetic Resonance Data Bank. |url=http://www.bmrb.wisc.edu/metabolomics/gen_metab_summary_5.php?molName=uric_acid#INCHI |access-date=2012-01-17 |archivedate=2008-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080305034015/http://www.bmrb.wisc.edu/metabolomics/gen_metab_summary_5.php?molName=uric_acid#INCHI |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|  StdInChI = 1S/C5H4N4O3/c10-3-1-2(7-4(11)6-1)8-5(12)9-3/h(H4,6,7,8,9,10,11,12)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = LEHOTFFKMJEONL-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
|   KEGG = C00366
|   PubChem = 1175
|   SMILES = C12NC(=O)NC(=O)C=2NC(=O)N1
|   CASNo = 69-93-2
|   CASNo_Ref = {{cascite}}
|   ChemSpiderID = 1142
|   RTECS =
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|   Formula = C&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
|   MolarMass = 168g/mol
|   Appearance = Beli kristali
|   Density = 1.87
|   Solubility = neznatna
|   MeltingPt = razlaže se pri zagrevanju
|   BoilingPt = N/A
|   pKa = 5.8
  }}
}}

'''Urična kiselina''', ''mokraćna kiselina'', ili ''urat'', je [[heterociklično jedinjenje]] [[ugljenik]]a, [[dušik|azota]], [[kiseonik]]a, i [[vodik|vodonika]] sa [[kemijska formula|formulom]] C&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;.

== Hemija ==

Urična kiselina je diprotonska kiselina sa [[pKa|pKa&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]]=5.4 i [[pKa|pKa&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]=10.3&lt;ref name=&quot;Francis&quot;&gt;{{cite book |title=Uric Acid |author=Francis H. McCrudden |publisher= BiblioBazaar |id=0554619911 |year=2008 |url= http://books.google.com/books?id=yDASAAAAYAAJ&amp;pg=PR1&amp;lpg=PR1&amp;dq=Uric+Acid,+Francis+H.+McCrudden&amp;source=bl&amp;ots=KFOv37NLgk&amp;sig=EhgldlWAW4rXH2Tz2Hrb5JuOHZo&amp;hl=en&amp;ei=lZZCTNPsEcT58AbikvUF&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=8&amp;ved=0CFgQ6AEwBw#v=onepage&amp;q&amp;f=false }}&lt;/ref&gt;. Iz tog razloga u jakim alkalijama na visokom [[PH vrednost|pH]] ona formira dualno naelektrisani uratni jon, dok na biološkom [[PH vrednost|pH]], ili u prisustvu ugljene kiseline, ili karbonatnog jona, ona formira jednostruko naelektrisani vodonik uratni jon pošto je njegov [[pKa|pKa&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] veći od [[pKa|pKa&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] [[karbonatna kiselina|ugljene kiseline]]. Pošto je njena jonizacija tako slaba, uratne soli su sklone [[Hidroliza|hidrolizi]] nazad u vodonik uratne soli i slobodnu bazu na [[PH vrednost|pH]] vrednostima oko neutralne. Ova kiseline je [[Aromatičnost|aromatična]], jer je derivat [[purin]]a.

Kao biciklični, heterociklični purinski derivat, urična kiselina se ne protonuje na isti način kao [[karboksilne kiseline]]. [[X-zrake|X-zrak]] [[kristalografija|difrakcione]] studije vodonik uratnog jona u kristalima amonijum vodonik urata, formiranih ''in vivo'' kao [[giht]]ni depoziti, pokazuju da keto-kiseonik u 2 poziciji [[tautomer]]a [[purin]]ske strukture postoji kao [[hidroksilna grupa]] i da dva susedna atoma [[dušik|azota]] u pozicijama 1 i 3 dele jonsko naelektrisanje u šestočlanom pi-rezonancom-stabilizovanom prstenu.&lt;ref name=&quot;Friedel&quot;&gt;{{cite journal |author=P. Friedel, J. Bergmann, R. Kleeberg, G. Schubert |title=A proposition for the structure of ammonium hydrogen (acid) urate from uroliths |journal=Zeitschrift für Kristallographie Supplements |volume=2006 |issue=23 |pages= |year=2006 |pmid= |doi=10.1524/zksu.2006.suppl_23.517 |url=http://www.atypon-link.com/OLD/doi/abs/10.1524/zksu.2006.suppl_23.517 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.xray.cz/epdic/ |title=European Powder Diffraction Conference, EPDIC-9 |access-date=2012-01-17 |archive-date=2011-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110117103215/http://www.xray.cz/epdic/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dok se većina organskih kiselina deprotonuje jonizacijom polarne [[vodik|vodonik]]-[[kiseonik]] veze, što je obično praćeno nekom vrtom rezonantne stabilizacije (rezultirajući u [[karboksilat]]nom jonu), ova kiselina se deprotonuje na atomu [[dušik|azota]] i koristi tautomernu keto/hidroksilnu grupu kao elektron-oduzimajuću grupu da uveća [[pKa|pKa&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] vrednost. Petočlani prsten takođe poseduje keto grupu (u poziciji 8), flankiranu sa dve sekundare [[amino grupa|amino grupe]] (u 7 i 9 pozicijama), i deprotonacija jedne od njih na visokom [[PH vrednost|pH]] može da objasni [[pKa|pKa&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] i ponašanje poput diprotične kiseline. Slično tautomersko preuređivanje i pi-rezonantna stabilizacija bi proizveli jon sa određenim stepenom stabilnosti. (Na strukturi prikazanoj u gore levo, NH u gornjem levom uglu na šestočlanom prstenu je &quot;1&quot;, numerišući u smeru kazaljki na satu oko šestočlanog prstena do &quot;6&quot; za keto [[ugljenik]] na vrhu tog prstena. Gornji NH u petočlanom prstenu je &quot;7&quot;, numerišući u smeru kazaljki na satu oko ovog prstena do donjeg NH, koji je &quot;9&quot;.)

=== Rastvorljivost urične kiseline i njenih soli ===

Rastvorljivost mokraćne kiseline, njenih [[alkalni metali|alkalnih]] i [[zemnoalkalijski metali|zemnoalkalnih]] [[sol]]i u [[voda|vodi]] je veoma niska. Rastvorljivost ovih materijala u toploj vodi je nešto veća, što omogućava rekristalizaciju. Rastvorljivost ove kiseline i njenih soli u [[etanol]]u je veoma niska ili zanemarljiva. U etanol-voda mešavinama rastvorljivosti su negde između krajnjih vrednosti za čist [[etanol]] i čistu [[voda|vodu]].

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Jedinjenje
! Hladna voda
! Ključala voda
|-
| ''Mokraćna kiselina''
| 15000
| 2000
|-
| [[Amonijum-hidro-urat|NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; H-urat]]
| -
| 1600
|-
| [[Litijum-hidro-urat|Li H-urat]]
| 370
| 39
|-
| [[Natrijum-hidro-urat|Na H-urat]]
| 1175
| 124
|-
| [[Kalijum-hidro-urat|K H-urat]]
| 790
| 75
|-
| [[Magnezijum-hidro-urat|Mg (H-urat)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
| 3750
| 160
|-
| [[Kalcijum-hidro-urat|Ca (H-urat)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
| 603
| 276
|-
| [[Natrijum-urat|Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; urat]]
| 77
| -
|-
| [[Kalijum-urat|K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; urat]]
| 44
| 35
|-
| [[Kalcijum-urat|Ca-urat]]
| 1500
| 1440
|-
| [[Stroncijum-urat|Sr-urat]]
| 4300
| 1790
|-
| [[Barijum-urat|Ba-urat]]
| 7900
| 2700
|}

Numeričke vrednosti u gornjoj tabeli indiciraju kolika masa vode je neophodna da bi se rastvorila jedinica mase jedinjenja, što je ova vrednost manja, to je rastvorljivija supstanca u datom rastvaraču&lt;ref name=&quot;Francis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CRC&quot;&gt;{{RubberBible87th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Merck13th&quot;&gt;{{Merck13th}}&lt;/ref&gt;

== Biologija ==

Mokraćnu kiselinu proizvodi [[ksantin oksidaza]] iz [[ksantin]]a i [[hipoksantin]]a, dok se ti supstrati formiraju iz [[purin]]a. Urična kiselina toksičnija za [[Tkivo (biologija)|tkiva]] nego bilo [[ksantin]] ili [[hipoksantin]].&lt;ref name=&quot;Ho&quot;&gt;{{cite journal |author=Yen-Kuang Ho, Michael J. Guthrie, Andrew J. Clifford and Charlene C. Ho |title=Effect of adenine metabolites on survival of Drosophila melanogaster  of low xanthine dehydrogenase activity |journal=Comparative Biochemistry and Physiology Part B: Comparative Biochemistry |volume=103 |issue=2 |pages=413-417 |year=1992 |pmid= |doi=10.1016/0305-0491(92)90313-G |url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B9881-4YYHS1G-N&amp;_user=10&amp;_coverDate=10%2F31%2F1992&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=high&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;_docanchor=&amp;view=c&amp;_searchStrId=1403936425&amp;_rerunOrigin=google&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=cd40463769a53bdd96a6306ba6e60b66 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Urična kiselina se oslobađa u hipoksičnim uslovima.&lt;ref name=&quot;Baillie 1473-1478&quot;&gt;{{Cite journal| volume = 131| issue = 5| pages = 1473–1478| last = Baillie| first = J.K.| coauthors = M.G. Bates, A.A. Thompson, W.S. Waring, R.W. Partridge, M.F. Schnopp, A. Simpson, F. Gulliver-Sloan, S.R. Maxwell, D.J. Webb
| title = Endogenous urate production augments plasma antioxidant capacity in healthy lowland subjects exposed to high altitude| url = https://archive.org/details/sim_chest_2007-05_131_5/page/1473| journal = Chest| date = 2007 | doi = 10.1378/chest.06-2235| pmid = 17494796}}&lt;/ref&gt;

Kod [[čovjek|ljudi]] i [[viši primati|viših primata]], urična kiselina je krajnji [[oksidacija|oksidacioni]] proizvod [[metabolizam purina|metabolizma purina]] i izlučuje se u [[mokraća|urin]]. Kod većine drugih [[sisavac|sisara]], [[enzim]] [[urikaza]] dalje oksidira uričnu kiselinu do [[alantoin]]a.&lt;ref&gt;Angstadt, Carol N. (1997-12-04). Purine and Pyrimidine Metabolism: Purine Catabolism. NetBiochem, 4 December 1997. Retrieved from http://library.med.utah.edu/NetBiochem/pupyr/pp.htm#Pu%20Catab.&lt;/ref&gt; Gubitak urikaze kod viših primata je u paraleli sa sličnim gubitkom sposobnosti sinteze [[Vitamin C|askorbične kiseline]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Proctor P |title=Similar functions of uric acid and ascorbate in man? |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1970-11-28_228_5274/page/868 |journal=Nature |volume=228 |issue=5274 |pages=868 |month=November|date=1970 |pmid=5477017 |doi= 10.1038/228868a0}}&lt;/ref&gt; Urična i askorbinska kiselina su jaki [[redukujući agens]]i ([[elektron donor]]i) i potentni [[antioksidans]]i. Kod ljudi, više od polovine antioksidantskog kapaciteta [[krvna plazma|krvne plazme]] dolazi od mokraćne kiseline.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=S. R. J. Maxwell, H. Thomason, D. Sandler, C. Leguen, M. A. Baxter, G. H. G. Thorpe, A. F. Jones, A. H. Barnett. |title=Antioxidant status in patients with uncomplicated insulin-dependent and non-insulin-dependent diabetes mellitus |journal=European Journal of Clinical Investigation |year=1997 |volume=27 |pages=484-490 |publisher=Blackwell Science Ltd. |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/119145773/abstract }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Dalmatinac (pas)|Dalmatinski pas]] ima genetski defekat apsorpcije mokraćne kiseline u [[jetra|jetri]]. To rezultira u umanjenoj konverziji u [[alantoin]], tako da ova vrsta izlučuje mokraćnu kiselinu, a ne alantoin, u urin.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Friedman, Meyer; and Byers, Sanford O. |title=Observations concerning the causes of the excess excretion of uric acid in the Dalmatian dog |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=175 |issue=2 |pages=727–35 |date=1948-09-01 |pmid=18880769 |url=http://www.jbc.org/cgi/reprint/175/2/727 |access-date=2012-01-17 |archive-date=2008-05-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080528173041/http://www.jbc.org/cgi/reprint/175/2/727 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Kod [[ptica]] i [[reptil]]a, i nekih pustinjskih sisara (npr. [[kengurski pacov|kengurskog pacova]]), urična kiselina je takođe krajnji proizvod [[metabolizam purina|metabolizma purina]], ali se izlučuje [[izmet]]om kao suva masa. To je omogućeno kompleksnim [[metabolički put|metaboličkim putem]] koji je energetski neefikasan u poređenju sa probavom drugog azotnog otpada kao što su [[urea|ureja]] (iz [[ciklus ureje|ciklusa ureje]]) ili [[amonijak]], ali ima prednost umanjenja gubitka [[voda|vode]].&lt;ref name=&quot;Hazard&quot;&gt;{{cite book | last = Hazard | first = Lisa C. | title = Sodium and Potassium Secretion by Iguana Salt Glands | url = https://archive.org/details/iguanasbiologyco0000unse | work = Iguanas: Biology and Conservation | publisher = University of California Press | pages = [https://archive.org/details/iguanasbiologyco0000unse/page/84 84]–85 | year = 2004 | isbn = 9780520238541 }}&lt;/ref&gt;

Kod ljudi, oko 70% dnevnog izlučivanja urične kiseline odvija se putem [[bubreg]]a. Kod 5-25% ljudi umanjena renalna ekskrecija dovodi do [[hiperuricemija|hiperuricemije]].&lt;ref name=&quot;Vitart_2008&quot;&gt;{{cite journal |author=Vitart V, Rudan I, Hayward C, ''et al.'' |title=SLC2A9 is a newly identified urate transporter influencing serum urate concentration, urate excretion and gout |journal=Nature Genetics |volume=40 |issue=4 |pages=437–42 |month=April |date=2008 |pmid=18327257 |doi=10.1038/ng.106}}&lt;/ref&gt;

== Genetika ==

Deo ljudske populacije ima mutacije u [[protein]]ima odgovornim za ekskreciju urične kiseline putem [[bubreg]]a. Devet gena je dosad bilo identifikovano: ''[[SLC2A9]]''; ''[[ABCG2]]''; ''[[SLC17A1]]''; ''[[SLC22A11]]''; ''[[SLC22A12]]''; ''[[SLC16A9]]''; ''[[GCKR]]''; ''[[LRRC16A]]''; i ''[[PDZK1]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Aringer M, Graessler J |title=Understanding deficient elimination of uric acid |journal=Lancet |volume=372 |issue=9654 |pages=1929–30 |year=2008 |month=December |pmid=18834627 |doi=10.1016/S0140-6736(08)61344-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kolz_2009 &quot;&gt;{{cite journal | author=Kolz M, Johnson T, ''et al.'' |title=Meta-analysis of 28,141 individuals identifies common variants within five new loci that influence uric acid concentrations | journal=PLoS Genet | year=2009 | month=June | volume=5 | issue=6 | pmid=19503597 | doi=10.1371/journal.pgen.1000504 | pages=e1000504 | pmc=2683940}}&lt;/ref&gt; Za ''[[SLC2A9]]'' se zna da transportuje uričnu kiselinu i [[fruktoza|fruktozu]].&lt;ref name=&quot;Vitart_2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Döring_2008&quot;&gt;{{cite journal |author=Döring A, Gieger C, Mehta D, ''et al.'' |title=SLC2A9 influences uric acid concentrations with pronounced sex-specific effects |journal=Nature Genetics |volume=40 |issue=4 |pages=430–6 |year=2008 |month=April |pmid=18327256 |doi=10.1038/ng.107}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Hiperuricemija]]
* [[Giht]]

== Literatura ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003476.htm MedlinePlus] 
* [http://www.iksi.org International Institut za kamen na bubregu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190513095547/http://www.iksi.org/ |date=2019-05-13 }}
* [http://www.dietaryfiberfood.com/purine-food.php Sadržaj purina u hrani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112133438/http://www.dietaryfiberfood.com/purine-food.php |date=2011-11-12 }}
{{-}}
{{Nukleotidni metabolički intermedijari-lat}}
{{Antioksidansi-lat}}
{{Detoksifikujući agensi za antineoplastični tretman-lat}}

{{Commonscat|Uric acid}}

{{DEFAULTSORT:Urična kiselina}}
[[Kategorija:Urična kiselina|Urična kiselina]]
[[Kategorija:Metabolizam azota|Metabolizam azota]]
[[Kategorija:Organske kiseline|Organske kiseline]]
[[Kategorija:Antioksidansi]]</text>
      <sha1>0u6oowynflc8ve6rw6pjw9pmv538kqu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Četvrti carigradski sabor (pravoslavni)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145448</id>
    <revision>
      <id>42668914</id>
      <parentid>42378478</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3279" sha1="f0xh3bfudrv1nwfel1sbdmewt2nto9j" xml:space="preserve">{{For|raniji sabor koga Katolička crkva smatra ekumenskim|Četvrti carigradski sabor (katolički)}}

{{Ekumenski sabor
|ime_koncila/sabora=Četvrti carigradski sabor (879-880)
|datum_koncila/sabora=879-880
|prihvatio/la/li=[[pravoslavlje]]
|prethodni=[[Drugi nikejski sabor]]
|sljedeći= [[Peti carigradski sabor]] (pravoslavci)
|sazvao=car [[Vasilije I Makedonac|Vasilije I]]
|predsjedao=
|sudionici=383 episkopa
|teme=[[Fotije I Carigradski|Fotijev]] status patrijarha
|dokumenti=vraćanje Fotija na mjesto patrijarha, zaštita Nikejskog vjerovanja}}

'''Četvrti carigradski sabor''', '''Sofijski sabor''' ili '''Deseti pomesni sabor''' su nazivi za veliki [[sinod]] bizantske, istočne odnosno [[pravoslavlje|pravoslavne]] Crkve održan 879. i 880. u [[Carigrad]]u, koga dio pravoslavnih crkava naziva '''Osmi vaseljenski sabor'''.&lt;ref&gt;The Filioque: History of a Doctrinal Controversy pg103 By A. Edward Siecienski Publisher: Oxford University Press, USA (May 12, 2010) {{ISBN|978-0-19-537204-5}} [http://books.google.com/books?id=auT8VbgOe48C&amp;pg=PA103&amp;lpg=PA103&amp;dq=The+Filioque:+History+of+a+Doctrinal+Controversy++By+A.+Edward+Siecienski+Photius+filioque+867&amp;source=bl&amp;ots=oPcmBDltx2&amp;sig=97rn9ViBhF4hvccgp4OmnOMnrzU&amp;hl=en&amp;ei=j6HQS4ifCIPa8QST1tgw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=2&amp;ved=0CAkQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q&amp;f=false]&lt;/ref&gt; Sazvan je na poziv tadašnjeg [[bizant]]skog cara [[Vasilije I Makedonac|Vasilija I]] kako bi se poništile odluke [[Četvrti carigradski sabor (katolički)|ranijeg sabora]] na kome je smijenjen patrijarh [[Fotije I Carigradski]]. One su poništene, a njime je također osuđeno dodavanje odredbe [[filioque]] u [[nikejsko vjerovanje]]. Iako su legati [[papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] sudjelovali na sinodu, njega [[Rimokatolička crkva]] kasnije nije priznala. Razlike između zapadne i istočne Ckrve, koje su se ispoljile na dva sinoda sa istim imenom, će kasnije dovesti do [[Velika šizma|Velike šizme]] 1054.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ccel.org/s/schaff/history/4_ch05.htm Philip Schaff's Church History: Conflict of the Eastern and Western Churches]
* [http://www.newadvent.org/cathen/04310b.htm Catholic Encyclopedia: Fourth Council of Constantinople] (on the Council of 869)
* [http://www.legionofmarytidewater.com/faith/ECUM08.HTM Legion of Mary, Eight Ecumenical Council]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (on the Council of 869)
* [https://web.archive.org/web/20050817074822/http://www.geocities.com/trvalentine/orthodox/dragas_eighth.html George Dion Dragas. The Eighth Ecumenical Council: Constantinople IV (879/880) and the Condemnation of the ''Filioque'' Addition and Doctrine] (An Eastern Orthodox perspective on the Council of 879)
* [https://web.archive.org/web/20050530090000/http://www.geocities.com/trvalentine/orthodox/8-9synods.html T. R. Valentine, The Eighth and Ninth Ecumenical Councils] (An Eastern Orthodox perspective on the Council of 879)
* [http://www.holytrinitymission.org/books/english/councils_local_rudder.htm#_Toc72635076 The First-Second Council from the Rudder]

{{Ekumenski sabori}}

{{DEFAULTSORT:Carigradski sabor 4}}
[[Kategorija:Ekumenski sabori|Carigrad 4]]
[[Kategorija:879.]]
[[Kategorija:Bugarska pravoslavna crkva]]</text>
      <sha1>f0xh3bfudrv1nwfel1sbdmewt2nto9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saradnja četnika s Nedićevom vladom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176884</id>
    <revision>
      <id>42668750</id>
      <parentid>42668252</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:00:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33838-53</username>
        <id>362805</id>
      </contributor>
      <origin>42668750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="560794" sha1="morf6xrmbmlr0ug1bop9oxdjnguuelc" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]]
'''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]].

U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine&lt;ref&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}}

[[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije:
{{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}}

== Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. ==

Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941:

{{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da 
dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje:
{{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;}}

=== Uspostavljanje saradnje ===

Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru.
Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, &quot;i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži&quot;. 
Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

[[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: 
{{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.&lt;/ref&gt;}}

Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.&lt;/ref&gt;

Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji:
{{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...&lt;ref&gt;Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}}

Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.&lt;ref&gt;Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.&lt;/ref&gt;

O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše:

{{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;}}

Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane:
{{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: &lt;br /&gt; 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.'

Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti...

Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta.

Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...]

Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.&lt;ref&gt;Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.&lt;/ref&gt; Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“&lt;ref&gt;Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.&lt;/ref&gt; Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije:
{{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}}

О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović:
{{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo.

Pretsednik: Šta je on bio?

Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva.

Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora?

Optuženi: Tačno.&lt;ref&gt;Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jovan Marjanović 1941&quot;&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.&lt;/ref&gt;}}

Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt; Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.&lt;/ref&gt;

Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.&lt;/ref&gt;

Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt;

Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine.

Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.&lt;/ref&gt;

=== Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića ===

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.&lt;/ref&gt;}}

[[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda:
{{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.&lt;ref&gt;AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]&lt;/ref&gt;}}

Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata:
{{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 186.&lt;/ref&gt;}}

Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa:
{{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM?

Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao.

Pretsednik: Od kada?

Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku.

Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM?

Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao.

Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica?

Optuženi: Može.

Pretsednik: Na primer?

Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd.
 
Pretsednik: A kada je on došao u Beograd?

Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine.

Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića?

Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića.

Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu?

Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.&lt;ref name=&quot;Jovanović Dragomir-Dragi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}&lt;/ref&gt;|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941.
Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić.
O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941:

{{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: &lt;br /&gt; I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.:
1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen.

2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara.

3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće:

{{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi:

* Da se uspostavi red i mir u Srbiji.
* Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga.
* Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca.
* Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima.
* Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja.
* Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.&lt;/ref&gt;}}

Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“&lt;ref&gt;Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.&lt;/ref&gt;

Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge:

{{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili.
Između nas je napravljen sporazum o sledećem:

* O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja.
* Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske.
* Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića.
* Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati.
* Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori.
* Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.&lt;/ref&gt;}}

Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;&gt;Žarko Jovanović, &quot;Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.&quot;, Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.&lt;/ref&gt;

O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... &lt;br /&gt; U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.&lt;ref&gt;''Novo vreme'', 13. XI 1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.&lt;/ref&gt;}}

[[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]&lt;/ref&gt; s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.&lt;/ref&gt; Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića:
{{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji.

Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način:

1.  obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...]

3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda &quot;Boško Jugović&quot; od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]&lt;/ref&gt;}}

Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].&lt;ref name=&quot;Jovan Marjanović 1941&quot;&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII—Nda—19—5—4.&lt;/ref&gt;

Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.&lt;ref&gt;Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]&lt;/ref&gt;}}

U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti:
{{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.&lt;/ref&gt;|General [[Harald Turner]]}}

=== Partizani razotkrivaju Mihailovića ===

Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.&lt;ref&gt;Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.&lt;/ref&gt; Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane.

Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda:

{{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.&lt;/ref&gt;}}

U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”:
{{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»&lt;ref&gt;Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.&lt;/ref&gt;|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}}

Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje:

{{izdvojeni citat| &quot;12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe&quot;.&lt;ref&gt;Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.&lt;/ref&gt;}}

O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941:

{{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;/&gt;}}

=== Nemci razotkrivaju Mihailovića ===

{{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.&lt;ref&gt;OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}}

Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]:
{{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.&lt;/ref&gt;}}

Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja.

Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941:

{{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac.

U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;/&gt;}}

Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]).

O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast.
General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.&lt;/ref&gt;|Kapetan [[Josef Matl]]}}

Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941:

{{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.&lt;/ref&gt;}}

11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika.

U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja:
{{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem:
Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}}

=== Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. ===
{{main|Napad četnika na Užičku Republiku}}

Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.&lt;/ref&gt; O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže:
{{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“&lt;ref&gt;AVII—Nda—53—3—48.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.&lt;/ref&gt;}}

Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt; nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;&lt;ref&gt;ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.&lt;/ref&gt; potonji komandant Pribojske brigade JVuO&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}&lt;/ref&gt;), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.&lt;/ref&gt;}}

Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta.

Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu.

U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}&lt;/ref&gt;

Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.&lt;/ref&gt;), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik.

Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]&lt;/ref&gt;

Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana:
{{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.&lt;ref&gt;Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.&lt;/ref&gt;}}

Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.&lt;ref name=&quot;leskovackizbornik.rs&quot;&gt;{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.&lt;/ref&gt;

Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina:
{{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.&lt;ref&gt;Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Tada je nastala i najčudnovatija faktička koalicija u Drugom svetskom ratu, koju su sačinjavali u odnosu na Narodnooslobodilački pokret, kao jedinstvenog protivnika, četnici, Nemci, Britanci, Nedić, ustaše.&lt;ref&gt;Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992, str. 274.&lt;/ref&gt;|Profesor [[Branko Petranović]]}}

[[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: 
{{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije:
{{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. 
Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. 
Nedić mu je naredio:
— ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.&lt;/ref&gt;}}

Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]:
{{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.&lt;ref&gt;Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.&lt;/ref&gt;}}

=== Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. ===
[[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]]
Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. &quot;Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.&lt;/ref&gt;

Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio:

{{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.&lt;/ref&gt;}}

Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede:
{{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}}

Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića.
O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je &quot;posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama&quot; noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom &quot;pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista&quot;, pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga.

{{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.&lt;/ref&gt;}}

Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana:

{{izdvojeni citat|
2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. 
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.&lt;/ref&gt;}}

Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&amp;bk=2&amp;vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.&lt;/ref&gt; Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].&lt;ref&gt;Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.&lt;/ref&gt;

[[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.&lt;/ref&gt;

Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. ==

{{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}}

=== Legalizacija četnika Draže Mihailovića ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]]

{{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.&lt;/ref&gt;|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}}

{{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}}

Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.&lt;ref&gt;NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave:

* [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred)
* [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred)
* [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred)
* [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred)
* [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred)
* [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred)
* [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred)
* [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred)
* [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) 
* [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred)
* [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda)
* [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred)
* [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred)
* [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred)
* [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) 
* [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) 
* [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred)
* [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred)
* [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u)
* [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]])
* [[Nikola Kalabić]], i dr.&lt;ref name=&quot;Branko Petranović 1945&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.&lt;/ref&gt;

Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. &lt;br /&gt; U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: 
{{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.&lt;ref&gt;[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]&lt;/ref&gt;}}

[[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak&lt;ref&gt;Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.&lt;/ref&gt; kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom:
{{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.&lt;ref name=&quot;Manošek&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.&lt;/ref&gt;}}

Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]:
{{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...&lt;ref&gt;Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika:
{{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.&lt;/ref&gt;}}

Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.&lt;ref&gt;Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.&lt;/ref&gt;

Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt;

=== Dejstva legalizovanih odreda ===
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]]

Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt; Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.&lt;ref name=&quot;Branko Petranović 1945&quot;/&gt; Profesor [[Branko Petranović]] piše: &quot;Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka.&quot;

Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću:
{{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: &lt;/br&gt; Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 18, reg. br. 1/5 (VK-X-1).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}&lt;/ref&gt;|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}}

Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3.  marta 1942. [[Srpska državna straža]]).
[[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]]

Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi &quot;poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima.&quot; Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da &quot;stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću&quot;.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.&lt;/ref&gt;

U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.&lt;/ref&gt;

Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“:
{{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.&lt;ref&gt;Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.&lt;/ref&gt;}}

Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.&lt;ref&gt;AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS:
{{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“:
{{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... &lt;br /&gt; Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]&lt;/ref&gt;}}

[[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.&lt;/ref&gt; Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: 
{{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}}

U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda:

{{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem:
{{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.&lt;ref&gt;Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.&lt;/ref&gt; Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}&lt;/ref&gt;

U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“:
{{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&amp;rec=315&amp;roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]:
{{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}}

Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“:
{{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču &quot;Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]&quot; uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}}

F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.&lt;ref&gt;Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.&lt;/ref&gt; Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju:
{{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.&lt;/ref&gt;}}

Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi:
{{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).&lt;/ref&gt; da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: 
{{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA.

1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi:

a)  Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu;

b)  Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan.

v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje.

g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu.

d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu.

đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog.

2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to:

a)  Vojvodom Pukovačkim Dragutinom;

b)  Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca;

v) Vojvodom Istočkim;

g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]&lt;/ref&gt;}}

Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.&lt;/ref&gt; gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskih okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata:
{{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}}

Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: 
{{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;/&gt;), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.&lt;/ref&gt; O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.&lt;ref&gt;ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.&lt;/ref&gt; Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=556}}&lt;/ref&gt;

U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji.

Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.&lt;/ref&gt; iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]:
{{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}}

Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.&lt;ref&gt;AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.&lt;/ref&gt;

Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.&lt;ref&gt;Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.&lt;/ref&gt; Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]].

Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred:
{{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]&lt;/ref&gt;|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}}

U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika:
{{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt;}}

[[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.&lt;/ref&gt; Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]:
{{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}}

Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt; juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.&lt;/ref&gt; Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima:
{{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; &lt;br&gt; — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve 
ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. &lt;br&gt; — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}}

O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje:
{{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.&lt;/ref&gt;}}

Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića:
{{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 110.&lt;/ref&gt;}}

Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ:
{{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.&lt;ref&gt;[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]&lt;/ref&gt;}}

Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće:
{{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.&lt;/ref&gt;}}

U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti:
{{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće:
{{izdvojeni citat|
''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.''

Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.&lt;/ref&gt;}}

O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio&lt;ref&gt;''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.&lt;/ref&gt; i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda:
{{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}}

Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.&lt;ref&gt;AVII, br. 9/2-1, k. 1a.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.&lt;/ref&gt;

U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]&lt;/ref&gt; 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]&lt;/ref&gt;

Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«:
{{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... &lt;br /&gt; Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] &lt;br /&gt; Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine:
{{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]&lt;/ref&gt; kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije:
{{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}}

General Mihailović je uvažio prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon samo par dana:
{{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i Stojanović [Miodrag, kapetan — prim.] da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: 
{{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama.

Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}}

U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ:
{{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.&lt;/ref&gt;}}

U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.&lt;/ref&gt;

Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava &quot;komuniste&quot; pomoću legalizovanih odreda:

{{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi &quot;najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama&quot;:
{{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}}

Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«):
{{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje &quot;letećih jedinica&quot; koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za &quot;uništavanje neprijatelja&quot;:
{{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.&lt;/ref&gt;

Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti:
{{izdvojeni citat|G. pukovniče, rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.&lt;/ref&gt;}} 

Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«:
{{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte.

Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem:

1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka;

2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića;

3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima.

Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.&lt;/ref&gt;}}

U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ:
{{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.&lt;/ref&gt;}}

Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: 
{{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.&lt;ref&gt;DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.&lt;/ref&gt;

Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK:
{{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.&lt;/ref&gt;}}

Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]&lt;/ref&gt; pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.&lt;ref&gt;Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.&lt;/ref&gt;

Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943:
{{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene.

U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč.

Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.&lt;ref&gt;Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca:
{{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.&lt;ref name=&quot;leskovackizbornik.rs&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“&lt;ref name=&quot;leskovackizbornik.rs&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.&lt;/ref&gt;

O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]:
{{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.&lt;ref&gt;Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem:
{{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.&lt;/ref&gt;}}

Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“:
{{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».&lt;ref&gt;Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

=== Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda ===
Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]].
 
Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943.

Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}&lt;/ref&gt;), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi &quot;''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''.&quot;&lt;ref&gt;Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}&lt;/ref&gt; Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: &quot;''Budite oprezni jer Dragi je lopov''.&quot; Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista:

{{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.&lt;ref&gt;Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}}

Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“&lt;ref&gt;''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.&lt;/ref&gt; Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.&lt;/ref&gt; Potpisujući se još uvijek kao pukovnik,  Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]:
{{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.&lt;/ref&gt;

Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.&lt;/ref&gt;

Specijalna policija održavala je kontakte sa komandama i obavještajnim punktovima ravnogorskog pokreta Draže Mihailovića po Srbiji. Saradnja sa četnicima obično se negativno odražavala na pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], koji su bili hvatani, zatim kažnjavani na vremenske kazne i kasnije puštani iz [[Logor Banjica|logora na Banjici]]. О njihovom su puštanju po pravilu obavještavane terenske službe Mihailovićeve organizacije koje bi puštena lica najčešće ubijale.&lt;ref&gt;[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-i/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga I], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 54.&lt;/ref&gt;

Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem:
{{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio:
{{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM...
U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.&lt;ref&gt;IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.&lt;/ref&gt;|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}}

Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.&lt;/ref&gt; pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}}

=== Zahlađenje odnosa i prekid saradnje ===
Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume:

{{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije &quot;borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi&quot;, a nisu bili retki ni &quot;prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom.&quot;&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.&lt;/ref&gt;

Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije.

7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]:
{{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}}

Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće:
{{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.&lt;ref&gt;NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.&lt;/ref&gt;}}

Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.&lt;/ref&gt;

Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima ===
{{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}}

Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire.

General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.&lt;ref&gt;AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.&lt;/ref&gt; U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.&lt;/ref&gt;

Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«&lt;ref&gt;Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]&lt;/ref&gt;

Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila 
na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]&lt;/ref&gt;

General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti:

{{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. &lt;/br&gt; Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.&lt;/ref&gt;}}

General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. &lt;/br&gt; Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.&lt;/ref&gt;|[[Milan Nedić]]}}

Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte.&quot;}})&lt;/ref&gt; Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu:
{{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch).

Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima.

[[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]]

O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu:

{{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.]  &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf  Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.&lt;/ref&gt;}}

Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem:

{{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]&lt;/ref&gt;|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}}

[[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader:

{{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.&lt;/ref&gt;}}

O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se &quot;ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red&quot;. U Vranićevom izveštaju se ističe da &quot;okupator pomaže našu borbu&quot;, aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici &quot;iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu&quot;, uz posredstvo Nedićeve vlade.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.&lt;/ref&gt;

U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.&lt;ref&gt;DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.&lt;/ref&gt;}}

Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju:
{{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.&lt;/ref&gt;}}

Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.&lt;/ref&gt;

Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]:
{{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. ==
{{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Jovanović Dragomir-Dragi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}&lt;/ref&gt;|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}}

{{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]:
{{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}}

General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju.

{{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd, 1999, str. 312–313.&lt;/ref&gt;|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}}

U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.&lt;/ref&gt;

[[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.&lt;/ref&gt; Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt; Na ovo Mihailović odgovara:
{{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}}

U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.&lt;/ref&gt;

U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije:
{{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.&lt;ref&gt;Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. &lt;br /&gt; ({{jez-rus|&quot;Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;/&gt; Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].&lt;ref&gt;Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]&lt;/ref&gt; Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).&lt;ref&gt;Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.&lt;/ref&gt;

[[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama:
{{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.&lt;ref&gt;AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.&lt;/ref&gt;}}

Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta:
{{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|&quot;Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=375}}&lt;/ref&gt; sredinom jula 1942:
{{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića:
{{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.&lt;/ref&gt;}}

Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«:
{{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.&lt;/ref&gt;|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}}

U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.&lt;/ref&gt;}}

Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.&lt;ref&gt;AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.&lt;/ref&gt; Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.&lt;ref&gt;Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.&lt;/ref&gt;

Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.&lt;/ref&gt;

Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«:
{{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].&lt;ref&gt;AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.&lt;/ref&gt;}}

Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]:
{{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}}

[[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.&lt;ref&gt;Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.&lt;/ref&gt; U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]&lt;/ref&gt; Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.&lt;ref&gt;[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]&lt;/ref&gt;

Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.&lt;/ref&gt;

Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje:
{{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“

Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).&lt;/ref&gt; Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije.

Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku:
{{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.&lt;/ref&gt;|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}}

[[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu:
{{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.&lt;/ref&gt;}}

Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.&lt;/ref&gt; U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji:
{{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.&lt;ref&gt;Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}&lt;/ref&gt;

Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi:
{{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=158&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Zu allgemein: &lt;br /&gt; Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}}

Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima:
{{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.&lt;/ref&gt;

Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade.

Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]:
{{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem:
{{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]&lt;/ref&gt;}}

Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom:
{{izdvojeni citat|
U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''.

U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]:
{{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}}

Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće:
{{izdvojeni citat|
1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića.

2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista.

3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}}

Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.&lt;/ref&gt;

Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.&lt;/ref&gt; Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943:
{{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“:
{{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&amp;rec=314&amp;roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}}

U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi:
{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}}

Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem:
{{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju:

(1)  Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu.

(2)  Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva.

(3)  Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima.

(4)  Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]&lt;/ref&gt;}}

18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira:
{{izdvojeni citat|''2. decembar'' &lt;br /&gt; Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. &lt;br /&gt; Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. &lt;br /&gt; Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.&lt;/ref&gt; Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ:
{{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}}

U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO:
{{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.&lt;ref&gt;Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.&lt;/ref&gt;

U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.&lt;ref&gt;Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.&lt;/ref&gt; Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.&lt;ref&gt;Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.&lt;/ref&gt;

1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi:
{{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]&lt;/ref&gt;}}

Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“&lt;ref&gt;VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.&lt;/ref&gt;

Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.&lt;/ref&gt; Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini.

Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu:
{{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] &lt;br /&gt; Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.&lt;/ref&gt;}}

Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine:
{{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]&lt;/ref&gt;}}

Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće:
{{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.&lt;/ref&gt;}}

Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija:
{{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;/&gt;}}

U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.&lt;ref&gt;Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.&lt;/ref&gt;}}:
{{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: &lt;br /&gt; Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der &quot;große Geist des 20. Jahrhunderts&quot;, doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}}

Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: 
{{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: &lt;br /&gt; 1) prekid neprijateljstava, &lt;br /&gt; 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i &lt;br /&gt; 3) oslobađanje talaca. &lt;br /&gt; Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=312&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac &lt;br /&gt; BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: &lt;br /&gt; 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung &lt;br /&gt; 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen &lt;br /&gt; 3.) Freilassung der Geiseln. &lt;br /&gt; Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=312&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Besondere Tagesmeldungen BdS.: &lt;br /&gt; In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}}

Paralelno sa sklapanjem pisanih ugovorâ s njemačkim komandama u Srbiji, majori Siniša Ocokoljić i Saša Mihajlović predlažu okupatoru usklađivanje antipartizanske akcije JVuO i SDS:
{{izdvojeni citat|27.11. Vojni komandant Jugoistoka: &lt;/br&gt; Četničke vođe Ocokoljić i Mihajlović dostavile su, preko poverljivog lica, ponudu da zajedno sa SDS-om unište komuniste u beogradskom okrugu. Oni traže garancije da će, tokom određenog perioda, biti obustavljena sva protivdejstva nemačkih i drugih trupa na datom području.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=176&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456904.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;27.11. Mil.Befh.SO.: &lt;/br&gt; DM.–Führer Ocokoljic und Mihajlovic durch V–Mann Angebot abgegeben, Komm. im Kreis Belgrad zusammen mit SSW. zu vernichten. Sie bitten um Zusage, daß für eine bestimmte Zeit jede Gegenaktion der Deutschen und sonstigen Truppen in diesem Raum unterbleibt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], 1. XII 1943.}}

Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini:
{{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.&lt;/ref&gt;

Jedan od ljudi od najvećeg povjerenja Draže Mihailovića u okupiranom Beogradu bio je ing. Petar Milićević, viši železnički savetnik u penziji. Milićević je najprije djelovao pod pseudonimom »Lorenc«, da bi od početka 1943. godine preuzeo pseudonim »Ante«. U jednom od svojih izvještaja Mihailoviću, Milićević navodi da su za njega pristali da rade dva inspektora Uprave grada Beograda, pomenuvši jednoga od njih — Boška Ilića. Dvojica inspektorâ su bili angažirani na organizaciji četničkih trojki u Upravi grada Beograda i u njenim kvartovima, kao i za dostavljanje podataka o komunističkom pokretu u Beogradu i okolini.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv grada Beograda, fond monografije o Beogradu, inventarski broj 8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 315.&lt;/ref&gt; Inače, Milićević se priključio ravnogorskom pokretu na samom početku rata 1941. Radio je legalno u glavnom gradu Srbije sve do decembra 1943, kada biva otkriven od strane ''[[Sicherheitsdienst]]a'' te prinuđen da pređe u ilegalni rad i uzme lažni identitet.&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 492.&lt;/ref&gt;

29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi:
{{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

[[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije:
{{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.&lt;ref&gt;Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 128.&lt;/ref&gt;}}

Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.&lt;/ref&gt;

Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.&lt;/ref&gt;

Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.&lt;/ref&gt; Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.&lt;/ref&gt; Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 506.&lt;/ref&gt;  Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje:
{{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.&lt;ref&gt;Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.&lt;/ref&gt;}}

Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.&lt;ref&gt;IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 478.&lt;/ref&gt; Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: 
{{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.&lt;ref&gt;IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.&lt;/ref&gt;}}

Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor:
{{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS?

Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića.

Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem?

Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno.

Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović?

Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.&lt;ref name=&quot;Jovanović Dragomir-Dragi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}&lt;/ref&gt;|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}}

[[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.&lt;ref&gt;[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.&lt;/ref&gt; Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave:
{{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.&lt;ref&gt;Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.&lt;/ref&gt;}}

I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje:
{{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.&lt;/ref&gt;}}

Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.&lt;/ref&gt;

Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo:
{{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.&lt;ref&gt;AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.&lt;/ref&gt;}}

[[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi:
{{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...&lt;ref&gt;Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.&lt;/ref&gt;}} 

U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“:
{{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem:
{{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}}

U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO:
{{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}}

Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju:
{{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}}

O entuzijazmu kod stanovnika istočne Hercegovine naklonjenog četnicima za priključenje Nedićevoj Srbiji piše i major [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) u depeši pristigloj 30. XII 1943. u VK JVuO:
{{izdvojeni citat|Narod neće moći izdržati bez pomoći u hrani. Ovu pomoć primiće od svakog ko mu je pruži jer su u pitanju familije za koje se, uostalom, borba i vodi. Nemci su proneli glas da će istočna Bosna i Hercegovina se priključiti Nediću. Svi govore: »Neka samo dođe i zavede vlast i red, a mi znamo što smo. Nama je potrebno mira i hleba, jer se više ovako ne može voditi borba sa svim neprijateljima, a pomoći nema ni odkuda«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem:
{{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}}

Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću:
{{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}}

[[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: 
{{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.&lt;/ref&gt;}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. ==
{{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}

{{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga.

Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan.

Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}}

{{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}}

{{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: 
{{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.&lt;ref&gt;AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.&lt;/ref&gt;}}

O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944:
{{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima:
{{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. &lt;br /&gt; (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. &lt;br /&gt; (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}}

Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO:
{{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: 
{{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]:
{{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}}

Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću:
{{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.&lt;/ref&gt; posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi:
{{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].&lt;ref&gt;Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.&lt;/ref&gt; Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]&lt;/ref&gt;), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije:
{{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je više četničkih komandanata  u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“:
{{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.&lt;/ref&gt;}}

Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće:
{{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.&lt;ref&gt;Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.&lt;/ref&gt;}}

10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] &lt;br /&gt; Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]:
{{izdvojeni citat|Medić mi javlja:
Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.&lt;/ref&gt;

U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt; tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih:
{{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

&lt;div style=&quot;text-align:center;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200&quot;&gt; Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. 
&lt;/gallery&gt;&lt;/div&gt;

Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena:
{{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.&lt;/ref&gt;}}

Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]:
{{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“&lt;ref&gt;[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]&lt;/ref&gt;

Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt; od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa:
{{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}}

Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima:
{{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

[[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju:
{{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje:
{{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu:
{{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su,  prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe:
{{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]&lt;/ref&gt;}}

Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: 
{{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
 
O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak:
{{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.&lt;/ref&gt;}}

U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: 
{{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.&lt;ref&gt;Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže):
{{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: &lt;/br&gt; 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. &lt;/br&gt; 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. &lt;/br&gt; 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. &lt;/br&gt; 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. &lt;/br&gt; Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji:
 
{{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}}

11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta:

{{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće:

# Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. 
# Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. 
# Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. 
# Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner &quot;Verhandlungen&quot; mit DM folgendes mit: &lt;br /&gt; 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. &lt;br /&gt; 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. &lt;br /&gt; 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. &lt;br /&gt; 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,&lt;ref&gt;Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.&lt;/ref&gt; a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt; Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt; CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.&lt;ref&gt;Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}}

[[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu:
{{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.&lt;ref&gt;[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]&lt;/ref&gt;}}

Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).”

U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]&lt;/ref&gt; Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}&lt;/ref&gt; U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”&lt;ref&gt;[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]&lt;/ref&gt; 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: 
{{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.&lt;/ref&gt;}}
[[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]]

O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.&lt;/ref&gt; U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije:
{{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.&lt;/ref&gt;}}

Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava:
{{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceJ&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.&lt;/ref&gt; Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.&lt;/ref&gt; Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&amp;rec=313&amp;roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit.&quot;}})&lt;/ref&gt; pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].&lt;ref&gt;Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.&lt;/ref&gt;

Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=695&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}}

Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.&lt;/ref&gt;

Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.&lt;/ref&gt;}}

U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«:
{{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.&lt;ref&gt;Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.&lt;/ref&gt;}}

[[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.&lt;/ref&gt;  Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]&lt;/ref&gt;}}

General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima:
{{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: 
{{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju:
{{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je:

Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima.

Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod.

Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500.

S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo.

Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici.

Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar.

Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom.

Cvetić: sa njim veze nemam.

Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.

U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali.

Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]:
{{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=255&amp;broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|&quot;Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH:
{{izdvojeni citat|
D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]&lt;/ref&gt;}}

Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. &lt;br /&gt; Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.&lt;ref&gt;Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.&lt;/ref&gt;

U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: 
{{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.&lt;ref&gt;Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.&lt;/ref&gt;}}

U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: 
{{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?&lt;ref&gt;Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Коста Николић, н. ч., стр. 272.&lt;/ref&gt;}}

Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.&lt;ref&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.&lt;/ref&gt;

I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: 
{{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.&lt;/ref&gt;}}

General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: 
{{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.&lt;ref&gt;Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.&lt;/ref&gt;|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}}

Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu:
{{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...&lt;ref&gt;Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.&lt;/ref&gt;}}

Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ:
{{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. &lt;br /&gt; II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.&lt;ref&gt;''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&amp;rec=78&amp;roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE SW– SERBIEN: &lt;/br&gt; RESTE 2. UND 5. DIV. IM ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. &lt;/br&gt; DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– &lt;/br&gt; BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER.&quot;}})&lt;/ref&gt; upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}}

General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada:
{{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=771&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. &lt;/br&gt; Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}}

General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=771&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije:
{{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}}

Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;

U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana:
{{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|&quot;7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM.&quot;}})&lt;/ref&gt; Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS:
{{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|&quot;SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}}

Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.&lt;ref&gt;Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.&lt;/ref&gt;

Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće:
{{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.&lt;/ref&gt;}}

[[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše:
{{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.&lt;ref&gt;Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.&lt;/ref&gt;}}

Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše:
{{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.&lt;/ref&gt;}}

5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića:
{{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]&lt;/ref&gt;}}

Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće:
{{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem;

1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu.

Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.&lt;/ref&gt;}}

O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće:
{{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.&lt;/ref&gt;}}

Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.:
{{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''.

A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo.

B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle.

C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša.

III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen.

D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje.

I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak.

III. ''Namere''.

Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK.

''Ostali deo Srbije''.

Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi.

20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. &lt;/br&gt; I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. &lt;/br&gt; III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. &lt;/br&gt; Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. &lt;/br&gt; I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. &lt;/br&gt; III. Absichten. &lt;/br&gt; Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. &lt;/br&gt; Übriges Serbien. &lt;/br&gt; Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. &lt;/br&gt; 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga:
{{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.&lt;ref name=&quot;ReferenceJ&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere:
{{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.&lt;/ref&gt;}}

U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.&lt;/ref&gt;}}

General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće:
{{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]:
{{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]].                                                       

S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150.

Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu:

1.  — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju.

2.  — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole.

3.  — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika.

4.  — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima.

5.  — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara.

6.  — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]].

Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija.

Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]&lt;/ref&gt;}}

Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]]. Poručnik Prica je tada, između ostalog, navodno obećao da četnici „za sada neće poduzimati nikakva neprijateljstva spram njemačkih okupacionih trupâ“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=1236&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gelegentlich einer Reise im Grenzbezirk ist der Kommandeur der SGW–Kreisgrenzabteilung Pozarevac, Hptm. Ivanisevic im Dorfe C a r e v a c (10 südl. Gradiste) mit  dem Cetnikführer und Kommandeur der Ramski brigade, Oblt. Bogdan P r i c a zusammengetroffen und mit demselben in ein Gespräch gekommen. &lt;/br&gt; 3. Der Cetnikführer hat sich auch dahingehend ausgeschprochen, daß sie z.Zt. keine Feindseligkeiten gegen die deutsche Besatzungstruppe unternehmen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;

U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.&lt;/ref&gt;}}

Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje:
{{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade:
{{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića:
{{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.&lt;/ref&gt;}}

Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: 
{{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). &lt;br /&gt; Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic.
Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem:
{{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.&lt;/ref&gt;}}

O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje:
{{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|&quot;Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.&lt;/ref&gt; O ovom sastanku je Boško Kostić,  sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio   sljedeći zapis:
{{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.&lt;/ref&gt;}}

Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.&lt;/ref&gt; Draži Mihailoviću u kome se navodi:
{{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}}

Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade:
{{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) &lt;/br&gt; Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}}

Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– &lt;/br&gt; ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–&quot;}})&lt;/ref&gt; 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića:
{{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]&lt;/ref&gt;}}

=== Sporazum Nedića i Mihailovića ===
{{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}
{{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}}

Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji:  
{{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće:
{{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.&lt;/ref&gt;}}

Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta.

Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.&lt;/ref&gt;

Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka:

{{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog.  Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|
* Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog.
* General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata.
* General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca.
* Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića.
* Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}}

Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem:
{{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu:
{{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje.

U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće:

a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga,

b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do:

postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : &lt;/br&gt; a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, &lt;/br&gt; b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, &lt;/br&gt; c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. &lt;/br&gt; 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : &lt;/br&gt; a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, &lt;/br&gt; b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : &lt;/br&gt; b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, &lt;/br&gt; b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, &lt;/br&gt; b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, &lt;/br&gt; b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. &lt;/br&gt; b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz).&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;

U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.&lt;/ref&gt;

=== Nemačka ocena Mihailovića ===
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]

Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom:
{{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.&lt;/ref&gt;}}

Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4) DM moli da sam ostane u ilegali.

5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]]
Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi:
{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.&lt;br/&gt; b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. &lt;br/&gt; c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. &lt;br/&gt; d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. &lt;br/&gt; e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.&lt;br/&gt; f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. &lt;br/&gt; g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. &lt;br /&gt; h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.&lt;/ref&gt;}}

Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen.&quot;}})&lt;/ref&gt; te zaključuje sljedeće:
{{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima:
{{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili:

Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter.

Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frames no. 000952—000953.]&lt;/ref&gt;}}

General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.&lt;ref name=&quot;ReferenceK&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.&lt;/ref&gt;}}

General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora:
{{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'':

''Okrug Beograd'': &lt;br /&gt; ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje.
 
''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.&lt;ref name=&quot;ReferenceK&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.&lt;/ref&gt;}}

I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: 
{{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.&lt;/ref&gt;}}

Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće:
{{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frames no. 000923—000924.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Serbien Einbruch mehrer Tito–Verbände. Im Raum zwischen Ibar und Morava starke rote Kräfte aus Montenegro im Vorgehen gegen die ihnen entgegengeworfenen Cetnik–Verbänden, Polizei, SFK und Bulgaren–Btlne. Es handelt sich fraglos um das II. Korps mit etwa 3 roten Divisionen. &lt;/br&gt; Die rote 37. Div. befindet sich z.Zt. im Vorgehen aus Raum nördlich Prije Polje auf Ivanjica. In Kürze ist mit ihrem Auftreten am Ibarabschnitt nördlich Usce zu rechnen. &lt;/br&gt; Den Divisionen des XII. Korps ist es gelungen, sich wie befohlen in Richtung N–Montenegro in Marsch zu setzen. Trotz sofort eingeleiterer Verfolgung durch Teile 7.SS–Div. muss mit Eintreffen in Gegend Pljevlja in wenigen Tagen gerechnet werden. &lt;/br&gt; Zusammenfassend ergibt sich das Bild eines in grossem fast planmässigen Verlaufs der seit langem erwarteten Tito–Offensive zur Inbesitznahme S–Serbiens, wenn auch einzelne der beteiligten Verbände angeschlagen sind und das XII. Korps mit grossen Versorgungsschwerigkeiten zu kämpfen hat. Aus sicheren Quellen kann geschlossen werden, dass die in Serbien eingetroffenen roten Kräfte nach ihrer Vereinigung mit den Verbände des Hauptstabes Serbien sich beiderseits der Eisenbahn Stalac – Nisch – Grdelica festsetzen wollen, um die Hauptverkehrsader des Südostens nachhaltig zu unterbrechen und Süd–Serbien unter Ausschaltung aller DM–Einflüsse zum kommunistischen Herrschaftsgebiet zu machen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.&lt;/ref&gt;

U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava:
{{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od &quot;neprijateljskih dejstava protiv Nemaca&quot;. Nedić je garantovao nemačkom okupatoru:
{{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.&lt;/ref&gt;}}

U ratnom dnevniku&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs):
{{izdvojeni citat|
20. 8. 1944

Operativno odeljenje Beograd — Dedinje

18.15 časova:

Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom.

Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće:

1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića,

2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka,

3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]&lt;/ref&gt;}}

U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.&lt;/ref&gt;

U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben.&quot;}})&lt;/ref&gt; koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan:
{{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}}

U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa  o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“:
{{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}}

Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca.&quot; On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}&lt;/ref&gt;

28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima:
{{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se &quot;do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru&quot;. To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

=== Posljedice sporazuma ===

[[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom:
{{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt; &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks.&quot;}})}}

Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma.

Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.&lt;/ref&gt;

Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše:
{{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.&lt;/ref&gt;}}

Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.&lt;ref&gt;VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.&lt;/ref&gt;

Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.&lt;/ref&gt;

Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka:
{{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: &lt;br /&gt; „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.&lt;/ref&gt;}}

[[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.&lt;/ref&gt; Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]&lt;/ref&gt;}}

Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.&lt;ref name=&quot;Milan Borković 1944&quot;&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 166.&lt;/ref&gt;

General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom:
{{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja.

Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS.

Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka.

Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.&lt;/ref&gt;|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}}

Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“&lt;ref&gt;Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.&lt;/ref&gt;

I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje:
{{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica.

U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus.

Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca.

Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.&lt;/ref&gt;|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}}

Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.&lt;/ref&gt; tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“

U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].&lt;ref&gt;Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.&lt;/ref&gt;

I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.&lt;/ref&gt;

Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]&lt;/ref&gt; Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].&lt;ref&gt;Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.&lt;/ref&gt; Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]]

[[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.&lt;ref&gt;Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.&lt;/ref&gt; 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića:
{{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.&lt;ref&gt;''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.&lt;/ref&gt;}}

Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.&lt;/ref&gt; a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.&lt;ref&gt;Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.&lt;/ref&gt; Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.&lt;ref&gt;Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.&lt;/ref&gt; U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt; Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.&lt;/ref&gt; Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO:

{{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.&lt;ref&gt;Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.&lt;/ref&gt;}}

Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 215.&lt;/ref&gt; On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]:
{{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}}

Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o  [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.&lt;/ref&gt; i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.&lt;/ref&gt;}}

U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.&lt;/ref&gt; Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]].
Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice.

Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, 
te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.&lt;/ref&gt; Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo:
{{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!&lt;ref&gt;Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.&lt;/ref&gt;}}

Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu&lt;ref&gt;AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.&lt;/ref&gt; koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.&lt;/ref&gt;}}

General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića:
{{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! &lt;br /&gt; Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}}

Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.&lt;/ref&gt;

[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa:
{{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.&lt;/ref&gt;}}

Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM:

1.  — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića.

Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić.

General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]&lt;/ref&gt;|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}}

== Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje:

:Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam.
:Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku?
:Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić.
:Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića?
:Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa...
:Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci?
:Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka.

Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao &quot;iz dosade&quot;:
:Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak?
:Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo.

U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje:
:Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja?
:Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca.
:Pretsednik: A da li vam je on obećao?
:Optuženi: Nisam tražio.
:Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao?
:Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih.
:Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]].
:Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao.
:Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS?
:Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način:

{{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.&lt;ref name=&quot;Završna reč&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}}

Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv:

{{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

== Tumačenja ==

Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]].

[[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića:
{{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.&lt;/ref&gt;}}

Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].&lt;ref&gt;Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.&lt;/ref&gt; Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: &lt;br /&gt; Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.&lt;ref&gt;Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.&lt;/ref&gt;}}

[[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani:
{{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.&lt;ref&gt;Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.&lt;/ref&gt;}}

I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«:
{{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.&lt;/ref&gt;}}

[[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše:
{{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.&lt;ref&gt;Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.&lt;/ref&gt;}}

[[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije:
{{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did.&quot;}})}}}}

Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao:
{{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.&lt;/ref&gt;}}

Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: 
{{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.&lt;ref&gt;Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.&lt;/ref&gt;}}

Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,&lt;ref&gt;[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.&lt;ref&gt;Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.&lt;/ref&gt;}}

U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe&lt;ref&gt;AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima:
{{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.&lt;ref&gt;Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak:
{{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.&lt;/ref&gt;}}

U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.&lt;ref&gt;Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.&lt;/ref&gt; Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor:

{{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}}

U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter:
{{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.&lt;ref&gt;Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.&lt;/ref&gt;}}

U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije:
{{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.&lt;ref name=&quot;Rade Ristanović 1944&quot;&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.&lt;/ref&gt;}}

Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“:
{{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.&lt;ref name=&quot;Nebojša Stambolija 1944&quot;&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.&lt;/ref&gt;}}

== Literatura ==
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | authorlink = Jozo Tomasevich
  | year = 1975
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-0857-9
  | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}
* {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Nedićeva Srbija]]
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]  
* [[Legalizacija četnika u Srbiji]]

== References ==
&lt;references /&gt;
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>morf6xrmbmlr0ug1bop9oxdjnguuelc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vasilije Boioannes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>185505</id>
    <revision>
      <id>42668767</id>
      <parentid>42199580</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:13:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3106" sha1="ruugw67fxft04nfe9r3pwk0z51upf9m" xml:space="preserve">'''Vasilije III''', zvani '''Boioannes''' (Βασίλειος Βοϊωάννης) na [[grčki jezik|grčkom]] i '''Bugiano''' na [[italijanski jezik|italijanskom]], bio je [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] vojskovođa koji je služio kao [[katepanat Italija|katepan Italije]] od 1017.&lt;ref&gt;Catherine Holmes, University College, Oxford - [http://www.roman-emperors.org/basilii.htm Roman Emperors DIR Basil II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150313115140/http://www.roman-emperors.org/basilii.htm |date=2015-03-13 }}.&lt;/ref&gt; do 1027.&lt;ref&gt;[[Ferdinand Chalandon|Chalandon, Ferdinand]]. ''Histoire de la domination normande en Italie et en Sicile''. [[Paris]], 1907.&lt;/ref&gt;) Smatra se jednim od najvećih bizantskih vojskovođa, a njegova karijera je označila ponovni uspon bizantske moći u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]].

U Italiju je došao kako bi ugušio ustanak [[Langobardi|langobardskog]] princa [[Melo od Barija|Mela od Barija]], koji je 1017. koristeći [[Normani|normanske]] najamnike Bizantincima nanio teške poraze i ozbiljno uzdrmao njihovu vlast. Vasilije je prije pohoda na ustanike od svog imenjaka cara [[Bazilije II. Bugaroubojica|Vasilija II]], tražio, a na kraju i dobio pojačanja, uključujući elitnu [[Varjaška garda|Varjašku gardu]]. S njima je ustaničku vojsku uništio 1018. u [[bitka kod Kane (1018)|drugoj bitci kod Kane]]. Prepoznavši normanske vojničke kvalitete, i sam ih je angažirao kao najamnike te iskoristio kao garnizon u strateški važnom gradu [[Troia (Apulija)|Troia]] s kojim je priječio pristup jugu Italije. Taj se potez pokazao dalekovidnim, jer [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemački car]] [[Heinrich II Sveti]], koji je na poziv izbjeglog Meloa pokušao intervenirati protiv Bizantinaca, u tome nije imao uspjeha. Brzo je cijela Južna Italija, osim [[Vojvodstvo Benevento|Vojvodstva Benevento]] priznala bizantsku vlast.

Vasilije se pripremao na pohod protiv [[Emirat Sicilija|Sicilijanskog Emirata]] kada je 1025. car Vasilije umro, a njegov nasljednik [[Konstantin VIII]] odlučio od toga odustati. Dvije godine kasnije je opozvan. Nakon toga nijedan bizantski katepan, uključujući i Vasilijevog sina [[Exaugustus Boioannes|Exaugustusa]] nije pokazao njegov talent, te je bizantska vlast nad počela nepovratno slabiti.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.norman-world.com/angleterre/histoires/index_histoires.htm History of the Norman World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109201522/http://www.norman-world.com/angleterre/histoires/index_histoires.htm |date=2006-01-09 }}.
* [http://www.roman-emperors.org/basilii.htm The Reign of Basil II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150313115140/http://www.roman-emperors.org/basilii.htm |date=2015-03-13 }}.

{{s-start}}
{{s-bef|before=[[Leo Tornikios Kontoleon]]}}
{{s-ttl|title=[[katepanat Italija|katepan Italije]]|years=1017–1027}}
{{s-aft|after=[[Christophoros Burgaris]]}}
{{end}}

{{DEFAULTSORT:Boioannes, Basil}}
[[Kategorija:Umrli u 11. vijeku]]
[[Kategorija:Istočnorimski vojskovođe]]
[[Kategorija:Katepani Italije]]</text>
      <sha1>ruugw67fxft04nfe9r3pwk0z51upf9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Varani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>188677</id>
    <revision>
      <id>42668765</id>
      <parentid>42545508</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:56:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4476" sha1="j4iftgoi4f8y4miwpirev12yt9nlb1x" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Varan (razvrstavanje)}}
{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Varani
| slika = Varanus varius1.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Australijski ''[[Varanus varius]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Reptil]]ia
| ordo = [[Ljuskaši|Squamata]]
| subordo = [[Gušteri|Sauria]]
| familia = '''Varanidae'''
| genus= '''[[Varan]]us'''
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = ''Vidi tekst''
}}
[[Datoteka:Waran.jpg|mini|250px|[[Komodski varan]]]]
[[Datoteka:Goanna head2.jpg|right|thumb|250px|Običan varan u prirodi]]
'''Varani''' ({{jez-lat|Varanidae}}) su porodica iz razreda [[reptil|gmazova]], red [[ljuskaši|ljuskaša]] i podreda [[gušteri|guštera]]. Porodica ima 53 vrste koje žive u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Australija|Australiji]].

Varani se od svih drugih guštera razlikuju potpuno okoštalom [[lobanja|lubanjom]]. Jezik im je rascijepljen kao kod [[zmija]]. Oči su im smještene postrance na lubanji, a iza njih su im [[uho|bubnjići]].

Upadljivo izdužena lubanja prelazi neobično dugim vratom u zdepasto tijelo. Rep im je snažan i prilično dugačak i mnoge vrste ga koriste za plivanje. Snažne [[ekstremitet|noge]] završavaju s pet prstiju i vrlo zaobljenim [[kandža]]ma.

Više vrsta dosežu dužinu veću od 2 metra. Najmanja je vrsta ''Varanus brevicauda'' s 28&amp;nbsp;cm, a najveća [[komodski varan]] (''Varanus komodoensis'').

== Interva sistematika ==
Ovdje prikazana sistematika slijedi Ziegler i Böhmeovu sistematiku iz [[1997]]. i Böhmovu iz [[2003]]. Ona rod ''Varanus'' dijeli u devet podrodova mi 53 vrste:

* Rod ''[[Varanus]]''
** podrod ''Empagusia''
*** [[Bengalski varan]] (''Varanus bengalensis'')
*** [[Dumerilov varan]] (''Varanus dumerilii'')
*** [[Žuti varan]] (''Varanu flavescens'')
*** ''[[Varanus rudicollis]]''
** podrod ''Euprepriosaurus''
*** ''[[Varanus caerulivensis]]''
*** ''[[Varanus cerambonensis]]''
*** [[Plavorepi varan]] (''Varanus doreanus'')
*** ''[[Varanus finschi]]''
*** [[Pazifički varan]] (''Varanus indicus'')
*** ''[[Varanus jobiensis]]''
*** ''[[Varanus juxtindicus]]''
*** ''[[Varanus keithorni]]''
*** ''[[Varanus kordensis]]''
*** ''[[Varanus macraei]]''
*** ''[[Varanus melinus]]''
*** [[Smaragdni varan]] (''Varanus prasinus'')
*** ''[[Varanus spinulosus]]''
*** ''Varanus yuwonoi''
** podrod ''Odatria''
*** [[Bodljorepi varan]] (''Varanus acanthurus'')
*** ''[[Varanus baritji]]''
*** [[Kratkorepi varan]] (''Varanus brevicauda'')
*** ''[[Varanus caudolineatus]]''
*** ''[[Varanus eremeius]]''
*** ''[[Varanus gilleni]]''
*** ''[[Varanus glauerti]]''
*** ''[[Varanus glebopalma]]''
*** ''[[Varanus kingorum]]''
*** ''[[Varanus mitchelli]]''
*** ''[[Varanus pilbarensis]]''
*** [[Patuljasti varan]] (''Varanus primordius'')
*** ''[[Varanus scalaris]]''
*** ''[[Varanus semiremex]]''
*** ''[[Varanus storri]]''
*** [[Timorski varan]] (''Varanus timorensis'')
*** [[Žalosni varan]] (''Varanus tristis'')
** podrod ''Papusaurus''
*** [[Papuanski varan]] (''Varanus salvadorii'')
** podrod ''Philippinosaurus''
*** ''[[Varanus mabitang]]''
*** ''[[Varanus olivaceus]]''
** podrod ''Polydaedalus''
*** [[Nilski varan]] (''Varanus niloticus'')
*** ''[[Varanus ornatus]]''
*** [[Bjelogrli varan]] (''Varanus albigularis'')
*** [[Stepski varan]] (''Varanus exanthematicus'')
*** [[Jemenski varan]] (''Varanus yemensis'')
** podrod ''Psammosaurus''
*** [[Pustinjski varan]] (''Varanus griseus'')
** podrod ''Soterosaurus''
*** ''[[Varanus salvator]]''
** podrod ''Varanus''
*** [[Divovski varan]] (''Varanus giganteus'')
*** ''[[Varanus gouldii]]''
*** [[Komodski varan]] (''Varanus komodoensis'')
*** [[Mertensov vodeni varan]] (''Varanus mertensi'')
*** ''[[Varanus panoptes]]''
*** [[Rosenbergov varan]] (''Varanus rosenbergi'')
*** [[Spencerov varan]] (''Varanus spenceri'')
*** [[Šareni varan]] (''Varanus varius'')

== Vanjske veze ==
{{Wikivrste|Varanus}}
* [http://www.museum.wa.gov.au/faunabase/_asp_bin/ByFamilyCommonNamecx.asp?d=Reptiles&amp;f=Varanidae Fotografije australskog muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060603044734/http://www.museum.wa.gov.au/faunabase/_asp_bin/ByFamilyCommonNamecx.asp?d=Reptiles&amp;f=Varanidae |date=2006-06-03 }}
* [http://www.komodonationalpark.org/downloads/ciofi%201999.pdf Znanstveni članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100714153407/http://www.komodonationalpark.org/downloads/ciofi%201999.pdf |date=2010-07-14 }}

[[Kategorija:Varani]]</text>
      <sha1>j4iftgoi4f8y4miwpirev12yt9nlb1x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>200693</id>
    <revision>
      <id>42668751</id>
      <parentid>42485541</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:20:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7370" sha1="eo4l0xm0w4xfyr8q69k11fhc57gi4a7" xml:space="preserve">{{Nesamostalni teritorij
|ime                  = Valonija
|izvorno_ime          = Wallonie &lt;small&gt;([[francuski jezik|francuski]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Wallonien &lt;small&gt;([[nemački jezik|njemački]])&lt;/small&gt;
|ime_genitiv          = Valonije
|eng_ime              = 
|zastava              = Flag of Wallonia.svg
|grb                  = Coat of arms of Wallonia.svg
|moto                 = ''Walon todi!'' (''Valonija zauvijek!'')
|himna                = [[Li Tchant des Walons]]
|mapa                 = Map of Wallonia.png
|službeni_jezik       = [[francuski jezik|francuski]], [[nemački jezik|njemački]]
|glavni_grad          = [[Namur]]
|vrsta vladavine      = 
|imena upravitelja    = [[Elio Di Rupo]]
|naslovi upravitelja  = Ministarski predsjednik
|površina_poredak     = 
|površina             = 16,844
|vode                 = 
|stanovništvo_poredak = 
|stanovništvo         = 3,358,560 stanovnika
|godina_popisa        = 2002
|gustoća_stanovništva = 199.39
|pripadnost           = 
|status               = 
|valuta               = 
|stoti_dio_valute     = 
|vremenska_zona       = 
|internetski_nastavak = 
|pozivni_broj         = 
|komentar             = 
}}

'''Valonija''' ([[francuski jezik|franc.]] ''Wallonie'', [[nemački jezik|njem.]] ''Wallonien'', [[valonski jezik|val.]] ''Walonreye'', [[nizozemski jezik|niz.]] ''Wallonië''), ili '''Valonska regija''', je južna, frankofona regija [[Belgija|Belgije]] i federalna jedinica čiji je glavni grad [[Namur]]. Službeni jezici su [[francuski jezik|francuski]] i [[nemački jezik|njemački]]. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.

Valonija se sastoji od sljedećih provincija: 
* [[Hainaut (provincija)|Hainaut]]
* [[Liège (provincija)|Liège]]
* [[Luxembourg (Belgija)|Luxembourg]]
* [[Namur (provincija)|Namur]]
* [[Valonski Brabant]]

Najveći gradovi su [[Liège]], [[Namur]], [[Charleroi]], [[Mons]], [[Tournai]], [[Arlon]], [[Bastogne]], [[Wavre]], [[Verviers]], [[Dinant]] i [[Eupen]].

== Demografija i jezik ==
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale [[Nemačka|Njemačkoj]] do poslijeratnog razgraničenja [[1918]]. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. [[Valonci]] su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja [[holandski jezik|nizozemskog]], drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% [[Flamanci|Flamanaca]] govori [[francuski jezik|francuski]]. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju. 

[[Nemci|Njemačka]] nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.

== Ekonomija ==
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila [[industrijska revolucija]], a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na [[Ugljen|ugljenu]] i [[Željezo|željezu]]. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u [[Čelik|čeličnoj]] industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od [[Flandrija|Flandrije]]: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Glavna rudarska mjesta Valonije
|image = Bâtiments du Grands Hornu.jpg
|godina = 2012. 
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1344
|država = &lt;center&gt;{{flag|Italija}}
}}
== Svjetska baština ==
Valonski [[Ugalj|ugljeni]] basen jedan je od najstarijih i najreprezentativniji primjer industrijske revolucije na evropskom kontinentu. Među njima je skupina koju čine četiri rudnika: Grand-Hornu, Bois-du-Luc, Bois du Cazier i Blegny-rudnik, kao najbolje očuvana mjesta eksploatacije uglja u Belgiji, od ranog 19. do druge polovine 20. stoljeća. Zajedno se prostiru na pojasu dugom 170 i širokom 3–15&amp;nbsp; km, koji prelazi Belgiju od istoka prema zapadu. U rudnom području se nalaze objekti rudarske arhitekture iz ranih perioda industrijske ere u Evropi, integrirani u ostale  industrijske i urbane cjeline. Po tome se izdvaja rudnik Grand-Hornu i radnički grad koji je dizajnirao Bruno Renard u prvoj polovini 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;rudnici&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1344 |title= Glavna rudarska mjesta Valonije - br.1344 |work=UNESCO: Svjetska baština -  whc.unesco.org |access-date=  9. 2. 2023}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Valonija je nekada imala stotine rudnika, ali je većina izgubila svoju infrastrukturu.

Glavna rudarska mjesta Valonije su 2012. godine upisani na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;baština&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/be |title= Belgija: Svjetska baština |work=UNESCO: Svjetska baština -  whc.unesco.org |access-date=  9. 2. 2023}}{{en}}&lt;/ref&gt;
== Povezano ==
* [[Bruxelles]]
* [[Flandrija]]

&lt;gallery&gt;
File:0 Hornu 050322 (3).JPG|Grand-Hornu
File:Bois-du-Luc, La Louviere, Belgium 27.jpg|Bois-du-Luc
File:Bois du Cazier (Marcinelle) 12.06.2022. 06.jpg|Bois du Cazier
File:Blegny Mine letzte Lore.jpg|Blegny-rudnik
&lt;/gallery&gt;
== Reference ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://dialogue.wallonie.be/apps/spip/IMG/pdf/quel_etat.pdf U kojoj državi mi živimo ?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070316043212/http://dialogue.wallonie.be/apps/spip/IMG/pdf/quel_etat.pdf |date=2007-03-16 }} (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
* [http://www.wallonie.be/ Službena stranica Valonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120531060922/http://www.wallonie.be/ |date=2012-05-31 }}
* [http://economie.wallonie.be Gospodarska stranica Valonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131230155640/http://economie.wallonie.be/ |date=2013-12-30 }}
* [http://gov.wallonie.be/ Službena stranica valonske vlade]
* [http://www.cesrw.be/pages/8_1.html Gospodarsko i socijalno vijeće Valonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222202338/http://www.cesrw.be/pages/8_1.html |date=2007-12-22 }}
* [http://www.uvcw.be/ Zajednica gradova i općina Valonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121184230/http://www.uvcw.be/ |date=2021-01-21 }}
* [http://www.wallonie-en-ligne.net/Encyclopedie/ Enciklopedija o valonskom pokretu]
* [http://www.fondationwallonne.org/ Osnivanje Valonije, povijest i sl.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222065349/http://www.fondationwallonne.org/ |date=2007-12-22 }}
* [http://wallonie.apinc.org Mouvement du Manifeste wallon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111011145537/http://wallonie.apinc.org/ |date=2011-10-11 }}

{{Politička podjela Belgije}}
{{Commonscat|Wallonia}}
[[Kategorija:Valonija| ]]
[[Kategorija:Regije Belgije]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Belgiji]]</text>
      <sha1>eo4l0xm0w4xfyr8q69k11fhc57gi4a7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>210595</id>
    <revision>
      <id>42668907</id>
      <parentid>42400501</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:22:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6159" sha1="1t9ks8q9vht919dyegxgvrgrat9tham" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Zug
| ime_genitiv =Zuga
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Headquarter V-ZUG AG.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =[[Panorama]] grada

| slika_lokacijska_karta_država =Švicarska
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Zuga u Švicarskoj

| nadimak =

| širina-stupnjevi =47
| širina-minute    =10
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =8
| dužina-minute    =31
| dužina-oznaka  =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švicarska}}
| lokacija1_ime =[[Kantoni Švicarske|kanton]]
| lokacija1_info =[[Zug (kanton)|Zug]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[gradonačelnik]]
| ime_vođe = Dolfi Müller

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =33.8 [[km²]] &lt;ref name=city/&gt;
| visina  =425&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_godina  =[[2017]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =30,205&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=893.4 stan / [[km²]] &lt;ref name=city/&gt;
| vremenska_zona =[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =6300–6305
| pozivni_broj =041
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Zug''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Zoug''‎, [[talijanski jezik|talijanski]]: ''Zugo'') je [[glavni grad]] [[švajcarska|švicarskog]] [[Kantoni Švicarske|Kantona]] [[Zug (kanton)|Zug]] od 30,205
[[Stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/Switzerland-Cities.html
 | title =''Switzerland: Cantons and Cities''
 | accessdate =2. 11. 2018
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Danas je zapravo samo [[predgrađe]] [[metropola|metropolskog]] [[Zürich]]a, sa kojim je odlično povezan, i to neobično bogato predgrađe jer po podatcima [[Zug (kanton)|kantonalne]] [[vlada|vlade]] u Zugu je reginstrirano 27.000 [[kompanija]], gotovo po jedna za svakog muškarca, ženu i dijete, od one koja gradi strateški plinovod [[Evropa]] - [[Rusija]] preko [[Baltičko more|Baltika]], do 
one koja [[trgovina|trguje]] [[luksuz]]nim [[Sat (predmet)|satovima]] ([[Cartier]], [[Piaget]], [[Vacheron]]).&lt;ref name=ecc/&gt;

Razlog za tako visoku koncentraciju je [[porez]] od samo 8,5% na dobit, ukoliko ne posluju u [[Švicarska|Švicarskoj]].&lt;ref name=ecc&gt;{{cite web
 | url =https://www.theguardian.com/business/2008/may/31/taxavoidance.tax
 | title =''Welcome to Zug: the sleepy Swiss town that became a global economic hub''
 | accessdate = 2. 12. 2018
 | language=engleski
 | publisher=Guardian News}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Zug leži u sredini [[švajcarska|Švicarske]] na [[sjeveroistok|sjevernoistočnoj]] [[obala|obali]] [[jezero|jezera]] [[Zug (jezero)|Zug]], duž padina [[planina|planine]] Zugerberg (1.039 [[metar|m]])&lt;ref name=brit/&gt;, udaljen oko 23 [[km]] [[jug|južno]] od [[Zürich]]a.

== Historija ==

Zug je niknuo u [[12. vijek]]u&lt;ref name=his/&gt; Prvi put je [[dokument]]iran [[1242]]. kao [[feud]] [[grof]]ova od Kyburga, [[1273]]. ga je kupio [[Rudolf I Habsburški]], koji je kasnije postao i [[Kralj Nemačke|njemački kralj]].&lt;ref name=brit/&gt;
I građani Zuga su sudjelovali u [[Bitka kod Morgartena|Bitci kod Morgartena]] protiv [[Habsburg]]ovaca koja se odigrala [[15. novembar|15. novembra]] [[1315]].&lt;ref name=his/&gt;
U [[Stara Švicarska Konfederacija|Švicarsku konfederaciju]] je ušao - [[1352]]., a nakon nekoliko burnih dekada [[Habsburg]]ovci su konačno odustali od svojih zahtjeva na grad.&lt;ref name=brit/&gt;
Zug se pridružio [[Švapska liga|Švapskoj ligi]] protiv [[Leopold III Habsburški|Leopolda III Habsburgškog]] i sudjelovao u pobjedonosnoj [[Bitka kod Sempacha|Bitci kod Sempacha]] [[1386]].&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[1398]]. i on ima [[zanatlija|zanatlije]] organizirane po [[ceh]]ovima.&lt;ref name=his/&gt;

Dio starog grada stradao je [[4. mart]]a [[1435]]. u klizanju [[tlo|tla]].&lt;ref name=his/&gt;
Za [[Reformacija|reformacije]] Zug je ostao je [[katoličanstvo|katolički]] čak je postao i član Zlatne ili Borromenske lige [[1586]].. Tokom U [[14. vijek|14]] i [[15. vijek]]a 
teritorijalno se proširio na okruge u svom susjedstvu, i vladao njima sve do [[1798]].&lt;ref name=brit/&gt; Grad su [[1728]]. potresli nemiri vezani uz zemljišne odnose.&lt;ref name=his&gt;{{cite web
   |url =http://www.stadtzug.ch/de/ueberzug/ueberzugrubrik/geschichte/
   |title =''Vorgeschichte, Altertum''
   |publisher =Stadt Zug
   |language =njemački
   |accessdate =2.12. 2018
   |archivedate =2018-11-22
   |archiveurl =https://web.archive.org/web/20181122125225/http://www.stadtzug.ch/de/ueberzug/ueberzugrubrik/geschichte/
   |deadurl =yes
   }}&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==
Od [[historija|historijskih]] znamenitosti Zug ima - Zytturm ([[Sat-kula|sat kulu]] iz [[1480]].), [[Gradska vijećnica|Gradsku vijećnicu]] iz [[1505]]., [[crkva|crkvu]] sv. Oswalda podignutu između [[1478]]. i [[1545]]. te [[kapucini|kapucinski]] [[samostan]] dovršen [[1597]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Privreda ==
[[Industrija]] Zuga proizvodi [[mašina|mašine]], [[metal]]ne proizvode i [[Električna struja|električne]] aparate.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Zug-Switzerland
 | title =''Zug'
 | accessdate = 2. 12. 2018
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi ==

* {{flagicon|Austrija}} [[Fürstenfeld]], [[Austrija]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kalesija]], [[Bosna i Hercegovina]]&lt;ref name=kal&gt;{{cite web
   |url =http://www.stadtzug.ch/de/ueberzug/ueberzugrubrik/partnerstadt/kalesija/
   |title =''Kalesija (Bosnien-Herzegowina)''
   |publisher =Stadt Zug
   |language =njemački
   |accessdate =2.12. 2018
   |archive-date =2018-11-28
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20181128180748/http://www.stadtzug.ch/de/ueberzug/ueberzugrubrik/partnerstadt/kalesija/
   |url-status =dead
   }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Zug}}
* [http://www.stadtzug.ch/de/ ''Stadt Zug'' (službene stranice)] {{de icon}}

{{Glavni gradovi švicarskih kantona}}

[[Kategorija:Glavni gradovi švicarskih kantona]]
[[Kategorija:Gradovi u Švicarskoj]]</text>
      <sha1>1t9ks8q9vht919dyegxgvrgrat9tham</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vodonik selenid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216438</id>
    <revision>
      <id>42668855</id>
      <parentid>42651607</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:49:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4653" sha1="b8lr61iooblffx4c4u6b5j9uphasj7c" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| verifiedrevid = 451943251
|   Name = Vodonik selenid
|   ImageFileL1 = Hydrogen-selenide-2D-dimensions.svg
|   ImageSizeL1 = 130px
|   ImageNameL1 = Structural diagram of the hydrogen selenide molecule
|   ImageFileR1 = Hydrogen-selenide-3D-vdW.svg
&lt;!-- | ImageSizeR1 = 120px  --&gt;
|   ImageNameR1 = Space-filling model of the hydrogen selenide molecule
|   IUPACName = Vodonik selenid
|   OtherNames = Selenovodonična kiselina&lt;br /&gt;selan&lt;br /&gt;selen hidrid
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  PubChem = 533
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  KEGG = C01528
|  InChI = 1/H2Se/h1H2
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEBI = 16503
|  SMILES = [SeH2]
|  InChIKey = SPVXKVOXSXTJOY-UHFFFAOYAF
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChI = 1S/H2Se/h1H2
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
|  StdInChIKey = SPVXKVOXSXTJOY-UHFFFAOYSA-N
|  CASNo = 7783-07-5
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID = 518
|  RTECS = X1050000
|  UNNumber = 2202
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|   Formula = H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se
|   MolarMass = 80.98 g/mol
|   Appearance = Bezbojni gas
|   Density = 3.553 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|   Solubility = 0.70 g/100 mL
|   SolubleOther = rastvoran u [[ugljen disulfid|CS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], [[fozgen]]u
|   MeltingPt = -65.73&amp;nbsp;°C (207.42 K)
|   BoilingPt = -41.25&amp;nbsp;°C (231.9 K)
|   pKa = 3.89
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|   MolShape = Povijen
|   Dipole =
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|   ExternalMSDS = [http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0284.htm ICSC 0284]
|   EUIndex = 034-002-00-8
|   EUClass = Visoko zapaljiv ('''F+''')&lt;br /&gt; Toksičan ('''T''')&lt;br /&gt;Opasan za životnu sredinu ('''N''')
|   RPhrases = {{R23/25}}, {{R33}}, {{R50/53}}
|   SPhrases = {{S1/2}}, {{S20/21}}, {{S28}}, {{S45}}, {{S60}}, {{S61}}
|   NFPA-H = 4
|   NFPA-F = 4
|   NFPA-R = 0
|   FlashPt = zapaljiv gas
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|   OtherAnions = [[voda (molekul)|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O]]&lt;br /&gt;[[vodonik sulfid|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S]]&lt;br /&gt;[[vodonik telurid|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Te]]&lt;br /&gt;[[vodonik polonid|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Po]]
|   OtherCations = [[natrijum selenid|Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se]]&lt;br /&gt;[[srebro(I) selenid|Ag&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se]]
|   OtherCpds = [[Arsin]]
  }}
}}

'''Vodonik selenid''' je [[neorganska hemija|neorgansko jedinjenje]] sa formulom H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se. On je najjednostavniji i virtualno jedini [[hidrid]] [[selen]]a. H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se je bezbojan, zapaljiv gas pod standardnim uslovima. On je najtoksičnije jedinjenje selena sa limitom ekspoziture od: 0.05 ppm u toku perioda od 8 časova. Ovo jedinjenje ima iritirajući miris.

