Aleksandar Puškin

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.14</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Aleksandar Puškin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1822</id>
    <revision>
      <id>42669063</id>
      <parentid>42636520</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:22:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100393" sha1="f3rk9n9qr9mnzgwkgjesk7ehmzuhog2" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Aleksandar Puškin
| boja           = #77DD77
| slika          = AleksandrPushkin.jpg
| veličina       = 250px
| opis slike     = Vasilij Tropinin: Portret A.S. Puškina (1827.)
| puno ime       = Aleksandar Sergejevič Puškin
| pseudonim      = Aleksandr NKŠP&lt;br&gt;Ivan Petrovič Belkin&lt;br&gt;Feofilakt Kosičkin (novinar)&lt;ref&gt;Radio Eho Moskvy, [http://echo.msk.ru/programs/features/57850 Feofilakt Kosičkin - žurnaljnyj psevdonim A.S. Puškina], emisija &quot;Kakogo čorta&quot;: Pavel Ljubimcev, 12. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;R.&lt;br&gt;St. Arz. (Stari Arzamasec)&lt;br&gt;A.B.
| rođenje        = [[6. lipnja]] [[1799.]]
| smrt           = [[10. veljače]] [[1837.]]
| zanimanje      = [[pjesnik]]&lt;br&gt;[[proza]]ik&lt;br&gt;[[drama]]turg&lt;br&gt;[[Književna kritika|književni kritičar]]&lt;br&gt;[[prevoditelj]]&lt;br&gt;[[novinar]]&lt;br&gt;[[povjesničar]]
| nacionalnost   = 
| period pisanja = [[1814.]]-[[1837.]]
| vrsta          = [[poezija]]&lt;br&gt;[[drama]]&lt;br&gt;[[roman]]
| teme           = 
| period         = [[romantizam]]&lt;br&gt;[[realizam (književnost)|realizam]]
| supruga        = Natalja Gončarova
| suprug         = 
| djeca          = Marija&lt;br&gt;Aleksandr&lt;br&gt;Grigorij&lt;br&gt;Natalja
| djela          = ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''&lt;br&gt;''[[Boris Godunov (Puškin)|Boris Godunov]]''&lt;br&gt;''[[Pikova dama (Puškin)|Pikova dama]]''&lt;br&gt;''[[Kapetanova kći]]''&lt;br&gt;''[[Ruslan i Ljudmila (Puškin)|Ruslan i Ljudmila]]''&lt;br&gt;''[[Mozart i Salieri (Puškin)|Mozart i Salieri]]''
| nagrade        = 
| potpis         = Pushkin Signature.svg
| web            = http://www.pushkinmuseum.ru
| fusnote        = 
}}

'''Aleksandar Sergejevič Puškin''' (rus. '''Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин'''; [[Moskva]], [[6. lipnja]] [[1799.]] - [[Sankt Peterburg]], [[10. veljače]] [[1837.]]), ruski [[pjesnik]], [[drama]]tičar i [[proza]]ik.

Aleksandar Puškin ima ugled velikog ili izvanrednog ruskog pjesnika&lt;ref name=&quot;krugosvet&quot;&gt;Enciklopedija Krugosvet, [http://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/PUSHKIN_ALEKSANDR_SERGEEVICH.html Puškin, Aleksandr Sergejevič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331154205/https://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/PUSHKIN_ALEKSANDR_SERGEEVICH.html |date=2019-03-31 }}, preuzeto 29. studenog 2012.&lt;/ref&gt;, te ga se smatra utemeljiteljem suvremenog književnog [[Ruski jezik|ruskog jezika]].&lt;ref&gt;Vinogradov, V.V., Tomaševskij, B., Voprosy jazyka v tvorčestve Puškina, u: Puškin: Issledovanija i materialy, AN SSSR, 1956., str. 126-184&lt;/ref&gt; Puškin je među prvima u Rusiji počeo pisati narodnim jezikom i distancirao se od [[Književnost romantizma|književnosti romantizma]] popularne u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Stvorio je stil koji je miješao [[Satira|satiru]], romantiku i [[Drama|dramu]].

Najpoznatija djela su mu: [[Evgenij Onjegin|Evgenije Onjegin]], [[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]], [[Pikova dama (novela)|Pikova dama]] i [[Bajka o ribaru i ribici]].

== Biografija ==
=== Podrijetlo ===
Aleksandar Sergejevič Puškin potječe od razgranatog plemićkog roda Puškina bez titule, koje prema genealoškom tumačenju vuče podrijetlo od &quot;muža čestita&quot;, viteza Ratmira (Ratše), suvremenika [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]]&lt;ref name=&quot;Lukomskij&quot;&gt;Lukomskij, V.K., Arhivnyje materialy o rodonačaljnike Puškinyh - Radše // Puškin: Vremennik Puškinskoj komissii / AN SSSR, 1941., br. 6., str. 398-408, 398&lt;/ref&gt;. Puškin je često pisao o svojem rodoslovnom stablu u stihovima i u prozi; vidio je u svojim precima primjer drevnog roda, istinske &quot;aristokracije&quot; koja je časno služila domovini, no nije razvijala odnos vladara i &quot;progonjenog&quot;. Više puta se obraćao (uključujući i u umjetničkom obliku) i liku svojeg pradjeda po majci - Afrikanca [[Ibrahim Hanibal|Ibrahima Petroviča Hanibala]], koji je postao sluga i pitomac [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], a zatim vojni inženjer i general&lt;ref name=&quot;Stark&quot;&gt;Stark, V.P., Puškiny v &quot;Istorii Petra&quot; i &quot;Istorii Pugačova&quot; // Puškin: Issledovanija i materialy, RAN, Nauka, 2004., tom XVI/XVII., str. 188-197&lt;/ref&gt;.
Sin Ibrahima Hanibala je ruski visoki vojni časnik [[Ivan Abramovič Gannibal]], Puškinov prastric.

Puškinov djed po ocu, Lav Aleksandrovič, bio je topnički [[pukovnik]], kapetan [[Garda|garde]]. Puškinovi roditelji, otac Sergej Ljvovič ([[1767.]]-[[1848.]]), bio je svjetski dosjetljivac i pjesnik-amater, a njegova majka - Nadežda Osipovna Hanibal ([[1775.]]-[[1836.]]), Hanibalova unuka. Stric po ocu, Vasilij Ljvovič, ([[1766.]]-[[1830.]]), bio je poznati pjesnik iz kruga [[Nikolaj Karamzin|Karamzina]]. Od djece Sergeja Ljvoviča i Nadežde Osipovne, osim Aleksandra, preživjeli su kćer Olga (udana Pavliščeva, [[1797.]]-[[1868.]]) i sin Lav ([[1805.]]-[[1852.]])&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot;&gt;Lotman, J., Aleksandr Sergejevič Puškin: Biografija pisatelja, u: Puškin: Biografija pisatelja; Statji i zametki, 1960-1990: &quot;Jegenij Onegin&quot;, Iskusstvo-SPB, 1995.&lt;/ref&gt;.

=== Djetinjstvo ===
Puškin se rodio [[6. lipnja]] ([[26. svibnja]]) [[1799.]] u [[Moskva|Moskvi]]. U matičnoj knjizi crkve Bogojavljenja u [[Jelohovo|Jelohovu]] (sada se na njezinom mjestu nalazi Bogojavljenska katedrala) [[8. lipnja]] [[1799.]], između ostalih, nalazi se ovakav zapis:
&lt;blockquote&gt;''27. svibnja. Na dvoru koleškog registratora Ivana Vasiljeva Skvarcova u njegova stanara Mojora Sergija Ljvoviča Puškina rodio se sin Aleksandar. Kršten je 8. lipnja. Kum je grof Artemij Ivanovič Voroncov, kuma je majka spomenutog Sergija Puškina udovica Olga Vasiljevna Puškina&lt;ref name=&quot;Ašukin, 1998&quot;&gt;Ašukin, N.S., Puškinskaja Moskva, Akademičeskij projekt, 1998., {{ISBN|5-7331-0123-7}}&lt;/ref&gt;''&lt;/blockquote&gt;
Ljetne je mjesece ([[1805.]]-[[1810.]]) budući pjesnik obično provodio kod svoje bake po majci, Marije Aleksejevne Hanibal ([[1745.]]-[[1818.]], rođenoj Puškin&lt;ref&gt;Russia Today, Prošlost Rusije: [http://www.russia-today.narod.ru/past/gen/push_as1.htm Rodoslovno stablo A. Puškina] (do 5. generacije)&lt;/ref&gt;, iz drugog ogranka roda) u podmoskovskom selu [[Zaharovo]], blizu [[Zvenigorod]]a. Rani dječji dojmovi odrazili su se u prvim poemama koje je napisao nešto kasnije (''Monah'', [[1813.]]; ''Bova'', [[1814.]]), u licejskim stihovima ''Poslanica Judinu'' ([[1815.]]), ''San'' ([[1816.]]). Baka Marija Aleksejevna je pisala o svojem unuku:
&lt;blockquote&gt;''Ne znam što će biti od mojeg starijeg unuka. Dječak je pametan i voli knjige, no loše uči, rijetko prođe lekciju kako treba; ne možeš ga potaknuti, natjerati da se igra s djecom, ali se odjednom tako razmaše i ushoda da ga ničim ne možeš umiriti; ide iz jedne krajnosti u drugu, kod njega nema sredine.&lt;ref name=&quot;Ašukin, 1998&quot; /&gt;''&lt;/blockquote&gt;

=== Mladost ===
[[Datoteka:Pushkin Alexander, self portret, 1820s.jpg|230px|lijevo|thumb|Autoportret Puškina]]
Puškin je proveo šest godina u [[Carskoselski licej|Carskoselskom liceju]] otvorenom [[19. listopada]] [[1811.]] Ovdje je mladi pjesnik proživio događaje [[Napoleonova invazija na Rusiju|domovinskog rata 1812.]], te je tu bila otkrivena i visoko vrednovana njegova pjesnička nadarenost. Sjećanje na godine provedene u Liceju, na licejsko bratstvo, zauvijek je ostalo u duši pjesnika&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;.

U licejskom razdoblju Puškin je napisao mnogo stihova. Nadahnuće je pronalazio u francuskim pjesnicima [[17. stoljeće|XVII.]] i [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], s kojima se upoznao u djetinjstvu čitajući knjige u očevoj biblioteci. Najdraži autori mladog Puškina bili su [[Voltaire]] i Évariste Désiré de Forges Parny. U njegovoj ranoj lirici spojile su se tradicije francuskog i ruskog [[Klasicizam|klasicizma]]. Učitelji Puškina-pjesnika postali su [[Konstantin Batjuškov]], priznati majstor &quot;lake poezije&quot;, i [[Vasilij Žukovski]], glava ruskog [[Romantizam|romantizma]]. Puškinska lirika u razdoblju od [[1813.]] do [[1815.]] prožeta je motivima prolaznosti života koja je nametala žudnju za užitkom radostima postojanja. Od [[1816.]], odmah iza Žukovskog, on se okreće [[elegija]]ma, u kojima razvija motive karakteristične za taj [[Književni žanr|žanr]]: nerazdvojna ljubav, odlazak mladosti, polagano umiranje duše. Njegova je lirika još uvijek oponašateljska, puna književnih konvencionalnosti i klišeja, no ipak mladi pjesnik izabire svoj posebni put&lt;ref name=&quot;Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959&quot;&gt;Blagoj, D., Stihotvorenija Puškina, u: Sobranije sočinenij A.S. Puškina v 10 tomah, Goslitizdat, 1959.&lt;/ref&gt; Ne ograničavajući se komornom poezijom, Puškin se okrenuo složenijim temama, društveno važnim. ''Uspomene u Carskom selu'' ([[1814.]]), koje je pohvalio [[Gavrila Deržavin]], - početkom [[1815.]] Puškin je čitao pjesmu u njegovoj nazočnosti, posvećenu događajima Domovinskog rata [[1812.]]&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;. Pjesma je bila objavljena [[1815.]] u časopisu ''Rossijskij muzeum'', i potpisana njegovim punim imenom i prezimenom. A u puškinskoj poslanici ''Liciniju'' kritički je prikazan suvremeni život Rusije, gdje je u liku &quot;miljenika despota&quot; prikazan general [[Aleksej Arakčejev]]. Već je na početku svog stvaralaštva pokazivao interes za ruske pisce-satirike prošlog stoljeća. Utjecaj [[Denis Fonvizin|Fonvizina]] osjeća se u satiričnoj poemi ''Tenj Fonvizina'' ([[1815.]]); sa stvaralaštvom [[Aleksandr Radiščev|Radiščeva]] povezani su ''Bova'' ([[1814.]]) i ''Bezverije''&lt;ref name=&quot; Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959&quot; /&gt;.

U srpnju [[1814.]] Puškin se prvi put pojavio u tisku u moskovskom časopisu ''Vjesnik Europe''. U trinaestom broju se nalazila pjesma ''Prijatelju stihotvorcu'' pod pseudonimom &quot;Aleksandr N.k.š.p.&quot; (sastavljenom od suglasnika prezimena pjesnika, poredanih unazad)&lt;ref name=&quot;Ašukin, 1998&quot; /&gt;.

Dok je još uvijek bio pitomac Liceja, Puškin je ušao u literarni kružok ''[[Arzamas (literarni kružok)|Arzamas]]'' koji je istupao protiv rutine i arhaičnosti u književnom djelu, te je aktivno sudjelovao u polemici s društvom ''[[Ljubitelji ruske riječi]]'', koje je branilo klasicističke kanone prošloga stoljeća. Privučen stvaralaštvom najistaknutijih predstavnika novog književnog pravca, Puškin je u to vrijeme bio pod snažnim utjecajem poezije Batjuškova, Žukovskog, [[Denis Davidov|Davidova]]&lt;ref name=&quot;Vinogradov174&quot;&gt;Vinogradov, V., Stilj Puškina, OGIZ, 1941.&lt;/ref&gt;. Potonji je na početku imponirao Puškinu temom odvažnog ratnika, a zatim nečim što je sam pjesnik nazivao &quot;okretanjem stiha&quot; - naglim promjenama raspoloženja, ekspresijom, neočekivanim spajanjem likova. Kasnije je Puškin govorio da je, oponašajući u mladosti Davydova, &quot;usvojio njegovu maniru zauvijek&quot;&lt;ref name=&quot;VjazPP&quot;&gt;Vjazemskij, P.P., Aleksandr Sergejevič Puškin po dokumentam Ostafjevskogo arhiva i ličnym vospominanijam, 1826-1837, Akademičeskij projekt, 1880.&lt;/ref&gt;.