== Struktura i osobine ==
H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se ima povijenu strukturu sa H-Se-H uglom veze od 91°. Konzistentno sa tom strukturom, postoje tri [[Infracrvena spektroskopija|IR]] vibraciona banda: 2358, 2345, i 1034&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;.

[[Vodonik sulfid|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S]] i H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se imaju slične osobine, mada je selenid kiseliji sa p''K''&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt; = 3.89, i drugim p''K''&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt; = 11.0 na 25&amp;nbsp;°C. Direktna posledica H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se kiselosti je njegova rastvorljivost u vodi.

== Priprema ==
Vodonik selenid se industrijski priprema tretiranjem elementarnog [[selen]]a na T&amp;nbsp;&gt;&amp;nbsp;300&amp;nbsp;°C sa vodonikom.&lt;ref name=Ullmann&gt;{{Ullmann}}&lt;/ref&gt; Više načina dobijanja H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se je objavljeno. Oni su podesni za pripremu na velikoj i maloj skali. U laboratoriji, H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se se obično priprema dejstvom vode na Al&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, uporedo sa formiranjem [[alumina|alumine]]. Srodna reakcija je kiselinska hidroliza FeSe.&lt;ref&gt;Féher, F. In &quot;Handbook of Preparative Inorganic Chemistry&quot;; Brauer, E., Ed.; Academic: New York, 1963; 1, p 418.&lt;/ref&gt;
:Al&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O {{unicode|⇌}} 2 Al(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se

H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Se se može dobiti putem različitih metoda za ''in situ'' generisanje u vodenim rastvorima koristeći [[diboran|bor hidrid]], [[Maršov test]] i Devardovu leguru.&lt;ref&gt;Sonoda, N.; Kondo K.; Nagano, K.; Kambe, N.; Morimoto, F. Angewandte Chemie, International Edition English 1980, vol. 19, page 308&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.webelements.com/webelements/compounds/text/H/H2Se1-7783075.html Osobine vodonik selenida]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
{{-}}
{{Hidridi-lat}}
{{Jedinjenja vodonika-lat}}

[[Kategorija:Jedinjenja vodonika]]
[[Kategorija:Selenidi]]
[[Kategorija:Hemikalije lošeg mirisa]]</text>
      <sha1>b8lr61iooblffx4c4u6b5j9uphasj7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1203.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223617</id>
    <revision>
      <id>42668834</id>
      <parentid>42661181</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:51:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>dop. iz en wiki</comment>
      <origin>42668834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6131" sha1="4dy1hv1y18jdppkvk13ztx2dojagqbx" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1203}}
{{commonscat|1203}}

== Događaji ==
* januar - [[Četvrti križarski rat]]: križari zimuju u Zadru (osvojenom prošlog novembra); ušli su u dogovor sa [[Aleksije IV Anđeo|Aleksijem Angelom]] da će pomoći njegovom ocu [[Isak II Anđeo|Isaku II]] da povrati vizantijski presto, za šta su dobili velika obećanja.
* početkom godine - Bitka na Peščari Halahaldžid: Togrulovi Kereiti su porazili svog donedavnog vazala Temudžina (budućeg Džingis-kana). 

* februar - Papa je povukao ekskomunikaciju protiv nemlečanskih učesnika križarskog pohoda.

* mart - Papa je dao nalog kaločkom nadbiskupu da ode u Vukanovu Srbiju i da vladara i episkope razreži obaveze pokoravanja carigradskom patrijarhu i učvrsti ih u katoličkoj veri&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 269&lt;/ref&gt; (neostvareno).

* [[7. 4.]] (Uskrš. ponedeljak) - Krstaši kreću iz Zadra, Mlečani su srušili zidove. Deo velikaša, Simon de Montfort i dr. napuštaju vojsku i odlaze ugarskom kralju. Usputne stanice su Drač, Krf.&lt;ref&gt;[https://historion.net/memoirs-or-chronicle-fourth-crusade-and-conquest-constantinople/departure-crusaders-corfu-arrival-yo DEPARTURE OF THE CRUSADERS FOR CORFU - ARRIVAL OF THE YOUNG ALEXIUS - CAPTURE OF DURAS]. historion.net&lt;/ref&gt; Neki krstaši nisu išli na Carigrad, već su nastavili prema Akri u Svetoj zemlji.
* [[8. 4.]] - [[Bilinopoljski sabor]]: bosanski ban Kulin i poglavari Bosanske crkve daju izjavu da se odriču hereze. Kulin i verski prvaci zatim idu u Ugarsku da ponove zakletvu pred kraljem emerikom i tamošnjim biskupima.&lt;ref&gt;Klaić, 188&lt;/ref&gt;
* proleće - Anglo-francuski rat: [[Philippe II od Francuske]] napada Normandiju, koja pripada [[John od Engleske|Johnu od Engleske]]. Do kraja 1204. osvaja veći deo Normandije i Akvitanije. U ovo vreme je nestao Johnov zarobljenik, mladi Arthur I, vojvoda Bretanje.

* [[15. 5.]] - Dužd Dandolo tek sada kreće iz Zadra, nakon što je srušio gradske bedeme, iako mu je papa to zabranio. Rasejani Zadrani se bave gusarenjem, naročito Mlečana; duždev sin Rajnerije Dandolo podiže tvrđicu na otoku Malconseju; splitski nadbiskup Bernhard je po nalogu kralja Emerika preuzeo srebro od templara iz Vrane i unajmio Napuljce za pomoć Zadranima.&lt;ref&gt;Klaić, 190-1&lt;/ref&gt;

* [[23. 6.]] - Krstaši pred Carigradom. Iskrcavaju se kod Halkedona, zauzimaju Hrisopolis, na azijskoj strani. 
* polovinom godine - Baldžunski zavet: Temudžin i njegovi najbliži saradnici se zaklinju na međusobnu vernost, učešće u teškoćama i slavi. Ovog leta okuplja snage za sukob sa Kereitima.

* jul - Nakon što su zauzeli Kulu Galata i uklonili lanac, ovladali su Zlatnim rogom, tako da 11. jula započinju opsadu.
* [[17. 7.]] - Napad krstaša i Mlečana na carigradske zidove, zadržali su ih [[Varjaška garda|Varjazi]]; Mlečani su se povukli iza vatre koja je sagorela 180 ha grada. Nakon još jednog napada sutradan, [[Aleksije III Anđeo|Aleksije III Angel]] beži iz grada u Trakiju.
* [[19. 7.]] - [[Isak II Anđeo|Isak II Angel]] je pušten iz zatvora i proglašen za cara, mada je oslepljen.
* leto - Dok ugarski kralj Emerik ratuje sa češkim kraljem (ili pobunjenim bratom?), bugarski car Kalojan, sa odredima Kumana, upada u sporne oblasti sa Ugarskom (Sirmij, Beograd, Braničevo), takođe i pustoši Vukanovu Srbiju - Kumani su odveli mnoge Vukanove podanike, Kalojan je poseo Niš sa oblašću.&lt;ref name=&quot;IsnI270&quot;&gt;''Istorija s. n. I'', 270&lt;/ref&gt; S druge strane, Kalojan obaveštava papu da su Ugari zauzeli pet bugaskih okruga/episkopija.

* [[1. 8.]] - Na insistiranje krstaša, sin Isaka II, Aleksije IV postaje suvladar i pravi vladar.
** Pokušava naći novac koji je obećao krstašima, konfiskacijom crkvenog blaga i imovine protivnika i pohodom u Trakiju na strica Aleksija. U Carigradu raste neprijateljstvo prema Latinima i krstašima, već ovog meseca ima sukoba, veliki požar uništava deo grada.
* [[24. 8.]] - Otakar I je krunisan za prvog [[Lista vladara Češke|kralja Češke]] od strane papinog legata; pošto ga je nemački vladar Filip Švapski priznao za kralja 1198, ove godine je to učinio i Filipov rival Otto, kojeg podržava papa.

* [[2. 9.]] - Japan [[Kamakura period]]a, Hiki incident: [[Hōjō Tokimasa]] ubija Hiki Yoshikazua (oni su ujak odn. tast šoguna [[Minamoto no Yoriie]]a) i uništava klan Hiki. Drugi Tokimasin sestrić, [[Minamoto no Sanetomo]] (11) postaje šogun (do 1219), ali  Tokimasa ima pravu vlast kao prvi ''shikken'', regent šoguna (do 1205). Klan Hōjō daje šikene do 1333.

* oktobar - Kralj Emerik je kod Varaždina zarobio pobunjenog brata, hercega Andriju.
* jesen - Papa savetuje bugarskog vladara da sklopi mir sa Vukanom, kako neka od zemalja ne bi pretrpela nenadoknadive štete - posle ratnih pustošenja je nastupila glad.&lt;ref name=&quot;IsnI270&quot; /&gt;

* krajem godine - Temudžin je porazio Kereite na reci Herlen, Togrul je poginuo. U naredne tri godine ujedinjuje mongolsku stepu, dobija titulu Džingis-kan (Čingiz-han) 1206.
* decembar? - Rulje u Carigradu ubijaju krstaše i strance. Aleksije IV odbija dalja davanja.
* [[6. 12.]] - Pošto je pokušao deblokirati Chateau Gaillard na istoku Normandije, [[John od Engleske]] napušta tu zemlju i odlazi u Englesku.
* 1203/04 - Zadransko-napuljsko brodovlje pobjeđuje Mlečane, ubija posadu u tvrđici na Malconseju i razara je; Zadrani se vraćaju u grad i počinju ga utvrđivati (ali ubrzo dogovaraju predaju).&lt;ref&gt;Klaić, 191&lt;/ref&gt;

=== Kroz godinu ===

* Prvi put se spominje [[Višnjan]], kao posjed porečkog biskupa.
* [[Međimurje]] se spominje u povelji kralja Emerika.
* [[Domald]] je knez u Zadru 1203-04.
* Kninska katedrala: počinje izgradnja nove crkve na Kapitulu, po nalogu kninskog kaptolskog prepozita Dobroslava, na mjestu prethodnog benediktinskog samostana (posvećena 1270-72).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1203.}}
* {{circa}} [[Mindaugas]], prvi kralj Litvanije († [[1263]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1203.}}
* 1202/03 - [[Alain de Lille]], teolog i pjesnik (* ca. 1128)

[[Kategorija:1203.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>4dy1hv1y18jdppkvk13ztx2dojagqbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu3</title>
    <ns>2</ns>
    <id>225271</id>
    <revision>
      <id>42668810</id>
      <parentid>42603414</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:36:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42668810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31180" sha1="bu64w4xl8226ecdrg7q6gl0h4crfvd1" xml:space="preserve">The '''Panamanian golden frog''' ('''''Atelopus zeteki'''''), also known as '''the Panamanian golden toad'''&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Panamanian golden toad {{!}} Adaptations &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128151141/https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-date=2025-11-28 |access-date=2026-02-21 |work=Encyclopedia Britannica |language=en}}&lt;/ref&gt;,  '''Zetek's golden frog''', and '''Cerro Campana stubfoot toad''' and other names,{{efn|Other common names include '''Golden frog''', '''Golden arrow poison frog''', '''Zetek's frog''', and '''Zetek's golden frog'''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|date=23 January 2020|website=American Museum of Natural History|access-date=23 January 2020}}&lt;/ref&gt;}} is a [[species]] of [[toad]] [[Endemism|endemic]] to [[Panama]].&lt;ref name=frost&gt;{{cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|author=Frost, Darrel R.|author-link=:es:Darrel R. Frost|year=2016|work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History|access-date=28 January 2016}}&lt;/ref&gt; Panamanian golden frogs inhabit the streams along the mountainous slopes of the Cordilleran cloud forests of west-central Panama.&lt;ref name=Herpetologica&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|last2=Hetherington|first2=Thomas|title=Tadpoles and juveniles of the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Bufonidae), with information on development of coloration and patterning|journal=Herpetologica|year=1998|volume=54|issue=3|pages=370–376|jstor=3893155}}&lt;/ref&gt; While the [[IUCN]] lists it as [[Critically Endangered]],&lt;ref name=IUCN/&gt; it may in fact have been [[extinct in the wild]] since 2007.&lt;ref name=AmphibiaWeb&gt;{{cite web |url=http://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Atelopus&amp;where-species=zeteki |title=''Atelopus zeteki'' |year=2014 |work=AmphibiaWeb: Information on amphibian biology and conservation. [web application] |publisher=Berkeley, California: AmphibiaWeb |access-date=7 October 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7219803.stm|access-date=22 February 2015|date=2 February 2008|title='Last wave' for wild golden frog |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; Individuals have been collected for [[Ex situ conservation|breeding in captivity]] in a bid to preserve the species. 

== Opis ==
[[File:Atelopus zeteki VA.jpg|left|thumb|U [[Akvarij u Vancouveru|akvariju u Vancouveru]]]]
Despite its common name, the Panamanian golden frog is a [[true toad]], a member of the family Bufonidae. It was [[species description|first described]] as a [[subspecies]] of ''[[Atelopus varius]]'', but is now classified as a separate species.&lt;ref name=frost/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Savage, Jay M.|author-link=Jay M. Savage|date=2002|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-73537-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/amphibiansreptil0000sava}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Richards Knowles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Richards |first1=Corinne L. |last2=Knowles |first2=L. Lacey |date=2007 |title=Tests of phenotypic and genetic concordance and their application to the conservation of Panamanian golden frogs (Anura, Bufonidae)|journal=Molecular Ecology |volume=16 |issue=15 |pages=3119–3133 |doi=10.1111/j.1365-294x.2007.03369.x|pmid=17651191 |hdl=2027.42/102716 |s2cid=21631940 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/102716/1/j.1365-294X.2007.03369.x.pdf |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

The Panamanian golden frog is a national symbol and is considered to be one of the most beautiful frogs in Panama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |title=Panamanian Golden Toad |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=26 October 2015}}&lt;/ref&gt; The skin colour ranges from light yellow-green to bright gold, with some individuals exhibiting black spots on their backs and legs. Females are generally larger than males; females typically range from {{convert|45|to|63|mm|in|abbr=on}} in length and {{convert|4|to|15|g|oz|abbr=on}} in weight, with males between {{convert|35|and|48|mm|in}} in length and {{convert|3|and|12|g|oz}} in weight.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://animals.sandiegozoo.org/animals/panamanian-golden-frog|title=Panamanian Golden Frog|publisher=San Diego Zoo|access-date=14 January 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Toksičnost ===
The Panamanian golden frog has a variety of toxins, including steroidal [[bufadienolide]]s and [[guanidinium]] [[alkaloid]]s of the [[tetrodotoxin]] class. One of the latter, [[zetekitoxin AB]], has been found to be a blocker of [[voltage-dependent sodium channel]]s several orders of magnitude more potent than its analog [[saxitoxin]]. Their toxin is water-soluble and affects the nerve cells of anyone who comes in contact with it. Panamanian golden frogs use this toxin to protect themselves from most predators.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Due to the risk of testing the poison on humans, it has been done with mice. Large doses can be fatal in 20 or 30 minutes. Death is preceded by [[Tonic–clonic seizure|clonic (''grand mal'') convulsions]] until the functions of the circulatory and respiratory systems cease.&lt;ref name=Science /&gt;

== Rasprostranjenje ==
The Panamanian golden frog is endemic to Panama, living close to mountain streams on the eastern side of the Tabasará mountain range in the [[Coclé Province|Coclé]] and [[Panamá Province|Panamá]] provinces.&lt;ref name=IUCN/&gt; Its geographic range previously extended as far east as the town of [[El Copé]] in western Coclé Province before the onset of the fungal disease [[chytridiomycosis]], which caused the El Copé population to rapidly collapse in 2004.&lt;ref name=IUCN/&gt; Vital habitat is lost each year to small farms, commercialized agriculture, woodlot operations, livestock range, industrial expansion, and real estate development.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Konstant, Bill |year=2007 |title=The Frogs And The Fungus |url=https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |journal=Americas |volume=59 |issue=5 |pages=6–12 |access-date=26 October 2015 |archive-date=4 February 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204092436/https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Individuals are kept in captive-breeding programmes in more than 50 institutions across North America and Panama.&lt;ref name=&quot;Poole2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Poole |first=Vicky |date=2008 |title=Project golden frog |url=https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |journal=Endangered Species Bulletin |volume=33 |issue=1 |pages=7–10 |access-date=14 January 2014 |archive-date=6 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006130304/https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Gagliardo |first1=R. |last2=Griffith |first2=E. |last3=Mendelson |first3=J. |last4=Ross |first4=H.| last5=Zippel |first5=K. |date=2008 |title=The principles of rapid response for amphibian conservation, using the programmes in Panama as an example |journal=International Zoo Yearbook |volume=42 |issue=1 |pages=125–135 |doi= 10.1111/j.1748-1090.2008.00043.x}}&lt;/ref&gt;

== Ekologija ==
[[FIle:Atelopus zeteki mating.jpg|thumb|right|Panamske zlatne žabe prilikom [[ampleksus|parenja]]]]
The lifespan of the Panamanian golden frog is 12 years.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;/&gt;
This toad is unusual in that it communicates by a form of [[Flag semaphore|semaphore]], waving at rivals and prospective mates, in addition to the sounds more usual among frogs. This [[adaptation]] is thought to have [[evolution|evolved]] in the Panamanian golden frog because of the noise of the fast-moving streams which formed its natural habitat.&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; The male tends to stay near the streams where breeding occurs, while in the nonbreeding season, the female retreats into the forests. The male uses a soft call to entice prospective mates, then grabs the female and hangs on when she crosses his path. If she is receptive, she will tolerate [[amplexus]]; if not, she will attempt to buck him off by arching her spine.{{Citation needed|date=May 2011}} Amplexus can last from a few days to a few months, with [[oviposition]] usually taking place in a shallow stream.&lt;ref name=AmphibiaWeb/&gt;

=== Životni ciklus ===
The development of ''A.&amp;nbsp;zeteki'' can be divided into four stages: larva or [[tadpole]], juvenile, subadult, and adult. During the larval stage, individuals emerge from their eggs after 2 to 10 days of development. They are entirely aquatic creatures at this stage and are found in waters with a temperature range from {{Convert|20.4 to 21.3|C}} and with depths of {{Convert abbreviated|5 to 35|cm|sigfig=2}}. After emerging, they mostly spend time resting in shallow pools below cascades. This behavior is similar to [[Atelopus certus|''A.&amp;nbsp;certus'']]. Wherever water pools in a stream, they are likely to be found, as long as it is connected to moving channels. The tadpoles, however, do not venture into the moving channels.  Clinging to surfaces by suction of their flattened bellies, the larvae can be characterized as ''gastromyzophorous''.  They are typically around 5.8&amp;nbsp;mm in length and 4.3&amp;nbsp;mm in width. Their snouts are rounded, as well as their tails. The longest caudal fins on their tails are about three-fifths the length of the tail. Their mouths are large and ventral surrounded by labia which form an unbroken oral disc about 3.6&amp;nbsp;mm wide. The posterior lip has no papillae, but other lips are lined with single rows of small, blunt papillae. They are colored from dark brown to black dorsally, with golden flecks on their bodies. They develop this black and gold coloration as [[melanin]] floods their dermal layers, giving the larvae protection from the sun. When metamorphosing, their golden flecks are replaced with dark green ones.&lt;ref name=Herpetologica /&gt; The tadpoles feed on algae and spend 6 to 7 months developing and growing.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;/&gt;

The juveniles of this species are amphibious, but have a far smaller range than subadults and adults. Normally, the juveniles are not found more than 2 m from their streams, and recently metamorphosed juveniles are more likely to be found next to the stream pools teeming with tadpoles.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;  Like their adult counterparts, the juveniles go to higher elevations and recede into trees to prevent predation; however, due to their small size, the juveniles are not able to cover as much elevation and climb as highly into trees and shrubbery.&lt;ref name=Phyllomedusa /&gt;  At the onset of heavy and consistent rains, the juveniles flee from the open streamsides, which are normally where the grown adult males, which are very territorial, are known to roam. Territorial behaviors by adult males could be initiated by these rains. Visually, the juvenile has snout-to-vent lengths ranging from 8.4 to 17.1&amp;nbsp;mm. Their dorsal coloration is a deep and vivid green which matches the color of the moss that grows on the rocks in and around the streams of their habitat. There are also dark brown to black dorsal markings. Some of the juveniles are also known to have small dark markings on their digits. Their abdomen is either white or goldenrod yellow, occasionally with dark markings that do not match the ground color.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;

The subadults of this species have full ranges, but they are sometimes found near adult males which is noteworthy because males of this species are fairly solitary and combative in the presence of other males. The subadult is about {{Convert abbreviated|28.3|mm|sigfig=2}} long and weights about 1.1 g. They are more greenish in color which more closely resembles the color of the metamorphic juvenile than the brilliant and sometimes spotted golden color of the adult. The patterning of subadults is significantly darker than the adults.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;

=== Ponašanje ===
[[File:Atelopus zeteki VA2.jpg|thumb|[[Ampleksus]], [[Akvarij u Vancouveru]]]]
[[File:Atelopus zeteki VA 3 (cropped).jpg|thumb|Žaba se penje vertikalno uz staklo, Akvarij u Vancouveru]]
The Panamanian golden frog appears to socialize with other amphibians using sounds from the throat and hand-waving, like the semaphore motion used in courtship. The movements may be friendly or aggressive warnings.&lt;ref name=bbc/&gt; It is an &quot;earless&quot; species of frog, meaning it lacks tympanum. This, however, does not inhibit its ability to communicate with other members of its species through throat sounds. Despite lacking eardrums, the &quot;earless&quot; frog responds to vocalizations produced by members of its own species. The male frog responds to a pulsed vocalization, characterized by lower frequencies followed by higher frequencies, and so on, by exhibiting antagonistic behaviors such as turning to face the source of the sound and producing a pulsed vocalization in response. The pulsed call is used to demonstrate male position during combative situations. Like ''[[Atelopus varius]]'', it is very territorial, living in the same site most of its life. As a result of this site fidelity, it will not hesitate to vocalize when another male frog encroaches on its territory. If this is not enough to get the intruder away, the frog is not hesitant to defend its territory through aggressive behavior.&lt;ref name=Herpetology&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Thomas Hetherington|title=Field studies on visual and acoustic signaling in the &quot;earless&quot; Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki''|journal=Journal of Herpetology|year=1996|volume=30|issue=3|pages=347–354|doi=10.2307/1565171|jstor=1565171}}&lt;/ref&gt; When encountering another male, male frogs will wave their forefeet as a sign of defense.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

The Panamanian golden frog, apart from recognizing sounds, is also able to locate the origin of a sound. This means it is capable of directional hearing. In all other species of frogs, the role of the eardrum is to pinpoint the direction of sound. Due to the very small size of the Panamanian golden frog, it is difficult to imagine another system of hearing that does not involve an eardrum apparatus.&lt;ref name=Herpetology /&gt;

When ''A.&amp;nbsp;zeteki'' encounters a predator, it often waves and lifts its foot at the predator to call attention to its stunning and beautiful coloring. This coloring is a warning of its toxicity, which is enough to make a predator no longer consider the frog as a meal. If the predator continues to approach, undeterred by the frog's warnings about its toxicity, the foot waving, often accompanied with vocalizations, will continue and increase in frequency and volume.&lt;ref name=Herpetology /&gt; Its toxicity is not a foolproof method of protection, since some animals, such as the [[colubrid|colubrid snake]] ''[[Erythrolamprus epinephalus]]'', are able to metabolize the frogs' poison. Ways to ward off predators and prevent predation are different in their diurnal habits versus their nocturnal ones, especially because the poison alone will not ward off every predator. Adult males, which are active on the ground during the day, recede into the trees and perch there at night. This is most likely a defense mechanism. If the predator is approaching at night, the frog cannot rely on a visual strategy for fleeing. They perch on trees because it gives them the advantage of hearing approaching predators or feeling their weight on the tree branch. The noise and tactile advantages of climbing a tree are better than the advantages of burrowing in the ground.&lt;ref name=Phyllomedusa&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Scott A. Sapoznick |author3=Edgardo J. Griffith Rodriguez |author4=Peter B. Johantgen |author5=Joni M. Criswell|title=Nocturnal position in the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Anura, Bufonidae), with notes on fluorescent pigment tracking|journal=Phyllomedusa|year=2007|volume=6|issue=1|pages=37–44|doi=10.11606/issn.2316-9079.v6i1p37-44|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Očuvanje ==
The Panamanian golden frog began vanishing from its high mountain forests in the late 1990s, prompting a scientific investigation and rescue process that continues today.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Markle, Sandra | year=2011 |title=The Case of the Vanishing Golden Frogs |publisher=Millbrook |isbn=978-0-7613-5108-5}}&lt;/ref&gt; It was filmed for the last time in the wild in 2006 by the BBC Natural History Unit for the series ''[[Life in Cold Blood]]'' by [[David Attenborough]].&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; The remaining few specimens were taken into captivity and the location of filming was kept secret to protect them from potential [[poaching|poachers]]. Although captive populations seem to thrive well, reintroducing them to an area will not stop the threat of chytridiomycosis. No current remedies prevent or control the disease in the wild, but efforts are being made. One attempt was made to protect a wide variety of frogs from the disease by using the bacterium ''[[Janthinobacterium lividum]]'' that produces a chemical against the infections; however, the skin of Panamanian golden frogs was unsuitable for the bacterium used.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;/&gt; The [[San Diego Zoo]] started a conservation effort and received their first frogs in 2003. Since then, they have been able to successfully breed 500 individuals in captivity but will not release them into the wild until the fungal disease is less of a threat. The San Diego zoo also sends money to Panama to keep up the conservation effort in the frogs' native country.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot; /&gt;

Populations of amphibians, including the Panamanian golden frog, suffered major declines possibly due to the fungal infection [[chytridiomycosis]]. The infection is caused by an invasive fungal pathogen that reached El Valle, the home of the Panamanian golden frog, in 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://amphibianrescue.org/?page_id=57 |title=Panama Amphibian Conservation Timeline|publisher= Panama Amphibian Rescue and Conservation Project|access-date=2009-09-13}}&lt;/ref&gt; Additional factors, such as habitat loss and pollution, may have also played a role.&lt;ref name=AmphibiaWeb/&gt;

The temperature at which these amphibians keep may be correlated to chytridiomycosis; the fungus is more prevalent in colder conditions.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1890/06-1842.1| title = Trade-offs influence disease in changing climates: strategies of an amphibian pathogen| journal = Ecology| volume = 89| issue = 6| pages = 1627–1639| year = 2008| last1 = Woodhams | first1 = D. C. | last2 = Alford | first2 = R. A. | last3 = Briggs | first3 = C. J. | last4 = Johnson | first4 = M. | last5 = Rollins-Smith | first5 = L. A. | author-link5=Louise Rollins-Smith|pmid = 18589527| url = https://researchonline.jcu.edu.au/6240/1/6240_Woodhams_et_al._2008.pdf}}&lt;/ref&gt; If a cold period occurs, the behavior and immunity of the frogs may change around the same time more spores are released. When these frogs are infected with the fungus, their body temperatures rise to fight off the fungus. However, even if the infection leaves the frogs and body temperatures return to previous normal levels, the infection can re-emerge.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1098/rspb.2009.1656| title = Thermoregulatory behaviour affects prevalence of chytrid fungal infection in a wild population of Panamanian golden frogs| journal = Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences| volume = 277| issue = 1681| pages = 519–528| year = 2009| last1 = Richards-Zawacki | first1 = C. L.| pmid=19864287| pmc=2842693}}&lt;/ref&gt; Another study found that dry conditions added an average 25 days to the lifespan of infected individuals, while higher temperatures only added 4 days.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=A watery grave|journal=Nature|volume=465|issue=7300|year=2010|page=848|doi=10.1038/465848e|bibcode=2010Natur.465U.848.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Bustamante|first1=Heidi M.|last2=Livo|first2=Lauren J.|last3=Carey|first3=Cynthia |year=2010  |title=Effects of temperature and hydric environment on survival of the Panamanian Golden Frog infected with a pathogenic chytrid fungus|journal=Integrative Zoology |volume=5 |issue=2 |pages=143–153 |doi=10.1111/j.1749-4877.2010.00197.x|pmid=21392332}}&lt;/ref&gt;

Not only do these frogs face the threat of the fungal disease, but they also are threatened by human development. As trees are cleared for housing and urbanization, the habitat of ''A.&amp;nbsp;zeteki'' is destroyed. Other threats include encroachment by agriculture, pollution, pet trade, and aquaculture.&lt;ref name=&quot;IUCN&quot; /&gt;

Project Golden Frog is a conservation project involving scientific, educational, and zoological institutions in the Republic of Panama and the United States. The intended outcomes of this project include a greater understanding of the Panamanian golden frog, a coordinated conservation effort by governmental agencies and nongovernmental organizations, heightened awareness of current global amphibian declines, greater respect for wildlife among Panamanians and global citizens, and greater land preservation for threatened and endangered species throughout the world. This organization will use education and field studies, producing offspring through the already captive frogs, and offering financial support to help preserve these frogs.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110727201317/http://www.ranadorada.org/conservation.html The Conservation Initiative]. Ranadorada.org&lt;/ref&gt;

Two significant efforts to save these frogs have been made. The Amphibian Recovery Conservation Coalition, which started in 2004, exported the endangered amphibians to the US, believing it was a better environment for the endangered species. In 2005, the [[Houston Zoo]] established the El Valle Amphibian Conservation Center (EVACC) in Panama, so the endangered frogs could have protected facilities in their native country. EVACC has become a tourist attraction and the populations of the housed species are watched closely by researchers.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gratwicke|first=Brian|work=Frog Log|publisher=Amphibians.org|date=May 2012|pages=17–20|title=Amphibian Rescue and Conservation Project - Panama|url=http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806164023/http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-date=2012-08-06}}&lt;/ref&gt;

In early 2006, EVACC exceeded its capacity for housing golden frogs. In order to continue collection efforts, a partnership was formed with the Hotel Campestre in El Valle whereby rooms 28 and 29 of the resort were loaded with terrariums as a stop-gap measure.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The Sixth Extinction? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2009/05/25/the-sixth-extinction |access-date=30 November 2018 |magazine=The New Yorker |date=25 May 2009}}&lt;/ref&gt; This was one of several conservation efforts covered in [[Elizabeth Kolbert]]'s ''[[The Sixth Extinction: An Unnatural History]]''.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The sixth extinction: an unnatural history |date=2014 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0-8050-9299-8 |edition=First |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780805092998 }}&lt;/ref&gt; Over 300 frogs were kept in the so-called &quot;golden frog hotel&quot; and treated to daily cleansing rinses, 24-hour room service, and exotic lunches of specialty crickets until space could be made available in the EVACC.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Roig-Franzia |first1=Manuel |title=Panama Hotel Is Imperiled Frogs' Lifeboat |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501994.html |access-date=30 November 2018 |newspaper=The Washington Post |date=26 October 2006}}&lt;/ref&gt;

=== Eksperiment ===
Prior to the spread of the ''[[Batrachochytrium dendrobatidis]]'' fungus into Panamanian golden frog habitat, conservation organizations collected Panamanian golden frogs and placed them in captive survival assurance colonies. The skin of amphibians is host to a diverse resident bacterial community, which acts as a defense mechanism in some amphibians to inhibit pathogens. Researchers characterized the bacterial community from wild and captive Panamanian golden frogs originating from the same population with sequencing to assess how long-term captivity has affected this community. Species richness, phylogenetic diversity, and community structure of the skin microbiota were found to be significantly different between wild and captive Panamanian golden frogs. However, after approximately eight years of living in captivity, the offspring of the original captive Panamanian golden frogs still shared 70% of their microbial community with wild frogs. These results demonstrate that host-associated microbial communities can be significantly altered by captive management, but most of the community composition can be preserved.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = The effect of captivity on the cutaneous bacterial community of the critically endangered Panamanian golden frog (''Atelopus zeteki'')|journal = Biological Conservation|date = 2014-08-01|pages = 199–206|volume = 176|doi = 10.1016/j.biocon.2014.05.029|first1 = Matthew H.|last1 = Becker|first2 = Corinne L.|last2 = Richards-Zawacki|first3 = Brian|last3 = Gratwicke|first4 = Lisa K.|last4 = Belden}}&lt;/ref&gt;

Reintroduction efforts from captive assurance colonies are unlikely to be successful without the development of methods to control chytridiomycosis in the wild.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Becker|first1=Matthew H.|last2=Harris|first2=Reid N.|last3=Minbiole|first3=Kevin P. C.|last4=Schwantes|first4=Christian R.|last5=Rollins-Smith|first5=Louise A.|last6=Reinert|first6=Laura K.|last7=Brucker|first7=Robert M.|last8=Domangue|first8=Rickie J.|last9=Gratwicke|first9=Brian |year=2012 |title=Towards a better understanding of the use of probiotics for preventing chytridiomycosis in Panamanian golden frogs |journal=EcoHealth |volume=8 |issue=4 |pages=501–506 |doi=10.1007/s10393-012-0743-0|pmid=22328095|s2cid=8609071}}&lt;/ref&gt;  Researchers have experimented by using ''Janthinobacterium lividum'' to control the skin temperature in hopes the fungus would be kept at bay. It seemed to be a protective treatment at the early stage, but the frogs began to die after two weeks as the ''Batrachochytrium dendrobatidis'' is the causative agent of chytridiomycosis.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;/&gt; Other methods of focusing on the phenotypic and genetic concordance to do the conservation have been used. Researchers designated ''A.&amp;nbsp;varius'' and ''A.&amp;nbsp;zeteki'' as separate species, but they are poorly sorted based on physical characteristics, and better sorted based on mitochondrial DNA.&lt;ref name=&quot; Richards Knowles&quot;/&gt;

== U kulturi ==
The Panamanian golden frog is something of a national symbol, appearing on state lottery tickets and in local [[mythology]]. When the toad dies, it is thought to turn to gold and to bring good luck to those fortunate enough to see it.&lt;ref name=&quot;Poole2008&quot;/&gt; This belief originated from golden and clay talismans (huacas) that were carved by Pre-Columbian Indigenous people to resemble the golden frog.&lt;ref&gt;Zippel, K. C., Ibanez D., R., Lindquist, E. D., Richards, C. L., Jaramillo A., C. A., &amp; Griffith, E. J. (2006). [https://www.rzlab.pitt.edu/Publications/Zippel-et-al-2006.pdf &quot;Conservation implications of taxonomically revising the Panamanian golden frogs/Implicaciones en la conservacion de las ranas doradas de panama, asociadas con su revision taxonomica&quot;]. ''Herpetotropicos: Tropical Amphibians &amp; Reptiles'', 3(1), 29+.&lt;/ref&gt; In 2010, the Panamanian government passed legislation recognizing August 14 as &quot;National Golden Frog Day&quot;. The main celebration event is marked annually by a parade in the streets of El Valle de Anton, and a display of Panamanian golden frogs at the El Valle Amphibian Conservation Center in the El Nispero Zoo, El Valle.&lt;ref name=&quot;Panama Amphibian Rescue and Conservation Project&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20200211091237/http://amphibianrescue.org/2010/08/14/happy-first-annual-national-golden-frog-day/ Happy First Annual National Golden Frog Day!] Panama Amphibian Rescue and Conservation Project, 2010  Accessed September 28, 2010&lt;/ref&gt; The highly toxic skin of the frog has also been used for centuries by the native people of the Panamanian forests for arrow poison.&lt;ref name=Science&gt;{{cite journal|last1=Fuhrman|first1=F. A.|last2=Fuhrman|first2=G. J.|last3=Mosher|first3=H. S.|title=Toxin from skin of frogs of the genus ''Atelopus'': Differentiation from dendrobatid toxins|journal=Science|date=29 September 1969|volume=169|issue=3900|pages=1376–1377|doi=10.1126/science.165.3900.1376|pmid=5807965|bibcode=1969Sci...165.1376F|s2cid=41245748}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Smanjenje populacije vodozemaca]]
* [[Holocensko masovno izumiranje]]
* ''[[Ecnomiohyla rabborum]]''

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons}}
{{Wikispecies|Atelopus zeteki}}
* [https://readnational.com/national-animal-of-panama/ Panamska žaba]
* [https://web.archive.org/web/20070328061117/http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/amphibians/frogsandtoads/panamaniangoldenfrog.htm Zoološki vrt u St. Louisu]
* [https://web.archive.org/web/20080630022824/http://nationalzoo.si.edu/Animals/ReptilesAmphibians/NewsEvents/golden_frog.cfm Nacionalni zoološki park] 
* [https://web.archive.org/web/20080306013514/http://www.ranadorada.org/species-info.html Projekat zlatna žaba], informacije o vrsti
* [https://web.archive.org/web/20060928132128/https://www.houstonzoo.org/Animal/viewAnimalDetail.asp?scriptaction=showanimal&amp;Animal_Preview_Flag=0&amp;animal_ID=58 Zoološki vrt u Houstonu]
* [https://www.discoverlife.org/mp/20q?search=Atelopus+zeteki Web stranica Discover Life: Atelopus zeteki]
* [https://web.archive.org/web/20080605041155/http://pick14.pick.uga.edu/mp/20q?guide=Anura_Panama Web stranica Discover Life: Alat sa ID-jem vrste]
* [https://web.archive.org/web/20080605140445/http://www.globalamphibians.org/servlet/GAA?searchName=Atelopus+zeteki Globalna procjena vodozemaca, ''Atelopus zeteki'' - zlatna strijelasta otrovna žaba, zlatna žaba, panamska zlatna žaba, Zetekova zlatna žaba]
* [https://web.archive.org/web/20081206130447/http://www.bobbyrica.com/2008/11/11/panamas-golden-frogs/ Opis panamske zlatne žabe] Turistički vodič za atrakcije Paname

{{Taxonbar|from=Q2048914}}
{{Authority control}}</text>
      <sha1>bu64w4xl8226ecdrg7q6gl0h4crfvd1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zečevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>225509</id>
    <revision>
      <id>42668891</id>
      <parentid>42413605</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:24:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4378" sha1="0i17c9tkfcol195wloudv57elnx6v5t" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Leporidae
| status = 
| slika = Romerolagus diazi (dispale) 001.jpg
| slika_opis = Romerolagus diazi
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Lagomorpha]]
| familia = '''''Leporidae'''''
| familia_autorstvo= &lt;small&gt;Fischer, 1817&lt;/small&gt; 
| razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]]
| razdioba = vidi tekst
}}
'''Zečevi''' (lat. ''Leporidae''), porodica [[sisavci|sisavaca]] iz reda [[lagomorpha|dvojezubaca]]&lt;ref&gt;http://www.biolib.cz/en/taxon/id20560/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125154/http://www.biolib.cz/en/taxon/id20560/ |date=2015-09-24 }} BioLib&lt;/ref&gt;. Zec i kunić međusobno se razlikuju i nisu isto. [[Kunić]]i su sitniji od zečeva i za razliku od njih ne prave sebi skoliništa na zemlji nego u rupama u zemlji. [[Uši]] i stražnje [[noge]] zeca dulje su nego kod kunića&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Razlika kunić - zec |url=http://www.zecovi.net/Razlika-kunic-zec.htm |access-date=2013-06-01 |archivedate=2013-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130403024541/http://www.zecovi.net/Razlika-kunic-zec.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. I jedna i druga vrsta prisutna je u divljini. Kunića je lakše pripitomiti, dok je kod zeca to teško ili nemoguće. [[Zec]] živi usamljenički dok kinić društvena životinja koja živi u grupama&lt;ref&gt;[http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=632 Prijatelji životinja: Kunići kao kućni ljubimci]&lt;/ref&gt;.

== Rodovi ==
* [[Alilepus]] &lt;small&gt;Dice, 1931&lt;/small&gt; † 
* [[Aluralagus]] &lt;small&gt;Downey, 1968&lt;/small&gt; 
* [[Archaeolagus]] &lt;small&gt;Dice, 1917&lt;/small&gt; 
* [[Aztlanolagus]] &lt;small&gt;Russell &amp; Harris, 1986&lt;/small&gt; 
* [[Brachylagus]] &lt;small&gt;Miller, 1900&lt;/small&gt; 
* [[Bunolagus]] &lt;small&gt;Thomas, 1929&lt;/small&gt; 
* [[Caprolagus]] &lt;small&gt;Blyth, 1845&lt;/small&gt; 
* [[Chadrolagus]] &lt;small&gt;Gawne, 1978&lt;/small&gt; 
* [[Gobiolagus]] &lt;small&gt;Burke, 1941&lt;/small&gt; 
* [[Gripholagomys]] &lt;small&gt;Green, 1972&lt;/small&gt; 
* [[Hypolagus]] † 
* [[Hypsimylus]] &lt;small&gt;Zhai, 1977&lt;/small&gt; 
* [[Lagopsys]] &lt;small&gt;Rafinesque, 1815&lt;/small&gt; 
* [[Lagotherium]] &lt;small&gt;Pictet, 1853&lt;/small&gt; 
* [[Lepoides]] &lt;small&gt;White, 1988&lt;/small&gt; 
* [[Lepus]] &lt;small&gt;Linnaeus, 1758&lt;/small&gt; 
* [[Litolagus]] &lt;small&gt;Dawson, 1958&lt;/small&gt; 
* [[Lushilagus]] &lt;small&gt;Li, 1965&lt;/small&gt;
* [[Megalagus]] &lt;small&gt;Walker, 1931&lt;/small&gt;
* [[Mytonolagus]] &lt;small&gt;Burke, 1934&lt;/small&gt; 
* [[Nekrolagus]] &lt;small&gt;Hibbard, 1939&lt;/small&gt;
* [[Nesolagus]] &lt;small&gt;Forsyth-Major, 1899&lt;/small&gt; 
* [[Notolagus]] &lt;small&gt;Wilson, 1937&lt;/small&gt; 
* [[Nuralagus]] &lt;small&gt;Quintana, Köhler, et Moyà-Solà, 2011&lt;/small&gt; † 
* [[Ordolagus]] &lt;small&gt;de Muizon, 1977&lt;/small&gt;
* [[Oryctolagus]] &lt;small&gt;Lilljeborg, 1873&lt;/small&gt; 
* [[Palaeolagus]] &lt;small&gt;Leidy, 1856&lt;/small&gt; 
* [[Panolax]] &lt;small&gt;Cope, 1874&lt;/small&gt; 
* [[Paranotolagus]] &lt;small&gt;Miller &amp; Carranza-Castaneda, 1982&lt;/small&gt; 
* [[Pentalagus]] &lt;small&gt;Lyon, 1904&lt;/small&gt; 
* [[Pewelagus]] &lt;small&gt;White, 1984&lt;/small&gt; 
* [[Pliolagus]] &lt;small&gt;Kormos, 1934&lt;/small&gt; 
* [[Pliopentalagus]] † 
* [[Pliosiwalagus]] &lt;small&gt;Patnaik, 2001&lt;/small&gt;
* [[Poelagus]] &lt;small&gt;St. Leger, 1932&lt;/small&gt; 
* [[Pratilepus]] &lt;small&gt;Hibbard, 1939&lt;/small&gt; 
* [[Procaprolagus]] &lt;small&gt;Gureev, 1960&lt;/small&gt; 
* [[Pronolagus]] &lt;small&gt;Lyon, 1904&lt;/small&gt; 
* [[Pronotolagus]] &lt;small&gt;White, 1991&lt;/small&gt;
* [[Romerolagus]] &lt;small&gt;Merriam, 1896&lt;/small&gt; 
* [[Sabanalagus]] &lt;small&gt;Averianov, 1998&lt;/small&gt; 
* [[Serengetilagus]] &lt;small&gt;Dietrich, 1941&lt;/small&gt; 
* [[Shamolagus]] &lt;small&gt;Burke, 1941&lt;/small&gt; 
* [[Strenulagus]] &lt;small&gt;Tong Yongsheng &amp; Lei Yizhen, 1987&lt;/small&gt;
* [[Sylvilagus]] &lt;small&gt;Gray, 1867&lt;/small&gt;
* [[Tachylagus]] Storer, 1992 
* [[Trischizolagus]] &lt;small&gt;Radulesco &amp; Samson, 1967&lt;/small&gt; 
* [[Tsaganolagus]] &lt;small&gt;Li, 1978&lt;/small&gt; 
* [[Veterilepus]] &lt;small&gt;Radulesco &amp; Samson, 1967&lt;/small&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Île-d'Arz-Lapin de garenne.jpg|
Datoteka:Riparian brush rabbits (5257980631).jpg|
Datoteka:Rabbit nest.JPG|
Datoteka:Rabbit animal sylvilagus floridanus.jpg|
Datoteka:Oohhh a Bunny Rabbit! - geograph.org.uk - 245178.jpg|
Datoteka:Cunill.jpg|
Datoteka:Löwen kanin.jpg|
Datoteka:Battle Scarred Cottontail.jpg|
Datoteka:Edmonton Leporidae (winter 6).jpg|
Datoteka:Table Rock Jackrabbit.jpg|
Datoteka:Hare(cub)2.jpg|
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{izvori}}
{{Commonscat|Leporidae}}
{{wikispecies|Leporidae}}

[[Kategorija:Zečevi| ]]
[[Kategorija:Viši sisavci]]</text>
      <sha1>0i17c9tkfcol195wloudv57elnx6v5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42668919</id>
      <parentid>42668721</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:33:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Otkriće */</comment>
      <origin>42668919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46530" sha1="qvzr6jywqr0poaidpb1u8uibyhqh2v7" xml:space="preserve">[[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]]
'''Plastisfera''' je [[ekosistem]] koji je stvorio čovjek, a sastoji se od organizama sposobnih da žive na [[plastika|plastičnom]] otpadu. Plastični [[morski otpad]], a naročito [[mikroplastika]], nakuplja se u vodenim okruženjima i služi kao stanište za različite vrste mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., &amp; Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic &quot;specific&quot; microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je 2022. godine u površinskim vodama svjetskih okeana plutalo 51 triliona fragmenata mikroplastike.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan komad plastike od 5 mm može biti podloga za hiljade različitih mikrobnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The &quot;Plastisphere:&quot; A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Neke morske bakterije mogu [[razgradnja plastike morskim bakterijama|razgraditi plastične polimere]] i koristiti ugljik kao izvor energije.

[[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]]
[[Zagađenje plastikom|Plastični otpad]] djeluje kao izdržljiviji &quot;brod&quot; za prenos organizama preko velikih udaljenosti u odnosu na [[biodegradacija|biorazgradivi]] materijal.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:032&quot;&gt;{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}&lt;/ref&gt; Takav transport može prenijeti [[mikroorganizam|mikrobe]] u različite ekosisteme i potencijalno uvesti [[invazivna vrsta|invazivne vrste]],&lt;ref name=&quot;:92&quot; /&gt; kao i štetne alge.&lt;ref name=&quot;:532&quot;&gt;{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}&lt;/ref&gt; Mikroorganizmi koji se nalaze na [[morski otpad|plastičnom otpadu]] čine čitav ekosistem [[autotrof]]a, [[heterotrof]]a i [[simbioza|simbionata]].&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}&lt;/ref&gt; Mikrobne vrste koje se mogu pronaći unutar plastisfere razlikuju se od onih na drugim plutajućim materijalima prirodnog porijekla (tj. perja i algi) zbog jedinstvene hemijske prirode plastike i njene spore biodegradacije. Pored mikroba, insekti su se nastanili u područjima okeana koja su ranije bila nenastanjiva. [[Halobates|Morske gazivode]], na primjer, uspjele su se razmnožavati na čvrstoj površini koju pruža plutajuća plastika.&lt;ref name=&quot;:232&quot;&gt;{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called &quot;The Plastisphere&quot;|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]]

=== Otkriće ===
Plastisferu je prvi put opisao 2013. godine tim od tri morska naučnika, Linda Amaral-Zettler iz Morskog biološkog laboratorija, Tracy Mincer iz [[Woods Hole Oceanographic Institution|Okeanografske institucije Woods Hole]] i Erik Zettler iz [[Sea Education Association|Udruženja za obrazovanje o moru]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}&lt;/ref&gt; Prikupili su uzorke plastike tokom istraživačkih putovanja kako bi proučili kako mikroorganizmi funkcioniraju i mijenjaju ekosistem. Analizirali su fragmente plastike prikupljene u mrežama sa više lokacija unutar Atlantskog okeana.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Istraživači su koristili kombinaciju [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajuće elektronske mikroskopije]] i [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] kako bi identificirali poseban sastav mikrobne zajednice plastisfere.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Među najznačajnijim nalazima bili su &quot;kopači jama&quot;, organizmi koji formiraju pukotine i jame, a koji pružaju dokaze o [[biodegradacija|biodegradaciji]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}&lt;/ref&gt; i mogu imati i potencijal za razgradnju [[ugljikovodik]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U svojoj analizi, istraživači su također pronašli pripadnike [[Rod (taksonomija)|roda]] ''[[Vibrio]]'', roda koji uključuje bakterije koje uzrokuju [[kolera|koleru]] i druge gastrointestinalne bolesti.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;&gt;{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Neke vrste roda ''Vibrio'' mogu svijetliti, a pretpostavlja se da to privlači ribe koje se hrane organizmima koji koloniziraju plastiku, a koji se zatim hrane iz želuca riba.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja provedena u [[baltičko more|Baltičkom moru]][15] i [[sredozemno more|Sredozemnom moru]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}&lt;/ref&gt; također su pronašle mikroorganizme roda ''Vibrio'' u [[plastika|plastičnim]] filmovima i fragmentima, odnosno u plastičnim vlaknima.
[[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]]

=== Antropogeni izvori ===
[[plastika|Plastiku]] je 1907. godine izumio [[Leo Baekeland]] koristeći [[formaldehid]] i [[fenol]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}&lt;/ref&gt; Od tada naovamo, upotreba plastike je eksplodirala i postala rasprostranjena u cijelom ljudskom društvu. Između 1964. i 2014. godine, upotreba plastike se povećala dvadeset puta. Očekuje se da će se nivo iz 2014. udvostručiti do 2035. godine.&lt;ref&gt;Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}&lt;/ref&gt; Napori da se ograniči proizvodnja plastike [[zabrana plastike|zabranama plastike]] uglavnom su se fokusirali na ambalažu i [[Proizvod za jednokratnu upotrebu|plastiku za jednokratnu upotrebu]], ali nisu usporili tempo zagađenja plastikom. Slično tome, stope [[recikliranje plastike|recikliranja plastike]] su obično niske. U [[Evropska Unija|EU]] se reciklira samo 29% konzumirane plastike.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}&lt;/ref&gt; Plastika koja ne dospije do postrojenja za recikliranje ili deponija akumulira se u morskom okruženju usljed slučajnog odlaganja otpada, gubitaka prilikom transporta ili direktnog odlaganja sa brodova.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt; U 2010. godini procijenjeno je da je 4 do 12 miliona metričkih tona (Mt) [[plastični otpad|plastičnog otpada]] ušlo u morske ekosisteme.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Manje, neupadljivije čestice mikroplastike nakupljaju se u okeanima od 1960-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}&lt;/ref&gt; Noviji problem u vezi sa zagađenjem mikroplastikom je upotreba plastičnih folija u poljoprivredi. 7,4 miliona tona plastične folije se koristi svake godine za povećanje proizvodnje hrane.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naučnici su otkrili da se mikrobni [[biofilm]]ovi mogu formirati u roku od 7 do 14 dana na površinama plastičnih folija i da imaju sposobnost mijenjanja hemijskih svojstva tla i biljaka koje ljudi konzumiraju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Mikroplastika je pronađena svuda - čak i na Arktiku usljed [[atmosferska cirkulacija|atmosferske cirkulacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
=== Raznolikost ===
Large-scale sequencing studies have found [[Alpha diversity|alpha diversities]] to be lower in the plastisphere relative to surrounding soil samples due to a decrease in [[species richness]] in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}&lt;/ref&gt; Polymer film fragments affect microbes in different ways, leading to mixed effects on microbial growth rates in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}&lt;/ref&gt; Certain polymer degrading bacteria release toxic byproducts as a result of the degradation, serving as a deterrent to the colonization of the plastisphere by other species.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Phylogenetic diversity is also decreased in the plastisphere relative to nearby soil samples.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

The bacterial and microbial communities in the plastisphere are significantly different from those found in surrounding soil samples, creating a new [[ecological niche]] within the ecosystem.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}&lt;/ref&gt; The specific growth of bacteria caused by film fragments is a primary cause for the creation of a unique bacterial community.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Changes in bacterial community composition over time in the plastisphere have also been shown to drive changes in surrounding land.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}&lt;/ref&gt;

In another study which looked at the factors influencing the diversity of the plastisphere, the researchers found that the highest degree of unique microorganisms tended to favor plastic pieces that were blue.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}&lt;/ref&gt;

A 2024 paper described an experiment carried out across the [[Atlantic Ocean]] and the [[Mediterranean Sea]] aimed at studying the colonisation and genetic variety of organisms in the marine plastisphere. The paper identified [[tardigrade]]s incubating in plastics ''[[in situ]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}&lt;/ref&gt;

=== Taksonomija ===
Sposobnost određenih bakterija da razgrađuju polimere olakšava njihov rast unutar plastisfere. Koljena bakterija koja imaju povećano prisustvo u plastisferi u odnosu na uzorke tla bez plastičnih mikrofragmenata uključuju [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]] i [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, &amp; Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}&lt;/ref&gt; Nadalje, bakterije redova [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]] i [[Sphingomonadales]] su brojnije u plastisferi u odnosu na ostale supstrate.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Interakcije unutar jedinstvenog sastava bakterijske zajednice u plastisferi utiču na lokalne [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijske cikluse]] i interakcije u [[hranidbena mreža|hranidbenim mrežama]] ekosistema.

=== Metabolizam zajednice ===
Bacterial communities in the plastisphere have enhanced metabolisms.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; [[KEGG]] Pathway enrichment analyses of plastisphere samples have demonstrated increases in genetic and environmental information processing, cellular processes, and organismal systems.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Enhanced metabolic functions for communities in the plastisphere include nitrogen metabolism, insulin signaling pathways, bacterial secretion, [[organophosphorus compound]] metabolism, antioxidant metabolism, Vitamin B synthesis, chemotaxis, terpenoid quinone synthesis, sulfur metabolism, carbohydrate metabolism, herbicide degradation, fatty acid metabolism, amino acid metabolism, ketone body pathways, lipopolysaccharide synthesis, alcohol degradation, polycyclic aromatic hydrocarbon degradation, lipid metabolism, cofactor metabolism, cellular growth, cell motility, membrane transport, energy metabolism, and xenobiotics metabolism.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}&lt;/ref&gt;

=== Veza s biogeohemijskim ciklusima ===
The presence of hydrocarbon-degrading species such as [[hydrocarbonoclastic bacteria]] in the plastisphere indicates a direct link between the plastisphere and the [[carbon cycle]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}&lt;/ref&gt;

Metagenome analyses suggest that genes involved in carbon degradation, nitrogen fixation, organic nitrogen conversion, ammonia oxidation, denitrification, inorganic phosphorus solubilization, organic phosphorus mineralization, and phosphorus transporter production are enriched in the plastisphere, demonstrating the potential impact on [[biogeochemical cycle]]s by the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}&lt;/ref&gt; Specific bacterial phyla present in the plastisphere due to their biodegradation abilities and their role in the carbon, nitrogen, and phosphorus cycles include Proteobacteria and Bacteroidetes.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}&lt;/ref&gt; Some carbon-degrading bacteria are able to use plastics as a food source.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}&lt;/ref&gt;

Research in the southern Pacific Ocean has investigated the plastisphere's potential in {{CO2}} and {{N2O}} contribution where fairly low greenhouse gas contributions by the plastisphere were noted. However, it was concluded that greenhouse gas contribution was dependent on the degree of nutrient concentration and the type of plastic.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj za ljudsko zdravlje ===
KEGG Pathway enrichment analyses of plastisphere samples suggest that sequences related to human disease are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Cholera causing ''Vibrio cholerae'', cancer pathways, and toxoplasmosis sequences are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Pathogenic bacteria are sustained in the plastisphere in part due to the adsorption of organic pollutants onto biofilms and their usage as nutrition.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;/&gt; Current research also aims to identify the relationship between the plastisphere and respiratory viruses and whether the plastisphere affects viral persistence and survival in the environment.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Razgradnja mikroorganizmima ===
{{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}&lt;/ref&gt; However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}&lt;/ref&gt; As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Microorganisms and their biodegradation capacity&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
!Microorganism
!Plastic type
!Degradation capacity
|-
|''[[Aspergillus tubingensis]]''&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Pestalotiopsis microspora]]''&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 16 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Bacillus pseudofirmus]]''&lt;ref name=&quot;:53&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 8.3% over 90 day observation period&lt;ref name=&quot;:53&quot; /&gt;
|-
|''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''&lt;ref name=&quot;:82&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation&lt;ref name=&quot;:82&quot; /&gt;
|-
|[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS
and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS&lt;ref name=&quot;:72&quot; /&gt;
|-
|''Enterobacter sp.''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degraded a maximum of 12.4% in 30 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 5.4% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|Marine microbial consortium&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 8.3% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Ideonella sakaiensis]]''&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Fully degraded within six weeks&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|[[Activated sludge]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Degraded up to 60% within a year&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 13% within 14 hours&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; Average degradation rate of 0.23&amp;nbsp;mg cm-2 h-1&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt;
|-
|''Zalerium maritimum''&lt;ref&gt;Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 70% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|}
Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down  [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Multiple chemical and physical pretreatments have also  demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;

Recent work by Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}&lt;/ref&gt; has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments.

[[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]]

== Povezano ==
* [[Plastivor]]
* [[Sjevernopacifički vrtlog]]
* [[Nakupina otpada]]
* [[Zagađenje plastikom]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite news |title=Dobrodošli u plastisferu |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }}
* {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=Novi život pronađen na plastičnom otpadu dovodi do &quot;plastisfere&quot; |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }}
* {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Mikrobi iz plastisfere odlaze u more na fragmentima plutajućeg otpada |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }}</text>
      <sha1>qvzr6jywqr0poaidpb1u8uibyhqh2v7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemlja (film, 1930)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>239056</id>
    <revision>
      <id>42668890</id>
      <parentid>42449019</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:13:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2880" sha1="adxmalydxa9w2gophzkdvnden53q0dk" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip=nijemi
|naslov = Zemlja
|slika = Земля (Довженко).jpg
|režija = [[Aleksandar Dovženko]]
|scenario = Aleksandar Dovženko
|uloge = [[Stepan Škurat]]&lt;br /&gt;[[Semjon Svašenko]]&lt;br /&gt;[[Julija Solnceva]]&lt;br /&gt;Jelena Maksimova&lt;br /&gt;Nikolaj Nademski
|muzika = [[Levko Revutski]]&lt;br /&gt;[[Vjačeslav Ovčinikov]]
|fotografija = [[Danilo Demutski]]
|montaža = Aleksandar Dovženko
|zemlja = {{flag|SSSR}}
|premijera = {{Filmdate|1930|4|8|df=y}}
|kompanija = [[VUFKU]]
|trajanje = 79 min.
}}

'''''Zemlja''''' ({{lang-uk|Земля}}) je [[SSSR|sovjetski]] crno-bijeli [[nijemi film]] snimljen 1930. u režiji [[Aleksandar Dovženko|Aleksandra Dovženka]]. Radnja se događa na [[ukrajina|ukrajinskom]] selu za vrijeme procesa [[Sovjetska kolektivizacija|kolektivizacije]] te prikazuje kako njegovi žitelji, na poticaj lokalnih [[komsomol]]aca, odlučuju osnovati [[kolhoz]], a što izaziva otpor bogatih [[kulak]]a koji ne prezaju ni od ubistva. ''Zemlja'' se često navodi kao treći dio ukrajinske trilogije u opusu Dovženka, a napravljena je u vrijeme kada je kolektivizacija bila u punom jeku. Iako je Dovženko u filmu službenoj politici dao punu podršku, ''Zemlja'' je izazvala podijeljene reakcije [[KPSS|partijskih]] čelnika - dio je otvoreno iskazao oduševljenje, a dio je bio kritičan. Najveće zamjerke su se odnosile na autorov [[naturalizam|naturalistički]] prikaz seoskog života; službena [[cenzura]] je kasnije isjekla scene u kojima seljaci uriniranjem hlade pregrijani motor traktora i u kojoj protagonistica gola oplakuje ubijenog zaručnika. U inozemstvu je ''Zemlja'' doživjela mnogo bolji uspjeh - izvan konkurencije je prikazan na [[1. Venecijanski međunarodni filmski festival|1. festivalu u Veneciji]] 1932. godine, a vjerojatno najveće priznanje je dobio na [[Expo 58|briselskoj izložbi]] 1958. kada ga je posebno oformljeni žiri najeminentnijih kritičara i historičara smjestio među 10 najboljih filmova svih vremena. ''Zemlja'' se smatra posljednjim velikim nijemim sovjetskim filmom.

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov|0021571|naslov=Zemlja}}
* Ray Uzwyshyn's [http://rayuzwyshyn.net/dovzhenko/Earth.htm ''Earth'' (1930): Philosophy, Iconology, Collectivization]
* [http://sensesofcinema.com/2004/cteq/earth/ Senses of Cinema Poetry in Motion: Alexander Dovzhenko’s ''Earth''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240610125742/http://sensesofcinema.com/2004/cteq/earth/ |date=2024-06-10 }}
* [http://lib.ru/SU/UKRAINA/DOVZHENKO/zemlya.txt Олександр Довженко. «Земля», авторское воспоминание о сценарии {{uk icon}}]
* {{Russiancinema|http://russiancinema.ru/films/film2348/|«Земля»}}

{{Aleksandar Dovženko}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sovjetski filmovi]]
[[Kategorija:Ukrajinski filmovi]]
[[Kategorija:Nijemi filmovi]]</text>
      <sha1>adxmalydxa9w2gophzkdvnden53q0dk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vancouver (otok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>248827</id>
    <revision>
      <id>42668758</id>
      <parentid>42418232</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:41:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4369" sha1="sx3pnvb0iebpwomx6ylfa6f08p3kmz4" xml:space="preserve">{{ otok (HR)|
|Ime=  Vancouver
|zemljovid   = Vancouver Island contour map.png
|smještaj    =  [[Britanska Kolumbija]]
|otočje      =  
|koordinate  = 49°30′N 125°30′W
|država      =  {{flag|Kanada}}
|gl.naselje  =  [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victoria]]
|površina    =  32 100 &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bbvancouverisland-bc.com/caving.html |title=Archive copy |access-date=2023-01-13 |archive-date=2023-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230113005344/http://www.bbvancouverisland-bc.com/caving.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://icycanada.com/vancouver-island-size-facts-and-camping-debunked/&lt;/ref&gt;
|stanovništvo  =759 366
|slika       = Victoria skyline BC.jpg
}}
'''Vancouver''' je [[Kanada|kanadski]] [[otok]] na jugozapadu [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] u obalnom pojasu [[Tihi ocean|Tihog oceana]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==
Otok ima površinu od 31 285 [[kvadratni kilometar|km²]], dug je 460 [[km]] (u smjeru sjeverozapad-jugoistok), prosječno širok 80 [[kilometar|km]], pa je svojim dimenzijama najveći [[Sjeverna Amerika|sjevernoamerički]] [[otok]] [[Tihi ocean|pacifičke]] obale &lt;ref name=brit/&gt; Od [[Kanada|kanadskog]] [[kopno|kopna]] razdvojen je [[tjesnac]]ima; [[Georgia (tjesnac)|Georgia]], [[Johnstone (tjesnac)|Johnstone]] i [[Queen Charlotte (tjesnac)|Queen Charlotte]] a od [[SAD|američkog]] [[Juan de Fuca (tjesnac)|Tjesnacem Juan de Fuca]].&lt;ref name=brit/&gt;

''Vancouver'' je zapravo potopljeni [[planinski masiv]] čiji vrhovi izviruju iz [[ocean]]a, na to ukazuje njegov ispresjecani [[Planina|planinski]] [[reljef]] sa nekoliko vrhova koji prelaze visinu od 2 100 [[metar]]a. Duž istočne obale proteže se obalna [[ravnica]], za razliku od zapadne, koja je neobično razvedena dubokim [[fjord]]ovima.&lt;ref name=brit/&gt; Otok je neobično dobro [[šuma|pošumljen]], pa se to njegovo bogatstvo štiti u tri velika [[nacionalni park|nacionalna parka]]; [[Strathcona Provincial Park]] površine 2 193 [[km²]] u centralnom dijelu otoka, [[Pacific Rim National Park]] (500 [[km²]]) na zapadu i [[Cape Scott Provincial Park]] (151 [[km²]]) na sjeveru.&lt;ref name=brit/&gt; 
== Historija ==
Izvorni stanovnici tog otoka bili su [[indijanci|indijanska]] [[pleme]]na; [[Kwakiutl]], [[Nootka]] i [[Coast Salish]].
Otok je otkrio [[Britanija|britanski]] [[kapetan (mornarica)|kapetan]] [[James Cook]] - [[1778]]., a detaljno ga je istražio [[George Vancouver]] - [[1792]]. (po njemu je dobio i ime).&lt;ref name=brit/&gt; Dugo vremena bio je privatno vlasništvo [[Hudson's Bay Company|Kompanije Hudson Bay]] sve do [[1849]]. kad je postao [[Krunska kolonija]], - [[1866]]. je ujedinjen sa [[Krunska kolonija|kolonijom]] [[Britanska Kolumbija|Britanskom Kolumbijom]], a od [[1871]]. je dio Kanade sa [[glavni grad|administrativnim centrom]] u [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victoriji]].&lt;ref name=brit/&gt; 
== Privreda i transport ==
Najvažnije privredne aktivnosti na otoku su eksploatacija [[šuma]] i obrada [[drvo|drva]], [[ribarstvo]], [[rudarstvo]] ([[ugljen]], [[željezo|željezna rudača]], [[bakar]]).&lt;ref name=brit/&gt; 
Uz to je važna je i [[poljoprivreda]] ([[mlijeko|mliječni]] proizvodi, [[voće]] i [[povrće]]), te [[turizam]].

Veći otočki urbani centri leže duž istočne obale, pored [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victorije]] to su još; [[Duncan, Britanska Kolumbija|Duncan]], [[Nanaimo]], [[Port Alberni]], [[Courtenay, Britanska Kolumbija|Courtenay]], [[North Cowichan, Britanska Kolumbija|North Cowichan]], [[Port Hardy, Britanska Kolumbija|Port Hardy]] i [[Campbell River, Britanska Kolumbija|Campbell River]].&lt;ref name=brit/&gt;

Otok je odlično povezan [[trajekt]]ima i [[avion]]skim vezama sa [[Kanada|kanadskim]] i [[SAD|američkim]] kopnom.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/622872/Vancouver-Island
   |title      = ''Vancouver Island''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 03. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vancouver Island}}
* [http://islands.unep.ch/ITT.htm#453  ''Vancouver Island'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160514024756/http://islands.unep.ch/ITT.htm#453{{!}} |date=2016-05-14 }} {{en icon}}

[[Kategorija:Otoci u Kanadi]]
[[Kategorija:Britanska Kolumbija]]</text>
      <sha1>sx3pnvb0iebpwomx6ylfa6f08p3kmz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuklearna elektrana Cernavodă</title>
    <ns>0</ns>
    <id>249753</id>
    <revision>
      <id>42668885</id>
      <parentid>41320126</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T04:02:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ooligan</username>
        <id>181416</id>
      </contributor>
      <comment>Better photo/ foto/ image</comment>
      <origin>42668885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11159" sha1="h56xq9a0pyqhhtppw7i1jifx0rnx4y6" xml:space="preserve">{{Infokutija nuklearna elektrana
|naziv                = Nuklearna elektrana Cernavodă
|slika                = Cernavoda Nuclear Power Plant of Romania in December 2024 on an IAEA IPPAS mission to advise on facility security - 14.jpg
|opis slike           = '''Nuklearna elektrana Cernavodă'''
|zemlja               = {{flagicon|Rumunjska}} [[Rumunjska]]
|operator             = ''Nuclearelectrica''
|pocetak izgradnje    = [[1980-ih]]
|prva kriticnost      = [[2. 12.]] [[1996.]]
|spajanje na mrezu    = 1996.
|pocetak rada         = 1996.
|zavrsetak rada       = 1996.
|status               = operativna
|isporucitelj         = Atomic Energy of Canada Limited (AECL)
|vrsta reaktora       = [[CANDU]] 6 [[tlačni teškovodni reaktor]]
|aktivni reaktori     = 2 x 700 [[vat|MW]]
|izgradjeni reaktori  = 2 x 700 [[vat|MW]]
|reaktori u izgradnji =
|otkazani reaktori    =
|planirani reaktori   = 2 x 750 [[vat|MW]]
|snaga                = 2 x 700 [[vat|MW]]
|isporucena energija  = 5 178 [[vatsat|GWh]]
|ie godina            =
|prosjecna isporucena energija = 51 045 [[vatsat|GWh]] (ukupno)
|website              = www.cne.ro
|website naziv        = Nuklearna elektrana Cernavodă
|izvodjac             = ''Ansaldo Nucleare'' (Italija), ''Nuclearelectrica'' (Rumunjska)
|cijena               =
|trajanje licence     = 
}}

'''Nuklearna elektrana Cernavodă''' ([[Rumunjski jezik|rum]].: ''Centrala Nucleară de la Cernavodă'') je jedina [[nuklearna elektrana]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Ona proizvodi oko 20% [[električna energija|električne energije]] u Rumunjskoj. Pogoni Cernavodă 1 i Cernavodă 2 koriste [[Tlačni teškovodni reaktor|tlačne teškovodne reaktore]] PHWMR ([[Engleski jezik|eng]]. ''Pressurized Heavy Water Moderated Reactor'') ili CANDU (eng. ''CANadian Deuterium Uranium'') reaktore, koji se moderiraju ([[usporivač neutrona]]) i hladi teškom vodom. [[Teška voda]] se dobiva u mjestu [[Drobeta-Turnu Severin]], a obična [[voda]] za [[hlađenje]] se koristi iz [[Kanal Dunav-Crno more|kanala Dunav-Crno more]]. Osebujnost ove [[elektrana|elektrane]] je u činjenici da se radi o jedinoj nuklearnoj elektrani s teškovodnim reaktorom u [[Europa|Europi]], koja koristi prirodni [[uranij]] kao gorivo i tešku vodu ([[Deuterij|D]]&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) visoke čistoće (s [[izotop]]skim sastavom &gt; 99,75%) kao moderator (usporivač neutrona) i rashladno sredstvo (u dvije potpuno odvojene zatvorene petlje). Osobina je ove vrste energetskih nuklearnih reaktora da im se zbog prirodnog ili vrlo malog obogaćenja uranija, [[nuklearno gorivo]] mora učestalo mijenjati bez prekida pogona reaktora i proizvodnje električne energije. Zbog te činjenice i sama kalandrija specifičnog je oblika i bitno se razlikuje od reaktorskih posuda [[PWR|tlačnih reaktora PWR]]. Stoga je projektiran i izveden poseban uređaj s mehanizmom kojim se vrši izmjena gorivnih elementa u pogonu.&lt;ref&gt;[http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Arhiva/Arhiva-zanimljivosti/Zanimljivosti-u-2006.-godini/Posjetili-smo-Nuklearna-elektrana-Cernavoda-u-Rumunjskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313143537/http://mojaenergija.hr/index.php/me/Arhiva/Arhiva-zanimljivosti/Zanimljivosti-u-2006.-godini/Posjetili-smo-Nuklearna-elektrana-Cernavoda-u-Rumunjskoj |date=2016-03-13 }} &quot;Posjetili smo... Nuklearna elektrana Černavoda u Rumunjskoj&quot;, www.mojaenergija.hr, 2006.&lt;/ref&gt;

[[Teška voda]] je bolji [[Usporivač neutrona|moderator]] od obične vode, ali je taj način [[hlađenje|hlađenja]] skuplji. Osim što se teška voda odvojeno koristi za moderaciju i rashladno sredstvo, a prirodni [[uranij]] (ili malo [[obogaćeni uranij]]) kao [[nuklearno gorivo]], osobenost teškovodnog reaktora (HWR) [[Kanada|kanadske]] proizvodnje je i upotreba vodoravno postavljene reaktorske posude – kalandrije. 12 [[nuklearno gorivo|nuklearnih gorivnih elemenata]], svaki duljine 0,5 [[metar]]a, položeni su u unutrašnjost tlačne cijevi u kojoj se nalazi rashladno sredstvo pod [[tlak]]om 11 [[Bar (jedinica)|bar]]. Svaka tlačna cijev koaksijalno je postavljena unutar jedne od ukupno 380 [[cijev]]i kalandrije nešto većeg [[polumjer]]a. Moderator (teška voda), [[temperatura|temperature]] oko 603 [[Celzijev stupanj|°C]], nalazi se oko cijevi kalandrije na [[tlak]]u malo većem od [[Atmosferski tlak|atmosferskog]]. Zamjena goriva obavlja se tokom rada reaktora posebnim [[strojevi]]ma. Rashladni krug izvan kolektora kalandrije isti je kao u [[PWR|tlačnih reaktora PWR]]. Teška voda temperature oko 853 [[Celzijev stupanj|°C]] prolazi kroz U-cijevi parogeneratora i nakon što preda [[toplina|toplinu]] običnoj vodi sekundarne strane parogeneratora vraća se natrag u reaktor. Osobenost [[Kanada|kanadskog]] teškovodnog reaktora CANDU je kontinuirana izmjena [[nuklearno gorivo|nuklearnog goriva]], što znači da se izmjena goriva obavlja tokom normalnog rada reaktora. Danas je u pogonu 37 tlačnih teškovodnih reaktora, uglavnom u [[Kanada|Kanadi]] (17) i [[Indija|Indiji]] (15), dok ih ima i u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] (2), [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] (4), [[Kina|Kini]] (2), [[Argentina|Argentini]] (1) i [[Pakistan]]u (1).&lt;ref&gt;[http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearni_reaktor/tipovi_reaktora/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012125944/http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearni_reaktor/tipovi_reaktora/ |date=2012-10-12 }} &quot;Tipovi reaktora&quot;, Nuklearna Elektrarna Krško, www.nek.si/hr, 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nemis.zpf.fer.hr/enersvrhe/reaktori.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111101620/http://www.nemis.zpf.fer.hr/enersvrhe/reaktori.asp |date=2012-01-11 }} &quot;Nuklearni reaktori/elektrane&quot;, www.nemis.zpf.fer.hr, 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upss.hr/USV44/7.%20Nuklearni%20reaktori.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308021110/http://www.upss.hr/USV44/7.%20Nuklearni%20reaktori.pdf |date=2014-03-08 }} &quot;Nuklearni reaktori&quot;, Frane Martinić, dipl. ing., pom. str. I. klase, upravitelj stroja, www.upss.hr, 2012.&lt;/ref&gt;

Nuklearna elektrana Cernavodă je [[projekt]]irana 1980-tih, prema [[Kanada|kanadskim]] nacrtima, još za vrijeme [[Komunizam|komunističkog]] režima [[Nicolae Ceauşescu]]a. U samom početku je planirano izgraditi 5 [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], pa su [[beton]]ski temelji izgrađeni za svih 5 jedinica, tako da su tri temelja danas u vidno zapuštenom stanju. Danas su dva nuklearna reaktora pod punim pogonom, dok se dva reaktora Cernavodă 3 i Cernavodă 4, planiraju završiti 2014., odnosno 2015. 

== Nuklearni reaktori ==
=== Nuklearni reaktor Cernavodă 1 ===
Nuklearni reaktor Cernavodă 1 je [[tlačni teškovodni reaktor]], tipa CANDU 6, koji je završen 1996., a ima instaliranu [[snaga|snagu]] od 705,6 [[vat|MW]]. U reaktoru ima ukupno 380 tlačnih [[cijev]]i (odnosno kanala) kalandrije. Ima 2 primarne petlje rashladnog sredstva. Ukupno je 4 parogeneratora (2 u svakoj petlji rashladnog sredstva). [[Tlak]] u primarnom krugu rashladnog sredstva iznosi 9,9 [[Paskal|MPa]], a tlak u primarnom krugu moderatora 0,1 MPa. Najviša temperatura rashladnog sredstva je 310&amp;nbsp;°C. Tlak [[para|zasićene vodene pare]] je 4,8 MPa, a ona se koristi za pogon [[parna turbina|parne turbine]]. Temperatura napojne vode parogeneratora je 187,2&amp;nbsp;°C. 

=== Nuklearni reaktor Cernavodă 2 ===
Nuklearni reaktor Cernavodă 2 je završen [[6. 5.]] [[2007.]], a spojen je na [[elektroenergetski sistem]] [[7. 8.]] [[2007]]., te je punu snagu od 706 MW ostvario [[12. 9.]] [[2007.]] godine. Nakon otvaranja [[5. 10.]] [[2007.]], NE Cernavodă postaje najveća [[elektrana]] u Rumunjskoj. Tehničke osobine reaktora su jednaka jedinici 1.&lt;ref&gt;[http://www.aecl.ca/NewsRoom/News/Press-2007/071005.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071117164603/http://www.aecl.ca/NewsRoom/News/Press-2007/071005.htm |date=2007-11-17 }} &quot;2007 News Releases - Second CANDU Unit in European Union Officially In Service&quot;&lt;/ref&gt;

=== Nuklearni reaktori Cernavodă 3 i Cernavodă 4 ===
Planovi su da nuklearni reaktori Cernavodă 3 i Cernavodă 4 budu sličnih svojstva kao prethodne jedinice ([[CANDU]] 6 reaktor) i da svaki ima instaliranu snagu od 740 MW. Planira se da budu u radu od [[2016.]] do [[2017.]] godine. Prema procjenama, vrijednost [[investicija|investicije]] bi trebala biti oko 2,3 milijarde [[euro|eura]]. Dana [[20. 11.]] [[2008.]] otvorena je nova tvrtka ''Energonuclear'', koju su stvorile tvrtke ''Nuclearelectrica'', ''ArcelorMittal'', ''ČEZ'', ''GDF Suez'', ''Enel'', ''Iberdrola'' i ''RWE'', u cilju gradnje, kontrole i puštanja u rad nuklearnih reaktora Cernavodă 3 i Cernavodă 4. Dana [[20. 1.]] [[2011.]] tvrtke ''GDF Suez'', ''Iberdrola'' i ''RWE'' (kasnije i ''ČEZ'') su se povukle iz tog projekta, zbog novonastale ekonomske krize i rizika da će nedostajati [[kapital]]a za završetak.&lt;ref&gt;[http://www.world-nuclear-news.com/NN/Draft_agreement_finalized_for_Romanian_reactors_070308.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414170641/http://www.world-nuclear-news.com/NN/Draft_agreement_finalized_for_Romanian_reactors_070308.html |date=2016-04-14 }} &quot;Draft agreement finalized for Romanian reactors&quot;, publisher=World Nuclear News, 2008.&lt;/ref&gt;

=== Nuklearni reaktor Cernavodă 5 ===
Trenutno nema planova za gradnju nuklearnog reaktora Cernavodă 5.

== Kvarovi u nuklearnoj elektrani ==
* [[8. 4.]] [[2009.]], nuklearni reaktor Cernavodă 2 je ugašen zbog kvarova koji su doveli do ispadanja iz [[elektroenergetski sistem|elektroenergetskog sistema]].&lt;ref&gt;[http://www.mediafax.ro/engleza/romania-s-nuclearelectrica-shuts-down-nuke-over-water-pipe-crack.html?6966;4469058]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Romania’s Nuclearelectrica Shuts Down Nuke Over Water Pipe Crack&quot;, Mediafax, 30. 5. 2009.&lt;/ref&gt;
* [[30. 5.]] [[2009.]], nuklearni reaktor Cernavodă 1 je ugašen zbog pukotina u [[cjevovod]]u vode. Nuklearni reaktor Cernavodă 2 je u tom trenutku bio na popravku, tako da elektrana u to vrijeme nije proizvodila [[električna energija|električnu energiju]].&lt;ref&gt;[http://www.mediafax.ro/engleza/romania-s-cernavoda-nuclear-plant-restarts-2nd-reactor.html?6966;419216]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Romania's Cernavoda Nuclear Plant Restarts 2nd Reactor&quot;, Mediafax, 9. 4. 2009.&lt;/ref&gt;
* [[16. 1.]] [[2010.]], nuklearni reaktor Cernavodă 1 je ugašen zbog isticanja [[vodena para|vodene pare]] iz parovoda.&lt;ref&gt;[http://www.adevarul.ro/financiar/Unitatea_1_a_centralei_de_la_Cernavoda_a_fost_oprita_0_190781275.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100118122639/http://www.adevarul.ro/financiar/Unitatea_1_a_centralei_de_la_Cernavoda_a_fost_oprita_0_190781275.html |date=2010-01-18 }} www.adevarul.ro&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cernavodă Nuclear Power Plant}}
* {{ro icon}} [http://www.cne.ro/ Nuklearna elektrana Cernavodă] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110905232916/http://www.cne.ro/ |date=2011-09-05 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nuklearne elektrane u Rumuniji|Cernavodă]]</text>
      <sha1>h56xq9a0pyqhhtppw7i1jifx0rnx4y6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42668819</id>
      <parentid>42662340</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:40:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <origin>42668819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34352" sha1="bjahb85uzw2ki7a9jvq1cueju2xfks0" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]].
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća. 

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske.
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.

== Predviđeni događaji ==

* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;.
* [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU.
* [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>bjahb85uzw2ki7a9jvq1cueju2xfks0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vinorelbin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>892737</id>
    <revision>
      <id>42668827</id>
      <parentid>42280630</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:07:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5309" sha1="8bxv7017m5xxj2h4lxr4y6s34d1bvgk" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vinorelbine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vinorelbine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vinorelbin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Navelbine, Navelbine Base
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vinorelbine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 27,7-43,6 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 71486-22-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = CA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5311497
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00361
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4470974
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 480999
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 607994
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=45 |H=54 |N=4 |O=8
| molecular_weight  = 778,932
| smiles            = [H][C@@]12N(C)C3=CC(OC)=C(C=C3[C@@]11CCN3CC=C[C@@](CC)([C@@H](OC(C)=O)[C@@]2(O)C(=O)OC)[C@@]13[H])[C@]1(C[C@@]2([H])CN(CC(CC)=C2)CC2=C1NC1=CC=CC=C21)C(=O)OC
| StdInChI          = 1S/C45H54N4O8/c1-8-27-19-28-22-44(40(51)55-6,36-30(25-48(23-27)24-28)29-13-10-11-14-33(29)46-36)32-20-31-34(21-35(32)54-5)47(4)38-43(31)16-18-49-17-12-15-42(9-2,37(43)49)39(57-26(3)50)45(38,53)41(52)56-7/h10-15,19-21,28,37-39,46,53H,8-9,16-18,22-25H2,1-7H3/t28-,37-,38+,39+,42+,43+,44-,45+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GBABOYUKABKIAF-GHYRFKGUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vinorelbin''' (prodajno ime ''Navelbin'') je [[mitotički inhibitor|antimitotički]] [[hemoterapija|hemoterapijski]] lek, koji se koristi kao tretman za pojedine tipove kancera, uključujući [[rak dojke]] i [[rak pluća|makrocelularni karcinom pluća]].

U kliničkoj praksi se ponekad koristi skraćenica &quot;NVB&quot; za vinorelbin, mada ona nije jedinstveni identifikator.

Vinorelbin je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 45 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 778,932 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Marty M, Fumoleau P, Adenis A, Rousseau Y, Merrouche Y, Robinet G, Senac I, Puozzo C: Oral vinorelbine pharmacokinetics and absolute bioavailability study in patients with solid tumors. Ann Oncol. 2001 Nov;12(11):1643-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11822766 11822766]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Farmakologija ==
Antitumorno dejstvo se ostvaruje inhibicijom mitoze putem interakcije sa tubulinom.&lt;ref&gt;{{Cite journal
  | last = Jordan
  | first = M.A.
  | coauthors = Wilson, L.
  | title = Microtubules as a target for anticancer drugs.
  | journal = Nature Reviews. Cancer 
  | volume = 4
  | pages = 253–65
  | year = 2004
  | pmid = 15057285
  | issue = 4
  | doi=10.1038/nrc1317}}&lt;/ref&gt; Vinorelbin je bio prvi 5´NOR polusintetički [[vinka alkaloid]]. On se dobija polusintetičkim putem iz alkaloida ekstrahovanih iz biljke ''[[Catharanthus roseus]]''. U prodaji pod nazivom Navelbin.

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 133,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vinorelbine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00361 Vinorelbine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320095540/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00361 |date=2014-03-20 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>8bxv7017m5xxj2h4lxr4y6s34d1bvgk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vanokserin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237997</id>
    <revision>
      <id>42668763</id>
      <parentid>42275802</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:51:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3692" sha1="grxdq9af3azdevbxwrte482zj1ctq10" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vanoxerine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vanoxerine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vanokserin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Acetophenone, 2-chloro-, 2,4-(dinitrophenyl)hydrazone, Ethanone, 2-chloro-1-phenyl-, (2,4-dinitrophenyl)hydrazone
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vanoxerine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5361022
| PubChemSubstance  = 46504818
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB03701
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3337
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 281594
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=11 |Cl=1 |N=4 |O=4
| molecular_weight  = 334,715
| smiles            = [O-][N+](=O)C1=CC(=C(N\N=C(/CCl)C2=CC=CC=C2)C=C1)[N+]([O-])=O
| StdInChI          = 1S/C14H11ClN4O4/c15-9-13(10-4-2-1-3-5-10)17-16-12-7-6-11(18(20)21)8-14(12)19(22)23/h1-8,16H,9H2/b17-13+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HNLCJXKVYWWDTN-GHRIWEEISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vanokserin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,715 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 116,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vanoxerine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03701 Vanoxerine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140303190853/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03701 |date=2014-03-03 }}

[[Kategorija:Nitro jedinjenja]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>grxdq9af3azdevbxwrte482zj1ctq10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliparib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237998</id>
    <revision>
      <id>42668782</id>
      <parentid>42305880</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3559" sha1="kpw2wff4iq8cyjr8gnxe2j9782zatfk" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Veliparib skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Veliparib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Veliparib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11960529
| PubChemSubstance  = 99443703
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB07232
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10134775
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=16 |N=4 |O=1
| molecular_weight  = 244,292
| smiles            = C[C@@]1(CCCN1)C1=NC2=CC=CC(C(N)=O)=C2N1
| StdInChI          = 1S/C13H16N4O/c1-13(6-3-7-15-13)12-16-9-5-2-4-8(11(14)18)10(9)17-12/h2,4-5,15H,3,6-7H2,1H3,(H2,14,18)(H,16,17)/t13-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JNAHVYVRKWKWKQ-CYBMUJFWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Veliparib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 244,292 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Veliparib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07232 Veliparib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808110937/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07232 |date=2014-08-08 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Benzimidazoli]]</text>
      <sha1>kpw2wff4iq8cyjr8gnxe2j9782zatfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venlafaksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1237999</id>
    <revision>
      <id>42668789</id>
      <parentid>42275829</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:32:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5059" sha1="m3s8igkbdsg6a18avkv8ly3cqlxj3l0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Venlafaxine structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Venlafaxine3Dan2.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Venlafaksin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Effexor, Effexor XR, Elafax
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Venlafaxine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 93413-69-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = AX16
| ATC_supplemental  = , {{ATC|N06|AX23}}
| PubChem           = 5656
| PubChemSubstance  = 46504593
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00285
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5454
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07187
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 9943
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 637
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=27 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 277,402
| smiles            = COC1=CC=C(C=C1)C(CN(C)C)C1(O)CCCCC1
| StdInChI          = 1S/C17H27NO2/c1-18(2)13-16(17(19)11-5-4-6-12-17)14-7-9-15(20-3)10-8-14/h7-10,16,19H,4-6,11-13H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PNVNVHUZROJLTJ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 215-217
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Venlafaksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 277,402 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Golden RN, Nicholas L: Antidepressant efficacy of venlafaxine. Depress Anxiety. 2000;12 Suppl 1:45-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11098413 11098413]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Thase ME, Clayton AH, Haight BR, Thompson AH, Modell JG, Johnston JA: A double-blind comparison between bupropion XL and venlafaxine XR: sexual functioning, antidepressant efficacy, and tolerability. J Clin Psychopharmacol. 2006 Oct;26(5):482-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16974189 16974189]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bielski RJ, Ventura D, Chang CC: A double-blind comparison of escitalopram and venlafaxine extended release in the treatment of major depressive disorder. J Clin Psychiatry. 2004 Sep;65(9):1190-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15367045 15367045]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rowbotham MC, Goli V, Kunz NR, Lei D: Venlafaxine extended release in the treatment of painful diabetic neuropathy: a double-blind, placebo-controlled study. Pain. 2004 Aug;110(3):697-706. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15288411 15288411]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ozyalcin SN, Talu GK, Kiziltan E, Yucel B, Ertas M, Disci R: The efficacy and safety of venlafaxine in the prophylaxis of migraine. Headache. 2005 Feb;45(2):144-52. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15705120 15705120]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 32,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Venlafaxine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00285 Venlafaxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414103649/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00285 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Antidepresanti]]
[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>m3s8igkbdsg6a18avkv8ly3cqlxj3l0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valrubicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238000</id>
    <revision>
      <id>42668755</id>
      <parentid>42285474</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4019" sha1="owpe5oqddbgf92mfkw85wko7zf43blk" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Valrubicin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Valrubicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Valstar, Valstar Preservative Free
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Valrubicin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 56124-62-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = DB09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 41744
| PubChemSubstance  = 46506642
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00385
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 38088
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1096885
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=34 |H=36 |F=3 |N=1 |O=13
| molecular_weight  = 723,644
| smiles            = CCCCC(=O)OCC(=O)[C@@]1(O)C[C@H](OC2CC(NC(=O)C(F)(F)F)C(O)C(C)O2)C2=C(C1)C(O)=C1C(=O)C3=C(C(=O)C1=C2O)C(OC)=CC=C3
| StdInChI          = 1S/C34H36F3NO13/c1-4-5-9-21(40)49-13-20(39)33(47)11-16-24(19(12-33)51-22-10-17(27(41)14(2)50-22)38-32(46)34(35,36)37)31(45)26-25(29(16)43)28(42)15-7-6-8-18(48-3)23(15)30(26)44/h6-8,14,17,19,22,27,41,43,45,47H,4-5,9-13H2,1-3H3,(H,38,46)/t14?,17?,19-,22?,27?,33-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZOCKGBMQLCSHFP-ZQUOIQDWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 116-117
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Valrubicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 34 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 723,644 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 215,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Valrubicin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00385 Valrubicin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031142/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00385 |date=2014-04-08 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>owpe5oqddbgf92mfkw85wko7zf43blk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valaciklovir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238001</id>
    <revision>
      <id>42668745</id>
      <parentid>42300809</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T13:18:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4247" sha1="mrpnwzyaobpmrbufcak41uwcp6t2obf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Valaciclovir structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Valaciklovir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Valtrex, Zelitrex
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Valaciclovir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,5-3,3 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 124832-27-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AB11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60773
| PubChemSubstance  = 46508197
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00577
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54770
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07184
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1349
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=20 |N=6 |O=4
| molecular_weight  = 324,336
| smiles            = CC(C)[C@H](N)C(=O)OCCOCN1C=NC2=C1NC(N)=NC2=O
| StdInChI          = 1S/C13H20N6O4/c1-7(2)8(14)12(21)23-4-3-22-6-19-5-16-9-10(19)17-13(15)18-11(9)20/h5,7-8H,3-4,6,14H2,1-2H3,(H3,15,17,18,20)/t8-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HDOVUKNUBWVHOX-QMMMGPOBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Valaciklovir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 324,336 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;O'Brien JJ, Campoli-Richards DM: Acyclovir. An updated review of its antiviral activity, pharmacokinetic properties and therapeutic efficacy. Drugs. 1989 Mar;37(3):233-309. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2653790 2653790]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Umapathy NS, Ganapathy V, Ganapathy ME: Transport of amino acid esters and the amino-acid-based prodrug valganciclovir by the amino acid transporter ATB(0,+). Pharm Res. 2004 Jul;21(7):1303-10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15290873 15290873]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 146,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Valaciclovir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00577 Valaciclovir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018000509/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00577 |date=2014-10-18 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Prolekovi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>mrpnwzyaobpmrbufcak41uwcp6t2obf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valdekoksib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238002</id>
    <revision>
      <id>42668746</id>
      <parentid>42285470</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T13:23:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3701" sha1="l1js1sw5f19ugytps07us723v0gofmz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Valdecoxib.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Valdecoxib-from-xtal-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Valdekoksib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Valdecoxib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8-11 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 181695-72-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M01
| ATC_suffix        = AH03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 119607
| PubChemSubstance  = 46506229
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00580
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 106796
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 865
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=14 |N=2 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 314,359
| smiles            = CC1=C(C(=NO1)C1=CC=CC=C1)C1=CC=C(C=C1)S(N)(=O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H14N2O3S/c1-11-15(12-7-9-14(10-8-12)22(17,19)20)16(18-21-11)13-5-3-2-4-6-13/h2-10H,1H3,(H2,17,19,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LNPDTQAFDNKSHK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Valdekoksib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 314,359 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 94,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Valdecoxib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00580 Valdecoxib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208145735/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00580 |date=2014-02-08 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Nesteroidni antiinflamatorni lekovi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Izoksazoli]]</text>
      <sha1>l1js1sw5f19ugytps07us723v0gofmz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uramustin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238003</id>
    <revision>
      <id>42668739</id>
      <parentid>42285458</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:05:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3626" sha1="d3w538a56zyo0zjyqubbzd17uu2urbh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = uramustine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Uramustin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aminouracil Mustard, Chlorethaminacil, Demethyldopan, Desmethyldopan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Uramustine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 66-75-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6194
| PubChemSubstance  = 46506168
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00791
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5959
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11686
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1488
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=11 |Cl=2 |N=3 |O=2
| molecular_weight  = 252,098
| smiles            = ClCCN(CCCl)C1=CNC(=O)NC1=O
| StdInChI          = 1S/C8H11Cl2N3O2/c9-1-3-13(4-2-10)6-5-11-8(15)12-7(6)14/h5H,1-4H2,(H2,11,12,14,15)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IDPUKCWIGUEADI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 206
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Uramustin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 252,098 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 61,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Uramustine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00791 Uramustine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228105924/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00791 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Azotni iperiti]]</text>
      <sha1>d3w538a56zyo0zjyqubbzd17uu2urbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vekuronijum bromid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238004</id>
    <revision>
      <id>42668773</id>
      <parentid>42275810</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:42:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4013" sha1="cgmz7fcofv9sh29z0ph7fpf5saq78zm" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vecuronium structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vekuronijum bromid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vecuronium bromide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 51–80 minuta
| excretion         = Fekalno (40-75%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 50700-72-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M03
| ATC_suffix        = AC03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 39765
| PubChemSubstance  = 46507656
| IUPHAR_ligand     = 4002
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01339
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 36357
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07553
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 9939
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201219
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=34 |H=57 |N=2 |O=4
| molecular_weight  = 557,827
| smiles            = [H][C@@]12C[C@@H]([C@H](OC(C)=O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CC[C@@]2([H])C[C@H](OC(C)=O)[C@H](C[C@]12C)N1CCCCC1)[N+]1(C)CCCCC1
| StdInChI          = 1S/C34H57N2O4/c1-23(37)39-31-20-25-12-13-26-27(34(25,4)22-29(31)35-16-8-6-9-17-35)14-15-33(3)28(26)21-30(32(33)40-24(2)38)36(5)18-10-7-11-19-36/h25-32H,6-22H2,1-5H3/q+1/t25-,26+,27-,28-,29-,30-,31-,32-,33-,34-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BGSZAXLLHYERSY-XQIGCQGXSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 228
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vekuronijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 34 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 557,827 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 55,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vecuronium bromide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01339 Vecuronium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409033031/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01339 |date=2014-04-09 }}

[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Nikotinski antagonisti]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]</text>
      <sha1>cgmz7fcofv9sh29z0ph7fpf5saq78zm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ursodiol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238005</id>
    <revision>
      <id>42668742</id>
      <parentid>42300801</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:23:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4627" sha1="ijl9e5h1hnd8fo7dm43he64akpdqq37" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ursodeoxycholic acid (UDCA) Structural Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Ursodeoxycholic acid ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ursodiol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Actigall, Antigall, Arsacol, Cholit-ursan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ursodiol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 128-13-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A05
| ATC_suffix        = AA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 31401
| PubChemSubstance  = 46508795
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01586
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 29131
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07880
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 9907
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1551
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=40 |O=4
| molecular_weight  = 392,572
| smiles            = [H][C@@]1(CC[C@@]2([H])[C@]3([H])[C@@H](O)C[C@]4([H])C[C@H](O)CC[C@]4(C)[C@@]3([H])CC[C@]12C)[C@H](C)CCC(O)=O
| StdInChI          = 1S/C24H40O4/c1-14(4-7-21(27)28)17-5-6-18-22-19(9-11-24(17,18)3)23(2)10-8-16(25)12-15(23)13-20(22)26/h14-20,22,25-26H,4-13H2,1-3H3,(H,27,28)/t14-,15+,16-,17-,18+,19+,20+,22+,23+,24-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RUDATBOHQWOJDD-UZVSRGJWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 203
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ursodiol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,572 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Akare S, Jean-Louis S, Chen W, Wood DJ, Powell AA, Martinez JD: Ursodeoxycholic acid modulates histone acetylation and induces differentiation and senescence. Int J Cancer. 2006 Dec 15;119(12):2958-69. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17019713 17019713]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Smith T, Befeler AS: High-dose ursodeoxycholic acid for the treatment of primary sclerosing cholangitis. Curr Gastroenterol Rep. 2007 Mar;9(1):54-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17335678 17335678]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jackson H, Solaymani-Dodaran M, Card TR, Aithal GP, Logan R, West J: Influence of ursodeoxycholic acid on the mortality and malignancy associated with primary biliary cirrhosis: A population-based cohort study. Hepatology. 2007 Aug 8;46(4):1131-1137. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17685473 17685473]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 77,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ursodiol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01586 Ursodiol]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Dioli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Steroidi]]</text>
      <sha1>ijl9e5h1hnd8fo7dm43he64akpdqq37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valganciklovir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238006</id>
    <revision>
      <id>42668749</id>
      <parentid>42300812</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T13:55:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4058" sha1="3udks45rfrn6gdo12ctahiv7wirbi97" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Valganciclovir structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Valganciclovir ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Valganciklovir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cymeval, Valcyt, Valcyte
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Valganciclovir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4,08 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 175865-60-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AB14
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 64147
| PubChemSubstance  = 46505524
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01610
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 57721
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201314
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=22 |N=6 |O=5
| molecular_weight  = 354,362
| smiles            = CC(C)[C@H](N)C(=O)OCC(CO)OCN1C=NC2=C1NC(N)=NC2=O
| StdInChI          = 1S/C14H22N6O5/c1-7(2)9(15)13(23)24-4-8(3-21)25-6-20-5-17-10-11(20)18-14(16)19-12(10)22/h5,7-9,21H,3-4,6,15H2,1-2H3,(H3,16,18,19,22)/t8?,9-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WPVFJKSGQUFQAP-GKAPJAKFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Valganciklovir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 354,362 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Umapathy NS, Ganapathy V, Ganapathy ME: Transport of amino acid esters and the amino-acid-based prodrug valganciclovir by the amino acid transporter ATB(0,+). Pharm Res. 2004 Jul;21(7):1303-10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15290873 15290873]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 167,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Valganciclovir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01610 Valganciclovir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417072440/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01610 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>3udks45rfrn6gdo12ctahiv7wirbi97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vapreotid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238007</id>
    <revision>
      <id>42668764</id>
      <parentid>42305860</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5964" sha1="fruqnojito03og3n01es0t1ms5juiws" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vapreotide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vapreotid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Sanvar, Sanvar IR
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vapreotide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 103222-11-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = H01
| ATC_suffix        = CB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 23725064
| PubChemSubstance  = 46506923
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04894
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64425
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=57 |H=70 |N=12 |O=9 |S=2
| molecular_weight  = 1131,371
| smiles            = CC(C)C1NC(=O)C(CCCCN)NC(=O)C(CC2=CNC3=C2C=CC=C3)NC(=O)C(CC2=CC=C(O)C=C2)NC(=O)C(CSSCC(NC1=O)C(=O)NC(CC1=CC2=CC=CC=C2N1)C(N)=O)NC(=O)C(N)CC1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C57H70N12O9S2/c1-32(2)49-57(78)68-48(55(76)64-44(50(60)71)28-37-26-35-14-6-8-16-41(35)62-37)31-80-79-30-47(67-51(72)40(59)24-33-12-4-3-5-13-33)56(77)65-45(25-34-19-21-38(70)22-20-34)53(74)66-46(27-36-29-61-42-17-9-7-15-39(36)42)54(75)63-43(52(73)69-49)18-10-11-23-58/h3-9,12-17,19-22,26,29,32,40,43-49,61-62,70H,10-11,18,23-25,27-28,30-31,58-59H2,1-2H3,(H2,60,71)(H,63,75)(H,64,76)(H,65,77)(H,66,74)(H,67,72)(H,68,78)(H,69,73)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GAWXLRUZZFSQON-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vapreotid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 57 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1131,371 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Sarr MG: The potent somatostatin analogue vapreotide does not decrease pancreas-specific complications after elective pancreatectomy: a prospective, multicenter, double-blinded, randomized, placebo-controlled trial. J Am Coll Surg. 2003 Apr;196(4):556-64; discussion 564-5; author reply 565. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12691930 12691930]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vapreotide: BMY 41606, RC 160, Sanvar. Drugs R D. 2003;4(5):326-30. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12952505 12952505]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Norman P: Vapreotide (Debipharm). IDrugs. 2000 Nov;3(11):1358-72. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16047258 16047258]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Betoin F, Ardid D, Herbet A, Aumaitre O, Kemeny JL, Duchene-Marullaz P, Lavarenne J, Eschalier A: Evidence for a central long-lasting antinociceptive effect of vapreotide, an analog of somatostatin, involving an opioidergic mechanism. J Pharmacol Exp Ther. 1994 Apr;269(1):7-14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7909563 7909563]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Girard PM, Goldschmidt E, Vittecoq D, Massip P, Gastiaburu J, Meyohas MC, Coulaud JP, Schally AV: Vapreotide, a somatostatin analogue, in cryptosporidiosis and other AIDS-related diarrhoeal diseases. AIDS. 1992 Jul;6(7):715-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1354449 1354449]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stiefel F, Morant R: Vapreotide, a new somatostatin analogue in the palliative management of obstructive ileus in advanced cancer. Support Care Cancer. 1993 Jan;1(1):57-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7511473 7511473]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Betoin F, Eschalier A, Duchene-Marullaz P, Lavarenne J: Seven-day antinociceptive effect of a sustained release vapreotide formulation. Neuroreport. 1994 Jan 31;5(5):642-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7912964 7912964]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 13
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 18
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -13,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 401,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vapreotide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04894 Vapreotide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140815143150/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04894 |date=2014-08-15 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organski disulfidi]]
[[Kategorija:Indoli]]</text>
      <sha1>fruqnojito03og3n01es0t1ms5juiws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vandetanib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238008</id>
    <revision>
      <id>42668759</id>
      <parentid>42300819</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4710" sha1="p1c76bjb9mrbjnuynechav0csck67mv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vandetanib.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vandetanib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Caprelsa, Zactima, Zictifa
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vandetanib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 19 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 443913-73-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XE12
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3081361
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB05294
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2338979
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 49960
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 24828
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=24 |Br=1 |F=1 |N=4 |O=2
| molecular_weight  = 475,354
| smiles            = COC1=C(OCC2CCN(C)CC2)C=C2N=CN=C(NC3=C(F)C=C(Br)C=C3)C2=C1
| StdInChI          = 1/C22H24BrFN4O2/c1-28-7-5-14(6-8-28)12-30-21-11-19-16(10-20(21)29-2)22(26-13-25-19)27-18-4-3-15(23)9-17(18)24/h3-4,9-11,13-14H,5-8,12H2,1-2H3,(H,25,26,27)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UHTHHESEBZOYNR-UHFFFAOYNA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vandetanib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 475,354 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Bates D: ZD-6474. AstraZeneca. Curr Opin Investig Drugs. 2003 Dec;4(12):1468-72. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14763134 14763134]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ton GN, Banaszynski ME, Kolesar JM: Vandetanib: A novel targeted therapy for the treatment of metastatic or locally advanced medullary thyroid cancer. Am J Health Syst Pharm. 2013 May 15;70(10):849-55. doi: 10.2146/ajhp120253. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23640345 23640345]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Andriamanana I, Gana I, Duretz B, Hulin A: Simultaneous analysis of anticancer agents bortezomib, imatinib, nilotinib, dasatinib, erlotinib, lapatinib, sorafenib, sunitinib and vandetanib in human plasma using LC/MS/MS. J Chromatogr B Analyt Technol Biomed Life Sci. 2013 May 1;926:83-91. doi: 10.1016/j.jchromb.2013.01.037. Epub 2013 Mar 16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23562906 23562906]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vandetanib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB05294 Vandetanib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140211195839/http://www.drugbank.ca/drugs/DB05294 |date=2014-02-11 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Inhibitori proteinske kinaze]]
[[Kategorija:Inhibitori angiogeneze]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organobromidi]]</text>
      <sha1>p1c76bjb9mrbjnuynechav0csck67mv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vemurafenib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238009</id>
    <revision>
      <id>42668785</id>
      <parentid>42300841</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4038" sha1="0mlilgchkznq4guai6pn79pr4rsg629" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vemurafenib Formula V.svg
| width             = 300px
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vemurafenib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vemurafenib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 57 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 918504-65-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XE15
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 42611257
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08881
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 24747352
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 63637
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1229517
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=18 |Cl=1 |F=2 |N=3 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 489,922
| smiles            = CCCS(=O)(=O)NC1=C(F)C(C(=O)C2=CNC3=NC=C(C=C23)C2=CC=C(Cl)C=C2)=C(F)C=C1
| StdInChI          = 1/C23H18ClF2N3O3S/c1-2-9-33(31,32)29-19-8-7-18(25)20(21(19)26)22(30)17-12-28-23-16(17)10-14(11-27-23)13-3-5-15(24)6-4-13/h3-8,10-12,29H,2,9H2,1H3,(H,27,28)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GPXBXXGIAQBQNI-UHFFFAOYNA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vemurafenib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 489,922 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Jordan EJ, Kelly CM: Vemurafenib for the treatment of melanoma. Expert Opin Pharmacother. 2012 Dec;13(17):2533-43. doi: 10.1517/14656566.2012.737780. Epub 2012 Oct 24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23094782 23094782]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 100,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vemurafenib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08881 Vemurafenib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416023658/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08881 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>0mlilgchkznq4guai6pn79pr4rsg629</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velagluceraza alfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238010</id>
    <revision>
      <id>42668774</id>
      <parentid>42310873</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4600" sha1="e7jcls4hxinkt4k7xjqrybx3jhacae0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Velagluceraza alfa
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Imiglucerase, VPRIV
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Velaglucerase alfa}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 11-12 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 884604-91-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06720
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201865
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| chemical_formula =  
| C=2532 | H=3850 | N=672 | O=711 | S=16 
| molecular_weight = 55,.5 [[Jedinica atomske masek|Da]] ([[Glikozilacija|neglikozilisan]])
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Velagluceraza alfa''' (''VPRIV'') jeste hidrolitički [[lizozom]]alni [[glukocerebrozid]]no specifični enzim, koji je rekombinantna forma [[glukocerebrozidaza|glukocerebrozidaze]]. Ovaj lek se koristi kao terapija dugotrajne enzimske zamene za obolele od [[Gaučerova bolest|Gaučerove bolesti]] tipa 1. On ima identičnu aminokiselinsku sekvencu sa prirodnim enzimom.&lt;ref&gt;University of Birmingham: [http://www.haps.bham.ac.uk/publichealth/horizon/outputs/documents/2009/may-aug/Velaglucerase.pdf Velaglucerase alfa for type 1 Gaucher’s disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110505012831/http://www.haps.bham.ac.uk/publichealth/horizon/outputs/documents/2009/may-aug/Velaglucerase.pdf |date=2011-05-05 }}&lt;/ref&gt; Odobren je za upotrebu u SAD februara [[2010]].&lt;ref&gt;Medical News Today: [http://www.medicalnewstoday.com/articles/180630.php Shire Announces FDA Approval Of VPRIV(TM) (velaglucerase Alfa For Injection) For The Treatment Of Type 1 Gaucher Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200916004718/https://www.medicalnewstoday.com/articles/180630/ |date=2020-09-16 }}, 27 February 2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pastores GM: Velaglucerase alfa, a human recombinant glucocerebrosidase enzyme replacement therapy for type 1 Gaucher disease. Curr Opin Investig Drugs. 2010 Apr;11(4):472-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20336596 20336596]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vairo F, Netto C, Dorneles A, Mittelstadt S, Wilke M, Doneda D, Michelin K, Ribeiro CB, Quevedo A, Vieira T, Nalin T, Lueska S, Schwartz IV: Enzyme Replacement Therapy in a Patient with Gaucher Disease Type III: A Paradigmatic Case Showing Severe Adverse Reactions Started a Long Time After the Beginning of Treatment. JIMD Rep. 2013 Feb 21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23430813 23430813]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Velaglucerase alfa}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06720 Velaglucerase alfa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150603004449/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06720 |date=2015-06-03 }}

[[Kategorija:Orfan lekovi]]
[[Kategorija:Rekombinantni proteini]]</text>
      <sha1>e7jcls4hxinkt4k7xjqrybx3jhacae0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urofolitropin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238011</id>
    <revision>
      <id>42668741</id>
      <parentid>42300798</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:19:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3722" sha1="aptn3l3nbi97fz3i0svq0pzqcc665iz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Urofolitropin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Urofollitropin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 146479-72-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = GA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 62819
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00094
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201520
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=975 | H=1513 | N=267 | O=304 | S=26 
| molecular_weight = 22672.9
| smiles            = CCC(C)C1C(=O)NC(C(=O)NC(C(=O)NC(CSSCC(C(=O)NC(C(=O)N1)CC2=CC=C(C=C2)O)N)C(=O)N3CCCC3C(=O)NC(CC(C)C)C(=O)NCC(=O)N)CC(=O)N)C(C)O 
| StdInChI          = 1S/C42H65N11O12S2/c1-6-21(4)33-40(63)52-34(22(5)54)41(64)49-28(16-31(44)56)37(60)50-29(19-67-66-18-25(43)35(58)47-27(38(61)51-33)15-23-9-11-24(55)12-10-23)42(65)53-13-7-8-30(53)39(62)48-26(14-20(2)3)36(59)46-17-32(45)57/h9-12,20-22,25-30,33-34,54-55H,6-8,13-19,43H2,1-5H3,(H2,44,56)(H2,45,57)(H,46,59)(H,47,58)(H,48,62)(H,49,64)(H,50,60)(H,51,61)(H,52,63)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  =
| StdInChIKey       = ZDRRIRUAESZNIH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 55
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Urofolitropin''' je prečišćeni ljudski [[folikulostimulišući hormon]] (FSH) rekombinantnog porekla. On se sastoji od dva nekovalentno vezana različita [[glikoprotein]]a, koji se označavaju kao alfa- i beta- podjedinica. Alfa- i beta- podjedinice imaju 92 i 111 [[aminokiselina]], respektivno.&lt;ref&gt;Goa KL, Wagstaff AJ: Follitropin alpha in infertility: a review. BioDrugs. 1998 Mar;9(3):235-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18020563 18020563]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Urofollitropin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00094 Urofollitropin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602082310/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00094 |date=2015-06-02 }}

[[Kategorija:Hormonski agensi]]
[[Kategorija:Gonadotropin-oslobađajući hormon i gonadotropini]]
[[Kategorija:Reproduktivna medicina]]</text>
      <sha1>aptn3l3nbi97fz3i0svq0pzqcc665iz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vankomicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238012</id>
    <revision>
      <id>42668762</id>
      <parentid>42290589</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:49:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6066" sha1="49frs3goguybnzr2jbmo6phuit7pgvx" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vancomycin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vancomycin ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vankomicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Vancocin, Vancocin HCL, Vancoled, Vancor
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vancomycin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 1404-90-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = AA09
| ATC_supplemental  = , {{ATC|J01|XA01}}
| PubChem           = 14969
| PubChemSubstance  = 46505261
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00512
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 389935
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06689
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 28001
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 262777
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=66 |H=75 |Cl=2 |N=9 |O=24
| molecular_weight  = 1449,254
| smiles            = CN[C@H](CC(C)C)C(=O)N[C@@H]1[C@H](O)C2=CC=C(OC3=C(O[C@@H]4O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]4O[C@H]4C[C@](C)(N)[C@H](O)[C@H](C)O4)C4=CC(=C3)[C@@H](NC(=O)[C@H](CC(N)=O)NC1=O)C(=O)N[C@@H]1C3=CC(=C(O)C=C3)C3=C(O)C=C(O)C=C3[C@H](NC(=O)[C@@H](NC1=O)[C@H](O)C1=CC(Cl)=C(O4)C=C1)C(O)=O)C(Cl)=C2
| StdInChI          = 1S/C66H75Cl2N9O24/c1-23(2)12-34(71-5)58(88)76-49-51(83)26-7-10-38(32(67)14-26)97-40-16-28-17-41(55(40)101-65-56(54(86)53(85)42(22-78)99-65)100-44-21-66(4,70)57(87)24(3)96-44)98-39-11-8-27(15-33(39)68)52(84)50-63(93)75-48(64(94)95)31-18-29(79)19-37(81)45(31)30-13-25(6-9-36(30)80)46(60(90)77-50)74-61(91)47(28)73-59(89)35(20-43(69)82)72-62(49)92/h6-11,13-19,23-24,34-35,42,44,46-54,56-57,65,71,78-81,83-87H,12,20-22,70H2,1-5H3,(H2,69,82)(H,72,92)(H,73,89)(H,74,91)(H,75,93)(H,76,88)(H,77,90)(H,94,95)/t24-,34+,35-,42+,44-,46+,47+,48-,49+,50-,51+,52+,53+,54-,56+,57+,65-,66-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MYPYJXKWCTUITO-LYRMYLQWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vankomicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 66 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1449,254 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Schäfer, Martina, Thomas R Schneider, and George M Sheldrick. 1996. Crystal structure of vancomycin. Structure 4, no. 12 (December 15): 1509-1515. DOI:10.1016/S0969-2126(96)00156-6:http://dx.doi.org/10.1016/S0969-2126(96)00156-6.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Levine DP: Vancomycin: a history. Clin Infect Dis. 2006 Jan 1;42 Suppl 1:S5-12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16323120 16323120]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Small PM, Chambers HF: Vancomycin for Staphylococcus aureus endocarditis in intravenous drug users. Antimicrob Agents Chemother. 1990 Jun;34(6):1227-31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2393284 2393284]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gonzalez C, Rubio M, Romero-Vivas J, Gonzalez M, Picazo JJ: Bacteremic pneumonia due to Staphylococcus aureus: A comparison of disease caused by methicillin-resistant and methicillin-susceptible organisms. Clin Infect Dis. 1999 Nov;29(5):1171-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10524959 10524959]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sivagnanam S, Deleu D: Red man syndrome. Crit Care. 2003 Apr;7(2):119-20. Epub 2002 Dec 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12720556 12720556]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cantu TG, Yamanaka-Yuen NA, Lietman PS: Serum vancomycin concentrations: reappraisal of their clinical value. Clin Infect Dis. 1994 Apr;18(4):533-43. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8038306 8038306]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 26
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 19
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 13
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 530,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vancomycin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00512 Vancomycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414214058/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00512 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Glikopeptidni antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Glukozidi]]
[[Kategorija:Aldoheksoze]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>49frs3goguybnzr2jbmo6phuit7pgvx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vidarabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238045</id>
    <revision>
      <id>42668811</id>
      <parentid>42300856</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:38:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3770" sha1="ab7k6diewpjtpaplqhoqh6o8e1bp3pi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (2R,3S,4S,5R)-2-(6-amino-9H-purin-9-il)-5-(hidroksimetil)oksolan-3,4-diol
| image             = Vidarabine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vidarabin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Arasena-A, Spongoadenosine, Vidarabin, Vira-A
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vidarabine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 24356-66-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AB03
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|AD06}}
| PubChem           = 32326
| PubChemSubstance  = 46506630
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00194
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 29966
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07195
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 45327
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=13 |N=5 |O=4
| molecular_weight  = 267.2413
| smiles            = NC1=NC=NC2=C1N=CN2[C@@H]1O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@@H]1O
| StdInChI          = 1S/C10H13N5O4/c11-8-5-9(13-2-12-8)15(3-14-5)10-7(18)6(17)4(1-16)19-10/h2-4,6-7,10,16-18H,1H2,(H2,11,12,13)/t4-,6-,7+,10-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OIRDTQYFTABQOQ-UHTZMRCNSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vidarabin''' je nukleozidni [[antibiotik]] izolovan iz ''Streptomyces antibioticus''. On poseduje antineoplastična svojstva i ima širok spektrar dejstva protiv [[DNK virus]]a u ćelijskim kulturama. On ima znatnu antiviralnu aktivnost protiv infekcija uzrokovanim mnoštvom različitih virusa, kao što je [[herpes]] virus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vidarabine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00194 Vidarabine]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Antimetaboliti]]</text>
      <sha1>ab7k6diewpjtpaplqhoqh6o8e1bp3pi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vindesin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238046</id>
    <revision>
      <id>42668824</id>
      <parentid>42290672</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:57:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4069" sha1="7x9yf4fx4k869foeb1s9tm1o6805is6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vindesin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vindesin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = DAVA, Eldesine, Eldisine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vindesine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 24 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 59917-39-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = CA03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 40839
| PubChemSubstance  = 46504548
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00309
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 37302
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 36373
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 219146
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=43 |H=55 |N=5 |O=7
| molecular_weight  = 753,926
| smiles            = [H][C@@]12N3CC[C@@]11C4=CC(=C(OC)C=C4N(C)[C@@]1([H])[C@](O)([C@H](O)[C@]2(CC)C=CC3)C(N)=O)[C@]1(C[C@]2([H])CN(C[C@](O)(CC)C2)CCC2=C1NC1=CC=CC=C21)C(=O)OC
| StdInChI          = 1S/C43H55N5O7/c1-6-39(52)21-25-22-42(38(51)55-5,33-27(13-17-47(23-25)24-39)26-11-8-9-12-30(26)45-33)29-19-28-31(20-32(29)54-4)46(3)35-41(28)15-18-48-16-10-14-40(7-2,34(41)48)36(49)43(35,53)37(44)50/h8-12,14,19-20,25,34-36,45,49,52-53H,6-7,13,15-18,21-24H2,1-5H3,(H2,44,50)/t25-,34+,35-,36-,39+,40-,41-,42+,43+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HHJUWIANJFBDHT-KOTLKJBCSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 230-232
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vindesin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 43 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 753,926 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 164,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vindesine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00309 Vindesine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415202535/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00309 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Vinka alkaloidi]]</text>
      <sha1>7x9yf4fx4k869foeb1s9tm1o6805is6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Verteporfin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238047</id>
    <revision>
      <id>42668793</id>
      <parentid>42285522</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:49:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4564" sha1="ia21yphain2ubpdyi95f7ccj7ttqvsd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Verteporfin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Verteporfin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Verteporfin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5-6 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 129497-78-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = S01
| ATC_suffix        = LA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5362420
| PubChemSubstance  = 46506236
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00460
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4515032
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200573
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=41 |H=42 |N=4 |O=8
| molecular_weight  = 718,794
| smiles            = COC(=O)CCC1=C2NC(\C=C3/N=C(/C=C4\N\C(=C/C5=N/C(=C\2)/C(CCC(O)=O)=C5C)C(C=C)=C4C)C2=CC=C([C@@H](C(=O)OC)[C@@]32C)C(=O)OC)=C1C
| StdInChI          = 1S/C41H42N4O8/c1-9-23-20(2)29-17-34-27-13-10-26(39(49)52-7)38(40(50)53-8)41(27,5)35(45-34)19-30-22(4)25(12-15-37(48)51-6)33(44-30)18-32-24(11-14-36(46)47)21(3)28(43-32)16-31(23)42-29/h9-10,13,16-19,38,42,44H,1,11-12,14-15H2,2-8H3,(H,46,47)/b28-16-,29-17-,30-19-,31-16-,32-18-,33-18-,34-17-,35-19-/t38-,41+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YTZALCGQUPRCGW-MXVXOLGGSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Verteporfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 41 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 718,794 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Chan WM, Lim TH, Pece A, Silva R, Yoshimura N: Verteporfin PDT for non-standard indications--a review of current literature. Graefes Arch Clin Exp Ophthalmol. 2010 May;248(5):613-26. Epub 2010 Feb 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20162298 20162298]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nowak-Sliwinska P, Karocki A, Elas M, Pawlak A, Stochel G, Urbanska K: Verteporfin, photofrin II, and merocyanine 540 as PDT photosensitizers against melanoma cells. Biochem Biophys Res Commun. 2006 Oct 20;349(2):549-55. Epub 2006 Aug 22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16945338 16945338]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 173,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Verteporfin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00460 Verteporfin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414203816/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00460 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Fotosenzitivni agensi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>ia21yphain2ubpdyi95f7ccj7ttqvsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vinkristin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238048</id>
    <revision>
      <id>42668826</id>
      <parentid>42285562</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4799" sha1="n4uaa20pl68w0rouc9l7wfq4r5at5xf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vincristine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vincristine3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vinkristin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Marqibo, Onco TCS, Oncovin, Vincasar
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vincristine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 19-155 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 57-22-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = CA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5978
| PubChemSubstance  = 46507033
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00541
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5758
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07204
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 28445
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 303560
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=46 |H=56 |N=4 |O=10
| molecular_weight  = 824,958
| smiles            = [H][C@@]12N3CC[C@@]11C4=CC(=C(OC)C=C4N(C=O)[C@@]1([H])[C@](O)([C@H](OC(C)=O)[C@]2(CC)C=CC3)C(=O)OC)[C@]1(C[C@]2([H])CN(C[C@](O)(CC)C2)CCC2=C1NC1=CC=CC=C21)C(=O)OC
| StdInChI          = 1S/C46H56N4O10/c1-7-42(55)22-28-23-45(40(53)58-5,36-30(14-18-48(24-28)25-42)29-12-9-10-13-33(29)47-36)32-20-31-34(21-35(32)57-4)50(26-51)38-44(31)16-19-49-17-11-15-43(8-2,37(44)49)39(60-27(3)52)46(38,56)41(54)59-6/h9-13,15,20-21,26,28,37-39,47,55-56H,7-8,14,16-19,22-25H2,1-6H3/t28-,37+,38-,39-,42+,43-,44-,45+,46+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OGWKCGZFUXNPDA-XQKSVPLYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 220
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vinkristin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 46 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 824,958 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Graf WD, Chance PF, Lensch MW, Eng LJ, Lipe HP, Bird TD: Severe vincristine neuropathy in Charcot-Marie-Tooth disease type 1A. Cancer. 1996 Apr 1;77(7):1356-62. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8608515 8608515]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Qweider M, Gilsbach JM, Rohde V: Inadvertent intrathecal vincristine administration: a neurosurgical emergency. Case report. J Neurosurg Spine. 2007 Mar;6(3):280-3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17355029 17355029]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;JOHNSON IS, ARMSTRONG JG, GORMAN M, BURNETT JP Jr: THE VINCA ALKALOIDS: A NEW CLASS OF ONCOLYTIC AGENTS. Cancer Res. 1963 Sep;23:1390-427. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14070392 14070392]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 171,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vincristine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00541 Vincristine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140419164712/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00541 |date=2014-04-19 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Vinka alkaloidi]]</text>
      <sha1>n4uaa20pl68w0rouc9l7wfq4r5at5xf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vorikonazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238049</id>
    <revision>
      <id>42668862</id>
      <parentid>42300921</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T21:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5996" sha1="sra40rn6ba5yv3l37olsnwz41clztfw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Voriconazole structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Voriconazole ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vorikonazol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Voriconazole}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 137234-62-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J02
| ATC_suffix        = AC03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71616
| PubChemSubstance  = 46506421
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00582
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64684
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07622
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10023
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 638
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=14 |F=3 |N=5 |O=1
| molecular_weight  = 349,310
| smiles            = C[C@@H](C1=NC=NC=C1F)[C@](O)(CN1C=NC=N1)C1=C(F)C=C(F)C=C1
| StdInChI          = 1S/C16H14F3N5O/c1-10(15-14(19)5-20-7-22-15)16(25,6-24-9-21-8-23-24)12-3-2-11(17)4-13(12)18/h2-5,7-10,25H,6H2,1H3/t10-,16+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BCEHBSKCWLPMDN-MGPLVRAMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 127-130
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vorikonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 349,310 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Herbrecht R, Denning DW, Patterson TF, Bennett JE, Greene RE, Oestmann JW, Kern WV, Marr KA, Ribaud P, Lortholary O, Sylvester R, Rubin RH, Wingard JR, Stark P, Durand C, Caillot D, Thiel E, Chandrasekar PH, Hodges MR, Schlamm HT, Troke PF, de Pauw B: Voriconazole versus amphotericin B for primary therapy of invasive aspergillosis. N Engl J Med. 2002 Aug 8;347(6):408-15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12167683 12167683]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Patterson TF, Boucher HW, Herbrecht R, Denning DW, Lortholary O, Ribaud P, Rubin RH, Wingard JR, DePauw B, Schlamm HT, Troke P, Bennett JE: Strategy of following voriconazole versus amphotericin B therapy with other licensed antifungal therapy for primary treatment of invasive aspergillosis: impact of other therapies on outcome. Clin Infect Dis. 2005 Nov 15;41(10):1448-52. Epub 2005 Oct 13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16231256 16231256]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kullberg BJ, Sobel JD, Ruhnke M, Pappas PG, Viscoli C, Rex JH, Cleary JD, Rubinstein E, Church LW, Brown JM, Schlamm HT, Oborska IT, Hilton F, Hodges MR: Voriconazole versus a regimen of amphotericin B followed by fluconazole for candidaemia in non-neutropenic patients: a randomised non-inferiority trial. Lancet. 2005 Oct 22-28;366(9495):1435-42. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16243088 16243088]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ally R, Schurmann D, Kreisel W, Carosi G, Aguirrebengoa K, Dupont B, Hodges M, Troke P, Romero AJ: A randomized, double-blind, double-dummy, multicenter trial of voriconazole and fluconazole in the treatment of esophageal candidiasis in immunocompromised patients. Clin Infect Dis. 2001 Nov 1;33(9):1447-54. Epub 2001 Sep 26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11577374 11577374]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Walsh TJ, Pappas P, Winston DJ, Lazarus HM, Petersen F, Raffalli J, Yanovich S, Stiff P, Greenberg R, Donowitz G, Schuster M, Reboli A, Wingard J, Arndt C, Reinhardt J, Hadley S, Finberg R, Laverdiere M, Perfect J, Garber G, Fioritoni G, Anaissie E, Lee J: Voriconazole compared with liposomal amphotericin B for empirical antifungal therapy in patients with neutropenia and persistent fever. N Engl J Med. 2002 Jan 24;346(4):225-34. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11807146 11807146]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 76,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Voriconazole}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00582 Voriconazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328221908/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00582 |date=2014-03-28 }}

[[Kategorija:Antimikotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Pirimidini]]</text>
      <sha1>sra40rn6ba5yv3l37olsnwz41clztfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vorinostat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238050</id>
    <revision>
      <id>42668863</id>
      <parentid>42285634</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T21:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3957" sha1="6z17toexr2263n9z5yqdz03z9ad2xmr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vorinostat.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vorinostat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = SAHA, Zolinza
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vorinostat}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 149647-78-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XX38
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5311
| PubChemSubstance  = 46508989
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02546
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5120
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 98
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=20 |N=2 |O=3
| molecular_weight  = 264,320
| smiles            = ONC(=O)CCCCCCC(=O)NC1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C14H20N2O3/c17-13(15-12-8-4-3-5-9-12)10-6-1-2-7-11-14(18)16-19/h3-5,8-9,19H,1-2,6-7,10-11H2,(H,15,17)(H,16,18)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WAEXFXRVDQXREF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vorinostat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 264,320 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Munshi A, Tanaka T, Hobbs ML, Tucker SL, Richon VM, Meyn RE: Vorinostat, a histone deacetylase inhibitor, enhances the response of human tumor cells to ionizing radiation through prolongation of gamma-H2AX foci. Mol Cancer Ther. 2006 Aug;5(8):1967-74. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16928817 16928817]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 78,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vorinostat}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02546 Vorinostat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031205/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02546 |date=2014-04-08 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Hidroksaminske kiseline]]</text>
      <sha1>6z17toexr2263n9z5yqdz03z9ad2xmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vildagliptin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238051</id>
    <revision>
      <id>42668815</id>
      <parentid>42300859</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4191" sha1="kmf7wyhiysrs3bzr1t9f0nvb1oqfym6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vildagliptin Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vildagliptin-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vildagliptin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vildagliptin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 90 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 274901-16-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A10
| ATC_suffix        = BH02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6918537
| PubChemSubstance  = 99443227
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04876
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5293734
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 142703
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=25 |N=3 |O=2
| molecular_weight  = 303,399
| smiles            = OC12CC3CC(C1)CC(C3)(C2)NCC(=O)N1CCC[C@H]1C#N
| StdInChI          = 1S/C17H25N3O2/c18-9-14-2-1-3-20(14)15(21)10-19-16-5-12-4-13(6-16)8-17(22,7-12)11-16/h12-14,19,22H,1-8,10-11H2/t12?,13?,14-,16?,17?/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SYOKIDBDQMKNDQ-XWTIBIIYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vildagliptin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,399 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Balas B, Baig MR, Watson C, Dunning BE, Ligueros-Saylan M, Wang Y, He YL, Darland C, Holst JJ, Deacon CF, Cusi K, Mari A, Foley JE, DeFronzo RA: The dipeptidyl peptidase IV inhibitor vildagliptin suppresses endogenous glucose production and enhances islet function after single-dose administration in type 2 diabetic patients. J Clin Endocrinol Metab. 2007 Apr;92(4):1249-55. Epub 2007 Jan 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17244786 17244786]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 76,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vildagliptin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04876 Vildagliptin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140405060049/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04876 |date=2014-04-05 }}

[[Kategorija:Antidijabetesni lekovi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>kmf7wyhiysrs3bzr1t9f0nvb1oqfym6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Voakamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238052</id>
    <revision>
      <id>42668848</id>
      <parentid>42300894</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:44:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4905" sha1="micrucexg9w9zpcgjy7t0x8ifjyra3a" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Voacamine chemical structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Voakamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Voacamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3371-85-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11953931
| PubChemSubstance  = 99443228
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04877
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10128230
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C09252
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 445022
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=43 |H=52 |N=4 |O=5
| molecular_weight  = 704,897
| smiles            = [H][C@@]12C[C@H](CC)[C@]3([H])N(C1)CCC1=C(NC4=CC(=C(OC)C=C14)[C@@]1([H])C[C@]4([H])C(C(=O)OC)[C@@]([H])(CC5=C1NC1=CC=CC=C51)N(C)C\C4=C\C)[C@@]3(C2)C(=O)OC
| StdInChI          = 1S/C43H52N4O5/c1-7-24-15-23-20-43(42(49)52-6)39-27(13-14-47(21-23)40(24)43)29-19-36(50-4)30(17-34(29)45-39)31-16-28-25(8-2)22-46(3)35(37(28)41(48)51-5)18-32-26-11-9-10-12-33(26)44-38(31)32/h8-12,17,19,23-24,28,31,35,37,40,44-45H,7,13-16,18,20-22H2,1-6H3/b25-8-/t23-,24-,28-,31+,35+,37?,40-,43+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VCMIRXRRQJNZJT-XRMSBCOFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Voakamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 43 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 704,897 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Meschini S, Marra M, Condello M, Calcabrini A, Federici E, Dupuis ML, Cianfriglia M, Arancia G: Voacamine, an alkaloid extracted from Peschiera fuchsiaefolia, inhibits P-glycoprotein action in multidrug-resistant tumor cells. Int J Oncol. 2005 Dec;27(6):1597-603. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16273216 16273216]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Meschini S, Condello M, Marra M, Formisano G, Federici E, Arancia G: Autophagy-mediated chemosensitizing effect of the plant alkaloid voacamine on multidrug resistant cells. Toxicol In Vitro. 2007 Mar;21(2):197-203. Epub 2006 Sep 16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17070665 17070665]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Meschini S, Marra M, Calcabrini A, Federici E, Galeffi C, Arancia G: Voacamine, a bisindolic alkaloid from Peschiera fuchsiaefolia, enhances the cytotoxic effect of doxorubicin on multidrug-resistant tumor cells. Int J Oncol. 2003 Dec;23(6):1505-13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14612920 14612920]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 99,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Voacamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04877 Voacamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102849/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04877 |date=2014-08-19 }}

[[Kategorija:Antimalarijski agensi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>micrucexg9w9zpcgjy7t0x8ifjyra3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vogliboza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238053</id>
    <revision>
      <id>42668857</id>
      <parentid>42300896</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4656" sha1="m0124l69epoxw3c2jopyrofjhctv5fi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Voglibose structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vogliboza
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Basen, Basen (Takeda Chemical Industries), Glustat, Vocarb
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Voglibose}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 83480-29-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A10
| ATC_suffix        = BF03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 444020
| PubChemSubstance  = 46504462
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04878
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 392046
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 476960
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=21 |N=1 |O=7
| molecular_weight  = 267,276
| smiles            = OCC(CO)N[C@H]1C[C@](O)(CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]1O
| StdInChI          = 1S/C10H21NO7/c12-2-5(3-13)11-6-1-10(18,4-14)9(17)8(16)7(6)15/h5-9,11-18H,1-4H2/t6-,7-,8+,9-,10-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FZNCGRZWXLXZSZ-CIQUZCHMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vogliboza''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 267,276 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Aso Y, Yamamoto R, Suetsugu M, Matsumoto S, Wakabayashi S, Matsutomo R, Takebayashi K, Inukai T: Comparison of the effects of pioglitazone and voglibose on circulating total and high-molecular-weight adiponectin, and on two fibrinolysis inhibitors, in patients with Type 2 diabetes. Diabet Med. 2007 Sep;24(9):962-8. Epub 2007 May 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17509067 17509067]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kurebayashi S, Watada H, Tanaka Y, Kawasumi M, Kawamori R, Hirose T: Efficacy and adverse effects of nateglinide in early type 2 diabetes. Comparison with voglibose in a cross-over study. Endocr J. 2006 Apr;53(2):213-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16618980 16618980]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Satoh N, Shimatsu A, Yamada K, Aizawa-Abe M, Suganami T, Kuzuya H, Ogawa Y: An alpha-glucosidase inhibitor, voglibose, reduces oxidative stress markers and soluble intercellular adhesion molecule 1 in obese type 2 diabetic patients. Metabolism. 2006 Jun;55(6):786-93. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16713439 16713439]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 8
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 153,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Voglibose}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04878 Voglibose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417175311/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04878 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>m0124l69epoxw3c2jopyrofjhctv5fi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vismodegib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238054</id>
    <revision>
      <id>42668830</id>
      <parentid>42305916</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:29:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4377" sha1="omxoj9dloq7tynlcg1jdmm1cepuelw8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vismodegib.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vismodegib_spacefill.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vismodegib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vismodegib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 879085-55-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XX43
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 24776445
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08828
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 23337846
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 66903
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=14 |Cl=2 |N=2 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 421,297
| smiles            = CS(=O)(=O)C1=CC(Cl)=C(C=C1)C(=O)NC1=CC=C(Cl)C(=C1)C1=CC=CC=N1
| StdInChI          = 1/C19H14Cl2N2O3S/c1-27(25,26)13-6-7-14(17(21)11-13)19(24)23-12-5-8-16(20)15(10-12)18-4-2-3-9-22-18/h2-11H,1H3,(H,23,24)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BPQMGSKTAYIVFO-UHFFFAOYNA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vismodegib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 421,297 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Von Hoff DD, LoRusso PM, Rudin CM, Reddy JC, Yauch RL, Tibes R, Weiss GJ, Borad MJ, Hann CL, Brahmer JR, Mackey HM, Lum BL, Darbonne WC, Marsters JC Jr, de Sauvage FJ, Low JA: Inhibition of the hedgehog pathway in advanced basal-cell carcinoma. N Engl J Med. 2009 Sep 17;361(12):1164-72. doi: 10.1056/NEJMoa0905360. Epub 2009 Sep 2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19726763 19726763]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sandhiya S, Melvin G, Kumar SS, Dkhar SA: The dawn of hedgehog inhibitors: Vismodegib. J Pharmacol Pharmacother. 2013 Jan;4(1):4-7. doi: 10.4103/0976-500X.107628. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23662017 23662017]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 84,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vismodegib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08828 Vismodegib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421140401/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08828 |date=2014-04-21 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Benzamidi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>omxoj9dloq7tynlcg1jdmm1cepuelw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vinblastin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238055</id>
    <revision>
      <id>42668822</id>
      <parentid>42285557</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:55:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4382" sha1="5d2h0wmf2a9ekpqnx6nd4jx5rwqfvv9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vinblastine-skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vinblastine3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vinblastin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Nincaluicolflastine, Rozevin, Velban, Velbe
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vinblastine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 35 min
| excretion         = Bilijarno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 865-21-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = CA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 241903
| PubChemSubstance  = 46504550
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00570
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 12773
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07201
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 27375
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 159
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=46 |H=58 |N=4 |O=9
| molecular_weight  = 810,974
| smiles            = [H][C@@]12N(C)C3=C(C=C(C(OC)=C3)[C@]3(C[C@@H]4CN(C[C@](O)(CC)C4)CCC4=C3NC3=CC=CC=C43)C(=O)OC)[C@@]11CCN3CC=C[C@@](CC)([C@@H](OC(C)=O)[C@]2(O)C(=O)OC)[C@@]13[H]
| StdInChI          = 1S/C46H58N4O9/c1-8-42(54)23-28-24-45(40(52)57-6,36-30(15-19-49(25-28)26-42)29-13-10-11-14-33(29)47-36)32-21-31-34(22-35(32)56-5)48(4)38-44(31)17-20-50-18-12-16-43(9-2,37(44)50)39(59-27(3)51)46(38,55)41(53)58-7/h10-14,16,21-22,28,37-39,47,54-55H,8-9,15,17-20,23-26H2,1-7H3/t28-,37+,38-,39-,42+,43-,44-,45+,46+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JXLYSJRDGCGARV-XQKSVPLYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 267
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vinblastin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 46 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 810,974 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Starling D: Two ultrastructurally distinct tubulin paracrystals induced in sea-urchin eggs by vinblastine sulphate. J Cell Sci. 1976 Jan;20(1):79-89. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/942954 942954]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 154,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vinblastine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00570 Vinblastine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416091715/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00570 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Vinka alkaloidi]]</text>
      <sha1>5d2h0wmf2a9ekpqnx6nd4jx5rwqfvv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vigabatrin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238056</id>
    <revision>
      <id>42668812</id>
      <parentid>42275839</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5561" sha1="odj9oxbzkk1cb4sjyc5v2zkp9wqn4cc" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Vigabatrin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Vigabatrin ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Vigabatrin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Sabril, Sabrilan, Sabrilex
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Vigabatrin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7,5 ± 2,1 h
| excretion         = Renalno (80%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 60643-86-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AG04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5665
| PubChemSubstance  = 46507052
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01080
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5463
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07500
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 89598
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=6 |H=11 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 129,157
| smiles            = NC(CCC(O)=O)C=C
| StdInChI          = 1S/C6H11NO2/c1-2-5(7)3-4-6(8)9/h2,5H,1,3-4,7H2,(H,8,9)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PJDFLNIOAUIZSL-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Vigabatrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 129,157 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Gram L, Larsson OM, Johnsen A, Schousboe A: Experimental studies of the influence of vigabatrin on the GABA system. Br J Clin Pharmacol. 1989;27 Suppl 1:13S-17S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2757904 2757904]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Browne TR: Pharmacokinetics of antiepileptic drugs. Neurology. 1998 Nov;51(5 Suppl 4):S2-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9818917 9818917]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lindberger M, Luhr O, Johannessen SI, Larsson S, Tomson T: Serum concentrations and effects of gabapentin and vigabatrin: observations from a dose titration study. Ther Drug Monit. 2003 Aug;25(4):457-62. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12883229 12883229]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zwanzger P, Baghai TC, Schuele C, Strohle A, Padberg F, Kathmann N, Schwarz M, Moller HJ, Rupprecht R: Vigabatrin decreases cholecystokinin-tetrapeptide (CCK-4) induced panic in healthy volunteers. Neuropsychopharmacology. 2001 Nov;25(5):699-703. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11682253 11682253]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tulloch JK, Carr RR, Ensom MH: A systematic review of the pharmacokinetics of antiepileptic drugs in neonates with refractory seizures. J Pediatr Pharmacol Ther. 2012 Jan;17(1):31-44. doi:10.5863/1551-6776-17.1.31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23118657 23118657]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Clayton LM, Stern WM, Newman WD, Sander JW, Acheson J, Sisodiya SM: Evolution of visual field loss over ten years in individuals taking vigabatrin. Epilepsy Res. 2013 Mar 28. pii: S0920-1211(13)00074-0. doi: 10.1016/j.eplepsyres.2013.02.014. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23541931 23541931]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hawker DD, Silverman RB: Synthesis and evaluation of novel heteroaromatic substrates of GABA aminotransferase. Bioorg Med Chem. 2012 Oct 1;20(19):5763-73. doi: 10.1016/j.bmc.2012.08.009. Epub 2012 Aug 16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22944334 22944334]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 63,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vigabatrin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01080 Vigabatrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414104253/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01080 |date=2014-04-14 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>odj9oxbzkk1cb4sjyc5v2zkp9wqn4cc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoledronska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238088</id>
    <revision>
      <id>42668900</id>
      <parentid>42290868</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4877" sha1="m3ld8tz99ixpi53dsx7dm26hw1kcuur" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zoledronic acid.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zoledronic-acid-from-xtal-2003-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zoledronska kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aclasta, Reclast, Zometa, Zometa Concentrate
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zoledronic acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 146 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 118072-93-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M05
| ATC_suffix        = BA08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 68740
| PubChemSubstance  = 46507310
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00399
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 61986
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 924
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=5 |H=10 |N=2 |O=7 |P=2
| molecular_weight  = 272,090
| smiles            = OC(CN1C=CN=C1)(P(O)(O)=O)P(O)(O)=O
| StdInChI          = 1S/C5H10N2O7P2/c8-5(15(9,10)11,16(12,13)14)3-7-2-1-6-4-7/h1-2,4,8H,3H2,(H2,9,10,11)(H2,12,13,14)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XRASPMIURGNCCH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zoledronska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 272,090 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Lyles KW, Colon-Emeric CS, Magaziner JS, Adachi JD, Pieper CF, Mautalen C, Hyldstrup L, Recknor C, Nordsletten L, Moore KA, Lavecchia C, Zhang J, Mesenbrink P, Hodgson PK, Abrams K, Orloff JJ, Horowitz Z, Eriksen EF, Boonen S: Zoledronic Acid and Clinical Fractures and Mortality after Hip Fracture. N Engl J Med. 2007 Sep 26;. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17878149 17878149]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Reid IR, Brown JP, Burckhardt P, Horowitz Z, Richardson P, Trechsel U, Widmer A, Devogelaer JP, Kaufman JM, Jaeger P, Body JJ, Brandi ML, Broell J, Di Micco R, Genazzani AR, Felsenberg D, Happ J, Hooper MJ, Ittner J, Leb G, Mallmin H, Murray T, Ortolani S, Rubinacci A, Saaf M, Samsioe G, Verbruggen L, Meunier PJ: Intravenous zoledronic acid in postmenopausal women with low bone mineral density. N Engl J Med. 2002 Feb 28;346(9):653-61. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11870242 11870242]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Durie BG, Katz M, Crowley J: Osteonecrosis of the jaw and bisphosphonates. N Engl J Med. 2005 Jul 7;353(1):99-102; discussion 99-102. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16000365 16000365]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 172,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zoledronic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00399 Zoledronic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031156/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00399 |date=2014-04-08 }}

{{Lekovi za tretman bolesti kostiju}}

[[Kategorija:Bisfosfonati]]
[[Kategorija:Fosforaste kiseline]]
[[Kategorija:Imidazoli]]</text>
      <sha1>m3ld8tz99ixpi53dsx7dm26hw1kcuur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zafirlukast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238089</id>
    <revision>
      <id>42668882</id>
      <parentid>42300955</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T03:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3892" sha1="onnl244biiw2egzi0i7eo4k1xk5uid8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zafirlukast.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zafirlukast 3D ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zafirlukast
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zafirlukast}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 107753-78-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = DC01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5717
| PubChemSubstance  = 46506874
| IUPHAR_ligand     = 3322
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00549
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5515
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07206
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10100
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 603
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=31 |H=33 |N=3 |O=6 |S=1
| molecular_weight  = 575,675
| smiles            = COC1=C(CC2=CN(C)C3=C2C=C(NC(=O)OC2CCCC2)C=C3)C=CC(=C1)C(=O)NS(=O)(=O)C1=CC=CC=C1C
| StdInChI          = 1S/C31H33N3O6S/c1-20-8-4-7-11-29(20)41(37,38)33-30(35)22-13-12-21(28(17-22)39-3)16-23-19-34(2)27-15-14-24(18-26(23)27)32-31(36)40-25-9-5-6-10-25/h4,7-8,11-15,17-19,25H,5-6,9-10,16H2,1-3H3,(H,32,36)(H,33,35)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YEEZWCHGZNKEEK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 139
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zafirlukast''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 575,675 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 6,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 124,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zafirlukast}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00549 Zafirlukast]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Antiasmatični lekovi]]
[[Kategorija:Leukotrienski antagonisti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Benzamidi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Indoli]]</text>
      <sha1>onnl244biiw2egzi0i7eo4k1xk5uid8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zonisamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238090</id>
    <revision>
      <id>42668902</id>
      <parentid>42280865</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6089" sha1="f9ah0lcp4qt0fgravvfbyl7gkgy9s56" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zonisamide2DACS.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zonisamide3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zonisamid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Exceglan, Excegram, Excegran, Zonegran
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zonisamide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 63 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 68291-97-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AX15
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5734
| PubChemSubstance  = 46505278
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00909
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5532
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07504
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10127
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 750
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=8 |N=2 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 212,226
| smiles            = NS(=O)(=O)CC1=NOC2=CC=CC=C12
| StdInChI          = 1S/C8H8N2O3S/c9-14(11,12)5-7-6-3-1-2-4-8(6)13-10-7/h1-4H,5H2,(H2,9,11,12)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UBQNRHZMVUUOMG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 161-163
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zonisamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,226 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Murata M, Horiuchi E, Kanazawa I: Zonisamide has beneficial effects on Parkinson's disease patients. Neurosci Res. 2001 Dec;41(4):397-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11755227 11755227]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gadde KM, Franciscy DM, Wagner HR 2nd, Krishnan KR: Zonisamide for weight loss in obese adults: a randomized controlled trial. JAMA. 2003 Apr 9;289(14):1820-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12684361 12684361]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hasegawa H: Utilization of zonisamide in patients with chronic pain or epilepsy refractory to other treatments: a retrospective, open label, uncontrolled study in a VA hospital. Curr Med Res Opin. 2004 May;20(5):577-80. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15140322 15140322]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Leppik IE: Zonisamide: chemistry, mechanism of action, and pharmacokinetics. Seizure. 2004 Dec;13 Suppl 1:S5-9; discussion S10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15511691 15511691]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ueda Y, Doi T, Tokumaru J, Willmore LJ: Effect of zonisamide on molecular regulation of glutamate and GABA transporter proteins during epileptogenesis in rats with hippocampal seizures. Brain Res Mol Brain Res. 2003 Aug 19;116(1-2):1-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12941455 12941455]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Farooq MU, Moore PW, Bhatt A, Aburashed R, Kassab MY: Therapeutic role of zonisamide in neuropsychiatric disorders. Mini Rev Med Chem. 2008 Sep;8(10):968-75. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18782051 18782051]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schulze-Bonhage A: Zonisamide in the treatment of epilepsy. Expert Opin Pharmacother. 2010 Jan;11(1):115-26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20001433 20001433]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kothare SV, Kaleyias J: Zonisamide: review of pharmacology, clinical efficacy, tolerability, and safety. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2008 Apr;4(4):493-506. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18433351 18433351]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Peters DH, Sorkin EM: Zonisamide. A review of its pharmacodynamic and pharmacokinetic properties, and therapeutic potential in epilepsy. Drugs. 1993 May;45(5):760-87. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7686468 7686468]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sobieszek G, Borowicz KK, Kimber-Trojnar Z, Malek R, Piskorska B, Czuczwar SJ: Zonisamide: a new antiepileptic drug. Pol J Pharmacol. 2003 Sep-Oct;55(5):683-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14704463 14704463]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 94,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zonisamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00909 Zonisamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170702154005/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00909 |date=2017-07-02 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antioksidansi]]
[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>f9ah0lcp4qt0fgravvfbyl7gkgy9s56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zaleplon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238091</id>
    <revision>
      <id>42668888</id>
      <parentid>42275925</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T04:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5324" sha1="d7ofl51bra8as39402ysimx6wi8dgc7" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zaleplon Structural Formulae V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zaleplon ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zaleplon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Sonata, Zalaplon
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zaleplon}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 151319-34-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = CF03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5719
| PubChemSubstance  = 46508267
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00962
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5517
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07484
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10102
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1521
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=15 |N=5 |O=1
| molecular_weight  = 305,334
| smiles            = CCN(C(C)=O)C1=CC=CC(=C1)C1=CC=NC2=C(C=NN12)C#N
| StdInChI          = 1S/C17H15N5O/c1-3-21(12(2)23)15-6-4-5-13(9-15)16-7-8-19-17-14(10-18)11-20-22(16)17/h4-9,11H,3H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HUNXMJYCHXQEGX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 157-159
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zaleplon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 305,334 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Dundar Y, Dodd S, Strobl J, Boland A, Dickson R, Walley T: Comparative efficacy of newer hypnotic drugs for the short-term management of insomnia: a systematic review and meta-analysis. Hum Psychopharmacol. 2004 Jul;19(5):305-22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15252823 15252823]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Noguchi H, Kitazumi K, Mori M, Shiba T: Electroencephalographic properties of zaleplon, a non-benzodiazepine sedative/hypnotic, in rats. J Pharmacol Sci. 2004 Mar;94(3):246-51. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15037809 15037809]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ramakrishnan K, Scheid DC: Treatment options for insomnia. Am Fam Physician. 2007 Aug 15;76(4):517-26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17853625 17853625]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Barbera J, Shapiro C: Benefit-risk assessment of zaleplon in the treatment of insomnia. Drug Saf. 2005;28(4):301-18. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15783240 15783240]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dooley M, Plosker GL: Zaleplon: a review of its use in the treatment of insomnia. Drugs. 2000 Aug;60(2):413-45. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10983740 10983740]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Holm KJ, Goa KL: Zolpidem: an update of its pharmacology, therapeutic efficacy and tolerability in the treatment of insomnia. Drugs. 2000 Apr;59(4):865-89. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10804040 10804040]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Patat A, Paty I, Hindmarch I: Pharmacodynamic profile of Zaleplon, a new non-benzodiazepine hypnotic agent. Hum Psychopharmacol. 2001 Jul;16(5):369-392. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12404558 12404558]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 74,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zaleplon}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00962 Zaleplon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219212301/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00962 |date=2014-02-19 }}

{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Hipnotici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>d7ofl51bra8as39402ysimx6wi8dgc7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zopiklon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238092</id>
    <revision>
      <id>42668903</id>
      <parentid>42275962</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:52:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5175" sha1="r67yml4j0imu5pqu8ctyeqdq7gv3tpu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zopiclone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zopiclone ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zopiklon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Amoban, Amovane, Imovance, Imovane
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zopiclone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 43200-80-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = CF01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5735
| PubChemSubstance  = 46505233
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01198
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5533
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 32315
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 135400
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=17 |Cl=1 |N=6 |O=3
| molecular_weight  = 388,808
| smiles            = CN1CCN(CC1)C(=O)OC1N(C(=O)C2=NC=CN=C12)C1=NC=C(Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C17H17ClN6O3/c1-22-6-8-23(9-7-22)17(26)27-16-14-13(19-4-5-20-14)15(25)24(16)12-3-2-11(18)10-21-12/h2-5,10,16H,6-9H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GBBSUAFBMRNDJC-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 178
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zopiklon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 388,808 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Liu HJ, Sato K, Shih HC, Shibuya T, Kawamoto H, Kitagawa H: Pharmacologic studies of the central action of zopiclone: effects on locomotor activity and brain monoamines in rats. Int J Clin Pharmacol Ther Toxicol. 1985 Mar;23(3):121-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2581904 2581904]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sato K, Hong YL, Yang MS, Shibuya T, Kawamoto H, Kitagawa H: Pharmacologic studies of central actions of zopiclone: influence on brain monoamines in rats under stressful condition. Int J Clin Pharmacol Ther Toxicol. 1985 Apr;23(4):204-10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2860074 2860074]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dundar Y, Dodd S, Strobl J, Boland A, Dickson R, Walley T: Comparative efficacy of newer hypnotic drugs for the short-term management of insomnia: a systematic review and meta-analysis. Hum Psychopharmacol. 2004 Jul;19(5):305-22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15252823 15252823]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Blanchard JC, Julou L: Suriclone: a new cyclopyrrolone derivative recognizing receptors labeled by benzodiazepines in rat hippocampus and cerebellum. J Neurochem. 1983 Mar;40(3):601-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6298365 6298365]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Julou L, Bardone MC, Blanchard JC, Garret C, Stutzmann JM: Pharmacological studies on zopiclone. Pharmacology. 1983;27 Suppl 2:46-58. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6142468 6142468]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 91,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zopiclone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01198 Zopiclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414160139/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01198 |date=2014-04-14 }}

{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>r67yml4j0imu5pqu8ctyeqdq7gv3tpu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zomepirak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238093</id>
    <revision>
      <id>42668901</id>
      <parentid>42300986</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:38:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3596" sha1="a3lr2l5vxrsyeacgglmwu9e2w7sbjr1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zomepirac.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zomepirak
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zomepirac}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 33369-31-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M01
| ATC_suffix        = AB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5733
| PubChemSubstance  = 46504549
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04828
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5531
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 35859
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 19490
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=14 |Cl=1 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 291,730
| smiles            = CN1C(CC(O)=O)=CC(C)=C1C(=O)C1=CC=C(Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C15H14ClNO3/c1-9-7-12(8-13(18)19)17(2)14(9)15(20)10-3-5-11(16)6-4-10/h3-7H,8H2,1-2H3,(H,18,19)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZXVNMYWKKDOREA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 178.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zomepirak''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,730 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zomepirac}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04828 Zomepirac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616065750/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04828 |date=2013-06-16 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Piroli]]</text>
      <sha1>a3lr2l5vxrsyeacgglmwu9e2w7sbjr1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimelidin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238094</id>
    <revision>
      <id>42668896</id>
      <parentid>42275949</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:54:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4114" sha1="kigeuslh0h1j02kg5pcedobly0f9n5b" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zimelidine Structural Formulae V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zimelidin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zimelidine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8,4 +/- 2,0 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 56775-88-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = AB02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5365247
| PubChemSubstance  = 46504589
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04832
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 38293
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 37744
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=17 |Br=1 |N=2
| molecular_weight  = 317,224
| smiles            = CN(C)CC=C(C1=CC=C(Br)C=C1)C1=CN=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C16H17BrN2/c1-19(2)11-9-16(14-4-3-10-18-12-14)13-5-7-15(17)8-6-13/h3-10,12H,11H2,1-2H3/b16-9-
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OYPPVKRFBIWMSX-SXGWCWSVSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zimelidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 317,224 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Caille G, Kouassi E, de Montigny C: Pharmacokinetic study of zimelidine using a new GLC method. Clin Pharmacokinet. 1983 Nov-Dec;8(6):530-40. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6228368 6228368]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Godbout R, Montplaisir J: The effect of zimelidine, a serotonin-reuptake blocker, on cataplexy and daytime sleepiness of narcoleptic patients. Clin Neuropharmacol. 1986;9(1):46-51. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2950994 2950994]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 16,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zimelidine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04832 Zimelidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927055154/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04832 |date=2013-09-27 }}

[[Kategorija:Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organobromidi]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>kigeuslh0h1j02kg5pcedobly0f9n5b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zileuton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238095</id>
    <revision>
      <id>42668895</id>
      <parentid>42300975</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:53:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4401" sha1="pe1nuylrq6cnaxnra67r56w0wz0m8dh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (±)-Zileuton Enantiomers Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zileuton
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Leutrol, Zyflo, Zyflo CR
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zileuton}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 111406-87-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60490
| PubChemSubstance  = 46506394
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00744
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54531
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10112
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 93
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=12 |N=2 |O=2 |S=1
| molecular_weight  = 236,290
| smiles            = CC(N(O)C(N)=O)C1=CC2=CC=CC=C2S1
| StdInChI          = 1S/C11H12N2O2S/c1-7(13(15)11(12)14)10-6-8-4-2-3-5-9(8)16-10/h2-7,15H,1H3,(H2,12,14)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MWLSOWXNZPKENC-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 144.2-145.2
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zileuton''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 236,290 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Berger W, De Chandt MT, Cairns CB: Zileuton: clinical implications of 5-Lipoxygenase inhibition in severe airway disease. Int J Clin Pract. 2007 Apr;61(4):663-76. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17394438 17394438]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wenzel SE, Kamada AK: Zileuton: the first 5-lipoxygenase inhibitor for the treatment of asthma. Ann Pharmacother. 1996 Jul-Aug;30(7-8):858-64. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8826571 8826571]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Malo PE, Bell RL, Shaughnessy TK, Summers JB, Brooks DW, Carter GW: The 5-lipoxygenase inhibitory activity of zileuton in in vitro and in vivo models of antigen-induced airway anaphylaxis. Pulm Pharmacol. 1994 Apr;7(2):73-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8081074 8081074]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 94,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zileuton}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00744 Zileuton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420142248/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00744 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Inhibitori oksidoreduktaze]]
[[Kategorija:Leukotrienski antagonisti]]
[[Kategorija:Amidi]]</text>
      <sha1>pe1nuylrq6cnaxnra67r56w0wz0m8dh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zidovudin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238096</id>
    <revision>
      <id>42668893</id>
      <parentid>42300973</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5150" sha1="4jnv5cnjxuq17cxz1esv41i7dhfomu6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zidovudine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zidovudine-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zidovudin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Apo-Zidovudine, Aztec, Compound S, Novo-Azt
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zidovudine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,1 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 30516-87-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AF01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 35370
| PubChemSubstance  = 46508240
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00495
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 32555
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07210
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10110
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 129
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=13 |N=5 |O=4
| molecular_weight  = 267,241
| smiles            = CC1=CN([C@H]2C[C@H](N=[N+]=[N-])[C@@H](CO)O2)C(=O)NC1=O
| StdInChI          = 1S/C10H13N5O4/c1-5-3-15(10(18)12-9(5)17)8-2-6(13-14-11)7(4-16)19-8/h3,6-8,16H,2,4H2,1H3,(H,12,17,18)/t6-,7+,8+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HBOMLICNUCNMMY-XLPZGREQSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 113-115
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zidovudin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 267,241 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;De Clercq E: HIV resistance to reverse transcriptase inhibitors. Biochem Pharmacol. 1994 Jan 20;47(2):155-69. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7508227 7508227]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Yarchoan R, Mitsuya H, Broder S: AIDS therapies. Sci Am. 1988 Oct;259(4):110-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3072667 3072667]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Connor EM, Sperling RS, Gelber R, Kiselev P, Scott G, O'Sullivan MJ, VanDyke R, Bey M, Shearer W, Jacobson RL, et al.: Reduction of maternal-infant transmission of human immunodeficiency virus type 1 with zidovudine treatment. Pediatric AIDS Clinical Trials Group Protocol 076 Study Group. N Engl J Med. 1994 Nov 3;331(18):1173-80. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7935654 7935654]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitsuya H, Yarchoan R, Broder S: Molecular targets for AIDS therapy. Science. 1990 Sep 28;249(4976):1533-44. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1699273 1699273]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitsuya H, Weinhold KJ, Furman PA, St Clair MH, Lehrman SN, Gallo RC, Bolognesi D, Barry DW, Broder S: 3'-Azido-3'-deoxythymidine (BW A509U): an antiviral agent that inhibits the infectivity and cytopathic effect of human T-lymphotropic virus type III/lymphadenopathy-associated virus in vitro. Proc Natl Acad Sci U S A. 1985 Oct;82(20):7096-100. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2413459 2413459]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 128,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zidovudine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00495 Zidovudine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222180752/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00495 |date=2014-02-22 }}

[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Inhibitori reverzne transkriptaze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>4jnv5cnjxuq17cxz1esv41i7dhfomu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zanamivir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238097</id>
    <revision>
      <id>42668889</id>
      <parentid>42300958</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T04:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5101" sha1="79d93vxhvaiafwiou8d7o1ykeahki8u" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zanamivir structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zanamivir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zanamivir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,5-5,1 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 139110-80-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AH01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60855
| PubChemSubstance  = 46508581
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00558
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54842
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08095
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50663
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 222813
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=20 |N=4 |O=7
| molecular_weight  = 332,310
| smiles            = [H][C@]1(OC(=C[C@H](N=C(N)N)[C@H]1NC(C)=O)C(O)=O)[C@H](O)[C@H](O)CO
| StdInChI          = 1S/C12H20N4O7/c1-4(18)15-8-5(16-12(13)14)2-7(11(21)22)23-10(8)9(20)6(19)3-17/h2,5-6,8-10,17,19-20H,3H2,1H3,(H,15,18)(H,21,22)(H4,13,14,16)/t5-,6+,8+,9+,10+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ARAIBEBZBOPLMB-UFGQHTETSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zanamivir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 332,310 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Meindl P, Bodo G, Palese P, Schulman J, Tuppy H: Inhibition of neuraminidase activity by derivatives of 2-deoxy-2,3-dehydro-N-acetylneuraminic acid. Virology. 1974 Apr;58(2):457-63. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4362431 4362431]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;von Itzstein M, Wu WY, Kok GB, Pegg MS, Dyason JC, Jin B, Van Phan T, Smythe ML, White HF, Oliver SW, et al.: Rational design of potent sialidase-based inhibitors of influenza virus replication. Nature. 1993 Jun 3;363(6428):418-23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8502295 8502295]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hata K, Koseki K, Yamaguchi K, Moriya S, Suzuki Y, Yingsakmongkon S, Hirai G, Sodeoka M, von Itzstein M, Miyagi T: Limited Inhibitory Effects of Oseltamivir and Zanamivir on Human Sialidases. Antimicrob Agents Chemother. 2008 Aug 11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18694948 18694948]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sugaya N, Tamura D, Yamazaki M, Ichikawa M, Kawakami C, Kawaoka Y, Mitamura K: Comparison of the clinical effectiveness of oseltamivir and zanamivir against influenza virus infection in children. Clin Infect Dis. 2008 Aug 1;47(3):339-45. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18582202 18582202]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 7
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 200,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zanamivir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00558 Zanamivir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228104920/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00558 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Inhibitori neuraminidaze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Gvanidini]]
[[Kategorija:Dihidropirani]]</text>
      <sha1>79d93vxhvaiafwiou8d7o1ykeahki8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zalcitabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238098</id>
    <revision>
      <id>42668887</id>
      <parentid>42300957</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T04:15:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4026" sha1="nofdm9ya361cjslj9jhzpvy2xyxwq6v" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zalcitabine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zalcitabin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zalcitabine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 h
| excretion         = Renalo