=== Rano zrelo doba ===
[[Datoteka:RIAN archive 786660 Room No.14 in Tsarskoye Selo Lyceum.jpg|250px|desno|thumb|Puškinova soba u Carskom selu.]]
Puškin je završio školovanje u liceju u lipnju [[1817.]] sa činom koleškog zapisničara (10.-og razreda prema tabeli rangova), te je bio postavljen na dužnost u ministarstvo vanjskih poslova [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Postao je stalni posjetitelj [[Kazalište|kazališta]], sudjelovao u sjednicama ''Arzamasa'' (u koji je primljen izvanredno, još kao učenik Liceja)&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;, [[1819.]] je postao član književno-kazališnog društva ''Zelena lampa'', kojim je upravljala tajna [[dekabristi]]čka organizacija ''Sojuz blagodenstvija''.&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt; Iako nije sudjelovao u djelovanju prvih tajnih organizacija, Puškin je prijateljevao sa mnogim aktivnim članovima dekabrističkih društava, pisao političke [[epigram]]e i stihove, npr. ''Čaadajevu'' (''Nas tiha slava, ljubav, nada...'', [[1818.]]), ''Sloboda'' ([[1818.]]), ''N.J. Pljuskovoj'' ([[1818.]]), ''Selo'' ([[1819.]]), koji su se širili u prijepisima. Tih je godina bio zauzet radom nad poemom ''[[Ruslan i Ljudmila (poema)|Ruslan i Ljudmila]]'', koju je bio započeo u Liceju i koja je odgovarala programatskom stavu književnog društva ''Arzamas'' o potrebi da se stvori nacionalna junačka poema. Poema je bila objavljena u svibnju [[1820.]] (prema prijepisima je bila poznata i ranije), te je izazvala različite, ne uvijek dobronamjerne, reakcije. Već nakon progonstva Puškina započele su rasprave o poemi&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;. Neki su kritičari bili revoltirani snižavanjem uzvišenog kanona. Miješanje rusko-francuskih načina književnog izražavanja s prostim narodskim govorom i folklornom stilistikom izazvalo je prijekore čak i zaštitnika demokratske narodnosti u književnosti. Takve je prigovore sadržavalo pismo Dmitrija Zikova, književnog sljedbenika Pavla Katenina, objavljeno u časopisu ''Sin domovine''&lt;ref name=&quot;Vinogradov174&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Zykov&quot;&gt;Zykov, D.S., Pis'mo k sočinitelju kritiki na poemu &quot;Ruslan i Ljudmila&quot;, Syn otečestva, 1820., tom 64, br. 38&lt;/ref&gt;

=== Na jugu ([[1820.]]-[[1824.]]) ===
U proljeće [[1820.]] Puškina je pozvao vojni upravitelj gubernije [[Sankt Peterburg|Petrograda]], grof [[Mihail Miloradovič]] radi objašnjenja svojih stihova (uključujući epigrame o Arakčejevu, arhimandritu Fotiju i samom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandru I.]]), nespojivih sa statusom državnog činovnika. Radilo se o njegovom progonstvu u [[Sibir]] ili zatočenju u manastiru na [[Solovecki otoci|Soloveckim otocima]]. Kazna je bila umanjena samo zahvaljujući nastojanjima prijatelja, prvenstveno [[Nikolaj Karamzin|Karamzina]]. Premjestili su ga iz prijestolnice na jug u [[kišinjev]]sku kancelariju generala [[Ivan Inzov|Ivana Inzova]]&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;.

Na putu do mjesta službe Aleksandar Sergejevič je obolio od [[Pneumonija|upale pluća]], nakon kupanja u [[Dnjepar|Dnjepru]]. Radi oporavka obitelj Rajevski ga uzima krajem svibnja [[1820.]] sa sobom na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] i u [[Krim]]&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;. Putem su se zaustavili u [[Taganrog]]u, u bivšem domu gradonačelnika generala Petra Papkova.

==== Puškin u Krimu ====
[[Datoteka:Konstantin Somov - alexander-pushkin-at-work-1899.jpg|230px|desno|thumb|Konstantin Somov:Puškin]]
U [[Feodosija|Feodosiju]] je Puškin doputovao [[16. kolovoza]] [[1820.]] godine. Napisao je svom bratu Lavu:
&lt;blockquote&gt;''&quot;Iz Kerča smo doputovali u Kafu, zaustavili se kod Bronevskog, čovjeka poštenog po besprijekornoj službi i po siromaštvu. Sada mu se sudi - i, poput starca Vergilija, ima vrt na obali mora, nedaleko od grada. Grožđe i bademi čine njegov dohodak. Nije pametan čovjek, no dobro poznaje Krim. Zemlji važnoj i zapuštenoj. Otuda smo se morem otputili mimo južnih obala Tauride, u Gurzuf, gdje se nalazila obitelj Rajevskog. Noću na brodu sam napisao elegiju koju ti šaljem&quot;&lt;ref name=&quot;PismoBratu&quot;&gt;, Puškin, A.S., Pis'mo Puškinu L.S., 24 sentjabrja 1820 g. Iz Kišineva v Peterburg, Puškin A.S., Polnoje sobranije sočinenij: V 10 t. Nauka, Leningrad, 1979, tom 10., str. 18&lt;/ref&gt;''.&lt;/blockquote&gt; Nakon dva dana Puškin je zajedno s Rajevskim morem otputovao u [[Gurzuf]].

Puškin je proveo u Gurzufu nekoliko ljetnih i jesenskih tjedana [[1820.]] godine. Zajedno s Rajevskim se zaustavio u domu Armanda Emmanuela du Plessisa, vojvode od Richelieua; pjesniku je bila dana na raspolaganje mansarda s pogledom na zapad. Živeći u Gurzufu, pjesnik je puno šetao primorjem i planinama, jahao na vrh Aju-Daga i čamcem plovio do rta Suuk-Su.

U Gurzufu je Puškin nastavio rad nad poemom ''Kavkaski zarobljenik'', napisao nekoliko lirskih stihova; neki od njih su posvećeni kćerima N. Rajevskog - Jekaterini, Jeleni i Mariji (budućoj supruzi dekabrista Sergeja Volkonskog). Ovdje se pojavila zamisao poeme ''Bahčisarajska česma'' i romana ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''. Puškin se pred kraj života prisjećao Krima: &quot;Tamo je kolijevka mojeg Onjegina&quot;&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;.

U rujnu [[1820.]] na putu prema [[Simferopolj]]u zaustavio se u [[Bahčisaraj]]u. Iz pisma Deljvigu:
&lt;blockquote&gt;''… Ušavši u dvorac, vidio sam uništenu fontanu, iz zahrđale željezne cijevi je kapala voda. Obišao sam dvorac vrlo srdit zbog nebrige u kojoj propada, i na polueuropske preinake nekih soba&lt;ref name=&quot;Pismo Deljvigu&quot;&gt;Puškin A.S., Bahčisarajskij fontan, 1821-1823 // Puškin, A.S., Polnoje sobranije sočinenij: V 10 t. - Nauka, Leningrad, 1977.-1979., tom 4, Poemy. Skazki, 1977., str. 131-150., u pril.: Vypiska iz &quot;Putešestvija po Tavride&quot; I.M. Muravjeva-Apostoa; Otryvok iz pis'ma, str. 150.&lt;/ref&gt;.''&lt;/blockquote&gt;

Šetajući po unutarnjim dvorištima dvorca, pjesnik je ubrao dvije ruže i položio ih u podnožja &quot;Fontane suza&quot;, kojoj je kasnije posvetio stihove i poemu ''Bahčisarajska česma''.

Sredinom rujna Puškin je proveo oko tjedan dana u [[Simferopolj]]u, vjerojatno u domu krimskog guvernera Aleksandra Baranova, starog pjesnikovog poznanika iz Petrograda.

Svoje dojmove o Krimu Puškin je iskoristio i u opisu ''Putovanja Onjegina'', koje se isprva nalazilo u poemi ''Jevgenij Onjegin'' kao prilog&lt;ref&gt;Krimologija, [http://krymology.info/index.php?title=Пушкин,_Александр_Сергеевич Puškin, Aleksandr Sergejevič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220308151100/http://krymology.info/index.php?title=%D0%9F%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B8%D0%BD%2C_%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87 |date=2022-03-08 }}, preuzeto 9. prosinca 2012.&lt;/ref&gt;.

==== [[Kišinjev]] ====
[[Datoteka:Pushkin farewell to the sea.jpg|230px|desno|thumb|[[Ilja Repin]] i [[Ivan Ajvazovski]]: Puškinov pozdrav moru.]]
Puškin tek u rujnu dolazi u [[Kišinjev]]. Novi načelnik je bio susretljiv, te mu je dozvoljavao duge izlaske i posjete prijateljima u [[Kamjanka|Kamjanki]] (zima [[1820.]]-[[1821.]]), putovanja u [[Kijev]], [[Moldavija|Moldaviju]] s I. Liprandijem i [[Odesa|Odesu]] (kraj [[1821.]]). U Kišinjevu Puškin postaje član [[Slobodno zidarstvo|masonske lože]] ''&quot;Ovidij&quot;''&lt;ref&gt;Serkov, A., Russkoje masonstvo. 1731-2000, u: Enciklopedičeskij slovar', ROSSPEN, Moskva, 2001, {{ISBN|5-8243-0240-5}}&lt;/ref&gt;, o čemu sam piše u svojem dnevniku&lt;ref&gt;Pushkin.niv.ru, [http://pushkin.niv.ru/pushkin/text/zametki/dnevniki-pushkina.htm Zapis': 4 maja byl ja prinjat v masony] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101027124830/http://pushkin.niv.ru/pushkin/text/zametki/dnevniki-pushkina.htm |date=2010-10-27 }}, Dnevnici Puškina, preuzeto 10. prosinca 2012.&lt;/ref&gt;. Ako je poema ''Ruslan i Ljudmila'' bila rezultat škole najboljih ruskih pjesnika, onda ga je prva &quot;južna poema&quot; ''Kavkaski zarobljenik'' [[1822.]] postavila na čelo cijele suvremene [[Ruska književnost|ruske književnosti]], donijela zasluženu slavu prvog pjesnika, vjerno ga prativši do kraja 1820-ih. Kasnije, 1830-ih godina, dobio je epitet &quot;Ruski Byron&quot;&lt;ref&gt;Ruski biografski rječnik (Rječnik Polovcova), tom 15, str. 281&lt;/ref&gt;.

Kasnije izlazi druga &quot;južna poema&quot; ''Bahčisarajska česma'' ([[1824.]]). [[Pjotr Vjazemski|P. Vjazemski]] je pisao iz Moskve tim povodom:
&lt;blockquote&gt;''Pojava &quot;Bahčisarajske česme&quot; je dostojna pažnje ne samo ljubitelja poezije, no i promatrača uspjeha naših u intelektualnoj industriji koja također, nemojte mi zamjeriti, pridonosi, kao i svaka druga, blagostanju države. Za rukopis malene poeme Puškinu je bilo isplaćeno tri tisuće rubalja; u njoj nema šesto stihova; dakle, stih (i još kakav? primijetit ćemo za burzovne procjenitelje - sitni četverostopni stih) koštao je nešto više od pet rubalja. Stih Byrona, Casimira Delavignea, Waltera Scotta donosi još veći postotak, to je istina! No sjetimo se i toga da inozemni kapitalisti zahtijevaju postotke od svih obrazovanih potrošača na zemaljskoj kugli, a naši se kapitali okreću u tijesnom i domaćem okruženju. Ipak, za stihove 'Bahčisarajske česme' je plaćeno toliko koliko još nije bilo plaćeno ni za jedne ruske stihove&lt;ref name=&quot;NL_Vjaz&quot;&gt;Novosti literatury, 1824.''&lt;/ref&gt;.&lt;/blockquote&gt;

Uz to se pjesnik trudio posvetiti ruskoj davnini, skiciravši planove poema ''Mstislav'' i ''Vadim'' (potonja je zamisao preuzela dramaturški oblik), stvara satiričku poemu ''Gavrilijada'' ([[1821.]]), poemu ''Braća razbojnici'' ([[1822.]]; posebno izdanje [[1827.]]). S vremenom je u Puškina sazrelo uvjerenje (na početku beznadno tragično) da u svijetu djeluju objektivni zakoni koje čovjek nije u stanju pokolebati, bez obzira na to koliko su odvažne i prekrasne njegove namjere. S takvim je gledištem bio započet u svibnju [[1823.]] u [[Kišinjev]]u roman u stihovima ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''; kraj prve glave romana je pretpostavljao povijest putovanja junaka izvan granica domovine prema obrascu [[George Gordon Byron|Byronove]] poeme ''Don Juan''.

Još u srpnju [[1823.]] godine Puškin se izborio za premještaj u Odesu u kancelariju grofa [[Mihail Voroncov|Voroncova]]. Upravo u to vrijeme postaje svjestan toga da je postao profesionalni književnik, što je bilo predodređeno burnim uspjehom njegovih djela kod čitatelja. Udvaranje Voroncovoj supruzi Jelizaveti, a možda i veza s njom, te nesposobnost za državnu službu, zaoštrili su njegov odnos s Mihailom Voroncovim.

Četverogodišnji boravak Puškina na jugu je nova romantičarska etapa njegovog razvoja kao pjesnika. U to se vrijeme Puškin upoznao sa stvaralaštvom [[George Gordon Byron|Byrona]] i [[André Chénier|Andréa Chéniera]]&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;. Očaran Byronom, prema vlastitom je priznanju pjesnik &quot;bio lud&quot; za njim. Prva je pjesma, napisana u progonstvu, postala elegija ''Ugasila se zvijezda danja...'', u čijem je podnaslovu Puškin zabilježio: &quot;Podražavanje Byrona&quot;. Glavnim pokretačem, osnovnom zadaćom njegovih djela postao je odraz emocionalnog stanja čovjeka, otkrivanje njegovog unutarnjeg života. Puškin je razrađivao umjetnički oblik stiha obraćajući se [[Starogrčka književnost|starogrčkoj poeziji]], proučavajući je u prijevodima. Ponovno protumačivši slikovito razmišljanje antičkih pjesnika s romantičarskog gledišta, uzevši najbolje iz stvaralaštva svojih prethodnika, pobijedivši klišeje elegijskog stila, on je stvorio svoj vlastiti poetski jezik. Osnovno je svojstvo puškinske poezije postala njegova izražajna snaga i istovremeno neobična sažetost, lakonski izraz&lt;ref name=&quot; Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959&quot; /&gt;. Uvjetno-melankolični stil koji je oblikovao između [[1818.]] i [[1820.]] pod utjecajem francuskih elegija i lirike Žukovskog pretrpio je ozbiljnu preobrazbu i stopio se s novim &quot;byronovskim&quot; stilom. Spajanje starih, zamršenih i konvencionalnih oblika s romantičarskom izražajnošću i intenzitetom jasno su se očitovali u ''Kavkaskom zarobljeniku''&lt;ref name=&quot;Vinogradov174&quot;/&gt;

=== Mihajlovsko ===
[[Datoteka:RIAN archive 549323 Alexander Pushkin's study.jpg|230px|lijevo|thumb|Puškinov pisaći stol]]
Prvi je put mladi pjesnik boravio ovdje u ljeto [[1817.]], te je, kako je sam napisao u jednoj od svojih [[autobiografija]], bio očaran &quot;seoskim životom, ruskom banjom, jagodama i ostalim, - no sve mi se to sviđalo kratko vrijeme&quot;&lt;ref name=&quot;Bondi, 1978&quot;&gt;Bondi, S., Roždenije relizma v tvorčestve Puškina, u: O Puškine: Statji i issledovanija, Hudožestvennaja literatura, Moskva, 1978&lt;/ref&gt;

Dvije godine kasnije, nakon teške bolesti, ponovo je ovdje proveo ljeto. U to je vrijeme napisao pjesme ''Selo'' i ''Domovomu''.