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 7481-89-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AF03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 24066
| PubChemSubstance  = 46507879
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00943
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 22498
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07207
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 10101
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 853
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=13 |N=3 |O=3
| molecular_weight  = 211,218
| smiles            = NC1=NC(=O)N(C=C1)[C@H]1CC[C@@H](CO)O1
| StdInChI          = 1S/C9H13N3O3/c10-7-3-4-12(9(14)11-7)8-2-1-6(5-13)15-8/h3-4,6,8,13H,1-2,5H2,(H2,10,11,14)/t6-,8+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WREGKURFCTUGRC-POYBYMJQSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 217-218
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zalcitabin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 211,218 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Shelton MJ, O'Donnell AM, Morse GD: Zalcitabine. Ann Pharmacother. 1993 Apr;27(4):480-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8097417 8097417]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Devineni D, Gallo JM: Zalcitabine. Clinical pharmacokinetics and efficacy. Clin Pharmacokinet. 1995 May;28(5):351-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 7614775 7614775]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 88,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zalcitabine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00943 Zalcitabine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140513201707/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00943 |date=2014-05-13 }}

[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Inhibitori reverzne transkriptaze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]</text>
      <sha1>nofdm9ya361cjslj9jhzpvy2xyxwq6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zuklopentiksol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238099</id>
    <revision>
      <id>42668908</id>
      <parentid>42285801</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:25:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4111" sha1="rpizrmv4wkggd04bqg2pxr1pp94brxp" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Zuclopenthixol2DACS.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Zuclopenthixol3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Zuklopentiksol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Acuphase, Clopixol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Zuclopenthixol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 20 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 53772-83-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = AF05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5311507
| PubChemSubstance  = 46507341
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01624
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4470984
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 51364
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 53904
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=25 |Cl=1 |N=2 |O=1 |S=1
| molecular_weight  = 400,965
| smiles            = OCCN1CCN(CC\C=C2\C3=CC=CC=C3SC3=C2C=C(Cl)C=C3)CC1
| StdInChI          = 1S/C22H25ClN2OS/c23-17-7-8-22-20(16-17)18(19-4-1-2-6-21(19)27-22)5-3-9-24-10-12-25(13-11-24)14-15-26/h1-2,4-8,16,26H,3,9-15H2/b18-5-
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WFPIAZLQTJBIFN-DVZOWYKESA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Zuklopentiksol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 400,965 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Khalifa AE: Zuclopenthixol facilitates memory retrieval in rats: possible involvement of noradrenergic and serotonergic mechanisms. Pharmacol Biochem Behav. 2003 Jul;75(4):755-62. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12957216 12957216]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 52,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zuclopenthixol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01624 Zuclopenthixol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406140651/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01624 |date=2014-04-06 }}

{{Antipsihotici}}

[[Kategorija:Dopaminski antagonisti]]
[[Kategorija:Antipsihotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>rpizrmv4wkggd04bqg2pxr1pp94brxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valpromid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275250</id>
    <revision>
      <id>42668754</id>
      <parentid>42285473</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:24:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4937" sha1="frlecn42au6smp8zyb6a56kao4xnt79" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04165
|  Name = Valpromid
|  ImageFile = Valpromide.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 71113
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 64264
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04165
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 93836
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = N03
|  ATCCode_suffix = AG02
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCCC(CCC)C(N)=O
|  InChI = 1S/C8H17NO/c1-3-5-7(6-4-2)8(9)10/h7H,3-6H2,1-2H3,(H2,9,10)
|  StdInChI = 1S/C8H17NO/c1-3-5-7(6-4-2)8(9)10/h7H,3-6H2,1-2H3,(H2,9,10)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = OMOMUFTZPTXCHP-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=17 |N=1 |O=1
|  MolarMass = 143,227
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Valpromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 143,227 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 43,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Valpromide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04165 Valpromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206152011/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04165 |date=2013-12-06 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>frlecn42au6smp8zyb6a56kao4xnt79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vanilinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275253</id>
    <revision>
      <id>42668761</id>
      <parentid>42300821</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:47:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5076" sha1="snkk3s6ccpd8vbnzikl7ycm3b4rmzun" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02130
|  Name = Vanilinska kiselina
|  ImageFile = Vanillinsäure.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 121-34-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 23199
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 21708
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02130
|  KEGG = C06672
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 30816
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 120568
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = COC1=CC(=CC=C1O)C([O-])=O
|  InChI = 1/C8H8O4/c1-12-7-4-5(8(10)11)2-3-6(7)9/h2-4,9H,1H3,(H,10,11)
|  StdInChI = 1S/C8H8O4/c1-12-7-4-5(8(10)11)2-3-6(7)9/h2-4,9H,1H3,(H,10,11)/p-1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WKOLLVMJNQIZCI-UHFFFAOYSA-M 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=7 |O=4
|  MolarMass = 167,139
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 211.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Vanilinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 167,139 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 69,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Vanillic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02130 Vanillic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131125233727/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02130 |date=2013-11-25 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Dihidroksibenzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Vaniloidi]]</text>
      <sha1>snkk3s6ccpd8vbnzikl7ycm3b4rmzun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Violaksantin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275343</id>
    <revision>
      <id>42668828</id>
      <parentid>42300868</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5542" sha1="qvc4qq6ucjg3jzeef29578inyddpp9x" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03460
|  Name = Violaksantin
|  ImageFile = violaxanthin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 46936684
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 395237
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03460
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O[C@H]1C[C@]2(C)O[C@]2(\C=C\C(\C)=C\C=C\C(\C)=C\C=C\C=C(/C)\C=C\C=C(/C)\C=C\[C@@]23O[C@]2(C)C[C@H](O)CC3(C)C)C(C)(C)C1
|  InChI = 1S/C40H56O4/c1-29(17-13-19-31(3)21-23-39-35(5,6)25-33(41)27-37(39,9)43-39)15-11-12-16-30(2)18-14-20-32(4)22-24-40-36(7,8)26-34(42)28-38(40,10)44-40/h11-24,33-34,41-42H,25-28H2,1-10H3/b12-11+,17-13+,18-14+,23-21+,24-22+,29-15+,30-16+,31-19+,32-20+/t33-,34-,37+,38+,39-,40-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C40H56O4/c1-29(17-13-19-31(3)21-23-39-35(5,6)25-33(41)27-37(39,9)43-39)15-11-12-16-30(2)18-14-20-32(4)22-24-40-36(7,8)26-34(42)28-38(40,10)44-40/h11-24,33-34,41-42H,25-28H2,1-10H3/b12-11+,17-13+,18-14+,23-21+,24-22+,29-15+,30-16+,31-19+,32-20+/t33-,34-,37-,38+,39+,40-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = SZCBXWMUOPQSOX-PSXNNQPNSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=40 |H=56 |O=4
|  MolarMass = 600,870
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Violaksantin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 40 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 600,870 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -12,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 65,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Violaxanthin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03460 Violaxanthin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305001234/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03460 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Epoksidi]]
[[Kategorija:Tetraterpeni]]
[[Kategorija:Karotenoidi]]
[[Kategorija:Organski pigmenti]]</text>
      <sha1>qvc4qq6ucjg3jzeef29578inyddpp9x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vortmanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275439</id>
    <revision>
      <id>42668864</id>
      <parentid>42300923</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T21:23:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5260" sha1="ix57ro4d1uc7ormu99m1zzewcj8tpzq" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08059
|  Name = Vortmanin
|  ImageFile = Wortmannin Structural Formula V1.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 312145
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 276037
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08059
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 428496
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)C[C@@]([H])(OC(C)=O)C1=C2C(=O)C2=C3C(=CO2)C(=O)O[C@]([H])(COC)[C@]13C
|  InChI = 1/C23H24O8/c1-10(24)30-13-7-22(2)12(5-6-14(22)25)16-18(13)23(3)15(9-28-4)31-21(27)11-8-29-20(17(11)23)19(16)26/h8,12-13,15H,5-7,9H2,1-4H3/t12-,13+,15+,22-,23-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C23H24O8/c1-10(24)30-13-7-22(2)12(5-6-14(22)25)16-18(13)23(3)15(9-28-4)31-21(27)11-8-29-20(17(11)23)19(16)26/h8,12-13,15H,5-7,9H2,1-4H3/t12-,13+,15+,22-,23-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = QDLHCMPXEPAAMD-QAIWCSMKSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=23 |H=24 |O=8
|  MolarMass = 428,432
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Vortmanin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 428,432 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 109,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Wortmannin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08059 Wortmannin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024142334/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08059 |date=2015-10-24 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]</text>
      <sha1>ix57ro4d1uc7ormu99m1zzewcj8tpzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Y-27632</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275535</id>
    <revision>
      <id>42668878</id>
      <parentid>42305962</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T02:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5056" sha1="6aql967otaohysatrsg5rahxbkjx7na" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08756
|  Name = Y-27632
|  ImageFile = Y-27632.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 448042
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 20016532
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08756
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@](C)(N)[C@@]1([H])CC[C@@]([H])(CC1)C(=O)NC1=CC=NC=C1
|  InChI = 1S/C14H21N3O/c1-10(15)11-2-4-12(5-3-11)14(18)17-13-6-8-16-9-7-13/h6-12H,2-5,15H2,1H3,(H,16,17,18)/t10-,11-,12-/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C14H21N3O/c1-10(15)11-2-4-12(5-3-11)14(18)17-13-6-8-16-9-7-13/h6-12H,2-5,15H2,1H3,(H,16,17,18)/t10-,11-,12-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = IYOZTVGMEWJPKR-IJLUTSLNSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=14 |H=21 |N=3 |O=1
|  MolarMass = 247,336
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
}}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
}}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
}}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
}}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
}}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
}}
}}

'''Y-27632''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 247,336 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 68,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Y-27632}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08756 Y-27632] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140424075414/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08756 |date=2014-04-24 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>6aql967otaohysatrsg5rahxbkjx7na</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zofenoprilat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275537</id>
    <revision>
      <id>42668899</id>
      <parentid>42305996</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:33:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5183" sha1="mbrulaoxs949e89cm3h6s3hnjl6i4lb" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08766
|  Name = Zofenoprilat
|  ImageFile = zofenoprilat.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2298589
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08766
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 16332
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@@](C)(CS)C(=O)N1C[C@]([H])(C[C@@]1([H])C(O)=O)SC1=CC=CC=C1
|  InChI = 1/C15H19NO3S2/c1-10(9-20)14(17)16-8-12(7-13(16)15(18)19)21-11-5-3-2-4-6-11/h2-6,10,12-13,20H,7-9H2,1H3,(H,18,19)/t10-,12-,13-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C15H19NO3S2/c1-10(9-20)14(17)16-8-12(7-13(16)15(18)19)21-11-5-3-2-4-6-11/h2-6,10,12-13,20H,7-9H2,1H3,(H,18,19)/t10-,12+,13+/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = UQWLOWFDKAFKAP-WXHSDQCUSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=15 |H=19 |N=1 |O=3 |S=2
|  MolarMass = 325,446
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
}}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
}}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
}}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
}}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
}}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
}}
}}

'''Zofenoprilat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 325,446 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 121,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Zofenoprilat}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08766 Zofenoprilat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305030124/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08766 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>mbrulaoxs949e89cm3h6s3hnjl6i4lb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Welling</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1365725</id>
    <revision>
      <id>42668873</id>
      <parentid>42526076</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T23:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3096" sha1="clv23hinesfc3nrk6f1sn8j8ut7145d" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Veling
 | izvorni_naziv       = ''Welling''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = Wappen Welling.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 905&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 133
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 6,8
 | gšir                = 50.33083
 | gduž                = 7.31472
 | nadmorska_visina    = 195
 | registarska_oznaka  = MYK
 | pozivni_broj        = 02654
 | poštanski_kod       = 56753
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.gemeinde-welling.de www.gemeinde-welling.de]
 | gradonačelnik       = ''Dieter Eberz''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Veling''' ({{jez-nem|Welling}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 86 opštinskih središta okruga [[Okrug Majen-Koblenc|Majen-Koblenc]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 905 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7137112.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Welling in MYK.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majen-Koblenc]]
Veling se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Majen-Koblenc. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 195 metara. Površina opštine iznosi 6,8&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 905 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 133 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Welling}}

* [http://www.gemeinde-welling.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220427193227/https://www.gemeinde-welling.de/ |date=2022-04-27 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majen-Koblenc}}</text>
      <sha1>clv23hinesfc3nrk6f1sn8j8ut7145d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vincente Minelli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1414241</id>
    <revision>
      <id>42668823</id>
      <parentid>42563340</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5153" sha1="kgvy53099vjkngw6hgn723rd853paxg" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Vincente Minnelli
| ime_po_rođenju = Lester Anthony Minnelli 
| datum_rođenja = {{birth date|1903|02|28|df=y}} 
| mjesto_rođenja = [[Chicago, Illinois|Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]]
| datum_smrti = {{death date and age|1986|07|25|1903|02|28}}
| mjesto_smrti = [[Beverly Hills, California|Beverly Hills]], [[Kalifornija]], SAD
| supružnik = [[Judy Garland]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(vj.1945–1951; razvod)&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;Georgette Magnani &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(vj.1954–1958; razvod)&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;Danica &quot;Denise&quot; Radosavljevic &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(vj.1962–1971; razvod)&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;Margaretta Lee Anderson &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(vj.1980–1986; njegova smrt)&lt;/small&gt;
| djeca =[[Liza Minnelli]]&lt;br /&gt;Christiane Minnelli 
| znameniti_filmovi = ''[[Meet Me in St. Louis]]''&lt;br /&gt;''[[An American in Paris (film)|An American in Paris]]''&lt;br /&gt;''[[Gigi (film)|Gigi]]''
}}

'''Vincente Minnelli''' ([[28. veljače]] [[1903]]. - [[15. srpnja]] [[1986]].), slavni filmski i kazališni redatelj. Kritičari ga često nazivaju ocem modernog mjuzikla.

== Biografija ==

Rođen je kao Anthony Minnelli u Delawareu, [[Ohio]], kao najmlađe preživjelo dijete Mine LaLouette Le Beau i Vincenta Charlesa Minnellija. Njegov otac bio je dirigent u kazalištu ''Minnelli Brother's Tent Theater''. Minnellijeva majka, rođena u [[Chicago|Chicagu]], bila je francusko-kanadskog podrijetla, dok su mu bake i djedovi bili sa [[Sicilija|Sicilije]] i iz [[Škotska|Škotske]].

Kako je počeo u kazalištu, Minnelli je bio poznat kao autor koji je uvijek prenosio svoje kazališno iskustvo na svoje filmove. Prvi film koji je režirao, ''Cabin in the Sky'' ([[1943]].), bio je vidljivo pod utjecajem kazališta. Ubrzo nakon toga je režirao ''Meet Me in St. Louis'' ([[1944]].), na čijem se snimanju sprijateljio s [[Judy Garland]], iako je vjerojatnije da su se upoznali [[1938]]. kad je Minnelli dizajnirao scenografiju za ''Čarobnjaka iz Oza''. Zaručili su se te vjenčali sljedeće godine. Njihovo jedino dijete, [[Liza Minnelli]], postala je pjevačica i glumica, dobitnica [[Oscar]]a.

Iako naširoko poznat po režiji mjuzikala, kao što su ''[[Amerikanac u Parizu (1951)|Amerikanac u Parizu]]'' ([[1951]].), ''Brigadoon'' ([[1954]].), ''Kismet'' ([[1955]].) i ''[[Gigi]]'' ([[1958]].), snimao je i komedije i melodrame kao što su '' [[Gospođa Bovary (1949)|Gospođa Bovary]]'' ([[1949]].), ''[[Mladenkin otac]]'' ([[1950]].), ''Designing Woman'' ([[1957]].) i ''The Courtship of Eddie's Father'' ([[1963]].). Njegov zadnji film bio je ''A Matter of Time'' ([[1976]].). Nominiran je za [[Oscar]]a za režiju mjuzikla ''Amerikanac u Parizu'' (1951.), a kasnije ga je i osvojio za ''Gigi'' (1958.).

Njegova reputacija u Americi je dosta nepostojana, neki mu se dive, dok mu neki prigovaraju, kao Andrew Sarris, da &quot;''više vjeruje u ljepotu nego u umjetnost''&quot;. Međutim, Minnellijevi filmovi se danas smatraju kao jedni od najboljih u dvadesetom stoljeću i kao dio velike ere MGM-ovih mjuzikala.

Umro je s 83 godine od Alzheimerove bolesti, a pokopan je u Glendaleu, [[Kalifornija]].

== Filmografija ==

* ''Cabin in the Sky'' ([[1943]].)
* ''I Dood It'' ([[1943]].)
* ''Meet Me in St. Louis'' ([[1944]].)
* ''The Clock'' ([[1945]].)
* ''[[Yolanda i lopov]]'' ([[1945]].)
* ''Ziegfeld Follies'' ([[1946]].)
* ''Undercurrent'' ([[1946]])
* '' [[Gusar (1948)|Gusar]]'' ([[1948]].)
* ''[[Gospođa Bovary (1949)|Gospođa Bovary]]'' ([[1949]].)
* ''[[Mladenkin otac]]'' ([[1950]].)
* ''Father's Little Dividend'' ([[1951]].)
* ''[[Amerikanac u Parizu (1951)|Amerikanac u Parizu]]'' ([[1951]].)
* ''The Bad and the Beautiful'' ([[1952]].)
* ''The Band Wagon'' ([[1953]].)
* ''The Long, Long Trailer'' ([[1954]].)
* ''Brigadoon'' ([[1954]].)
* ''[[Paučina (film)|Paučina]]'' ([[1955]].)
* ''[[Kismet]]'' ([[1955]].)
* ''[[Žudnja za životom]]'' ([[1956]].)
* ''Tea and Sympathy'' ([[1956]].)
* ''Designing Woman'' ([[1957]].)
* ''[[Gigi]]'' ([[1958]].)
* ''The Reluctant Debutante'' ([[1958]].)
* ''[[Neki su dotrčali]]'' ([[1958]].)
* ''Home from the Hill'' ([[1960]].)
* ''[[Zvona zvone]]'' ([[1960]].)
* ''[[Četiri jahača apokalipse (1961)|Četiri jahača apokalipse]]'' ([[1962]].)
* ''Two Weeks in Another Town'' ([[1962]].)
* ''The Courtship of Eddie's Father'' ([[1963]].)
* ''Goodbye Charlie'' ([[1964]].)
* ''The Sandpiper'' ([[1965]].)
* ''On a Clear Day You Can See Forever'' ([[1970]].)
* ''A Matter of Time'' ([[1976]].)

== Vanjske veze ==
* [http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/minnelli/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821031551/http://sensesofcinema.com/2004/great-directors/minnelli/ |date=2014-08-21 }}
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=2106 Vincente Minnelli's Gravesite]
* {{imdb ime|id=0591486|ime=Vincente Minnelli}}

{{Vincente Minelli}}
{{Oscar za najboljeg redatelja}}
{{Zlatni globus za najbolju režiju}}

{{Lifetime|1903|1986|Minnelli, Vincente}}

[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg režisera]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg režisera]]</text>
      <sha1>kgvy53099vjkngw6hgn723rd853paxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliki Ostros</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1445239</id>
    <revision>
      <id>42668775</id>
      <parentid>42489385</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:01:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5562" sha1="c5alvmbnrf6qmkk5fjzt2y2y2ky3385" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u CG
|mesto=Veliki Ostros
|slika=
|opis_slike=
|opština=Bar
|nadm visina=274
|populacija=416
|poštanski kod=
|pozivni broj=030
|registarska oznaka=BR
|gšir=42.0755
|gduž=19.317833
}}
'''Veliki Ostros''' ([[albanski]] '''Ostrosi i Madh''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈostɾosi i mað]]]), naselje u [[opština Bar|opštini Bar]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] bilo je 416 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 623 stanovnika).

== Demografija ==
U naselju Veliki Ostros živi 324 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (40,7 kod muškaraca i 42,0 kod žena). U naselju ima 115 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,62.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Albanci]]ma (prema popisu iz [[2003]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid black; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;border:1px solid gray; padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:766 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:510 color:gray1
  from:start till:end
  bar:255 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,153)(77,147) color:blue  width:2 
  points:(77,147)(100,155) color:blue  width:2
  points:(100,155)(128,161) color:blue  width:2
  points:(128,161)(157,161) color:blue  width:2
  points:(157,161)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(220,112) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis-CG
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176&lt;/ref&gt;
|p1948=601
|p1953=575
|p1961=611
|p1971=638
|p1981=639
|p1991=623
|p1991n=560
|p2003s=654
|p2003=416
}}
|}

{{Grafikon postoci
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, {{ISBN|86-84433-00-9}}&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|yellow|413|99.27}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|3|0.72}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|6|24.0|20.0|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|10|40.0|20.0|5}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|9|36.0|40.0|10}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|8|32.0|44.0|11}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|13|52.0|40.0|10}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|9|36.0|84.0|21}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|9|36.0|56.0|14}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|12|48.0|44.0|11}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|20|80.0|72.0|18}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|15|60.0|56.0|14}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|9|36.0|48.0|12}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|12|48.0|56.0|14}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|8|32.0|32.0|8}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|12|48.0|36.0|9}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|18|72.0|68.0|17}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|12|48.0|52.0|13}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|12|48.0|40.0|10}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|10|40.0|40.0|10}}
|prosekm=14
|prosekž=1
}}

{{DomaćinstvaNaseljaCG|127|125|129|132|140|144|142|115|17|21|18|22|20|12|1|2|1|1|3,62}}

{{BrakNaseljaSrbija|170|45|116|9|-|-|179|27|121|31|-|-}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|63|12|-|1|1|1|4|2|1|19|18|13|-|-|-|-|-|-|-|1|81|25|-|1|1|1|4|2|1|20|-|-|2|6|1|3|-|-|10|-|-|-|2|-|-|-|-|2|-|-|2|8|1|3|-|-|12}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Veliki_Ostros.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305193243/http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Veliki_Ostros.html |date=2016-03-05 }}
* [http://wikimapia.org/maps?ll=42.0755,19.317833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/veliki-ostros/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=42.0755&amp;longitude=19.317833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108152938/https://www.mapquest.com/latlng/42.0755,19.317833?zoom=8 |date=2020-01-08 }}

{{Opština Bar}}

[[Kategorija:Opština Bar]]</text>
      <sha1>c5alvmbnrf6qmkk5fjzt2y2y2ky3385</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šahovski klub Dubrovnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467508</id>
    <revision>
      <id>42668921</id>
      <parentid>42340705</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:49:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6201" sha1="5hvbb2d8xq02o53gcml5e5lkl084a0p" xml:space="preserve">'''Šahovski klub Dubrovnik''' osnovan je [[20. listopada]] [[1933.]] godine. Danas broji 70 članova i natječe se u drugoj hrvatskoj šahovskoj ligia - skupina jug. Prostorije kluba danas se nalaze u Gospinom polju u Dubrovniku, Liechtensteinov put 12. Predsjednik kluba je Vlaho Zlošilo.

== Historija ==
Klub je osnovao dr. Filip Smolčić. Nakon zamiranja klub je obnovljen [[1950.]], da bi kontinuirano djelovao samo do [[1954.]] jer je šahovska aktivnost uvijek ovisila o malom broju entuzijasta. Šahovska sekcija ŠD GOŠK utemeljena je [[1958.]] godine. Organizirala je prvi Kup maršala Tita u [[šah]]u. Teškoće s prostorijama smanjili su djelotvornost sekcije, ali je otvoren put profesionalnijem tretmanu šaha, kategorizaciji igrača i redovitijem nastupu u momčadskim nadmetanjima. Izvjestan vakuum zbog nedostatka prostorija donekle je otklonjen osnivanjem Šahovkog kluba &quot;Plamen&quot; u Gružu, u okviru tadašnjeg Saveza omladine. Od [[1968.]] do [[1971.]] to je jedini registrirani klub u Dubrovniku, iako mu nisu pristupili svi bolji dubrovački šahisti, kojima tada kao da i nije stalo do vezivanja za bilo kakve klubove. &quot;Plamen&quot; se ipak isticao svojom masovnošću i organiziranošću, a praktično se ugasio [[1972.]] kada su u požaru izgorjele prostorije. Nova faza u povijesti dubrovačkog šaha počinje 1971., ponovnim &quot;uskrsnućem&quot; Šahovskog kluba GOŠK koji je svoje prostorije napokon dobio pet godina kasnije. Momčad ŠK GOŠK 1972. godine bila je pobjednik [[Hrvatska šahovska liga|Hrvatske šahovske lige]] - južna skupina, a 1971. i 1973. godine osvojila je i Kup Maršala Tita za Dalmaciju. Miho Karač je 1970. godine osvojio titulu majstorskog kandidata i tako postao prvi, doista teoretski potkovani dubrovački šahist. Godine [[1976.]] osnovana je i Šahovska sekcija &quot;Srđ&quot;, a već iduće godine bila je pobjednik momčadskog prvenstva Dalmacije. &quot;Srđ&quot; je 1979. osvajanjem trećeg mjesta u južnoj skupini hrvatske lige postigao najveći uspjeh. Šahovska sekcija &quot;Srđ&quot; je krajem [[1979.]] djelovala kao šahovski klub &quot;Dubrovkinja&quot;, da bi se [[1980.]] godine udružila s GOŠK-om u Šahovsko društvo &quot;Dubrovnik&quot;.U cjelini uzevši, snažniji zamah i suvremeni organizirani šah počinje utemeljenjem Šahovskog društva &quot;Dubrovnik&quot; 1980. To društvo postiglo je niz uspjeha u pojedinačnim i skupnim natjecanjima, s nekoliko drugih mjesta u južnoj skupini hrvatske lige, osvajanjem Kupa Maršala Tita za Dalmaciju [[1983.]], te brojnim pobjedama u prijateljskim dvobojima i turnirima. Značajan događaj u dubrovačkom šahovskom životu svakako je otvoreni međunarodni šahovski turnir Atlas Open Dubrovnik '90 koji je odigran od 20. do 28. listopada [[1990.]], a u povodu 50. obljetnice Šahovske olimpijade u Dubrovniku, a na kojem je nastupilo 126 igrača od kojih sedam velemajstora, osamnaest međunarodnih majstora i petnaest majstora FIDE. Pobijedio je hrvatski velemajstor [[Ognjen Cvitan]]. U [[obrana Dubrovnika|Domovinskom ratu]] većina dubrovačkih šahista pridružila se obrani Hrvatske i značajni turniri organizirani su pod opsadom. Poslije Šahovske olimpijade 1950. za šahovski Dubrovnik nesumnjivo je najznačajniji događaj simultanka tadašnjeg svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, koja je održana u prekrasnom ozračju oko Orlandovog stupa 23. listopada [[1994.]] Vrijedan brzopotezni turnir održan je dana 20. kolovoza [[2000.]] u Gradskoj kavani, kojim je s terminom igranja i simbolički obilježena 50. obljetnica [[Šahovska olimpijada 1950.|Šahovske olimpijade]] u Dubrovniku. Pri ovome treba istaknuti organizaciju I. otvorenog međunarodnog prvenstva Hrvatske u [[ubrzani šah|ubrzanom šahu]] koje je održano u povodu 50. obljetnice Šahovske olimpijade u Dubrovniku dana 1. studenoga 2000. u hotelu &quot;Neptun&quot; i na kojemu su nastupila 44 šahista iz šest zemalja, između ostalog trinaest velemajstora, četiri međunarodna majstora i šest FIDE majstora. U jubilarnoj, [[2008.]],  organiziran je s uspjehom Međunarodni otvoreni šahovski turnir &quot;Dubrovnik Open 2008.&quot;, a u povodu 75. obljetnice kluba. Turnir je odigran u kongresnoj dvorani hotela &quot;Petka&quot; u Gružu od 24. do 27. travnja. Nastupila su 54 šahista iz sedam zemalja, od čega 7 velemajstora, 10 međunarodnih majstora, 7 FIDE majstora i jedan ženski međunarodni majstor. Pobijedio je hrvatski velemajstor [[Mladen Palac]].

== Prvaci grada Dubrovnika ==

* 1934. – Prosper Matijević
* 1935. – Prosper Matijević
* 1936. – Prosper Matijević
* 1938. – Prosper Matijević
* 1951. – Zlatimir Posedel
* 1952. – Zlatimir Posedel
* 1953. – Domagoj Galinović
* 1954. – Milan Novak
* 1959. – Milan Novak
* 1960. – Jovan Mitić
* 1961. – Milan Novak
* 1962. – Lazar Rokvić
* 1963. – Branko Bulajić
* 1966. – Lazar Rokvić
* 1967. – Radoslav Ćosić
* 1968. – Miho Karač i Mate Lukšić
* 1970. – Miho Karač
* 1971. – Miho Karač i RadoslavĆosić
* 1973. – Lazar Rokvić
* 1976. – Slavko Parežanin
* 1979. – Jovan Pejović
* 1980. – Ratimir Portada
* 1981. – Dubravko Zlošilo
* 1982. – Jovan Pejović
* 1983. – Jovan Pejović
* 1984. – Miho Karač
* 1985. – Nikola Bubica
* 1986. – Nikola Bubica
* 1987. – Nikola Bubica
* 1988. – Nikola Bubica
* 1989. – Vicko Marunčić
* 1990. – Jovan Pejović
* 1991. – Miho Karač
* 1993. – Vicko Marunčić
* 1994. – Vicko Marunčić
* 1995. – Ivan Bender
* 1996. – Ivan Bender
* 1997. – Ivan Bender
* 1998. – Ivan Bender
* 1999. – Nikola Bubica
* 2002. – Paviša Viskić
* 2003. – Željko Bogut
* 2004. – Tomislav Musić
* 2005. – Tomislav Musić
* 2006. – Relja Seferović
* 2007. – Relja Seferović
* 2008. – Relja Seferović
* 2009. – Tomislav Musić
* 2010. – Tomislav Musić
* 2011. – Faruk Lošić
* 2012. – Tomislav Musić
* 2013. – Vlaho Marunči

== Vanjske veze ==
* [http://www.skdubrovnik.hr/php/naslovna.php?izbornik_id=1 Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218200823/http://www.skdubrovnik.hr/php/naslovna.php?izbornik_id=1 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Nastanci 1933.]]
[[Kategorija:Šah u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sport u Dubrovniku]]</text>
      <sha1>5hvbb2d8xq02o53gcml5e5lkl084a0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Gortan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467893</id>
    <revision>
      <id>42668836</id>
      <parentid>42450779</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:13:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6048" sha1="gok64j6bh98eucl05bvbu7c10c98dpf" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Vladimir Gortan
|slika           = Vladimir Gortan.jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = Vladimir Gortan
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[7. lipnja]] [[1904.]], [[Beram]] kraj [[Pazin]]a, [[Hrvatska]] 
|datum smrti     = [[17. listopada]] [[1929.]], [[Pula]], [[Hrvatska]]

|položaj         = 
|mandat_start    = 
|mandat_kraj     = 
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = 
|predsjednik1    = 
|prethodnik      = 
|nasljednik      =

|čin2            = 
|mandat_start2   = 
|mandat_kraj2    = 
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik     =
|prethodnik2     = 
|nasljednik2     =

|čin3            = 
|mandat_start3   = 
|mandat_kraj3    = 
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    = 
|prethodnik3     = 
|nasljednik3     =

|čin4            = 
|mandat_start4   = 
|mandat_kraj4    = 
|podpredsjednik4 = 
|podpremijer4    = 
|zamjenik4       = 
|premijer4       = 
|predsjednik4    = 
|nasljednik4     = 
|prethodnik4     =

|čin5            = 
|mandat_start5   = 
|mandat_kraj5    = 
|podpredsjednik5 = 
|podpremijer5    = 
|zamjenik5       = 
|premijer5       = 
|predsjednik5    = 
|prethodnik5     = 
|nasljednik5     =

|stranka         = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|zanimanje       = poljodjelac, politički djelatnik
|fusnote         = 
}}

'''Vladimir Gortan''' ([[Beram]] kraj [[Pazin]]a, [[7. lipnja]] [[1904.]] - [[Pula]], [[17. listopada]] [[1929.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] politički djelatnik i borac za slobodu.

== Biografija ==
Vladimir Gortan rodio se u Beramu kraj Pazina 1904. godine. Po zanimanju bio je poljodjelac. Od [[1928.]] godine bio je član tajne [[Antifašizam|antifašističke]] organizacije [[TIGR]] ([[Trst]]-[[Istra]]-[[Gorica]]-[[Rijeka]]), koja je organizirala demonstracije i druge akcije protiv nasilne talijanizacije u [[Istra|Istri]] i radi priključenja područja Trsta, Gorice, Istre i Rijeke [[Kraljevina SHS|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Na dan [[plebiscit]]a, [[24. ožujka]] [[1929.]] godine sudjelovao je u oružanoj akciji ometanja nasilno provedenog plebiscita, pokazujući kako Istra nije [[Pacifizam|pacificirana]] i [[Denacionalizacija|denacionalizirana]].

Uhvaćen je u bijegu i dugo mučen, a specijalni sud u [[Rim]]u osudio ga je na [[smrt]] strijeljanjem ne bi li tako zastrašio istarske Hrvate. Strijeljan je na predjelu uz more u južnom dijelu grada Pule, koji danas nosi ime &quot;Gortanova uvala&quot;; navodi se da ga je strijeljalo 28 fašista, koji su ga u leđa pogodili s 25 metaka. Svojim hrabrim držanjem ubrzo je postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre.

Makar je u razdoblju komunističke vladavine tretiran kao narodni heroj, nema nikakve naznake da je bio komunist ili ljevičar: hrvatski i slovenski rodoljubi i antifašisti koji su se pridruživali TIGR-u nisu pokazivali takve političke sklonosti.

== Spomen ==
[[datoteka:Vladimir Gortan, Pula.JPG|thumb|250px|Bista Vladimira Gortana u [[Titov park|Titovom parku]], Pula.]]
* Njemu u čast je hrvatska partizanska brigada s Istre [[Prva istarska brigada &quot;Vladimir Gortan&quot;]] dobila ime, također i brojne osnovne škole po Hrvatskoj (npr. OŠ Vladimira Gortana u Rijeci, u Žminju, Srednja škola Vladimira Gortana u gradu Buje)  koje to ime i danas nose, te željezničko-građevno [[GRO Vladimir Gortan|poduzeće Vladimir Gortan]], poznato kao pokrovitelj hokejaša [[KHL Medveščak Zagreb|zagrebačkog Medveščaka]] te tvrtka Gortan-Zadar, pokrovitelj [[RK Zadar|zadarskih rukometaša]].&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/rukometni-klub-ponovo-nosi-ime-zadar-gortan EZadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140318155529/http://www.ezadar.hr/clanak/rukometni-klub-ponovo-nosi-ime-zadar-gortan |date=2014-03-18 }} Sponzorstvo - Rukometni klub ponovo nosi ime ‘Zadar-Gortan’, 9. rujna 2008. (Antonija Gospić)&lt;/ref&gt;
* [[1953.]] godine njegovi su posmrtni ostatci preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma.&lt;ref&gt;[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1024 Istarska enciklopedija: Gortan, Vladimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150610223400/http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1024 |date=2015-06-10 }}, preuzeto 10. listopada 2013.&lt;/ref&gt;  
* Danas po Vladimiru Gortanu nose ime ulice i trgovi u primjerice Rovinju, Rijeci, Opatiji, Malom Lošinju, Poreču, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Umagu, Vinkovcima, Matuljima, Višnjanu, Zagrebu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.gradpula.com/vijesti-iz-pule-i-istre/obljetnica-smrti-vladmira-gortana-istarski-prvomucenik-strijeljan-s-25-hitaca-u-leda.html Grad Pula] [[Armando Černjul]], ''Obljetnica smrti Vladmira Gortana: Istarski prvomučenik strijeljan s 25 hitaca u leđa'', 17. listopada 2010.
* [http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/obiljezena-83-godisnjica-strijeljanja-v-gortana-362847 Glas Istre] N. Softić, M. Rimanić, ''&quot;Obilježena 83. godišnjica strijeljanja V. Gortana&quot;'', 17. listopada 2012.
* {{slv oznaka}} [http://www.slomedia.it/tigr-predstavlja-17-000-dokumentov-o-1-trzaskem-procesu-in-procesu-vladimiru-gortanu slomedia.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130502024136/http://www.slomedia.it/tigr-predstavlja-17-000-dokumentov-o-1-trzaskem-procesu-in-procesu-vladimiru-gortanu |date=2013-05-02 }} ''&quot;TIGR predstavlja 17.000 dokumentov o 1. Tržaškem procesu in procesu Vladimiru Gortanu&quot;'', 22. listopada 2012.
* [http://regionalexpress.hr/site/more/postavljeni-vijenci-u-sjeanje-na-vladimira-gortana/ Regional Express] ''&quot;Položeni vijenci u sjećanje na Vladimira Gortana: obilježavanje 81. obljetnice strijeljanja istarskog antifašiste&quot;'', 18. listopada 2010.

{{DEFAULTSORT:Gortan, Vladimir}}
[[Kategorija:Biografije, Pazin|Gortan, Vladimir]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti|Gortan, Vladimir]]
[[Kategorija:Političari u hrvatskim krajevima izvan Jugoslavije 1918.-1945.|Gortan, Vladimir]]</text>
      <sha1>gok64j6bh98eucl05bvbu7c10c98dpf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željeznička pruga Vinkovci–Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468710</id>
    <revision>
      <id>42668928</id>
      <parentid>42536535</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T11:34:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8864" sha1="5unlj5jui9pcl0bhdstzdcvhyoiwr5r" xml:space="preserve">{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
{{BS-zaglavlje|Vinkovci–Osijek}}
{{BS-Infobox
|slika          = 
|slika_veličina = 
|opis           = 
|karta          = Map railway Vinkovci-Osijek hr.svg
|karta_veličina = 250px
|karta_opis     = 
|duljina        = 34
|širina         = S
}}
{{BS-table}}
{{BS|CONTg||[[Željeznička pruga M105|prema Slavonskom Brodu]]}}
{{BS3|CONTgq|ABZg+r|||[[Željeznička pruga Vinkovci – Županja|prema Županji]]}}
{{BS|BHF||[[Vinkovci]]}}
{{BS5|CONTgq|ABZq+l|ABZgr||||[[Željeznička pruga Vinkovci – Drenovci – dg|prema Gunji]]}}
{{BS3|CONTf|STR|||[[Željeznička pruga M105|prema Tovarniku]]}}
{{BS3|CONTgq|ABZg+r|||[[Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar|prema Vukovaru]]}}
{{BS|HST||[[Ostrovo]]}}
{{BS3|WASSERq|WBRÜCKE2|WASSERq||Gaboška Vučica}}
{{BS|HST||[[Gaboš]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Vuka]]}}
{{BS|HST||Markušica – Antin}}
{{BS3|WASSERq|WBRÜCKE1|WASSERq||Antinski prokop}}
{{BS|HST||Laslovo – Korođ}}
{{BS|HST||Ernestinovo}}
{{BS3|WASSERq|WBRÜCKE1|WASSERq||Bobotski kanal}}
{{BS|HST||Antunovac}}
{{BS|HST||Brijest}}
{{BS3||ABZg+l|CONTfq||[[Željeznička pruga Osijek – Strizivojna-Vrpolje|prema Đakovu]]}}
{{BS3||ABZg+l|CONTfq||[[Željeznička pruga Varaždin – Dalj|prema Varaždinu]]}}
{{BS5||uCONTgq|uTUNNEL1q|O3=STR|uCONTfq|||Vinkovačka cesta (tramvajska linija [[Dodatak:Tramvajska linija br. 2 u Osijeku|2]])}}
{{BS3||BHF|TRAM||[[Osijek]]}}
{{BS3||ABZgl|CONTfq||[[Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek|prema Belom Manastiru]]}}
{{BS|CONTf||[[Željeznička pruga Varaždin – Dalj|prema Dalju]]}}
|}
|}
'''Željeznička pruga Vinkovci–Osijek''' je [[željeznička pruga]] u [[Slavonija|Slavoniji]].

== Općenito ==
[[Datoteka:H%C5%BE-Osijek_Vukovar.JPG|mini|desno|250px|Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo)]]
[[Datoteka:Osijek (Bahnhof).jpg|mini|desno|250px|Kolodvor Osijek]]
[[Datoteka:Vinkovci-Osijek_Vinkovci_bound.JPG|mini|250px|desno|Izlazak na prugu Vinkovci-Osijek iz smjera Osijeka (skretanje ulijevo)]]
Pruga je nekada bila jedna od rijetkih profitabilnih sporednih [[željeznička pruga|željezničkih pruga]]. U prometnom je smislu to najkraća i najbrža veza između [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Osijek]]a. Nažalost, stradala je u razaranjima Domovinskog rata. 10&amp;nbsp;km te pruge je otuđeno. Prigodom ponovnog puštanja u promet, izgrađen je jedan novi most preko Bobotskog kanala i postojeći most kraj [[Gaboš]]a je obnovljen.

== Stanje ==
Dana [[2. travnja]] [[2008.]] je izvršena probna vožnja na novoobnovljenoj dionici. Najveća brzina je bila 80&amp;nbsp;km/h sa prosječnom brzinom od oko 60&amp;nbsp;km/h. Vožnja od Vinkovaca do Osijeka trajala je 41 minutu. Dana 12. prosinca 2008. prošao je pokusni vlak, a pruga je ponovno puštena u promet sa stupanjem novog voznog reda 14. prosinca 2008. Signalizacija na svim željezničko-cestovnim prijelazima je obnovljena (minimalno Andrijin križ).

== Historija ==
Gradnja je počela 1880. godine. U izgradnji je sudjelovao strani kapital.

Pruga je puštena u promet [[23. studenog]] [[1910.]] godine. Prva razaranja doživljava u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. Nakon toga je obnovljena.

* [[1991.]] godine, u vihoru rata, ponovno razaranje.
* Promet se gasi [[18. kolovoza]] [[1991.]] godine.
* [[2005.]] godine počinje obnova.
* [[2008.]] godine je završena obnova, što se tiče pruge same. Željezničko-cestovni prijelazi nisu uređeni.
* Probni vlak sa tehničkim osobljem vozi [[12. prosinca]] [[2008.]] godine.
* Promet se ponovno uspostavlja [[14. prosinca]] [[2008.]] godine.
* Svečano otvorenje se vrši [[17. prosinca]] [[2008.]] godine, ispračajući vlak koji je po voznom redu vozio u 11:56 [[h]].

== Važnost ==
* '''Međunarodna važnost''' - najkraća i direktna poveznica međunarodnih željezničkih [[koridor 5c|koridora Vc]] i X
* '''Lokalna važnost za putnički promet''' - najkraća i direktna veza između dvaju velikih slavonskih gradova: Osijeka (najveći slavonski grad) i Vinkovaca.
* '''Važnost za prigradski promet''' - Osijek i Vinkovci su velika željeznička čvorišta i rastući gradovi, kojima gravitiraju sve okolne općine.
* '''Važnost za teretni promet''' - Velika većina tereta, koji se prevozi kamionima željeznicom bi se mogla prevoziti ekonomičnije i ekološkije. U Vinkovcima se nalazi veliki teretni kolodvor (2 parka, park A i B), koji bi mogao biti još iskorišteniji.
* '''Važnost za očuvanje okoliša''' - U usporedbi s cestovnim prometom, željeznica ima puno veći kapacitet i manje zagađenje nego što ga imaju cestovna vozila. K tomu, korištenje željeznice pripomaže eliminacijama gužvi koje stvara kamionski promet. Željeznička pruga zauzima i manje prostora u okolišu i znatno manje utječe na okoliš.

== Statistika za obnovu ==
Statistički podatci o prometu dostupni do godine 1991. koji su opravdavali obnovu:
* Dužina pruge: 34 [[km]]
* Iskoristivost pruge: 98% (vrlo velika i profitabilna iskoristivost)
* 4192 [[Putnički vlak|putnička vlaka]] Vinkovci-Osijek
* 2587 [[Teretni vlak|teretna vlaka]] Vinkovci-Osijek
* 4202 putnička vlaka Osijek-Vinkovci
* 2357 teretna vlaka Osijek-Vinkovci

U prosjeku je dnevno putovalo 12 putničkih vlakova u oba smjera, 7 teretnih u smjeru Vinkovci-Osijek i 6.5 teretnih u smjeru Osijek-Vinkovci. 
* prijevoz tereta u smjeru Vinkovci-Osijek: 1324331 t (518 tona prosječno po vlaku)
* prijevoz tereta u smjeru Osijek-Vinkovci: 1233756 t

== Brzina i tonaža ==
U građevinskom je smislu prvotno pruga bila građena za 120&amp;nbsp;km/h. Redovni je promet tekao maksimalnom brzinom od 100&amp;nbsp;km/h. Maksimalno osovinsko opterećenje je 22,5 t/os.

Obnova je ponovno napravljena za iste nazivne brzine na većem dijelu, ali će, zbog sigurnosnih razloga, prvotna brzina biti ograničena na 80&amp;nbsp;km/h.

== Planovi ==
Prvi plan je uključivanje u budući prigradsko-gradski putnički željeznički prsten, koji povezuje slavonske gradove:
* Osijek
* Vinkovci
* [[Vukovar]]
* [[Županja]]
* grad Otok
* [[Ilok]] - ovaj grad još ne posjeduje željezničku vezu, ali se razmatra željeznički spoj s međunarodnim koridorom X, kod mjesta Tovarnik. Ovaj spoj bi imao dužinu od 6&amp;nbsp;km. Također, razmatra se faza dva, koja uključuje izgradnju potpuno nove trase, koja bi išla u smjeru grada Vukovara.

Takt vožnje prigradskog prstena iznosit će pola sata, ili (vjerojatnije) jedan sat iz svakog grada za svaki grad.

Drugi plan je elektrifikacija pruge. Kao pruga poveznica elektrificiranog međunarodnog željezničkog koridora X i koridora Vc, čiji se dio od Belog Manastira do stanice Strizivojna-Vrpolje (spoj koridora Vc na koridor X) planira uskoro elektrificirati. Elektrifikacija ove pruge je ekonomski opravdana. Njezin pretežno ravan tijek i ravničarska izvedba omogućuju čak i veće brzine u budućnosti. Ova pruga bi mogla postati pomoćni prijevozni put za koridor Vc. S obzirom na duljinu pruge od Vinkovaca do Osijeka, nasuprot planiranoj elektrifikaciji Strizivojna-Vrpolje - Osijek, ovo je ekonomski isplativija varijanta. Pruga također prolazi pokraj energetskog postrojenja [[Ernestinovo]], spoja strujnih sustava istoka i zapada.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vinkovci–Osijek railway}}
* [http://www.zeljeznice.net/download/radovi/Pruga%20Vinkovci%20Osijek.pdf Vrlo koristan i iscrpan seminar o pruzi Vinkovci-Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220302182745/http://www.zeljeznice.net/download/radovi/Pruga%20Vinkovci%20Osijek.pdf |date=2022-03-02 }}
* [http://www.hznet.hr/ Službena stranica Hrvatskih Željeznica]
* [http://www.zeljeznice.net/ '''Neslužbena stranica o željeznicama sa diskusijom o pruzi i podatcima o istoj'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217114012/http://zeljeznice.net/ |date=2007-12-17 }}
* [http://www.sihz.hr/pdf/hz_infrastruktura/nacionalni_program_zeljeznicke_infrastrukture.pdf Prijedlog nacionalnog programa zeljeznicke infrastrukture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313054543/http://www.sihz.hr/pdf/hz_infrastruktura/nacionalni_program_zeljeznicke_infrastrukture.pdf/ |date=2021-03-13 }}
* [http://vinkovci.com.hr/vijesti/hrvatska/pruga-vinkovci-osijek Održani stručni skup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410144007/http://vinkovci.com.hr/vijesti/hrvatska/pruga-vinkovci-osijek/ |date=2008-04-10 }}
* [http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&amp;ID_VIJESTI=92869 Prvi putnici na pruzi (službena delegacija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313054544/https://ajax.googleapis.com/ajax/libs/jquery/1.8/jquery.min.js |date=2021-03-13 }}
* [http://www.hznet.hr/iSite3/fgs.axd?id=2235 Najave o budućnosti pruge]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj|Vinkovci–Osijek]]
[[Kategorija:Vinkovci]]
[[Kategorija:Promet u Osijeku]]</text>
      <sha1>5unlj5jui9pcl0bhdstzdcvhyoiwr5r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Herzog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468860</id>
    <revision>
      <id>42668837</id>
      <parentid>42365276</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:14:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9862" sha1="4cplxw5757un70wp29rjjlocljfr8t1" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
|ime          = Vladimir Herzog
|slika         = 
|širina_slike    = 175px
|alt           = 
|opis       = 
|ime_po_rođenju    = 
|datum_rođenja    = {{birth date|1937|6|27|df=y}}
|mjesto_rođenja   = [[Osijek]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
|datum_smrti    = {{death date and age|1975|10|27|1937|6|27|df=y}}
|mjesto_smrti   = [[Sao Paulo]], [[Brazil]]
|tijelo_otkriveno = 
|uzrok_smrti   = 
|počivalište = 
|počivalište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --&gt;
|rezidencija     = 
|nacionalnost   = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]&lt;br&gt;[[Brazil]]ac
|etnicitet     = [[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]]&lt;ref name=&quot;nv&quot;&gt;Nelson H. Vieira, 1996, str. 5&lt;/ref&gt;
|državljanstvo   = Kraljevina Jugoslavija&lt;br&gt;Brazil
|ostala_imena   = 
|poznat_po     = 
|obrazovanje     = 
|alma_mater    = Sveučilište Sao Paulo
|poslodavac      = 
|zanimanje    =  
|godine_aktivnosti  = 
|mjesto_porijekla     = 
|plata        = 
|neto_vrijednost      = 
|visina        = 
|težina        = 
|titula         = 
|mandat          = 
|prethodnik   = 
|nasljednik     = 
|partija         = 
|suparnici     = 
|odbori        = 
|religija      = 
|supružnik        = Clarice Herzogh
|partner       = 
|djeca      =  Ivo Herzog
|roditelji       = Žigmund i Zora Herzogh
|rodbina     = 
|pozivni_znak      = 
|nagrade        = 
|potpis     = 
|website       = 
|fusnote     = 
|širina_kutije     = 
}}

'''Vladimir Herzog''' ([[27. 6.]] [[1937]], [[Osijek]] - [[25. 10.]] [[1975]], [[Sao Paulo]], [[Brazil]]), brazilski komunist, novinar, sveučilišni profesor i pisac [[Jugoslaveni|jugoslavenskog]] porijekla koji je ubijen 1975 od strane političke policije [[DOI-CODI]] [[Vojna diktatura u Brazilu|vojne diktature u Brazilu]].

==Biografija==
===Podrijetlo, obrazovanje i karijera===
Vladimir Herzog je rođen u 27. 6. 1937 u Osijeku u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] porodici Žigmunda i Zore Herzoga, koji su emigrirali u Brazil preko [[Kraljevina Italija|Italije ranih]] [[1940-e|1940]]-ih uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH).&lt;ref name=&quot;nv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;vl&quot;&gt;{{Cite web|title='Romario ruši nogometni vrh jer su krivi za ubojstvo mog oca'|url=http://www.vecernji.hr/svijet/romario-rusi-nogometni-vrh-jer-su-krivi-za-ubojstvo-mog-oca-532993|author=Jadranka Jureško-Kero|authorlink=|first=|coauthors=Sandra Veljković|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=3. 4. 2013|access-date=7. 7. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt;

Herzog je diplomirao filozofiju na Sveučilištu u São Paulu [[1959]] godine. Nakon diplome radio je kao novinar u glavnim medijskim kućama u Brazilu, posebno u novinama &quot;O Estado de S. Paulo&quot;. Tijekom tog razdoblja odlučio koristiti ime &quot;Vladimir&quot;, umjesto &quot;Vlado&quot; jer je osjetio da mu pravo ime zvuči izuzetno egzotično u Brazilu.&lt;ref name=&quot;uol&quot;&gt;{{por icon}} {{Cite web|title=Jornalista morto pelo regime militar: Vladimir Herzog|url=http://educacao.uol.com.br/biografias/vladimir-herzog.jhtm|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=UOL Educação|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=7. 7. 2015|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt; Kasnije je tri godine radio u [[London]]u za [[BBC]]. [[1970]] postao je glavni urednik TV Cultura, javne TV postaje kojom je upravljala vlada države São Paulo. Također je bio profesor  novinarstva na Sveučilištu u São Paulo, fakultetu komunikacija i umjetnosti te na poslije ukinutom tečaju novinarstva Fundação Armando Alvares Penteado. Razvio je karijeru kao dramski pisac, okupljajući se s kazališnim intelektualcima. Kasnije u svom životu, Herzog je postao aktivan u civilnom pokretu otpora protiv vojne diktature u Brazilu, kao član Brazilske Komunističke partije (Partido Comunista Brasileiro - PCB). Kako je bio Židov, nije mogao u katoličku organizaciju pa se uključio u Komunističku partiju, tada ilegalnu. Pokušao je pridonijeti demokraciji na nenasilan način.&lt;ref name=&quot;vl&quot;/&gt;

===Uhićenje i ubojstvo===
Dana [[24. 10.]] 1975, kad je Herzog je već bio glavni urednik TV Cultura, predstavnici Brazilske vojske pozvali ga na davanje iskaza o njegovim vezama s tada ilegalnom PCB-om. Sljedeći dan Herzog je otišao u DOI-CODI na ispitivanje.&lt;ref name=&quot;uol&quot;/&gt; Njegovo ispitivanje, međutim, provedeno je mučenjem. S njim su bila uhićena i druga dva novinara, [[Jorge Duque Estrada Benigno]] i [[Leandro Konder]], koji su kasnije potvrdili njegov zlostavljanje.&lt;ref name=&quot;uol&quot;/&gt;

25. 10., Herzogovo je tijelo pronađeno kako visi u zatvorskoj ćeliji. Iako je službeni uzrok njegove smrti bilo &quot;''samoubojstvo vješanjem''&quot;, u brazilskom društvu postoji konsenzus da je Herzog bio mučen do smrti. Časnici DOI-CODI su stavili njegovo tijelo u položaju u kojem je nađen, u želji da se u javnosti ostavi dojama da je počinio samoubojstvo. Unatoč tome postoji nekoliko činjenica u fotografijama Herzogovog mrtvog tijela koji ukazuju na nemogućnost samoubojstva. Nije se mogao objesiti s pojasom kako stoji u službenom zapisniku, pošto policajci prije zatvaranja zatvorenika u čeliju uzimaju njihove pojaseve. Nadalje, Herzogove noge su bile savijene i na vratu su postojala dva traga od vješanja umjesto jednog, iz čega je vidljivo da je zadavljen na smrt.&lt;ref name=&quot;uol&quot;/&gt;

===Naknadna događanja===
Herzog je bio oženjen reklamnom agenticom Clarice, sa kojom je imao dvoje djece. Smrću svog muža, Clarice je prošla težak put moravši reći maloj djeci što se dogodilo s njihovim ocem. Stvorivši val prosvjeda iz međunarodnog tiska te pokrenuvši postupaka u obranu ljudskih prava u Latinskoj Americi, smrt Herzoga je potaknula i pokret protiv vojne diktature u Brazilu. Obdukcija je bila neuvjerljiva, ali u to vrijeme forenzički patolozi su bili pripadnici policije i sustavno proizvodili lažna izvješća obdukcije u slučaju smrti mučenjem.&lt;ref name=&quot;ivh&quot;&gt;{{por icon}} {{Cite web|title=Biografia de um jornalista|url=http://vladimirherzog.org/biografia/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Instituto Vladimir Herzog|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=2. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151120225934/http://vladimirherzog.org/biografia/|archive-date=2015-11-20|quote=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Javno mnijenje, međutim, nikada nije prihvatilo priču o samoubojstvu, a Herzogovo ubojstvo je izazvalo  nacionalno ogorčenje. Predsjednik Brazila, u to vrijeme, general [[Ernesto Geisel]] je također bio uzrujan tim i drugim akcijama od strane osoba koje je nazvao &quot;kriminalcima&quot; u velikoj mjeri paralelne vlasti vojno-usmjerene nasilne političke represije. Kao rezultat toga, naredio je čisčenje i smanjenje tih aktivnosti, otpustivši glavnog ultra-desnog generala Ednarda D' Ávilu Mela.&lt;ref name=&quot;ivh&quot;/&gt; Prema Henryju Sobelu, glavnom rabinu glavne sinagoge u Sao Paulu, ubojstvo Herzoga je promijenilo Brazil. Rabin Sobel je tom prilikom izjavio: &quot;''To je bio katalizator za naknadnu obnovu demokracije. Njegova smrt uvijek će biti bolni podsjetnik na mračno razdoblje represije, trajni odjek glasa slobode, koji nikada neće zašutiti.''&quot;.&lt;ref name=&quot;ivh&quot;/&gt; Nakon otkrića tragova mučenja na Herzogovom tijelu, rabin Sobel je odlučio da on treba biti pokopan u središtu groblja, a ne u kutu, kako židovska tradicija zahtjeva u slučajevima samoubojstva. Ovo je učinjeno javno, te je potpuno uništilo službenu priču o samoubojstvu. Službeno, prvi nepobitan dokaz da Herzogova smrt nije bila samoubojstvo objavljen je u knjizi &quot;Dossier Herzog - Prisao, Tortura e Morte no Brasil&quot; čiji je autor Fernando Pacheco Jordao.&lt;ref name=&quot;ivh&quot;/&gt;

U vrijeme Herzogove smrti, Brazil je u bio u stanju izrazite napetosti. Vojska je bila na vlasti više od deset godina, a stanovništvo je bilo u stalnom strahu. Herzog je bio trideset osma osoba koja je &quot;počinila samoubojstvo&quot; nakon  uhićenja od strane vojske. Prvi trideset sedam osoba, međutim, nisu bile poznate kao Herzog. Upravo zato što je bio javna osoba njegova smrt je privukla javnu i državnu pozornost na slučaj. Njegova smrt se danas gleda  kao početak kraja brazilske vojne diktature. Herzog je postao simbol borbe za demokraciju u Brazilu te je bio počašćen na mnoge načine. Po njemu su nazvali ulicu u kojoj je smještena TV Cultura u Sao Paulu  Osim toga, njegovim imenom nazvana je javna nagrada za novinarstvo posvećena amnestiji i ljudskim pravima (''Premio de Jornalismo Vladimir Herzog de ​​Anistia e Direitos Humanos '') .&lt;ref name=&quot;ivh&quot;/&gt;

Kasnije, u građanskoj parnici koju je podnijela Herzogova udovica protiv vlade, savezni sud je priznao njegovu nepravednu smrti i dodjelio novčanu odštetu obitelji Herzog. Godine [[2005]] snimljen je dokumentarni film redatelja João Batista de Andrade pod nazivom &quot;Herzog - 30 anos&quot;. U istoj godini na internetu su objavljene nove fotografije još uvijek živog i potpuno gola Herzoga u zatvorskoj ćeliji, uz odobrenje jednog visokog vojnog časnika za mandata predsjednika [[Luiz Inacio Lula da Silva|da Silve]].&lt;ref name=&quot;ivh&quot;/&gt;

==Naslijeđe==
2009 godine, 30 godina nakon smrti, osnovan je Institut Vladimir Herzog sa ciljem arhiviranja materijala o samom Herzogu, te isto tako da promiče debatu o ulozi novinara i novih medija. Institut Vladimir Herzog svake godine dodijeljuje nagradu zaslužnim novinarima i aktivistima koji se bore za ljudska prava.&lt;ref name=&quot;ivh&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Vieira|first=Nelson H.|title=Jewish Voices in Brazilian Literature: A Prophetic Discourse of Alterity|year=1996|publisher=University Press of Florida|location=Albany, USA|isbn=978-0813014180|ref=harv}}

{{Lifetime|1937|1975|Herzog, Vladimir}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Osijek]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Brazilski novinari]]</text>
      <sha1>4cplxw5757un70wp29rjjlocljfr8t1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagrebački kvartet saksofona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471105</id>
    <revision>
      <id>42668884</id>
      <parentid>42268264</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T03:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3905" sha1="cl88k526hk3q9n0gsoekocry2ps3ra3" xml:space="preserve">'''Zagrebački kvartet saksofona''' osnovan je [[1989]]. godine.

Kvartet su osnovali [[Dragan Sremec]], sopran saksofon, [[Goran Merčep]], alt saksofon, [[Saša Nestorović]], tenor saksofon i [[Matjaž Drevenšek]], bariton saksofon. 
 
{{wp+}}
==Gostovanja==
Gostovali su u mnogim europskim zemljama te u Kanadi i SAD-u u brojnim znamenitim dvoranama poput Emerson Concert Hall u Atlanti, Ny Carlsberg Glyptothek u Copenhagenu, Círculo de Bellas Artes u Madridu, katedrala u Monte Carlu, Tchaikovsky u Moskvi, Franz-Joseph u Münchenu, Weill Recital Hall - Carnegie Hall u New Yorku, Theatre at the Canadian Museum of Civilization u Ottawi/Gatineau, Grand Palais u Parizu, Palais des Nations u Ženevi…

==Orkestri== 
Ansambl je nastupao sa [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]], Simfoničarima HRT, [[Zagrebački solisti|Zagrebačkim solistima]], Big bandom HRT, Simfonijskim puhačim orkestrom Hrvatske vojske, Orkestrom Hrvatske mornarice, Orkestrom Slovenske filharmonije, Komornim gudačim orkestrom Slovenske filharmonije, Orkestrom Slovenske vojske te Orkestrom Francuske garde koje su vodili François Boulanger, [[Pavle Dešpalj]], Alun Francis, Hans Graf, David Itkin, Marko Letonja, Kazushi Ono, Jurij Simonov, [[Vjekoslav Šutej]] itd.

==Koncerti==
[[Dubrovačke ljetne igre]], [[Splitsko ljeto]], [[Ohridski ljetni festival]], Festival Ljubljana, [[Muzički biennale Zagreb|Zagrebački muzički biennale]], Musicora u Parizu, Open Europe 2000 Berlin, Europamusicale 2000 München, NOMUS 2003, ISCM Svjetski dani glazbe - Slovenija 2003., ISCM Svjetski dani glazbe - Zagrebački muzički biennale 2005., Saxophonija 2005. u Latviji, svjetski kongresi saksofonista u Pesaru, Valenciji, Montrealu, Minneapolisu i Ljubljani, 8. Festival komorne glazbe Julian Rachlin &amp; prijatelji u Dubrovniku..

==Diskografija==  
*Hrvatska glazba za saksofone (Orfej HRT, 1992.), 
*Z Quartet ([[Croatia Records]], 1995.), 
*Kaskade (Croatia Records, 2000.), 
*Tsunagari (Liscio Recordings, 2002.)
*sax+ ZAGREB SAXOPHONE QUARTET &amp; ITAMAR GOLAN (Aquarius Records &amp; Lisinski, 2011.)

sudjelovali su i na autorskim ostvarenjima:

*Milko Lazar - Album 1999. - 2002. (DSS, 2003.), 
*Peter Šavli - Devant une neige (DSS, 2003.), 
*Ruben Radica - Izbor iz opusa (Cantus, HDS, HRT, 2005.), 
*Igor Lunder - Reeeeeeds (Sloway Music Editions, 2006.), 
*Silvije Glojnarić - Portrait (Cantus, HDS, HRT, 2006.), 
*Srđan Dedić (Cantus, HDS, 2006.)

==Skladatelji==
Kvartet je praizveo više od pedeset novih djela hrvatskih, slovenskih i drugih autora (B. Bjelinski, S. Dedić, D. Detoni, S. Glojnarić, S. Foretić, J. Gregorc, N. Hall, S. Horvat, O. Jelaska, A. Kumar, A. Klobučar, M. Lazar, I. Lunder, J. Matičič, P. Merkù, B. Papandopulo, I. Petrić, M. Prohaska, R. Radica, P. Ramovš, M. Ruždjak, P. Šavli, B. Šipuš, M. Tarbuk, T. Uhlik...)

==Nagrade==
*[[nagrada Milka Trnina|Milka Trnina]] (1992.) 
*[[nagrada Judita|Judita]] (1995.)
*[[nagrada Vatroslav Lisinski|Vatroslav Lisinski]] (2010.)
*sedam diskografskih nagrada Porin: 
*:[[Dobitnici Porina 1997.|1997.]] za album godine (klasična glazba), za najbolju solističku ili komornu izvedbu, za najbolju snimku albuma klasične glazbe
*: [[Dobitnici Porina 2001.|2001.]] za album godine (''Kaskade'') i najbolju produkciju
*: [[Dobitnici Porina 2006.|2006.]] za najbolju solističku ili komornu izvedbu, odnosno izvedbu bez instrumentalne pratnje (skladba ''Četiri studije ustrajnosti'' s albuma ''Ruben radica'')
*:[[Dobitnici Porina 2008.|2008.]] za najbolju izvedbu klasične glazbe (skladba ''Cantus Fractalus'')

== Vanjske veze ==
* [http://www.zagrebsax4.net Službene stranice ansambla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140831151836/http://www.zagrebsax4.net/ |date=2014-08-31 }}

[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Kultura u Zagrebu]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Milka Trnina]]</text>
      <sha1>cl88k526hk3q9n0gsoekocry2ps3ra3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ŽVK Mladost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471410</id>
    <revision>
      <id>42668925</id>
      <parentid>42268499</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T11:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2310" sha1="ngdo7itwizv6w70s4w4oxc8ifj0rk8t" xml:space="preserve">'''ŽVK Mladost''' je ženski [[vaterpolo]]-klub iz [[Zagreb]]a. Nadimak je ''žabice sa Save''.
Klupsko sjedište je na adresi ''Jarunska 5''.

== Trofeji ==
[[Vaterpolo prvenstvo Hrvatske za žene|Prvenstvo Hrvatske]]:
*prvakinje: 2009., 2010., 2012., 2013., 2014.

Sezone 2007./08.. osvojile su svoj prvi kup Hrvatske.

Sezone 2011./12. osvojile su svoj drugi kup Hrvatske pobjedom nad splitskom [[ŽVK Bura|Burom]] u produžetcima 15:13 na završnom turniru u Višnjiku u Zadru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/zvk-mladost-zvk-bura-15-13 |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2015-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150123215936/http://www.ezadar.hr/clanak/zvk-mladost-zvk-bura-15-13 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Hrvatski kup 2012/13. (ženski vaterpolo)|Sezone 2012./13.]], osvojile su svoj treći kup Hrvatske pobjedom nad splitskom [[ŽVK Bura|Burom]].

Sezone 2012./13. vodi ih trener Nikica Gulin.

== Poznate igračice ==
Na [[Vaterpolsko EP za žene 2010.|EP 2010.]] kad su hrvatske vaterpolistice nastupile prvi put u povijesti, Mladost je dala ove igračice: [[Nataša Anđelić|Natašu Anđelić]], [[Andrea Artuković|Andreu Artuković]], [[Lucija Drobac|Luciju Drobac]], [[Ana Gavran|Anu Gavran]], [[Anamarija Reić-Kranjac|Anamariju Reić-Kranjac]], [[Aida Šehić|Aidu Šehić]], [[Mia Šimunić|Miu Šimunić]] i [[Blaise Staničić]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=EP 2010. |url=http://www.europeanchampionships.org/Zagreb_2010/WP_MATCH/bio/women/2010-croatia-women.pdf |access-date=2014-07-26 |archivedate=2010-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101230230257/http://www.europeanchampionships.org/Zagreb_2010/WP_MATCH/bio/women/2010-croatia-women.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.havk-mladost.hr/zene/ HAVK Mladost žene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910144127/http://havk-mladost.hr/zene/ |date=2012-09-10 }}
*[https://hr-hr.facebook.com/zvk.mladost?_fb_noscript=1 Stranice na Facebooku]
*[http://www.hvs.hr/index.php/turniri/team/8/39.html Hrvatski vaterpolski savez]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Mrva-vaterpolo}}

[[Kategorija:Sport u Zagrebu|Mladost]]
[[Kategorija:Hrvatski ženski vaterpolski klubovi|Mladost]]</text>
      <sha1>ngdo7itwizv6w70s4w4oxc8ifj0rk8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Historija Podgorača</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1474131</id>
    <revision>
      <id>42668760</id>
      <parentid>41008974</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rasprava o draftifikaciji */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42668760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="504" sha1="m1x5do1at93wc0808ongodv7gjqqnju" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}

== Rasprava o draftifikaciji ==

Članak se trenutno uveliko oslanja na primarne izvore, lokalna svedočanstva i lična poznanstva. Sadrži previše sitnih detalja koji ne priliče enciklopediji, a preuzet je sa hrwikija (gde je sada izbrisan). Predlažem premeštanje u nacrt (do sređivanja ili brisanja), osim ako je neko voljan srediti ovo tokom rasprave. Rasprava traje 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 16:45 (CEST)</text>
      <sha1>m1x5do1at93wc0808ongodv7gjqqnju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zuaque</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503219</id>
    <revision>
      <id>42668905</id>
      <parentid>42268362</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:18:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2929" sha1="ooa5q8o2qm3oqc4cyh9gctan3rbfkv6" xml:space="preserve">'''Zuaque''' (Suaque, Suaqui, Çuaques) /od suua, =sredina + yaqui, =rijeka; rijeka u sredini, odnosi se na Rio Fuerte, Buelna./ ratoborno indijansko pleme iz grupe [[Cahita]] koje je u 16. i  prvoj polovici 17. stoljeća obitavalo na donjem toku rijeke [[Río Fuerte]] u sjevernoj [[Sinaloa|Sinaloi]], [[Meksiko]]&lt;ref name=&quot;Hodge&quot;&gt;[http://www.archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/1015/mode/1up Hodge]&lt;/ref&gt;. Španjolski konkvistador [[Don Francisco de Ibarra]]  tamo je 1564. utemeljio grad [[El Fuerte]]. Stalni napadi Cahita plemena, kao što su bili Zuaque, [[Cinaloa]] i [[Tehueco]], natjerali su [[Španjolci|Španjolce]] da [[1610]]. podignu utvrdu radi obrane od neprekidnih napada ovih borbenih plemena&lt;ref&gt;{{Cite web |title=El Fuerte |url=http://www.mexicoscoppercanyon.com/elfuerte.htm |access-date=2014-08-06 |archivedate=2010-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100814000536/http://www.mexicoscoppercanyon.com/elfuerte.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Prema Hodgeu njihovu zemlju uz pomoć plemena Guasave osvojio je još 1601, guverner [[Diego Martínez de Hurdaide|Hurdaide]] i objesio 40 vodećih ljudi&lt;ref name=&quot;Hodge&quot;/&gt;. [[Andrés Pérez De Ribas]], španjolski povjesničar i pionir među misionarima, posjetio je 1605.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Catherine M. Semones |url=http://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Semones%20Catherine%20M.pdf?ouhonors1275931147 |access-date=2014-08-06 |archivedate=2011-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111119160557/http://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Semones%20Catherine%20M.pdf?ouhonors1275931147 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;) [[Ahome]] i Zuaque, prve je pokrstio ali je dio Zuaqua ostao nepokršten i neprijateljski raspoložen. Kasnije su Zuaque pokoreni a na njihovom području nastao je današnji suvremeni grad El Fuerte. Zuaque su nestali ali njihovi rođaci [[Mayo]] i [[Yaqui]] nastavili su borbu protiv bijelaca sve do u dvadeseto stoljeće.

== Sela ==
Po imenu (Hodge) poznata su njihova naselja [[Mochicaui]] (danas grad) i [[San Miguel Zuaque]]. Po drugim podacima glavno središte bio je Mochicaui, a ostala dva [[Charay]] i [[Cigüini]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uaim.edu.mx/webraximhai/Ej-08articulosPDF/Art%205%20Zuaque.pdf |title=Ra Ximhai |access-date=2014-08-06 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305094154/http://www.uaim.edu.mx/webraximhai/Ej-08articulosPDF/Art%205%20Zuaque.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
== jezik ==
Jezik zuaque pripada jezičnoj skupini Taracahitian, porodica Uto-Aztecan. Prema Hodgeu govorili su dijalektima vacoregue i tehueco.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.monografias.com/trabajos42/mochicahui/mochicahui.shtml Mochicahui (México) - Su evangelización y fundación como misión jesuita a partir de 1605]

[[Kategorija:Taracahitian]]
[[Kategorija:Meksički Indijanci]]
[[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>ooa5q8o2qm3oqc4cyh9gctan3rbfkv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Selak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1507787</id>
    <revision>
      <id>42668818</id>
      <parentid>42587627</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:35:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42974-60</username>
        <id>380850</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>42668818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11684" sha1="nmhg7g85nl2lhr51sxeef6gjjbt9921" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>42668883</id>
      <parentid>42668818</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T03:40:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-42974-60|~2026-42974-60]] ([[User talk:~2026-42974-60|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42587627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11662" sha1="oto7omeeesbzczbi93u0ersovm63hqi" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime= Ivan Selak
|slika=4_preleta.jpg
|opis= Brigadir Ivan Selak prvi slijeva. Do njega stoje [[Rudolf Perešin]], [[Danijel Borović]] i [[Ivica Ivandić]].
|veličina=200px
|datum rođenja= {{birth date and age|1959|12|27|df=y}} 
|mjesto rođenja= [[Bjelovar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
|datum smrti= 
|mjesto smrti= 
|nacionalnost= [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=
|nadimak=
|supruga=
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba= [[1979]] - [[1992]] (JNA)&lt;br /&gt;1992 - (HV)
|čin= [[Datoteka:Kapetan JNA.jpg|35px]] [[Kapetan]] (JNA)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Brigadir.jpg|33px]] [[Brigadir]] (HV)
|ratovi= [[Rat u Hrvatskoj]]
|bitke=
|vojska= [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|19px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]
|rod= [[Datoteka:Jrvpvo.jpg|19px]] [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Seal of Croatian Air Force.png|19px]] [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]]
|jedinice=
|zapovijedao=
|odlikovanja=
}}

'''Ivan Selak''' ([[Bjelovar]], [[27. 12.]] [[1959]]), vojni pilot, brigadir [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], kapetan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], prema mišljenju mnogih, najbolji hrvatski i jedan od najiskusnijih europskih borbenih pilota.&lt;ref name=&quot;sd&quot;&gt;{{Cite web|title=LET U SVEMIR Kumovi Selak i Ivandić glavni kandidati|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/103704/Default.aspx|author=Denis Krnić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Slobodna Dalmacija|format=|work=|pages=|day=|month=|year=24. 5. 2010|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Karijera u JRZ-u i prebjeg 1992 godine ===
[[Brigadir]] Ivan Selak je rođen 27. 12. 1959 godine u Bjelovaru. U [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu]] (JRZ) služio je od [[1979]] godine.&lt;ref name=&quot;hv&quot;&gt;{{Cite web|title=Petnaest godina od preleta hrvatskih pilota Ivice Ivandića i Ivana Selaka: &quot;Mi smo vratili naše, a pobjegli su oni&quot;|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|author=Domagoj Vlahović|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Hrvatski vojnik|format=|work=|pages=|day=|month=|year=maj, 2007|access-date=25. 8. 2014|archive-url=https://archive.today/20140810134908/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1372007/15g.asp|archive-date=10. 8. 2014|quote=}}&lt;/ref&gt; Prvi samostalni let [[MiG-21|MiG-om-21]] izveo je još potkraj 1981 godine.&lt;ref name=&quot;sd&quot;/&gt; [[1992]] godine bio je stacioniran na vojnom [[Aerodrom Ponikve|Aerodromu Ponikve]] kod [[Užice|Titovih Užica]] u činu [[kapetan]]a JRZ-a. Na istom aerodromu je u to vrijeme služio i njegov vjenčani kum, [[pukovnik]] [[Ivica Ivandić]]. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], nakon prijašnjih prebjega pilota [[Danijel Borović|Danijela Borovića]] i [[Rudolf Perešin|Rudolfa Perešina]] na hrvatsku stranu, oprez unutar JRZ-a je bio povećan. Brigadir Selak i pukovnik Ivandić su bili stacionirani u istoj eskadrili i stanovali su u istoj zgradi. Planiranje prebjega na hrvatsku stranu su započeli mjesecima ranije. No postojao je i bitan uvjet koji je sve činio kompliciranijim, željeli su otići zajedno. Pukovnik Ivandić je još sredinom [[1991]] godine rekao brigadiru Selaku: &quot;''Nećeš valjda otići bez mene?''&quot; Tada još nisu znali, ali čim je netko od pilota Hrvata prešao na drugu stranu, motrenje ostalih bilo je pojačano. [[KOS|Kontraobaveštajna služba]] (KOS) je pokušavala svašta, stavljali im doušnike kao sustanare, pokušavali ih opiti, te provokacijama izvući podatke. Otegotne okolnosti su prolongirale prebjeg. Brigadir Selak je u oktobru 1991 godine doživio avionsku nesreću, u kojoj su dvojica njegovih kolega izgorjela. On je jedini preživio. Zbog toga je dobio dozvolu da opet može poletjeti tek u martu 1992 godine. [[15. 5.]] 1992 godine brigadir Selak i pukovnik Ivandić su sa dva MiG-a-21 prebjegli na hrvatsku stranu. Dio eskadrile, s osam [[MiG-21|MiG-ova-21]] po četiri para, u kojemu je letio i pukovnik Ivandić, uvježbavao je program za obilježavanje &quot;Dana vazduhoplovstva JRZ-a&quot;. Jedan pilot je otpao zbog zdravstvenih problema i u posljednji letački par upao je brigadir Selak. Na planiranju leta Selak i Ivandić se nisu ni pogledali. Nisu se željeli otkriti, ali su znali da je nastupio odlučujući trenutak. Prvi je poletio pukovnik Ivandić. Već je radio krug oko [[Srbija|Srbije]] i imao problema s količinom goriva. Naime, u skladu s dogovorom čekao je radiopotvrdu brigadira Selaka, inače potpuno regularnu, da je i on poletio. Kad je potvrda napokon stigla, pukovnik Ivandić je krenuo prema [[Split]]u. Središte [[Dalmacija|Dalmacije]] bio je logičan i najbliži izbor. Brigadir Selak se ubrzo odvojio od svog para i krenuo prema Zagrebu. Imao je i previše goriva. Obojica su, ovisno o okolnostima, bila spremna sletjeti bilo gdje, &quot;''pa i na autoput, samo da je u Hrvatskoj''&quot;. Obojica su na kraju sretno sletjela, pukovnik Ivandić na [[Zračna luka Split|Resnik]], a brigadir Selak na [[Zračna luka Zagreb|Pleso]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se znalo, svega par osoba, da dolaze dvojica pilota. No nije se znalo ni gdje će sletjeti i kada. MiG-21 brigadira Selaka je u [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu]] (HRZ) bio znan pod imenom &quot;Osvetnik Dubrovnika&quot;, djelovao je tijekom cijeloga rata u Hrvatskoj, pa i poslije, a otpisan je [[2004]] godine.&lt;ref name=&quot;hv&quot;/&gt;

=== Karijera u HRZ-u i poslije ===
Tokom rata u Hrvatskoj brigadir Selak je bio pilot u 1. eskadrili lakih borbenih zrakoplova u [[Čakovec|Čakovcu]], zatim zapovjednik zrakoplovnog voda u Zapovjedništvu HRZ-a i PZO-a, te zapovjednik voda 91. zb Pleso. Od [[1996]] godine obnašao je zadaću probnog pilota u sektoru kontrole u Zrakoplovno-tehničkom zavodu, te kasnije voditelja odsjeka u Odjelu kontrole kvalitete u Zavodu.&lt;ref name=&quot;vl1&quot;&gt;{{Cite web|title=Pohvala pilotu koji je prizemljio MiG 21 kojem je otpala kabina|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/pohvala-pilotu-koji-je-prizemljio-mig-21-kojem-je-otpala-kabina-432124|author=Ana Škiljić Ravenšćak|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=18. 7. 2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt; Od [[2012]] djeluje kao probni pilot HRZ-a.&lt;ref name=&quot;df&quot;&gt;{{Cite web|title=Brigadir Ivan Selak: &quot;Konačno sam letio s MIG-om Cabrio&quot;|url=http://www.defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/brigadir-ivan-selak-konacno-sam-letio-s-mig-om-cabrio.php|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=defender.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=21.6.2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706032322/http://defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/brigadir-ivan-selak-konacno-sam-letio-s-mig-om-cabrio.php|archive-date=2014-07-06|quote=}}&lt;/ref&gt; Brigadir Selak je jedini inozemni pilot kojemu je [[Izrael]] iskazao čast da u izraelskom MiG-u-21 leti iznad Izraela.&lt;ref name=&quot;sd&quot;/&gt; Brigadir Selak je ujedno i kopilot na kanaderu [[Canadair CL-215]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Riskirajući karijeru, spasio zadarske krave|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/09082010/riskirajuci-karijeru-spasio-zadarske-krave|author=Siniša Klarica|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Zadarski list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9.8.2010|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt;

2012 godine brigadir Selak je sigurno prizemljio MiG-21 (dvosjed) sa kojeg je tijekom leta otpao poklopac zadnje pilotske kabine. Zrakoplov je tek bio stigao sa servisa motora u Zrakoplovno tehničkom zavodu. Na visini od 2800 metara i pri brzini od 850&amp;nbsp;km/h, brigadir Selak začuo je eksploziju. Stražnja kabina se napunila dimom i prašinom, te počela gorjeti. Kabina se potom rasprsnula, a stražnji poklopac je odletio. Da je na MiG-u ispao poklopac kabine, brigadir Selak je saznao tek nakon što je uspješno prizemljio zrakoplov. Zbog tog junačkog čina brigadir Selak je bio proglašen herojem, te je za to dobio priznanje &quot;Ponos Hrvatske&quot; 2012 godine.&lt;ref name=&quot;ph&quot;&gt;{{Cite web|title=Heroji 2012.: Ivan Selak|url=http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2012/ivan-selak-7753/|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=www.ponoshrvatske.hr|format=|work=|pages=|day=|month=|year=2012|access-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221061752/http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2012/ivan-selak-7753/|archive-date=2014-02-21|quote=}}&lt;/ref&gt;

[[2014]] godine brigadir Selak je krenuo na probni let s jednim od MiG-ova-21 pristiglih sa remonta iz [[Ukrajina|ukrajinskog]] remontnog zavoda u [[Odesa|Odesi]]. Popeo se na 1300 metar visine i potom počeo probijati zvučni zid. Tada se čula detonacija, a u pilotskoj kabini se zadimilo. Brigadir Selak je odmah osjetio da se motor MiG-a ugasio, pa je avion počeo brzo ponirati. Brigadir Selak je pokušao upaliti motor u poniranju, no nije uspio. Tada je već počeo gledati kamo da usmjeri zrakoplov kako ne bi stradali civili na zemlji, no ipak je još jednom pokušao pokrenuti motor. Iz drugog pokušaja uspio je pokrenuti motor MiG-a dok je bio na 6000 metara visine, te ga je odmah potom uspješno spustio na Pleso.&lt;ref name=&quot;vl2&quot;&gt;{{Cite web|title=Legendarni pilot Ivan Selak čudom spasio MIG i život|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/glavnom-pilotu-hrz-a-ugasio-se-motor-mig-a-na-13000-metara-visine-949268|author=Davor Ivanković|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 7. 2014|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt; Brigadir Selak je na konferenciji za novinare izjavio: &quot;''Bio je to rutinski probni let 5. lipnja na nadzvučnim brzinama i velikim visinama kako bi se izvršila proba motora u najnepovoljnijim uvjetima rada. Došlo je do proboja zraka u motor što je u normalnom letu nenormalno, a u probnom letu normalno i događa se. Odradio sam izvanredni postupak koji se u toj situaciji radi, a to je da sam sam spustio avion na visine na kojima je moguće izvršiti pokretanje motora. Je li remont dobar ili nije, pa motor se pokrenuo, mislim da to dovoljno govori.''&quot;&lt;ref name=&quot;vl3&quot;&gt;{{Cite web|title=Pilot MiG-a koji se umalo srušio: Došlo je do proboja zraka u motor|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/doslo-je-do-proboja-zraka-no-to-se-zna-dogoditi-na-probnim-letovima-949451|author=Jana Peršić|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Večernji list|format=|work=|pages=|day=|month=|year=9. 7. 2014|access-date=26. 8. 2014|archive-url=|archive-date=|quote=}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja i pohvale ==
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|45px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] 
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px]] [[Spomenica Domovinskog rata]]
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px]] [[Spomenica Domovinske zahvalnosti]] 
* [[Datoteka:MedaljaBljesakUmanjena.gif|45px]] [[Medalja Bljesak]] 
* [[Medalja Oluja]] 
* [[Medalja za iznimne pothvate]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Lifetime|1958||Selak, Ivan}}

[[Kategorija:Biografije, Bjelovar]]
[[Kategorija:Oficiri JNA]]
[[Kategorija:Piloti Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Piloti Oružanih snaga Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>oto7omeeesbzczbi93u0ersovm63hqi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zygophyllales</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2881814</id>
    <revision>
      <id>42668909</id>
      <parentid>7452681</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:38:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1319" sha1="i555zy0eq0t5tu01hfj5kbcqwd09eya" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        =Zygophyllales
| slika        = Zygophyllum dumosum.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =Zygophyllum dumosum.
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]]
| classis      = [[Rosopsida]] 
| ordo         ='''''Zygophyllales'''''
| ordo_autorstvo= &lt;small&gt;Chalk.&lt;/small&gt;
| razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = [[Krameriaceae]] &lt;small&gt;Dum.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;
[[Zygophyllaceae]] &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo = 
| karta_raspon =
}}
'''Zygophyllales''' je nedavno osnovani biljni red u koji su svrstane porodice ''[[Krameriaceae]]'' i ''[[Zygophyllaceae]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biolib.cz/en/taxonposition/id298459/ |title=BioLib |access-date=2014-11-04 |archive-date=2021-03-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312163433/https://www.biolib.cz/en/taxonposition/id298459/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Taksonomijski klasifikacijski sistem [[Cronquist]] klasificirao je porodicu Zygophyllaceae u red ''[[Sapindales]]'', a [[Krameriaceae]] u ''[[Polygalales]]''.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Zygophyllales}}

[[Kategorija:Rosopsida]]</text>
      <sha1>i555zy0eq0t5tu01hfj5kbcqwd09eya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Gaćinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2888584</id>
    <revision>
      <id>42668835</id>
      <parentid>41821752</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:09:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11141" sha1="n2veilvjpguuvqpo72ncg81tm80367c" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Vladimir Gaćinović
| slika = Vladimir Gaćinović (1890–1917).jpg
| širina_slike = 250px
| datum_rođenja = {{Birth date|1890|05|25|df=yes}} 
| mjesto_rođenja = [[Kačanj]], [[Bileća]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]
| datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|1917|08|11|1890|05|25}}
| mjesto_smrti = [[Fribourg]], [[Švajcarska]]
| poznat_po = začetnik i ideolog [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]; zagovornik [[tiranicid]]a
}}

'''Vladimir Gaćinović''' ([[1890]]-[[1917]]) je bio [[Mlada Bosna|mladobosanski]] revolucionar, srpski rodoljub i [[anarhista]].