Policija je [[1824.]] pronašla Puškinovo pismo u kojem je pisao o oduševljenju &quot;ateističkim učenjem&quot;. To je poslužilo kao razlog za njegov otpust iz službe [[8. srpnja]] [[1824.]]&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;. Poslali su ga na imanje njegove majke na kojem je proveo dvije godine (do rujna [[1826.]]) - što je najduži Puškinov boravak u [[Mihajlovsko]]m.

Ubrzo nakon dolaska u Mihajlovsko došlo je do velike svađe s ocem, koji je praktički pristao na tajni policijski nadzor nad vlastitim sinom. Krajem jeseni su svi rođaci Puškina otputovali iz Mihajlovskog&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;.

Unatoč bojazni prijatelja, osama na selu nije bila pogubna za Puškina. Bez obzira na teškoće, prva je mihajlovska jesen bila uspješna za pjesnika, koji je puno čitao, razmišljao, radio&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;. Puškin je često posjećivao susjedu po imanju Praskovju Osipovu u [[Trigorskoje|Trigorskom]] i koristio se njezinom bibliotekom&lt;ref name=&quot;Vacuro1-524&quot;&gt;Vacuro, V.E., Gilleljson, M.I., Iezuitova, R.V., Lekvocič, J.L., Kommentarii // Puškin v vospominanijah sovremennikov, Akademičeskij projekt, Sankt Peterburg, 1998, tom 1, str. 439-524&lt;/ref&gt; (njezin je otac, mason, suborac [[Nikolaj Novikov|Nikolaja Novikova]], ostavio veliku zbirku knjiga). Od mihajlovskog progonstva i do kraja života s Osipovom i članovima njezine velike obitelji povezivalo ga je prijateljstvo. U Trigorskom je [[1826.]] upoznao romantičarskog pjesnika [[Nikolaj Jazikov|Jazikova]], čije je stihove poznavao od [[1824.]]

Puškin dovršava pjesme započete u Odesi: ''Razgovor s knjižarom'', u kojoj formulira svoj profesionalni kredo, ''Moru'' - lirsko razmišljanje o sudbini čovjeka epohe [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] i Byrona, o okrutnoj vlasti [[Povijest|povijesnih]] prilika nad pojedincem, poemu ''Cigani'' ([[1827.]]), nastavlja pisati roman u stihovima. U jesen [[1824.]] obnavlja rad na autobiografskim zapisima, zapostavljenima na samom početku u kišinjevskom razdoblju, te razmišlja o sižeju narodne drame ''[[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]]'' (završena [[19. studenoga]] [[1825.]], objavljena [[1831.]]), piše šaljivu poemu ''Grof Nulin''. Ukupno je u Mihajlovskom stvorio oko sto djela.

U Trigorskom [[1825.]] susreće nećakinju Osipove, Annu Kern (bili su se upoznali [[1820.]] u Petrogradu u salonu obitelji Olenjin), kojoj je, kako se smatra, posvetio pjesmu ''Trenutka još se sjećam...''.

Mjesec dana nakon završetka progonstva Puškin se vratio &quot;slobodan u napuštenu tamnicu&quot; i proveo u Mihajlovskom oko mjesec dana. Slijedećih je godina pjesnik povremeno dolazio tuda, da se odmori od života u gradu i piše na slobodi. U Mihajlovskom je [[1827.]] Puškin započeo roman ''Arapin Petra Velikog''&lt;ref&gt;Lib.ru, [http://az.lib.ru/w/wulxf_a_n/text_0010.shtml Vuljf Aleksej Nikolajevič, Dnevniki 1827-1842 gg.]&lt;/ref&gt;.

U Mihajlovskom se pjesnik također upoznao s [[biljar]]om, i, iako nije postao poznati igrač, prema uspomenama prijatelja, rukovao je štapom sasvim profesionalno&lt;ref&gt;Avdejenko, S., [http://newtimes.ru/articles/detail/8008/ Ot borta!], Novoje vremja, 19. listopada 2009&lt;/ref&gt;.

=== Nakon progonstva ===
[[Datoteka:Kiprensky Pushkin.jpg|230px|desno|thumb|Orest Kiprenski:Puškin 1827.]]
U noći na [[4. rujna]] [[1826.]] u Mihajlovsko je doputovao kurir [[pskov]]skog guvernera B. Aderkasa: Puškin je u njegovoj pratnji bio dužan doći u [[Moskva|Moskvu]], gdje se u to vrijeme nalazio [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]], okrunjen [[22. kolovoza]].

Dana [[8. rujna]], odmah nakon dolaska, Puškin je bio poslan caru na osobnu audijenciju. Razgovor s Nikolom I. se održao u četiri oka&lt;ref name=&quot;Blagoj, 1967&quot;&gt;Blagoj, D., Tvorčeskij put' Puškina (1826-1830), Sovetskij pisatelj, Moskva, 1978., str. 13-14&lt;/ref&gt;. Pjesniku se nakon povratka jamčila osobna protekcija i oslobođenje od obične [[cenzura|cenzure]].

Upravo se tih godina u stvaralaštvu Puškina pojavljuje interes za [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], cara-prosvjetitelja. On postaje junak započetog romana o pjesnikovom pradjedu [[Ibrahim Hanibal|Ibrahimu Hanibalu]] i nove poeme ''[[Poltava (poema)|Poltava]]''. Unutar jednog pjesničkog djela (''Poltava'') pjesnik je objedinio nekoliko ozbiljnih tema: međusobnih odnosa Rusije i Europe, zajednice narodâ, sreće i drame individualca u pozadini povijesnih događaja. Prema vlastitom priznanju, privukli su ga &quot;snažni likovi i duboka, tragična sjena nabacana na sve te užase&quot;&lt;ref name=&quot;Poln3&quot;&gt;A.S. Puškin. Sobranije sočinenij v desjati tomah, Goslitizdat, 1959.&lt;/ref&gt;. Objavljena [[1829.]], poema nija naišla na razumijevanje niti kod čitatelja, niti kod kritičara. U skici članka ''&quot;Vozraženija kritikam 'Poltavy'&quot;'' Puškin je pisao:
&lt;blockquote&gt;''Najzrelija od svih mojih pripovijesti u stihovima je ta u kojoj je sve skoro originalno (a mi se zbog toga samo i mučimo, iako to još nije ni najbitnije), - 'Poltava', kojoj Žukovski, Gnedič, Deljvig, Vjazemski daju prednost pred svime što sam dosad napisao, 'Poltava' nije bila uspješna&lt;ref name=&quot;Poln3&quot;/&gt;.''&lt;/blockquote&gt;

U to se vrijeme u stvaralaštvu pjesnika nazreo novi obrat. Trezvena povijesna i društvena analiza stvarnosti sjedinjuje se s razumijevanjem složenosti svijeta koji nas okružuje i koji često izmiče racionalnom objašnjenju, što ispunjava njegovo stvaralaštvo osjećajem uzemiravajućeg predosjećaja, vodi prema velikom prodoru [[Fantastika|fantastike]], rađa bolna, katkada nezdrava sjećanja, intenzivan interes za smrt.

U to je vrijeme nakon njegove poeme ''[[Poltava (poema)|Poltava]]'' odnos kritike i dijela čitateljske publike postao hladniji ili kritičniji&lt;ref name=Polovcov&gt;Ruski biografski rječnik, ur. A.A. Polovcov, tom 15, str. 282-283.&lt;/ref&gt;.

Godine [[1827.]] je bila pokrenuta istraga zbog pjesme ''André Chénier'' (napisane još u [[Mihajlovsko]]m [[1825.]]), u kojoj je bio zapažen odziv na ustanak [[Dekabristi|dekabrista]] [[1825.]]&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;, a [[1828.]] vladi je postala poznata kišinjevska poema ''Gavrilijada''. Istraga je bila prekinuta po najvišoj zapovijedi nakon razgovora s Puškinom&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;, no pjesnik je bio stavljen pod tajni policijski nadzor.

U studenome [[1828.]] Puškin upoznaje moskovsku ljepoticu Natalju Gončarovu. Prema vlastitom priznanju, zaljubio se u nju na prvi pogled. Krajem travnja [[1829.]] Puškin je zaprosio Gončarovu preko prijatelja Fjodora Tolstoja-Amerikanca. Neodređeni odgovor djevojčine majke (kao razlog je bila navedena Nataljina mladost) ga je, prema vlastitim riječima, &quot;izludio&quot;. Otišao je u služiti u vojsci [[Ivan Paskevič|Paskeviča]], na [[Kavkaz]], gdje se u to vrijeme vodio [[Rusko-turski rat 1828.-1829.|rat protiv Turske]]. Svoje putovanje je opisao u [[putopis]]u ''Putovanje u Arzrum''. Na zahtjev Paskeviča, koji nije htio preuzeti odgovornost za njegov život, ostavio je djelatnu vojnu službu, te je neko vrijeme živio u Tiflisu (ruski naziv za [[Tbilisi]])&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot;&gt;Obodovskaja, I., Dementjev, M., Natalja Nikolajevna Puškina. — 2., Sovetskaja Rossija, Moskva, 1987.&lt;/ref&gt;. Vrativši se u [[Moskva|Moskvu]], kod Gončarovih je naišao na hladan doček. Moguće je da se Nataljina majka bojala njegove reputacije slobodnog mislioca, njegovog siromaštva i strasti za igrom&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot;/&gt;.

=== Boldino ===
{{Glavni|Boldinska jesen}}
Puškin je osjećao želju za promjenama, te je, nakon ponovne prosidbe Natalje Gončarove [[1830.]], koja je bila prihvaćena, ujesen otputovao u [[Veliko Boldino|Boldino]], [[Nižnjenovgorodska oblast|nižnjenovgorodsko]] imanje svojeg oca, radi primanja u vlasništvo susjednog sela Kistenjeva, kojeg je dobio od oca kao svadbeni poklon. Zbog epidemije [[Kolera|kolere]] proveo je u [[Karantena|karanteni]] tri mjeseca, koja su postala njegovo najpoznatije stvaralačko razdoblje, u povijesti književnosti nazvano ''[[Boldinska jesen]]''. Tada je nastao čitavi niz djela kao što su ''Pripovijesti pokojnog Ivana Petroviča Belkina'' (''[[Belkinove pripovijesti]]''), ''Iskustvo dramskih proučavanja'' (''[[Male tragedije]]''), posljednje glave ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenija Onjegina]]'', ''Kućica u Kolomni'', ''Povijest sela Gorjuhina'', ''[[Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi]]'', nekoliko skica kritičkih članaka i oko 30 pjesama.

Među boldinskim djelima, međusobno različitim po žanru i osnovnom tonu, naročito odudaraju prozni i dramski ciklus. To su dvije krajnosti kojima teže ostala djela napisana u tri jesenska mjeseca [[1830.]]

Djela u stihovima iz tog razdoblja predstavljaju sve žanrove i obuhvaćaju široki krug tema. Jedno od njih, ''Moj, kritičaru tusti, tebe baš do suza...'' ima zajedničkog s ''Poviješću sela Gorjuhina'' i toliko je daleko od idealizacije seoske stvarnosti da je prvi put bilo objavljeno tek posmrtno, u sabranim djelima pod promijenjenim nazivom (''Kapriz'')&lt;ref name=&quot;Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959&quot; /&gt;.

''[[Belkinove pripovijesti]]'' su prve iz dovršenih djela puškinske proze koja su došla do nas, stvaralačka iskustva koja je često ponavljao. Godine [[1821.]] je formulirao osnovni zakon svojeg proznog pripovijedanja: &quot;Točnost i kratkoća - evo prvih vrlina proze. Ona treba misli i misli - bez njih prekrasni izrazi ničemu ne služe&quot;. Te [[pripovijest]]i su također svojevrsni memoari običnog čovjeka koji, ne pronalazeći ništa značajno u svojem životu, ispunjava svoje zapise prepričavanjem priča koje je čuo, koje su ga zadivile svojom neobičnošću. ''Pripovijesti ...'' su obilježile oblikovanje Puškina kao [[proza]]ika, proces koji je započeo [[1827.]] ''Arapinom Petra Velikog''. Ciklus je odredio daljnji pravac Puškinovog stvaralaštva, - posljednjih šest godina svojeg života se posvećivao većinom prozi i cijelom, dotad nerazvijenom, umjetničkom proznom govoru&lt;ref name=&quot;Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Dramy1&quot;&gt;Blagoj, D., Dramaturgija. Proza // A.S. Puškin. Dramaturgija. Proza, Pravda, Moskva, 1981, str. 10.&lt;/ref&gt;.

=== Petrograd [[1831.]]-[[1833.]] ===
[[Datoteka:Pushkin Alexander, 1831 by Sokolov P..jpg|230px|desno|thumb|[[Pjotr Sokolov]]:Puškin 1931.]]
U to je vrijeme Puškin aktivno sudjelovao u izdavanju ''&quot;Književnih novina&quot;'' (koje su izlazile od [[6. siječnja]] [[1830.]] do [[30. lipnja]] [[1831.]] u [[Petrograd]]u) svojeg prijatelja [[Anton Deljvig|A. Deljviga]]. Deljvig je, pripremivši prva dva broja, privremeno otputovao iz Petrograda i povjerio časopis Puškinu, koji je i postao urednik prvih trinaest brojeva&lt;ref&gt;Šilova, N.L., [http://www.philolog.ru/filolog/litgas.htm Književne novine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111052756/http://www.philolog.ru/filolog/litgas.htm |date=2012-01-11 }}, Petrozavodski univerzitet, preuzeto 24. prosinca 2012.&lt;/ref&gt;. Konflikt ''&quot;Književnih novina&quot;'' s urednikom poluslužbenog časopisa ''&quot;Severnaja pčela&quot;'' Faddejem Bulgarinom, agentom trećeg odjela Osobne kancelarije Njegovog carskog veličanstva, doveo je, nakon izdavanja [[katren]]a Casimira Delavignea o žrtvama [[Srpanjska revolucija|Srpanjske revolucije]], do ukidanja časopisa.&lt;ref name=&quot;Lotman, 1995&quot; /&gt;

U moskovskoj crkvi Velikog Uzašašća kod Nikitskih vrata [[2. ožujka]] [[1831.]] Puškin se vjenčao s Nataljom Gončarovom. Prilikom razmjene prstena Puškinov je pao na pod, a zatim mu se ugasila svijeća. On je problijedio i rekao: &quot;Sve su to loši predznaci!&quot;&lt;ref name=&quot;Nina&quot;&gt;Penjkovskij, A., Nina: kuljturnyj mif zolotogo veka ruskoj literatury v lingvističeskom osveščenii, Indrik, 2003., str. 491, {{ISBN|5-85759-206-2}}&lt;/ref&gt;.