Na njega su veliki uticaj imale ideje ruskih anarhista, kao i epsko nasleđe [[Kosovski mit|kosovskog mita]].&lt;ref name=&quot;Мастиловић2009&quot;&gt;{{cite book|last=Мастиловић|first=Драга|title=Херцеговина у Краљевини Срба, Хрвата и Словенаца: 1918-1929|url=http://books.google.com/books?id=_motAQAAIAAJ|year=2009|publisher=Филип Вишњић|isbn=978-86-7363-604-7|page=35}}&lt;/ref&gt; Zalagao se za oslobođenje Srba od Austro-Ugarske, kao deo oslobodilačke borbe južnih Slovena. Smatra se začetnikom i ideologom omladinske revolucionarne organizacije [[Mlada Bosna]].&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;/&gt;

== Prelazak u Srbiju ==

Austrijska aneksija Bosne i Hercegovine [[1908]]. godine razgnevila je revolucionarnu omladinu. Novembra [[1908]]. godine, u jeku [[aneksiona kriza|aneksione krize]] i očekivanog rata Austrije sa Srbijom, Gaćinović ilegalno prelazi u Srbiju i upozorava njene organe o austrijskim špijunima u državnoj štampariji i koncentraciji austrijske vojske na granici. Takođe je predao srpskoj policiji spisak omladinaca po raznim gradovima BiH koji su &quot;spremni da se stave na raspollaganje u slučaju rata s Austrijom.&quot;&lt;ref name=&quot;Radusinović&quot;&gt;[http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0352-57169857169R Milorad Radusinović: Prilog biografiji Vladimira Gaćinovića]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[1909]]. godine je prošao [[komiti|komitsku]] obuku kod majora [[Vojislav Tankosić|Vojislava Tankosića]], u Ćupriji i Vranju.&lt;ref name=&quot;Radusinović&quot;/&gt; [[1910]]. je maturirao u Prvoj beogradskoj gimnaziji, nakon čega je upisao studije u Švajcarskoj, istovremeno razvijajući sve jači ilegalni rad među omladinom u Bosni.&lt;ref name=&quot;Radusinović&quot;/&gt;

== Studije u Švajcarskoj ==

Gaćinović se tokom studija u [[Ženeva|Ženevi]] i [[Lozana|Lozani]] najviše družio sa ruskim revolucionarima, koji su emigrirali iz [[Ruska Imperija|carske Rusije]] nakon [[prva ruska revolucija|prve ruske revolucije]] iz [[1905]].&lt;ref name=&quot;Inđić&quot;/&gt; Gaćinović je bio prijatelj mnogih ruskih revolucionara, uključujući anarhistu [[Victor Serge|Viktora Serža]], socijalistu [[Mark Natanson|Marka Natansona]], menjševika [[Julius Martov|Julijusa Martova]], i čuvenog ruskog revolucionara [[Lav Trocki|Lava Trockog]].&lt;ref name=&quot;Inđić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.masa-hr.org/content/trivo-indic-razvoj-anarhistickih-ideja-na-tlu-jugoslavenskih-zemalja |title=Trivo Inđić: Razvoj anarhističkih ideja na tlu jugoslavenskih zemalja |access-date=2014-11-06 |archive-date=2014-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106112613/http://www.masa-hr.org/content/trivo-indic-razvoj-anarhistickih-ideja-na-tlu-jugoslavenskih-zemalja |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Vladimir Gaćinović je bio pobornik ideja [[Bakunjin]]a, [[Kropotkin]]a i ruskih [[Narodna volja|narodnovoljaca]].&lt;ref name=&quot;Inđić&quot;/&gt;

== Djelovanje u Bosni ==

Gaćinović je donio revolucionarne anarhističke ideje iz Švicarske u Bosnu. Bio je duhovni začetnik anarhističke inspiracije Mlade Bosne&lt;ref name=&quot;Inđić&quot;/&gt; i jedan od njenih glavnih ideologa.&lt;ref name=&quot;Balunović&quot;&gt;[http://pescanik.net/2014/04/principov-jugoslovenski-nacionalizam/ Principov jugoslovenski nacionalizam]&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Bogdan Žerajić]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1910]]. godine pokušao atentat na vojnog namjesnika generala [[Marijan Varešanin|Marijana Varešanina]], Gaćinović piše jedno glorifikacijsko djelo o Žeraićevu činu.&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;/&gt; Gaćinović je radio na povezivnju revolucionarnih omladinskih organizacija južnih Slovena u Austro-Ugarskoj. Zastupao je bosanske omladince na prvom sastanku slovenskih i bosanskih omladinaca u Beču studijske [[1910]].-[[1911]]. godine.&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;&gt;{{Cite web |title=Mlada Bosna i Sarajevski atentat 1914. godine |url=http://povijest.net/?p=1459 |access-date=2014-11-06 |archive-date=2014-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141226063045/http://povijest.net/?p=1459 }}&lt;/ref&gt;

Njegov članak «Mlada Bosna» tiskan u kalendaru Prosvjeta za [[1911]]. godinu bio je poticaj «po kome je ovo ime usvojeno za bosansku nacionalno-revolucionarnu omladinu.»&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;/&gt; Gaćinovićev članak počinje rečima: ''Bosna je stara srpska zemlja''.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/140584850/Vladimir-Gacinovic-Mlada-Bosna/ Vladimir Gaćinović Mlada Bosna]&lt;/ref&gt;

Propagandom, literarnim radom, ali i sudjelovanjem u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] u redovima srpske vojske, postao je uzor omladini u BiH. Još za boravka u BiH planira neuspješni atentat na [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]], a surađuje i sa [[Gavrilo Princip|Gavrilom Principom]] i [[Danilo Ilić|Danilom Ilićem]] (kasnijim atentatorima).&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;/&gt;

== Emigracija i smrt ==

[[1912]]. godine je zbog protuaustrijskog delovanje morao pobjeći iz zemlje u neutralnu Švicarsku. Surađuje s tajnom organizacijom [[Ujedinjenje ili smrt]] u Beogradu, i sa zagrebačkom omladinom.&lt;ref name=&quot;Grgić&quot;/&gt;

Nakon hapšenja crnorukca [[Velimir Vemić|Velimira Vemića]] [[1916]], kod njega je nađena lista članova organizacije „[[Ujedinjenje ili smrt]]“, gde je Gaćinović je zaveden kao član br. 217, u grupi br. 203.&lt;ref&gt;[[Vladimir Dedijer]], ''Sarajevo 1914'', Prosveta, Beograd 1966, str. 638&lt;/ref&gt;

Za vreme [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], Gaćinović se borio kao dobrovoljac u [[Crna Gora|crnogorskoj]] vojsci i sudelovao u [[Opsada Skadra|opsadi Skadra]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Историјски гласник: орган Друштва историчара СР Србије|url=http://books.google.com/books?id=7nZMAQAAIAAJ|year=1967|publisher=Društvo|page=100&lt;!-- |quote=Као добровољац у цриогорској војсци, Гаћиновић је учествовао у оисади Скадра. Пошто се та опсада одуљила, а рат је на осталим фронтовима био за- вршен, добровољци су могли отићи. Гаћиновић је по- ловином јануара 1913 ... --&gt;}}&lt;/ref&gt; Po povratku u BiH je u januaru 1914. planirao atentat na austro-ugarskog guvernera [[Oskar Potiorek|Oskara Potioreka]], ali ga nije sproveo u delo.&lt;ref name=Preston2014&gt;{{cite news|last1=Preston|first1=Richard|title=First World War centenary: the assassination of Franz Ferdinand, as it happened|url=http://www.telegraph.co.uk/history/world-war-one/10930863/First-World-War-centenary-the-assassination-of-Franz-Ferdinand-as-it-happened.html|accessdate=10. VII 2014|work=The Telegraph|date=27 June 2014|archivedate=2015-04-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150416122736/http://www.telegraph.co.uk/history/world-war-one/10930863/First-World-War-centenary-the-assassination-of-Franz-Ferdinand-as-it-happened.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Gaćinović je kasnije, bez obzira na to, u svojim pismima osudio [[Sarajevski atentat]]; jedni izvori navode da je to učinio kako bi izbegao hapšenje, a drugi da se iskreno protivio ubistvu.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Dedijer|first=Vladimir|authorlink=Vladimir Dedijer|title=Sarajevo hiljadu devetstso četraneste|url=http://books.google.com/books?id=QTdIAAAAMAAJ|year=1966|publisher=Prosveta|page=522&lt;!-- |quote=Могло би се претпоставити да је Гаћиновић ова писма пи- сао одмах после 28. јуна 1914, да би скинуо са себе одговорност за атентат и његове последице. Мећутим, један други извор потврћује да је Гаћиновић заиста тако... --&gt;}}&lt;/ref&gt;

Posle izbijanja [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], Gaćinović se neko vreme kao dobrovoljac priključio [[Francuska ratna mornarica|Francuskoj ratnoj mornarici]], a potom je putovao u [[SAD]] tražeći dobrovoljce za srpsku vojsku. Umro je u nikada razjašnjenim okolonostima u Švajcarskoj, pri čemu se kao uzrok navodi trovanje [[arsenik]]om, a kao mogući počinitelji austrijska, francuska ili srpska tajna policija, odnosno suparničke frakcije u revolucionarnoj organizaciji.&lt;ref&gt;{{cite book
  | last = Dedijer
  | first = Vladimir
  | authorlink = Vladimir Dedijer
  | year = 1966
  | title = The Road to Sarajevo
  | publisher = Simon and Schuster
  | location = New York
  | oclc = 400010
  | pages = 184–283
  }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==

Hercegovačko-Srpski fudbaler [[Mijat Gaćinović]] je godine 2014. za srpski list ''[[Kurir (novine)|Kurir]]'' izjavio da je njegov potomak.&lt;ref&gt;{{Cite web| url         = http://www.kurir.rs/sport/fudbal/mijat-gacinovic-rodak-mi-je-bio-u-mladoj-bosni-clanak-1506359 | title       = Mijat Gaćinović: Rođak mi je bio u Mladoj Bosni! | accessdate  = 6. XI 2014| last        = Bjelinić | first       = Miloš | date        = 13. 08. 2014| publisher   = ''[[Kurir (novine)|Kurir]]''}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|author=Vladimir Gaćinović |title=Smrt jednog heroja |year=1911}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Dragoslav Ljubibratić |title=Vladimir Gaćinović}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Nenad Petrović |title=Vladimir Gaćinović |year=1967}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Veselin Masleša |title=Mlada Bosna}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Slavko Mićanović |title=Sarajevski atentat |year=1965}}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.scribd.com/doc/140497120/Vladimir-Gacinovic-Smrt-jednog-heroja Vladimir Gaćinović Smrt jednog heroja]
* [http://www.scribd.com/doc/140583904/Vladimir-Gacinovic-Onima-Koji-Dolaze/ Vladimir Gaćinović Onima koji dolaze]
* [http://www.scribd.com/doc/140584850/Vladimir-Gacinovic-Mlada-Bosna/ Vladimir Gaćinović Mlada Bosna]
* [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0352-57169857169R Milorad Radusinović: Prilog biografiji Vladimira Gaćinovića]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik Matice srpske za istoriju, broj 57, 1998. godine 
* [http://www.kcb.org.rs/Programi/Pesmanadan/Pesmanadannajava/tabid/1095/AnnID/1001/language/sr-Latn-CS/Default.aspx Tin Ujević, pesma &quot;Drugu Gaćinoviću&quot;]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Lifetime|1890|1917|Gaćinović, Vladimir}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Bileća]]
[[Kategorija:Mlada Bosna]]
[[Kategorija:Srpski pisci]]
[[Kategorija:Jugoslovenska revolucionarna omladina u Austro-Ugarskoj]]
[[Kategorija:Anarhisti]]</text>
      <sha1>n2veilvjpguuvqpo72ncg81tm80367c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Viktor Tihonov (mlađi)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890279</id>
    <revision>
      <id>42668814</id>
      <parentid>42316005</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8497" sha1="1t4rjkk0ui6zrtnt83icodt4k2va84h" xml:space="preserve">{{Hokejaš (SR)
| ime_i_prezime  = Viktor Tihonov
| slika          = Victor Tikhonov 2011-10-21.jpg
| slika_širina   = 
| slika_opis     = Tihonov tokom 2011.
| nadimak        = 
| datum_rođenja    = {{zas|SSSR}} [[12. maj]] [[1988]].
| mesto_rođenja    = [[Riga]] ([[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]])
| država_rođenja   = 
| datum_smrti    = 
| mesto_smrti    = 
| država_smrti   = 
| visina         = 1,88
| težina         = 83
| pozicija       = desno krilo
| hvata/puca     = sa desne strane
| draft          = 28. pik 2008. za [[Arizona kojotsi|Kojotsa]]
| karijera       = 2004—
| liga           = [[kontinentalna hokejaška liga|KHL]]
| klub           = {{zas|Rusija}} [[HK SKA]] &lt;br /&gt; &lt;small&gt;(od 2011)&lt;/small&gt;
| broj           = 
| bivši_klubovi  = {{zas|Rusija}} [[HK Dmitrov]] &lt;br /&gt; &lt;small&gt;(2005–2006)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; {{zas|Rusija}} [[HK Severstal]]j&lt;br /&gt; &lt;small&gt;(2006–2008; deo sezone 2009/10)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; {{zas|SAD}} [[Arizona kojotsi|Finiks Kojotsi]]&lt;br /&gt; &lt;small&gt;(2008–2009)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; {{zas|SAD}} San Antonio Rampejdž&lt;br /&gt; &lt;small&gt;(2009–2011)&lt;/small&gt;
|Veb stranica   = 
}}
'''Viktor Vasiljevič Tihonov''' ({{jez-rus|Вíктор Васíльевич Тíхонов}}; [[12. maj]] [[1988]], [[Riga]], [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]]) profesionalni je [[rusija|ruski]] hokejaš na ledu koji igra na poziciji desnog krila.

Trenutno igra za ekipu [[HK SKA]] iz [[Sankt Peterburg]]a koja se takmiči u [[kontinentalna hokejaška liga|Kontinentalnoj hokejaškoj ligi (KHL)]] (od sezone 2011/12).

Sa [[reprezentacija Rusije u hokeju na ledu|seniorskom reprezentacijom Rusije]] osvojio je titulu [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu|svetskog prvaka]] na [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|SP 2014.]] u [[Minsk]]u.

Potiče iz čuvene ruske hokejaške porodice. Njegov deda je čuveni ruski i sovjetski hokejaški trener [[Viktor Tihonov]], a otac [[Vasilij Tihonov|Vasilij]] takođe je bio hokejaški trener.

== Karijera ==
Viktor Tihonov rodio se u [[riga|Rigi]] (danas [[Letonija]]) [[1988]]. godine, pošto je njegov otac [[Vasilij Tihonov|Vasilij]] u to vreme radio kao trener riškog [[HK Dinamo Riga|Dinama]]. Kada je Viktor imao svega 4 godine njegovi roditelji su se preselili u [[kalifornija|Kaliforniju]], gde je Viktor i počeo da trenira hokej. Sa porodicom se vraća u Rusiju [[2003]]. godine i treniranje nastavlja u školi hokeja [[moskva|moskovskog]] [[HK CSKA|CSKA]].

Za rezervni tim Moskovljana zaigrao je u sezoni 2004/05. u trećeligaškom rangu takmičenja, a već naredne sezone prešao je u redove drugoligaša iz grada [[Dmitrov]]a. Potom prelazi u ekipu [[HK Severstal|Severstalja]] iz [[Čerepovec]]a za koju je igrao naredne dve sezone.

Na ulaznom draftu [[nacionalna hokejaška liga|NHL lige]] 2008. izabran je kao 28. pik u prvoj rundi od strane [[Arizona kojotsi|Finiks Kojotsa]], ekipe sa kojom je potpisao profesionalni trogodišnji ugovor u julu iste godine.&lt;ref&gt;[http://coyotes.nhl.com/club/news.htm?id=428158 &quot;Coyotes sign first round picks Boedker and Tikhonov to contracts&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120327050703/http://coyotes.nhl.com/club/news.htm?id=428158 |date=2012-03-27 }}. Phoenix Coyotes. 2008-07-01.&lt;/ref&gt; U NHL-u je debitovao već u utakmici otvaranja [[nacionalna hokejaška liga 2008/09.|sezone 2008/09]], odigranoj 12. oktobra protiv ekipe [[Kolambus Blu Džaketsi|Kolambus Blu Džaketsa]]. Tokom debitantske sezone odigrao je ukupno 61 utakmicu uz postignutih 8 golova i 16 poena, što je bio dosta skroman učinak za klasičnog napadača, te je prosleđen u ekipu San Antonio Rampejdža iz [[američka hokejaška liga|AHL-a]] na dodatno uigravanje.

I sezonu 2009/10. Tihonov je započeo u AHL ligašu iz San Antonija, ali je nakon skromnog učinka od svega 2 pogotka na 18 utakmica vraćen u ekipu Severstalja na pozajmicu. Kako je za čerepovačkog [[kontinentalna hokejaška liga|KHL ligaša]] tokom trajanja pozajmice uspeo da postigne 14 pogodaka na 25 utakmica, sredinom marta je ponovo vraćen u Kojotse, i tu sezonu završio je u redovima drugog tima ekipe iz Finiksa.&lt;ref&gt;[http://www.azcentral.com/sports/coyotes/articles/2010/04/09/20100409phoenix-coyotes-viktor-tikhonov.html &quot;Phoenix Coyotes' Viktor Tikhonov regains his step after visit to Russia&quot;]. AZCentral. 2010-04-09.&lt;/ref&gt; Celu narednu sezonu proveo je u ekipi iz San Antonija.

Iako je u avgustu 2011. produžio ugovor sa Kojotsima na još jednu sezonu,&lt;ref&gt;[http://tucsoncitizen.com/arizona-news/2011/08/10/phoenix-coyotes-re-sign-viktor-tikhonov-to-1-year-contract/ &quot;Phoenix Coyotes re-sign Viktor Tikhonov to 1 year deal&quot;]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Tucson Citizen. Retrieved 11 August 2011.&lt;/ref&gt; Tihonov je uvidevši da ne postoji mogućnost da zaigra u prvom timu Kojotsa odlučio da se vrati u Rusiju, te je već u oktobru iste godine potpisao ugovor do kraja te sezone (uz mogućnost produžetka) sa ekipom [[HK SKA|SKA]] iz [[Sankt Peterburg]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKA: Viktor Tihonov podpisal kontrakt do konca sezona. |url=http://allhockey.ru/news/107336/ |access-date=2014-11-25 |archivedate=2014-09-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916210452/http://allhockey.ru/news/107336/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Tokom KHL [[kontinentalna hokejaška liga 2011/12.|sezone 2011/12.]] Tihonov je u regularnom delu sezone odigrao ukupno 42 utakmice na kojima se 17 puta upisivao u listu strelaca, a statistiku je popravio sa još 4 pogotka u 10 utakmica plej-ofa. U septembru 2012. produžio je ugovor sa klubom na još jednu sezonu,&lt;ref&gt;HC SKA press-service: [http://www.ska.ru/news/en/7005.html Viktor Tikhonov joins SKA!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106113328/http://www.ska.ru/news/en/7005.html |date=2014-01-06 }}&lt;/ref&gt; a potom u aprilu 2013. potpisao i novi dvogodišnji ugovor sa klubom.&lt;ref&gt;HC SKA press-service: [http://www.ska.ru/news/en/11307.html Viktor Tikhonov stays with SKA!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106121129/http://www.ska.ru/news/en/11307.html |date=2014-01-06 }}&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna karijera ===
{{medalja početak}}
{{MedalCountry | {{zastava|Rusija}}}}
{{MedalCompetition|[[Svetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svetsko prvenstvo]]}}
{{MedalGold  | [[Svetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|Belorusija 2014.]]|[[Reprezentacija Rusije u hokeju na ledu|Rusija]]}}
{{medalja kraj}}

Viktor Tihonov debitovao je za nacionalnu selekciju na svetskom prvenstvu za igrače do 20 godina 2008. na kojem je osvojio bronzanu medalju. Tihonov je na tom turniru ostvario statistiku od 5 golova i dve asistencije u 7 utakmica, što mu je donelo i priznanje za najboljeg napadača, a uvršten je i u idealnu postavu prvenstva.

Za [[reprezentacija Rusije u hokeju na ledu|seniorsku reprezentaciju Rusije]] na velikim takmičenjima zaigrao je tek na [[zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju, ali je na tom turniru odigrao svega dve utakmice. Najveći uspeh u reprezentativnoj karijeri ostvario je tri meseca posle Sočija, na [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|Svetskom prvenstvu]] igranom u [[Minsk]]u. Rusija je na tom turniru osvojila titulu svetskog prvaka, a Tihonov je zahvaljujući učinku od čak 16 poena (po 8 golova i asistencija) proglašen za najkorisnijeg igrača turnira, a uvršten je i u ideaknu postavu prvenstva.&lt;ref&gt;Andreй Šulьga: Sports.ru [http://www.sports.ru/hockey/1020839327.html Бобровский признан лучшим вратарем ЧМ-2014, Тихонов – лучшим нападающим]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Svetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.]]
* [[HK SKA]]
* [[Viktor Tihonov]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Victor Tikhonov}}
* [http://www.eliteprospects.com/player.php?player=15235 Igračka statistika na sajtu eliteprospects.com]
* [http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=96280 Igračka statistika na sajtu The Internet Hockey Database]
* [http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8474588 Profil na sajtu NHL lige]
* [http://www.hc-ska.ru/team/profile/202.html Profil na sajtu HK SKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120502062048/http://www.hc-ska.ru/team/profile/202.html |date=2012-05-02 }}

{{Lifetime|1988||Tihonov (mlađi), Viktor}}

[[Kategorija:Ruski hokejaši na ledu]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>1t4rjkk0ui6zrtnt83icodt4k2va84h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Indijski riječni dupin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3548830</id>
    <revision>
      <id>42668839</id>
      <parentid>42662552</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T20:32:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:National_aquatic_marine_mammal_of_Pakistan.jpg|National_aquatic_marine_mammal_of_Pakistan.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Yann|Yann]]; razlog: per [[:c:COM:NETCOPYVIO|]].</comment>
      <origin>42668839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4256" sha1="c6n7tpz49uptaesbz0wva75956wh05e" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Indijski riječni dupin
| status = EN
| slika =
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Crtež indijskog riječnog dupina
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| ordo = [[Kitovi|Cetacea]]
| subordo = [[Kitovi zubani|Odontoceti]]
| familia = '''Platanistidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1846]].
| genus = '''''Platanista'''''
| species = '''''P. gangetica'''''
| dvoimeno = ''Platanista gangetica''
| dvoimeno_autorstvo = Roxburgh, [[1801]].
| razdioba_stupanj = [[Podvrsta|Podvrste]]
| razdioba = 
''Platanista gangetica gangetica''&lt;br&gt;
''Platanista gangetica minor''
| karta_raspon =Cetacea_range_map_South_Asian_river_dolphin.png
| karta_raspon_širina = 150px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost indijskog riječnog dupina
}}

'''Indijski riječni dupin''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Platanista gangetica'') je vrsta [[riječni dupini|riječnih dupina]] koja živi u dva odvojena [[rijeka (vodotok)|riječna]] sistema na jugu [[Azija|Azije]]. Žive u vodnom sustavu rijeka [[Ganges]]a i [[Ind]]a. Ranije se populacija koja živi u Indu smatrala zasebnom [[vrsta|vrstom]].

== Osobine ==
Indijski riječni dupini imaju dugu i malo prema gore savijenu njušku. Dugi su između 2 i 3 [[metar|m]], pri čemu su ženke u prosjeku nešto veće od mužjaka . Leđna peraja je malena i neupadljiva. Svim tim obilježjima jako podsjeća na [[boto|Amazonskog dupina]] iako između njih postoji samo vrlo daleka srodnost.

Boja tijela im je tamno siva, s tim da im je donja strana tijela malo svjetlija od gornje. U [[oko|očima]] nemaju [[Leća (oko)|leću]] i zakržljale su im. Otuda potiče i naziv koji se za njih ponekad koristi: slijepi riječni dupin. On svojim preostalim vidom još može razlikovati stupnjeve svjetlosti. No, orijentiranje i ulov mu ovise prije svega o osjetilu [[eho lociranje|eho lociranja]]. Prema svemu sudeći, život u blatnjavoj vodi s vrlo slabom vidljivosti u kojoj i najbolji vid nije od velike koristi, doveo je do kržljanja tog osjetila.

== Rasprostranjenost ==
Dvije podvrste Indijskog riječnog dupina žive u dva odvojena [[rijeka (vodotok)|riječna]] sistema. Jedan, Ganges dupin, nastanjuje sistem [[Ganges]]-[[Brahmaputra]] na sjeveroistoku [[Indija|Indije]] i u [[Bangladeš]]u. Druga podvrsta, Indski dupin, živi u srednjem dijelu toka rijeke [[Ind]] u središnjem dijelu [[Pakistan]]a. On je vjerojatno ranije imao značajno veće područje na kojem je živio obuhvaćajući brojne pritoke Inda.

== Način života ==
Ganges dupini u pravilu su samotnjaci. Mladunci dolaze na svijet početkom indijskog sušnog razdoblja. Rađa se samo jedno mlado dugo oko 70 [[cm]] i majka ga doji oko godinu dana. Hrane se [[ribe|ribama]] i [[beskralješnjaci]]ma koje dupini love u muljevitom dnu rijeke.

== Taksonomija ==
Dupini iz [[Ganges]]a i dupini iz [[Ind]]a su se prvobitno smatrali jednom vrstom. Tijekom 1970-tih se uvriježilo mišljenje, da su to ipak dvije odvojene vrste. U toj podjeli, dupin iz Inda dobio je naziv ''Platanista indi''. Međutim, [[1998]]. Dale W.Rice objavljuje rad koji je u međuvremenu općeprihvaćen u kojem on dolazi do zaključka da nema dovoljno značajnih [[Morfologija (biologija)|morfoloških]] razlika između tih dupina koje bi opravdavale njihovo razdvajanje. Ponovo ih je ujedinio u jednu vrstu i nazvao dupina iz Inda ''Platanista gangetica minor'', kao podvrstu dupina iz Gangesa nazvanog ''Platanista gangetica gangetica''.

Indijski riječni dupin je samostalna porodica iz reda [[kitovi zubani|kitova zubana]]. S drugim [[riječni dupini|riječnim dupinima]] povezuje ih jednak životni okoliš kao i morfološke sličnosti do kojih je došlo najvjerojatnije [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]]. Jer, ne postoje bliske srodnosti između njih i [[boto|Amazonskog dupina]], [[baiji|Kineskog riječnog dupina]] i [[La Plata riječni dupin|La Plata dupina]].

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = Platanista gangetica
|commonssh      = Indijski riječni dupin
|wikivrste      = Platanista gangetica
|wikivrstesh    = Indijskom riječnom dupinu}}

[[Kategorija:Riječni delfini]]</text>
      <sha1>c6n7tpz49uptaesbz0wva75956wh05e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yves Saint Laurent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3549666</id>
    <revision>
      <id>42668880</id>
      <parentid>42485582</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T03:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7290" sha1="lfawgvio1nx88dr64n62fs1lja6cn2g" xml:space="preserve">{{Infokutija umjetnik
|ime =Yves Saint Laurent
|pokret = 
|slika =YvesSaintLaurent.jpg
|širina_slike =220px
|opis = 
|datum_rođenja = [[1. kolovoza]] [[1936.]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ALŽ}} [[Oran]], [[Alžir]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(tada {{flagicon|FRA}} [[Francuski Alžir]])&lt;/small&gt;
|datum_smrti =[[1. lipnja]] [[2008.]]&lt;br /&gt;{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|nacionalnost = 
|polje = [[modni dizajn]]
|praksa = [[Christian Dior S.A.]]
|uticaj_na = 
|uticaj_od = [[Christian Dior]]
|djela = &quot;[[Mondrianova kolekcija Yvesa Saint Laurena|Mondrianova kolekcija]]&quot;
|potpis =
}}
'''Yves Henri Donat Mathieu-Saint-Laurent''', poznatiji kao '''Yves Saint Laurent''' ([[Oran]], [[1. kolovoza]] [[1936.]] – [[Pariz]], [[1. lipnja]] [[2008.]]) je bio [[Francuska|francuski]] modni dizajner rođen u [[Alžir]]u, koji se danas smatra jednim od najvećih imena u historiji [[moda|mode]]. Njegova reputacija u svijetu je enormna, a smatra se kako je upravo on zaslužan za oživljavanje visoke mode iz &quot;pepela šezdesetih&quot;, a pripisuju mu se i uvođenje [[tuxedo|tuxeda]] za žene. Među njegovim doprinosima spadaju i uvođenje neeuropskih referenci u modu, kao i korištenje modela svih boja kože.

==Rani život i početak u modnom svijetu==

Rođen je [[1936.]] godine u [[alžir]]skom [[Oran]]u kao sin Charlesa i Lucienne Andrée Mathieu-Saint-Laurent. Odrastao je u društvu dvije sestre, Michèle i Brigitte, a već je u mladosti pokazao sklonost prema dizajnu, praveći lutke i, kasnije, odjeću za svoju majku i sestre. Nakon završene srednje škole odlazi u [[Pariz]] kako bi radio kao kazališni dizajner. Kratko je vrijeme pohađao modnu školu te je dobio prvu nagradu na međunarodnom natjecanju. U Parizu ga je Michel de Brunhoff, urednik ''Voguea'', upoznao s [[Christian Dior|Christianom Diorom]], kojemu je Saint Laurent ubrzo postao učenik. Saint Laurent je bio potpuno fasciniran Diorom, prisjećajući se kako pred njime nije uopće mogao govoriti.

==Yves Saint Laurent u Dioru==

Dior je umro [[1957.]] godine, a mladi Saint Laurant se tada, kao njegov štićenik, našao na mjestu glavnog dizajnera kuće [[Christian Dior S.A.]]. U tom svojstvu, spasio je kuću Dior od financiskog propasta sa svojom kolekcijom za proljeće [[1958.]] godine. S vremenom je njegov stil evoluoirao od sofisticiranih, dugih haljina pa do ekstremno kratkih, kakve se pojavljuju [[1959.]] godine. Godine [[1960.]], predstavio je [[beatnik]] dizajn s dolčevitama i kožnim jaknama.

Iste godine, Saint Laurent se prijavio u vojsku kako bi služio u [[Alžirski rat za nezavisnost|Alžirskom ratu za nezavisnost]]. No, izdržao je tek 20-ak dana zlostavljanja prije nego se prijavio u vojnu bolnicu. Tamo je saznao da je dobio otkaz u Dioru, što je samo pogoršalo njegovo zdravstveno stanje. Doživio je nervni slom i završio u vojnoj bolnici [[Val-de-Grâce]], gdje su mu davali velike količine sedativa i psihoaktivnih droga te ga izlagali terapiji elektrošokovima. Saint Laurent je kasnije zaključio kako su njegovi psihički problemi i ovisnost o drogama posljedica njegove hospitalizacije.

==YSL - osnivanje vlastite modne kuće==

Iz bolnice je pušten u studenom [[1960.]] godine, nakon čega je tužio Dior za kršenje ugovora i dobio. Nedugo zatim, njegov životni partner [[Pierre Bergé]] i on, uz sredstva koja im je dao milijunaš [[J. Mack Robinson]] iz [[Atlanta|Atlante]], osnivaju vlastitu kompaniju – [[Yves Saint Laurent YSL]]. Iako će veza s Bergéom potrajati do [[1976.]], njih su dvojica ostali poslovni partneri. Njegova modna kuća rapidno je postala utjecajna, a Saint Laurent se proslavio serijom hlača za žene. Njegove kolekcije iz kasnih 60-ih bile su obilježene prozirnim i tkaninama s metalnim odsjajem, dok je tokom 70-ih preferirao više etničke elemente. U tom se periodu smatrao dijelom pariškog [[jet-set]]a te je bio česti posjetitelj klubova u Parizu i [[New York (grad)|New Yorku]], ali poznat po neumjerenom opijanju i konzumaciji [[kokain]]a. Također, njegov YSL se počinje širiti na tržištu pa tako nastaju serije ''[[prêt-à-porter]]'' linija, parfemi i muške kolekcije.

==Posljednje godine i smrt==

Godine [[1983.]], [[Metropolitan Museum of Art]] u New Yorku je organizirao samostalnu izložbu Saint Laurentova djela, među kojima je bila i njegova slavna &quot;[[Pier Mondrian|Mondrianova]] [[Mondrianova kolekcija Yvesa Saint Laurenta|kolekcija]]&quot;. Godine [[1999.]], posao s ''[[prêt-à-porter]]om'' je prodao [[Gucci]]ju, a [[2002.]] se povukao u mirovinu. Pet godina kasnije, predsjednik [[Nicolas Sarkozy]] dodijelio mu je ''[[Légion d'honneur]]''. Umro je [[1. lipnja]] [[2008.]] godine u [[Pariz]]u od [[tumor na mozgu|tumora na mozgu]].

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Yves Saint Laurent}}
* [http://www.ysl.com/ ysl.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110218074833/http://www.ysl.com/ |date=2011-02-18 }}, official [[Yves Saint Laurent (brand)]] website
* [http://digitalcollection.chicagohistory.org/cdm/search/collection/p16029coll3/searchterm/Trap%C3%A8ze Trapèze dresses at Digital Collections at Chicago History Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012124759/http://digitalcollection.chicagohistory.org/cdm/search/collection/p16029coll3/searchterm/Trap%C3%A8ze |date=2019-10-12 }}
* [http://lifeandhealth.guardian.co.uk/fashion/story/0,,2283342,00.html The Guardian: retrospective article]
* {{cite web |publisher=[[Victoria and Albert Museum]] |url=http://www.vam.ac.uk/vastatic/microsites/1486_couture/explore.php |title=Interactive timeline of couture houses and couturier biographies |access-date=2019-10-12 |archive-date=2014-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141024061100/http://www.vam.ac.uk/vastatic/microsites/1486_couture/explore.php }}
* [https://web.archive.org/web/20040925151538/http://www.thebiographychannel.co.uk/new_site/biography.php?id=931&amp;showgroup=1087 Biography of Yves Saint Laurent]
* [https://web.archive.org/web/20130620015352/http://blogs.palmbeachpost.com/panthers/yves-saint-laurent-biography.html Yves Saint Laurent Biography]
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/2383729.stm Yves Saint Laurent shuts its doors] – BBC World 31 October 2002
* [https://www.pbs.org/newshour/extra/features/jan-june02/yves.html All About Yves] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504175857/http://www.pbs.org/newshour/extra/features/jan-june02/yves.html |date=2013-05-04 }} – Jim Lehrer 16 January 2002 By Jessica Moore
* [https://web.archive.org/web/20050319183624/http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/News/01/07/ysl.retires/ Yves Saint Laurent announces retirement] – CNN 7 January 2002
* [http://www.time.com/time/magazine/1998/int/980803/the_arts.fashion.all_abo12.html All About Yves: As the incomparable Yves Saint Laurent celebrates his 40th anniversary as a couturier, the world salutes his genius.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000817203312/http://www.time.com/time/magazine/1998/int/980803/the_arts.fashion.all_abo12.html |date=2000-08-17 }} – Julie K.L. Dam, ''Time'' magazine, 3 August 1998.

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1936|2008|Saint Laurent, Yves}}

[[Kategorija:Francuski modni kreatori]]
[[Kategorija:LGBT modni kreatori i kreatorke]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Francuske]]</text>
      <sha1>lfawgvio1nx88dr64n62fs1lja6cn2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoka renesansa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3550462</id>
    <revision>
      <id>42668831</id>
      <parentid>42489409</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:29:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10115" sha1="dgqebz3035pqr279bo31t1gjpkt5aev" xml:space="preserve">[[Datoteka:God2-Sistine Chapel.png|mini|300px|[[Michelangelo]], ''[[Stvaranje Adama]]'', detalj freske [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] u [[Vatikan]]u, oko 1510.]]
'''Visoka renesansa'''  (ili '''Razvijena renesansa''', tal. '''''cinquecento''''') je kasna faza [[Renesansa|renesanse]] koja se odvija do prve polovice 16. st.

==Vrijeme i nastanak==

[[Datoteka:Tempietto di San Pietro in Montorio.jpg|mini|lijevo|250px|[[Donato Bramante]], ''[[Tempjeto sv. Petra u Montoriju|Tempietto]]'' (mali hram) u [[Rim]]u iz 1502.]]
Visoka renesansa je vrijeme kada se prestaju utvrđivati gradovi jer su nastali [[top]]ovi s eksplozivnim punjenjem i obrambeni zidovi postaju suvišni. Vojska izlazi iz gradova i okršaji se dešavaju na otvorenom prostoru. Jačaju monarsi koji postaju moćni, snažni, bogati i sposobni braniti teritorijalni integritet cijele države. Grade se kulturne i znanstvene institucije, knjižnice, galerije, muzeji. Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija ([[Nikola Kopernik]], [[Galileo Galilei]], [[Giordano Bruno]] govore protiv geocentričnog sustava). Jačaju gradovi kao [[Rim]], a pogotovo [[Venecija]] koja je trgovinom, ratovima, ali i [[demokracija|demokratskim]] izborima među vlastelom, te zahvaljujući prevlasti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] postala najjačom silom u Europi. Dakako, [[1500.]] g., na vrhuncu moći Venecije, nitko nije slutio da je to i početak njenog kraja jer se trgovina već prebacivala na relaciju [[Europa]]-[[Amerika]] ([[Kristofor Kolumbo]] je otkrio Ameriku [[1492.]] g.).

[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|[[Leonardo da Vinci]], ''Proporcije čovjeka prema Vitruviju'', tuš na papiru, 1485.-1490., [[Galerija Akademije]], [[Venecija]].]]
Društveno-socijalna decentralizacija vlasti započinje reformom rimokatoličke crkve poznatom pod imenom [[protestantizam]] ([[Martin Luther]] [[1517.]] g. – [[Wittenberg]], 95 teza). Njemačka aristokracija uvelike prihvaća protestantizam i stvara autonomne, apsolutističke kneževine i vojvodstva. Svećenici mijenjaju način života, imaju svoje župe, ne grade se skupocjene crkve, ukidaju se ceremonije i prestaje se trošiti na skupocjena umjetnička djela. [[Biblija]] se prevodi na [[Njemački jezik]] i postaje prva knjiga njemačke književnosti.

Tijekom 16. st. &quot;Visoka renesansa&quot; je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike; ali centrom talijanske umjetnosti postao je [[Rim]], gdje su ambiciozni pape [[Lav X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. U Rimu djeluje [[Donato Bramante]] ([[1444.]]-[[1514.]]) koji gradi '''[[Tempjeto sv. Petra u Montoriju|Tempietto]]''' (mali hram) – objekt je mali (visina 9m), kružni sa šesnaest stupova, dva kata s kupolom, lanternom i apsolutno je simetričan. Po skladu i simetriji nazivaju ga &quot;[[Partenon]]om&quot; novoga vijeka.

U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao '''kult genija''', umjetnici su željeli da se izražavaju posebno i da pri tome ostavljaju poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnog umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – '''univerzalni čovjek''' (tal. ''hommo universalis''). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: Leonardo da Vinci, Michelangelo i Raphael Sanzio de Urbino.

==Popis umjetnika Cinquecenta==

{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
'''Italija:'''
* [[Andrea Palladio]]
* [[Andrea del Sarto]]
* [[Donato Bramante]]
* [[Gentile Bellini]]
* [[Giorgione]]
* [[Giovanni Bellini]]
* [[Leonardo da Vinci|Leonardo]]
* [[Michelangelo]]
* [[Piero di Cosimo]]
* [[Rafael]]
* [[Tizian]]
||
'''Nizozemska:'''
* [[Hieronymus Bosch]]
* [[Pieter Brueghel stariji]]
* [[Pieter Brueghel mlađi]]

'''Njemačka:'''
* [[Matthias Grünewald]]
* [[Albrecht Dürer]]
* [[Hans Memling]]
* [[Hans Holbein]]
||
'''Hrvatska:'''
* [[Julije Klović]]

'''Francuska:'''
* [[Domenico da Cortona]]
* [[Claude Perrault]]

'''Engleska:'''
* [[Inigo Jones]]
|}

==Tri genija==

[[Datoteka:Leonardo da Vinci - Virgin and Child with St Anne C2RMF retouched.jpg|mini|lijevo|[[Leonardo]], ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'', 1510., ulje na platnu, 168 × 112 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]]Renesansni ideal univerzalnog čovjeka utjelovio je Leonardo ([[1452.]]-[[1519.]]). U njemu su znanstvena radoznalost i moćna inteligencija bile skladno spojene s ljubavlju prema prirodi i jasnim osjećajem za njene tajne. Inženjer, znanstvenik, glazbenik, slikar i kipar - Leonardo je studirao sve, od kretanja vode do unutarnjeg sklopa ljudskog tijela, napravio je crteže letećih mašina, brana, zgrada, opsadnih oružja, sve nacrtano i opisano zrcalnim pismom u njegovim bilježnicama.

Na slici ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'' možemo prepoznati sve karakteristike njegovog slikarstva: likovi su uvijek raspoređeni u nekom geometrijskom odnosu - piramidalna [[kompozicija (likovna)|kompozicija]], postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle (tal. ''sfumato''), valersko slikanje uz uporabu kontrasta svijetlo-tamnog (tal. ''[[kjaroskuro|chiaro-scuro]]'').   
Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na svijetu – ''[[Mona Lisa]]''. To je čudesan portret žene koja se tajanstveno smiješi (arhajski osmjeh) ispred rastaljenog pejzaža kamenja i rijeka. Portret žene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom modelu i u toj ravnoteži leži tajanstvenost ove slike.

[[Datoteka:Dying slave Louvre MR 1590.jpg|mini|150px|[[Michelangelo]], ''Umirući rob'', 1513.-1515., mramor visine 2,28 m, [[Louvre]], Pariz.]]
Drugi važni [[arhitekt]] ''cinquecenta'', još slavniji kao [[kipar]] i [[slikar]], je [[Michelangelo]] ([[1475.]]-[[1564.]]). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika.

Monumentalnost postiže zarana već svojom skulpturom ''[[David (Michelangelo)|David]]a'' koji je bio simbol slobodarske firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrače iz tijela ove skulpture. U svojim djelima je izražavao svoja filozofska i etička stajališta. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura ''Robovi'', gdje je ljudsko tijelo shvaćeno kao ''tamnica duha''. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna.

[[Datoteka:Pope_Julius_II.jpg|mini|lijevo|[[Rafael]], ''Papa [[Julije II.]]'', 1512., ulje na drvu, 63 × 40 cm, [[Nacionalna Galerija, London]].]]
On je odgovoran za preuređenje [[Donato Bramante|Bramante]]ovog nacrta ''[[Bazilika sv. Petra|crkve Sv. Petra]]'' u Rimu i za izvedbu njene kupole koju je napravio tako da dominira građevinom. Ona predstavlja vrhunac Visoke renesanse, prijelazno razdoblje manirizma i izrazite elemente budućeg stila [[barok]]a.

Papa [[Julije II.]] povjerava Michelangelu oslikavanje stropa [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] [[1508.]]-[[1512.]] Freske na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu omogućile su mu da izrazi svoju viziju. To je panorama Biblijske povijesti od Nastanka svijeta nadalje. Trideset godina kasnije Michelangelo je naslikao ''[[Posljednji sud]]'' iznad oltara kapele – napadno i grozničavo djelo koje je posjedovalo kolorizam Manirizma i bilo je ispunjeno snažnim oblicima podcrtavajući kontekst prokletstva.

[[Rafael]] ([[1483.]]-[[1520.]]) je majstor sklada, njegova je umjetnost lirska i dramska. Kao mladić otišao je u Firencu i na njega su veliki utjecaj izvršili Leonardo i Michelangelo. Rafael je najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoje slikarstvo uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (npr. [[chiaro-scuro]], [[sfumato]] i proračunate [[kompozicija (likovna)|kompozicije]] od Leonarda, te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela). Upravo zbog toga, njegova umjetnost će biti najviše kopirana kroz stoljeća koja slijede kao istinska renesansa.

Dok je Michelangelo radio na stropu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]], Rafael je slikao freske u Vatikanskim polu-javnim sobama, ''[[Rafaelove sobe|Stanze]]'' (oko [[1510.]]). ''[[Atenska škola]]'', ''[[Sveti razgovor]]'' i ''[[Poetika]]'' su slavna remekdjela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se štovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost. Predivno komponirani, jasni i mirni, oni zrače spokojnošću. 
Bio je i izvrstan [[portret]]ist. Razvio je svoj način slikanja Gospe - čistu i idealiziranu. Naslikana na njegov način koji sublimira iskustva renesanse postat će modelom generacija slikara koji slijede.

==Venecijanska renesansa==

[[Datoteka:Karl V.-Carlos I. 1548 (Tiziano Vecellio?) 066.jpg|mini|200px|[[Tizian]], ''[[Karlo V.]]'', 1548., ulje na platnu, 205 × 122 cm, [[München]]. Kada je Karlo V. [[1527.]] poharao Rim smatra se krajem &quot;zlatnog razdoblja&quot; renesanse. No od tada se renesansa slobodno širi cijelom Europom.]]
{{glavni|Venecijanska renesansa}}

Za razliku od &quot;intelektualnog&quot; slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojoj je [[boja]] važnija od linija. Osvjetljenje je presudno i prepoznatljivo u ovom slikarstvu. To je umjetnost umjetnika kao što su: [[Giovanni Bellini]], [[Giorgione]], [[Tizian]] i dr.

==Renesansa na sjeveru==

{{glavni|Renesansa na sjeveru}}

==Izvori==

==Poveznice==

* [[Renesansa]]
* [[Rana renesansa]]

== Vanjske veze ==

* [http://maps.google.com/maps?q=10+via+del+corso,+rome&amp;ll=41.888796,12.466124&amp;spn=0.003642,0.007339&amp;t=k&amp;hl=en  Satellite Photo] Satelitska slika Tempietta.
*[http://mv.vatican.va/3_EN/pages/CSN/CSN_Main.html Vatikanski muzej Online: Sikstina -- Virtualni posjet freskama.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122071533/http://mv.vatican.va/3_EN/pages/CSN/CSN_Main.html |date=2016-11-22 }}
*[http://www.christusrex.org/www1/sistine/0-Tour.html Plan i slike: Cappella Sistina.]
*[http://www.luminarium.org/encyclopedia/julius2.htm Luminarium: Papa Julije II.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190718110046/http://www.luminarium.org/encyclopedia/julius2.htm |date=2019-07-18 }}

[[Kategorija:Renesansa]]</text>
      <sha1>dgqebz3035pqr279bo31t1gjpkt5aev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William Butler Yeats</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4032367</id>
    <revision>
      <id>42668874</id>
      <parentid>42467805</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T00:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5551" sha1="9v3gs2kapz9b7iahnd5fj23k2wl6kgf" xml:space="preserve">{{Književnik |
Ime = William Butler Yeats |
boja = #77DD77 |
slika = Yeats Boughton.jpg |
veličina= |
opis slike = | 
puno ime = |
pseudonim = |
rođenje = [[13. svibnja]] [[1865]].&lt;br&gt;[[Dublin]], [[Irska]] |
smrt = [[28. siječnja]] [[1939]].&lt;br&gt;[[Menton]], [[Francuska]] |
zanimanje = [[pjesnik]], [[dramski pisac]] |
nacionalnost = [[Irci|Irac]] |
period pisanja = |
vrsta = |
teme = |
period = |
supruga = |
suprug = |
djeca =  |
djela =  |
nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1923.  |
potpis = |
web = |
fusnote = |
}}
'''William Butler Yeats''' ([[Dublin]], [[13. svibnja]] [[1865]]. - Menton, [[28. siječnja]] [[1939]].)  [[Irska|irski]] pjesnik i dramski pisac, jedan od najvećih književnika 20. stoljeća. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost [[1923]]. godine.
== Biografija ==
William Butler Yeats rođen je [[13. svibnja]] [[1865]]. u [[Dublin]]u u [[Irska|Irskoj]]. Obitelj Yeats se [[1867]]. privremeno seli u [[London]], točnije u Bedford Park. Yeats ljeta provodi u [[Sligo]]u, rodnom mjestu njegove majke, grofoviji na zapadnoj obali Irske, koja će sa svojim krajolikom, folklorom i starim legendama ostaviti dubok pečat na njegovim djelima. [[1887]]. William se upisuje u školu Godolphin koju pohađa 4 godine. Yeats se svojim školskim uspjesima nije pretjerano isticao. Yeatsovi se potkraj [[1880]]. ,iz financijski razloga, vraćaju u [[Dublin]], ispočetka živeći u centru grada, a kasnije se sele u predgrađe Howth. U listopadu [[1881]]. Yeats nastavlja svoje školovanje u  Erasmus Smith High School, koju pohađa do studenog [[1883]]..

U svibnju [[1884]]. Yeats se upisuje na Metropolitan School of Art (današnji National College of Art and Design) gdje upoznaje [[George Russell|Georgea Russella]].

== Literatura ==
{{Refbegin|2}}
* Cleeve, Brian (1972). ''W.B. Yeats and the Designing of Ireland's Coinage''. New York: Dolmen Press. {{ISBN|0-85105-221-5}}
* Foster, R. F. (1997). ''W. B. Yeats: A Life, Vol. I: The Apprentice Mage''. New York: [[Oxford University Press|Oxford UP]]. {{ISBN|0-19-288085-3}}
* Foster, R. F. (2003). ''W. B. Yeats: A Life, Vol. II: The Arch-Poet 1915–1939''. New York: Oxford UP. {{ISBN|0-19-818465-4}}
* Hone, Joseph (1943). ''W.B. Yeats, 1865–1939''. New York: Macmillan Publishers. OCLC: 35607726
* Igoe, Vivien (1994). ''A Literary Guide to Dublin''. Methuen Publishing. {{ISBN|0-413-69120-9}}
* Jordan Anthony J. (1997). ''Willie Yeats &amp; The Gonne-MacBrides''. Westport Books {{ISBN|0-9524447-1-2}}
* Jordan Anthony J. (2000). ''The Yeats Gonne MacBride Triangle''. Westport Books {{ISBN|0-9524447-4-7}}
* Jordan Anthony J. (2003). ''W.B. Yeats Vain; Glorious; Lout. A Maker of Modern Ireland''. Westport Books.  {{ISBN|0-9524447-2-0}}
* Jordan Anthony J. (2013). ''Arthur Griffith with James Joyce &amp; WB Yeats - Liberating Ireland'' Westport Books. {{ISBN| 978-0-9576229-0-6}}.
* Longenbach, James (1988). ''Stone Cottage: Pound, Yeats, and Modernism''. New York: Oxford UP. {{ISBN|0-19-506662-6}}
* O'Neill, Michael. (2003). ''Routledge Literary Sourcebook on the Poems of W.B. Yeats''. Routledge. {{ISBN|0-415-23475-1}}.
* Ryan, Philip B. (1998). ''The Lost Theatres of Dublin''. Wiltshire: The Badger Press. {{ISBN|0-9526076-1-1}}
* Yeats, W. B. (1994). ''The Collected Poems of W.B. Yeats''. Wordsworth Poetry Library. {{ISBN|1-85326-454-7}}
* Yeats, W. B. (1900). &quot;[http://www.yeatsvision.com/Shelley.html The Philosophy of Shelley's Poetry]&quot;, in ''Essays and Introductions'', 1961. New York: Macmillan Publishers. OCLC 362823
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Sister project links|wikt=no|b=no|q=William Butler Yeats|s=William Butler Yeats|commons=Category:William Butler Yeats|n=no|v=no|species=no|author=yes}}
* [http://www.yeatssociety.org/ The WB Yeats Society of NY]
* [http://www.johnbutleryeatsseminar.com/wbyeatspoetryprize  Yeats Annual Poetry Prize for Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227145007/http://www.johnbutleryeatsseminar.com/wbyeatspoetryprize |date=2012-02-27 }}
* [http://www.nli.ie/yeats/ The National Library of Ireland's exhibition, ''Yeats: The Life and Works of William Butler Yeats''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203220551/http://www.nli.ie/yeats/ |date=2007-02-03 }}
* {{Gutenberg author | id=Yeats,+W.+B.+(William+Butler)}}
* [http://www.census.nationalarchives.ie/pages/1911/Dublin/Royal_Exchange/Frederick_Street__South/88146/ The 1911 Census return] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801025013/http://www.census.nationalarchives.ie/pages/1911/Dublin/Royal_Exchange/Frederick_Street__South/88146/ |date=2013-08-01 }} lists W.B. Yeates (sic) and Lady Gregory boarding in South Frederick Street, Dublin
* [http://archives.lib.siu.edu/index.php?p=core%2Fsearch&amp;q=%22William+Butler+Yeats%22&amp;content=1 Yeats' correspondence and other archival records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130705024130/http://archives.lib.siu.edu/index.php?p=core%2Fsearch&amp;q=%22William+Butler+Yeats%22&amp;content=1 |date=2013-07-05 }} at Southern Illinois University Carbondale, Special Collections Research Center
* [http://www.agsm.edu.au/bobm/Stanford/ Recordings of 24 lectures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827214858/http://www.agsm.edu.au/bobm/Stanford/ |date=2016-08-27 }} Donald Davie gave at Stanford in 1975 on W. B. Yeats

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Irski pisci|Yeats, William Butler]]
[[Kategorija:Nobelovci za književnost|Yeats, William Butler]]</text>
      <sha1>9v3gs2kapz9b7iahnd5fj23k2wl6kgf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Åstorp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477341</id>
    <revision>
      <id>42668912</id>
      <parentid>42408496</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4041" sha1="9zx3pgi9p8xtytp3dmy60j2en6eyc2c" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Åstorp
| ime_genitiv =Åstorpa
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Åstorp-004.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Švedska
| širina-stupnjevi =56
| širina-minute =8
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =12
| dužina-minute  =56
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Skanija]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Skåne (grofovija)|Skåne]]
| lokacija3_ime  =[[Švedske općine|Općina]] 
| lokacija3_info =[[Åstorp (općina)|Åstorp]] ([[Ängelholm (općina)|Ängelholm]])
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 7.12  [[km²]]
| površina_šira     =92.96 [[km²]]
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =58
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =9,488&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =1,332.6 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =14,737&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =158.5 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.astorp.se/ www.astorp]
| bilješke =
}}
'''Åstorp''' (čita se '''Ostorp''') je [[grad]] od 9,488 stanovnika&lt;ref name=mam/&gt; na [[jug]]u [[Švedska|Švedske]], on je i 
[[državna uprava|administrativni centar]] [[Åstorp (općina)|Općine Åstorp]] od 14,737 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-skane.php
 | title =Sweden: Skåne
 | accessdate = 31. 05. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Jedan dio grada leži u [[Ängelholm (općina)|Općini Ängelholm]]

== Geografija ==
Åstorp leži [[Skåne (grofovija)|Grofoviji Skåne]], udaljen oko dvadesetak [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Helsingborg]]a, pa je 
danas samo njegovo [[predgrađe]].

Pored grada ide [[Evropa|evropski]] [[autoput]] '''[[Evropski put E4|E4]]'''.
==Historija==
Åstorp je sve do kraja [[19. vijek]]a bio malo [[selo]] u tadašnjoj Općini Björnekulla.&lt;ref name=his/&gt;

Åstorp je počeo rasti nakon izgradnje [[željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Helsingborg]] - [[Hässleholm]] - [[Stockholm]] [[1875]]. i pruge [[Malmö]] - [[Göteborg]] dovršene [[1888]]., kad je postao veliki ranžirni kolodvor.

Åstorp je status [[trgovište|trgovišta]] dobio [[1946]]., nakon tog je [[1952]]. apsorbirao dotadašnju općinu Västra Broby i sva njena naselja.&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.astorp.se/toppmeny/paverka/kommunfakta/kommunenshistoria.4.7c21e15812c403ca74d8000118007.html
 | title =''Från municipalsamhälle till Åstorps kommun''
 | accessdate =01. 06. 2015
 | language =švedski
 | publisher =Åstorps kommun
 | archive-date =2015-05-06
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150506095820/http://www.astorp.se/toppmeny/paverka/kommunfakta/kommunenshistoria.4.7c21e15812c403ca74d8000118007.html
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt; 
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Åstorp}}
* [http://www.astorp.se/ ''Službene stranice općine Åstorp''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170509103542/http://astorp.se/ |date=2017-05-09 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]]</text>
      <sha1>9zx3pgi9p8xtytp3dmy60j2en6eyc2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Åstorp (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477342</id>
    <revision>
      <id>42668913</id>
      <parentid>42408497</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3611" sha1="o1s0qwffrpm5e0mlejaijar3nztfpri" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Općina Åstorp
| ime_genitiv =Općine Åstorpa
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Åstorp kommun&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Åstorp Municipality in Scania County.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Karta]] [[Skåne (grofovija)|Grofovije Skåne]] sa pozicijom Općine Åstorp
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =
| širina-stupnjevi =56
| širina-minute =8
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =12
| dužina-minute  =56
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Skanija]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Skåne (grofovija)|Skåne]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =92.96 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =14,737&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =158.5  stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.astorp.se/ www.astorp.se]
| bilješke =
}}
'''Općina Åstorp''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Åstorp kommun'')  je jedna od 
[[Švedske općine|švedskih općina]] od 14,737 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-skane.php
 | title =Sweden: Skåne
 | accessdate = 31. 05. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[jug]]u [[Švedska|Švedske]].

[[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Åstorp]] od 9,488 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;

== Geografija ==
Općina Åstorp prostire se u [[Skåne (grofovija)|Grofoviji Skåne]], na površini od 92.96 [[km²]].&lt;ref name=mam/&gt;

==Historija==

Današnja Općina Åstorp počela se formirati [[1952]]. spajanjem nekadašnje Općine Västra Broby i [[trgovište|trgovišta]] Åstorp. Nakon tog slijedilo je spajanje općine Åstorp i Kvidinge [[1974]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.astorp.se/toppmeny/paverka/kommunfakta/kommunenshistoria.4.7c21e15812c403ca74d8000118007.html
 | title =''Från municipalsamhälle till Åstorps kommun''
 | accessdate =01. 06. 2015
 | language =švedski
 | publisher =Åstorps kommun
 | archive-date =2015-05-06
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150506095820/http://www.astorp.se/toppmeny/paverka/kommunfakta/kommunenshistoria.4.7c21e15812c403ca74d8000118007.html
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Åstorp Municipality}}
* [http://www.astorp.se/ ''Službene stranice Općine Åstorp''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170509103542/http://astorp.se/ |date=2017-05-09 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Općine Švedske]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>o1s0qwffrpm5e0mlejaijar3nztfpri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vellinge (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477859</id>
    <revision>
      <id>42668784</id>
      <parentid>42405260</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:19:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3131" sha1="8pozs1d7s2gszxkli9x4iajwzn5j14x" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Općina Vellinge
| ime_genitiv =Općine Vellinge
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Vellinge kommun&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Vellinge_Municipality_in_Scania_County.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Karta]] [[Skåne (grofovija)|Grofovije Skåne]] sa pozicijom Općine Vellinge
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =
| širina-stupnjevi =55
| širina-minute =24
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =12
| dužina-minute  =51
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Skanija]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Skåne (grofovija)|Skåne]]
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =143.18 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =33,303&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =232.6 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.vellinge.se/ www.vellinge.se]
| bilješke =
}}
'''Općina Vellinge''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Vellinge kommun'')  je jedna od 
[[Švedske općine|švedskih općina]] od 33,303 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-skane.php
 | title =Sweden: Skåne
 | accessdate = 07. 06. 2016
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, na [[jug]]u [[Švedska|Švedske]].

[[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Vellinge]] od 6,304 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;

== Geografija ==
Općina Vellinge prostire se po [[Skåne (grofovija)|Grofoviji Skåne]], na površini od 143.18 [[km²]].&lt;ref name=mam/&gt;

==Historija==
[[Švedske općine|Općina]] Vellinge formirana je za velike [[reforma|reforme]] lokalne samouprave provedene [[1974]]. kad je došlo do 
spajanja dotadašnjih općina Räng, Vellinge i Månstorp sa [[grad]]om [[Skanör - Falsterbo]].

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Vellinge Municipality}}
* [http://www.vellinge.se/ ''Službene stranice Općine Vellinge''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071001175435/http://www.vellinge.se/ |date=2007-10-01 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Općine Švedske]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>8pozs1d7s2gszxkli9x4iajwzn5j14x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vellinge</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477860</id>
    <revision>
      <id>42668783</id>
      <parentid>42405259</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:19:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3606" sha1="d5eppp27d2hcx0pemhi9c6j8qfp7d4n" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Vellinge
| ime_genitiv =Vellingea
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Vellinge_Östergatan.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Centrar grada
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Švedska
| širina-stupnjevi =55
| širina-minute =24
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =12
| dužina-minute  =51
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Skanija]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Skåne (grofovija)|Skåne]]
| lokacija3_ime  =[[Švedske općine|Općina]] 
| lokacija3_info =[[Vellinge (općina)|Vellinge]] 
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 3.17 [[km²]]
| površina_šira     =143.18 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =58
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =6,304&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =1,991 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =33,303&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =232.6 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.vellinge.se/ www.vellinge.se]
| bilješke =
}}
'''Vellinge''' je [[grad]] od 6,304 stanovnika&lt;ref name=mam/&gt; na [[jug]]u [[Švedska|Švedske]], on je i [[državna uprava|administrativni centar]] [[Vellinge (općina)|istoimene općine]] od 33,303 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-skane.php
 | title =Sweden: Skåne
 | accessdate = 08. 06. 2016
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Vellinge leži u [[Skåne (grofovija)|Grofoviji Skåne]], udaljen oko 12  [[km]] [[jug|južno]] od [[Malmö]]a, pa je danas zapravo [[predgrađe]] [[metropola|metropolitanskog]] [[Malmö]]a.

==Historija==
Najstariji pisani zapisi o Vellingeu sežu u razdoblje [[1300]].- [[1350]]. Negdje oko [[1570]]. Vellinge je bio [[selo]] od 36 [[farma|farmi]] okupljenih oko [[srednji vijek|srednjovjekovne]] crkve.

Nakon izgradnje [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Malmö]]-[[Trelleborg]] [[1886]]. Vellinge se počeo razvijati kao važna [[Željeznica|željeznička]] stanica, čija je važnost porasla nakon izgradnje kraka [[Željeznička pruga|pruge]] do [[Skanör]]a i [[Falsterbo]]a
[[1904]].

Općina Vellinge osnovana je [[2. oktobar|2. oktobra]] [[1908]]. iako je Vellinge još i tad bio selo, [[1931]]. imao je 1705 stanovnika.

Danas je Vellinge prvenstveno stambeno predgrađe [[Malmö]]a.
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Vellinge}}
* [http://www.vellinge.se/ ''Službene stranice općine Vellinge''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071001175435/http://www.vellinge.se/ |date=2007-10-01 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]]</text>
      <sha1>d5eppp27d2hcx0pemhi9c6j8qfp7d4n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Älvkarleby</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4537002</id>
    <revision>
      <id>42668910</id>
      <parentid>42405519</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6819" sha1="kvrz5ur9oranhoqadgsj81csxqni38s" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Älvkarleby
| ime_genitiv =Älvkarlebya
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Älvkarleby_June_2013_04.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Hotel]] u centru grada
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Švedska
| širina-stupnjevi =57
| širina-minute =24
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute  =27
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Uppland]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Uppsala (grofovija)|Uppsala]]
| lokacija3_ime  =[[Švedske općine|Općina]] 
| lokacija3_info =[[Älvkarleby (općina)|Älvkarleby]]
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =2.7 [[km²]]
| površina_šira     =213.37 [[km²]]
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =1,647&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =610 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 42.7 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.alvkarleby.se/ www.alvkarleby]
| bilješke =
}}
'''Älvkarleby''' (čita se ''Elvkarlebi'') je [[grad]]ić od 1,647 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-uppsala.php
 | title =Sweden: Uppsala
 | accessdate = 14. 07. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Švedska|Švedske]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod istoimenu [[Älvkarleby (općina)|Općinu Älvkarleby]] iako nije njen [[glavni grad|administrativni centar]] već je to nedaleki [[Skutskär]].

== Geografija ==
Älvkarleby leži u u [[Uppsala (grofovija)|Grofoviji Uppsala]], na desnoj [[obala|obali]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Dalälven]], udaljen oko 8 [[km]] [[jug|južno]] od [[Skutskär]]a i [[ušće|ušća]] [[Dalälven]]a u [[Botnijski zaliv|Botnijski zaljev]].

==Historija==
Älvkarleby je zbog obilja [[lososi|lososa]] bio ljudsko stanište već od [[brončano doba|brončanog doba]].&lt;ref name=power/&gt;

[[Kamen]]a [[crkva]] u Älvkarlebyju počela se graditi još [[1478]]., zbog rasta stanovnika bitno je povećana početkom [[18. vijek]]a, a njen [[zvonik]] je dobio svoj 
današnji izgled [[1834]].&lt;ref name=hia&gt;{{cite web
 | url =http://www.upplandia.se/Alvkarleby_Alvkarleby_by.htm
 | title =''Älvkarleby tätort''
 | accessdate = 14. 07. 2015
 | language=švedski
 | publisher=Upplandia}}&lt;/ref&gt;

[[Historija]] modernog Älvkarlebya povezana je [[manufaktura|manufakturnom]] [[čeličana|željezarom]] - Älvkarleö, koju su [[1659]]. osnovali Claes Depken, [[gradonačelnik]] [[Västerås]]a i David Leijel, [[trgovina|trgovac]] iz [[Stockholm]]a.&lt;ref name=sid/&gt;

Kako je upravo tad - [[1675]]. izbio [[rat]] sa [[Danska|Danskom]], a tadašnjim [[brod]]ovima [[flota|flote]] [[Karl XI od Švedske|Karlo XI]] nedostajala su velika [[sidro|sidra]], on ih je naručio od Depkena. Depken je u njihovu konstrukciju 
unio inovaciju, pa je vrlo brzo bio u stanju isporičiti 12 probrih uzoraka. Ona su se pokazala odličnim, pa je on proglašen [[vitez]]om, a njegova [[čeličana|željezara]] koja je odlično poslovala promjenila je ime u ''Anckarström''.&lt;ref name=sid/&gt;

Älvkarleby je poznat i po [[Hidroelektrana|hidroelektrani]], podignutoj krajem [[19. vijek]]a na [[slap]]ovima [[Dalälven]]a, jednoj od tri najstarije u Švedskoj, nakon one kod [[Trollhättan]]a i Porjusa na [[Lule (rijeka)|Rijeci Lule]].&lt;ref name=power/&gt;

Čak i nakon izgradnje [[Hidroelektrana|hidroelektrane]], nizvodno od nje se uhvati oko 15 [[tona]] lososa svake godine.&lt;ref name=power/&gt;

Svrha izgradnje te elektrane snage 70 [[vat|MW]], koju je projektirao [[arhitekt]] Erik Josephson bila je da opskrbi [[pilana|električnom energijom]] krajeve centralne Švedske, naročito naselja u [[sliv]]u [[Dalälven]]a, u kojima su već radile brojne [[pilana|pilane]] i [[čeličana|željezare]].&lt;ref name=power/&gt;

Svake godine u [[jul]]u organizira se - ''Fallens Dag'' (Dan [[slap]]ova), kad hidroelektrana prestaje sa radom, a vode [[Dalälven]]a kao nekad teku preko slapa. Na [[otok]]u Laxön postoji ribogojilište za uzgoj [[Lososi|lososa]].&lt;ref name=power/&gt;

Stara brana hidroelektrane je obnovljena i dograđena između [[1988]]. - [[1991]]., tako da joj je kapacitet povećan na 125 [[vat|MW]].&lt;ref name=power&gt;{{cite web
 | url =http://powerplants.vattenfall.com/alvkarleby
 | title =''Älvkarleby Hydro Power Station ''
 | accessdate = 14. 07. 2015
 | language=engleski
 | publisher=Vattenfall AB}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[drvo (materijal)|drveni]] [[most]] preko [[Dalälven]]a izgrađen je još [[1797]]., ali ga je odnjela [[poplava]] u proljeće [[1804]]. Nakon tog je [[1816]]. podignut novi most, zvan - Karlov most u čast [[kralj]]a [[Karl XI od Švedske|Karla XIII]] što se vidi i na monogramu koji se koči na mostu.&lt;ref name=sid&gt;{{cite web
 | url =http://romanticsweden.se/alvkarleby/
 | title =''Älvkarleby''
 | accessdate =14. 07. 2015
 | language =švedski
 | publisher =Romantic sweden
 | archive-date =2015-08-17
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150817162449/http://romanticsweden.se/alvkarleby/
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;

== Poznati sugrađani ==
Jedan od najpoznatijih stanovnika Älvkarlebya bio je [[književnik]] i [[novinar]] [[Stig Dagerman]], koji je rođen u gradu [[1923]]., u njegovu čast se od [[1996]]. dodjeljuje nagrada, istaknutim pojedincima, borcima za slobodu govora.&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.alvkarleby.se/kommun-och-politik/kommunfakta.html
 | title =''Kommunfakta''
 | accessdate = 14. 07. 2015
 | language=švedski
 | publisher=Älvkarleby kommun}}&lt;/ref&gt; 
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Älvkarleby}}
* [http://www.alvkarleby.se/ ''Službene stranice Općine Älvkarleby''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506003038/http://www.alvkarleby.se/ |date=2021-05-06 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]]</text>
      <sha1>kvrz5ur9oranhoqadgsj81csxqni38s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Älvkarleby (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4537008</id>
    <revision>
      <id>42668911</id>
      <parentid>42408493</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:52:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4274" sha1="67eo4ccq28tarpq8903ridecj1qm0y5" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Općina Älvkarleby
| ime_genitiv =Općine Älvkarleby
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Älvkarleby kommun&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Älvkarleby_Municipality_in_Uppsala_County.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Karta]] [[Uppsala (grofovija)|Grofovije Uppsala]] sa pozicijom Općine Älvkarleby
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =
| širina-stupnjevi =60
| širina-minute =38
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute  =25
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Uppland]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Uppsala (grofovija)|Uppsala]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =213.37 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =9,103&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =42.7 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.alvkarleby.se/ www.alvkarleby.se/]
| bilješke =
}}
'''Općina Älvkarleby''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Älvkarleby kommun'')  je jedna od 
[[Švedske općine|švedskih općina]] od 9,103 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-uppsala.php
 | title =Sweden: Uppsala
 | accessdate = 15. 07. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Švedska|Švedske]].

[[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Skutskär]] od 6,075 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;

== Geografija ==
Općina Älvkarleby prostire se u [[Uppsala (grofovija)|Grofoviji Uppsala]], na površini od 213.37 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

Preko teritorija općine u pravcu [[jug]] - [[sjever]], protiče [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Dalälven]] koja tu ima i u [[ušće]] u 
[[Botnijski zaliv|Botnijski zaljev]] [[istok|istočno]] od [[Skutskär]]a.&lt;ref name=his/&gt;

Paralelno sa [[Dalälven]]om poteže se 500 [[km]] dug, niski [[masiv]] Uppsalaåsen, sa najvišim vrhom od svega 55 [[metar]]a.&lt;ref name=his/&gt;

Najveća naselja u općini su;
* Gårdskär
* Marma
* [[Skutskär]] (administrativni centar)
* [[Älvkarleby]]

[[Slap]]ovi ispod [[Älvkarleby]]a poznati su među [[Sportski ribolov|ribičima]] po izuzetnom bogatsvu [[lososi|lososa]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.alvkarleby.se/kommun-och-politik/kommunfakta.html
 | title =''Kommunfakta''
 | accessdate = 14. 07. 2015
 | language=švedski
 | publisher=Älvkarleby kommun}}&lt;/ref&gt;

==Historija==

Općina Älvkarleby formirana je [[1. januar]]a [[1863]]. kada su ukinute [[parohija|parohije]], kuriozum je što su općinske [[granica|granice]] ostale 
gotovo iste do danas, što je neobično za Švedsku.&lt;ref name=his/&gt;

Jedan od najpoznatijih stanovnika Älvkarlebya bio je [[književnik]] i [[novinar]] [[Stig Dagerman]], koji je rođen u [[Älvkarleby]]u [[1923]]., u njegovu čast se od [[1996]]. dodjeljuje nagrada, istaknutim pojedincima, borcima za slobodu govora.&lt;ref name=his/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Älvkarleby Municipality}}
* [http://www.alvkarleby.se/ ''Službene stranice Općine Älvkarleby''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506003038/http://www.alvkarleby.se/ |date=2021-05-06 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Općine Švedske]]</text>
      <sha1>67eo4ccq28tarpq8903ridecj1qm0y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wŏnsan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4540880</id>
    <revision>
      <id>42668877</id>
      <parentid>42268177</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T02:12:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16801" sha1="g6cvl7z6rlxjwr6mantuofn6004vj33" xml:space="preserve">{{Infobox settlement
| name                    = Wŏnsan
| official_name           =
| native_name             = 원산시
| native_name_lang        = &lt;!-- ISO 639-2 code e.g. &quot;fr&quot; for French. If more than one, use {{lang}} instead --&gt;
| other_name              =
| settlement_type         = [[Popis gradova u Sjevernoj Koreji|Općinski grad]]
&lt;!-- transliteration(s) --&gt;
| translit_lang1          = [[korejski]]
| translit_lang1_type     = [[Hangul|Chosŏn'gŭl]]
| translit_lang1_info     = 원산시
| translit_lang1_type1    = [[Hanja|Hancha]]
| translit_lang1_info1    = 元山市
| translit_lang1_type2    = [[McCune-Reischauer]]
| translit_lang1_info2    = Wŏnsan-si
| translit_lang1_type3    = [[Revidirana romanizacija korejskog jezika|Revidirana romanizacija]]
| translit_lang1_info3    = Wonsan-si
| translit_lang2          =
| translit_lang2_type     =
| translit_lang2_info     =
| translit_lang2_type1    =
| translit_lang2_info1    =
| translit_lang2_type2    =
| translit_lang2_info2    = &lt;!-- etc., up to translit_lang2_type6 / translit_lang2_info6 --&gt;
&lt;!-- images, nickname, motto --&gt;
| image_skyline           = Wonsan in North Korea.jpg
| imagesize               = 
| image_alt               =
| image_caption           = Šetnica uz more u Wŏnsanu
| image                   = &lt;!-- other image (specify File: or Image: namespace) --&gt;
| image_flag              =
| flag_size               =
| flag_alt                =
| flag_border             =
| flag_link               =
| image_seal              =
| seal_size               =
| seal_alt                =
| seal_link               =
| seal_type               =
| image_shield            =
| shield_size             =
| shield_alt              =
| shield_link             =
| image_blank_emblem      =
| blank_emblem_type       = &lt;!-- defaults to Logo --&gt;
| blank_emblem_size       =
| blank_emblem_alt        =
| blank_emblem_link       =
| etymology               = 
| nickname                =
| motto                   =
| anthem                  =
&lt;!-- maps and coordinates --&gt;
| image_map               =
| mapsize                 =
| map_alt                 =
| map_caption             =
| image_map1              =
| mapsize1                =
| map_alt1                =
| map_caption1            =
| pushpin_map             = Sjeverna Koreja
| pushpin_label_position  = &lt;!-- position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --&gt;
| pushpin_label           = &lt;!-- only necessary if &quot;name&quot; or &quot;official_name&quot; are too long --&gt;
| pushpin_map_alt         =
| pushpin_mapsize         =
| pushpin_relief          =
| pushpin_map_caption     =
| pushpin_map1            =
| pushpin_label_position1 =
| pushpin_label1          = &lt;!-- only necessary if &quot;name&quot; or &quot;official_name&quot; are too long --&gt;
| pushpin_map_alt1        =
| pushpin_mapsize1        =
| pushpin_map_caption1    =
| latd  = 39 |latm  = 08 |lats  = 51 |latNS  = N
| longd = 127 |longm = 26 |longs = 46 |longEW = E
| coor_pinpoint           = &lt;!-- to specify exact location of coordinates (was coor_type) --&gt;
| coordinates_region      = &lt;!-- ISO 3166-1 alpha-2 or ISO 3166-2 code for country/region containing the coordinates --&gt;
| coordinates_type        = &lt;!-- parameter list passed to Coord template, overrides coordinates_region --&gt;
| coordinates_display     = inline,title
| coordinates_wikidata    = yes
| coordinates_format      = dms
| coordinates_footnotes   = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| grid_name               = &lt;!-- name of a regional grid system --&gt;
| grid_position           = &lt;!-- position on the regional grid system --&gt;
&lt;!-- location --&gt;
| subdivision_type        = Država
| subdivision_name        = {{flag|Sjeverna Koreja}}
| subdivision_type1       = [[Provincije Sjeverne Koreje|Provincija]]
| subdivision_name1       = [[Kangwon (provincija, Sjeverna Koreja)|Kangwon]]
| subdivision_type2       =
| subdivision_name2       = &lt;!-- etc., subdivision_type6 / subdivision_name6 --&gt;
&lt;!-- established --&gt;
| established_title       = Osnovan
| established_date        = cca. [[1800.]]
| established_title1      = &lt;!-- Incorporated (town) --&gt;
| established_date1       =
| established_title2      = &lt;!-- Incorporated (city) --&gt;
| established_date2       =
| established_title3      =
| established_date3       =
| established_title4      =
| established_date4       =
| extinct_title           =
| extinct_date            =
| founder                 =
| named_for               =
&lt;!-- seat, smaller parts --&gt;
| seat_type               = &lt;!-- defaults to: Seat --&gt;
| seat                    =
| seat1_type              = &lt;!-- defaults to: Former seat --&gt;
| seat1                   =
| parts_type              = &lt;!-- defaults to: Boroughs --&gt;
| parts_style             = &lt;!-- list, coll (collapsed list), para (paragraph format) --&gt;
| parts                   = &lt;!-- parts text, or header for parts list --&gt;
| p1                      =
| p2                      = &lt;!-- etc., up to p50: for separate parts to be listed--&gt;
&lt;!-- government type, leaders --&gt;
| government_footnotes    = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| government_type         =
| governing_body          =
| leader_party            =
| leader_title            =
| leader_name             = &lt;!-- add &amp;nbsp; (no-break space) to disable automatic links --&gt;
| leader_title1           =
| leader_name1            = &lt;!-- etc., up to leader_title4 / leader_name4 --&gt;
&lt;!-- display settings --&gt;
| total_type              = &lt;!-- to set a non-standard label for total area and population rows --&gt;
| unit_pref               = &lt;!-- enter: Imperial, to display imperial before metric --&gt;
&lt;!-- area --&gt;
| area_footnotes          = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| area_magnitude          = &lt;!-- use only to set a special wikilink --&gt;
| dunam_link              = &lt;!-- If dunams are used, this specifies which dunam to link. --&gt;
| area_total_km2          = 269
| area_total_sq_mi        = &lt;!-- see table @ Template:Infobox settlement for details --&gt;
| area_total_ha           =
| area_total_acre         =
| area_total_dunam        = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_land_km2           =
| area_land_sq_mi         =
| area_land_ha            =
| area_land_acre          =
| area_land_dunam         = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_water_km2          =
| area_water_sq_mi        =
| area_water_ha           =
| area_water_acre         =
| area_water_dunam        = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_water_percent      =
| area_urban_footnotes    = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| area_urban_km2          =
| area_urban_sq_mi        =
| area_urban_ha           =
| area_urban_acre         =
| area_urban_dunam        = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_rural_footnotes    = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| area_rural_km2          =
| area_rural_sq_mi        =
| area_rural_ha           =
| area_rural_acre         =
| area_rural_dunam        = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_metro_footnotes    = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| area_metro_km2          =
| area_metro_sq_mi        =
| area_metro_ha           =
| area_metro_acre         =
| area_metro_dunam        = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_rank               =
| area_blank1_title       =
| area_blank1_km2         =
| area_blank1_sq_mi       =
| area_blank1_ha          =
| area_blank1_acre        =
| area_blank1_dunam       = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_blank2_title       =
| area_blank2_km2         =
| area_blank2_sq_mi       =
| area_blank2_ha          =
| area_blank2_acre        =
| area_blank2_dunam       = &lt;!-- used in Middle East articles only --&gt;
| area_note               =
&lt;!-- dimensions --&gt;
| dimensions_footnotes    = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| length_km               =
| length_mi               =
| width_km                =
| width_mi                =
&lt;!-- elevation --&gt;
| elevation_footnotes     = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| elevation_m             =
| elevation_ft            =
| elevation_point         = &lt;!-- for denoting the measurement point --&gt;
| elevation_max_footnotes = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| elevation_max_m         =
| elevation_max_ft        =
| elevation_max_point     = &lt;!-- for denoting the measurement point --&gt;
| elevation_max_rank      =
| elevation_min_footnotes = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| elevation_min_m         =
| elevation_min_ft        =
| elevation_min_point     = &lt;!-- for denoting the measurement point --&gt;
| elevation_min_rank      =
&lt;!-- population --&gt;
| population_as_of        = [[2008.]]
| population_footnotes    = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| population_total        = 363,127
| pop_est_as_of           =
| pop_est_footnotes       =
| population_est          =
| population_rank         =
| population_density_km2  = auto
| population_density_sq_mi=
| population_urban_footnotes     =
| population_urban               =
| population_density_urban_km2   =
| population_density_urban_sq_mi =
| population_rural_footnotes     =
| population_rural               =
| population_density_rural_km2   =
| population_density_rural_sq_mi =
| population_metro_footnotes     =
| population_metro               =
| population_density_metro_km2   =
| population_density_metro_sq_mi =
| population_density             =
| population_density_rank        =
| population_blank1_title        =
| population_blank1              =
| population_density_blank1_km2  =
| population_density_blank1_sq_mi=
| population_blank2_title        =
| population_blank2              =
| population_density_blank2_km2  =
| population_density_blank2_sq_mi=
| population_demonym      = &lt;!-- demonym, e.g. Liverpudlian for someone from Liverpool --&gt;
| population_note         =
&lt;!-- demographics (section 1) --&gt;
| demographics_type1      =
| demographics1_footnotes = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| demographics1_title1    =
| demographics1_info1     = &lt;!-- etc., up to demographics1_title5 / demographics1_info5 --&gt;
&lt;!-- demographics (section 2) --&gt;
| demographics_type2      =
| demographics2_footnotes = &lt;!-- for references: use &lt;ref&gt; tags --&gt;
| demographics2_title1    =
| demographics2_info1     = &lt;!-- etc., up to demographics2_title5 / demographics2_info5 --&gt;
&lt;!-- time zone(s) --&gt;
| timezone1               =
| utc_offset1             =
| timezone1_DST           =
| utc_offset1_DST         =
| timezone2               =
| utc_offset2             =
| timezone2_DST           =
| utc_offset2_DST         =
&lt;!-- postal codes, area code --&gt;
| postal_code_type        = &lt;!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --&gt;
| postal_code             =
| postal2_code_type       = &lt;!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --&gt;
| postal2_code            =
| area_code_type          = &lt;!-- defaults to: Area code(s) --&gt;
| area_code               =
| geocode                 =
| iso_code                =
| registration_plate      =
&lt;!-- blank fields (section 1) --&gt;
| blank_name_sec1         =
| blank_info_sec1         =
| blank1_name_sec1        =
| blank1_info_sec1        =
| blank2_name_sec1        =
| blank2_info_sec1        = &lt;!-- etc., up to blank7_name_sec1 / blank7_info_sec1 --&gt;
&lt;!-- blank fields (section 2) --&gt;
| blank_name_sec2         =
| blank_info_sec2         =
| blank1_name_sec2        =
| blank1_info_sec2        =
| blank2_name_sec2        =
| blank2_info_sec2        = &lt;!-- etc., up to blank7_name_sec2 / blank7_info_sec2 --&gt;
&lt;!-- website, footnotes --&gt;
| website                 = &lt;!-- {{URL|example.com}} --&gt;
| footnotes               =
}}
'''Wŏnsan''' ([[korejski]]: 원산시) je lučki grad i [[pomorska baza]] u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] smješten u provinciji [[Kangwon (provincija, Sjeverna Koreja)|Kangwon]], čije je ujedno i središte. Wŏnsan se nalazi na obalama [[Japansko more|Japanskog mora]], a sa svojih 363,127 stanovnika ([[2008.]]) je peti najveći grad u Sjevernoj Koreji. Isprva ograničen na lučku i ribarsku djelatnost, Wŏnsan je danas važno industrijsko središte i dom nekoliko različitih tvornica. Godine [[2013.]] objavljeno je kako će Wŏnsan postati ljetna destinacija s odmaralištima i zabavnim programom.