Odmah nakon svadbe obitelj je kratko živjela u Moskvi na [[Arbat]]u (k. br. 53 prema suvremenoj numeraciji; danas muzej&lt;ref&gt;Državni muzej A.S. Puškina: [http://www.pushkinmuseum.ru/?q=content/memorialnaya-kvartira-pushkina-na-arbate Stan-muzej A.S. Puškina na Arbatu], preuzeto 27. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;). Tamo su supružnici živjeli do sredine svibnja [[1831.]] kada su, ne dočekavši kraj isteka najma, otputovali u prijestolnicu jer se Puškin posvadio sa svekrvom koja se miješala u njihov obiteljski život&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot;/&gt;.

U ljeto je Puškin unajmio daču u [[Puškin (grad)|Carskom selu]]. Ovdje piše ''Pismo Onjegina'', čime konačno završava rad nad romanom u stihovima, koji je bio njegovim &quot;vjernim suputnikom&quot; tijekom osam godina života.

Novo shvaćanje stvarnosti, naznačeno u njegovom stvaralaštvu krajem 1820-ih, zahtijevalo je iscrpno proučavanje [[povijest]]i: u njoj je bilo potrebno pronaći izvore glavnih pitanja suvremenosti. Godine [[1831.]] dobio je dopuštenje za rad u arhivima. Puškin je opet stupio u službu kao &quot;povjesničar&quot;, dobivši carski zadatak da napiše &quot;Povijest Petra&quot;. Jake epidemije kolere i poljski ustanak protiv ruske vlasti [[1830.]]-[[1831.]], koji su doveli Rusiju na rub rata s Europom, pjesniku su predstavljali prijetnju ruskoj državnosti. Jaka vlast u tim uvjetima čine mu se jamstvom spasa Rusije - tom su idejom nadahnuti njegovi stihovi ''Pred grobnicom svetom...'', ''Klevetnicima Rusije'', ''Borodinska obljetnica''. Posljednje dvije pjesme, napisane povodom osvajanja [[Varšava|Varšave]], zajedno s pjesmom V. Žukovskog ''Staraja pesnja na novyj lad'', bile su objavljenje u specijalnoj brošuri ''Na vzjatije Varšavy'', te su izazvale višeznačne reakcije. Puškin, koji nikada nije bio neprijatelj bilo kojeg naroda, koji se družio s [[Adam Mickiewicz|Adamom Mickiewiczem]], ipak se nije mogao pomiriti s pretenzijama ustanika na spajanje litavskih, ukrajinskih i bjeloruskih zemalja&lt;ref name=&quot;Rajevski, 1978&quot;&gt;Rajevski, N.A., Portrety zagovorili, u: Izbranoje, Hudožestvenaja literatura, Moskva, 1978&lt;/ref&gt;. Njegovi su prijatelji na različite načine primili odaziv Puškina na događaje u Poljskoj: negativno Vjazemski i povjesničar Aleksandr Turgenjev. Vjazemski je zapisao [[22. rujna]] [[1831.]] u svom dnevniku:
&lt;blockquote&gt;''Puškin im u svojim stihovima: 'Klevetnicima Rusije' pokazuje figu iz džepa. On zna da oni neće pročitati njegove stihove, znači, neće odgovarati na &quot;pitanja&quot; na koje bi lako odgovorio čak i sam Puškin. &lt;…&gt; I kakvo je to opet svetogrđe povezivati &quot;Borodino&quot; i &quot;Varšavu&quot;? Rusija će vikati protiv ovog bezakonja&lt;ref name=&quot;Zap_knižki&quot;&gt;Vjazemskij, P.A., Zapisnyje knižki 1813-1848, 1963.&lt;/ref&gt;.&lt;/blockquote&gt;
Pjotr Čaadajev je pak uputio nakon pojave pjesama njihovom autoru oduševljeno pismo, a njegovo su gledište dijelili i prognani [[dekabristi]]&lt;ref name=&quot;Rajevski, 1978&quot; /&gt; Uz to je F. Bulgarin, povezan s trećim odjelom, optuživao pjesnika za privrženost liberalnim idejama.

Početkom 1830-ih [[proza]] u Puškinovom stvaralaštvu počinje prevladavati nad [[Poezija|poetičkim]] žanrovima. ''Belkinove pripovijesti'' (izdane [[1831.]]) nisu imale uspjeha. Puškin zamišlja veliko epsko djelo - roman iz epohe [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|pugačovštine]] s junakom-plemićem koji prelazi na stranu pobunjenika. Zamisao se na neko vrijeme zaustavlja zbog nedovoljnog poznavanje te epohe, te započinje rad nad romanom ''Dubrovski'' ([[1832.]]-[[1833.]]). Njegov junak, osvećujući oca, kojemu su nepravedno oteli očevinu, postaje razbojnik. Plemeniti razbojnik Dubrovski je prikazan romantično, dok su ostali likovi prikazani realistično&lt;ref name=&quot;Dramy1&quot;/&gt;. Iako je osnovu sižea preuzeo iz suvremenog života, tijekom rada na romanu on je sve više dobivao obilježja tradicionalnog avanturističkog pripovijedanja koji se općenito ne podudara s ruskom stvarnošću. Moguće je da je, predviđajući nesavladive probleme sa cenzurom u svezi s objavljivanjem romana, Puškin napustio rad nad njim, iako se bližio kraju. Zamisao o djelu s temom pugačovskog ustanka ga opet privlači, te on, vjeran povijesnoj točnosti, privremeno prekida proučavanje Petrovske epohe, istražuje tiskane izvore o [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|Pugačovu]], upoznaje se s dokumentima o gušenju [[Ustanak Pugačova|ustanka Pugačova]] (sam &quot;Predmet Pugačov&quot; je bio strogo povjerljiv i nedostupan), a [[1833.]] putuje na [[Volga|Volgu]] i [[Ural (rijeka)|Ural]] da bi osobno vidio mjesta tih događaja, čuo žive legende o pugačovštini. Puškin putuje kroz [[Nižnji Novgorod]], [[Kazanj]] i [[Uljanovsk|Simbirsk]] u [[Orenburg]], a otuda na [[Oral]], niz drevnu rijeku Jaik, preimenovanu nakon seljačkog ustanka u [[Ural (rijeka)|Ural]].

Puškina su izabrali za člana Carske ruske akademije [[7. siječnja]] [[1833.]] istovremeno s pjesnikom i dramaturgom P. Kateninim, prozaikom i dramaturgom M. Zakoskinim, povjesničarem D. Jazikovim i [[protojerej]]em A. Malovim.

U jesen [[1833.]] vraća se u Boldino. Sada je Boldinska jesen Puškina dvostruko kraća nego prije tri godine, no po važnosti je jednaka Boldinskoj jeseni [[1830.]] Za mjesec i pol Puškin dovršava rad nad ''Pričom o Pugačovu'' i ''Pjesmama zapadnih Slavena'', započinje rad nad [[pripovijest]]i ''Pikova dama'', stvara romane ''Andželo'' i ''Brončani konjanik'', ''[[Bajka o ribaru i ribici|Bajku o ribaru i ribici]]'' i ''[[Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija|Bajku o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija]]'', pjesmu u stancama ''Jesen''.

=== Petrograd [[1833.]]- [[1835.]] ===
U prosincu [[1833.]] Puškin se vraća u [[Sankt Peterburg|Petrograd]], osjećajući potrebu promijeniti život i udalji se od tutorstva dvora.

Uoči [[1834.]] godine [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] je dao svojem povjesničaru niži dvorski čin [[kamerjunker]]a. Prema riječima njegovih prijatelja, on se razbjesnio zbog toga što se taj čin obično davao mladim ljudima. [[1. siječnja]] [[1834.]] Puškin zapisuje u svoj dnevnik:
&lt;blockquote&gt;''Trećeg dana mi je dan čin kamerjunkera (što doista ne dolikuje mojim godinama). Na dvoru su htjeli da N.N. (Natalja Nikolajevna) pleše u Aničkovu''&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot;/&gt;.&lt;/blockquote&gt;
Tada je pak bilo zabranjeno izdavanje ''Brončanog konjanika''. Početkom [[1834.]] Puškin je napisao drugu [[pripovijest]] u prozi - ''Pikovu damu'', te ju je izložio u časopisu &quot;Biblioteka dlja čtenija&quot; koji je platio Puškinu brzo i u većem paušalu. Pripovijest je bila započeta u Boldinu, te je bila namijenjena, po svoj prilici, zajedničkom almanahu &quot;Trojčatka&quot; (Puškina, V.F. Odojevskog i [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N.V. Gogolja]]).

Dana [[25. srpnja]] [[1834.]] Puškin daje ostavku s molbom da zadrži pravo rada u arhivima, koje mu je bilo potrebno za ''Povijest Petra''. Kao motiv su bili navedeni obiteljski razlozi i nemogućnost da stalno boravi u prijestolnici. Molba nije bila prihvaćena te je na taj način Puškin ostao bez mogućnosti da nastavi rad. Poslušavši savjet Žukovskog, Puškin je opozvao molbu.&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot;/&gt;. Kasnije je Puškin zamolio za dopust u trajanju od 3-4 godine: u ljeto [[1835.]] napisao je svekrvi da planira s cijelom obitelji otputovati na selo na nekoliko godina. Međutim, molba mu je bila odbijena, a umjesto toga mu je Nikola I. predložio polugodišnji dopust i 10&amp;nbsp;000 rubalja, kako je bilo rečeno - &quot;kao ispomoć&quot;. Puškin ih nije prihvatio te je zamolio za 30&amp;nbsp;000 rubalja pod uvjetom da ih naplate iz njegove plaće, čime mu je bio dan dopust u trajanju od četiri mjeseca. Na taj je način Puškin bio nekoliko godina unaprijed vezan za službu u Petrogradu&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot;/&gt;. Taj iznos nije pokrivao ni polovicu Puškinovih dugova, s prestankom isplate plaće mogao se samo pouzdati u prihode od književnog rada, koji su pak ovisili o potražnji čitatelja. Krajem [[1834.]] - početkom [[1835.]] izašlo je nekoliko sabranih izdanja djela Puškina: puni tekst ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenija Onjegina]]'' (u razdoblju od [[1825.]] do [[1832.]] roman je izlazio u dijelovima), zbirke pjesama, [[pripovijest]]i, poema, međutim, sve se razilazilo s trudom. Kritika je već otvoreno govorila o opadanju njegova talenta, o kraju njegove epohe u ruskoj književnosti. Dvije su jeseni - [[1834.]] godina (u Boldinu) i [[1835.]] godina (u Mihajlovskom) bile manje plodonosne. Treći je put pjesnik došao u Boldino ujesen [[1834.]] zbog problema na imanju, te je tamo proveo mjesec dana, napisavši samo ''[[Bajka o zlatnom pjetliću|Bajku o zlatnom pjetliću]]''. U Mihajlovskom je Puškin nastavio raditi nad ''Scenama iz viteških vremena'', ''Egipatskim noćima'' i napisao pjesmu ''Ja posjetih opet...''.

Široj je publici, kojoj je bilo žao zbog opadanja njegova talenta, bilo nepoznato da njegova najbolja djela nisu bila puštena u tisak, da je tih godina trajao stalan intenzivan rad nad velikim zamislima: ''Poviješću Petra'', romanom o pugačovštini. U stvaralaštvu pjesnika su se nazrele radikalne promjene. Puškin-liričar tih godina postaje prvenstveno &quot;pjesnikom za sebe&quot;. Uporno eksperimentira s proznim žanrovima koji ga u potpunosti ne zadovoljavaju, ostaju u zamislima, skicama, obrisima, traži nove oblike književnosti.

=== &quot;Suvremenik&quot; ===

Prema riječima S.A. Sobolevskog:
&lt;blockquote&gt;''Misao o velikom periodičnom izdanju koje bi se ticalo, vjerojatno, svih glavnih strana ruskog života, težnja da posredno služi domovini svojim perom, okupirali su Puškina gotovo neprekidno posljednjih deset godina njegove kratkotrajne karijere... Prilike su mu smetale, te je tek 1836. uspio isposlovati pravo na izdavanje &quot;Suvremenika&quot;, no u opsegu vrlo ograničenom i skučenom&lt;ref name=&quot;Sob&quot;&gt;Citati prema knjizi ''Poslednij god žizni Puškina'', Pravda, 1988.&lt;/ref&gt;.&lt;/blockquote&gt;
Od ukidanja ''Književnih novina'' borio se za pravo na vlastito periodično izdanje. Nije uspio ostvariti zamisli novina (''Dnevnik''), različitih almanaha i zbornika, časopisa ''Severnyj zritelj'', kojeg je trebao uređivati V.F. Odojevski. Odojevski i Puškin su imali namjeru od [[1835.]] izdavati ''Sovremennyj letopisec politiki, nauk i literatury''. Godine [[1836.]] je dobio jednogodišnju dozvolu za izdavanje almanaha. Puškin se također nadao prihodu koji bi mu pomogao da isplati najhitnije dugove. Časopis osnovan [[1836.]] godine dobio je naziv ''Suvremenik''. U njemu su bila objavljivana djela samog Puškina, a također [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N.V. Gogolja]], [[Aleksandar Turgenjev|Aleksandra Turgenjeva]], [[Vasilij Žukovski|V. Žukovskog]], [[Pjotr Vjazemski|P. Vjazemskog]].

Ipak, časopis nije imao uspjeha kod čitatelja: na novi tip ozbiljnog periodičnog izdanja, posvećenog aktualnim problemima, o kojima se prema potrebi govorilo u aluzijama, ruska se publika tek trebala naviknuti. Časopis je imao svega 600 pretplatnika čime je donio gubitke svom izdavaču budući da nije pokrivao ni troškove tiskanja ni honorare suradnika. Dva zadnja toma ''Suvremenika'' Puškin je više od pola ispunio vlastitim djelima, uglavnom anonimno. U četvrtom tomu časopisa objavljen je, konačno, roman ''[[Kapetanova kći (roman)|Kapetanova kći]]''. Puškin je mogao izdati roman kao posebnu knjigu, čime bi mu donio potrebnu zaradu. Međutim, ipak je odlučio izdati ''Kapetanovu kćer'' u časopisu te nije mogao računati na istovremeno objavljivanje posebne knjige jer je u to vrijeme to bilo nemoguće. Roman je vjerojatno bio izdan u časopisu pod utjecajem Krajevskog i izdavača časopisa koji su se bojali njegovog neuspjeha. Čitatelji su blagonaklono dočekali ''Kapetanovu kćer'', no Puškin nije dočekao odazive oduševljenih kritičara na svoj zadnji roman. Bez obzira na financijski neuspjeh, Puškin se do zadnjeg dana bavio izdavaštvom, &quot;nadajuće se da će, unatoč sudbini, naći i odgojiti svojeg čitatelja&quot; &lt;ref name=&quot;Sob&quot;/&gt;.

=== Razdoblje [[1836.]]- [[1837.]] ===
U proljeće [[1836.]] godine nakon teške bolesti umrla je Nadežda Osipovna. Puškin je, zbliživši se s majkom posljednjih dana njezina života, teško podnosio taj gubitak. Stjecajem okolnosti on je jedini iz cijele obitelji pratio njezino tijelo do mjesta ukopa u Svetim gorama. To je bio njegov zadnji posjet Mihajlovskom. Početkom svibnja je zbog izdavanja i rada u arhivima doputovao u Moskvu. Nadao se suradnji između ''Suvremenika'' i autora časopisa ''Moskovskij nabljudatelj''. Međutim, [[Jevgenij Baratinski]], Mihail Pogodin, Aleksej Homjakov, Stepan Ševyrjov se nisu žurili s odgovorom, neizravno ga odbijajući. Uz to se Puškin nadao suradnji s [[Visarion Bjelinski|Bjelinskim]], koji je bio u konfliktu s Pogodinim. Posjetivši arhive ministarstva vanjskih poslova, uvjerio se da će rad s dokumentima iz petrovskog razdoblja trajati nekoliko mjeseci. Na zahtjev supruge, koja je bila u visokom stupnju trudnoće, Puškin se krajem svibnja vratio u Peterburg.

Prema sjećanjima francuskog izdavača i diplomata François-Adolphea Loève-Veimarsa, koji je u ljeto [[1836.]] boravio kao gost kod pjesnika, Puškin je bio oduševljen ''Poviješću Petra'', podijelio je s gostom rezultate istraživanja arhiva i izrazio bojazan da čitatelji neće prihvatiti knjigu u kojoj će car biti prikazan &quot;takvim kakav je bio prvih godina svoje vladavine, kada je gnjevno žrtvovao sve zbog svog cilja&quot;. Saznavši da Loève-Veimarsa zanimaju ruske narodne pjesme, Puškin je za njega preveo jedanaest pjesama na [[francuski jezik]]. Prema mišljenju stručnjaka koji su ih proučavali, prijevod je bio napravljen besprijekorno&lt;ref name=&quot;Kunin, 1988&quot;&gt;Poslednij god žizni Puškina, sostavlenije, vstupiteljnyje očerki i primečanija V.V. Kunina, Pravda, 1988.&lt;/ref&gt;.

U ljeto [[1836.]] Puškin stvara svoj zadnji pjesnički ciklus koji naziva prema mjestu nastanka - ''Kamennoostrovski ciklus'' (prema dači na petrogradskom Kamenom otoku). Točan sastav ciklusa pjesama je nepoznat. Moguće je da su bile namijenjene objavljivanju u ''Suvremeniku'', no Puškin je odustao od toga, predviđajući probleme sa cenzurom. Tri djela koja nesumnjivo pripadaju ovom ciklusu povezana su temama iz [[Evanđelje|Evanđelja]]. Opći siže pjesama ''Oci pustinjaci i neporočne žene'', ''Kak s dreva sorvals'a'' i ''Mirskaja vlast''' je [[Veliki tjedan]] [[Korizma|korizme]]&lt;ref name=&quot;Fomičev&quot;&gt;Fomičev, S., Poslednij liričeskij cikl Puškina, Vestnik Puškinskoj komissii, Nauka, Leningrad, 1985.&lt;/ref&gt; Još je jedna pjesma iz ciklusa - ''Iz Pindemonti'' lišena kršćanske simbolike, međutim, nastavlja razmišljanja pjesnika o dužnostima čovjeka koji živi na svijetu sa sobom i onima koji ga okružuju, o izdaji, o pravu na fizičku i duhovnu slobodu. Po mišljenju Vadima Starka:
&lt;blockquote&gt;''U ovoj pjesmi formuliran je idealni pjesnički i ljudski kredo Puškina, izmučen cijelim životom.&quot;&lt;ref name=&quot;Kunin, 1988&quot; /&gt;. &lt;/blockquote&gt;

U ciklus su, vjerojatno, ulazili ''Kogda za gorodom zadumčiv ja brožu'', katren ''Naprasno ja begu k Sionskim vorotam'' i, naposljetku, (nekim istraživačima se osporava ta pretpostavka) ''Spomenik nerukotvorni podigoh sebi...'' - kao uvod ili, prema drugim verzijama, finale, - pjesnički zavještaj Puškina.

=== Smrt ===
Beskonačni pregovori sa svȃkom o raspodjeli imanja nakon majčine smrti, brige o izdavaštvu, dugovi i, najvažnije, javno udvaranje gardista carske konjičke garde [[Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès|Georgesa d'Anthèsa]] njegovoj supruzi, koje je izazvalo ogovaranje u društvu, bili su uzrok pjesnikove potištenosti u jesen [[1836.]] Dana [[3. prosinca]] je njegovim prijateljima (Vjazemskima, Karamzinima, Jelizaveti Hitrovoj, Vladimiru Sollogubu, Rossetijima, Mihailu Vijeljgorskom i, po svoj prilici, N. Skalon&lt;ref name=&quot;Kunin, 1988&quot; /&gt;) bila poslana anonimna [[paskvila]] s uvredljivim aluzijama upućenima Natalji Nikolajevnoj. Puškin je, doznavši o pismima slijedeći dan, bio uvjeren da su ona djelo d'Anthèsa i njegova očuha Luisa Heeckerena. Navečer [[4. prosinca]] Puškin je izazvao d'Anthèsa na dvoboj. Heeckeren je (nakon dvaju susreta s Puškinom) dobio odgodu dvoboja na dva tjedna. Naporima prijatelja i, prvenstveno, [[Vasilij Žukovski|Žukovskog]] i tetke Natalje Nikolajevne, Jekaterine Zagrjažske, uspjelo im je spriječiti dvoboj. [[17. prosinca]] d'Anthès je zaprosio sestru Natalje Nikolajevne Jekaterinu Gončarovu. Isti je dan Puškin poslao svojem sekundantu [[Vladimir Aleksandrovič Sollogub|Vladimiru Sollogubu]] pismo u kojem odustaje od dvoboja&lt;ref name=&quot;Obodovskaja, Dementjev,1987&quot; /&gt;. No brak nije riješio konflikt. D'Anthès je Natalju Nikolajevnu, susrevši se javno s njom, progonio. Širile su se glasine o tome da se d'Anthès oženio Nataljinom sestrom da spasi njezin ugled. Prema svjedočanstvu [[Konstantin Danzas|Konstantina Danzasa]], Natalja je predlagala Puškinu da na neko vrijeme napusti Petrograd, no on je, &quot;izgubivši strpljenje, odlučio postupiti drugačije&quot;&lt;ref name=&quot; Obodovskaja, Dementjev,1987&quot; /&gt;. Puškin je poslao [[26. siječnja]] [[1837.]] Luisu Heeckerenu &quot;krajnje uvredljivo pismo&quot;&lt;ref name=&quot; Obodovskaja, Dementjev,1987&quot; /&gt;. Jedini je odgovor na njega mogao biti izazov na dvoboj, a Puškin je to znao. Dobio je službeni poziv na dvoboj od Heeckerena, kojeg je odobrio d'Anthès isti dan preko atašea francuskog veleposlanstva vikonta Adolphea de Saint-Simona d'Archiaca. Budući da je Heeckeren bio veleposlanik strane države, nije mogao izaći na dvoboj jer bi to značio siguran kraj njegove karijere.

Dvoboj s d'Anthèsom se održao [[27. siječnja]] na Crnoj rečke. Puškin je bio ranjen: metak mu je probio kuk i prodro u trbuh. U to je vrijeme takva vrsta ranjavanja bila smrtonosna. Puškin je za to doznao od dvorskog liječnika [[Nikolaj Arendt|Nikolaja Arendta]] koji, popuštajući njegovim molbama, nije skrivao istinu.

Prije smrti je Puškin, dovodeći u red svoje poslove, razmjenjivao poruke s carem [[Nikola I., ruski car|Nikolom I.]]
Poruke su prenosila dva čovjeka: [[Vasilij Žukovski]] (pjesnik, u to vrijeme odgojitelj nasljednika prijestolja, budućeg cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II.]]) i Nikolaj Arendt (dvorski liječnik cara Nikole I., i Puškinov liječnik).

:''Pjesnik je molio za oprost zbog narušavanja carske zabrane dvoboja... čekam carsku riječ da umrem spokojno...''

[[Nikola I., ruski car|Car]]:
:''Ako nam Bog ne zapovijeda da se više viđamo na ovome svijetu, šaljem ti svoj oprost i zadnji savjet da umreš kao kršćanin. O ženi i djeci se ne brini, ja ću ih imati na brizi.''
(Smatra se da je ovu poruku predao Žukovski.)

Nikola I. je vidio u Puškinu opasnog &quot;vođu slobodnih mislioca&quot; (bili su ograničeni narodni govori u znak sjećanja na pjesnika), te je kasnije uvjeravao da je on &quot;s teškom mukom doveo Puškina do kršćanske smrti&quot;, što nije odgovaralo stvarnosti: još prije primitka careve poruke Puškin je, doznavši od liječnikâ da je njegova rana smrtonosna, poslao po svećenika da se [[euharistija|pričesti]]. [[29. siječnja]] ([[10. veljače]]) u 14 sati i 45 minuta Puškin je umro od [[peritonitis]]a.

Nikola I. je ispunio dana obećanja: platio je njegove dugove, imanje Puškinova oca pod hipotekom očistio od dugova, udovici dodijelio mirovinu, a kćeri davao primanja do udaje, sinove je školovao za paževe i davao 1500 [[Rublja|rubalja]] za njihovo obrazovanje do stupanja u službu, Puškinova djela izdao o državnom trošku u korist udovice i djece, te im jednokratno isplatio 10000 rubalja.

Poštujući Puškinovu želju, pokopali su ga u fraku, a ne u [[kamerjunker]]skom mundiru&lt;ref name=&quot;Kunin, 1988&quot;&gt;Poslednij god žizni Puškina, ur. V.V. Kunin, Pravda, Moskva, 1988.&lt;/ref&gt;. [[Opijelo]], određeno u Isaakijevskoj katedrali, služeno je u Konjušennoj crkvi. Ceremoniji je nazočilo puno ljudi, a u crkvu su ulazili s pozivnicom.
&lt;blockquote&gt;''Bilo je, po običaju, i apsurdnih odluka. Narod su prevarili: rekli su da će služiti opijelo u Isaakijevskoj katedrali, - tako je pisalo na pozivnicama, - međutim, tijelo su iz stana iznijeli noću, potajno, te je ono položeno u Konjušennoj crkvi. Sveučilište je primilo uputu da profesori ne napuštaju svoje katedre i da studenti budu prisutni na predavanjima. Nisam se suzdržao, te sam izrazio načelniku svoj očaj povodom toga. Rusi ne mogu oplakivati svojeg sugrađanina koji im je iskazao čast svojim postojanjem!'' (Iz dnevnika Aleksandra Nikitenka)&lt;ref name=&quot;Kunin, 1988&quot; /&gt;.&lt;/blockquote&gt;

Poslije su kovčeg spustili u podrum, gdje se nalazio do [[3. siječnja]], do otpremanja u [[Pskov]]. Tijelo je pratio [[Aleksandar Ivanovič Turgenjev|Aleksandar Turgenjev]]. U pismu gubernatoru Pskova, A. Peščurovu, A. Mordvinov je po nalogu A. Benkendorfa i cara ukazivao na potrebu da se zabrani &quot;svaka osobna izjava, svaki susret, jednom riječju svaka ceremonija, osim onoga što se prema našem crkvenom obredu vrši pri sahrani tijela plemića&quot;&lt;ref name=&quot;Kunin, 1988&quot; /&gt;. Aleksandar Puškin je sahranjen na teritoriju Svjatogorskog manastira [[Pskovska oblast|Pskovske gubernije]]. U kolovozu [[1841.]], prema odluci N.N. Puškine, na grobu je bio postavljen nadgrobni spomenik, rad kipara Aleksandra Permagorova ([[1786.]]-[[1854.]])&lt;ref&gt;Gdalin, A.D., Ivanova, M.R., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/v04/v04-350-.htm Novyje fakty k istorii sooruženija nadgrobnogo pamjatnika A.S. Puškinu], Vremennik Puškinskoj komissii, Nauka, Sankt Peterburg, 2004., br. 29., str. 350-358.&lt;/ref&gt;

=== Puškinovi potomci ===
Od četvero Puškinove djece samo je dvoje ostavilo potomstvo - Aleksandar i Natalja. Potomci pjesnika danas žive po cijelom svijetu: u [[SAD]]-u, [[UK|Engleskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Belgija|Belgiji]]. Oko pedeset potomaka živi u [[Rusija|Rusiji]], uključujući liječnicu Tatjanu Ivanovnu Lukaš, čija je prabaka (Puškinova unuka) bila udana za unuka brata [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]]. Danas Tatjana živi u [[Klin (grad)|Klinu]]&lt;ref&gt;Borisova, P., [http://www.permnews.ru/story.asp?kt=1418&amp;n=430 Itak, ona zvalas' Tatjana]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Permskije novosti, 29. veljače 2008., preuzeto 2. veljače 2012.&lt;/ref&gt;.