==Historija==

Grad je nastao negdje oko [[1800.]] godine, a sama luka je otvorena oko [[1880.]] godine, kada je bila znana i po [[ruski|ruskom]] nazivu '''Port Lazarev'''. Tokom [[Koreja pod japanskom upravom|japanske okupacije]], grad je nosio ime '''Gensan'''. Japanci su grad povezali s [[Pjongjang]]om i [[Seoul]]om i masovno ga industrijalizirali tako da je on postao jedno od glavnih pomorskih središta Japanskoga mora.

==Geografija==

Grad zauzima površinu od 269&amp;nbsp;km{{sup|2}}, a smješten je na najzapadnijem dijelu [[Japansko more|Japanskog mora]]. Zapadno od grada nalaze se brda Changdok i Naphal, dok je na jugu smještena planina [[Kŭmgang]]. Obalno područje grada ima 20-ak manjih otoka.

===Klima===

{{Infobox vrijeme
|mjesto = Wŏnsan

|Jan-Sij_sr_maks  = 2
|Feb-Velj_sr_maks = 4.7
|Mar-Ožu_sr_maks  = 10
|Apr-Tra_sr_maks  = 16.5
|Maj-Svi_sr_maks  = 20.9
|Jun-Lip_sr_maks  = 24.6
|Jul-Srp_sr_maks  = 26.7
|Aug-Kol_sr_maks  = 27.3
|Sep-Ruj_sr_maks  = 23.1
|Okt-Lis_sr_maks  = 18.9
|Nov-Stu_sr_maks  = 11.2
|Dec-Pro_sr_maks  = 4.6
|God_sr_maks      = 15.8

|Jan-Sij_aps_maks  = 
|Feb-Velj_aps_maks = 
|Mar-Ožu_aps_maks  = 
|Apr-Tra_aps_maks  = 
|Maj-Svi_aps_maks  = 
|Jun-Lip_aps_maks  = 
|Jul-Srp_aps_maks  = 
|Aug-Kol_aps_maks  = 
|Sep-Ruj_aps_maks  = 
|Okt-Lis_aps_maks  = 
|Nov-Stu_aps_maks  = 
|Dec-Pro_aps_maks  = 
|God_aps_maks      =

|Jan-Sij_sr  = −1.8
|Feb-Velj_sr = 0.4
|Mar-Ožu_sr  = 5.8
|Apr-Tra_sr  = 12.1
|Maj-Svi_sr  = 16.5
|Jun-Lip_sr  = 20.8
|Jul-Srp_sr  = 23.9
|Aug-Kol_sr  = 24.5
|Sep-Ruj_sr  = 19.7
|Okt-Lis_sr  = 14.6
|Nov-Stu_sr  = 7.3
|Dec-Pro_sr  = 1
|God_sr      = 21.1

|Jan-Sij_sr_min  = −5.5
|Feb-Velj_sr_min = −3.6
|Mar-Ožu_sr_min  = 1.7
|Apr-Tra_sr_min  = 7.7
|Maj-Svi_sr_min  = 12.2
|Jun-Lip_sr_min  = 17.1
|Jul-Srp_sr_min  = 20.9
|Aug-Kol_sr_min  = 21.4
|Sep-Ruj_sr_min  = 16.3
|Okt-Lis_sr_min  = 10.5
|Nov-Stu_sr_min  = 3.6
|Dec-Pro_sr_min  = −2.6
|God_sr_min      = 8.3

|Jan-Sij_aps_min  = 
|Feb-Velj_aps_min = 
|Mar-Ožu_aps_min  = 
|Apr-Tra_aps_min  = 
|Maj-Svi_aps_min  = 
|Jun-Lip_aps_min  = 
|Jul-Srp_aps_min  = 
|Aug-Kol_aps_min  = 
|Sep-Ruj_aps_min  = 
|Okt-Lis_aps_min  = 
|Nov-Stu_aps_min  = 
|Dec-Pro_aps_min  = 
|God_aps_min      =

|Jan-Sij_obo  = 36.8
|Feb-Velj_obo = 25.3
|Mar-Ožu_obo  = 23.1
|Apr-Tra_obo  = 40.8
|Maj-Svi_obo  = 80.1
|Jun-Lip_obo  = 135.1
|Jul-Srp_obo  = 280.2
|Aug-Kol_obo  = 211.1
|Sep-Ruj_obo  = 213.1
|Okt-Lis_obo  = 120.1
|Nov-Stu_obo  = 55.9
|Dec-Pro_obo  = 27.8
|God_obo      = 1249.4

|Izvor = 
}}

==Gospodarstvo==

Wŏnsan je važno industrijsko sjedište, mada je većina djelatnosti vezana uz pomorstvo i ribarstvo. U gradu se nalaze tvornica preradu hrane i tvornica cementa, [[brodogradilište]] te tvrtka specijalizirana za kemijski inženjerning.

==Promet==

Grad ima dobru prometnu povezanost s ostatkom zemlje, ali i stranim zemljama. [[Zračna luka Wŏnsan]] služi i u civilne i vojne svrhe. Iz Wŏnsana isplovljava jedini trajekt koji direktno spaja Sjevernu Koreju i [[Japan]], a gradom prolazi i željeznica koja ga spaja direktno s [[Pjongjang]]om.

==Gradovi pobratimi==
*{{flagicon|MEX}} [[Puebla, Puebla|Puebla]], [[Meksiko]]
*{{flagicon|RUS}} [[Vladivostok]], [[Rusija]]

== Vanjske veze ==
* [http://bbs.keyhole.com/ubb/ubbthreads.php?ubb=showflat&amp;Number=165472#Post165472 North Korea Uncovered] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114214343/http://bbs.keyhole.com/ubb/ubbthreads.php?ubb=showflat&amp;Number=165472#Post165472 |date=2012-01-14 }}, (North Korea Google Earth) a Google Earth map of Wonsan's cultural, economic, political, military infrastructure, and tourist locations and facilities.
* [http://www.history.navy.mil/photos/events/kowar/50-unof/wonsan.htm The Wŏnsan Operation, October 1950] - [[Korean War]] amphibious assault ordered by General [[Douglas MacArthur]]
* [http://freekorea.us/2007/04/13/touring-lovely-wonsan/ Google Earth images of Wŏnsan] {{Webarchive|url=https://archive.today/20070808075642/http://freekorea.us/2007/04/13/touring-lovely-wonsan/ |date=2007-08-08 }}, including one of [[Kim Jong Il]]'s palaces, a military airfield, and the ferry [[Mangyongbong-92]]
* [http://nk.joins.com/map/view.asp?idx=i141.htm http://nk.joins.com/map/view.asp?idx=i141.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100116125324/http://nk.joins.com/map/view.asp?idx=i141.htm |date=2010-01-16 }}
* [http://www.univie.ac.at/koreanologie/fileadmin/user_upload/DigitalNK/Forschungsarbeit/Wonsan.pdf City profile of Wonsan]

[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Koreji]]</text>
      <sha1>g6cvl7z6rlxjwr6mantuofn6004vj33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wiping</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4554998</id>
    <revision>
      <id>42668875</id>
      <parentid>42438326</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T01:29:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2365" sha1="t6kodbg6zwq2fa08ke5fghcl1age3sf" xml:space="preserve">'''Wiping''' (na [[engleski|engleskom]] doslovno '''brisanje''') je izraz kojim se u kontekstu historije [[radio|radijske]] i [[televizija|televizijske]] djelatnosti označava praksa radiodifuznih kompanija da brišu audio ili video snimke svojih emisija (najčešće na [[magnetofon]]skim ili [[magnetoskop]]skim vrpcama) kako bi uštedjeli skladišni prostor u arhivama ili te iste vrpce iskoristili za snimanje novih materijala. Praksa je karakteristična za 20. vijek, odnosno prve decenije televizijske djelatnosti kada su magnetoskopske vrpce bile izuzetno skupe odnosno zahtjevale veliki prostor i resurse za redovno održavanje. Brisanje su prakticirale kako javne televizijske kuće kao [[UK|britanski]] [[BBC]], tako i privatne kuće poput američkih TV-mreža, i smatra se da su zbog toga danas trajno izgubljene brojne epizode čak i nekih prilično popularnih TV-emisija ili serija kao što je, na primjer, ''[[Top of the Pops]]'', odnosno neke od snimaka koje su zbog raznih okolnosti ili detalja stekle važnu historijsku vrijednost. Brisanje su, također, prakticirale i televizijske stanice u bivšoj Jugoslaviji, odnosno u mreži [[JRT]]-a. Praksa se počela napuštati tek 1970-ih kada su se televizijski programi počeli redovnije arhivirati, odnosno kada su osuvremenjene metode snimanja i reproduciranja.
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.bbc.co.uk/cult/treasurehunt/ Full Details of the BBC's treasure Hunt]
* [http://www.lostshows.com/default.aspx? Lost Shows (UK) search engine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160319005602/http://www.lostshows.com/default.aspx |date=2016-03-19 }}, Kaleidoscope website
* [http://www.missing-episodes.com/ British TV Missing Episodes Index] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306030834/http://www.missing-episodes.com/ |date=2016-03-06 }}
* [http://www.wipednews.com/ Wiped News.Com - A news and features website devoted to missing TV, Film &amp; Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312233103/http://wipednews.com/ |date=2016-03-12 }}
* [http://www.marketwatch.com/story/story/print?guid=E880D4C8-E078-11DF-B7D4-002128049AD6 The hunt for TV’s lost baseball treasures]
* [http://www.tvobscurities.com/lost/lostormissing/ Television Obscurities &gt;&gt; Television — Lost or Missing]

[[Kategorija:Televizijska terminologija]]
[[Kategorija:Historija televizije]]</text>
      <sha1>t6kodbg6zwq2fa08ke5fghcl1age3sf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zichyújfalu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4556787</id>
    <revision>
      <id>42668892</id>
      <parentid>41350991</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:45:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4323" sha1="60ut0fxwrnp83tuybclyte6k9crijpn" xml:space="preserve">{{Infobox settlement
| name = Zichyújfalu
| settlement_type = Selo
| total_type = &amp;nbsp;
| image_skyline = Zichy Mansion, Zichyújfalu.jpg
| image_caption = Zichy-dvorac
| image_flag =
| image_shield = HUN Zichyújfalu címer.svg
| image_map =
| coordinates_region = HU
| subdivision_type = [[Spisak država|Zemlja]]
| subdivision_name = {{flag icon|Mađarska}} [[Mađarska]]
| subdivision_type1 = Županija
| subdivision_name1 = [[Fejér (županija)|Fejér]]
| subdivision_type2 = [[Kotari u Mađarskoj|Kotar]]
| subdivision_name2 = [[Gárdony (kotar)|Gárdony]]
| leader_party =Nezavisan
| leader_title =Gradonačelnik
| leader_name =Füzesiné Kolonics Ilona&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.valasztas.hu/dyn/onk14/szavossz/hu/M07/T107/tjk.html |title=Zichyújfalu települési választás eredményei |date=12 oktobar 2014 |accessdate=20 januar 2016 | publisher=Nemzeti Választási Iroda |work=valasztas.hu |format=HTML |language=Mađarski jezik }}&lt;/ref&gt;
| area_footnotes =&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://feol.hu/hirek/szuletesnapi-koszonto-zichyujfalun-1142158 |title=Születésnapi köszöntő Zichyújfalun |accessdate=20 mart 2016 |author=Kovalcsik Katalin |date=1 februar 2011 |publisher=[[Fejér Megyei Hírlap]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160319194446/http://feol.hu/hirek/szuletesnapi-koszonto-zichyujfalun-1142158 |archivedate=2016-03-19 |language=Mađarski jezik |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
| area_total_km2 = 10,82
| latd = 47
| latm = 07
| lats = 18
| latNS = N
| longd = 18
| longm = 40
| longs = 12
| longEW = E
| pushpin_map = Hungary
| pushpin_label_position = right
| elevation_footnotes =&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fallingrain.com/world/HU/08/Zichyujfalu.html |title=Zichyújfalu, Hungary Page |accessdate=20 mart 2016 |format=HTML |language=Engleski jezik |publisher=[[Falling Rain Genomics, Inc.]] |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303212853/http://www.fallingrain.com/world/HU/08/Zichyujfalu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| elevation_m =125
| population_as_of =1. januar 2015
| population_footnotes =&lt;ref name=&quot;ksh2015&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ksh.hu/apps/shop.kiadvany?p_kiadvany_id=81322&amp;p_lang=EN |title=Gazetteer of Hungary, 1st January 2015 |accessdate=20 januar 2016 |date=1 mart 2015 |publisher=[[Központi Statisztikai Hivatal]] |language=Engleski jezik}}&lt;/ref&gt;
| population_total = 921
| population_density_metro_km2 =85,12
| timezone1 = UTC
| utc_offset1 =+1
| postal_code_type =Poštanski broj
| postal_code =8112
| area_code_type = Pozivni broj za grad
| area_code =22
| website =www.zichyujfalu.hu
}}

'''Zichyújfalu''' ([[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] {{IPA|[ˈziʧiuːjfɒlu]}}) je [[selo]] [[Mađarska|Mađarskoj]], smešten u središnjem delu države. Selo ima 921 stanovnika prema podacima iz 2015. godine.&lt;ref name=&quot;ksh2015&quot; /&gt;

== Položaj grada ==
Selo Zichyújfalu se nalazi u središnjem delu Mađarske, na svega 25&amp;nbsp;km jugoistočno od sjedište županije [[Stolni Biograd]] i na svega 8&amp;nbsp;km jugo od kotar sjedala [[Gárdony]].

Selo Zichyújfalu se nalazi u središem delu Panonske nizije i nema reku. Međutim, selo se nalazi na svega 10 [[km]] od [[Velencei|Jezera Velencei]] ({{Lang-hu|Velencei-tó}}).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://velenceito.info/telepulesek/zichyujfalu/ |title=Zichyújfalu |accessdate=20 mart 2016 |author=Simon János |publisher=Velenceito.info |language=Mađarski jezik }}&lt;/ref&gt; Klima u selo je umereno kontinentalna.

== Historija ==
Selo je vjerojatno osnovano u [[12. vijek]]u pod nazivom villa Nowa (villam Nouam). Kasnije je postalo Zichyújfalu, da bi današnji naziv dobilo u [[1898]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nemzetijelkepek.hu/onkormanyzat-zichyujfalu_en.shtml |title=Zichyújfalu |accessdate=20 mart 2016 |publisher=Nemzeti Infokommunikációs Szolgáltató Zrt |language=Engleski jezik |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305033428/http://www.nemzetijelkepek.hu/onkormanyzat-zichyujfalu_en.shtml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Zichyújfalu}}
*{{Cite web |url=http://www.zlintrener.com/osszesfoto/Zichyujfalu/ |title=Fotografije iz zraka |author=Tóth Géza |accessdate=20 mart 2016 }} {{flagcountry|MAĐ}}

[[Kategorija:Naselja u Županiji Fejer]]
[[Kategorija:Geografija Mađarske]]</text>
      <sha1>60ut0fxwrnp83tuybclyte6k9crijpn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Geologichar</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4563577</id>
    <revision>
      <id>42668738</id>
      <parentid>41513130</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:00:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Snake bgd</username>
        <id>1769</id>
      </contributor>
      <comment>Besramna krađa mog vektora i potpisa obrisao sam sve kobre na kojima piše moje ime.</comment>
      <origin>42668738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9951" sha1="nspqjsvb8xb0niyj644b4ts4xfqxlgw" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Geologichar! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
--[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 02:38, 1 juni 2016 (CEST)

== Timovi ==

Timovi na sh.wiki obično funkcioniraju na ad hoc bazi, odnosno kao dio specifičnih wikiprojekata (kao Wikiprojekt Države). Svaki korisnik, ukoliko za to ima dovoljno volje i vremena može pokrenuti te wikiprojekte i na [[Wikipedia:Pijaca|Pijaci]] pozvate druge korisnike da mu se pridruže. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:07, 1 juni 2016 (CEST)

Nadam se da ima zainteresovanih i iskusnih korisnika. -- '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' 11:00, 1. јун 2016. (CET)

==Kopiranje sadžaja==

Zdravo! Vidim da si započeo s praksom prenošenja članaka s drugih Wikipedija, što samo po sebi nije problem, ali nije praksa koja se potiče jer nismo c/p repozitorij za članke s drugih Wikipedija. Uz to, prilikom prenošenja treba obratiti na usklađivanje tog sadržaja sa standardima i pravilima ove Wikipedije te na to postoje li već članci s tim sadržajem na ovoj Wiki. 

Nije problem ako prenosiš vlastite članke, ali ne bi bilo poželjno prenositi članke s drugih Wiki već pisati vlastite :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 11:30, 1 juni 2016 (CEST)

Vidim da je i OC RIPER prenosio neke moje članke sa srpske vikipedije.. --  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]'''  11:32, 1. јун 2016. (CET)

Možda sam preneo neke članke koje već postoje na sh vikipediji,ali više se neće ponoviti. Uglavnom kad kopiram biće na ćirilicu, i kategorije i reference biće sređene. --  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' 11:35, 1. јун 2016. (CET)

:Ćirilica ovdje nije pravilo, iako je dozvoljena, ali se koristi u znatno manjoj mjeri jer pokušavamo iznaći soluciju da se promjena vrši softverski --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:33, 1 juni 2016 (CEST)

U redu,moj otac je predavao srpskohrvatski. Samo da vam kažem za Kolegu2357,ja sam ovo ime stavio zato jer je moj deda bio rudar,a video sam da i jedna korisnica ima slično ime. I samo sam stranicu kopirao, nemam zle namere. --  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' 12:36, 1. јун 2016. (CET)

==Zaštita==

Za to trenutno nema nikakve potrebe --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:56, 1 juni 2016 (CEST)

Ali ako neko umesto administratora menja ili briše moju korisničku stranicu ja bih te molio da je zaštitiš,i da objasniš ostalim korisnicima da nikoga i nemam namere da se lažno predstavljam. --  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]'''  13:00, 1. јун 2016. (CET)

==Blokada==

Nema potrebe za zaštićivanjem jer si od ovog trenutka trajno blokiran. S obzirom na sličan način uređivanja i gramatičke greške, dao sam na provjeru radi li se o mom dragom Vojvodi i gle - radi se! :D Meta ne laže :D[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Steward_requests/Checkuser&amp;diff=prev&amp;oldid=15666374] Mislim, drago mi je da si uporan i da želiš pisati na Wiki, mada mi nije janso iz kojeg razloga jer samo kopiraš članke, al' to je sada irelevantno. Korištenje više naloga, posebice kako bi se izbjegao raniji blok, strogo je zabranjeno i sankcionira se trajnim blokom kako glavnog tako i svih sporednih naloga, što znači da ti je trajno zabranjeno uređivanje na ovoj Wikipediji i to zbog grubog kršenja pravila. Svaki daljnji pokušaj registracije novog naloga bit će automatski blokiran, a sav sadržaj pobrisan. Predlažem, kao što je to radio Heraklit, povlačenje u pećinu (ili kakav rudnik? :D) na kontemplaciju :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 13:13, 1 juni 2016 (CEST)</text>
      <sha1>nspqjsvb8xb0niyj644b4ts4xfqxlgw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668753</id>
      <parentid>42668738</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:22:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Fotografije na Wikimedijinoj ostavi javno su vlasništvo i svako ih može koristiti.</comment>
      <origin>41513130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10340" sha1="8ftvtxoi120s5fi3sg5i2zn0mf8aj5l" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Geologichar! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
--[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 02:38, 1 juni 2016 (CEST)

== Timovi ==

Timovi na sh.wiki obično funkcioniraju na ad hoc bazi, odnosno kao dio specifičnih wikiprojekata (kao Wikiprojekt Države). Svaki korisnik, ukoliko za to ima dovoljno volje i vremena može pokrenuti te wikiprojekte i na [[Wikipedia:Pijaca|Pijaci]] pozvate druge korisnike da mu se pridruže. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:07, 1 juni 2016 (CEST)

Nadam se da ima zainteresovanih i iskusnih korisnika. --[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 11:00, 1. јун 2016. (CET)

==Kopiranje sadžaja==

Zdravo! Vidim da si započeo s praksom prenošenja članaka s drugih Wikipedija, što samo po sebi nije problem, ali nije praksa koja se potiče jer nismo c/p repozitorij za članke s drugih Wikipedija. Uz to, prilikom prenošenja treba obratiti na usklađivanje tog sadržaja sa standardima i pravilima ove Wikipedije te na to postoje li već članci s tim sadržajem na ovoj Wiki. 

Nije problem ako prenosiš vlastite članke, ali ne bi bilo poželjno prenositi članke s drugih Wiki već pisati vlastite :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 11:30, 1 juni 2016 (CEST)

Vidim da je i OC RIPER prenosio neke moje članke sa srpske vikipedije.. --[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 11:32, 1. јун 2016. (CET)

Možda sam preneo neke članke koje već postoje na sh vikipediji,ali više se neće ponoviti. Uglavnom kad kopiram biće na ćirilicu, i kategorije i reference biće sređene. --[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 11:35, 1. јун 2016. (CET)

:Ćirilica ovdje nije pravilo, iako je dozvoljena, ali se koristi u znatno manjoj mjeri jer pokušavamo iznaći soluciju da se promjena vrši softverski --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:33, 1 juni 2016 (CEST)

U redu,moj otac je predavao srpskohrvatski. Samo da vam kažem za Kolegu2357,ja sam ovo ime stavio zato jer je moj deda bio rudar,a video sam da i jedna korisnica ima slično ime. I samo sam stranicu kopirao, nemam zle namere. --[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 12:36, 1. јун 2016. (CET)

==Zaštita==

Za to trenutno nema nikakve potrebe --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:56, 1 juni 2016 (CEST)

Ali ako neko umesto administratora menja ili briše moju korisničku stranicu ja bih te molio da je zaštitiš,i da objasniš ostalim korisnicima da nikoga i nemam namere da se lažno predstavljam. --[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 13:00, 1. јун 2016. (CET)

==Blokada==

Nema potrebe za zaštićivanjem jer si od ovog trenutka trajno blokiran. S obzirom na sličan način uređivanja i gramatičke greške, dao sam na provjeru radi li se o mom dragom Vojvodi i gle - radi se! :D Meta ne laže :D[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Steward_requests/Checkuser&amp;diff=prev&amp;oldid=15666374] Mislim, drago mi je da si uporan i da želiš pisati na Wiki, mada mi nije janso iz kojeg razloga jer samo kopiraš članke, al' to je sada irelevantno. Korištenje više naloga, posebice kako bi se izbjegao raniji blok, strogo je zabranjeno i sankcionira se trajnim blokom kako glavnog tako i svih sporednih naloga, što znači da ti je trajno zabranjeno uređivanje na ovoj Wikipediji i to zbog grubog kršenja pravila. Svaki daljnji pokušaj registracije novog naloga bit će automatski blokiran, a sav sadržaj pobrisan. Predlažem, kao što je to radio Heraklit, povlačenje u pećinu (ili kakav rudnik? :D) na kontemplaciju :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 13:13, 1 juni 2016 (CEST)</text>
      <sha1>8ftvtxoi120s5fi3sg5i2zn0mf8aj5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe/Arhiva 10</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4578826</id>
    <revision>
      <id>42668752</id>
      <parentid>42668737</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T14:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Fotogtrafije na Wikimedijinoj ostavi javno su vlasništvo i svako ih može koristiti.</comment>
      <origin>42421227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69345" sha1="nonqm6qor54dxkgy6938q5qfg7utw35" xml:space="preserve">== Češka historija ==

Djeluje OK. Bolje da se treća (barem za početak) ne dijeli na Sveto Rimsko Carstvo i Austro-Ugarsku, a glede četvrte favoriziram prvu opciju. Trebalo bi napraviti i {{tl|HistČešKat}} po uzoru na {{tl|HistFraKat}}. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 11:42, 11 maj 2016 (CEST)
:Možda nešto kao [[:en:Category:Habsburg Bohemia|ovo]]? --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:45, 11 maj 2016 (CEST)
::Ne, ne i ne. Čehoslovačka je historijska država sama po sebi i nema smisla praviti kategorije tipa ''Historija Čehoslovačke''. Iz istih razloga sam ispraznio i preusmjerio kategorije [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Kategorija:SSSR ''Historija Sovjetskog Saveza'']. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:57, 11 maj 2016 (CEST)
::Za ovo ''Kraljevina Češka'' i ''Habsburška Češka'' može. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:58, 11 maj 2016 (CEST)
:::Poznavajući poslovičnu francusku praktičnost, rek'o bi da još nisi interwiki umrežio, al provjerit ću još... --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:05, 13 maj 2016 (CEST)
:::Prvo pa muško! {{cl|Kraljevina Češka}} – neumreženo, a fino ti se nudi sve preko Commonsa. Cccc... :P --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:08, 13 maj 2016 (CEST)
::::Sad bi ti baš [[:Datoteka:Iran's historical extends and capitals (Cro).PNG|po kartama volio izračunat]] tko je vladao više po formuli ''[[km²]] x [[godina]]''. :P Također, Afrikaneri se vidim [http://scimagojr.com/compare.php?c1=IR&amp;c2=Africa&amp;c3=&amp;c4=&amp;area=0&amp;category=0&amp;in=it lijepo drže] po naučnoj produktivnosti. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:16, 13 maj 2016 (CEST)
::::Doduše u [http://scimagojr.com/compare.php?c1=IR&amp;c2=Africa&amp;c3=&amp;c4=&amp;area=2200&amp;category=0&amp;in=it inženjerstvu] su skoro duplo slabiji, cijenim da im se većina svodi na eseje o [[Marcel Proust|Proustovim]] škrabotinama. To je ta francuska civilizacijska ostavština. XD --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:23, 13 maj 2016 (CEST)
:::::Pih, pa nije ni ovaj [[Pariz (Iran)|Pariz]] koloniziran. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:27, 13 maj 2016 (CEST)
::::::Niste znali ni običnu [[Champs-Élysées|aveniju]] napravit pa ste prekopirali [[isfahan]]ski čaharbag, kakva je to civilizacija? :P --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:34, 13 maj 2016 (CEST)
:::::::Gle ko se javlja, neko ko se prepao [[:en:Habsburg–Persian alliance|pregovora sa Švabama]] pa [[:en:Franco-Ottoman alliance|trčao Turčinu za pomoć]], a poturica je šta naš narod kaže gori od Turčina. Mrš leć poturico! --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:43, 13 maj 2016 (CEST)
::::::::Isto ko što su [[:en:Franco-Persian alliance|Žabari puno pomogli protiv Rusa]]. :P --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:53, 13 maj 2016 (CEST)
:::::::::Žabari nikad nisu bili faktor. :P [[Korisnik:Igorwindsor|Njegovi]] jesu. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:56, 13 maj 2016 (CEST)
::::::::::Govorim o [[Ujedinjeno Kraljevstvo|drugim njegovim]], onim što oplemenjuju i onda se naglo povuku ko iz Indije ili Levanta i iza sebe ostave haos. Tako je i mene ostavio u ovoj nepodnošljivoj žabokrečini. :( --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:02, 13 maj 2016 (CEST)
::::::::::Cenim da ga je izučavala Jelisaveta Druga lično. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:03, 13 maj 2016 (CEST)
:::::::::::Ne smem u detalje, al rek'o je da će se vratit. Doduše isto su rekli i Bitelsi '70. pa... --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:07, 13 maj 2016 (CEST)
Uzimajući u obzir ove donje naputke o vrijeđanjima na etničkoj bazi, moram se ispričati i dodati da su Žabari jedan divan i kulturan narod. :(( --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 17:43, 14 maj 2016 (CEST)

== Blokada ==

Godina dana se u ovakvim slučajevima čini primjerenom. Pogotovo s obzirom da uvrede sadrže komponentu vrijeđanja na etničkoj bazi (a za što na sh.wiki treba biti nulta tolerancija i sa sobom zna povlačiti i permanentni blok). --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 05:49, 14 maj 2016 (CEST)

== Kategorija:Pages with malformed coordinate tags ==

Isprazni ovu kategoriju. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 23:03, 14 maj 2016 (CEST)

== Revert ==

Wrong [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Laniarius_brauni&amp;type=revision&amp;diff=26495995&amp;oldid=26492981 bird] but suit yourself. This is ''Chlorophoneus sulfureopectus'' and not ''Laniarius brauni''. I thought I found a replacement but that was an image of ''Laniarius barbarus''. (This happens when I start editing before I had some cafeïne) Regards. [[Korisnik:Natuur12|Natuur12]] ([[Razgovor sa korisnikom:Natuur12|razgovor]]) 20:26, 15 maj 2016 (CEST)

== Kresnik/Šilbar ==

Koliko mi je poznato, ni jedan ni drugi nisu bili blokirani niti su sudjelovali u nekakvim glasanjima, pa ne vidim motive za eventualno čaraparenje. U svakom slučaju, ukoliko bude nekakvih zbilja štetnih akcija (a pod zbilja štetnim podrazumijevam ozbiljnije stvari od trapavo/početnički pisanih članaka) a za koje postoje indicije da su vezane za ta dva računa, cijela se stvar može provjeriti preko checkusera na Meti. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 17:32, 19 maj 2016 (CEST)

Ako mislis da je isti korisnik sa vise naloga trazi slobodno CheckUser proveru na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Checkuser] Meti. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 19:28, 19 maj 2016 (CEST)

== Kontakt/test ==

Pošalji mi E-mail preko Wiki. Moram nešto testirati. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:35, 25 maj 2016 (CEST)

== Tim ==

Zdravo druže ja sam nov,hteo sam da te pitam kao administratora u vezi timova. Treba da osnujemo timove na primer.
* 1. (Da bude za Biologiju)
* 2. (Da bude za istoriju)
I da bude dosta timova,gde bi mogli svi da učestvuju u pisanju člankova.
[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 09:03, 1. јун 2016. (CET)

== Vracanje pogresnih informacija ==

Ne znam zbog cega ali zelim da mi se objasni zasto se vraca neispravan tekst koji je postavljen na
https://sh.wikipedia.org/wiki/Ilija_Tipura

Ako neko ne zeli da mu se najblizi nalaze na ovoj stranicu i takodje sa pogresnom informacion molim da se izbrise.
//Zeljko Tipura

== Zaštita ==

Pošto si ti administrator,jel možeš da zaštitiš moju korisničku stranicu i stranicu za razgovor? --[[File: Snake bgd Cobra.gif|35px]]  '''[[Korisnik:Geologichar|&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;Geologichar&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Geologichar|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;razgovor&lt;/font&gt;]]''' [[File: Snake bgd Cobra Mirrored.gif|35px]] 12:55, 1. јун 2016. (CET)

== Impersonacija ==

Dobar posao s Vojvodom. A čini se da mu to nije jedini lažni identitet. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 14:00, 1 juni 2016 (CEST)

:Mislio sam na [[:sr:Корисник:Μιλοξε β.|ovaj račun]] na sr.wiki koji je, također tamo blokiran. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 14:12, 1 juni 2016 (CEST)
::Bitno je navesti izvor za tako drastičnu kaznu, kako bi sve bilo transparentno.[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Geologichar&amp;diff=27874317&amp;oldid=27869661].--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 15:01, 1 juni 2016 (CEST)

==Re:Vis==
Ej, hvala ti na tako munjevitoj kandidaturi :) Stvarno me obradovala. Napraviti ću svakako kategoriju. Sutra ću prevesti i &quot;borbeni raspored u Bitci kod Visa&quot; s talijanskog, tako da će biti bar tri članka u kategoriji. Dodati ću i nešto slika za članak. Pozz.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 01:46, 4 juni 2016 (CEST)
:Da ti budem potpuno iskren, pun mi ga je bio q... :) Više nisam mogao, zato mi je i išlo sporo. Sad ću neko vrijeme prevoditi samo male članke, a onda ću se onako mazohistički baciti na [https://en.wikipedia.org/wiki/Protestant_Reformation ovo].--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 01:57, 4 juni 2016 (CEST)

== Talijanski gradovi ==

To bi najbolje bilo pobrisati preko bota. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:58, 4 juni 2016 (CEST)

:Pretpostavljam da je riječ o člancima koje je doveo DCirovicbot, a među kojima ima i onih koje se tiču naselja i toponima koji u Italiji uopće ne čine nekakvu službenu administrativnu cjelinu. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:00, 4 juni 2016 (CEST)

:Ako je doista riječ o člancima o toponimima koji službeno ne postoje (a nemaju ni odgovarajuće članke na za ovo relevantnoj it.wiki), onda ne vidim razloga zašto ne bi bili izbrisani. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:04, 4 juni 2016 (CEST)

== Brisanje teksta Alfa Plam ==

Poštovani gospodine,
kako smo novi korisnici na Wikipediji, zanima nas razlog zbog čega je obrisan naš nedavno dodat članak.
Molimo Vas da nam pojasnite koji podaci su zabranjeni da se navedu i u čemu smo pogrešili.
Naša namera je bila da damo informativne podatke o našoj firmi.
U isčekivanju vašeg odgovora pozdravljamo Vas.

== Stolni Biograd, Segedin ==

Poštovani kolega

Molim vas da stranicu [[Stolni Biograd]] - premjestite u Székesfehérvár, a [[Segedin]] na Szeged.

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 02:09, 17 juni 2016 (CEST)

== Identicna preusmerenja ==

[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kri%C5%BEarski_rat_1197&amp;redirect=no] Ovakva preusmerenja je nepotrebno ostavljati jer sim se ukuca Križarski rat 1197 softver ce automatski da izbaci Križarski rat 1197. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 02:09, 26 juni 2016 (CEST)

== Rezervacija ==

Vrijedi li [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke&amp;curid=107703&amp;diff=29719943&amp;oldid=29718196 rezervacija], ''[[Wikipedia:Administratori|hadmine]]''? Dobre vijesti su što ću uhvatiti nešto slobodnog vremena za nabaciti člančić, a loše... a joj, bolje da ne spominjem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:40, 1 juli 2016 (CEST)

Ne jede slova nego uklanja visak teksta radi se to postepeno. Pozz --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 22:53, 2 juli 2016 (CEST)

Sve OK. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 23:55, 2 juli 2016 (CEST)

Nista se ti ne brini ja popravljam tekst jeste da ide sporije zbog novih skripti. Kad zavrsim javljam ti. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 00:08, 3 juli 2016 (CEST)

Bot kao prvo ne jede slova nego,  koristim [https://www.mediawiki.org/wiki/Manual:Pywikibot/replace.py] replace.py komandu za Pywikipedia za menjanje teksta. Zato ide slovo po slovo. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 00:14, 3 juli 2016 (CEST)

Menjam sve u delu clanka pod vidi jos tako da bude standardizovano. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 00:17, 3 juli 2016 (CEST)

Ispravljam Nemacke drzave na Nemacke pokrajine. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 00:22, 3 juli 2016 (CEST)

Ide slovo po slovo da se ne bi gusili serveri Wikimedije gde hostuje sh wiki a svaka izmena na clancima se belezi u bazi podataka. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 00:28, 3 juli 2016 (CEST)

:Nisam zaboravio, ne boj se. Prema svemu sudeći dovršetak je moguć kroz dan-dva, osim ako me ne budeš ometao po SZR. :P --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:25, 25 juli 2016 (CEST)

::Kao ''[[Wikipedia:Administratori|généraux]]'' predlažem da napraviš presedan i produžiš glasovanje 3-5 dana od datuma objave, važi? Ipak su ljetne vrućine, tračnice se šire, [https://i.ytimg.com/vi/KfpQ2QGrp5o/maxresdefault.jpg mašinerija se vuče sporije]... [[Datoteka:Face-devil-grin.svg|30px]] --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 11:12, 29 juli 2016 (CEST)

==Re: Vračevi i alkemičari==
[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AWolmar&amp;type=revision&amp;diff=30196809&amp;oldid=27994384] Može, riješit ćemo i njega i ne samo njega :) --[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 16:40, 5 juli 2016 (CEST)

==O književnicima i ljudima==

Zašto brišeš uporno moju stranicu ovdje???
Šta je tu besmisleno???
Ili da te bolje pitam smeta li te što sam možda Pjesnik???
Tj književnik😠😠😠

==Ažuriranje rubrike &quot;Novosti&quot;==
Edgare, daj pliz, ažuriraj rubriku &quot;novosti&quot;. Imamo atentat u Nici i državni udar u Turskoj, a mi spavamo. Hvala.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 00:27, 16 juli 2016 (CEST)

:Ažurirat ću i pobrinut ću se ja za ovaj puč u Turskoj --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 00:28, 16 juli 2016 (CEST)

== Slika ==

Pozdrav, da li bi mogao postaviti ovu sliku: https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Kapetan_Husein_Gradascevic_big.jpg ? Unaprijed hvala :-) --[[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor sa korisnikom:Duma|razgovor]]) 16:27, 19 juli 2016 (CEST)

:Nema problema, i meni se učinilo da tu nešto ne štima al' reko haj'. --[[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor sa korisnikom:Duma|razgovor]]) 14:47, 20 juli 2016 (CEST)

==Jezični križarski rat==
Edgare, Hrvatska Wikipedija se sve više [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/BrunoMed pretvara u newsbar] :) Talk show=sučelište, karikatura=izoblika, blog=mrežni dnevnik, rafting=rječarenje, modem=spojnik, paintball=bojomet, welness=opuštaonica....--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 10:37, 20 juli 2016 (CEST)
:I cipelu su promijenili u postolu :)))--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 10:38, 20 juli 2016 (CEST)

== Moskovski okruzi ==

Pozdrav!

Taman sam mislio da stavim moskovske okruge u za to napravljenu kategoriju kad vidim da si te stranice izbrisao, ideja je da se one s vremenom upotpune no lakše mi je bilo odmah da ih sve napravim, da li je moguće da se sve vrate?

S poštovanjem

--[[Korisnik:Howsky|Howsky]] ([[Razgovor sa korisnikom:Howsky|razgovor]]) 00:53, 24 juli 2016 (CEST)

I ova stranica: Goljanovo (Moskva), ono što radim sada je da popunjavam stranicu Administrativna podjela Moskve, a imena nekih rejona već postoje kao zasebne stranice ali pogrešne, konkretno to je grad 
u Slovačkoj a ja ne znam kako da razgranam stranice, tako da sad ne znam ni šta da kažem, ako se ona može vratiti dopuniću je još...

--[[Korisnik:Howsky|Howsky]] ([[Razgovor sa korisnikom:Howsky|razgovor]]) 01:01, 24 juli 2016 (CEST)

Okej, hvala na brzom odgovoru! Da li bi mogao da vratiš Centralni administrativni okrug? (I taj Goljanovo (Moskva) ako je okej da se članak tako zove?) --[[Korisnik:Howsky|Howsky]] ([[Razgovor sa korisnikom:Howsky|razgovor]]) 01:12, 24 juli 2016 (CEST) Hvala na odgovoru i na vraćanju Goljanova! --[[Korisnik:Howsky|Howsky]] ([[Razgovor sa korisnikom:Howsky|razgovor]]) 01:26, 24 juli 2016 (CEST)

== Vituzze ==

[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Vituzze] Ovo je impersonacija [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Vituzzu] korisnika Vituzzu. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 14:15, 27 juli 2016 (CEST)

== Hrvatsko proljece ==

U cemu je problem?--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 14:02, 29 juli 2016 (CEST)
*O kakvoj ti nepristojnosti govoris? Jesi li citao raspravu i rezone? Ako je ista nepristojno onda je to tvoja poruka ostavljena na mojoj korisnickoj stranici--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 14:27, 29 juli 2016 (CEST)

== Brisanje ==

Sa kojim pravom mi konstantno brišete sadržaj sa stranice ?

== Eva Nahir Panić - značaj ==

Slažem se da članak u onakvom obliku treba brisati, ali ne zbog nedovoljnog značaja. Riječ je o ličnosti o kojoj je snimljen dokumentarni film, a moglo se naći i par članaka u hrvatskim mainstream medijima. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:31, 6 august 2016 (CEST)

:Mislim da bi {{u|SadarMoritz}} mogao na to baciti oko i reći što misli o članku, kako ga preraditi i nadopuniti. On je nešto najbliže specijalistu za te teme na sh.wiki. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:36, 6 august 2016 (CEST)


Vi neprestano brišete sadržaje koji su iskljucivo moje autorsko delo i to bez ikakvog obrazloženja !

Protiv Vaše očiglene zloupotrebe ovlasti, podneta je prijava !

Kako se podnosi prijava za brisanje članaka bez obrazloženja?

== Brajan Džonson ==

Dodaj infokutiju na wiki Brajana Džonsona.

== Tuđice ==

Zasto stalno vraćaš moje izmene?

== Na današnji dan ==

Sta mislis da stavimo sve ove sablone u jednu kategoriju? --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 12:56, 12 rujan-септембар 2016 (CEST)

Nikakav problem stavicu sve u jednu veliku kategoriju pa cu ih razvrstavati po mesecim da bi bilo lakse. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 13:53, 12 rujan-септембар 2016 (CEST)

== Sokol ==

Izbriši i članak ''[[sokol]]'' kad si već obrisao ''[[сокол]]'' (jer treba da postoji poseban članak ''sokol'', a ''сокол'' treba da bude preusmerenje za taj članak (sokol), ili obrnuto), već postoje preusmerenja za pticu [[sokol]] – ''[[sokol (ptica)]]'' i ''[[сокол (птица)]] --[[Korisnik:MilanKovacevic|MilanKovacevic]] ([[Razgovor sa korisnikom:MilanKovacevic|razgovor]]) 16:07, 21 rujan-септембар 2016 (CEST)

== ? ==

Cemu brisanje teme?

== brisanje stranice ==

dobar dan, kao ste? htio sam pitat zašto ste izbrisali stranicu koju sam napravio o g.Kovaču? piše da je nedovoljno poznat... pomozite mi da shvatim kriterije; čovjek je ostavio nekog traga u Dubrovniku, a ulaskom u Guinnesovu knjigu i svijetu. što je po Vama još morao napraviti da ga ne brišete iz wiki.? srdačan pozdrav, s.g.

== About Pacificocean.png ==

[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Tihi_ocean&amp;diff=next&amp;oldid=40652067 You're right], but Pacificocean.png was a image tagged in Chinese! I [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Pacificocean.png&amp;diff=prev&amp;oldid=210141043 redirected at the generic map] because I imagined that this could be happening to some Wikipedia. Regards, [[Korisnik:Metrónomo|Metrónomo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Metrónomo|razgovor]]) 13:37, 18 oktobar 2016 (CEST)

== Wikiprojekt države ==

Može [[Venezuela]]? --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:35, 19 oktobar 2016 (CEST)

== Pictures at Eleven ==

Ubaci infokutiju na album Roberta Planta Pictures at Eleven.

== Nova stranica za Kralj Cacka ==

Postovani Edgare,

Pokusvam da napravim stranicu za mog prijatelje Nenada Marica koji je alfa i omega benda Kralj Cacka. Juce sam zapoceo pravljenje te stranice, ali ste mi je obrisali kao besmislen sadrzaj. 
Mozete li mi molim vas pomoci i reci mi u cemu gresim? Ne ide mi tako lako postavljanje te stranice, te sam htio da je pravim postepeno...

Unapred zahvalan,
Ljubisa

==

Postovani Po,

Razumeo sam vas odgovor, ali bih vas zamolio da jos jednom razmotrite da li bend zadovoljava kriterijume. Naime, na ovoj stranici: https://sh.wikipedia.org/wiki/Nova_srpska_scena, je vec unesen Kralj Cacka, a mozete da vidite i da ima bendova Nesinog profila koji imaju svoje stranice. Njemu je upravo izasla zbirka poezije za izdavacku kucu Lom, Album za LampShade mediju izlazi krajem novembra, a pocetkom decembra ce imati koncert u Domu omladine kojim ce promovisati album. Letimicnim uvidom preko Gugla mozete da vidite pregrst clanaka o njegovim nastupima koji su tokom godina sve vise poseceni.

Srdacno,
Ljubisa

==

Voljan sam i postavicu cu opet clanak u decembru. Razumem da postoji skepsa sa vase strane zato sto jos uvek ne postoji zvanicno izdanje, ali u danasnjem vremenu se postavlja pitanje zasto i zbog cega uopste i izdavati albume, te je to bio i glavni razlog zbog cega Kralj Cacka nije do sada izdao ni jedno.

== Univerzitet Simóna Bolívara ==

Nisam mislio da ćeš odmah pogledati. Nisam još završio sa tim, samo sam ga započeo.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 16:32, 1 novembar 2016 (CET)

== Bunjevačka svečana pisma ==
Vidim obrisao si pesmu, naveo si razlog nejasna autoska prava. Nisam stavljao na Commons, mrzelo me da pišem na engleskom jeziku. A što se tiče autorskih prava, pesma je skinuta sa sajta Bunjevačkog nacionalnog saveta u Srbiji, što se automaci podrazumeva da je javno vlasništvo jer predstavlja nezvaničnu himnu Bunjevaca u Vojvodini i službena je svečana pesma saveta koja se koristi prilikom svečanosti. Inače pesma je stara više od 100. godina. Ako si zadovoljan objašnjenjem vrati je nazadi ili ako ti nije mrsko postavi je na Commons.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:15, 7 novembar 2016 (CET)

Pronašao sam precizniji podatak, pesmu je otpevala nepoznata devojka iz Udruženje građana &quot;Bunjevci&quot; - Novi Sad, dok muziku je svirao narodni orkestar RTV-a.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:43, 7 novembar 2016 (CET)

Što se tiče samog tekstopisca i kompozitora on je nepoznat. Pesma se prvi put pojavila 1990. godine u jeku &quot;nacionalnih događaja&quot; dok je decenijama bila prisutna u narodu. To je sve što sam mogao da iskopam od podataka.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:48, 7 novembar 2016 (CET)

== Брисање комплетног чланка Логика првог реда и секције у биографији Иве Андрића ==

С каквим правом то радиш? Да ли ти разумеш чланак који си обрисао?--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 07:54, 10 novembar 2016 (CET)
&quot;Pozdrav! Prvo, što se tiče Ive Andrića. Ono što si ti napisao je nacionalističko trabunjanje i brojanje krvnih zrnaca, što na ovoj Wikipediji ne dozvoljavamo. Isto bih reagirao da je netko svojatao Andrića kao Hrvata; Ivo Andrić je, prije svega, bosanski i jugoslavenski pisac, što se vidi i kroz njegov opus i kroz njegovu biografiju. Svako svojatanje je nepotrebno i umanjuje njegovu književnoumjetničku vrijednost te ide protiv pravila ove Wikipedije. Uz to, on za tebe nije &quot;Ivo, Srbin i srpski pisac&quot;, jer niste skupa ovce čuvali, već je Ivo Andrić, jugoslavenski i bosanski pisac i nobelovac.&quot;

Ovo gore je licni napad a ti nisi neko ko sme da vrsi bilo kakvu cenzuru clanka. Primitivnim frazama kao sto je  &quot;nacionalističko trabunjanje i brojanje krvnih zrnaca&quot; ne dokazujes nista niti opravdavas ista. Celi odeljak je strogo refrenciran i pokazuje licne stavove Ive Andrica o njemu samom. Kanadski istoricar McNeill ili Ivo Vojnovic su iznad &quot;prebrojavanja krvnih zrnaca&quot; i &quot;cuvanja ovaca&quot; anonimnog Vikipedijinog korisnika. A o matematickom clanku - pocetak je pocetak i ne sabotiraj moj rad.--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 12:30, 10 novembar 2016 (CET)


:Za članke koji su na samom početku postoji šablon {{tl|radovi}} da to i označe. Naravno, on je ograničenog vijeka trajanja tako da ukoliko progresa ne bude, čeka ga ista sudbina. Što se Andrića tiče, ne sumnjam da bi ja tako našao jednak broj referenci o njegovom presumiranom hrvatstvu, međutim on niti je &quot;Srbin&quot; niti je &quot;srpski pisac&quot;, niti je &quot;Hrvat&quot;, niti je &quot;hrvatski pisac&quot; i dok je administratorska politika na ovoj Wikipediji takva, a tu me podržava i Ripper (jer ona postoji mnogo prije nego sam ja ovdje došao), nacionalistička svojatanja neće prolaziti na ovoj Wikipediji. Isto je i kod Nikole Tesle, gdje se piše o njegovom životu, a ne o njegovim krvnim zrncima. A teze o sabotiranju rada, cenzuri i ličnim napadima ostavi za nekog tko će u njih povjerovati :) I da, odakle mi pravo - ja sam administrator na ovoj Wiki i moja je dužnost paziti na njezin sadržaj --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:37, 10 novembar 2016 (CET)
::Brisati tudje clanke sa besmislenim izgovorom kao sto je taj gore se zove vandalizam. Da li je Andric Srbin ili srpski pisac - nema dvojbe posto je on sam to rekao a isto prihvatili i njegovi prijatelji i savremenici. Uociti to i staviti u njegovu biografiju nije nacionalizam nego cinjenica. Wikipedija ne dozvalja cenzuru niti ovlascuje administartora da to samovoljno radi. Ti ne posjedujes clanak i obavezan si slediti neutralnu tacku gledista. Dalje, administratorima je ZABRANJENO diktirati sadrzaj clanka.--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 16:11, 10 novembar 2016 (CET)

::To što je prisutna samo znači da je nekome, u ovom slučaju meni, promakla. Kao što rekoh, takav sadržaj protivan je politici ove Wikipedije i bit će uklonjen. Bude li daljnjih revertova, bit ću prisiljen zaključati članak --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 13:33, 10 novembar 2016 (CET)
:::Prvo nauci i shvati sta je politika Wikipedije i ne poturaj sopstvena pravila sta je krivo a sta pravo.--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 16:11, 10 novembar 2016 (CET)
:::Molim da prekines sa pretnjama i diskvalifikacijama. Napisao si kao razlog za brisanje moga clanka

:::''22:17, 9 novembar 2016 Edgar Allan Poe (Razgovor | doprinosi) je obrisao stranicu Логика првог реда (članak je splet nabacanih formula i silogizama... potpuno nesređen i neusklađen)''
:::Sta ti uopste znas o logici prvog reda i sa kakvim pravom pises &quot;''članak je splet nabacanih formula i silogizama... potpuno nesređen i neusklađen''&quot;?--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 16:24, 10 novembar 2016 (CET)

== Molba oko [[City of Sunderland]]a ==

Poštovani kolega

Molim Vas ubijte link na [[Sunderland]] koji vodi na [[City of Sunderland]] (odnosno dvostruko prusmjerenje), to su dva različita pojma, i dva ipak različita grada (ja ću napisati oba dva) ako ostane ovako bit će netočno i glupo.

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 03:02, 14 novembar 2016 (CET)
::Uh moj zez mislio sam na '''[[City of Leeds]]''', sa [[Sunderland]]om je sve u redu.

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 03:06, 14 novembar 2016 (CET)
::Hvala

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 01:45, 15 novembar 2016 (CET)

== Slikarstvo ==

Joj znam za to, nadala sam se da će neko moći postaviti datoteke ili to riješiti na neki drugi način (pogledaj moju korespondenciju sa OC Ripperom) budući da ja još uvijek ne znam postavljati slike :( (*shame, shame, shame*). --[[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor sa korisnikom:Duma|razgovor]]) 12:01, 17 novembar 2016 (CET)

:Ako ti nije mrsko bilo bi super, zato što će meni oduzeti mnogo više vremena, a imam seminarske i ispite ubrzo. Hvala unaprijed :) --[[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor sa korisnikom:Duma|razgovor]]) 12:29, 17 novembar 2016 (CET)

::Divno je, hvala puno ^_^ Mislim da bi ovakav mogao u izabrane? --[[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor sa korisnikom:Duma|razgovor]]) 17:18, 23 novembar 2016 (CET)

== Brisanje stranice ==

Poštovani Edgar Allan Poe, molila bih da mi objasnite zbog čega je stranica Adria Media Group u celosti izbrisana? Sadržala je isključivo informativni opis i osnovne činjenice o kompaniji, bez ikakve promocije. I druge izdavacke kuce sirom sveta imaju svoje mesto na Wikipedii, pa bi mi, ukoliko je moguće, značilo da objasnite šta je bilo pogrešno u kreiranju stranice i kako da idući put kreiram, a da ne naiđem na sličan problem? Hvala. Pozdrav.

== Stevica Ristić ==
zašto si vratio izmenu? [[Korisnik:Lackope|Lackope]] ([[Razgovor sa korisnikom:Lackope|razgovor]]) 17:35, 18 novembar 2016 (CET)

== ''Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné...'' ==

Zdravo, Edgare. U vezi sa [[Special:Diff/40658912|sažetkom]], znaš li da se na ruskoj Wikipediji naslovi biografskih članaka pišu u skladu s leksikografskom praksom? Vidi [[:ru:По, Эдгар Аллан|По, Эдгар Аллан (ruwiki)]]. Drugim riječima, ima na Wikipediji svega. O povijesti encikloped(ist)ike i pojedinim rješenjima da i ne pišem... Eto, ne valja kruto gledati na strukturiranje wikipedijskog (enciklopedijskog) sadržaja i postojeće politike i smjernice (ako one uopće razmatraju ovu problematiku na ovom wikiju). --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 16:31, 21. novembra 2016. (CET)

[[Special:Diff/40658964|Re:]] Svjestan sam kakva praksa trenutno prevladava, no isto tako sam svjestan i okolnosti koje proizvode i utječu na takvu praksu. Mislio sam samo da se dopusti, odnosno ne ispravlja pisanje lema malim početnim slovom jer se ne radi ni o kakvoj pogrešci. Za raspravu sam uvijek, ali prethodno navedene okolnosti, npr. slaba pokrivenost srpskohrvatske Wikipedije (meta)leksikografskim člancima, kazuju da još nije vrijeme za to. No nadam se da će taj čas doći čim prije. :) Usput, nadam se da se slažeš s [[Special:Diff/40658991|kompromisom]]. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:28, 21. novembra 2016. (CET)

== Konfuzna (i potencijalno štetna) korisnička imena ==

Mislim da se, temeljem [[:en:Wikipedia:Username_policy#Similar_usernames|pravila na en.wiki]] blokada može opravdati. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 15:34, 27 novembar 2016 (CET)

== Re: Poruke ==

Čin revertanja sam po sebi ne legitimizuje zabranu uklanjanja. U suprotnom slično bismo mogli da kažemo za svaku delatnost koju bi sankcionisala grupa urednika, ili možda čak samo i usamljene individue: recimo ako bih ja kao pojedinac krenuo da vraćam validna revertanja vandalizama samo zato što mislim da ne treba ništa uklanjati iz članaka. Kolega je dao do znanja da je poruku pročitao samim tim što ju je uklonio. Dao je do znanja verovatno i to i da mu takve poruke ne prijaju ali što se tiče lične netrpeljivosti ili neke druge motivacije ne bih ulazio dublje u tu sferu jedino bih dodao još to da sam duboko uveren da tolerantniji pristup novim korisnicima može samo da doprinese našoj Vikipediji. Svako dobro, --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] ([[Razgovor sa korisnikom:Biblbroks|razgovor]]) 19:22, 28 novembar 2016 (CET)

== Novi tekst i postavljanje slike ==


 Postovani,
ovim putem Vas informisem da sam veceras objavio tekst, ali prilikom finalne realizacije za objavljivanje imam problem sa postavljanjem fotki koje su nesto malo vece od naznacene velicine 1024 X 768 pa me uputite kako da to realizujem ili da fotke posaljem na Vas e-mail koji mi naznacite. Ovdje je i link za tekst koji sam objavio, ali za sad bez fotki, a sto bi Vi mogli dodatno uraditi da sve to i vizuelno bolje izgleda. Srecno

 https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDelimir_Altarac_%C4%8Ci%C4%8Dak

== Saradnja ==

Pozdrav,
fotke koje bi popratno bile uz taj tekst su moje vlasnistvo i to bi maksimalno bile cetiri, a dozvoljavam da ih i drugi koriste. Ocekujem da kao sto napisaste cete me uputiti kako da to i uradim. Pogledao sam navedene clanke i to bi otprilike tako izgledalo, posebno je vizuelno i tekstualno dobar clanak William Faulkner. Srecno.

== Address Collection ==

Congratulations! You have more than 4 accepted articles in [[:m:Wikipedia Asian Month|Wikipedia Asian Month]]! Please submit your mailing address (not the email) via '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSe0KM7eQEvUEfFTa9Ovx8GZ66fe1PdkSiQViMFSrEPvObV0kw/viewform this google form]'''.  This form is only accessed by me and your username will not distribute to the local community to send postcards. All personal data will be destroyed immediately after postcards are sent. Please contact your local organizers if you have any question. Best, [[:m:User:AddisWang|Addis Wang]], sent by [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:58, 3 decembar 2016 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:AddisWang@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month/2016/Qualified_Editors/Mass&amp;oldid=16123268 --&gt;

== saradnja ==

 Pozdrav, evo po Vasoj uputi postavio sam na Commons fotke iz moje arhive, a koje su kao sto vec navedoh i moje vlasnistvo. Tokom postavljanja ostao je problem da ih nisam mogao postaviti na lijevu stranu teksta, tako da su sve na desnoj strani,a zelio sam da  budu i lijevo i desno. Kako da to uradim ili cete to Vi rasporediti kao i napraviti info kutiju sa prvom fotkom. Srecno.

== saradnja  ==

Uradjeno po Vasim uputama i to bi bilo to. Ukoliko smatrate da je to ovako OK, moze biti i objavljeno. Javnite mi kad bude objavljeno ili ako treba nesto doraditi. Nastavljamo sa uspjesnom saradnjom. Srecno.

== saradnja ==

Pozdrav, vidim da ste nakon male stanke ponovo aktivni, pa me izvjestite da li cete danas ili kada cete objaviti stranicu koju sam po Vasim uputama uredio i poslao 03.12.2016. Srecno

...konkretno kada cete javno objaviti stranicu koju sam Vam poslao https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDelimir_Altarac_%C4%8Ci%C4%8Dak a koju uradih po Vasim uputama i sta je  razlog da to do sada vec nije  uradjeno...???

...da ne bi dalje mudrovali da li ja ili Vi objavljujete tekst koji sam uradio i poslao za sh wikipediju, a ako je do mene napisite kako da to i uradim da bude tu i objavljeno jer ga za sada nema na Google pretrazivacu. Ukoliko je do Vas onda da to i uradite pa neka je svima tu dostupan da moze da se vidi i cita. Srecno.

...kada ukucam Želimir Altarac Čičak na Googleu nema tog teksta sa naznakom sh wikipedije jedino se vidi slican tekst na bs wikipediji, pa ne znam zasto se nije pojavio i na Googleovom pretrazivacu,  a sto mozete i provjeriti.Nadam se da cemo to uspjesno realizovati...

...OK, sacekacemo da Googleu uradi sto treba da se tekst i tu pojavi...srecno

...na Googleu je jos uvijek status quo, a kad otvorim stranicu na sh wikipediji u vrhu stoji napomena &quot;sablon za uredjivanja&quot; i ako je po tom pitanju sve zavrseno po vasim uputama te bi ga trebalo skinuti da bude kao i na svim ostalim tekstovima...ocekujem odgovor,srecno...

...sredjeno, izvori formatirani,wiki poveznice u tekstu napravljene...

...evo kategorije su postavljene, a i izvori koji funkcionusu su postavljeni, ako jos nesto treba javnite ili samo dodajte da to profunkcionise...srecno...

...uradjeno kako rekoste: ponovo su postavljene kategorije i zaista ne znam sta se zbilo da su te koje ste bili postavili i nestale, vjerovatno nekom slucajnom greskom. Sada su postavljene vanjske poveznice i izvori, a i reference te se nadam da sve to stima. Ako trebaju jos neke korekcije mozete ih Vi uraditi ukoliko to nije neki problem. Ovo je prvi tekst koji objavljujem na sh wikipediji te je i ovo uradjeno po vasim uputama, a sto je u mnogome pripomoglo u realizaciji istog...

...nadam se da ste pogledali sve sto je ispravljeno i dodano na tekstu koji Vam poslah 14.12.2016 pa me izvjestite o tome, a kao sto vec napisah, ako trebaju jos neke korekcije mozete ih Vi za ovaj put uraditi ukoliko to nije neki problem.Imam u pripremi jos neke tekstove kojih nema na sh wikipediji te za dalju saradnju ovo bi bio i uputni primjerak da sve mnogo brze funkcionise...

...ispravljeno i dotjerano...srecno...

...to bi bilo to sa jos nekim ispravkama u skladu sa sh wikipedijinim pravilima...zahvaljujem na pomoci i saradnji...

== Isprika ==

Imao sam na umu glasovanje za izabrane (što si lično napomenuo), ali nažalost neplanirano nisam bio online zadnja dva tjedna tako da nisam stigao dati glasove za prošli mjesec. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:36, 10 decembar 2016 (CET)

:Ja se samo držim onog &quot;postupi po naređenju&quot;, al Vujkovica-brdo [[Wikipedia:Administratori/Prijedlozi za oduzimanje statusa|ima poentu]] – dosta je više neonapoleonske strahovlade! Potres nisam ni osjetio jer sam, kao što se vidi po doprinosima na [https://commons.wikimedia.org/wiki/User:Orijentolog Commonsu], prilično daleko. Ovdje bi preživio sigurno jer nije mi strana ni [[Potresi u Iranu|lokalna tektonika]], a bome ni građevinska statika, što je bilo presudno za izbor mjesta ''logorovanja''. Nisam žabar da se stacioniram kod prve najbliže vinarije! --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:20, 10 decembar 2016 (CET)

...OK

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 02:15, 10 decembar 2016 (CET)

Ni ja nisam siguran u Vitekove tvrdnje da je riječ o insinuacijama, iskreno nije mi se dalo kopati po literaturi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:36, 17 decembar 2016 (CET)

== Molba - ubij preuzmjerenje na - Suita ==

Napisao sam članak '''Suita''', ali o muzici (što je osnovno značenje) a japanski grad i onak svi zovu [[Suita, Osaka]] pa ti netreba za dva pojma. Da se ne ubijam pronalaziti gdje je svuda navedena suita ili svita u muzici, a članak svita ću prezsmjeriti na recimo Svita (pratnja)

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 00:45, 14 decembar 2016 (CET)
::Jesi - sve je OK, usput članci o muzici su nam užasna - šljuka, to ni deset ljudi ne dovede u red...

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 01:11, 14 decembar 2016 (CET)

Po statutu Vojvodine službena i tradicionalna zastava ima istu upotrebnu vrednost, tako da se i jedna i druga mogu koristiti na isti način. --[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:32, 15 decembar 2016 (CET)

Onda jedino preostaje da neko napravi šablon za AP Vojvodinu kao što je slučaj sa šablonom na engleskom jeziku.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:39, 15 decembar 2016 (CET)

A što se tiče zastave Pridnjestrovlja ti si je vratio, iako je to narodna zastava nije državna ja sam bio podesio na državnu.--[[Korisnik:Nik Oldy|Nik Oldy]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nik Oldy|razgovor]]) 02:43, 15 decembar 2016 (CET)

== Наслови Божићевих романа ==

Мењање ћириличких и српских наслова Божићевих романа је бесмислица поготово због тога што су чланци прегледа ових романа базирани на преводима а не на оригиналима. Ја бих ти предложио да се бавиш нечим корисним и смисленим.--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 19:18, 16 decembar 2016 (CET)

== Moj revert u članku Petar Iljič Čajkovski ==

Poštovani kolega EAP

Pogledajte što sam napisao na stranici '''[[Razgovor:Petar Iljič Čajkovski]]''', vjerovatno će Vam sve biti jasno...

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22:25, 17 decembar 2016 (CET)
::Vikipedija nije [[sud]]nica - pa da ja sad trebam dokazivati (suprotnu tvrdnju), ja sam Vam samo podastrio dokaz da je tvrdnja o tome da je bio homoseksualac - temelji na '''rekla, kazala''' argumentaciji, a to što se Vi sad referencirate na brojne druge wiki (koje su resavska škola sa en.wiki) je tautologija (nitko od njih nema neki bolji dokaz). Ukratko sve tvrdnje da je on bio homoseksualac svode se na '''rekla kazala''' - a to je neozbiljno (je... enciklopediju koja se svodi na trač - ili pomodnost). Usput tvrdnje o njegovoj homoseksualnosti - spadale su u set gotovo stogodišnjeg napora - njegovih ljubomornih kritičara da mu se umanji vrijednost - a to Vam je teza upravo gore spomentog '''Alexandra Poznanskog'''. Ja ću za večeras zaključiti ovu korespodenciju - jer je jutro pametnije od noći.

PS. Usput ja Vam nisam nikav - homofob (ili anto gay) imao sam puno takvih prijatelja u doba kad se Vi vjerojatno niste ni rodili - čak sam se i javno borio za njihova prava daleko prije nego što je to postalo en vouge (1988 / 89) - ali mi svaka paranoja oko tog ide na živce...

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 23:58, 17 decembar 2016 (CET)

== Pitanje ==

Bok Edgare, izvini što te pitam ovo, ali zar nije bilo pametnije kreirati članak Igor Janev, pa makar i sa minimalan sa osnovnim podacima, nego se preganjati sto godina sa njegovim fanovima, uz sve gluposti koje smo ovde videli. (Inače odmah da kažem, ja nisam Igor Janev). Ovako mi se čini da je cela ova cikusijada i skandal samo proizvod pukog inata sa obe strane i ništa više. Pozdrav, [[Posebno:Doprinosi/93.86.53.106|93.86.53.106]] 15:43, 19 decembar 2016 (CET)

:Odogovit ću ovdje, jer ne znam gdje bi. Prvo, nema problema na pitanju, mada bi mi bilo jako drago da znam tko stoji iza njega :) (znam da nisi Igor Janev, taj je tip mnogo nepristojniji :D). Što se brisanja samog članka tiče, oko toga je davno provedena rasprava i on je pobrisan sukladno odluci na više Wikipedija da se radi o trolerskom članku, dakle s naše strane ne postoji nikakav inat. Naš je doprinos brisanju, ''de facto'', minimalan, ali kažem, čak se i oko toga vodila rasprava i rezultat te rasprave bilo je brisanje članka --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 15:56, 19 decembar 2016 (CET)
::Dragi Edgare, Ti i sam znaš da je članak prisutan na 14 jezičkih Vikipedija. Znaš iz svog dugogodišnjeg iskustva da je Janev relevantan i da možeš ići sa člankom. Mudar si čovek i znaš da u ovoj situaciji treba mudro i pažljivo postupati. Pravila jesu pravila, međutim, najbolje što bi mogao učiniti je kreirati taj članak sa minimum informacija i završiti to besmisleno i štetno ratovanje. Konačno, ovo je akademska enciklopedija i morali bi se svi ponašati u akademskom duhu i sa određenim uzajamnim uvažavanjem. Ako je neko nekom učinio nešto neprijatno ili loše drugome, trebalo bi ići na uzajamno izvinjenje i dogovor, pa i nezavisno ko je prvi počeo ili ko je kriv. Sa Janevim treba uspostaviti korektne odnose i odnose od uzajamnog respekta i poverenja. Isterivanje apstraktne pravde nemora uvek biti uvek produktivno i najkorisnije. S njim se treba izmiriti i pokazati taktičnost i mudrost. Nadam se da će mudrosti i dobrota prevagnuti na obe strane i da će kompromis biti postignut. Pozdrav,[[Posebno:Doprinosi/93.86.53.106|93.86.53.106]] 16:35, 19 decembar 2016 (CET)
:::Ja za Janeva nikada čuo nisam. Istina, nisam ja referentni sustav, ali ovo je apropo toga da mogu procijeniti temeljem svog iskustva - temeljem mog iskustva, Igor Janev uopće ne postoji. Rasprava je provedena i, što se mene tiče, članak ne može ići. Nema to veze ni s mojom mudrošću ni sa čim drugim, stvari su prosto takve. Ako je, dakle, članak doista prisutan na 14 Wikipedija, onda ne vidim tako oštru potrebu da bude prisutan i ovdje. Nismo mi centar svijeta :D U svakom slučaju, sljedeći put očekujem da se uredno predstaviš, dragi IP, inače ova komunikacija s duhom neće imati smisla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:25, 19 decembar 2016 (CET)

== Prekini sa besmislicama! ==

Prvo, tebi niko nije dao pravo da sprečavaš anonimne korisnike da ostavljaju poruke na mojoj stranici za razgovor.

Drugo, što se tiče poruka na mojoj stranici, ja imam pravo da ih brišem što je pravilo na svim Wikipedijama. Objašnjeno ti je da isto pravilo važi i na ovoj Wikipediji.

::Kolega, nije tačno da je zabranjeno uklanjati tuđe poruke sa stranice za razgovor. Kolega [[Korisnik:Edgar Allan Poe]] je pogrešio: aktuelna praksa je takva da nije zabranjeno dakle da je dozvoljeno uklanjati poruke. U pitanju je drugačije tumačenje aktuelne prakse, i oko toga su vođene rasprave u vezi kojih nisu doneseni nikakvi zaključci o bilokakvoj zabrani. A što se tiče same poruke, i ja sam je shvatio kao svojevrsnu podršku bez neke provokacije. Možda je bila samo u malo slobodnijem stilu. Svako dobro želim, --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] ([[Razgovor sa korisnikom:Biblbroks|razgovor]]) 14:06, 26 novembar 2016 (CET)

--[[Korisnik:Vujkovica brdo|Vujkovica brdo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vujkovica brdo|razgovor]]) 11:38, 21 decembar 2016 (CET)
::: [[Wikipedia:Pravila i smernice]] kaže: ''U slučajevima kada zbog nedostatka konsenzusa ili zbog nedostatka presedana/običaja/prakse ne postoji pravilo ili smernica ili ih nije moguće primeniti, primeniće se praksa koju su razvile Wikipedije na drugim jezicima (na engleskom, nemačkom, ruskom...).''
::: [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Talk_page_guidelines#User_talk_pages WP:OWNTALK] kaže: ''&quot;Although archiving is preferred, users may freely remove comments from their own talk pages.&quot;''
::: Ne bi bilo loše imati u vidu i [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Harassment#Wikihounding WP:WIKIHOUNDING].--[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:35, 22 decembar 2016 (CET)

== publicista Radomir Bulatović iznosi naučno neutemeljenu pretpostavku ==

* ''publicista Radomir Bulatović iznosi naučno neutemeljenu pretpostavku'' - ''&quot;Radomir Bulatović, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Sarajevo, 1990.&quot;''

Vidim da si obrisao ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Logor_Jasenovac&amp;diff=next&amp;oldid=40665732 diff]) (nepostojeći na ovoj wikipediji) šablon &quot;who&quot; navodeći da je izvor za gore navedeni stav sledeća knjiga: ''&quot;Radomir Bulatović, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Sarajevo, 1990.&quot;''

Nemam ništa protiv tvoje izmene ali bih ti postavio jedno pitanje ako nemaš ništa protiv. Hoćeš li molim te da budeš ljubazan da navedeš rečenicu iz knjige Radomira Bulatovića koja je poslužila kao izvor informacije za gore navedenu tvrdnju o naučnoj neutemeljenosti pretpostavki Radomira Bulatovića?--[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:29, 22 decembar 2016 (CET)

== Zaštita ==

S obzirom da je teže zaštititi za neprijavljene desetine biografskih članaka, preporučam da se ovom [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_korisnikom:93.87.110.18 ovom IP-u] blokira opseg na sedmicu-dva dana. Uređivanja su mu ili besmislena, ili nepismena, ili namjerno mijenja datume rođenja/smrti. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:08, 24 decembar 2016 (CET)

== Хвала ==

Што си упозорио уредника који се осорно опходио према мени. На другим пројектима чашћавају и хвале уреднике који ме вређају. У сваком случају, надам се да се не љутиш што се тиче мог мишљења. Рекла сам да је можда најбоље обрисати чланак, ако је циљ био само иритирати друге уреднике, онда то нема смисла.--[[Korisnik:Тајга|Тајга]] ([[Razgovor sa korisnikom:Тајга|razgovor]]) 00:37, 25 decembar 2016 (CET)

== Daj molim te  ==

Ubi stranicu [[Kolčester (razvrstavanje)]] i preimenuj je u '''Colchester (razvrstavanje)''', i ubi moju stranicu [[Colchester (razvrstavanje)]] (ona je sad višak), jer je sad nemogu linkati na en stranicu.

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 00:31, 7 januar 2017 (CET)
::Ni meni nije jasno kak ti je to uspjelo, jer bi sada trebale biti 2 istovetne stranice -Colchester (razvrstavanje), ali sve štima pa nema problema.

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 00:51, 7 januar 2017 (CET)

== Nacionalnosti i narodnosti ==

Da se nadovežem na ono [[Razgovor:Ruđer Bošković|&quot;u 18. vijeku situacija je kompleksnija&quot;]]:
{{citat|The evidence presented in the preceding chapters shows that past populations in what is now Croatia most frequently used broad terms to refer to themselves, such as “Slavic” (in the Middle Ages) and “Slavic” and/or “Illyrian” during the period from the sixteenth through the eighteenth centuries. However, the term “Croat,” which was not the usual one, was known to many and was employed. Each chosen identity encompassed a different (though not mutually agreed upon) membership. If one identified as an “Illyrian,” one almost certainly saw his group as at least including the Slavic populations of Dalmatia, Croatia, Slavonia, and Bosnia. Other “Illyrians” included all South Slavs. If one identified as a “Croat,” one’s community usually became narrower, including perhaps those from the first three of the four areas just noted as “Illyrian,” or perhaps people from a smaller region within that territory. Some felt that “Croat” should refer only to those attached to narrow historical Croatia.&lt;br /&gt;Some among those utilizing any of the three just-mentioned identities included ethnic features in that identity, and thus all three of these labels did appear on occasion in the form of ethnic identities. But other people seemed to have felt no need for such communities. Many employed the labels — whether broadly or narrowly — as reflecting little more than place of origin. And, as we have seen, some of those using what for others were broad identity terms perceived those terms very narrowly. One also could bear plural identities; one could be an “Illyrian” (of some sort of South Slav community) and, for example, a “Croat,” thus a “Croat Illyrian.” Ethnic feeling, in such cases, was more likely to be attached to the broader identity, and the narrower “Croat” one was a geographical marker, like an American from Michigan.&lt;br /&gt;It is clear, however, that as we reach 1800, people in what is now Croatia were torn (if they felt strongly) or at least divided among several possible identities, none of which was certain to triumph. Only some of those who possessed a peopled-type of identity (“Illyrian,” “Slavic,” “Croatian,” “Slavonian,” “Dalmatian,” etc.) had brought any ethnic baggage to speak of with it. The identity of “Croat” was a minority one, often accompanied by a second, frequently more important and broader identity. For probably only a minority of those feeling “Croat,” whether solely so or combined with a broader identity, would one say they were “Croats” ethnically. Moreover, those few who perceived themselves as “Croats” did not agree on who was in the Croat community. Some Croats saw that label pertaining to Kajkavians and would reject  Čakavians as co-ethnics, even though some  Čakavians defined themselves as “Croats.” Thus, even a large percentage of those perceiving themselves as “Croats” disagreed among themselves on whom they should share that label with.&lt;br /&gt;Thus, there was no certainty that a Croat ethnicity would triumph in the nineteenth century. So, current academic studies on that period that start with the assumption that the population at the time was Croat and claim, for example, that among Croats, many in the 1840s under the influence of Ljudevit Gaj became Illyrians are simply wrong. Many truly felt “Illyrian” and did not see themselves as “Croats.” Thus, it is not a question of a population of Croats in the early nineteenth century seeking identities; what existed in nineteenth-century Croatia was a population holding a variety of identities, attached to those various identities with varying degrees of fervor. The Slavs in what is now Croatia could have evolved in a variety of ways, and it was only the events of the nineteenth century itself that led to a majority of them becoming “Croats.”|Fine, John V. A. (2006): ''When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods'', str. 557-558, [[University of Michigan Press]], {{ISBN|9780472114146}}}}
Nije dakle sporno pričati o &quot;nacionalnostima&quot; tog specifičnog vremena, već i o samoj narodnosti/etnicitetu, a sve navedeno vrijedi i za istočne komšije – i prve, i druge, i treće. Autor inače na 600 stranica analizira stotine srednjovjekovnih i novovjekovnih izvora o identitetima ovih prostora, nakon čega u odlomku &quot;Zaključak&quot; navodi ovo gore. Nađe se još štošta zanimljivog, npr. da su &quot;nacionalni junaci&quot; Zrinski izmišljali rimsko porijeklo jer im je bila muka identificirati se sa slavenskim seljačkim življem. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:10, 8 januar 2017 (CET)
::: Ubi ovu stranicu [[Kembridž (razvrstavanje)]] sad je višak.

--[[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 00:27, 9 januar 2017 (CET)

== :) ==
Hvala ti na toploj dobrodošlici, dočekao si me ko da sam se vratio s naftne platforme u Sjevernom moru :) Nikad nisam mislio definitivno otići, ali bio sam stvarno u gužvi. Još nije idealno i dalje imam puno obaveza, ali se ne dam. Evo, započeo sam prijevod još jednog [https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Wolmar/U_radu &quot;laganica&quot; članka], onako kao zagrijavanje :) Šta ima novog ovdje, nadam se da nitko drugi nije otišao?--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 19:01, 10 januar 2017 (CET)
:Znam da je Seiya otišao što mi je posebno žao, ali nisam znao za Kolegu?! Otišao je dobrovoljno ili? Nego.... ima velikih odlazaka i na svima nam omiljenom projektu: otišao nam [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Steward_requests/Permissions&amp;oldid=16216217#MaGa.40hr.wikipedia MaGa], mislim da će svi gorke suze liti, pogotovo [[Korisnik:Orijentolog|neki]] ovdje. Daj mi, molim te, link na taj pokušaj difamacije na Meti, jako me zanima.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 19:40, 10 januar 2017 (CET)

Pojma nisam imao do jučer o tragikomičnom (čaraparskom) zahjevu na Jimbovoj stranici, baš sam se nasmijao. :))) Jedino mi je sumnjiva [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Jimbo_Wales&amp;diff=next&amp;oldid=750662458 ova žalopojka], znao sam ja da podli Žabar neće tako lako preći preko sažetka. :P Seljačkom logikom zaključio bi i da je [[Wikipedia:Članci za brisanje#Azra|ovaj slučaj]] povezan s prethodnim – [https://www.flashlyrics.com/lyrics/azra/iran-04 iranofobna] Jugoslavenčina sveti se jer mu je [[Fitna (film)|holandsko utočište izjednačeno s balkanskom palankom]], još kad se uzme da je dotični [[Branimir Štulić|rođeni Skopljanac]]... prosto ko pasulj! --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:24, 11 januar 2017 (CET)

:Mene čudi kako ti je ova bravurozna rukotvorina promakla, Skali :P : 

&quot;plus, admins. on sh.wiki give a damn about discussion we have here on Jimbo Talk Page. In his comment admin. Edgar said: &quot;Ovaj se baš namjerio na tebe x'D&quot; [62], or &quot;This one creates The X-Files&quot; (as Explanation for deletion of Template for deletion of Janevistan).93.87.154.148 (talk) 19:26, 27 November 2016 (UTC)

&quot;x'D&quot; means &quot;Dosije X&quot; or &quot;The X-Files&quot;.93.87.154.148 (talk) 19:41, 27 November 2016 (UTC)&quot;

:A što se tiče ovog novog, bilo mi je zabavno jedno vrijeme - ne dobiješ u mojoj struci baš često priliku da se svađaš s Johnnyjem Štulićem, makar ovaj bio nekakav pravno neobrazovani trol; bogati, mogao sam i s tobom voditi kvalitetniju stručnu raspravu o pravu :/ Ali dobro, poeni za inicijalnu maštovitost i za ovu konačnu pravnu bravuru... možda nas tuže za neovlašteno korištenje servera, to je cyber kriminal i po hrvatskom i po srpskom KZ-u? :D Doduše, sudeći po povijesti izmjena, jadni Ripper će najviše stradati zbog Štulića, a koliko vidim, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Azra&amp;action=history ne gine ni tebi koja tužba za zločinačko organiziranje]... ako tome dodaš to da si osobno izvršio verbalni delikt protiv cijele države i zapravo gotovo pa trajno osujetio cjelokupnu makedonsku vanjsku politiku zadnjih 20 godina, draga Pekinška patko, mislim da uskoro možeš očekivati Amere u nekoj novoj Operaciji Uranus dok Trump (čitaj kako pišem) gleda to sve iz sigurnosti svog ureda... o tebi će se pisati članci u kriminološkoj stuci. 
:Ne čudi me da je Štulić stao u obranu Janeva, u pravu si... a mislim da su ti sljedeći na redu Bora Čorba i Milorad Dodik... samo moli boga da ne završiš kod ''Buje'' u emisiji; on će ti pronaći onaj buš u kojemu se skrivaš i to će objaviti kao ekskluzivnu vijest ''urbi et orbi''... kakav papa, kakvi bakrači :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:41, 11 januar 2017 (CET)

==zasto mi je obrisan rad?==
obrisana je stranica &quot;cordons posten&quot; koja je bila u začetku. Zašto?

== User:EGalvez (WMF)/Sandbox/MassMessageTest ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.&lt;ref&gt;This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.&lt;/ref&gt; The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.&lt;ref&gt;Legal stuff: No purchase necessary.  Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].&lt;/ref&gt; The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.


&lt;big&gt;'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&amp;Aud=VAE&amp;Src=52VAECE Take the survey now!]'''&lt;/big&gt;


You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.

Thank you!
--[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]]  ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:44, 13 januar 2017 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&amp;oldid=16205393 --&gt;

{{reflist-talk}}

== Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey (revised heading) ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.&lt;ref&gt;This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.&lt;/ref&gt; The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.&lt;ref&gt;Legal stuff: No purchase necessary.  Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].&lt;/ref&gt; The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.


&lt;big&gt;'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&amp;Aud=VAE&amp;Src=52VAECE Take the survey now!]'''&lt;/big&gt;


You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.

Thank you!
--[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]]  ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:50, 13 januar 2017 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&amp;oldid=16205393 --&gt;

{{reflist-talk}}

== Jezik interfejsa ==

FYI: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?diff=40677113&amp;oldid=40676567]. --[[Korisnik:Nemo bis|Nemo bis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nemo bis|razgovor]]) 20:59, 17 januar 2017 (CET)

== Tornjevi ==

Kao prvo, ovo je free country i ja imam pravo da vičem [https://www.youtube.com/watch?v=Ph3I1xRMBe4 ''Živeo Staljin i svetska revolucija''] ako hoću. Tebi, Jakovljeviću i sličnim žabarima se sve mora crtat. Drugo, [[:Datoteka:Freedom of Panorama world map.svg|sloboda panorame]] je u Iranu ista kao u Francuskoj, Italiji ili Grčkoj. Očigledno neki kompleksi veće vrijednosti, svi odreda veliki umjetnici ko fol, al ne bi duljio o tome. Treće i najbitnije, fotografija tornja Azadi je obrisana greškom jer trenutno jedan mediokritet označava za brisanje brojne datoteke i to iz neznanja – prije par godina za taj specifični slučaj objašnjeno je da je nosioc autorskih prava Grad Teheran (a ne preseljeni arhitekt) i da je građevina starija od 30 godina, ali ovaj nije upućen o tome. Zadnjih dana imao sam raspravu s njim oko nekih grafita i uporno inzistira da &quot;postoji mogućnost&quot; autorskih prava istih, iako u niti jednoj knjizi ili članku nisam našao da se spominje autor (publikacije su opreznije po tom pitanju i uvijek navode nosioce prava da ih ne bi tužilo). U svakom slučaju, ako primjetiš da je pobrisana koja slika nekog iranskog članka obavijesti me da stavim ekvivalent (imam par hiljada vlastitih). S tornjem Azadi učinjeno je isto kao i npr. [[:en:File:Looking up at Torre Pirelli from Piazza Duca d'Aosta, Milan.jpg|neboderom Pirelli]]. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:23, 18 januar 2017 (CET)

== IČ ==

Glede [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|izabranih]], najvjerojatnije za koji dan sam kandidiram jedan. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:46, 1 februar 2017 (CET)

:Reko sam &quot;najvjerojatnije&quot;, ne &quot;sto odsto&quot;. Imao sam drugih obaveza u međuvremenu pa se projekt odužio, al ako ne bude za ovaj mjesec onda bude za idući. Sigurno. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:43, 19 februar 2017 (CET)

== Pitanje ==

Poštovani,
Obrisali ste članak Đuro Maričić zbog kršenja autorskih prava vezanih za fotografiju, koja je dobijena od samog Đure! Šta je potrebno uraditi da se članak ne briše?

== Brisanje stranice ==

ZDravo,

Vidim da si mi obrisao stranicu koju sam juče napravio. U pitanju je stranica Slobodan Nikolić. Znima me razlog za brisanje.

Pozdrav

== Članak o Đuri Maričiću ==

Poštovani, konsultovao sam se sa Đurom Maričićem u vezi obirisanog članka o njemu. Taj tekst jeste prenet sa stanice koju ste naveli, ali je njegovo autorsko delo. Da li postoji mogućnost da se tekst takav kakav je objavi na wikipediji?

== Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey ==

(''Sorry to write in English'')

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''28 February, 2017 (23:59 UTC)'''.   The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&amp;Aud=VAE&amp;Src=52VAECE  Take the survey now.]'''

If you already took the survey - thank you! We won't bother you again.

'''About this survey:''' You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project here]] or you can read the [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions]].  This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through EmailUser function to [[:m:Special:EmailUser/EGalvez_(WMF)| User:EGalvez (WMF)]].  '''About the Wikimedia Foundation:''' The [[:wmf:Home|Wikimedia Foundation]] supports you by working on the software and technology to keep the sites fast, secure, and accessible, as well as supports Wikimedia programs and initiatives to expand access and support free knowledge globally.  Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]]  ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 09:04, 23 februar 2017 (CET)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&amp;oldid=16297909 --&gt;</text>
      <sha1>nonqm6qor54dxkgy6938q5qfg7utw35</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Villain (film, 1971)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579177</id>
    <revision>
      <id>42668820</id>
      <parentid>42319133</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:45:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4199" sha1="8mmeweh9srs822jwznqvs42csbeyyd0" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Villain
| slika = Villain (1971 film).jpg
| director = [[Michael Tuchner]]
| producer = [[Jay Kanter]]&lt;br&gt;[[Alan Ladd, Jr.]]&lt;br&gt;[[Elliott Kastner]] (izvršni producent)
| writer = [[Dick Clement]]&lt;br&gt;[[Ian La Frenais]]&lt;br&gt;[[Al Lettieri]]
| based on = {{based on|''The Burden of Proof''|James Barlow}}
| starring = [[Richard Burton]]&lt;br&gt;[[Ian McShane]]&lt;br&gt;[[T. P. McKenna]]&lt;br&gt;[[Donald Sinden]]&lt;br&gt;[[Nigel Davenport]]
| music = [[Jonathan Hodge]]
| cinematography = [[Christopher Challis]]
| editing = Ralph Sheldon
| studio = [[Anglo-EMI]]
| distributor = [[EMI Films#MGM-EMI|MGM-EMI]] (UK)
| released = {{film date|df=y|1971|5|26}}
|gross = preko 1 mi. ₤ (UK) (est.)&lt;ref&gt;Burton, 17 August 1971&lt;/ref&gt;
| runtime = 98 min.
| country = {{flagcountry|GBR}}
| language = [[Engleski jezik|engleski]]
}}

'''''Villain''''' ({{jez-sh|Zlikovac}}) je [[UK|britanski]] [[kriminalistički film]] snimljen [[1971. na filmu|1971.]] godine u režiji [[Michael Tuchner|Michaela Turnera]]. Predstavlja adaptaciju romana ''The Burden of Proof'' Jamesa Barlowa. Protagonist, čiji lik tumači [[Richard Burton]], je Vic Dakin, sadistički vođa bande londonskih pljačkaša koji održava bizarnu [[gej|homoseksualnu]] vezu sa Wolfiejem, svojim potčinjenim (koga glumi [[Ian McShane]]). Radnja prikazuje kako Dakin i njegova banda nastoje osigurati zaštitu od policije ucjenjujući uticajnog homoseksualnog člana parlamenta (čiji lik tumači [[Donald Sinden]]), ali kako im je svejedno na tragu policijski inspektor (koga tumači [[Nigel Davenport]]).

Scenario za film su napisao britanski televizijski scenaristi [[Dick Clement]] i [[Ian La Frenais]] zajedno sa američkim glumcem [[Al Lettieri|Alom Lettierijem]] koji je, s obzirom na tazbinske veze, dobro poznavao mafijaški milje u svom rodnom [[New York]]u. Kao inspiracija za naslovni lik je, pak, poslužio zloglasni londonski gangster [[Ronnie Kray]], a lik njegovog zaštitnika je modeliran po [[Robert Boothby, baron Boothby|Lordu Bothbyju]]. Burton je, pak, bio oduševljen filmom koji mu je dao priliku da tumači gangstera, odnosno snima akcijske scene. ''Villain'' se, kao i mnoga slična ostvarenja žanra u to vrijeme, isticao izuzetno eksplicitnim i brutalnim nasiljem, ali je bio još neobičniji zbog eksplicitnog prikaza homoseksualne veze između dvoje glavnih likova. Producenti su, na kraju, bojeći se cenzure, te scene izbacili iz svoje verzije. ''Villain'' je, međutim, svejedno neslavno propao na američkim kino-blagajnama, ali i kod tadašnjih kritičara, pri čemu se posebno isticalo Burtonovo slabo i neuvjerljivo vladanje [[cockney]] dijalektom. Iako su kritike u Britaniji bile nešto bolje, relativno je brzo pao u zaborav, ali i doprinio da se Burton više ne smatra vrhunskom filmskom zvijezdom.

==Uloge==
* [[Richard Burton]] ... Vic Dakin
* [[Ian McShane]] ... Wolfe Lissner
* [[Nigel Davenport]] ... Bob Matthews
* [[Fiona Lewis]] ... Venetia
* [[Joss Ackland]] ... Edgar Lowis
* [[T. P. McKenna]] ... Frank Fletcher
* [[Donald Sinden]] ... Gerald Draycott
* [[Cathleen Nesbitt]] ... Mrs Dakin
* [[Colin Welland]] ... Tom Binney
* [[Tony Selby]] ... Duncan
* [[Del Henney]] ... Webb
* [[John Hallam]] ... Terry
* [[James Cossins]] ... Brown
* [[Anthony Sagar]] ... Danny
* [[Clive Francis]] ... Vivian
* [[Elizabeth Knight]] ... Patti
* [[Shirley Cain]] ... Mrs Matthews

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|id=0067952|title=Villain}}
* [http://www.screenonline.org.uk/film/id/1362179/index.html ''Villain''] at [[BFI Screenonline]]
* [http://www.cinemaretro.com/index.php?/archives/7104-DVD-REVIEW-VILLAIN-1971-STARRING-RICHARD-BURTON-AND-IAN-MCSHANE.html &quot;Villain&quot;] at cinemaretro.com
* [http://www.cinedelica.com/2007/08/dvd-review-vill.html &quot;Villain&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304201939/http://www.cinedelica.com/2007/08/dvd-review-vill.html |date=2016-03-04 }} at Cinedelica.com

{{Clement i La Frenais}}
{{Michael Tuchner}}

[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:Gangsterski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Pljačkaški filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]</text>
      <sha1>8mmeweh9srs822jwznqvs42csbeyyd0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čistke u Turskoj 2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4612414</id>
    <revision>
      <id>42668915</id>
      <parentid>42378484</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:14:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8683" sha1="4wofjaj4i8pritv7l8lpbb2zowpe6iz" xml:space="preserve">[[Datoteka:2364246 İsmet Yılmaz und Ursula von der Leyen im Januar 2016.jpg|mini|General Bekir Erdžan Van (skroz levo), komandant [[Vojna baza Indžirlik|VB Indžirlik]] optužen za saučesništvo u udaru]]

'''Čistke u Turskoj 2016/17.''' su trenutna serija [[čistka|čistki]] koje sprovodi [[Vlada Turske|Vlada]] [[Turska|Turske]] po proglašenju [[Vanredno stanje u Turskoj|vanrednog stanja]] usled [[Pokušaj državnog udara u Turskoj 2016.|neuspelog državnog udara iz 15. jula]]. Nakon momentalnog hapšenja vojnog osoblja optuženog za pokušaj udara, hapšenja su proširena tako da obuhvataju i druge elemente [[Turske oružane snage|Turske vojske]],&lt;ref name=&quot;AP&quot;&gt;{{cite news|url=http://bigstory.ap.org/article/e9096c0529414e8f959d86f8897e62be/latest-report-turkish-military-says-its-taken-control|title=The Latest: Parliament speaker says lawmakers safe|agency=Associated Press|website=AP.org|date=15. 7. 2016|accessdate=15. 7. 2016|archivedate=2017-04-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170410005916/http://bigstory.ap.org/article/e9096c0529414e8f959d86f8897e62be/latest-report-turkish-military-says-its-taken-control|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; kao i razne [[Ministarstva Turske|državne službenike]] i [[Privatni sektor|privatne]] [[biznis]]mene. Ove potonje akcije, koje odražavaju borbu za vlast između sekularnih i [[islamizam|islamističkih]] političkih elita u Turskoj&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.al-monitor.com/pulse/originals/2016/10/turkey-power-struggle-between-islamists-and-secularits.html|title=Power struggle erupts in Turkey's security structure|date=12. 10. 2016|last=Gurcan|first=Metin|publisher=Al-Monitor|accessdate=29. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; i koje su postale poznate kao ''čistke'', utiču na ljude koji nisu bili aktivni niti svesni puča kada se desio već su optuženi za povezanost sa [[Pokret Gulen|Gulenovim pokretom]] (grupa koju Vlada optužuje za udar).

Desetine hiljada državnih službenika i vojnika dobila je otkaz prve nedelje nakon udara.&lt;ref name=&quot;NYT-tr-purge&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/interactive/2016/08/02/world/europe/turkey-purge-erdogan-scale.html|title=The Scale of Turkey's Purge Is Nearly Unprecedented|date=2. 8. 2016|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|accessdate=7. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na primer, [[16. jul]]a [[2016]]. godine, samo dan nakon što je udar bio osujećen, 2.745 sudija je otpušteno i pritvoreno.&lt;ref name=&quot;judiciary_purge_AP&quot;&gt;{{cite news |last1=Frazer |first1=Susan |last2=Dominique |first2=Soguel |pages= |language= |title=Turkey quashes coup; Erdogan vows 'heavy price' for plotters |date=16. 7. 2016 |publisher=Austin American-Statesman/[[Asošijeted pres|AP]] |url=http://www.mystatesman.com/news/ap/international/turkish-president-says-hes-in-control-coup-falteri/nrzBT/ |accessdate=16. 7. 2016 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6j3ClgdhH?url=http://www.mystatesman.com/news/ap/international/turkish-president-says-hes-in-control-coup-falteri/nrzBT/ |archivedate=2016-07-16 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dailysabah_purge&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dailysabah.com/politics/2016/07/16/turkeys-top-judicial-board-hsyk-orders-detention-of-2745-gulen-linked-judges-over-coup-attempt|title=Turkey's top judicial board HSYK orders detention of 2,745 Gülen-linked judges over coup attempt|work=dailysabah.com|accessdate=16. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je popraćeno otpuštanjem, pritvaranjem ili suspendovanjem preko 100.000 zvaničnika i službenika,&lt;ref name=&quot;NYT2-tr-purge&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2016/09/17/world/europe/turkey-erdogan-gulen-purge.html |title=Turks See Purge as Witch Hunt of 'Medieval' Darkness |work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|date=16. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2016-08-18/turkey-launches-mass-raids-against-27gulen-linked27-businesses/7764694 |title=Turkey launches mass raids against 'Gulen-linked' businesses |work=ABC News|date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CNN2154&quot;&gt;{{cite web | url=http://edition.cnn.com/2016/07/20/europe/turkey-failed-coup-attempt/index.html | title=Turkey declares three-month state of emergency | work=[[Si-En-En|CNN]].com | date=20. 7. 2016 | accessdate=21. 7. 2016 | last1=Sariyuce | first1=Isil | last2=Dewan | first2=Angela}}&lt;/ref&gt; a cifra se povećala na 110.000 do [[4. novembar|4. novembra]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Turkey draws Western condemnation over arrest of Kurdish lawmakers|url=http://www.reuters.com/article/us-turkey-security-kurds-idUSKBN12Y2XA|work=[[Rojters|Reuters]]|accessdate=4. 11. 2016|date=4. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; na 125.000 nakon dekreta od [[22. novembar|22. novembra]],&lt;ref name=&quot;nyt161122&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2016/11/22/world/europe/turkey-erdogan-coup-fired.html|title=15,000 More Public Workers Are Fired in Turkey Crackdown|first1=Rod|last1=NORDLAND|first2=Safak|last2=TIMUR|date=22. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; dosežući najmanje 135.000 sa dekretima od [[7. januar]]a od. oko 160.000 nakon suspenzija i hapšenja [[29. april]]a [[2017]]. godine.&lt;ref name=&quot;Reuters0430&quot;&gt;{{cite|title=Turkey fires 3,900 in second post-referendum purge|url=http://www.reuters.com/article/us-turkey-security-expulsions-idUSKBN17V0MH|date=29. 4. 2017|publisher=Reuters.com}}&lt;/ref&gt;

Čistke su se takođe proširile i na medije; ugašeni su brojni televizijski kanali, novine i druga štampa, [[Spisak uhapšenih novinara u Turskoj|mnogi novinari su uhapšeni]], a poslednje što se desilo je [[Blokiranje Vikipedije u Turskoj 2017.|blokiranje Vikipedije od aprila 2017]].&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Letsch|first1=Constanze|title=Turkey shuts 15 media outlets and arrests opposition editor|url=https://www.theguardian.com/world/2016/oct/30/turkey-shuts-media-outlets-terrorist-links-civil-servants-press-freedom|publisher=[[Gardijan|The Guardian]]|accessdate=1. 5. 2017|date=31. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Counting the closures: Turkey's media shutdown|url=http://www.aljazeera.com/programmes/listeningpost/2016/11/counting-closures-turkey-media-shutdown-161106055258438.html|publisher=[[Al Džazira|Al Jazeera]]|accessdate=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Yeginsu|first1=Ceylan|title=Turkey Expands Purge, Shutting Down News Media Outlets|url=https://www.nytimes.com/2016/07/28/world/europe/turkey-media-newspapers-shut.html|publisher=[[Njujork tajms|The New York Times]]|accessdate=1. 5. 2017|date=27. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Kingsley|first1=Patrick|title=Turkey Purges 4,000 More Officials, and Blocks Wikipedia|url=https://www.nytimes.com/2017/04/30/world/europe/turkey-purge-wikipedia-tv-dating-shows.html|publisher=The New York Times|accessdate=1. 5. 2017|date=30. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Turkey blocks Wikipedia under law designed to protect national security|url=https://www.theguardian.com/world/2017/apr/29/turkey-blocks-wikipedia-under-law-designed-to-protect-national-security|publisher=The Guardian|accessdate=1. 5. 2017|date=29. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Od početka septembra, postudarno vanredno stanje omogućilo je lako okretanje protiv [[Kurdi|kurdskih]] grupa, a najznačajnije je otpuštanje oko 12.000 kurdskih nastavnika i 24 izabrana gradonačelnika Kurda te hapšenje dopredsedavajućih [[Narodna demokratska partija (Turska)|Narodne demokratske partije]]&lt;ref name=&quot;HDP_201702&quot;&gt;
{{cite web|first=Uzay|last=Bulut|url=https://www.gatestoneinstitute.org/9871/turkish-jails-kurds|title=Turkish Jails: Packed with Kurds, Only Seven Members of ISIS|date=1. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; za navodne veze sa [[Radnička partija Kurdistana|Kurdistanskom radničkom partijom]].&lt;ref name=&quot;2016.09 antikurds&quot;&gt;{{cite web|title=Kurds become new target of Ankara's post-coup purges|year=2016|url=http://almon.co/2qmj}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Paljenje Rajhstaga]]&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Peters|first1=Ralph|title=Turkey and Erdogan: Here comes the (real) caliphate|url=http://www.foxnews.com/opinion/2016/07/21/turkey-and-erdogan-here-comes-real-caliphate.html|publisher=Fox News|accessdate=1. 5. 2017|date=21. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Erdoğan's referendum victory spells the end of Turkey as we know it|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2017/apr/17/erdogan-referendum-victory-end-turkey|publisher=The Guardian|accessdate=1. 5. 2017|date=17. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Erdoğan's 'Reichstag fire'|url=http://www.politico.eu/article/erdogans-reichstag-fire-turkey-coup-attempt/|publisher=POLITICO|accessdate=1. 5. 2017|date=17. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
* [[Fetulah Gulen]]
* [[Cenzura u Turskoj]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Turske]]
[[Kategorija:2016.]]
[[Kategorija:2017.]]</text>
      <sha1>4wofjaj4i8pritv7l8lpbb2zowpe6iz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zubin Mehta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4618323</id>
    <revision>
      <id>42668906</id>
      <parentid>42553465</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T07:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19585" sha1="eedrbap7ph763ev6oqknlb75pgvpxhd" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Zubin Mehta
| Slika                  = Zubin Mehta 1.jpg ‎
| Img_capt             = Zubin Mehta (2007.)
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = vanjski_suradnik
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[29. travnja]] [[1936.]] 
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[ozbiljna glazba]]
| Zanimanje            = [[Dirigiranje|dirigent]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1957.]] do danas
| Producentska_kuća    = [[Columbia Records]] &lt;br&gt; [[Decca Records]] &lt;br&gt; [[Deutsche Grammophon]] &lt;br&gt; [[Sony BMG]]
| Angažman             = [[Montrealski simfonijski orkestar]] &lt;br&gt; [[Losanđeleska filharmonija]] &lt;br&gt; [[Izraelski filharmonijski orkestar]] &lt;br&gt; [[Njujorška filharmonija]] &lt;br&gt; ''[[Maggio Musicale Fiorentino]]'' &lt;br&gt; [[Bavarska državna opera]] &lt;br&gt; ''Palau de les Arts Reina Sofia'' 
| URL                  = [http://www.zubinmehta.net/ www.zubinmehta.net]
| nagrade              = &lt;center&gt; vidi: [[Zubin Mehta#Nagrade, priznanja i odlikovanja|Nagrade, priznanja i odlikovanja]] &lt;/center&gt;
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Zubin Mehta''' ([[Bombay]], [[29. travnja]] [[1936.]]) je [[Indija|indijski]] [[Dirigiranje|dirigent]] [[Parsi (narod)|parskoga]] podrijetla i doživotni glazbeni ravnatelj [[Izraelski filharmonijski orkestar|Izraelskoga filharmonijskoga orkestra]]. Počasni je građanin [[Firenza|Firence]] i [[Tel Aviv]]a, te doživotni počasni dirigent i član nekoliko uglednih svjetskih [[orkestar]]a i međunarodnih glazbenih [[institucija]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Zubin_Mehta_at_NCPA.jpg|mini|lijevo|Zubin Mehta dirigira u [[Mumbai]]ju (2008.)]]
[[Datoteka:Zubin Mehta and IPO TA 2011.JPG|mini|295px||Zubin Mehta na svečanom koncertu u [[Tel Aviv]]u u povodu 75. obljetnice Izraelskoga filharmonijskoga orkestra (2011.)]]
Zubin Mehta je prvu glazbenu poduku dobio od oca [[Mehli Mehta|Mehlija Mehte]], poznatoga indijskoga koncertnoga [[Violina|violinista]] i utemeljitelja negdašnjega Bombajskog simfonijskog orkestra.&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;&gt;[http://www.zubinmehta.net/5.0.html www.zubinmehta.net / Biography], pristupljeno 9. prosinca 2014. {{engl}}&lt;/ref&gt; U rodnom je gradu pohađao privatnu osnovnu školu i [[Gimnazija|gimnaziju]]. Nakon što je, po želji roditelja, upisao studij [[Medicina|medicine]] na [[Sveučilište u Mumbaiju|Sveučilištu u Bombaju]] i završio dva semestra, ipak se odlučio za studij glazbe. Stoga je 1954. godine otišao u [[Beč]] te se upisao na tamošnju Glazbenu akademiju – današnji Univerzitet za glazbu i scenske umjetnosti ([[Njemački|njem.]] ''Universität für Musik und darstellende Kunst Wien''),&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;&gt;[http://www.allmusic.com/artist/zubin-mehta-mn0000746625/biography allmusic.com – Zubin Mehta / Biography], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{engl}}&lt;/ref&gt; gdje je u razredu slavnoga [[Hans Swarowsky|Hansa Swarowskog]] 1957. godine diplomirao dirigiranje.&lt;ref&gt;Swarowsky, Hans: ''Wahrung der Gestalt'', Beč: Universal Edition (UE 26240), 1979., str. 294. {{ISBN|3-7024-0138-5}}&lt;/ref&gt; Sljedeće je godine pobijedio na 1. Međunarodnom natjecanju dirigenata u [[Liverpool]]u koje organizirao tamošnji [[Kraljevski filharmonijski orkestar Liverpoola|Kraljevski filharmonijski orkestar]], čime je ujedno zaslužio i jednogodišnji angažman kao asistent dirigenta u tom orkestru.&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;/&gt; Do 1961. godine je već ravnao mnogim uglednim svjetskim orkestrima, primjerice [[Bečki filharmoničari|Bečkim]] i [[Berlinski filharmoničari|Berlinskim filharmoničarima]], Izraelskim filharmonijskim orkestrom,&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt; te [[Njujorška filharmonija|Njujorškom filharmonijom]] i [[Philadelphijski orkestar|Philadelphijskim orkestrom]].&lt;ref name=&quot;Klassika&quot;&gt;[http://www.klassika.info/Dirigenten/Mehta/lebenslauf_1.html Klassika.info – Lebenslauf von Zubin Mehta], pristupljeno 30. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt; Koncerti sa simfonijskim orkestrima [[Montréal]]a i [[Los Angeles]]a rezultirali su i ponudama za stalni angažman,&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;/&gt; pa je Mehta od 1961. do 1967. godine obnašao dužnost glazbenog ravnatelja [[Montrealski simfonijski orkestar|Montrealskoga simfonijskoga orkestra]], a od 1962. do 1978. godine bio je angažiran i u [[Losanđeleska filharmonija|Losanđeleskoj filharmoniji]], najprije kao asistent, a ubrzo potom i kao šef-dirigent orkestra. Godine 1969. bio je imenovan i glazbenim savjetnikom Izraelskoga filharmonijskoga orkestra, a glazbenim ravnateljem toga orkestra postao je 1977. godine. Četiri godine poslije imenovan je i doživotnim glazbenim ravnateljem Izraelskoga filharmonijskoga orkestra. Mehta je 1978. godine napustio Los Angeles i preuzeo mjesto šefa-dirigenta Njujorške filharmonije: tu je dužnost obnašao punih trinaest godina, najdulje od svih šefova-dirigenata u povijesti toga uglednoga američkoga orkestra. Od 1985. godine glazbeni je ravnatelj opernoga [[festival]]a ''[[Maggio Musicale Fiorentino]]'' u Firenci, gdje je 2006. godine proglašen i doživotnim počasnim dirigentom.&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;operadifirenze.it&quot;&gt;[http://www.operadifirenze.it/direttore-principale/ Opera di Firenze / Maggio Musicale Fiorentino – Direttore Principale: Zubin Mehta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220100842/http://www.operadifirenze.it/direttore-principale/ |date=2014-12-20 }}, pristupljeno 30. prosinca 2014. {{ita oznaka}} {{engl}}&lt;/ref&gt;

Zubin Mehta je kao [[opera|operni]] dirigent debitirao 1963. godine ravnajući izvedbom [[Tosca|Tosce]] [[Puccini|Giacoma Puccinija]] u operi u Montréalu. Od tada do danas dirigirao je u njujorškoj operi ''[[Opera Metropolitan|Metropolitan]]'', [[Bečka državna opera|Bečkoj državnoj operi]], Kraljevskoj operi u [[Covent Garden]]u, [[La Scala|milanskoj Scali]], opernim kućama u [[Chicago|Chicagu]] i [[Firenca|Firenci]] te na Svečanim igrama u [[Salzburg]]u. U razdoblju od 1998. do 2006. godine bio je i glazbeni ravnatelj [[Bavarska državna opera|Bavarske državne opere]] u [[München]]u. U [[listopad]]u 2006. godine ravnao je na svečanom otvorenju Palače umjetnosti “Kraljica Sofija” ([[valencijsko narječje]]: ''Palau de les Arts Reina Sofia'') te od tada također obnaša i dužnost predsjednika tamošnjega godišnjeg ''Mediteranskog festivala'' ([[Katalonski|cat.]] ''Festival del Mediterrani'').&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;

== Zanimljivosti ==
*Godine 1971. Mehta je s Losanđeleskom filharmonijom snimio [[Filmska glazba|glazbu za film]] ''[[200 Motels (1971.)|200 Motels]]'' američkoga glazbenika i redatelja [[Frank Zappa|Franka Zappe]].&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;/&gt;
* Godine [[1990.]] talijanski je [[glazbeni producent]] [[Mario Dradi]] ponudio Mehti ravnanje danas legendarnim [[koncert]]om [[Tri tenora|trojice tada najpoznatijih tenora]] ([[Luciano Pavarotti|Pavarottija]], [[Plácido Domingo|Dominga]] i [[José Carreras|Carrerasa]]). Mehta je (i) tim nastupom u potpunosti potvrdio svoje veliko dirigentsko umijeće i vlastitu umjetničku [[Karizma|karizmu]], a ravnao je i sljedećim zajedničkim koncertom trojice tenora održanim u sklopu finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - SAD 1994.|Svjetskoga nogometnoga prvenstva 1994.]] godine u Los Angelesu.&lt;ref name=&quot;Allmusic&quot;/&gt;
* Zubin Mehta je do danas pet puta ravnao [[Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara|Novogodišnjim koncertom Bečkih filharmoničara]]: 1990., 1995., 1998., 2007. i 2015. godine.&lt;ref&gt;[http://www.wienerphilharmoniker.at/neujahrskonzert/neujahrskonzert-2015 Wiener Philharmoniker: Neujahrskonzert 2015 mit Zubin Mehta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102030316/http://www.wienerphilharmoniker.at/neujahrskonzert/neujahrskonzert-2015 |date=2015-01-02 }}, pristupljeno 31. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade, priznanja i odlikovanja ==
Za iznimna umjetnička postignuća mnoga su ugledna svjetska [[Sveučilište|sveučilišta]] Zubinu Mehti dodijelila počasne doktorate.&lt;ref name=&quot;Klassika&quot;/&gt; Mehta je počasni građanin [[Firenza|Firence]] i [[Tel Aviv]]a&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt; te dobitnik mnogobrojnih nagrada i priznanja uglednih međunarodnih glazbenih i kulturnih [[institucija]] među kojima se osobito ističu:

* [[1966.]] – [[odličje]] ''Padma Bhushan'' [[Vlada|vlade]] [[Indija|Republike Indije]] za umjetnička postignuća
* [[1975.]] – odličje ''Commendatore Ordine al Merito della Repubblica Italiana''&lt;ref&gt;[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=297500 Presidenza della Repubblica / Commendatore Ordine al Merito della Repubblica Italiana: Mehta Maestro Zubin], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{ita oznaka}}&lt;/ref&gt;
* [[1981.]] – ''Prsten Arthura Nikischa'', počasni prsten [[Bečki filharmoničari|Bečkih filharmoničara]]&lt;ref name=&quot;Klassika&quot;/&gt;
* 1981. – Mehta je proglašen doživotnim glazbenim ravnateljem [[Izraelski filharmonijski orkestar|Izraelskoga filharmonijskoga orkestra]]&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;
* [[1991.]] – ''Državna nagrada Izraela'' za iznimnu odanost [[Izrael]]u i Izraelskom filharmonijskom orkestru
* 1991. – odličje ''Grande Ufficiale Ordine al Merito della Repubblica Italiana''&lt;ref&gt;[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=207700 Presidenza della Repubblica / Grande Ufficiale Ordine al Merito della Repubblica Italiana: Mehta Sig. Zubin], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{ita oznaka}}&lt;/ref&gt;   
* [[1995.]] – ''[[Nagrada Wolf]]'' (1995/96.) za iznimna umjetnička postignuća, humanitarno djelovanje i podršku mladim glazbenicima&lt;ref&gt;[http://www.wolffund.org.il/index.php?dir=site&amp;page=winners&amp;cs=413&amp;language=eng Wolf Foundation - Zubin Mehta Winner of Wolf Prize in Music – 1996] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231031805/http://www.wolffund.org.il/index.php?dir=site&amp;page=winners&amp;cs=413&amp;language=eng |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 30. prosinca 2014. {{engl}}&lt;/ref&gt;
* [[1996.]] – odličje ''Cavaliere di Gran Croce Ordine al Merito della Repubblica Italiana''&lt;ref&gt;[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=11553 Presidenza della Repubblica / Cavaliere di Gran Croce Ordine al Merito della Repubblica Italiana: MEHTA Maestro Zubin], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{ita oznaka}}&lt;/ref&gt;   
* [[1997.]] – Mehta je proglašen počasnim članom [[Bečka državna opera|Bečke državne opere]]&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;
* 1997. – ''Veliki srebrni orden za zasluge'' [[Austrija|Republike Austrije]] ([[Njemački|njem.]] ''Großes Silbernes Ehrenzeichen für Verdienste um die Republik Österreich'')&lt;ref&gt;[http://www.parlament.gv.at/PAKT/VHG/XXIV/AB/AB_10542/imfname_251156.pdf Popis dobitnika Ordena za zasluge Republike Austrije od 1952. do danas], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;   
* [[1999.]] – nagrada [[UN|Ujedinjenih naroda]] za životno djelo te angažman za mir i toleranciju ([[engleski|engl.]] ''Lifetime Achievement Peace and Tolerance Award'')
* [[2001.]] – odličje ''Padma Vibhushan'' vlade Republike Indije za umjetnička postignuća
* 2001. – Mehta je proglašen počasnim dirigentom Bečkih filharmoničara&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;
* 2001. – [[orden]] [[Legija časti|Legije časti]]&lt;ref&gt;[http://www.farao-classics.de/deutsch/kuenstler/mehta.html Farao Classics.de – Zubin Mehta (Biografie)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231041608/http://www.farao-classics.de/deutsch/kuenstler/mehta.html |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 30. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;
* 2001. – orden ''Commandeur dans l’ordre des Arts et des Lettres'' francuskoga Ministarstva kulture
* 2001. – ''Zlatno odličje Grada Beča'' (njem. ''Goldenes Ehrenzeichen der Stadt Wien'')&lt;ref&gt;[http://www.operundtanz.de/archiv/2001/03/namenfakten.shtml Oper &amp; Tanz.de / Namen &amp; Fakten: Zubin Mehta], pristupljeno 30. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;
* 2001. – odlikovanje ''Pro meritis scientiae et litterarum'' Državnoga ministarstva za znanost, istraživanje i umjetnost Bavarske
* [[2004.]] – Mehta je proglašen doživotnim počasnim dirigentom [[Minhenska filharmonija|Minhenske filharmonije]]&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;
* [[2005.]] –  ''Orden zasluga za Bavarsku'' (njem. ''Bayerischer Verdienstorden'')&lt;ref&gt;[http://www.droemer-knaur.de/leselounge/442/zubin-mehta Droemer Knaur.de – Zubin Mehta / Biographie von Zubin Mehta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231034911/http://www.droemer-knaur.de/leselounge/442/zubin-mehta |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;    
* [[2006.]] – Mehta je proglašen počasnim članom [[Bavarska državna opera|Bavarske državne opere]] i počasnim dirigentom njenoga simfonijskog orkestra&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;
* 2006. – zlatna medalja ''München leuchtet – Den Freundinnen und Freunden Münchens''&lt;ref&gt;[http://www.muenchen.de/rathaus/Stadtverwaltung/Direktorium/Ehrungen/Muenchen-leuchtet/Archiv2006.html Muenchen.de / Medaille &quot;München leuchtet – Den Freundinnen und Freunden Münchens&quot; / Archiv 2006], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;  
* 2006. – Mehta je proglašen doživotnim počasnim dirigentom [[Losanđeleska filharmonija|Losanđeleske filharmonije]]&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;
* 2006. – Mehta je proglašen doživotnim počasnim dirigentom [[festival]]a ''[[Maggio Musicale Fiorentino]]'' u Firenci&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;operadifirenze.it&quot;/&gt;   
* 2006. – priznanje Centra Kennedy za svekoliko umjetničko djelovanje i trajni doprinos američkoj kulturi
* [[2007.]] – Mehta je proglašen počasnim članom [[Društvo prijatelja glazbe u Beču|bečkoga Društva prijatelja glazbe]]&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.musikverein.at/monatszeitung/artikel_im_pdf.php?artikel_id=905 Magazin der Gesellschaft der Musikfreunde in Wien (November 2007) – Margot Weber: »Ein freier Vogel – Zubin Mehta«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231040629/https://www.musikverein.at/monatszeitung/artikel_im_pdf.php?artikel_id=905 |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;  
* 2007. – nagrada Sveučilišta ''Loyola Marymount'' u [[Los Angeles]]u 
* 2007. – ''[[Nagrada Dan David]]'' za iznimna umjetnička postignuća na području glazbe
* [[2008.]] – ''[[Praemium Imperiale]]'' za iznimna umjetnička postignuća
* 2008. – ''Bavarski orden kralja Maximiliana za znanost i umjetnost'' (njem. ''Bayerischer Maximiliansorden für Wissenschaft und Kunst'')&lt;ref&gt;[http://magazin.klassik.com/news/teaser.cfm?ID=5930&amp;nachricht=Maximiliansorden%20f%FCr%20Sir%20Peter%20Jonas%20und%20Zubin%20Mehta Klassik.com – Maximiliansorden für Sir Peter Jonas und Zubin Mehta], pristupljeno 29. prosinca 2014. Deu oznaka}}&lt;/ref&gt;  
* [[2011.]] – ''[[Nagrada Wilhelm Furtwängler]]''&lt;ref&gt;[http://www.bonn.de/rat_verwaltung_buergerdienste/presseportal/pressemitteilungen/16158/index.html?lang=de Stadt Bonn.de – Zubin Mehta erhält Wilhelm-Furtwängler-Preis - Verleihung beim Bonner Beethovenfest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231031615/http://www.bonn.de/rat_verwaltung_buergerdienste/presseportal/pressemitteilungen/16158/index.html?lang=de |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;  
* 2011. – nagrada ''[[ECHO Klassik]]'' za životno djelo&lt;ref&gt;[http://www.echoklassik.de/klassik-presse-einzelansicht/hash/50fc92eae4a2c634945f6d16ea12aee4/news/xuid38-zubin-mehta-erhaelt-echo-klassik-2011-fuer-sein-lebenswerk/ ECHO Klassik.de – Zubin Mehta erhält ECHO Klassik 2011 für sein Lebenswerk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231041228/http://www.echoklassik.de/klassik-presse-einzelansicht/hash/50fc92eae4a2c634945f6d16ea12aee4/news/xuid38-zubin-mehta-erhaelt-echo-klassik-2011-fuer-sein-lebenswerk/ |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;
* 2011. – Mehta dobiva svoju zvijezdu u [[Hollywood|holivudskoj]] Ulici slavnih (engl. ''Hollywood Walk of Fame'')
* [[2012.]] – ''Veliki savezni križ za zasluge'' (njem. ''Großes Bundesverdienstkreuz'') [[SRNJ|Savezne Republike Njemačke]] za iznimna umjetnička postignuća i promicanje suradnje Indije i Njemačke&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sueddeutsche.de/kultur/zubin-mehta-erhaelt-bundesverdienstkreuz-brueckenbauer-zwischen-deutschland-und-indien-1.1418457 Süddeutsche.de – Harald Eggebrecht: »Zubin Mehta erhält Bundesverdienstkreuz. Brückenbauer zwischen Deutschland und Indien«], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;  
* 2012. – ''Počasni križ I. klase za znanost i umjetnost Republike Austrije'' (njem. ''Österreichisches Ehrenkreuz für Wissenschaft und Kunst I. Klasse'')&lt;ref&gt;[http://www.wienerzeitung.at/themen_channel/musik/klassik_oper/445347_Zubin-Mehta-Festspiele-im-Wiener-Musikverein.html Wiener Zeitung.at / Klassik – Zubin-Mehta-Festspiele im Wiener Musikverein], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{deu oznaka}}&lt;/ref&gt;
* 2012. – predsjednik Izraela [[Šimon Peres]] uručio je Mehti ''Predsjedničku medalju za osobite zasluge'' (engl. ''Presidential Medal of Distinction'') za izniman doprinos kulturnom životu [[Izrael]]a&lt;ref&gt;[http://www.timesofisrael.com/conductor-zubin-mehta-awarded-presidential-medal/ The Times of Israel: Conductor Zubin Mehta awarded presidential medal], pristupljeno 29. prosinca 2014. {{engl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.classicalsource.com/db_control/db_news.php?id=2214 Classical Source.com – Zubin Mehta Receives Israeli Presidential Medal Of Distinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231033517/http://www.classicalsource.com/db_control/db_news.php?id=2214 |date=2014-12-31 }}, pristupljeno 29. prosinca 2014. {{engl}}&lt;/ref&gt;
* [[2013.]] – Predsjednik Indije [[Pranab Mukherjee]] dodijelio je Zubinu Mehti nagradu ''Tagore'' za izniman doprinos na području kulture&lt;ref&gt;[http://news.biharprabha.com/2013/09/zubin-mehta-awarded-with-tagore-award-for-cultural-harmony-2013/ Bihar Prabha.com – Zubin Mehta awarded with Tagore Award 2013 for Cultural Harmony] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130908145255/http://news.biharprabha.com/2013/09/zubin-mehta-awarded-with-tagore-award-for-cultural-harmony-2013/ |date=2013-09-08 }}, pristupljeno 29. prosinca 2014. {{engl}}&lt;/ref&gt;
* [[2014.]] – Mehta je proglašen počasnim dirigentom [[Berlinska državna kapela|Berlinske državne kapele]] (njem. ''Staatskapelle Berlin'')&lt;ref name=&quot;MehtaBio&quot;/&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Zubin Mehta
|commonscathr   = Zubin Mehta
}}

=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.zubinmehta.net/ Zubin Mehta (službene stranice)] {{engl}}
*[http://www.laphil.com/philpedia/zubin-mehta LA Philpedia / Music and Musicians Database: Zubin Mehta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231035252/http://www.laphil.com/philpedia/zubin-mehta |date=2014-12-31 }} {{engl}} (životopis) 
*[http://www.allmusic.com/artist/zubin-mehta-mn0000746625/biography allmusic.com – Zubin Mehta] {{engl}} (životopis i diskografija)
*[http://www.discogs.com/artist/538821-Zubin-Mehta Discogs.com – Zubin Mehta] (diskografija)
*[http://www.bruceduffie.com/mehta.html www.bruceduffie.com – Conductor  Zubin  Mehta. Two Conversations with Bruce Duffie] {{engl}}
*{{imdb ime|id=0576590|ime=Zubin Mehta}} {{engl}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1936||Mehta, Zubin}}

[[Kategorija:Indijski muzičari]]
[[Kategorija:Dirigenti]]</text>
      <sha1>eedrbap7ph763ev6oqknlb75pgvpxhd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jordan Henderson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621007</id>
    <revision>
      <id>42668796</id>
      <parentid>42643573</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Chelseaja|Fudbaleri Chelseaja]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42668796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5254" sha1="sk9dbuyohv0wmbhidwy6v0vgg9mkc28" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Jordan Henderson 
| slika                     = Jordan Henderson 20141221 (cropped).jpg
| punoime                   = Jordan Brian Henderson
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[17. lipnja]] [[1990.]]
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Sunderland]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Englezi|Englez]]
| državljanstvo             = {{flagicon|UK}} [[UK|britansko]]
| visina                    = 1.83 m

| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Brentford F.C.|Brentford]]
| brojnadresu               = 6

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2008 – 2011
| klubovi1                   = {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]]
| nastupi(golovi)1           = 71 (4)
| godine2                    = 2009
| klubovi2                   = → {{flagicon|ENG}} [[Coventry City F.C.|Coventry City]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (1)
| godine3                    = 2011 – 2023
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]  
| nastupi(golovi)3           = 360 (29)
| godine4                    = 2023 – 2024
| klubovi4                   = {{flagicon|SAU}} [[Al-Etifak FC|Al-Etifak]]
| nastupi(golovi)4           = 17 (0)
| godine5                    = 2024 – 2025
| klubovi5                   = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)5           = 37 (1)
| godine6                    = 2025 –
| klubovi6                   = {{flagicon|ENG}} [[Brentford F.C.|Brentford]]
| nastupi(golovi)6           = 0 (0)
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2010 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ENG}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 84 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 15.7.2025
}}
'''Jordan Brian Henderson''' ([[Sunderland]], [[17. lipnja]] [[1990.]]) je [[engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac. Henderson igra na poziciji centralnog veznog. Trenutno igra za [[Brentford F.C.|Brentford]]. 

Karijeru je započeo [[2008.]] godine u matičnom [[Sunderland A.F.C.|Sunderlandu]]; tokom [[2009.]] godine je proveo polusezonsku posudbu u [[Coventry City F.C.|Coventry Cityju]], prije nego je [[2011.]] trajno potpisao za [[Liverpool FC|Liverpool]]. Nakon umirovljenja [[Steven Gerrard|Stevena Gerrada]], Henderson je postao Liverpoolov kapetan. Klub s [[Anfield]]a napustio je [[2023.]] godine, kada odlazi u saudijski [[Al-Etifak FC|Al-Etifak]].

Za [[Engleska nogometna reprezentacija|reprezntaciju]] je debitirao [[2010.]] godine te je nastupio na dva [[UEFA Euro|UEFA Eura]] ([[UEFA Euro 2012.|2012.]], [[UEFA Euro 2016.|2016.]]) i dva [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetska prvenstva]] ([[Nogometno SP 2014.|2014.]], [[Nogometno SP 2018.|2018.]]). 

{{Sastav Engleska 2012 EP}}
{{Sastav Engleska 2014 SP}}
{{Sastav Engleska 2016 EP}}
{{Sastav Engleska 2018 SP}}
{{Sastav Engleska 2020 EP}}
{{Sastav Engleska 2022 SP}}
{{Sastav Engleska 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1990||Henderson, Jordan}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Engleski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Sunderlanda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Brentforda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Coventry Cityja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]</text>
      <sha1>sk9dbuyohv0wmbhidwy6v0vgg9mkc28</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668797</id>
      <parentid>42668796</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:57:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5328" sha1="8u5gy9xk5n8w0kmvgocmj2t5k7by4s0" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Jordan Henderson 
| slika                     = Jordan Henderson England v Ghana 23 June 2026-029 (cropped).jpg
| punoime                   = Jordan Brian Henderson
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[17. lipnja]] [[1990.]]
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Sunderland]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Englezi|Englez]]
| državljanstvo             = {{flagicon|UK}} [[UK|britansko]]
| visina                    = 1.83 m

| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2008 – 2011
| klubovi1                   = {{flagicon|ENG}} [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]]
| nastupi(golovi)1           = 71 (4)
| godine2                    = 2009
| klubovi2                   = → {{flagicon|ENG}} [[Coventry City F.C.|Coventry City]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (1)
| godine3                    = 2011 – 2023
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]  
| nastupi(golovi)3           = 360 (29)
| godine4                    = 2023 – 2024
| klubovi4                   = {{flagicon|SAU}} [[Al-Etifak FC|Al-Etifak]]
| nastupi(golovi)4           = 17 (0)
| godine5                    = 2024 – 2025
| klubovi5                   = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)5           = 37 (1)
| godine6                    = 2025 – 2026
| klubovi6                   = {{flagicon|ENG}} [[Brentford F.C.|Brentford]]
| nastupi(golovi)6           = 32 (1)
| godine7                    = 2026 –
| klubovi7                   = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| nastupi(golovi)7           = 0 (0)
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2010 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ENG}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 91 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 4.8.2026
}}
{{Commonscat}}
'''Jordan Brian Henderson''' ([[Sunderland]], [[17. lipnja]] [[1990.]]) je [[engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac. Henderson igra na poziciji centralnog veznog. Trenutno igra za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. 

Karijeru je započeo [[2008.]] godine u matičnom [[Sunderland A.F.C.|Sunderlandu]]; tokom [[2009.]] godine je proveo polusezonsku posudbu u [[Coventry City F.C.|Coventry Cityju]], prije nego je [[2011.]] trajno potpisao za [[Liverpool FC|Liverpool]]. Nakon umirovljenja [[Steven Gerrard|Stevena Gerrada]], Henderson je postao Liverpoolov kapetan. Klub s [[Anfield]]a napustio je [[2023.]] godine, kada odlazi u saudijski [[Al-Etifak FC|Al-Etifak]].

Za [[Engleska nogometna reprezentacija|reprezntaciju]] je debitirao [[2010.]] godine te je nastupio na dva [[UEFA Euro|UEFA Eura]] ([[UEFA Euro 2012.|2012.]], [[UEFA Euro 2016.|2016.]]) i dva [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetska prvenstva]] ([[Nogometno SP 2014.|2014.]], [[Nogometno SP 2018.|2018.]]). 

{{Sastav Engleska 2012 EP}}
{{Sastav Engleska 2014 SP}}
{{Sastav Engleska 2016 EP}}
{{Sastav Engleska 2018 SP}}
{{Sastav Engleska 2020 EP}}
{{Sastav Engleska 2022 SP}}
{{Sastav Engleska 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1990||Henderson, Jordan}}

[[Kategorija:Engleski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Sunderlanda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Brentforda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Coventry Cityja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]</text>
      <sha1>8u5gy9xk5n8w0kmvgocmj2t5k7by4s0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šefik Bešlagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627967</id>
    <revision>
      <id>42668924</id>
      <parentid>42653756</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:58:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9813" sha1="om4f65ha5jhc19h90vtxm6qzbnty24h" xml:space="preserve">'''Šefik Bešlagić''', ([[Tuzla]], 1906 – [[Sarajevo]], 1990) je bosanskohercegovački naučni radnik, jedan od najboljih poznavalaca fenomena [[Stećci|stećaka]].

Završio je Učiteljsku školu 1928. godine u Sarajevu i Višu pedagošku 1937. u [[Zagreb]]u. Tokom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] svrstao se u antifašističke redove i iz rata izašao sa činom kapetana. Vanredno je studirao na Filozofskom fakultetu Beogradu 1949-1950. Godine 1955. dobio je zvanje stručnog saradnika, 1959. zvanje savjetnika, a 1961. zvanje višeg stručnog saradnika.

Bio je direktor gimnazije u [[Doboj]]u, referent u Ministarstvu za nauku i kulturu.

Preokupacija Bešlagićevog interesa je kamen, djelo ljudskog stvaralaštva u kamenu. To su [[stećci]], nišani, 
[[Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni|stolice]] i korita, pretežno nadgrobni spomenici, ali i [[Epitafi na stećcima|natpisi]], način izrade, simbolika ukrašavanja, pripadnost, rasprostranjenost, evidentiranje, konzerviranje, zaštita i upotrebna vrijednost kamena. Višegodišnja tematska specijaliziranost rezultirala je ostvarenjima koja ga svrstavaju među najpoznatije historičare materijalne kulture Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;kurtov&quot;&gt;[https://www.academia.edu/31219209/%C5%A0efik_Be%C5%A1lagi%C4%87 Esad Kurtović: BIBLIOGRAFIJA ŠEFIKA BEŠLAGIĆA (1908 - 1990), Hercegovina, časopis za kulturnoi historijsko naslijeđe]&lt;/ref&gt;  
== Stećci ==
Od 1952. do 1967. radio je kao direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. Tada je sa saradnicina [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Sarajevo]] i drugih ustanova, prikupljao terenske podatke sa oko 300 nekropola stećaka u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Od tada je veliki broj nekropola i pojedinačnih stećaka prvi put registrovano. Nakon toga se penzionisao.&lt;ref name=&quot;kurtov&quot;/&gt;

Sukcsivno je sređivao prikupljenu građu i objavljivao rezultate. Imao je jedinstvenu sposobnost u sistematizaciji opsežnog materijala. Tako je stvorio sigurnu podlogu za daljnja istraživanja fenomena stećaka, i 1971 objavio knjigu STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED&lt;ref name=&quot;Bešlagić2&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Potreba za naučnom sintezom i sveobuhvatnom monografskom studijom, kojom bi se odgovorilo na niz pitanja oko kojih se u to vrijeme vodila rasprava, pa i konfrontacija, navela ga je da 1983. god. napiše knjigu STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost  |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;. Pitanja vremena nastanka, teritorijalne raširenosti i pripadnosti, u ovoj knjizi dobilo je tumačenje koje je danas opšte prihvaćeno. Te stavove prihvatio je i UNESCO u svom obrazloženju stavljanja stećaka na [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu svjetske baštine]].

:''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |accessdate= 13. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;''

Bešlagić je objavio i naučne monografije o [[Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni|sudačkim stolicama]] i [[Kraj stećaka i prvi nišani|prvim nišanima]] u Bosni i Hercegovini, pojava koje su u uskoj vezi sa umjetnošću stećaka.&lt;ref name=&quot;BEŠLAGIĆNišani&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/114237216/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ni%C5%A1ani-XV-i-XVI-vijeka-u-Bosni-i-Hercegovini |title=Šefik Bešlagić NIŠANI XV I XVI VIJEKA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=ANUBIH – Sarajevo, 1978|accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
== Odlikovanja ==
* U toku rata odlikovan je Ordenom za hrabrost  
* Ordenom zasluga za narod III reda,  
* Poslije rata Ordenom rada II reda   
* Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom.  
* Dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade BiH za 1972. god. 
* Dobitnik je Plakete grada Sarajeva,  
* Plakete grada Doboja i  
* Povelje Turističkog saveza Bosne i Hercegovine. 
== Djela ==
* Kupres 1954.
* Stećci u dolini Trebišnjice, Naše Starine 2, Sarajevo 1954, 180-212 
* Mastan Bubanjić, GDI BiH 7, Sarajevo 1955, 67-80.
* Stari krstovi u Drežnici, NS 3, Sarajevo 1956, 179-188.38.
* Stećci kod Raške Gore, NS 3, Sarajevo 1956, 253-260
* Stećci na Nekuku kod Stoca, GEM 21, Beograd 1958, 155-175.48.
* Stećci na Duvanjskom polju, Starinar 7-8, Beograd 1958, 375-396
* Stećci na Blidinju 1959.
* [[Nekropola stećaka Boljuni]]&lt;ref name=&quot;BešlagičBoljuni&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959/10-1959.pdf |title= Šefik Bešlagić: Uređenje nekropole stećaka u Boljunima |work= komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. 10. 2022 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Novopronađeni natpisi na stećcima&lt;ref name=&quot;Bešlagićnovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/009.pdf  |title=Šefik Bešlagić: NOVOPRONAĐENI NATPISI NA STEĆCIMA |work= Sarajevo: Federalno Ministarstvo kulture i sporta, BiH |accessdate= 20. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;.
* Kalinovik 1962.
* Grborezi 1964. 
* Stećci u Ziemlju, Starinar 15-16, Beograd 1964-1965, 279-292.
* Popovo 1966.
* Trnovo, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Naše starine 11, Sarajevo 1967,101-135
* [[Nekropole sa stećcima u Neumu|Stećci u Gornjem Hrasnu]]&lt;ref name=&quot;BešlagićGHrasno&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title= Šefik Bešlagić: Stećci u Gornjem Hrasnu |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2022 |archive-date= 2022-10-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221017224952/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Stećci okoline Kladnja, NS 12, Sarajevo 1969, 155-177
* [[Nekropole stećaka u Opličićima|Stećci u Opličićima]]&lt;ref name=&quot;BešlagičOpličići&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/10.pdf |title= Šefik Bešlagić: Stećci u Opličićima |work= www.fmks.gov.ba |accessdate= 9. 10. 2022 |archive-date= 2022-10-16 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221016170426/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/10.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Nekropole stećaka u Ljubinju|Ljubinje - srednjovjekovni nadgrobni spomenici]]&lt;ref name=&quot;BešlagićLjubinje&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns10/009.pdf |title=Šefik Bešlagić: LJUBINJE — SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI  |work=  |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
* Stećci Centralne Bosne 1967. 
* Stećci - Kataloško-topografski pregled ([[1971.]])&lt;ref name=&quot;BešlagićKatalog2&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka  |title=Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled |work=Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BešlagićKatalog&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/327861750/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-ste%C4%87ci-katalo%C5%A1ko-topografski-pregled-pdf  |title=Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled |work=&quot;Veselin Masleša&quot;, 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 
* Stećci i njihova umjetnost 1971.
* [[Kraj stećaka i prvi nišani|Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini]] [[1978.]],&lt;ref name=&quot;BešlagićNišani&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/114237216/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ni%C5%A1ani-XV-i-XVI-vijeka-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Šefik Bešlagić: Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini |publisher = &quot;Veselin Masleša&quot;, 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Stećci u okolini Žabljaka, GEM 36, Beograd 1973, 111-138  
* Stećci - kultura i umjetnost 1982.&lt;ref name=&quot;BešlagićKultura&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = &quot;Veselin Masleša&quot;, 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BešlagićKulturaUm&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 
* [[Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni]] 1985.&lt;ref name=&quot;BešlagićStolice&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/293833366/Kamene-Stolice-Srednjovjekovne-Bosne-i-Hercegovine-%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87 |title=Šefik Bešlagić: Kamene Stolice Srednjovjekovne Bosne I Hercegovine |work=ANUBiH, Sarajevo, 1985|accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Dijaci stećaka, Odjek XLI/18, Sarajevo 1988, 16
* Leksikon stećaka 2004.&lt;ref name=&quot;BešlagićLeksikon&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka  |title=Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |work=Svjetlost, Sarajevo, 2004 |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference|2}}

{{DEFAULTSORT:B}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Stećci]]
[[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>om4f65ha5jhc19h90vtxm6qzbnty24h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tale (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628168</id>
    <revision>
      <id>42668821</id>
      <parentid>42554117</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T18:51:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43054-93</username>
        <id>380857</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42668821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10581" sha1="i9riy90li5ilpdjk09gzjyj6vu6tiku" xml:space="preserve">{{Infokutija02 TV
 | naziv_emisije = Tale 
 | slika= 
 | opis_slike= 
 | naslov= 
 | ime2= 
 | žanr= [[Filmska komedija|komedija]]&lt;br /&gt;[[Drama (filmski žanr)|drama]]
 | format= [[miniserija]]
 | izdavač=  
 | režija= [[Sulejman Kupusović]]
 | scenarij= [[Derviš Sušić]]
 | kreativni_direktor= [[Edin Sadžak]]
 | voditelj = 
 | uloge =[[Miralem Zupčević]]&lt;br /&gt;[[Vlasta Knezović]]&lt;br /&gt;[[Rejhan Demirdžić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Vidović]]
 | komisija= 
 | glasovi = 
 | narator= 
 | muzička_tema= 
 | početna_tema= 
 | završna_tema= 
 | tekst_pesme= 
 | slogan= 
 | kompozitor= [[Vojin Komadina]]
 | scenograf = [[Kemal Hrustanović]]
 | država = {{zastava|Jugoslavija}}
 | jezik= [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]
 | br_sezona = 1
 | br_epizoda = 8
 | spisak= 
 | producenti= [[Anton Fićko]]
 | montaža= [[Miralem Zupčević]]
 | lokacija= 
 | kinematografija= 
 | kamera= [[Miroslav Margetić]]
 | trajanje= 60 min.
 | produkcija= [[Televizija Sarajevo — Igrani program|TV Sarajevo]]
 | kanal= 
 | format_slike= 4:3
 | format_tona= 
 | premijerno_prikazivanje= 
 | početak=  [[22. april]]a [[1979]].
 | kraj=  [[10. jun]]a [[1979]].
}}

'''''Tale''''' je [[SFRJ|jugoslavenska,]] bosanska televizijska [[miniserija]] od osam epizoda u produkciji [[Televizija Sarajevo — Igrani program|TV Sarajevo]] emitirana [[1979. na televiziji|1979]]. godine. Serija je snimljena po romanu [[Derviš Sušić|Derviša Sušića]] i po žanru predstavlja spoj drame i komedije. Glavni protagonista Tale, čiji lik tumači [[Miralem Zupčević]], je [[NOVJ|partizan]] koji se po završetku [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]] vraća u svoje rodno mjesto u unutrašnjosti [[BiH]] gdje njegov povratak među sumještanima izaziva niz reakcija, od pozitivnih pa do negativnih.

Serija ''Tale'' je poznata i po tome što prve epizode, koje se odigravaju u [[Slovenija|Sloveniji]] pri samom kraju rata,  odnosno tokom [[Završne operacije u Jugoslaviji 1945|završnih partizanskih operacija]], prikazuju masovno zarobljavanje [[Sile Osovine|osovinskih vojnika]] i civila poznatih kao [[Blajburška predaja]], a čija je sudbina u Jugoslaviji sve do kraja 1980-ih i početkih 1990-ih godina bila tabu tema.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Miralem Zupčević]] || Tale (8 ep. 1979)
|-
|[[Vlasta Knezović]] || Esma-hanuma (6 ep. 1979)
|-
|[[Rejhan Demirdžić]] || Emin-beg (6 ep. 1979)
|-
|[[Ivica Vidović]] || Hrsuz Halilčić (6 ep. 1979)
|-
|[[Ante Vican]] || Inspektor (6 ep. 1979)
|-
|[[Dragan Šaković]] || Bajro (6 ep. 1979)
|-
|[[Dana Kurbalija]] || Tetka (6 ep. 1979)
|-
|[[Zaim Muzaferija]] || Siromah (6 ep. 1979)
|-
|[[Zoran Simonović]] || Avdal (6 ep. 1979)
|-
|[[Mirjana Majurec]] || Keka (5 ep. 1979)
|-
|[[Vladimir Popović (glumac)|Vladimir Popović]] || Muderiš (5 ep. 1979)
|-
|[[Irena Mulamuhić]] || Drugarica (5 ep. 1979)
|-
|[[Vasja Stanković]] || Reakcionar (4 ep. 1979)
|-
|[[Vera Margetić]] || Zejna (4 ep. 1979)
|-
|[[Safet Pašalić]] || Talov otac (3 ep. 1979)
|-
|[[Žarko Mijatović]] || Sekretar (3 ep. 1979)
|-
|[[Milenko Vidović]] || Seljak (3 ep. 1979)
|-
|[[Ratko Petković]] || Brico (3 ep. 1979)
|-
|[[Tahir Nikšić]] || Barjaktar (3 ep. 1979)
|}
&lt;span class=&quot;mw-customtoggle-myDivision1&quot; &gt; Ostale uloge ▼&lt;/span&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; id =&quot;mw-customcollapsible-myDivision1&quot; &gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Boro Milićević]] || Hejlaga (3 ep. 1979)
|-
|[[Miodrag Brezo]] || Krivovrati (3 ep. 1979)
|-
|[[Adnan Palangić]] || invalid Kojo (3 ep. 1979)
|-
|[[Živomir Ličanin]] || (3 ep. 1979)
|-
|[[Ines Fančović]] || Biba (3 ep. 1979)
|-
|[[Mihajlo Mrvaljević]] || Vukašin (2 ep. 1979)
|-
|[[Vlado Gaćina]] || Rakonja (2 ep. 1979)
|-
|[[Vera Zima]] || Roza (2 ep. 1979)
|-
|[[Vanja Albahari]] || Baban (2 ep. 1979)
|-
|[[Darinka Đurašković]] || Partizanka-prevodilac (2 ep. 1979)
|-
|[[Jozo Lepetić]] || Narednik (2 ep. 1979)
|-
|[[Zijah Sokolović]] || Đerzelez (2 ep. 1979)
|-
|[[Faruk Zadić]] || Grmes (2 ep. 1979)
|-
|[[Zvonko Marković]] || Igrač domina (2 ep. 1979)
|-
|[[Vlado Milosavljević]] || Član Foruma (2 ep. 1979)
|-
|[[Aleksandar Vojtov]] || Igrač domina (2 ep. 1979)
|-
|[[Faik Živojević]] || Član Foruma (2 ep. 1979)
|-
|[[Branko Ličen]] || Kapetan (2 ep. 1979)
|-
|[[Vlajko Šparavalo]] || Major (2 ep. 1979)
|-
|[[Zdravko Biogradlija]] || Njemački kapetan-ljekar (2 ep. 1979)
|-
|[[Hranislav Rašić]] || Hirurg (2 ep. 1979)
|-
|[[Saša Brezo]] || Bolničarka (2 ep. 1979)
|-
|[[Faruk Sofic]] || Vodnik (2 ep. 1979)
|-
|[[Rudi Alvađ]] || General (1 ep. 1979)
|-
|[[Nada Đurevska]] || Vida (1 ep. 1979)
|-
|[[Franjo Kumer]] || Njemački general (1 ep. 1979)
|-
|[[Abdulah Klokić]] || Omaga (1 ep. 1979)
|-
|[[Slavko Mihačević]] || Kuhar (1 ep. 1979)
|-
|[[Aleksandar Sibinović]] || Gazda Đorđo (1 ep. 1979)
|-
|[[Meho Barjaktarević]] || Građanin (1 ep. 1979)
|-
|[[Josipa Mauer]] || Stefka (1 ep. 1979)
|-
|[[Nadira Dobojlić]] || Adila (1 ep. 1979)
|-
|[[Lucijan Latinger]] || Alojzije Omak (1 ep. 1979)
|-
|[[Spasoje Antonijević]] || Vojislav Đerović (1 ep. 1979)
|-
|[[Adila Suljić]] || Seljakova sestra (1 ep. 1979)
|-
|[[Predrag Jokanović]] || Omladinac (1 ep. 1979)
|-
|[[Anđelko Šarenac]] || Gospodin (1 ep. 1979)
|-
|[[Sead Bejtović]] || Kapetan Izudin (1 ep. 1979)
|-
|[[Boško Marić]] || Ustaški oficir (1 ep. 1979)
|-
|[[Salko Avdić]] || Četnički oficir (1 ep. 1979)
|-
|[[Muharem Osmić]] || Zarobljenik (1 ep. 1979)
|-
|[[Miodrag Mitrović (glumac)|Miodrag Mitrović]] || Starac (1 ep. 1979)
|-
|[[Toni Pehar]] || Stražar (1 ep. 1979)
|-
|[[Aleksandar Stojanović (glumac)|Aleksandar Stojanović]] || Kapetan kraljevske vojske (1 ep. 1979)
|-
|[[Zlatko Martincevic]] || Partizan na straži (1 ep. 1979)
|-
|[[Velimir Pšeničnik Njirić]] || Talov mlađi brat (1 ep. 1979)
|-
|[[Hajrudin Hodžić]] || Vodnik (1 ep. 1979)
|-
|[[Radenko Ostojić]] || Povratnik (1 ep. 1979)
|-
|[[Faruk Arnautović]] || Milicioner (1 ep. 1979)
|-
|[[Igor Močnaj]] || Četnik (1 ep. 1979)
|-
|[[Mugdim Avdagić]] || Komandir straže (1 ep. 1979)
|-
|[[Šukrija Bojčić]] || Vodnik (1 ep. 1979)
|-
|[[Enver Džonlić]] || Njemački pukovnik (1 ep. 1979)
|-
|[[Anela Gojkov]] || Žena pod žarom (1 ep. 1979)
|-
|[[Ranko Gučevac]] || Delirant (1 ep. 1979)
|-
|[[Duško Križanec]] || Poslovođa (1 ep. 1979)
|-
|[[Miodrag Trifunov]] || Potporučnik (1 ep. 1979)
|-
|[[Milena Zupančić]] || (nepoznat broj epizoda)
|}
&lt;/div&gt;

&lt;span class=&quot;mw-customtoggle-myDivision&quot;&gt;Kompletna TV ekipa ▼&lt;/span&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;mw-customcollapsible-myDivision&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Reditelj]] || [[Sulejman Kupusović]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Scenarista]] || [[Derviš Sušić]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Producent]] || [[Anton Fićko]] || line producer (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Kompozitor]] || [[Vojin Komadina]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Direktor fotografije]] || [[Miroslav Margetić]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Montažer]] || [[Miralem Zupčević]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Scenograf]] || [[Kemal Hrustanović]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Umetnički direktor]] || [[Edin Sadžak]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;1&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Kostimograf]] || [[Helena Volfrat Kojović]] || (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;3&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Odsek za šminku || Elizabeta Nuhić || asistant šminkera (8 ep. 1979)
|-
   | Šukrija Šarkić || šminker (8 ep. 1979)
|-
   | Vesna Trogrančić || šminker (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;2&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Menadžer produkcije]] || [[Mile Jakovljević]] || pomoćnik direktora filma (8 ep. 1979)
|-
   | [[Branko Suh]] || pomoćnik direktora filma (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;3&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | [[Pomoćnik režije]] || [[Mensur Čolaković]] || pomoćnik reditelja (8 ep. 1979)
|-
   | [[Radenko Ostojić]] || pomoćnik reditelja (8 ep. 1979)
|-
   | [[Predrag Pocrnja]] || pomoćnik reditelja (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;4&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Umetnički odsek || Radovan Bojat || scenski rekviziter (8 ep. 1979)
|-
   | Mirsad Huković || scenski rekviziter (8 ep. 1979)
|-
   | Miso Krnjajić || set dizajner  (8 ep. 1979)
|-
   | Halid Patković || patiner (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;3&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Odsek za zvuk || Igor Močnaj || mikroman (8 ep. 1979)
|-
   | Bogoljub Nikolić || ton majstor (8 ep. 1979)
|-
   | Predrag Stijačić || mikroman (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;3&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Specijalni efekti || Islam Ibračić || pirotehničar (8 ep. 1979)
|-
   | Braco Milićević || pirotehničar (8 ep. 1979)
|-
   | Vlatko Milićević || pirotehničar (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;11&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Odsek za kameru i rasvetu || Halid Avdibegović || scenski majstor (8 ep. 1979)
|-
   | Hazim Berisalić || tehničar za osvetljenje (8 ep. 1979)
|-
   | Faruk Dizdar || prvi asistent snimatelja (8 ep. 1979)
|-
   | Sead Hodžić || pratilac kamere (8 ep. 1979)
|-
   | Asim Husić || tehničar za osvetljenje (8 ep. 1979)
|-
   | Vašo Koprivica || scenski majstor (8 ep. 1979)
|-
   | Ramiz Kovačević || pratilac kamere (8 ep. 1979)
|-
   | Sead Krslak || vođa  rasvete (8 ep. 1979)
|-
   | Adil Lelo || scenski majstor (8 ep. 1979)
|-
   | Muhamed Muharemagić || scenski majstor (8 ep. 1979)
|-
   | Muhamed Tahmiščić || tehničar za osvetljenje (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;3&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Odsek za kostim || Emina Kaliman || garderober (8 ep. 1979)
|-
   | Emira Kaliman || garderober (8 ep. 1979)
|-
   | Nadežda Tajsanović || asistent kostimgrafa (8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;2&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Muzički odsek || Amra Kupusović || muzički urednik (8 ep. 1979)
|-
   | Julio Marić || dirigent(8 ep. 1979)
|-
   |rowspan=&quot;3&quot;  style=&quot;background: Lavender;&quot; | Ostala ekipa || Obrad Gaćinović || vojni konsultant (8 ep. 1979)
|-
   | Velimir Laznibat || lecturer (8 ep. 1979)
|-
   | Darinka Petek || sekretar režije (8 ep. 1979)
|}
&lt;/div&gt;

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov|id=0075591|title=Tale }}

[[Kategorija:Miniserije 1979.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske TV-serije]]</text>
      <sha1>i9riy90li5ilpdjk09gzjyj6vu6tiku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valdepeñas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4637548</id>
    <revision>
      <id>42668747</id>
      <parentid>42452976</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T13:24:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5680" sha1="82ejom4ft9qcs6u901o09k5rss9yy86" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Valdepeñas
| ime_genitiv =Valdepeñasa
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Valdepeñas_vista_desde_el_cerro_de_S._Blas_1.JPG
| opis_slike =

| slika_lokacijska_karta_država =Španjolska
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Valdepeñasa u Španjolskoj
| nadimak =

| širina-stupnjevi =38
| širina-minute =46
| širina-oznaka=N
| dužina-stupnjevi =3
| dužina-minute =24
| dužina-oznaka=W

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flagicon|Španjolska}}
| lokacija1_ime  =[[Španske autonomne pokrajine|Autonomna pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Kastilja-La Mancha]]
| lokacija2_ime  =[[Španjolske provincije|Provincija]]
| lokacija2_info =[[Ciudad Real (provincija)|Ciudad Real]]

| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=[[guverner|Alcalde]]
| ime_vođe  =Jesús Martín Rodríguez

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =488 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina = 705&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2018]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =30,210&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=61.95 stan / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona  =[[UTC+1]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =13300
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Valdepeñas''' je [[grad]] i [[općina]] od 30,210 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/spain-castillalamancha.php
 | title =''Castilla-La Mancha''
 | accessdate =8. 6. 2019
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u sredini [[Španjolska|Španjolske]] u [[Španske autonomne pokrajine|Autonomnoj pokrajini]] [[Kastilja-La Mancha]] ([[Ciudad Real (provincija)|Provincija Ciudad Real]]).

== Geografija ==

''Valdepeñas'' leži u [[dolina|dolini]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Jabalón]], udaljen šesdesetak [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od svog [[glavni grad|administrativnog centra]] [[Valladolid]]a.

== Historija ==

Nukleus današnjeg grada počeo je nicati tokom [[7. vijek pne.|7.]]-[[3. vijek pne.|3. vijeka pne.]] kao [[Iberi|ibersko]] [[naselje]] na [[brdo|brdu]] Cabezas. Za [[Antički Rim|Antičkog Rima]] spustio se na teren današnjeg grada, za što postoje i materijalni dokazi ([[stela]] u [[samostan]]u San Nicasio).&lt;ref name=brit/&gt;

Tokom [[15. vijek]]a Valdepeñas je doživio značajno povećanje broja stanovnika, kao [[Latifundija#Hacijenda|hacijenda]] i [[feud]] [[Viteški red|Viteškog reda]] Calatrava. [[Španjolska|Španjolski]] [[kralj]] [[Felipe II od Španije|Felipe II]] prodao je Valdepeñas - [[1582]]., [[markiz]]u Alvaro Bazánu.&lt;ref name=brit/&gt;

Tokom [[16. vijek|16.]] - [[17. vijek]]a brojni stanovnici sudjelovali su u [[kolonizacija|kolonizaciji]] [[Novi svijet|Novog svijeta]], među njima i poznati [[pjesnik]] [[Bernardo de Balbuena]].&lt;ref name=brit/&gt;

Događaj po kojem je Valdepeñas postao slavan je [[bitka]] koja se odigrala za [[Španski rat za nezavisnost|Španjolskog rata za nezavisnost]] - [[6. jun]]a [[1808]]. u kojoj su [[Španjolci]] odbili [[Napoleon Bonaparte|napoleonove]] [[okupacija|okupatore]]. Na račun tog je [[29. januar]]a [[1885]]. dobio [[titula|titulu]] ''Grada [[heroj]]a'', pa je u tom periodu doživio najveći 
[[prosperitet|rast]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.valdepenas.es/VLDSedeWeb/Modulos/VLDCiudad.nsf/vHistoria_ES/MJAM-66UNT218112004184402?OpenDocument&amp;opcionActual=menuppal_2_4_2
 | title =''Historia de la Ciudad''
 | accessdate =8. 6. 2019
 | language =španjolski
 | publisher =Ayuntamiento de Valdepeñas
 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Na terenu općine je [[1992]]. podignuta [[brana]] [[visina|visoka]] 29 [[metar|m]] i [[dužina|duga]] 698 [[metar|m]]&lt;ref name=brana&gt;{{cite web
   |url =https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/marisanchez-cabezuela
   |title =''Presa de Marisanchez (Cabezuela, La)''
   |publisher =Iagua
   |language =španjolski
   |accessdate =8. 6. 2019
   |archive-date =2019-06-07
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20190607003406/https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/marisanchez-cabezuela
   |url-status =dead
   }}&lt;/ref&gt; Tako je između Valdepeñasa i [[općina|općine]] [[Torre de Juan Abad]] formirano [[akumulacijsko jezero]] ''La Cabezuela'' veliko 565 [[hektar]]a na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 763 [[metar|m]].&lt;ref name=brita&gt;{{cite web
   |url=https://www.ecured.cu/R%C3%ADo_Jabal%C3%B3n
   |title = ''El Río Jabalón''
   |publisher =EcuRed
   |language =španjolski
   |accessdate =8. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi==

* {{flagicon|Francuska}} [[Cognac, Francuska|Cognac]], [[Francuska]]

== Poznati sugrađani ==

* [[Bernardo de Balbuena]] [[pjesnik]] rođen je u gradu [[1562]]

== Reference ==
{{reflist}} 
== Vanjske veze==
{{Commonscat|Valdepeñas}}

* [http://www.valdepenas.es/VLDSedeWeb/Modulos/VLDPortal.nsf ''Ayuntamiento de Valdepeñas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190613170946/http://www.valdepenas.es/VLDSedeWeb/Modulos/VLDPortal.nsf |date=2019-06-13 }} {{es icon}}
Valdepeñas

[[Kategorija:Kastilja-La Mancha]]
[[Kategorija:Naselja u Španiji]]</text>
      <sha1>82ejom4ft9qcs6u901o09k5rss9yy86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velikopoljsko vojvodstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4663472</id>
    <revision>
      <id>42668777</id>
      <parentid>42217507</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:14:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1811" sha1="jooquq4w2mab2ey8f7m2g5b5as7ne0l" xml:space="preserve">{{Regija (HR)
| ime =Velikopoljsko vojvodstvo
| ime_genitiv=Velikopoljskog vojvodstva
| slika =Wielkopolskie_in_Poland.svg
| slika_opis= Pozicija vojvodstva na [[Karta|karti]] [[Poljska|Poljske]]
| nalazi_se_u_sastavu= [[Poljska|Poljske]]
| upravni_oblik= [[provincija]]
| službeni_jezik=[[poljski jezik|poljski]]
| glavni_grad=[[Poznanj|Poznań]]
| vladar = smjenjen [[15. decembar|15. decembra]] [[2020]].
| titula_vladara=[[Vojvoda]]
| površina=29826
| stanovnika=3498733
| pozivni_broj = 
| web=
| komentar = 
|}}
'''Velikopoljsko vojvodstvo''' ([[poljski jezik|poljski]]: ''Województwo wielkopolskie'') je jedno od 16 [[Vojvodstva Poljske|vojvodstava]] na koje je [[Poljska]] od [[1999]]. [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Karakteristike ==

Velikopoljsko vojvodstvo se prostire na sredini [[Poljska|zemlje]], na [[površina|površini]] od 29,826 [[km²]] na kojoj živi 3,498,733 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/poland/cities/
 | title =''Poland: Major Cities''
 | accessdate =02.01. 2021.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

== Administrativna podjela ==
Teritorij vojvodsva je podjeljen na 31 [[povjat]]a i četiri grada sa prvom povjata, a [[glavni grad|administrativni centar]] vojvodstva je [[grad]] [[Poznanj|Poznań]] u kom je [[2019]]. živjelo 534,813 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city/&gt;

== Izvori ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Greater Poland Voivodeship}}
* [https://www.poznan.uw.gov.pl/ ''Województwo wielkopolskie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251224181604/https://poznan.uw.gov.pl/ |date=2025-12-24 }} {{pl icon}}
{{geog-stub}}
{{Vojvodstva Poljske}}
[[Kategorija:Vojvodstva Poljske]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Poljske]]</text>
      <sha1>jooquq4w2mab2ey8f7m2g5b5as7ne0l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zielona Góra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4663659</id>
    <revision>
      <id>42668894</id>
      <parentid>42346090</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T05:49:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8072" sha1="lsyg3yel1yv6g6vxcmurxt627kv24cy" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Zielona Góra
| ime_genitiv =Zielone Góre
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Zielona_Góra,_Stary_Rynek.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike=Centar [[grad]]a

| slika_lokacijska_karta_država =Poljska
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Zielone Góre u Poljskoj

| širina-stupnjevi =51
| širina-minute =56
| širina-oznaka  =N
| dužina-stupnjevi =15
| dužina-minute=30
| dužina-oznaka=E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Poljska}}
| lokacija1_ime  =[[Vojvodstva Poljske|Vojvodstvo]]
| lokacija1_info =[[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]]
| lokacija2_ime  =[[Povjat]]
| lokacija2_info =Zielona Góra
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  =[[1323]]
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=[[gradonačelnik]] 
| ime_vođe =Janusz Kubicki
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna=278 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_uža =
| površina_šira=
| visina =71&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2019]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo=141,222&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =507.4 stan. / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =65-001–65-980&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
}}
'''Zielona Góra''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Grünberg in Schlesien'') je [[grad]] od 141,222 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/poland/cities/
 | title =''Poland: Major Cities''
 | accessdate =07.01.2021.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[zapad]]u [[Poljska|Poljske]] u [[Lubusko vojvodstvo|Lubuskom vojvodstvu]].