== Stvaralaštvo ==
=== Književni ugled i kulturna uloga Puškina ===
Aleksandar Puškin ima ugled velikog ili izvanrednog ruskog pjesnika, prema enciklopediji '''Krugosvet'''&lt;ref name=&quot;krugosvet&quot;/&gt;, '''Ruskom biografskom rječniku''' i '''Književnoj enciklopediji'''. U filologiji se Puškina smatra tvorcem suvremenog ruskog književnog jezika (v. radove [[Viktor Vinogradov|Viktora Vinogradova]]), a ''Kratka književna enciklopedija'' (autor članka Sergej Averincev) govori o šabloniziranosti njegovih djela, slično djelima [[Dante Alighieri|Dantea]] u [[Italija|Italiji]] ili [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. D. Lihačov je pisao o Puškinu kao o &quot;našem najvećem nacionalnom dobru&quot;&lt;ref name=&quot;dorog&quot;&gt;Zbornik publikacija [http://www.old.nkj.ru/cgi/nauka20ee.html?27+9906+27906002+html ''Puškin dorog nam vsem'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

Još za života Puškina su počeli zvati genijem, također i u tisku&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Rejtblat, A., Kak Puškin vyšel v genii, NLO, Moskva, 2001., str. 53&lt;/ref&gt;. Od druge polovice 1820-ih počeli su ga smatrati &quot;prvim ruskim pjesnikom&quot; (ne samo među suvremenicima, nego i među svim ruskim pjesnicima), a među njegovim čitateljima stvoren je pravi kult ličnosti&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;. S druge strane, 1830-ih, nakon poeme ''Poltava'', dio čitateljske publike je postao ravnodušan prema Puškinu &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;.

U članku &quot;Nekoliko riječi o Puškinu&quot; (1830-e) [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. Gogolj]] je pisao da je &quot;Puškin osobita pojava te, možda, jedinstvena pojava ruskog duha: to je ruski čovjek u svojem razvitku kakav će se, vjerojatno, pojaviti za dvjesto godina&quot;&lt;ref name=&quot;dorog&quot; /&gt;. Kritičar i filozof-zapadnjak V. Bjelinski nazvao ga je &quot;prvim pjesnikom-umjetnikom Rusije&quot;&lt;ref name=&quot;Bjelinski&quot;&gt;Bjelinski V., Polnoje sobranije sočinenij, AN SSSR, 1937.-1959., tom VII, str. 316, 320, 326&lt;/ref&gt;. [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|F. Dostojevski]] je opazio da je &quot;u ''Onjeginu'', u toj besmrtnoj i nedostižnoj poemi, Puškin veliki narodni pisac, kakvog do njegove pojave nije bilo&quot; i govorio o &quot;svjetskosti i humanosti njegovog genija&quot;&lt;ref name=&quot;dorog&quot; /&gt;. Najopsežniju je karakteristiku predložio A. Grigorjev ([[1859.]]): &quot;A Puškin je - naše sve.&quot;&lt;ref name=&quot;Apollo&quot;&gt;Grigorjev, A., [http://az.lib.ru/g/grigorxew_a_a/text_0510.shtml Literaturnaja kritika], Hudožestvennaja literatura, Moskva, 1967., str. 166.&lt;/ref&gt;

=== Puškinistika ===
Shvaćanje Puškina u ruskoj kulturi može se podijeliti na dva pravca - umjetničko-filozofsko, esejističko, čiji su utemeljitelji bili [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. Gogolj]] i Apollon Grigorjev (uz mnoge ruske pisce, uključujući [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskog]], [[Marina Cvetajeva|Marinu Cvetajevu]] i [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]], te filozofe), i znanstveno povijesno-biografsko, koje su utemeljili Pavel Annenkov i Pjotr Bartenjev. Procvat znanstvene puškinistike u Rusiji početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] povezan je s osnivanjem Puškinskog doma [[1905.]], Puškinske škole [[1908.]], pojavom serijskih publikacija o Puškinu. U [[Sovjetski Savez|sovjetsko doba]], u ograničenim uvjetima proučavanja ideologije Puškina, snažno se razvila puškinska [[tekstologija]] i istraživanja njegovog stila. Niz važnih dostignuća je povezan s puškinistikom u inozemstvu ([[Poljska]], [[Francuska]], [[SAD]] i dr.), uključujući i [[rusko iseljeništvo]].

=== Negiranje Puškinova stvaralaštva i kritika njegovog kulta ===
Publicist-&quot;šezdesetaš&quot; i književni kritičar Dmitrij Pisarev negirao je značenje Puškinovog stvaralaštva za suvremenost: &quot;Puškin se koristi svojom umjetničkom virtuoznošću kao sredstvom da posveti sve ruske čitatelje u tužne tajne svoje unutarnje pustoši, duhovnog siromaštva i umne nemoći&quot;&lt;ref&gt;Pisarev, D., Puškin i Belinskij, [http://az.lib.ru/p/pisarew_d/text_0310-1.shtml Lirika Puškina], Gosudarstvennoje izdateljstvo, Moskva-Petrograd, 1923., preuzeto 6. veljače 2013.&lt;/ref&gt;. Iza tog su gledišta stajali i mnogi [[Nihilizam|nihilisti]] 1860-ih, npr. Maksim Antonovič i Varfolomej Zajcev.

[[Vladimir Majakovski]], [[David Davidovič Burljuk|David Burljuk]], [[Velimir Hljebnikov]], [[Aleksej Kručonih]], [[Benedikt Livšic]] pozivali su na &quot;odbacivanje Puškina [zajedno s nizom drugih klasika] s parobroda suvremenosti&quot; u manifestu [[Futurizam|futurista]] [[1912.]] ''[[Ćuška društvenom ukusu (manifest)|Ćuška društvenom ukusu]]''&lt;ref&gt;Enciklopedija futurizma, [http://www.futurism.ru/a-z/manifest/slap.htm Ćuška društvenom ukusu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130916164305/http://futurism.ru/a-z/manifest/slap.htm |date=2013-09-16 }} (tekst manifesta na ruskom), preuzeto 27. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;. Dalje u manifestu piše: &quot;Tko ne zaboravi svoju prvu ljubav neće upoznati posljednju.&quot; (parafraza riječi Tjutčeva povodom Puškinove smrti: &quot;Tebe, kao prvu ljubav, srce Rusije neće zaboraviti.&quot;).

Prema mišljenju niza istraživača, od [[1937.]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] službena je ideologija uvodila &quot;kult Puškina&quot;&lt;ref&gt;Volkov, S.M., [http://www.svobodanews.ru/content/transcript/446488.html Poverh barjerov - Amerikanskij čas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811045148/http://www.svobodanews.ru/content/transcript/446488.html |date=2011-08-11 }}, Svoboda News, 29. travnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Uroki klassikov, [http://www.library.ru/2/liki/sections.php?a_uid=110 Stalin kak čitatelj], Library.ru, preuzeto 6. veljače 2012.&lt;/ref&gt;; &quot;kult Puškina postaje dijelom [[Kult ličnosti Staljina|kulta Staljina]]&quot;&lt;ref&gt;Družnikov, J.I., [http://www.druzhnikov.com/text/rass/duel/9.html Puškin, Stalin i drugije poety], Druzhnikov.com, preuzeto 6. veljače 2012.&lt;/ref&gt;. Postoji također mišljenje da se &quot;čisto komunistički kult Puškina izvodi po istom modelu kao i kult ličnosti Lenjina i Staljina&quot;&lt;ref&gt;Cnw.mk.ua, [https://web.archive.org/web/20120121223657/http://www.cnw.mk.ua/pushkin/rus/px.htm Pjatyj postulat Evklida], Web Citation, preuzeto 6. veljače 2012.&lt;/ref&gt;.

=== Djela ===
{{Glavni|Popis djela A.S. Puškina}}

* ''[[Ruslan i Ljudmila (poema)|Ruslan i Ljudmila]]'' ([[1817.]]-[[1820.]])
* ''[[Kavkaski zarobljenik (poema)|Kavkaski zarobljenik]]'' ([[1820.]]-[[1821.]])
* ''[[Gavrilijada (poema)|Gavrilijada]]'' ([[1821.]])
* ''[[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]]'' ([[1825.]])
* ''[[Arapin Petra Velikog (roman)|Arapin Petra Velikog]]'' ([[1827.]])
* ''[[U rudnicima sibirskim...]]'' ([[1827.]])
* ''[[Tu ne pjevaj, ljepotice...]]'' ([[1828.]])
* ''[[Belkinove pripovijesti]]'' ([[1829.]])
* ''[[Rusalka (drama)|Rusalka]]'' ([[1829.]]- [[1832.]])
* ''[[Dubrovski (roman)|Dubrovski]]'' ([[1830.]])
* ''[[Bajka o caru Saltanu]]'' ([[1831.]])
* ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]'' ([[1833.]])
* ''[[Bajka o ribaru i ribici]]'' ([[1833.]])
* ''[[Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija]]'' ([[1833.]])
* ''[[Pikova dama (pripovijest)|Pikova dama]]'' ([[1834.]])
* ''[[Bajka o zlatnom pjetliću]]'' ([[1834.]])
* ''[[Ja posjetih opet...]]'' ([[1836.]])
* ''[[Spomenik nerukotvorni podigoh sebi...]]'' ([[1836.]])

=== Sabrana djela ===
Prvo izdanje sabranih djela Puškina koje je objavljeno posmrtno ([[1838.]]) u osam tomova izašlo je u korist nasljednika, a sadržavalo je samo djela koja su bila objavljena za njegova života. Izdanje se tiskalo &quot;pod posebnim nadzorom ministra Narodne Prosvjete&quot; u čijoj je nadležnosti bila cenzura&lt;ref name=&quot;TPcenzura&quot;&gt;Puškin i cenzura u: Tipy Puškina, ur. Noskov, N.D., Povarnin, S.I., Slov. lit. tipov, 1912., tom VI, br. 7/8, str. 300-306 [332-338]&lt;/ref&gt;. Prema reakciji Sergeja Sobolevskog ono je bilo &quot;ružno zahvaljujući Narkizu Atreškovom (jednom od staratelja Puškinove djece&lt;ref name=&quot;TPcenzura&quot;/&gt;). Bile su dopuštene mnogobrojne tiskarske pogreške, korekture, propusti, iskrivljavanja tekstova Puškina, izdanje nije bilo potpuno kako je bilo najavljeno. Godine [[1841.]] izašla su tri dodatna toma (9-11). Početkom [[1846.]] ta su sabrana djela praktički bila rasprodana.

Nova sabrana djela bila su zamišljena samo kao ponavljanje izdanja iz [[1838.]]-[[1841.]] Međutim, ti se planovi nisu ostvarili. Zimi [[1849.]]-[[1850.]] udovica pjesnika, koja se dotad već udala za general pukovnika Petra Lanskog, obratila se za savjet povodom novog izdanja [[Pavel Annenkov|Pavlu Annenkovom]]. Annenkov se, dobivši na raspolaganje sve Puškinove rukopise koje je posjedovala, u početku nije mogao odlučiti da se primi tako ozbiljnog posla. Nagovorili su ga njegova braća Ivan (krilni pobočnik Nikolaja I., autor ''Povijesti tjelesne garde Konjice od 1731. do 1848. godine'' i kolega P. Lanskog) i Fjodor, koji su se upoznali s rukopisima. [[21. svibnja]] [[1851.]] Lanska je po dogovoru predala Ivanu Annenkovom prava na izdavanje. Braća P. Annenkova su inzistirala na tome da uzme stvar u svoje ruke. P. Annenkov je također odlučio napisati biografiju pjesnika&lt;ref name=&quot;Komment&quot;&gt;Materijali za biografiju Puškina ušli su u dodatni tom (1857.) tog izdanja&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vstup&quot;&gt;Uvodni članak G. Fridlendera // P. Annenkov. Materialy dlja biografii A.S. Puškina, Sovremennik, Moskva, 1984.&lt;/ref&gt;. [[Nikolaj Dobroljubov]] se tako osvrnuo na pojavu sabranih djela Puškina [[1855.]]-[[1857.]]: &quot;Rusi su &lt;…&gt; davno već žarko željeli novo izdanje njegovih djela, dostojno njegove uspomene, te su dočekali poduhvat Annenkova s ushićenjem i zahvalnošću&quot;&lt;ref name=&quot;dobrol&quot;&gt;tom III., str. 366&lt;/ref&gt;. Bez obzira na probleme s cenzurom, Annenkov je napravio prva kritički pripremljena sabrana djela Puškina&lt;ref name=&quot;Vstup&quot; /&gt;. Annenkovljevo izdanje s dopunama i promjenama dvaput je ponovio ruski bibliograf Grigorij Gennadi ([[1859.]]-[[1860.]], [[1869.]]-[[1871.]])&lt;ref name=&quot;Frizman29&quot;&gt;Frizman, L., Seminarij po Puškinu, Engram, Harkiv, 1995., str. 367&lt;/ref&gt;.

Nakon [[1887.]] godine, kada je istekao rok važenja prava na djela Puškina za njegove nasljednike, pojavila su se razna dostupna izdanja koja nisu imala, međutim, važnijeg znanstvenog značaja&lt;ref name=&quot;Frizman29&quot; /&gt;. Najpotpunija sabrana djela početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] postala su ona iz [[1903.]]- [[1906.]], urednika Pjotra Morozova&lt;ref name=&quot;Frizman29&quot; /&gt;.

Pojava sabranih djela Puškina u 16 tomova bila je usklađena s obilježavanjem stogodišnjice ([[1937.]]) smrti pjesnika, međutim, iz objektivnih se razloga rad nad njima rastegnuo na više godina. To je izdanje objedinilo trud svih znanstvenika-puškinista tog vremena. Sabrana djela u 16 tomova do danas ostaju najpotpuniji zbornik Puškinovih djela, a u znanstvenoj je literaturi prilikom citiranja puškinskih tekstova uobičajeno pozivati se upravo na njega. U tekstološkim istraživanjima sabrana djela su postala putokaz za druga akademska izdanja ruskih pisaca&lt;ref name=&quot;Skatov&quot;&gt;Skatov, N., Drama odnogo izdanija, Vesti RAN, 1995., tom 65, br. 2., str. 153-158.&lt;/ref&gt;. Ipak, u njih nisu ušli tomovi sa crtežima Puškina i tekstovima iz zbornika ''Rukoju Puškina''. Zbog cenzure nije bila objavljena [[balada]] ''Barkovljeva sjena''&lt;ref name=&quot;Barkov&quot;&gt;Autorstvo Puškina je dokazao M. Cjalovskij.&lt;/ref&gt;. Detaljni komentari puškinskih tekstova, koji su prema mišljenju vlasti zadržavale izdavanje, bili su izostavljeni, što se smatra jednim od glavnih nedostataka šesnaesterotomnog izdanja&lt;ref name=&quot;Domgerr&quot;&gt;Domgerr, L., Iz istorii sovetskogo akademičeskogo izdanija polnogo sobranija sočinenij Puškina 1937-1949 gg. (Materialy i kommentarii), u: Zapiski russkoj akademičeskoj gruppy v SŠA. T. 20, 1987.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FEB ENI Puškin&quot;&gt;[http://feb-web.ru/feb/pushkin/texts/push17/y00.html?cmd=1 Opis izdanja na Feb-web.ru]&lt;/ref&gt;.