Zielona Góra je uz [[Gorzów Wielkopolski]], [[glavni grad|administrativni centar]] [[Lubusko vojvodstvo|Lubuskog vojvodstva]], kao sjedište [[skupština|sejma]], dok je u [[Gorzów Wielkopolski|Gorzówu]] ured [[vojvoda|vojvode]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==

Zielona Góra se prostire na sedam [[brdo|brežuljaka]], nedaleko od [[rijeka|rijeke]] [[Odra|Odre]], udaljena 160 [[km]] od [[Berlin]]a, 130&amp;nbsp;km od [[Poznań]]a i 160&amp;nbsp;km od [[Wrocław]]a.&lt;ref name=geo&gt;{{cite web
   |url =http://www.zielona-gora.pl/PL/163/Polozenie/
   |title =Położenie
   |publisher =Urząd Miasta Zielona Góra
   |language =poljski
   |accessdate =8.01. 2021
   |archive-date =2021-01-12
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20210112100657/http://www.zielona-gora.pl/PL/163/Polozenie/
   }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[datoteka:Zielona_Góra,_the_town_square,_southern_part.jpg|thumb|left|240px|Pješačka ulica]]
[[datoteka:Elektrociepłownia_Zielona_Góra.JPG|thumb|left|240px|[[Termoelektrana]]]]

Zielona Góra je nikla kao [[trgovište]] u [[12. vijek]]u na [[raskršće|raskršću]] puteva iz [[Poznań]]a prema [[Šlezija|Šleziji]] i [[Lužica]]ma. Vremenom se naseljavanjem [[zanatlija]] polako transformirala u [[grad]]. Prvi put je [[dokument]]irana [[1222]]. kao [[slaveni|slavensko]] [[naselje]] u vezi naseljavanja koje je proveo [[Henrik I. Bradati|Henrik Bradati]].&lt;ref name=his/&gt;

Čitav taj kraj je iz ruku [[Pjastovići|Dinastije Pjastovića]] [[1249]]. prešao u ruke [[markgrof]]ova [[Brandenburg#Povijest|Brandenburgških]].&lt;ref name=his/&gt; Njihova vladavina nije bila previše sretan period jer je grad trpio zbog [[rat]]ova, [[požar]]a, [[epidemija]] i kojekakvih pošasti. Nakon [[epidemija|epidemije]] [[Boginje#Velike boginje|Velikih boginja]] [[1349]]. grad je spao na 200 stanovnika.&lt;ref name=his/&gt;

Od [[1482]]. gradom i čitavom [[Šlezija|Šlezijom]] vladaju [[Jagelovići]], odnosno [[Vladislav II.]], od njih je za Zielonu Góru najviše napravio [[Sigismund I od Poljske|Sigismund I]], koji je [[trgovac|trgovcima]] [[tekstil]]a iz grada [[1505]]. dao privilegiju da mogu prodavati po čitavoj Poljskoj.&lt;ref name=his/&gt;

Grad je trpio za [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] ([[1618]]. - [[1648]].), ali i zbog čestih [[požar]]a; [[1626]]. izgorjele su gotovo sve kuće unutar [[bedem]]a, a [[1651]]. 660 kuća.
Krajem [[17. vijek]]a grad je već bio jako [[germanizacija|germaniziran]].&lt;ref name=his/&gt;

Od [[16. decembar|16. decembra]] [[1740]]. grad je kao ''Grünberg in Schlesien'' dio [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] i to je bio preko 200 godina.

Grad je doživio prosperitet izgradnjom prvih [[industrija|industrijskih]] pogona nakon [[1816]]. taj proces trajao je do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref name=his/&gt;

Krajem [[19. vijek]]a Zielona Góra je imala 16.092 stanovnika. [[Vinova loza]] se uzgajala na površini od 1.400 [[hektar]]a, a u gradu je radilo dvadesetak [[tekstil]]nih [[tvornica]], nekoliko [[vinarija]] i [[destilacija|destilerija]], te [[tvornica|tvornice]] [[mašina]], [[most]]ova i [[čelik|čeličnih]] [[konstrukcija]].&lt;ref name=his/&gt;
Početkom [[20. vijek]]a imala je 20.983 stanovnika, među njima dosta [[Poljaci|Poljaka]].&lt;ref name=his/&gt;

Grad su oslobodile jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] [[14. februar]]a [[1945]]. bez nekih velikih oštećenja, iako je [[Wehrmacht]] najavljivao da će grad braniti kao [[Termopil]]. Tako da se stanovništvo nije razbježalo, već krajem [[decembar|decembra]] u gradu je živjelo 12 000 stanovnika, a četiri godine kasnije 32 000.&lt;ref name=his&gt;{{cite web
   |url =http://www.zielona-gora.pl/PL/185/Dzieje_Zielonej_Gory/
   |title =Dzieje Zielonej Góry
   |publisher =Urząd Miasta Zielona Góra
   |language =poljski
   |accessdate =8.01. 2021
   |archive-date =2020-11-26
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20201126044355/http://www.zielona-gora.pl/PL/185/Dzieje_Zielonej_Gory/
   }}&lt;/ref&gt;

=== Zielona Góra danas ===
Grad je [[privreda|privredni]], [[kultura|kulturni]] i [[obrazovanje|obrazovni]] centar, poznat po [[tekstilna industrija|tekstilnoj]] i [[metalurgija|metalurškoj industriji]].
Zielona Góra je poznata kao mjesto naj[[sjever]]nijih [[vinograd]]a u [[Evropa|Evropi]] i po [[festival]]u [[grožđe|grožđa]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Zielona-Gora
 | title =''Zielona Góra, Poland''
 | accessdate =8.01.2021.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Poznati sugrađani ==

* [[Abraham Scultetus]] (1566-1625), [[teolog]]
* [[Tadeusz Konicz]] (1727-1793), [[slikar]]
* [[Olga Tokarczuk]] (1962-), dobitnica [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2018]].

== Pobratimski gradovi ==
Zielona Góra je zbratimljena&lt;ref name=geo/&gt; sa slijećim gradovima;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{flagicon|Italija}} [[L'Aquila]], [[Italija]]
* {{flagicon|Rumunjska}} [[Bistrița]], [[Rumunjska]]
* {{flagicon|Njemačka}} [[Cottbus]], [[Njemačka]]
* {{flagicon|Nizozemska}} [[Helmond]], [[Nizozemska]]
||
* {{flagicon|Ukrajina}} [[Ivano-Frankovsk]], [[Ukrajina]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Kraljevo]], [[Srbija]]
* {{flagicon|Slovačka}} [[Njitra]], [[Slovačka]]
* {{flagicon|Francuska}} [[Troyes]], [[Francuska]]
||
* {{flagicon|Njemačka}} [[Verden an der Aller]], [[Njemačka]]
* {{flagicon|Belorusija}} [[Vitebsk]], [[Belorusija]]
* {{flagicon|Kina}} [[Wuxi]], [[Kina]]
* {{flagicon|Njemačka}} [[Zittau]], [[Njemačka]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Zielona Góra}}
* [http://www.zielona-gora.pl/ ''Urząd Miasta Zielona Góra'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081107222004/http://www.zielona-gora.pl/ |date=2008-11-07 }} {{pl icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]]</text>
      <sha1>lsyg3yel1yv6g6vxcmurxt627kv24cy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đoko Mazalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667635</id>
    <revision>
      <id>42668917</id>
      <parentid>42262309</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T09:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4376" sha1="d8bh5jmgn6u6pgzbajjz2uz7jo2jrx6" xml:space="preserve">'''Đoko Mazalić''' ([[Kostajnica (Republika Srpska)|Kostajnica]], 1888. - [[Sarajevo]], 1975.) je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar.

Otac mu je umro dvije godine nakon njegovog rođenja. Majka mu se preudala, pa je zbog očuhovog posla već u sedmoj godini napustio Kostajnicu i živio u [[Prnjavor]]u, [[Prijedor]]u, [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Trebinju]], [[Dubrovnik]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnovnu školu je završio u Prijedoru a gimnaziju, koju je započeo u Dubrovniku, završio je u Sarajevu. Veoma je rano (još u osnovnoj školi) pokazao sklonost ka slikarstvu. Prvi učitelj slikarske umjetnosti bio mu je Ferninand Velc, poznati [[Češka|češki]] slikar, koji mu je bio nastavnik u Sarajevskoj gimnaziji.

Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Petar Tiješić|Petra Tiješića]], [[Karlo Mijić|Karla Mijića]], [[Špiro Bocarić|Špiru Bocarića]], [[Petar Šain|Petra Šaina]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] i [[Lazar Drljača|Lazara Drljaču]].&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/54724009/Umjetnost-BiH-1894-1923#download Scribd - Umjetnost BIH 1894 - 1923]&lt;/ref&gt;

Studirao je slikarstvo (1910-1914) u Visokoj školi za likovne umjetnosti u [[Budimpešta|Budimpešti]] ( Academy of Fine Arts ) kod poznatog profesora Tivadara Zemplenya (1864-1917), nakon čega je stekao titulu profesora slikarstva.

Izlagao je 1912. sa [[Jovan Bijelić|Bijelićem]] i Tiješićem u Sarajevu. Jedno vrijeme živio je i radio u [[Beograd]]u. Radio je kao profesor crtanja u Sarajevu i [[Travnik]]u, te u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosna i Hercegovine gdje je dugo godina bio predsedavajući i sekretar udruženja.&lt;ref&gt;[http://srbinovski-art.com/autor.php?id=679 Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt; Između dva rata učestvovao u formiranju i radu umjetničkih grupa &quot;Četvorice&quot; od 1929. do 1930. i &quot;Kruga&quot; od 1935. do 1937. godine. Bavio se naučnim radom, slikarskom tehnologijom, historijom umjetnosti, likovnom kritikom.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130709024539/http://www.galerija-paleta.ba/ba/biografija.php Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić]&lt;/ref&gt;
== Djela  ==
Slikarski opus Đoke Mazalića bogat je i raznorodan i u stilskom i u tematskom smislu. U njemu se mogu naći različiti uticaji, od magičnog realizma, pointilizma, plenerizma, klasicizma i drugih, sve do same granice apstrakcije koju nikada nije odlučio preći, iako se u nekim njegovim djelima osjećaju nagovještaji bliski kasnijem apstraktnom ekspresionizmu.&lt;ref&gt;[https://ugbih.ba/2017/10/04/izlozba-doko-mazalic-1888-1975/ Izložba “Đoko Mazalić, 1888 – 1975”]&lt;/ref&gt;

* ''Kopači'', 1918.
* ''Osuđeni'', 1920.
* ''Bijeg u Egi''pat'', 1926.
* ''Herojski kraj'', 1927., [[Uljane boje|ulje]] na platnu
* ''Stari jablanovi''
* ''Stari grad''
=== Naučni radnik ===
Kao naučni radnik on prvenstveno proučava slikarsku umjetnost u Bosni i Hercegovini u doba Osmanlija; utjecaje, škole, majstore, a naročito materijale starih slikara i tehnologiju njihova rada. Na ovom sektoru on je kod nas pionir. Njegova je zasluga da se kulturna javnost upoznala s imenima i djelima niza starih umjetnika, koji su već odavno pali u zaborav, a stvarali su od srednjeg vijeka pa nadalje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/016.pdf |title=Jubilej Đoke Mazalića |access-date=2021-05-25 |archive-date=2021-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525131305/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/016.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za ovaj sektor Mazalićevog rada karakteristične su studije: 
* Slikarski materijali starih ikonopisaca 
* Kritska škola i njeni primjerci u Sarajevu
* Slikarska umjetnost u BiH u tursko vrijeme
* Hrišćanski nišani u okolini Travnika&lt;ref name=&quot;Mazalić&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1957/6-1957.pdf |title= Đoko Mazalić: Hrišćanski nišani u okolini Travnika |work= |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* ''Umjetnost Bosne i Hercegovine 1894 - 1923'', katalog, Sarajevo
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.scribd.com/doc/54724009/Umjetnost-BiH-1894-1923#download Scribd - Umjetnost BIH 1894 - 1923]

{{DEFAULTSORT:Mazalić, Đoko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Bosanska Kostajnica]]</text>
      <sha1>d8bh5jmgn6u6pgzbajjz2uz7jo2jrx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Folk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672510</id>
    <redirect title="Folk muzika" />
    <revision>
      <id>42668772</id>
      <parentid>41253370</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T15:42:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Tradicijska muzika]] na [[Folk muzika]]</comment>
      <origin>42668772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="cmrv2r7szuo88ebnbi40eoaqe10iw78" xml:space="preserve">#PREUSMERI [[Folk muzika]]</text>
      <sha1>cmrv2r7szuo88ebnbi40eoaqe10iw78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Holger Štark</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673744</id>
    <revision>
      <id>42668829</id>
      <parentid>41857709</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T19:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43009-07</username>
        <id>380865</id>
      </contributor>
      <comment>Aktuelizovane nagrade i priznanja</comment>
      <origin>42668829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7226" sha1="tru3fmtcieh0cthms6exk2z8icqucr5" xml:space="preserve">[[Datoteka:AK-Stark 2018-12 (002).jpg|mini|Holger Štark (2018)]]
'''Holger Štark''' (prof. dr. hc.) (rođen 15. septembra 1962 godine u Basumu) je nemački farmaceut i profesor na [[Univerzitet Heinrich Heine u Düsseldorfu|Hajnrih Hajne univerzitetu u Diseldorfu]] (''engl''. Heinrich Heine University, Düsseldorf).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;https://www.pharmazie.hhu.de/fileadmin/redaktion/Fakultaeten/Mathematisch-Naturwissenschaftliche_Fakultaet/Pharmazie/Institute/Pharmazeutische_und_Medizinische_Chemie/Dokumente/AK_Stark/cv_stark_dt.pdf&lt;/ref&gt; Stark je jedan od pronalazača aktivne supstance pitolizant (Wakix, Ozawade)&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;https://www.neurosciences-duesseldorf.de/principal-investigators-and-junior-researchers/holger-stark&lt;/ref&gt;, koja je do danas jedini registrovani antagonist histaminskog H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptora za primenu u terapiji.&lt;ref&gt;https://www.ema.europa.eu/documents/overview/wakix-epar-summary-public_de.pdf&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.ema.europa.eu/documents/overview/ozawade-epar-medicine-overview_de.pdf &lt;/ref&gt;

== Profesionalna dostignuća ==
Štark je studirao farmaciju na Slobodnom Univerzitetu u Berlinu (''engl.'' Free University of Berlin) od 1982. go 1986. godine. Stručni ispit je položio 1987. godine. Na doktoratu je radio u periodu od 1987. do 1991 na Institutu za Farmaciju  Slobodnog Univerziteta u Berlinu pod mentorstvom profesora Walter Schnuck-a, u saradnji sa profesorom Jean-Charles Schwartz-om (Bioprojet, Pariz, Francuska) i profesorom Charon Robin Ganelli-jem (London, Engleska). Odbranom svoje doktorske disertacije u decembru 1991. godine, u kojoj se bavio razvojеm prolekova agonista i antagonista histaminskog H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptora, stiče zvanje doktora prirodnih nauka uz najviše pohvale - ''summa cum laude''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nakon odbrane doktorata, bavio se i razvojem novih liganada koji selektivno modifikuju receptore slične dopamin D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; receptoru u saradnji sa Dr. Pierre Sokoloff sa Nacionalnog instituta za naučna i medicinska ispitivanja (''franc.'' Unité de Neurobiology et Pharmacologie – INSERM) (Pariz, Francuska). Godine 1999. habilitira iz oblasti farmaceutske hemije sa monografijom „Dopamin D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptor ligandi kao farmakološki alati i potencijalni medicinski produkti“.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Izabran je u zvanje C3-profesora iz uže naučne oblasti Farmaceutska i medicinska hemija na Johan Wolfgang Goethe Univerzitetu u Frankfurtu na Majni, dok je u zvanje W3 profesura biran 2007. godine. U 2013. godini izabran je u zvanje W3 profesora na Heinrich Heine univerzitetu u Dizeldorfu. U 2016. godini dobija počasni doktorat Univerziteta u Nišu (Srbija) za svoja izuzetna naučna dostignuća i promociji međusobne saradnje.&lt;ref&gt;https://news.cision.com/de/heinrich-heine-universitat-dusseldorf/r/ehrendoktorwurde-der-universitat-nis-fur-pharmazeuten-holger-stark,c2042024&lt;/ref&gt; U periodu od 2004 do 2019, Holger Štark je bio glavni urednik naučnog časopisa Arhiv za farmaciju (''engl.'' Archiv of Pharmacy - Chemistry in Life Sciences).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Štark je autor više od 240 origninalnih i revijskih naučnih radova i poglavlja knjiga. Uključen je u 10 internacionalnih patenata, sa više od 60 nacionalnih prijava.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Naučni rad i oblast interesovanja ==
Štark je posvetio svoju akademsku karijeru dizajnu i sintezi potencijalnih lekova. Njegovo istraživanje se fokusira na razvoj novih sintetskih liganada G-protein receptora visokog afiniteta i selektivnosti. Rad zasniva na kombinovanju hemijske sinteze i racionalnog dizajna lekova sa farmakološkim i biološkim testiranjima, u cilju razvoja farmakoloških alata, poput fluorescentnih liganada i dobijanju potencijalnih lekova za terapiju Parkinsonove, Alchajmerove i drugih neurodegenerativnih bolesti.&lt;ref&gt;https://www.pharmazie.hhu.de/institut-fuer-pharmazeutische-und-medizinische-chemie/arbeitskreise/prof-dr-dr-hc-holger-stark/arbeitsgebiete&lt;/ref&gt; Dodatne oblasti istraživanja su  ligandi NMDA receptora, sfingolipidi, inhibicija enzima (monoaminooksidaze, holinesteraze), ciklooksigenaze, arahidonat-5-lipooksigenaze i jonski kanali.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Članstva ==
Štark je član brojnih farmaceutskih i naučnih udruženja i organizacija poput Nemačkog farmaceutskog društva (DPhG), čiji je bio predsednik u pokrajni Hessen u periodu od 2004. do 2013. godine. Od 2014. godine je u upravnom odboru DPhG ogranka u pokrajni Rheinland. Takođe je član Udruženja hemičara nemačke (GdCh) i Evropskog društva istraživanja histamina (''engl.'' European Histamine Research Society – EHRS). Ko-osnivač je Farmaceutske škole u Frankfurtu.

== Nagrade i priznanja&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
*1992: Joachim Tiburtius Prize 1992 – priznanje pokrajne Berlin za izvanrednu doktorsku disertaciju, Berlin
*1997/2004: PHOENIX Pharmacy Science Prize – nagrada za farmaceutsku hemiju PHOENIX Pharmahandel AG &amp; Co., Heidelberg and Erlangen
*2000: Izbor u zvanje redovnog profesora (C3), na Johann Wolfgang Goethe Univerzitetu u Frankfurtu na Majni (prihvatio)
*2005: Izbor u zvanje redovnog profesora (W3), na Tehničkom univerzitetu Carolo-Wilhelmina u Braunschweig-u (nije prihvatio)
*2007: Izbor u zvanje redovnog profesora (W3), na Johann Wolfgang Goethe Univerzitetu u Frankfurtu na Majni (prihvatio)
*2008: Poziv za šefa katedre za  farmaceutsku hemiju na Univerzitetu Leopold Franzens, Insbruk (Austrija) (nije prihvatio)
*2008: Priznanje Hesenskog Univerziteta za izvrsnost u nastavi 2008 „Projekat radne grupe ili organizacione jedinice” četvrto mesto
*2013: Izbor u zvanje redovnog profesora (W3),  na Hajnrih Hajne Univerzitetu u Dizeldorfu (prihvatio)
*2016: Promocija u počasnog doktora nauka Univerziteta u Nišu, Srbija
*2018: Priznanje Hajnrih Hajne Univerziteta za izvrsnost u nastavi 2018 za “Inovativne koncepte nastave”&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.hhu.de/studium/lehre/alt-lehrpreis-und-heinward/nominierungen-und-preistraeger/innen/lehrpreis-2018 |access-date=2022-09-15 |archive-date=2022-09-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915121639/https://www.hhu.de/studium/lehre/alt-lehrpreis-und-heinward/nominierungen-und-preistraeger/innen/lehrpreis-2018 }}&lt;/ref&gt;
*2025: Nagrada za inovacije Severne Rajne-Vestfalije za 2025. godinu – kategorija „Inovacija“, za razvoj nove terapijske opcije za lečenje glaukoma&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2025-09-08 |title=Innovationspreis NRW 2025: In Nordrhein-Westfalen entsteht Zukunft |url=https://www.wirtschaft.nrw/innovationspreis-nrw-2025-nordrhein-westfalen-entsteht-zukunft |access-date=2026-08-04 |website=www.wirtschaft.nrw |language=de}}&lt;/ref&gt;
*2025: PHOENIX nagrada za farmaceutske nauke u oblasti farmakologije i kliničke farmacije, koju dodeljuje kompanija PHOENIX Pharmahandel AG &amp; Co., Heidelberg/Erlangen, u saradnji sa prof. dr. dr. Achimom Schmidtkоm i Univerzitetom „Johan Volfgang Gete“ u Frankfurtu na Majni&lt;ref&gt;{{Cite web |title=PHOENIX Pharmazie Wissenschaftspreis |url=https://www.phoenixgroup.eu/de/wissenschaftspreis |access-date=2026-08-04 |website=www.phoenixgroup.eu}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Authority control}}
{{Lifetime|1962||Stark, Holger}}

[[Kategorija:Njemački hemičari]]</text>
      <sha1>tru3fmtcieh0cthms6exk2z8icqucr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Randal Kolo Muani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676185</id>
    <revision>
      <id>42668802</id>
      <parentid>42495440</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:04:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5640" sha1="n34ydrol1324b2h5egx3l4cermhtf9w" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Randal Kolo Muani
| slika                     = Randal Kolo Muani 2020.jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[5. prosinca]] [[1998.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|FRA|1976}} [[Bondy]]
| rodnadržava               = [[Francuska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Kongoanci|Kongoanac]]
| državljanstvo             = {{flagicon|FRA}} [[Francuska|francusko]]
| visina                    = 1.87 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] 
| brojnadresu               = 9

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          =

| godine1                    = 2018 – 2022
| klubovi1                   = {{flagicon|FRA|1976}} [[FC Nantes|Nantes]]
| nastupi(golovi)1           = 79 (21)
| godine2                    = 2019 – 2020
| klubovi2                   = → {{flagicon|FRA|1976}} [[US Boulogne|Boulogne]]
| nastupi(golovi)2           = 14 (3)
| godine3                    = {{nowrap|2022 – 2023}}
| klubovi3                   = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]}}
| nastupi(golovi)3           = 34 (16)
| godine4                    = 2023 – 2026
| klubovi4                   = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}}
| nastupi(golovi)4           = 36 (8)
| godine5                    = 2025 
| klubovi5                   = → {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] 
| nastupi(golovi)5           = 18 (8)
| godine6                    = 2025 – 2026
| klubovi6                   = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}}
| nastupi(golovi)6           = 30 (1)
| godine7                    = 2026
| klubovi7                   = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] 
| nastupi(golovi)7           = 0 (0)
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          =

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2022 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 32 (9)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 =

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 4.8.2026
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Randal Kolo Muani''' ([[Bondy]], [[5. prosinca]] [[1998.]]), [[francuska|francuski]] nogometaš i reprezentativac [[DR Kongo|kongoanskog]] porijekla koji igra na poziciji napadača. Karijeru je započeo u [[FC Nantes|Nantesu]], odakle je [[2022.]] godine prešao u [[Eintracht Frankfurt]], kojemu je pomogao da prvi put u historiji izbori fazu na izbacivanje [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]. Od [[2026.]] godine igra za [[Juventus FC|Juventus]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] debitirao je [[2022.]] godine, a prvo veliko natjecanje bilo mu je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] godine, na kojemu je postigao i prvi reprezentativni gol u polufinalnoj pobjedi (2:0) protiv [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroka]] i to samo 42 sekunde nakon ulaska u igru, što mu je bio i prvi dodir s loptom na utakmici. Godine [[2025.]] otišao je na polusezonsku posudbu u [[Juventus FC|Juventus]].

{{Sastav Francuska 2022 SP}}
{{Sastav Francuska 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1998||Kolo Muani, Randal}}

[[Kategorija:Francuski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Nantesa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Eintracht Frankfurta]]
[[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]]</text>
      <sha1>n34ydrol1324b2h5egx3l4cermhtf9w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4681650</id>
    <revision>
      <id>42668743</id>
      <parentid>42668577</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:28:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Deceased user */ odgovor</comment>
      <origin>42668743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56726" sha1="i49dmt0iwl65axsjft5o2qnvmxo7kyp" xml:space="preserve">{{pijaca}}
== Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump ==

Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors.

I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions:

# If you have a technical problem, does it usually get an answer here?
# Does your project have enough technical members to respond such questions?
# Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.)
# On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language?
# Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions?

Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET)

----

Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja:
#Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor?
#Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja?
#Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.)
#Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta?
#Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima?

Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET)

:Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities.
:# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue.
:# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly.
:# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail).
:# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others.
:# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum.
:Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET)

== Sub-referencing: User testing ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]]
&lt;small&gt;''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''&lt;/small&gt;

Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further:

#'''Try it out and share your feedback'''
#:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. 
#'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs'''
#:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''.

We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well.

Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! &lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])&lt;/bdi&gt; 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=28628657 --&gt;

== We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! ==

''(Apologies for posting in English)''

Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them.

As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]].

After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki.

The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org.

If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]].

Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=28663781 --&gt;

== Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses ==

Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details.

We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki.

We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again.

In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none).

'''The rationale for the change'''

We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it.

'''How will this work'''

* When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the &quot;Temporary account IP viewers&quot; group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins).
* The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds.
* The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights.
* Users who grant requests for the right will also handle removal of the right.

We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]].

{{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =&lt;nowiki/&gt;
* '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons:
** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests.
** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data.
** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses.
** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though.
** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]].
* '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they &quot;must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period&quot;. This requirement is not changing.
}}
{{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =&lt;nowiki/&gt;
* '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement.
* '''Additional requirements for the users applying for the right'''.
** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the &quot;non-admin+&quot; users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate.
** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities.
* '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden.
}}
'''Next steps on your side we would like to suggest'''

* We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy.
* We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though.
* We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter.
Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST)

== Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition ==

Dear Wikipedia community,

(''Please help translate to your language'')

We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025.

Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years.

More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors!

We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may:

*Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles.
*Host edit-a-thons focused on improving visual content.
*Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia.

These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia.

Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025  edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis.

The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. 

We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. 

With kind regards,

[[User:Reading Beans]]
On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&amp;oldid=28751075 --&gt;

== Poboljšanje jezičkih fallbackova ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}}
Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa.

Za glavni srpskohrvatski kod:
* sh (trenutno): &lt;code&gt;$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';&lt;/code&gt;
* sh (predloženo): &lt;code&gt;$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';&lt;/code&gt;

Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični):
* sh-latn (trenutno): &lt;code&gt;$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';&lt;/code&gt;
* sh-latn (predloženo): &lt;code&gt;$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';&lt;/code&gt;

Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični):
* sh-cyrl (trenutno): &lt;code&gt;$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';&lt;/code&gt;
* sh-cyrl (predloženo): &lt;code&gt;$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';&lt;/code&gt;

U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST)

:Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST)
::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST)
:::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST)
----
Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST)

:Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST)
::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: &lt;code&gt;cnr-cyrl&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;cnr-latn&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;cnr&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;sr&lt;/code&gt;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Poboljšanje transwiki uvoza ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}}
Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija:
* bs
* hr
* sr
U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST)
:{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST)
----
Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST)

:Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes ==

''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)''

Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations.

The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''.
The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below:
[[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]]

These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages.

Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change.

Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]].

Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=28981877 --&gt;

== Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako ==
Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST)

:Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST)

:::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST)
::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST)

::Da, naravno, to ćemo brzo. 
::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone:
:::– &lt;u&gt;Neprovjerljiva hipoteza&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Vrlo sumnjivo&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Neneutralno stajalište&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Nelogično&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Neprecizno&lt;/u&gt;
::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: &quot;neprovjerljiva hipoteza&quot; ili &quot;neprovjerljivo&quot;, znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; &quot;vrlo sumnjivo&quot; bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); &quot;neneutralno stajalište&quot; bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST)
:::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST)
:::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati &quot;neneutralno&quot;, radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST)
::::::Može, ''less is more'', možda radije &quot;pristrano&quot;? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST)
:::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. &quot;Nelogično&quot; je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da &quot;RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom&quot;, onda tu ne treba šablon, nego brisanje. &quot;Vrlo sumnjivo&quot; je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. &quot;Neprecizno&quot; je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. &quot;Neprovjerljiva hipoteza&quot; je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. &quot;Neneutralno stajalište&quot; nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda &quot;neprecizno&quot;, ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST)
::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon &quot;neneutralno&quot; (Edgar) ili da ga &quot;preimenujem&quot; (Aca)? 
::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu &quot;stvari za uraditi&quot;. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST)
:::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST)
::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST)
:::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST)
::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST)
:::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST)
::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST)
:::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše &quot;Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti&quot;, onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju &quot;problemski&quot; članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST)

== Kategorije:Dinastije ==
Poštovane kolege, 

Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom &quot;dinastija&quot; ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST)

:Mislim da je format &quot;Dinastija [IME]&quot; najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve &quot;Dinastija [Ime]&quot;, onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST)
:+1 za &quot;Dinastija Rjurikovič&quot;, per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST)
:::Da, i ja se slažem s opcijom &quot;Dinastija Rjurikovič&quot;. Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST)
::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST)

== Funding tech projects ==
Hi everyone,

The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia.

We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support.

To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org

For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]].

Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET)

== Tipografska standardizacija šablona Jez-x ==
{{zaglavlje rasprave|&lt;nowiki/&gt;
* Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu.
* Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima.
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET)
|Usvojeno}}
Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga:
* U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta.
* Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela.
Međutim, tu se postavljaju nova pitanja:
* Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika?
Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu:
* Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu.
* Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka.
* Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator.

Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti:
* '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...]
* '''Nürnberg''' je
* '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...]
* '''Nirnberg''' je

Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]].

Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo.

Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET)

:Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija:
:* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč.
:* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv.
:– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET)
:Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET)
::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše &quot;Nürnberg&quot; ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET)

:::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом.  – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-16512-01|&amp;#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET)

:::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen.

:::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene.

:::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete &quot;срБског језика&quot;, dok je pravilno &quot;српског језика&quot;. Kažete &quot;Нема екавице, нема срБских речи&quot;: jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: &quot;Превођење хрватског на срБски изостаје&quot;. Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET)
:::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Request for Comment: VisualEditor automatic reference names ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]].

We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community.
* Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently &lt;code&gt;&quot;:n&quot;&lt;/code&gt;, e.g. &lt;code&gt;&quot;:0&quot;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&quot;:1&quot;&lt;/code&gt;...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. &lt;code&gt;&quot;book_reference-1&quot;&lt;/code&gt;).
* Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name.
* Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation).
* Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. &quot;title&quot; or &quot;last&quot;+&quot;first&quot;) – defined by the community.

=== Feedback ===
[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]].

'''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism.
We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic.

Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings.

Thank you for participating!&lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 19. marta 2026. u 12:15 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&amp;oldid=30281362 --&gt;

== Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) ==

Hello everyone,

This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as &lt;code&gt;Module:Itemgroup/list&lt;/code&gt;).

'''The Change:'''&lt;br /&gt;
Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. 

We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''.

'''What You Need To Do:'''&lt;br /&gt;
To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search.

'''Deadline:'''&lt;br /&gt;
We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles.

Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=29905755 --&gt;
:Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST)

== Uvođenje Wikiljubavi ==
{{Zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje Wikiljubavi, na temelju čega je dodatak uveden. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:31 (CEST)|Uvedeno}}
Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST)

:Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST)
:Izgleda zanimljivo, saglasan sam – [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:44 (CEST)
::{{za}}, i ja se slažem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:[[phab:T424891|Odgovarajući zadatak]] na Phabricatoru. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 21:54 (CEST)
:: Done :). [[Korisnik:Neriah|Neriah]] ([[Razgovor s korisnikom:Neriah|razgovor]]) 5. maja 2026. u 22:23 (CEST)
:::Oh, thank you so much! :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:28 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

== Survey (proposed direction for Wishlist) ==
Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}.

You are invited to voice your opinion on a new [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|community-proposed direction]] for the [[m:Community Wishlist|Community Wishlist]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 29. maja 2026. u 05:07 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:기나ㅏㄴ@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:%EA%B8%B0%EB%82%98%E3%85%8F%E3%84%B4/MassMessage&amp;oldid=30604233 --&gt;

== [[Posebno:BrokenRedirects|Posebno:-{BrokenRedirects}-]], [[Posebno:UnusedCategories|Posebno:-{UnusedCategories}-]] i sl. ==

{{komentar}} Pozdrav svima, naime, izgleda da ovakve tzv. „Posebno/-{Special}-” stranice iznad ^ nisu i dalje ažurirane ovdje na sh.wiki, i to još od 10. maja/10. svibnja 2026. godine...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 26. juna 2026. u 11:41 (CEST)

:@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je nešto za vas... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. juna 2026. u 18:51 (CEST)

==Deceased user==
Greetings and sorry for my English. Please provide page protection for User:Gobonobo. We would like to preserve the page as it is without future automated modifications. Maybe you can help. Thank you. He died in April 2026. Obituary is available by email on request. -[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]] ([[Razgovor s korisnikom:SusanLesch|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 00:37 (CEST)

:@[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]]: Done. My condolences! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:28 (CEST)</text>
      <sha1>i49dmt0iwl65axsjft5o2qnvmxo7kyp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668744</id>
      <parentid>42668743</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T12:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Posebno:-{BrokenRedirects}-, Posebno:-{UnusedCategories}- i sl. */ odgovor</comment>
      <origin>42668744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56955" sha1="rx47xa51bjbhywpawunhi7g72bcup58" xml:space="preserve">{{pijaca}}
== Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump ==

Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors.

I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions:

# If you have a technical problem, does it usually get an answer here?
# Does your project have enough technical members to respond such questions?
# Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.)
# On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language?
# Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions?

Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET)

----

Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja:
#Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor?
#Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja?
#Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.)
#Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta?
#Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima?

Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET)

:Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities.
:# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue.
:# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly.
:# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail).
:# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others.
:# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum.
:Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET)

== Sub-referencing: User testing ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]]
&lt;small&gt;''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''&lt;/small&gt;

Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further:

#'''Try it out and share your feedback'''
#:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. 
#'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs'''
#:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''.

We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well.

Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! &lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])&lt;/bdi&gt; 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&amp;oldid=28628657 --&gt;

== We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! ==

''(Apologies for posting in English)''

Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them.

As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]].

After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki.

The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org.

If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]].

Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=28663781 --&gt;

== Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses ==

Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details.

We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki.

We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again.

In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none).

'''The rationale for the change'''

We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it.

'''How will this work'''

* When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the &quot;Temporary account IP viewers&quot; group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins).
* The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds.
* The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights.
* Users who grant requests for the right will also handle removal of the right.

We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]].

{{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =&lt;nowiki/&gt;
* '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons:
** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests.
** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data.
** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses.
** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though.
** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]].
* '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they &quot;must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period&quot;. This requirement is not changing.
}}
{{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =&lt;nowiki/&gt;
* '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement.
* '''Additional requirements for the users applying for the right'''.
** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the &quot;non-admin+&quot; users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate.
** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities.
* '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden.
}}
'''Next steps on your side we would like to suggest'''

* We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy.
* We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though.
* We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter.
Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST)

== Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition ==

Dear Wikipedia community,

(''Please help translate to your language'')

We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025.

Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years.

More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors!

We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may:

*Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles.
*Host edit-a-thons focused on improving visual content.
*Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia.

These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia.

Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025  edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis.

The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. 

We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. 

With kind regards,

[[User:Reading Beans]]
On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&amp;oldid=28751075 --&gt;

== Poboljšanje jezičkih fallbackova ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}}
Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa.

Za glavni srpskohrvatski kod:
* sh (trenutno): &lt;code&gt;$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';&lt;/code&gt;
* sh (predloženo): &lt;code&gt;$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';&lt;/code&gt;

Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični):
* sh-latn (trenutno): &lt;code&gt;$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';&lt;/code&gt;
* sh-latn (predloženo): &lt;code&gt;$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';&lt;/code&gt;

Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični):
* sh-cyrl (trenutno): &lt;code&gt;$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';&lt;/code&gt;
* sh-cyrl (predloženo): &lt;code&gt;$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';&lt;/code&gt;

U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST)

:Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST)
::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST)
:::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST)
----
Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST)

:Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST)
::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: &lt;code&gt;cnr-cyrl&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;cnr-latn&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;cnr&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;sr&lt;/code&gt;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Poboljšanje transwiki uvoza ==
{{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}}
Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija:
* bs
* hr
* sr
U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST)
:{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST)
----
Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST)

:Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes ==

''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)''

Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations.

The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''.
The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below:
[[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]]

These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages.

Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change.

Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]].

Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&amp;oldid=28981877 --&gt;

== Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako ==
Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST)

:Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST)

:::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST)
::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST)

::Da, naravno, to ćemo brzo. 
::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone:
:::– &lt;u&gt;Neprovjerljiva hipoteza&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Vrlo sumnjivo&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Neneutralno stajalište&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Nelogično&lt;/u&gt;
:::– &lt;u&gt;Neprecizno&lt;/u&gt;
::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: &quot;neprovjerljiva hipoteza&quot; ili &quot;neprovjerljivo&quot;, znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; &quot;vrlo sumnjivo&quot; bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); &quot;neneutralno stajalište&quot; bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST)
:::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST)
:::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati &quot;neneutralno&quot;, radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST)
::::::Može, ''less is more'', možda radije &quot;pristrano&quot;? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST)
:::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. &quot;Nelogično&quot; je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da &quot;RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom&quot;, onda tu ne treba šablon, nego brisanje. &quot;Vrlo sumnjivo&quot; je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. &quot;Neprecizno&quot; je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. &quot;Neprovjerljiva hipoteza&quot; je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. &quot;Neneutralno stajalište&quot; nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda &quot;neprecizno&quot;, ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST)
::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon &quot;neneutralno&quot; (Edgar) ili da ga &quot;preimenujem&quot; (Aca)? 
::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu &quot;stvari za uraditi&quot;. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST)
:::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST)
::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST)
:::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST)
::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST)
:::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST)
::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST)
:::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše &quot;Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti&quot;, onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju &quot;problemski&quot; članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST)

== Kategorije:Dinastije ==
Poštovane kolege, 

Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom &quot;dinastija&quot; ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST)

:Mislim da je format &quot;Dinastija [IME]&quot; najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve &quot;Dinastija [Ime]&quot;, onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST)
:+1 za &quot;Dinastija Rjurikovič&quot;, per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST)
:::Da, i ja se slažem s opcijom &quot;Dinastija Rjurikovič&quot;. Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST)
::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST)

== Funding tech projects ==
Hi everyone,

The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia.

We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support.

To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org

For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]].

Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET)

== Tipografska standardizacija šablona Jez-x ==
{{zaglavlje rasprave|&lt;nowiki/&gt;
* Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu.
* Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima.
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET)
|Usvojeno}}
Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga:
* U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta.
* Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela.
Međutim, tu se postavljaju nova pitanja:
* Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika?
Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu:
* Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu.
* Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka.
* Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator.

Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti:
* '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...]
* '''Nürnberg''' je
* '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...]
* '''Nirnberg''' je

Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]].

Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo.

Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET)

:Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija:
:* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč.
:* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv.
:– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET)
:Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET)
::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše &quot;Nürnberg&quot; ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET)

:::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом.  – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-16512-01|&amp;#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET)

:::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen.

:::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene.

:::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete &quot;срБског језика&quot;, dok je pravilno &quot;српског језика&quot;. Kažete &quot;Нема екавице, нема срБских речи&quot;: jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: &quot;Превођење хрватског на срБски изостаје&quot;. Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET)
:::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Request for Comment: VisualEditor automatic reference names ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]].

We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community.
* Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently &lt;code&gt;&quot;:n&quot;&lt;/code&gt;, e.g. &lt;code&gt;&quot;:0&quot;&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;&quot;:1&quot;&lt;/code&gt;...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. &lt;code&gt;&quot;book_reference-1&quot;&lt;/code&gt;).
* Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name.
* Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation).
* Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. &quot;title&quot; or &quot;last&quot;+&quot;first&quot;) – defined by the community.

=== Feedback ===
[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]].

'''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism.
We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic.

Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings.

Thank you for participating!&lt;/div&gt; &lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 19. marta 2026. u 12:15 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&amp;oldid=30281362 --&gt;

== Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) ==

Hello everyone,

This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as &lt;code&gt;Module:Itemgroup/list&lt;/code&gt;).

'''The Change:'''&lt;br /&gt;
Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. 

We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''.

'''What You Need To Do:'''&lt;br /&gt;
To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search.

'''Deadline:'''&lt;br /&gt;
We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles.

Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&amp;oldid=29905755 --&gt;
:Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST)

== Uvođenje Wikiljubavi ==
{{Zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje Wikiljubavi, na temelju čega je dodatak uveden. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:31 (CEST)|Uvedeno}}
Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST)

:Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST)
:Izgleda zanimljivo, saglasan sam – [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:44 (CEST)
::{{za}}, i ja se slažem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:[[phab:T424891|Odgovarajući zadatak]] na Phabricatoru. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 21:54 (CEST)
:: Done :). [[Korisnik:Neriah|Neriah]] ([[Razgovor s korisnikom:Neriah|razgovor]]) 5. maja 2026. u 22:23 (CEST)
:::Oh, thank you so much! :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:28 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

== Survey (proposed direction for Wishlist) ==
Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}.

You are invited to voice your opinion on a new [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|community-proposed direction]] for the [[m:Community Wishlist|Community Wishlist]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 29. maja 2026. u 05:07 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:기나ㅏㄴ@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:%EA%B8%B0%EB%82%98%E3%85%8F%E3%84%B4/MassMessage&amp;oldid=30604233 --&gt;

== [[Posebno:BrokenRedirects|Posebno:-{BrokenRedirects}-]], [[Posebno:UnusedCategories|Posebno:-{UnusedCategories}-]] i sl. ==

{{komentar}} Pozdrav svima, naime, izgleda da ovakve tzv. „Posebno/-{Special}-” stranice iznad ^ nisu i dalje ažurirane ovdje na sh.wiki, i to još od 10. maja/10. svibnja 2026. godine...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 26. juna 2026. u 11:41 (CEST)

:@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je nešto za vas... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. juna 2026. u 18:51 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Ažurirano jutros. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:29 (CEST)

==Deceased user==
Greetings and sorry for my English. Please provide page protection for User:Gobonobo. We would like to preserve the page as it is without future automated modifications. Maybe you can help. Thank you. He died in April 2026. Obituary is available by email on request. -[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]] ([[Razgovor s korisnikom:SusanLesch|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 00:37 (CEST)

:@[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]]: Done. My condolences! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:28 (CEST)</text>
      <sha1>rx47xa51bjbhywpawunhi7g72bcup58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedim Bajrami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690264</id>
    <revision>
      <id>42668794</id>
      <parentid>42636683</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:54:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4421" sha1="far2lv3f34eglwbf5puryg6bk49k0vv" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Nedim Bajrami
| slika                     = Rangers v Tottenham Hotspur - 54202812415 (Nedim Bajrami).jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[28. veljače]] [[1999.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Zürich]]
| rodnadržava               = [[Švicarska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Albanci|Albanac]]
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]]&lt;br&gt;{{flagicon|ALB}} [[Albanija|albansko]]
| visina                    = 1.81 m
| pozicija                  = ofenzivni vezni, krilo
| trenutniklub              = {{flagicon|SAU}} [[Al-Taaun (fudbal)|Al-Tauun]] {{small|(posudba)}}
| brojnadresu               = 
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2017 – 2020
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppers]]
| nastupi(golovi)1           = 69 (6)
| godine2                    = 2019 – 2020
| klubovi2                   = → {{flagicon|ITA}} [[Empoli FC|Empoli]]
| nastupi(golovi)2           = 28 (5)
| godine3                    = 2020 – 2023
| klubovi3                   = {{flagicon|ITA}} [[Empoli FC|Empoli]]
| nastupi(golovi)3           = 90 (12)
| godine4                    = 2023
| klubovi4                   = → {{flagicon|ITA}} [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]
| nastupi(golovi)4           = 18 (1)
| godine5                    = 2023 – 2024
| klubovi5                   = {{flagicon|ITA}} [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]
| nastupi(golovi)5           = 28 (2)
| godine6                    = 2024 –
| klubovi6                   = {{flagicon|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]]
| nastupi(golovi)6           = 40 (3)
| godine7                    = 2026 –
| klubovi7                   = → {{flagicon|SAU}} [[Al-Taaun (fudbal)|Al-Tauun]] 
| nastupi(golovi)7           = 0 (0)
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2021 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ALB}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 45 (7)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 4.8.2026
}}
'''Nedim Bajrami''' ([[Zürich]], [[28. veljače]] [[1999.]]), [[Albanija|albansko]]-[[Švicarska|švicarski]] nogometaš koji igra na poziciji ofenzivnog veznog ili krila. Trenutno igra za [[Škotska|škotski]] [[Rangers FC|Rangers]]. Rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]] kao dijete etničkih [[Albanci|Albanaca]] iz [[Tetovo|Tetova]], Bajrami je u mlađim dobnim kategorijama predstavljao zemlju svog rođenja, ali je [[2021.]] godine odlučio nastupati za seniorsku [[Fudbalska reprezentacija Albanije|reprezentaciju Albanije]]. Na [[UEFA Euro 2024.|UEFA Euru 2024.]] godine, u utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], Bajrami je postigao gol nakon samo 23 sekunde igre, što je postao najbrži gol u historiji [[UEFA Euro|Europskih prvenstava]]. 

{{Sastav Albanija 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1999||Bajrami, Nedim}}

[[Kategorija:Albanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Švicarski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rangersa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Grasshoppera]]</text>
      <sha1>far2lv3f34eglwbf5puryg6bk49k0vv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42668927</id>
      <parentid>42656178</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T11:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33838-53</username>
        <id>362805</id>
      </contributor>
      <origin>42668927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="332410" sha1="s842xf5atsdwefnrmvojwe59p17rn1d" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>s842xf5atsdwefnrmvojwe59p17rn1d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlata Vucelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4693641</id>
    <revision>
      <id>42668897</id>
      <parentid>42586440</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T06:03:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8984" sha1="2hnczs34zs8nb31jxy0ss3xj3sibvpx" xml:space="preserve">'''Zlata Vucelić''' ([[Požega]], [[23. ožujka]] [[1942.|1942]].), [[hrvatska]] [[fotograf]]kinja, živi i radi u [[Samobor]]u.

== Biografija ==
Rođena je u Požegi gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. U Zagreb odlazi na studij likovnog odgoja na [[Pedagoška akademija u Zagrebu|Pedagoškoj akademiji]]. Studij likovnog odgoja još više je učvrstio snažnu kreativnost Zlate Vucelić. Neposredno nakon studija otkriva fotografiju kao važno kreativno područje. Kako bi razvila što temeljitiji svoj fotografski status, učlanjuje se u [[Fotoklub Zagreb]]. Fotografija joj postaje preokupacija i dominantno područje rada. Nižu se izložbe što joj daje poticaj za daljnji rad. Godine [[1972.]] postaje članica ''[[Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika|Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika]]'' - HZSU i ''[[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti]]'' - ULUPUH.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=ULUPUH - Sekcije|url=http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&amp;idclana=168|access-date=2024-04-30|website=arhiva.ulupuh.hr|archive-date=2024-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430173524/http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&amp;idclana=168|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Postepeno prestaje biti dokumentaristica, već fotografijom izražava unutarnji, duhovni doživljaja fotografiranog motiva, doradom fotografija u laboratoriju. Preklapanjem negativa, dužinom osvjetljavanja, tonerom sepia boje, autorica stvarnost sklapa u originalnu vizualnu poetsku cjelinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=ANALIZA FOTOGRAFIJA|url=https://issuu.com/zoran1002/docs/web_abc_662/s/19851094|access-date=2024-04-30|website=issuu|language=en}}&lt;/ref&gt; Fotografije je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim [[izložba]]ma. Dobitnica je više nagrada i priznanja.

2001. godine sudjelovala je serijama fotografija ''Pučka raspela'' i ''Otok'', na manifestaciji ''Mjesec fotografije'' u [[Bratislava|Bratislavi]], u izboru [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu]],&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Nova fotomonografija o Zagrebu|url=https://www.matica.hr/vijenac/201/nova-fotomonografija-o-zagrebu-15517/|access-date=2024-04-30|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; te je predstavljena na MSU izložbi ''[[Vidljive]]'' ([[2023.|2023.)]], autorice koncepcije i kustosice Martine Munivrane.

== Fotografski ciklusi ==
Značajni ciklusi su joj ''Portreti mladih (''1968.-1973.), ''Gornji grad i sakralni Zagreb'' (1972.-1992.), ''Portreti umjetnika i njihova djela'' (1970.-1991.), ''Magdica'' (1976.), ''Hrvatsko zagorje'' (1976.-1978.), ''Narodna raspela'' (1978.-1992.), ''Otok'' (1982.), ''Drugo vrijeme'' (1988.-1989.), ''Lun-Otok Pag'' (1989.), ''Međugorje'' (1989.), ''Otok II.'' (1993.-1999.), ''Hommage Josefu Sudeku'' (2006.), ''Fotografije na jezeru'' (od 2005.), ''Fotografije putovanja'' (2005.-). Ciklusom ''Magdica'' (1976.) započinje svoj karakterističan neoromantičarski pristup fotografiji. U ciklusu ''Portreti umjetnika'' ističe se opus posvećen hrvatskoj pjesnikinji [[Vesna Parun|Vesni Parun]], s kojom se družila cijeli život.

== Samostalne izložbe (odabir) ==

* Samostalna izložbu fotografija, Galerija Lotrščak, [[1982.]] Autorica teksta ''U početku bijaše foton'' i komentare uz izložbu, [[Vesna Parun]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=ARHiNET - Izložba Zlate Vucelić, Galerija Lotrščak, Zagreb, 1982. (dosje)|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_157353|access-date=2024-04-30|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=2024-05-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507055722/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_157353|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Izložba ''Zlata Vucelić - fotografije'', Samoborski muzej, 26.11. - 17.12. [[1989.]] Predgovor Zdravko Tišljar.
* Izložba [[Petar Dabac|Petra Dabca]] i Zlate Vucelić, Galerija Sebastian, [[Beograd]], 29.3. - 24.4. [[1990.]] Predgovor, Ljiljana Domić.
* Izložba ''Otok II.'', fotografije Zlate Vucelić, predgovor [[Tonko Maroević]]. Zagreb, ULUPUH, [[1999.|1999]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Maroević|first=Tonko|date=2020-03-12|title=Anamarija Paljetak (1937. – 2019.)|url=http://dx.doi.org/10.15291/csi.2994|journal=Croatica et Slavica Iadertina|volume=15|issue=2|pages=562–563|doi=10.15291/csi.2994|issn=1849-0131}}&lt;/ref&gt;
* Izložba ''Čovjek i more - otok'', Gradska loža u [[Zadar|Zadru]], u organizaciji [[Narodni muzej Zadar|Narodnog muzeja Zadar]], [[2004.]] godina.
* Izložba fotografija iz ciklusa ''Hommage a [[Josef Sudek]],'' Galerija Badrov (Trg žrtava fašizma 1), [[2006.]] godina.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Radović Mahečić|first=Darja|date=2020-12|title=Potez triju trgova (Trg hrvatskih velikana – Trg žrtava fašizma – Krešimirov trg) – urbani status istočne ekstenzije zagrebačkoga Donjeg grada|url=http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2020.44/2.10|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issue=44/2|pages=161–186|doi=10.31664/ripu.2020.44/2.10|issn=0350-3437}}&lt;/ref&gt;

== Skupne izložbe (odabir) ==

* Sudjelovala je na ''Izložbi članica Fotokluba Zagreb'', održanoj u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] [[1976.]] godine. Koncepciju izložbe potpisuje [[Đuro Griesbach]], koji o radu Zlate Vucelić piše: &quot;Zlata Vucelić je buntovnički intelektualni duh u krhkom nježnom tijelu. Uvijek svjesna što želi reći, beskompromisno pristupa njoj vazda zamamnoj temi – čovjeku. Koliko ima iskrenosti i istine u njenoj izjavi: dati portret čovjeka je najteže u slikarstvu, a i u fotografiji, jer iz njega treba zračiti ono nevidljivo u čovjeku – karakter duha ličnosti, a to je veoma – veoma teško. Njenih pet slika poznatih umjetnika su rijetki primjer uspjelih portreta i djeluju kao snažni akord na kraju ove izložbe.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=MGZ|url=http://nmz.hr/|access-date=2024-04-30|website=nmz.hr}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovala je na skupnoj fotografskoj izložbi ''Vidjeti vrijeme,'' autora koncepcije Vladimira Gudca, u organizaciji [[Hrvatski fotosavez|Hrvatskog fotosaveza]]. Izložba je održana u [[Umjetnički paviljon|Umjetničkom paviljonu]] u Zagrebu [[2001.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Izložba Vidjeti vrijeme u Umjetničkom paviljonu|url=https://www.matica.hr/vijenac/202/izlozba-vidjeti-vrijeme-u-umjetnickom-paviljonu-15418/|access-date=2024-04-30|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovala je na skupnim izložbama ''Aktualno'' (2008.)&lt;ref&gt;{{Cite web|last=target=&quot;_blank&quot;&gt;Totalportal.hr&lt;/a&gt;|first=&lt;a href=&quot;http://www totalportal hr&quot;|date=2008-05-04|title=Izložba eminentnih hrvatskih fotografa u Mimari|url=https://ezadar.net.hr/kultura/2590153/izlozba-eminentnih-hrvatskih-fotografa-u-mimari/|access-date=2024-04-30|website=ezadar.net.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; i ''Aktualno 2+60''  (2010.)&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Smotra suvremene hrvatske fotografije u Mimari|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/smotra-suvremene-hrvatske-fotografije-u-mimari-20100601|access-date=2024-04-30|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Sekcije za fotografiju Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - ULUPUH, autorice koncepcije Višnje Slavice Gabout, održane u [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]].

== Fotografske mape, publikacije, monografije ==

* Objavila je nekoliko fotografskih mapa. 
* Izdavačka kuća Mladost, Zagreb, objavila je [[1981.]] pjesničko-grafičko-fotografsku mapu ''Magdica'', autorica Vesne Parun, [[Zdenka Pozaić|Zdenke Pozaić]] i Zlate Vucelić.
* Autorica je fotografija u reprezentativnom izdanju ''Sakralni Zagreb'', autora Nikole Pulića; izdavačka kuća Mladost, biblioteka ''Posebna izdanja,'' [[1991.|1991]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Katalog Gradske knjižnice Požega -|url=https://katalog.gkpz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=921221064%C2%A4tPage=1&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=100&amp;spv0=sakralna+umjetnost&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1|access-date=2024-04-30|website=katalog.gkpz.hr|archive-date=2024-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430173524/https://katalog.gkpz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=921221064%C2%A4tPage=1&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=100&amp;spv0=sakralna+umjetnost&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Fotomonografija ''Zlata Vucelić: spiritualna fotografija,'' autorice Branke Hlevnjak, u izdanju Hrvatskog fotosaveza, objavljena je [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Knjižnice grada Zagreba - Zlata Vucelić: Spiritualna fotografija|url=https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zlata-vucelic-spiritualna-fotografija/43241|access-date=2024-04-30|website=www.kgz.hr}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* Centar za kulturu i informacije, Zagreb, 1982. https://hrcak.srce.hr/file/393507
* Dokumentacijski fond MDC-a https://hrcak.srce.hr/file/210815

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1942||Vucelić,Zlata}}

[[Kategorija:Jugoslavenski fotografi]]
[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]
[[Kategorija:Biografije, Požega]]</text>
      <sha1>2hnczs34zs8nb31jxy0ss3xj3sibvpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KK Cedevita Olimpija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4711650</id>
    <revision>
      <id>42668795</id>
      <parentid>42663432</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T16:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Košarkaški klubovi]]; +[[Kategorija:Košarka u Sloveniji]]; +[[Kategorija:Ljubljana]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42668795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1909" sha1="746ahk3oxv64rxmsemxn7vql03i852r" xml:space="preserve">'''KK Cedevita Olimpija''' je [[Košarka|košarkaški]] klub iz [[Ljubljana|Ljubljane]].

== Historija ==
Dana [[4. juna]] je objavljeno da se [[Hrvatska|hrvatski]] klub [[KK Cedevita Junior|Cedevita]] i [[Slovenija|slovenski]] klub [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] spajaju i formiraju Cedevitu Olimpiju sa sjedištem u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Cedevita će se u budućnosti natjecati kao [[KK Cedevita Junior|Cedevita Junior]]. Upravni odbori Cedevite i Olimpije [[13. juna]] su potvrdili imenovanje [[Davora Užbinac|Davora Užbinca]] generalnim direktorom, a [[Sani Bečirović|Sanija Bečirovića]] sportskim direktorom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kkcedevita.hr/en/news/kk-cedevita-olimpija-ljubljana-announce-davor-uzbinec-and-sani-becirovic|title=Archive copy|access-date=2025-02-02|archive-date=2019-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190701065920/https://www.kkcedevita.hr/en/news/kk-cedevita-olimpija-ljubljana-announce-davor-uzbinec-and-sani-becirovic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Cedevita Olimpija|url=http://www.petrol.olimpija.com/news/general-manager-and-sports-director-of-the-new-club-cedevita-olimpija-ljubljana-named|access-date=2025-02-02|archive-date=2019-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190701065919/http://www.petrol.olimpija.com/news/general-manager-and-sports-director-of-the-new-club-cedevita-olimpija-ljubljana-named}}&lt;/ref&gt; Dana 25. juna odbor [[ULEB Eurokup|Eurokupa]] potvrdio je sudjelovanje kluba u nadolazećoj sezoni [[ULEB Eurokup|Eurokupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20190627181234/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/9rbk6wh4ygadrtgd/eurocup-board-proposes-team-list-for-2019-20-season|title=Eurokup|archive-date=2019-06-27}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{reflist}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Košarkaški klubovi]]
[[Kategorija:Košarka u Sloveniji]]
[[Kategorija:Ljubljana]]</text>
      <sha1>746ahk3oxv64rxmsemxn7vql03i852r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ekvatarina/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4717073</id>
    <revision>
      <id>42668866</id>
      <parentid>42668717</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T21:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42668866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68945" sha1="hzyyvnhti85rhgetai5zb18nr0vt1qn" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.&lt;ref name=&quot;:55&quot;&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom &quot;impresivna i nevjerojatna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===

Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:69&quot;&gt;{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]

Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.&lt;ref name=&quot;:71&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}&lt;/ref&gt; To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.&lt;ref name=&quot;:74&quot;&gt;{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}&lt;/ref&gt;

=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===

Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]

Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; 

Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.&lt;ref name=&quot;:80&quot;&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &amp;#124; World Athletics Championships }}&lt;/ref&gt;

Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.&lt;ref&gt;[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17 September 2023. Retrieved 17 September 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=23 November 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4 November 2023 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.&lt;ref name=&quot;:83&quot;&gt;{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &amp;#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. veljače]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}&lt;/ref&gt; bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj &quot;postaji&quot; [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.&lt;ref name=&quot;:89&quot;&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&amp;nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}&lt;/ref&gt; Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]

Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.&lt;ref name=&quot;:90&quot;&gt;{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi  skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>hzyyvnhti85rhgetai5zb18nr0vt1qn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žaba (župa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721188</id>
    <revision>
      <id>42668926</id>
      <parentid>42586501</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T11:05:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7774" sha1="202tuvytvmq81p0fk627c0hsudox1m8" xml:space="preserve">'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], najvećim dijelom na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'' dao je popis naseljenih gradova u Zahumlju: Ston, Galumainik, Dobriskik i Mokriskik. Među njima je i Oslje, najznačajnije naselje, a time i politički centar svoga kraja. Taj kraj je iz kasnijih izvora poznat kao župa Žaba. Prvi pomen Žapske župe (''Yabsco'') nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka.

Prvi, koji je jasno i odlučno locirao Dukljaninovu Zupu Yabsco u predio Zažablja, izmedu planine Žabe i mora, bio je [[Marko Vego]]. On je 1937. godine, a zatim ponovno 1957. godine, pružio uvjerljivo tumačenje pisanih izvora i ukazao na geografski smještaj danasnjeg Zažablja. 

Područje nekadažnje župe obuhvatalo je [[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna.

Po danasnjoj upravnoj podjeli najveći dio područja nekadasnje Žabe pripada opštiini Neum (Bosna i Hercegovina). Manji periferni dijelovi nekadašnje cjeline, zbog specifičnih istorijskih prilika, nalaze se u okviru danasnjih opština [[Dubrovnik]], [[Metković]] (Hrvatska) i [[Čapljina]] (BiH). 
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1326. god.]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god.]]

== Nikolići ==
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1326. god. došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne |title= Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne |work= |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[Tvrđava Jajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022 |archive-date= 2024-11-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241120201759/https://hrcak.srce.hr/file/117230 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta [[Drijeva|Drijeve]].&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine.

Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove župe Žabe, u kojima se nalazilo i Oslje, koje su za vladavine kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).&lt;ref name=&quot;zilić&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work=  UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026. |archive-date= 2025-01-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250120011748/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Neum]]</text>
      <sha1>202tuvytvmq81p0fk627c0hsudox1m8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kerim Alajbegović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723411</id>
    <revision>
      <id>42668798</id>
      <parentid>42645185</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:00:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Juventusa|Fudbaleri Juventusa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42668798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7716" sha1="01ejmeb56wlid3mgwsxkg8sp5c2apj7" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbaler
| ime                        = Kerim Alajbegović
| slika                      = Jahresbeginnfeier FC RB Salzburg (2026-01-25 RB Arena) 10.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i dob|2007|9|21}}
| rodnigrad                  = {{flagicon|NJE}} [[Köln]]
| rodnadržava                = [[Njemačka]]
| visina                     = 186 cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redbullsalzburg.at/de/kader/kerim-alajbegovic|title=Kerim Alajbegovic|website=redbullsalzburg.at|accessdate=6. 11. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| brojnadresu                = 27
| omladinskegodine           = 2013 – 2021&lt;br/&gt;2021 – 2025
| omladinskipogoni           = {{flagicon|NJE}} [[1. FC Köln]]&lt;br/&gt;{{flagicon|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| godine1                    = 2025 – 2026
| klubovi1                   = {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| nastupi(golovi)1           = 28 (9)
| godine2                    = 2026 –
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)2           = 0 (0)
| nacionalnegodine1          = 2025 –
| nacionalneekipe1           = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (2)
| zadnjeuređivanje           = 25.6.2026
}}
'''Kerim Alajbegović''' ([[Köln]], [[21. septembra]] [[2007.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš, koji igra kao [[napadač]] za [[FC Red Bull Salzburg]] u austrijskoj [[Bundesliga Austrije|Bundesligi]]. Rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], a porijeklom je iz [[Bugojno|Bugojna]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sop.ba/kerim-alajbegovic-pravi-transfer-karijere-poznata-i-visina-obestecenja/|title=Kerim Alajbegović pravi transfer karijere, poznata i visina obeštećenja|website=SOP|access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

==Klupska karijera==
===Bayer Leverkusen===
Alajbegović je svoju nogometnu karijeru započeo u [[1. FC Köln]], prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] u 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/kerim-alajbegovic-bosanski-dragulj-koji-osvaja-fudbalski-svijet-nova-zvijezda-bayer-leverkusena|title=Kerim Alajbegović: &quot;Bosanski dragulj&quot; koji osvaja fudbalski svijet - nova zvijezda Bayer Leverkusena|website=scsport.raport.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom.

===Red Bull Salzburg===
U julu je Alajbegović prešao u [[Austrija|austrijski]] klub Red Bull Salzburg za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-predstavljen-kao-novi-igrac-rb-salzburga/250703062|title=Kerim Alajbegović predstavljen kao novi igrač RB Salzburga|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Profesionalno je debitovao u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv Branna 23. jula, u dobi od 17 godina.

Dana 26. jula postigao je svoj prvi profesionalni gol u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Union Dietacha. Debitovao je u ligi za Ried 2. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/476279-alajbegovic-debitovao-u-bundesligi-austrije-u-tri-situacije-je-pokazao-kakav-potencijal-posjeduje|title=VIDEO/ Alajbegović debitovao u Bundesligi Austrije, u tri situacije je pokazao kakav potencijal posjeduje|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 9. augusta postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi protiv Grazer AK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-postigao-eurogol-za-salzburg-pogledajte-majstoriju-mladog-zmaja/601151|title=Kerim Alajbegović postigao eurogol za Salzburg: Pogledajte majstoriju mladog Zmaja|date=9. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U septembru je produžio ugovor s timom do juna 2029.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/998497/kerim-alajbegovic-potpisao-novi-ugovor-sa-salzburgom|title=Kerim Alajbegović potpisao novi ugovor sa Salzburgom|date=30. 9. 2025|website=Dnevni avaz|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Alajbegović je predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Bio je kapiten tima do 17 godina pod vodstvom selektora [[Nedim Jusufbegović|Nedima Jusufbegovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/alajbegovic-debi-za-reprezentaciju-bi-bio-ispunjenje-sna-kospo-srce-me-je-povuklo-da-igram-za-bih-1072861/|title=Alajbegović: Debi za reprezentaciju bi bio ispunjenje sna; Košpo: Srce me je povuklo da igram za BiH|date=4. 9. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. dobio je svoj prvi poziv u seniorski tim, za kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]]. Debitovao je protiv prvog tima 6. septembra i postigao svoj prvi gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Statistike karijere==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/kerim-alajbegovic/leistungsdatendetails/spieler/929994|title=Kerim Alajbegovic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=26. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |[[Austrija ÖFB-Kup|Austrijski kup]]
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|2025–26
|[[Bundesliga Austrije|Bundesliga]] [[Bundesliga Austrije|Austrije]]
|20||7||5||2||11||2||36||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno u karijeri
!20!!7!!5!!2!!11!!2!!36!!11
|}

===Reprezentacija===
''Ažurirano: 25. juna 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{NogRep|BIH}}
|-
|2025
|6
|1
|-
|2026
|7
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!13
!2
|}

====Golovi za reprezentaciju====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Br.
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Lokacija
! scope=&quot;col&quot; |Uta.
! scope=&quot;col&quot; |Protivnik
! scope=&quot;col&quot; |Gol
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; |1
|6. septembar 2025.
|{{flagicon|SMR}}, [[San Marino Stadium]], [[Serravalle (San Marino)|Serravalle]]
| align=&quot;center&quot; |1
|{{NogRep|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |'''5''':0
| align=&quot;center&quot; |6:0
|[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |2
|24. juni 2026.
|{{flagicon|SAD}} [[Lumen Field]], [[Seattle]]
| align=&quot;center&quot; |13
|{{NogRep|KAT}}
| align=&quot;center&quot; |'''1''':0
| align=&quot;center&quot; |3:1
|[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjske veze==
*{{Commonscat-inline|Kerim Alajbegovic}}

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2007||Alajbegović, Kerim}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]]
[[Kategorija:Njemački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]</text>
      <sha1>01ejmeb56wlid3mgwsxkg8sp5c2apj7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668799</id>
      <parentid>42668798</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:01:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7792" sha1="oco0zh5rikcoez2ynanlktpu0y30q2y" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbaler
| ime                        = Kerim Alajbegović
| slika                      = Jahresbeginnfeier FC RB Salzburg (2026-01-25 RB Arena) 10.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i dob|2007|9|21}}
| rodnigrad                  = {{flagicon|NJE}} [[Köln]]
| rodnadržava                = [[Njemačka]]
| visina                     = 186 cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redbullsalzburg.at/de/kader/kerim-alajbegovic|title=Kerim Alajbegovic|website=redbullsalzburg.at|accessdate=6. 11. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = {{flagicon|JUV}} [[Juventus FC|Juventus]]
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = 2013 – 2021&lt;br/&gt;2021 – 2025
| omladinskipogoni           = {{flagicon|NJE}} [[1. FC Köln]]&lt;br/&gt;{{flagicon|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| godine1                    = 2025 – 2026
| klubovi1                   = {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| nastupi(golovi)1           = 28 (9)
| godine2                    = 2026
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)2           = 0 (0)
| godine3                    = 2026 –
| klubovi3                   = {{flagicon|JUV}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| nacionalnegodine1          = 2025 –
| nacionalneekipe1           = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (2)
| zadnjeuređivanje           = 4.8.2026
}}
'''Kerim Alajbegović''' ([[Köln]], [[21. septembra]] [[2007.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš, koji igra kao [[napadač]] za [[Juventus FC|Juventus]]. Rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], a porijeklom je iz [[Bugojno|Bugojna]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sop.ba/kerim-alajbegovic-pravi-transfer-karijere-poznata-i-visina-obestecenja/|title=Kerim Alajbegović pravi transfer karijere, poznata i visina obeštećenja|website=SOP|access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

==Klupska karijera==
===Bayer Leverkusen===
Alajbegović je svoju nogometnu karijeru započeo u [[1. FC Köln]], prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] u 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/kerim-alajbegovic-bosanski-dragulj-koji-osvaja-fudbalski-svijet-nova-zvijezda-bayer-leverkusena|title=Kerim Alajbegović: &quot;Bosanski dragulj&quot; koji osvaja fudbalski svijet - nova zvijezda Bayer Leverkusena|website=scsport.raport.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom.

===Red Bull Salzburg===
U julu je Alajbegović prešao u [[Austrija|austrijski]] klub Red Bull Salzburg za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-predstavljen-kao-novi-igrac-rb-salzburga/250703062|title=Kerim Alajbegović predstavljen kao novi igrač RB Salzburga|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Profesionalno je debitovao u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv Branna 23. jula, u dobi od 17 godina.

Dana 26. jula postigao je svoj prvi profesionalni gol u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Union Dietacha. Debitovao je u ligi za Ried 2. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/476279-alajbegovic-debitovao-u-bundesligi-austrije-u-tri-situacije-je-pokazao-kakav-potencijal-posjeduje|title=VIDEO/ Alajbegović debitovao u Bundesligi Austrije, u tri situacije je pokazao kakav potencijal posjeduje|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 9. augusta postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi protiv Grazer AK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-postigao-eurogol-za-salzburg-pogledajte-majstoriju-mladog-zmaja/601151|title=Kerim Alajbegović postigao eurogol za Salzburg: Pogledajte majstoriju mladog Zmaja|date=9. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U septembru je produžio ugovor s timom do juna 2029.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/998497/kerim-alajbegovic-potpisao-novi-ugovor-sa-salzburgom|title=Kerim Alajbegović potpisao novi ugovor sa Salzburgom|date=30. 9. 2025|website=Dnevni avaz|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Alajbegović je predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Bio je kapiten tima do 17 godina pod vodstvom selektora [[Nedim Jusufbegović|Nedima Jusufbegovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/alajbegovic-debi-za-reprezentaciju-bi-bio-ispunjenje-sna-kospo-srce-me-je-povuklo-da-igram-za-bih-1072861/|title=Alajbegović: Debi za reprezentaciju bi bio ispunjenje sna; Košpo: Srce me je povuklo da igram za BiH|date=4. 9. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. dobio je svoj prvi poziv u seniorski tim, za kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]]. Debitovao je protiv prvog tima 6. septembra i postigao svoj prvi gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Statistike karijere==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/kerim-alajbegovic/leistungsdatendetails/spieler/929994|title=Kerim Alajbegovic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=26. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |[[Austrija ÖFB-Kup|Austrijski kup]]
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|2025–26
|[[Bundesliga Austrije|Bundesliga]] [[Bundesliga Austrije|Austrije]]
|20||7||5||2||11||2||36||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno u karijeri
!20!!7!!5!!2!!11!!2!!36!!11
|}

===Reprezentacija===
''Ažurirano: 25. juna 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{NogRep|BIH}}
|-
|2025
|6
|1
|-
|2026
|7
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!13
!2
|}

====Golovi za reprezentaciju====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Br.
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Lokacija
! scope=&quot;col&quot; |Uta.
! scope=&quot;col&quot; |Protivnik
! scope=&quot;col&quot; |Gol
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; |1
|6. septembar 2025.
|{{flagicon|SMR}}, [[San Marino Stadium]], [[Serravalle (San Marino)|Serravalle]]
| align=&quot;center&quot; |1
|{{NogRep|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |'''5''':0
| align=&quot;center&quot; |6:0
|[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |2
|24. juni 2026.
|{{flagicon|SAD}} [[Lumen Field]], [[Seattle]]
| align=&quot;center&quot; |13
|{{NogRep|KAT}}
| align=&quot;center&quot; |'''1''':0
| align=&quot;center&quot; |3:1
|[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjske veze==
*{{Commonscat-inline|Kerim Alajbegovic}}

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2007||Alajbegović, Kerim}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]]
[[Kategorija:Njemački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]</text>
      <sha1>oco0zh5rikcoez2ynanlktpu0y30q2y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668801</id>
      <parentid>42668799</parentid>
      <timestamp>2026-08-04T17:02:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7792" sha1="626l45ttul3029h8tdhp4vjhupj7unb" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbaler
| ime                        = Kerim Alajbegović
| slika                      = Jahresbeginnfeier FC RB Salzburg (2026-01-25 RB Arena) 10.jpg
| datumrođenja               = {{datum rođenja i dob|2007|9|21}}
| rodnigrad                  = {{flagicon|NJE}} [[Köln]]
| rodnadržava                = [[Njemačka]]
| visina                     = 186 cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://redbullsalzburg.at/de/kader/kerim-alajbegovic|title=Kerim Alajbegovic|website=redbullsalzburg.at|accessdate=6. 11. 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = 2013 – 2021&lt;br/&gt;2021 – 2025
| omladinskipogoni           = {{flagicon|NJE}} [[1. FC Köln]]&lt;br/&gt;{{flagicon|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| godine1                    = 2025 – 2026
| klubovi1                   = {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| nastupi(golovi)1           = 28 (9)
| godine2                    = 2026
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)2           = 0 (0)
| godine3                    = 2026 –
| klubovi3                   = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| nacionalnegodine1          = 2025 –
| nacionalneekipe1           = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (2)
| zadnjeuređivanje           = 4.8.2026
}}
'''Kerim Alajbegović''' ([[Köln]], [[21. septembra]] [[2007.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš, koji igra kao [[napadač]] za [[Juventus FC|Juventus]]. Rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], a porijeklom je iz [[Bugojno|Bugojna]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sop.ba/kerim-alajbegovic-pravi-transfer-karijere-poznata-i-visina-obestecenja/|title=Kerim Alajbegović pravi transfer karijere, poznata i visina obeštećenja|website=SOP|access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

==Klupska karijera==
===Bayer Leverkusen===
Alajbegović je svoju nogometnu karijeru započeo u [[1. FC Köln]], prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] u 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/kerim-alajbegovic-bosanski-dragulj-koji-osvaja-fudbalski-svijet-nova-zvijezda-bayer-leverkusena|title=Kerim Alajbegović: &quot;Bosanski dragulj&quot; koji osvaja fudbalski svijet - nova zvijezda Bayer Leverkusena|website=scsport.raport.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U januaru 2025. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom.

===Red Bull Salzburg===
U julu je Alajbegović prešao u [[Austrija|austrijski]] klub Red Bull Salzburg za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-predstavljen-kao-novi-igrac-rb-salzburga/250703062|title=Kerim Alajbegović predstavljen kao novi igrač RB Salzburga|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Profesionalno je debitovao u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv Branna 23. jula, u dobi od 17 godina.

Dana 26. jula postigao je svoj prvi profesionalni gol u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Union Dietacha. Debitovao je u ligi za Ried 2. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/476279-alajbegovic-debitovao-u-bundesligi-austrije-u-tri-situacije-je-pokazao-kakav-potencijal-posjeduje|title=VIDEO/ Alajbegović debitovao u Bundesligi Austrije, u tri situacije je pokazao kakav potencijal posjeduje|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 9. augusta postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi protiv Grazer AK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-postigao-eurogol-za-salzburg-pogledajte-majstoriju-mladog-zmaja/601151|title=Kerim Alajbegović postigao eurogol za Salzburg: Pogledajte majstoriju mladog Zmaja|date=9. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U septembru je produžio ugovor s timom do juna 2029.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/998497/kerim-alajbegovic-potpisao-novi-ugovor-sa-salzburgom|title=Kerim Alajbegović potpisao novi ugovor sa Salzburgom|date=30. 9. 2025|website=Dnevni avaz|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Alajbegović je predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Bio je kapiten tima do 17 godina pod vodstvom selektora [[Nedim Jusufbegović|Nedima Jusufbegovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/alajbegovic-debi-za-reprezentaciju-bi-bio-ispunjenje-sna-kospo-srce-me-je-povuklo-da-igram-za-bih-1072861/|title=Alajbegović: Debi za reprezentaciju bi bio ispunjenje sna; Košpo: Srce me je povuklo da igram za BiH|date=4. 9. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2025. dobio je svoj prvi poziv u seniorski tim, za kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]]. Debitovao je protiv prvog tima 6. septembra i postigao svoj prvi gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Statistike karijere==
===Klubovi===
''Ažurirano: 15. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/kerim-alajbegovic/leistungsdatendetails/spieler/929994|title=Kerim Alajbegovic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=26. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |[[Austrija ÖFB-Kup|Austrijski kup]]
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|2025–26
|[[Bundesliga Austrije|Bundesliga]] [[Bundesliga Austrije|Austrije]]
|20||7||5||2||11||2||36||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno u karijeri
!20!!7!!5!!2!!11!!2!!36!!11
|}

===Reprezentacija===
''Ažurirano: 25. juna 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{NogRep|BIH}}
|-
|2025
|6
|1
|-
|2026
|7
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!13
!2
|}

====Golovi za reprezentaciju====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Br.
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Lokacija
! scope=&quot;col&quot; |Uta.
! scope=&quot;col&quot; |Protivnik
! scope=&quot;col&quot; |Gol
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; |1
|6. septembar 2025.
|{{flagicon|SMR}}, [[San Marino Stadium]], [[Serravalle (San Marino)|Serravalle]]
| align=&quot;center&quot; |1
|{{NogRep|SMR}}
| align=&quot;center&quot; |'''5''':0
| align=&quot;center&quot; |6:0
|[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|-
| align=&quot;center&quot; |2
|24. juni 2026.
|{{flagicon|SAD}} [[Lumen Field]], [[Seattle]]
| align=&quot;center&quot; |13
|{{NogRep|KAT}}
| align=&quot;center&quot; |'''1''':0
| align=&quot;center&quot; |3:1
|[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjske veze==
*{{Commonscat-inline|Kerim Alajbegovic}}

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2007||Alajbegović, Kerim}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]]
[[Kategorija:Njemački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]</text>
      <sha1>626l45ttul3029h8tdhp4vjhupj7unb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Популарна музика</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724256</id>
    <redirect title="Zabavna muzika" />
    <revision>
      <id>42668771</id>
      <timestamp>2026-08-04T15:31:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Zabavna muzika]]</comment>
      <origin>42668771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="1saiytq9n9il2zutg8hy1rx1652ygvv" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Zabavna muzika]]</text>
      <sha1>1saiytq9n9il2zutg8hy1rx1652ygvv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724257</id>
    <redirect title="Tradicijska muzika" />
    <revision>
      <id>42668776</id>
      <timestamp>2026-08-04T16:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Tradicijska muzika]]</comment>
      <origin>42668776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Tradicijska muzika]]</text>
      <sha1>6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska folk muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724258</id>
    <redirect title="Tradicijska muzika" />
    <revision>
      <id>42668778</id>
      <timestamp>2026-08-04T16:14:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Tradicijska muzika]]</comment>
      <origin>42668778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Tradicijska muzika]]</text>
      <sha1>6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska folk glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724259</id>
    <redirect title="Tradicijska muzika" />
    <revision>
      <id>42668779</id>
      <timestamp>2026-08-04T16:15:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Tradicijska muzika]]</comment>
      <origin>42668779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Tradicijska muzika]]</text>
      <sha1>6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicionalna folk muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724260</id>
    <redirect title="Tradicijska muzika" />
    <revision>
      <id>42668780</id>
      <timestamp>2026-08-04T16:15:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Tradicijska muzika]]</comment>
      <origin>42668780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Tradicijska muzika]]</text>
      <sha1>6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicionalna folk glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724261</id>
    <redirect title="Tradicijska muzika" />
    <revision>
      <id>42668781</id>
      <timestamp>2026-08-04T16:16:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Tradicijska muzika]]</comment>
      <origin>42668781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Tradicijska muzika]]</text>
      <sha1>6z3twtluz1rxe1e48jm6rtdqztzbms8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blues muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724263</id>
    <redirect title="Blues" />
    <revision>
      <id>42668867</id>
      <timestamp>2026-08-04T21:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Blues]]</comment>
      <origin>42668867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Blues]]</text>
      <sha1>1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blues glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724264</id>
    <redirect title="Blues" />
    <revision>
      <id>42668868</id>
      <timestamp>2026-08-04T21:56:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Blues]]</comment>
      <origin>42668868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Blues]]</text>
      <sha1>1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bluz muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724265</id>
    <redirect title="Blues" />
    <revision>
      <id>42668869</id>
      <timestamp>2026-08-04T21:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Blues]]</comment>
      <origin>42668869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Blues]]</text>
      <sha1>1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bluz glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724266</id>
    <redirect title="Blues" />
    <revision>
      <id>42668870</id>
      <timestamp>2026-08-04T21:57:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Blues]]</comment>
      <origin>42668870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Blues]]</text>
      <sha1>1jgw1nx7akd0otq7aiomrf1kp3ttw6f</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>