=== Korespondencija ===
Godine [[1926.]] i [[1928.]] izašla su dva toma izdanja pisama Puškina ([[1815.]]- [[1830.]]) koje je sastavio B. Modzalevski. Treći tom ([[1935.]], pisma [[1831.]]- [[1833.]]) već je nakon smrti Modzalevskog priredio za tisak njegov sin Lav. Vrijednost je tomova u tome što je očuvana Puškinova ortografija i punktuacija. Opširan komentar pisama predstavlja punovrijednu enciklopediju života i stvaralaštva Puškina i puškinske epohe općenito. Nedostaci se odnose na izostavljanje pisama koja sadrže [[Vulgarizam|vulgarizme]] i psovke. U izdanju iz [[1969.]] ''A.S. Puškin. Pis'ma poslednih let'' (ur. N. Izmajlov) autorska ortografija i punktuacija nije sačuvana. Do danas je jedinstveno izdanje pisama Puškina, koje nema skraćivanja, ''Perepiska'' u tri toma urednika V. Saitova (Carska akademija znanosti, [[1906.]]- [[1911.]]). ''Perepiska'' je objavljena u malo primjeraka, te se dijelila samo članovima akademije&lt;ref name=&quot;Izdanja pisama&quot;&gt;FEB Ruska književnost i folklor. ENI &quot;Puškin&quot;, [http://feb-web.ru/feb/pushkin/default.asp?/feb/pushkin/texts/selected/rub5.html Djela Puškina. Posebna izdanja pisama Puškina], preuzeto 9. veljače 2012.&lt;/ref&gt;.

== Puškin u kulturi ==
=== Puškinova djela u drugim vrstama umjetnosti ===

==== Komorna glazba ====
Na stihove Puškina glazbu su napisali mnogi kompozitori:
* Anatolij Aleksandrov (romanse).
* Aleksandr Aljabjev, autor romansi na stihove pjesama: ''Ja ljubljah vas. Ta ljubav možda cvjeta...'', ''Uvy, začem ona blistajet'', ''Čerkesskaja pesnja'', ''Zimski put'', i dr.
* Aleksandr Dargomyžskij (romanse).
* César Cui (romanse).
* Pjotr Podkovyrov (romanse).
* [[Georgij Sviridov]], autor 6 romansi ([[1935.]]); glazbene ilustracije za ekranizaciju [[pripovijest]]i ''[[Mećava (pripovijest)|Mećava]]'' ([[1964.]]), u koje ulazi ciklus pjesama na riječi Puškina; [[oratorij]] ''Dekabristi'' na riječi Puškina i pjesnika-dekabrista ([[1954.]]- [[1955.]], nedovršen).
* Isaak Švarc, dvije romanse za film ''Upravitelj poštanske stanice'' ([[1972.]]).

==== Ekranizacije ====
* [[1909.]]/[[1910.]] - ''Bahčisarajska česma''
* [[1910.]] - ''Pikova dama''
* [[1911.]] - ''Jevgenij Onjegin''
* [[1913.]] - ''Kućica u Kolomni''
* [[1916.]] - ''Pikova dama''
* [[1918.]] - ''Upravitelj poštanske stanice''
* [[1930.]] - ''Bajka o popu i njegovom radniku Baldi'' ([[animirani film]], nedovršen), redatelj Mihail Cehanovskij
* [[1936.]] - ''Dubrovski''
* [[1943.]] - ''Bajka o caru Saltanu'' (animirani film)
* [[1950.]] - ''Bajka o ribaru i ribici'' (animirani film)
* [[1951.]] - ''Bajka o mrtvoj kneginji i sedam delija'' (animirani film)
* [[1953.]] - ''Aleko''
* [[1954.]] - ''Boris Godunov''
* [[1958.]] - ''Jevgenij Onjegin''
* [[1959.]] - ''Kapetanova kći''
* [[1965.]] - ''Mećava''&lt;ref&gt;IMDB, [http://www.imdb.com/title/tt0058346/ Mećava], preuzeto 7. rujna 2013.&lt;/ref&gt;
* [[1966.]] - ''Bajka o caru Saltanu''
* [[1966.]] - ''Hitac''&lt;ref&gt;IMDB, [http://www.imdb.com/title/tt0062464/?ref_=fn_al_tt_1 Vystrel], preuzeto 7. rujna 2013.&lt;/ref&gt;
* [[1972.]] - ''Ruslan i Ljudmila''
* [[1972.]] - ''Upravitelj poštanske stanice''
* [[1973.]] - ''Bajka o popu i njegovom radniku Baldi'' (animirani film), redateljica Inessa Kovalevskaja
* [[1979.]] - ''Bal''
* [[1979.]] - ''Male tragedije''
* [[1979.]] - ''Jesenska zvona''
* [[1982.]] - ''Pikova dama''
* [[1984.]] - ''Bajka o caru Saltanu''
* [[1986.]] - ''Boris Godunov''
* [[1989.]] - ''Boris Godunov''
* [[1989.]] - ''Plemeniti razbojnik Vladimir Dubrovskij''
* [[1995.]] - ''Gospođica seljanka''
* [[1999.]] - ''Ruska buna''
* [[1999.]] / [[2000.]] - ''Onjegin''
* [[2011.]] - ''Boris Godunov''

;Filmovi-predstave:
* [[1999.]] - ''Andželo''

==== Glazbeno kazalište ====
* [[1821.]] - ''Ruslan i Ljudmila, ili Nizverženije Černomora, zlogo volšebnika'' ([[balet]]), [[Skladatelj|kompozitor]] F.J. Šoljc. Postavka: Teatr na Mohovoj, [[Moskva]].
* [[1823.]] - ''Kavkazskij plennik, ili Tenj nevesty'' (balet), kompozitor K. Kavos&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;&gt;Krasovskaja, V.M., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/is5/is5-255-.htm Sjužety Puškina v iskusstve russkoj horeografii], AN SSSR, Nauka, 1967., str. 255-277&lt;/ref&gt;.
* [[1825.]] - ''&quot;Finn&quot;''. Bajkovita komedija u stihovima u tri dijela s prologom A.A. Šahovskog, prema poemi ''Ruslan i Ljudmila'' (postavka [[23. travnja]] [[1825.]] u [[Boljšoj teatr|Boljšom]] Agrafene i Aleksandra Saburova)&lt;ref&gt;Malyj teatr, [http://www.maly.ru/fwd2.php?var=/!_work/history/repertuar.html Repertoar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027073311/http://www.maly.ru/fwd2.php?var=%2F%21_work%2Fhistory%2Frepertuar.html |date=2014-10-27 }}, preuzeto 28. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;.
* [[1831.]] - ''Čornaja šalj ili Nakazannaja nevernost'' (balet u jednom činu na glazbu različitih kompozitora (prema Puškinovoj pjesmi ''Crna koprena'')&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;. Scenarist, koreograf, autor glazbene obrade A.P. Gluškovskij. Postavka: [[11. prosinca]] [[1831.]] u Boljšom, scenograf I. Braun, dirigent D.P. Karasjov; izvođači: Muruz - N.A. Peškov, Olimpija - T.I. Gluškovskaja, Aspazija - Fèlicitè Hullin Sor, Zeida - J.I. Lobanova, Vahan - Jean Richard.&lt;ref&gt;Ballet Music, [http://www.balletmusic.ru/ballet_23.htm Baleti, slovo '''Ч'''], preuzeto 28. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;
* [[1842.]] - ''Ruslan i Ljudmila'' ([[opera]]), kompozitor [[Mihail Glinka]].
* [[1850.]] - ''Pikova dama'' (fr. ''La Dame de Pique'', opera prema motivima [[pripovijest]]i), kompozitor Jacques-François Fromental Élie Halévy.
* [[1856.]] - ''Rusalka'', kompozitor Aleksandr Dargomyžskij.
* [[1858.]] - ''Kavkaski zarobljenik'' (opera), kompozitor César Cui.
* [[1867.]] - ''Zlatna ribica'' (balet), kompozitor Ljudvig Minkus&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;.
* [[1868.]] - ''Kameniti gost'' (opera), kompozitor Aleksandr Dargomyžskij.
* [[1869.]] - ''Boris Godunov'', kompozitor [[Modest Petrovič Musorgski|M. Musorgski]].
* [[1878.]] - ''[[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgenij Onjegin]]'', kompozitor [[Petar Iljič Čajkovski|P. Čajkovski]].
* [[1883.]] - ''Mazepa'' (opera), kompozitor P. Čajkovski.
* [[1891.]] - ''Pikova dama'' (opera), kompozitor P. Čajkovski.
* [[1892.]] - ''Aleko'', kompozitor [[Sergej Rahmanjinov]].
* [[1896.]] - ''Dubrovski'' (opera), kompozitor Eduard Napravnik.
* [[1897.]] - ''Mozart i Salieri'' (opera), kompozitor [[Nikolaj Rimski-Korsakov]].
* [[1900.]] - ''Egipatske noći'' (balet), kompozitor Anton Arenski&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;.
* [[1900.]] - ''Bajka o caru Saltanu'' (opera), kompozitor N. Rimski-Korsakov.
* [[1900.]] - '' Pir za vrijeme kuge'' (opera), kompozitor C. Cui.
* [[1903.]] - ''Škrti vitez'' (opera), kompozitor S. Rahmanjinov.
* [[1908.]] - ''Zlatni pjetlić'' (opera), kompozitor N. Rimski-Korsakov&lt;ref name=&quot;Gozenpud&quot;&gt;Gozenpud, A.A., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/is5/is5-200-.htm Puškin i russkaja opernaja klassika], AN SSSR, Nauka, 1967., str. 200-216&lt;/ref&gt;.
* [[1909.]] - ''Kapetanova kći'', (opera), kompozitor C. Cui.
* [[1922.]] - ''Mavra'' (opera), komična opera u jednom činu, libreto B. Kohna prema poemi ''Kućica u Kolomni''. Kompozitor [[Igor Stravinski]].
* [[1934.]] - ''Bahčisarajska česma'' (balet), kompozitor Boris Asafjev.
* [[1937.]] - ''Zlatni pjetlić'' (balet na glazbu opere), kompozitor N. Rimski-Korsakov&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;.
* [[1937.]] - ''Mordkin Ballet'' iz New Yorka - balet na svitu N. Čerepnina ''Zlatna ribica'', koreograf Mihail Mordkin.
* [[1938.]] - ''Kavkaski zarobljenik'' (balet), kompozitor B. Asafjev.
* [[1940.]] - ''Bajka o popu'' (balet), kompozitor Mihail Čulaki&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;
* [[1940.]] - ''Grof Nulin'' (balet), kompozitor B. Asafjev.
* [[1943.]] - ''Grobar'' (balet), kompozitor B. Asafjev&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;.
* [[1946.]] - ''Kameniti gost'' (balet), kompozitor B. Asafjev.
* [[1946.]] - ''Gospođica seljanka'' (balet, kompozitor B. Asafjev.
* [[1949.]] - ''Brončani konjanik'' (balet), kompozitor R. Glier.
* [[1949.]] - ''Bajka o mrtvoj kneginji i sedam delija'' (balet), kompozitor A. Ljadov&lt;ref name=&quot;Krasovskaja&quot;/&gt;.
* [[1971.]] - ''Škrti barun'' (opera), kompozitor Jacopo Napoli.
* [[1982.]] - ''Pir za vrijeme kuge'' (opera), kompozitor A. Nikolajev.
* [[1983.]] - ''Grof Nulin'' (opera), kompozitor A. Nikolajev.
* [[1984.]] - ''Dubrovski'' (opera), kompozitor V. Kikta.
* [[1997.]] - ''Car Nikita i njegovih četrdeset kćeri'' (komorna opera), kompozitor Aleksandar Čajkovski.

=== Puškinov lik i utjecaj na stvaralaštvo drugih autora ===
==== Književnost ====
A.S. Puškin pojavio se kao lik u mnogobrojnim umjetničkim djelima, od kojih neka više-manje točno prikazuju njegov život (npr. roman ''Puškin'' [[Jurij Tinjanov|J. Tinjanova]]).
[[Mihail Ljermontov]] napisao je povodom Puškinove smrti pjesmu ''Pjesnikova smrt'', a [[azerbajdžan]]ski pisac Mirza Ahundov ''Vostočnaja poema na smert' Puškina''. Osobnom opažaju lika i stvaralaštva Puškina posvećen je ogled [[Marina Cvetajeva|Marine Cvetajeve]] ''Moj Puškin''.

[[Groteska|Groteskno]] shvaćanje lika Puškina prikazano je u djelima [[Daniil Harms|Daniila Harmsa]]. Pisci [[Postmoderna|postmoderne]] se često pozivaju na stvaralaštvo Puškina, npr. pjesnici [[Joseph Brodsky|Josif Brodski]] i Timur Kibirov.

Tragičnoj pjesnikovoj sudbini je posvećena drama [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] ''Aleksandar Puškin''.

==== Kinematografija ====
O životu Puškina snimljen je niz filmova:
* [[1910.]] - ''Žizn' i smert' Puškina''
* [[1927.]] - ''Poet i car''
* [[1937.]] - ''Junost' poeta''
* [[1950.]] - ''Aleksandr Puškin''
* [[1981.]] - ''I s vami snova ja''
* [[1986.]] - ''Poslednjaja doroga''
* [[1989.]] - ''Portrety: Venčaet vremja sled...'' (znanstveno-popularni film Galine Ivanove)
* [[1991.]] - ''Drevo žiznji'' (dokumentarni film Sergeja Jerofejeva)
* [[1999.]] - ''Živoj Puškin'' (dokumentarni film u pet epizoda Leonida Parfjonova)
* [[2002.]] - ''Aleksandr Puškin''
* [[2006.]] - ''Puškin. Poslednjaja duel''
* [[2007.]] - ''18-14''
* [[2008.]] - ''Son v ijuljskuju noč'' (dokumentarni film Borisa Konuhova)
* [[2009.]] - ''Vesjoloje imja Puškin'' (dokumentarni film Jevgenija Potijevskog)

Originalnu je interpretaciju prema crtežima i tekstovima pjesnika dao režiser-animator Andrej Hržanovskij koji je u suradnji s kompozitorom Alfredom Šnitkeom snimio animiranu trilogiju:
* [[1977.]] - ''Ja k Vam leču vospominanjem...''
* [[1980.]] - ''I s vami snova ja...''
* [[1982.]] - ''Osenj''

U kinematografiji su u različitim razdobljima lik pjesnika utjelovili glumci:
* Jevgenij Červjakov (''Poet i car'', [[1927.]])
* Valentin Litovskij (''Junost' poeta'', [[1937.]])
* Pjotr Alejnikov (''Glinka'', [[1946.]])
* Sergej Šakurov (''Naslednica po prjamoj'', [[1982.]])
* Jurij Verkun (''Gribojedovskij valjs'', [[1995.]])
* Jevgenij Styčkin (''Denj polnolunija'', [[1998.]])
* [[Sergej Bezrukov]] (''Puškin. Poslednjaja duelj'', [[2006.]])
* Stanislav Belozjorov (''18-14'', [[2007.]])

==== [[Popularna kultura]] ====
Popularnost Puškina je dovela do pojave anegdota o njemu&lt;ref&gt;Belousov, A., Iz istorii fol'klornyh anekdotov o Puškine, [http://www.eu.spb.ru/anthropology/publications/other-books/9362-trudy-fakulteta-etnologii-vyp-1 (izdanja Etnološkog fakulteta], 2001.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nikiforov, J., [http://www.evgnikiforov.com/anekdot6.php Anekdot kak element odščekul'turnogo konteksta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127011537/http://www.evgnikiforov.com/anekdot6.php |date=2013-01-27 }}&lt;/ref&gt;, uključujući i specifične: npr. lik u drami Nikolaja Erdmana pokušava ispričati neku &quot;nepristojnu&quot; anegdotu o Puškinu (''Samoubojica'', [[1931.]])&lt;ref&gt;Erdman, N., [http://lib.ru/PXESY/ERDMAN/samoubijca.txt Samoubijca], U-Faktorija, Ekaterinburg, 2000.&lt;/ref&gt;.

Ponekad se ukazuje na rasprostranjenost šabloniziranosti i stereotipnosti percepcije Puškina kao velikog pjesnika bez dubljeg pronicanja u bit njegova stvaralaštva&lt;ref&gt;Rassadin, S., [http://www.novayagazeta.ru/data/2002/41/29.html Ne naše vsjo!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819002605/http://www.novayagazeta.ru/data/2002/41/29.html |date=2011-08-19 }}, Novaja gazeta, 10. lipnja 2002.&lt;/ref&gt;.

[[Vladimir Nabokov]] je pisao:
&lt;blockquote&gt;''Ne znam da li u Francuskoj postoje takvi kalendari kao naši, u kojima se na drugoj stranici svakog listića nalazi tekst za petnaestominutno čitanje, - kao da su vam, predlagajući vam da pročitate tih nekoliko poučnih i zanimljivih redaka, nepoznati sastavljači htjeli nadoknaditi gubitak još jednog dana, stranicu s datumom kojeg se vi spremate otkinuti. Obično su odozgora prema dolje slijedili: datum neke bitke, pjesnička strofa, idiotska poslovica i meni za ručak. Često su se tamo nalazili Puškinovi stihovi; upravo je ovdje čitatelj usavršavao svoje književno obrazovanje. Tih bi nekoliko tužnih strofa, loše shvaćenih, prorijeđenih kao češalj, ogrubjelih od stalnog ponavljanja bogohulnim usnama, vjerojatno bilo sve što je ruski malograđanin znao o Puškinu da nije nekoliko popularnih opera koje su tobože posuđene iz njegova stvaralaštva... Konačno, uz kalendar i operu kod neupućenog čitatelja vežu se uspomene iz osnovne škole, djela - sve vrijeme jedna te ista - o Puškinovim junacima. Nećemo zaboraviti još nekoliko nepristojnih kalambura koji mu se vole pripisivati, i tada ćemo imati dovoljno istinitu sliku o stanju puškinskog duha kod ogromnog dijela Rusa.''&lt;ref&gt;Nabokov, V., [http://lib.ru/NABOKOW/Pushkin.txt Puškin, ili Pravda i pravdopodobije], Lib.ru&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Osim toga, [[2008.]] je za vrijeme Puškinske svečanosti u [[Pskov]]u bio organiziran ''[[flash mob]]'' čiji su sudionici izjavili da su &quot;ime Puškina toliko iscrpili i banalizirali da ga učenici više ne mogu slušati, a Puškin je također čovjek - neka i on ima normalan rođendan, a ne šou za turiste&quot;&lt;ref&gt;Pozdnjajev, M., [http://www.bigbook.ru/articles/detail.php?ID=4641 Bud' Puškinym!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305033036/http://www.bigbook.ru/articles/detail.php?ID=4641 |date=2016-03-05 }}, Bigbook.ru, 5. lipnja 2008.&lt;/ref&gt;.

U filmu ''Bakenbardy'' Jurija Mamina ([[1990.]]) junaci filma koriste lik Puškina kao osnovu za stvaranje političkog kulta. U njemu se također parodira eksploatacija lika pjesnika u svakodnevnim predmetima, npr. njegova slika se nalazi na [[Babuška|matrjoškama]], donjem rublju, itd.

== Sjećanje na Puškina ==
=== Spomenici i muzeji ===
U raznim su gradovima podignuti spomenici Puškinu. Najviše kipova ima u gradovima Rusije i zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] ([[Moskva]] i [[Sankt Peterburg]], [[Minsk]]&lt;ref name=&quot;potozky&quot;&gt;Pototsky.ru, [http://www.pototsky.ru/html-eng/eng-biography.html Biografija], preuzeto 11. veljače 2012.&lt;/ref&gt;, [[Kijev]]&lt;ref&gt;Wikimapia, [http://wikimapia.org/830073/Pushkin-monument Spomenik A.S. Puškinu u Kijevu], preuzeto 11. veljače 2012.&lt;/ref&gt;, [[Lavov]]&lt;ref&gt;nr2.ru, [http://www.nr2.ru/lvov/104066.html Vo Ljvove otkryli pamjatnik Puškinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619131527/http://www.nr2.ru/lvov/104066.html |date=2013-06-19 }}&lt;/ref&gt;, [[Odesa]], [[Narva (grad)|Narva]], [[Rostov na Donu]], [[Petrozavodsk]], [[Erevan]], [[Gjumri]], [[Kišinjev]], [[Almati]], [[Ašgabat]], [[Tbilisi]], [[Tiraspol]], [[Benderi]], [[Baku]], [[Harkiv]] i dr.), međutim, spomenici pjesniku postoje i u [[Rim]]u&lt;ref&gt;Kremlin.ru, [http://www.kremlin.ru/eng/events/photos/2000/06/05_132065.shtml Predsjednik Rusije, gradonačelnici Rima i Moskve na otkrivanju spomenika A.S. Puškinu u Rimu 6. lipnja 2000.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;, [[Madrid]]u&lt;ref&gt;Kremlin.ru, [http://www.kremlin.ru/eng/speeches/2009/03/02/2000_type127286_213554.shtml Reč' Prezidenta Rossii v madridskoj merii 2 marta 2009 goda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307230548/http://www.kremlin.ru/eng/speeches/2009/03/02/2000_type127286_213554.shtml |date=2009-03-07 }}&lt;/ref&gt;, [[Washington D.C.|Washingtonu]]&lt;ref&gt;Burganov.ru, [http://www.burganov.ru/enew/about/musban.htm Musban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110911113606/http://www.burganov.ru/enew/about/musban.htm |date=2011-09-11 }}&lt;/ref&gt;, [[Québec]]u&lt;ref name=&quot;potozky&quot; /&gt;, [[Beč]]u, [[Pariz]]u, [[Ciudad de México|Ciudadu de Méxicu]], [[Beograd]]u, [[Weimar]]u i [[Hemmer]]u&lt;ref name=&quot;potozky&quot; /&gt;, [[Šangaj]]u, [[Burgas]]u, [[Kuopio]]u i mnogim drugim gradovima.

Godine [[2007.]] '''Međunarodna federacija ruskojezičnih pisaca''' objavila je program &quot;Svjetsko kulturno nasljeđe, fundamentalne vrijednosti i ruski jezik&quot;, u okvirima kojeg se po cijelom svijetu povodom 210-godišnjice rođenja A.S. Puškina planiraju postaviti spomenici pjesniku&lt;ref&gt;RIA-Novosti, [http://center.rian.ru/culture/20071019/81666026.html RIA-novosti: Federacija russkojazyčnyh pisatelej namerena ustanovit' pamjatniki Puškinu po vsemu miru]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 19. listopada 2010.&lt;/ref&gt;. Prema programu postavljene su biste visine 1,1 m u [[Đunđuš]]u&lt;ref&gt;Buslov, V., [http://exlibris.ng.ru/fakty/2008-12-25/3_unih.html Puškin v Budapešte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118073545/http://exlibris.ng.ru/fakty/2008-12-25/3_unih.html |date=2012-01-18 }}, Exlibris, 25. prosinca 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gyongyos.hu, [http://www.gyongyos.hu/kepgaleriak/202-puskin-unnep-a-krf-en Puskin-ünnep a KRF-en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924090604/http://www.gyongyos.hu/kepgaleriak/202-puskin-unnep-a-krf-en |date=2014-09-24 }} (galerija slika), 1. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;, [[Panama|Panami]]&lt;ref&gt;Gerasimov, A., [http://exlibris.ng.ru/fakty/2009-04-02/3_unih.html V Paname ustanovlen bjust Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118074815/http://exlibris.ng.ru/fakty/2009-04-02/3_unih.html |date=2012-01-18 }}, Exlibris, 2. travnja 2009.&lt;/ref&gt;, [[Skoplje|Skoplju]] &lt;ref name=&quot;skopje&quot;&gt;Russkije.org, [http://www.russkie.org/index.php?module=fullitem&amp;id=15820 V Makedonii pojavils'a novyj pamjatnik Aleksandru Sergejeviču Puškinu], 17. lipnja 2009.&lt;/ref&gt;.

Muzeji posvećeni životu A.S. Puškina postoje u Moskvi, Sankt Peterburgu, Kišinevu, [[Gurzuf]]u&lt;ref&gt;Muzej A.S. Puškina u Gurzufu: [http://gurzufmuseum.com/ Naslovna stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201204013727/http://gurzufmuseum.com/ |date=2020-12-04 }}&lt;/ref&gt;, slovačkim [[Brodzany]]ma i u drugim gradovima.

== [[Toponomastika]] ==
* '''[[Puškin (grad)|Puškin]]''' - grad u Puškinskom rajonu [[Sankt Peterburg]]a - do [[1918.]] Carsko selo, do [[1937.]] Dječje selo. Grad je dobio suvremeni naziv [[1937.]], na stogodišnjicu smrti pjesnika.
* '''Puškino''' - selo u Sovjetskom rajonu [[Saratovska oblast|Saratovske oblasti]].
* '''Puškinske gore''' - selo u Puškinogorskom rajonu [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]]
* '''Puškin''' - majur u Krasnosulinskom rajonu [[Rostovska oblast|Rostovske oblasti]]. Ulazi u sastav Proletarskog seoskog naselja.
* '''Puškin''' - vojni aerodrom blizu grada Puškin.
* Po Puškinu su nazvane ulice: '''Puškinska ulica''' u Sankt Peterburgu, Harkivu, Odesi, [[Simferopolj]]u, Rostovu na Donu, Erevanu, [[Riga|Rigi]], te u još niz manje naseljenih gradova Rusije i zemalja [[Raspad SSSR-a|bivšeg SSSR-a]], a također u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Skoplje|Skoplju]] &lt;ref name=&quot;skopje&quot; /&gt;, trgovi (Puškinski trg u Moskvi koji je dobio to ime [[1937.]], na stogodišnjicu smrti pjesnika), obalne ulice (Moskva, Taganrog), parkovi (Skoplje).
* '''Puškinskaja''' - naziv postaje metroa u:
** Sankt Peterburgu - nalazi se pored Vitebskog kolodvora, otkuda vodi direktna željeznička linija za Carsko selo. U podzemnom vestibulu postaje postavljen je kip pjesnika koji sjedi na klupi.
** Moskvi - postaja je također osmišljena kao memorijalna; njezin je naziv isto povezan s Puškinskim trgom na koji vodi jedan od izlaza.
* '''[[Puškinski most]]''' u Moskvi
* '''Puškin-Tau''' - planina u [[Dagestan]]u, u okolici grada Izberbaš.
* '''Puškin''' - [[Asteroidi|asteroid]] ('''2208 Puškin''') i krater na [[Merkur (planet)|Merkuru]].
* '''Puškinski prijevoj''' - [[planinski prijevoj]] u [[Armenija|Armeniji]], gdje je, kako je pisao Puškin, sreo arbu na kojoj su u [[Tbilisi]] prevozili tijelo [[Aleksandr Sergejevič Gribojedov|Aleksandra Gribojedova]], ubijenog u [[Teheran]]u.

=== Institucije i organizacije ===
* Puškinski dom (RAN - Ruska akademija znanosti).
* Državni muzej likovnih umjetnosti &quot;A.S. Puškin&quot; u Moskvi.
* Dramska kazališta u Moskvi, Pskovu, [[Krasnojarsk]]u, [[Magnitogorsk]]u, Harkivu, opera i balet u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]], rusko kazalište u [[Ašgabat]]u, i niz drugih kazališta.
* [[Državni institut za ruski jezik „A.S. Puškin“]] u Moskvi.
* Državni pedagoški institut &quot;A.S. Puškin&quot; u [[Brest (Bjelorusija)|Brestu]].
* Centralna rajonska knjižnica u Gatčini (od [[2004.]])&lt;ref&gt;Portal Gatčina, [http://www.gatchina.biz/grcbibl Rajonska biblioteka &quot;A.S. Puškin&quot;], preuzeto 12. veljače 2013.&lt;/ref&gt;
* Rusko kulturno društvo &quot;A.S. Puškin&quot; u [[SAD]]-u.
* Državna knjižnica [[Kazačka SSR|Kazačke SSR]] &quot;A.S. Puškin&quot;.
* Njemačko kulturno društvo &quot;Deutsche Puschkin-Gesellschaft e.V.&quot; u [[Wiesbaden]]u.
* Učilišni dom osnovan [[1907.]] u Sankt Peterburgu na Velikoj Ružejnoj ulici (danas - ulica Mira). Za vrijeme SSSR-a postao je škola (danas Srednja škola №80).
* Zajednička turkmensko-ruska škola &quot;A.S. Puškin&quot; u [[Turkmenistan]]u.
* Nacionalni povijesno-književni rezervat &quot;A.S. Puškin&quot; u selu Zaharovo ([[Moskovska oblast]]).
* Pariška [[Slobodno zidarstvo|masonska loža]] &quot;Aleksandr Sergejevič Puškin&quot; № 1101 (osnovana [[1991.]]), u sastavu Velike lože Francuske.&lt;ref&gt;Serkov, A., Istorija russkogo masonstva XX veka, Izdateljstvo im. N.I. Novikova, Sankt Peterburg, 2009., 264 str. + 472 str. + 544 str., {{ISBN|978-5-87991-077-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ivanov, 2011&quot;&gt;Ivanov, S., Istoričeskij sojuz russkih lož, AIR, Sankt Peterburg, 2011, {{ISBN|978-5-9902797-1-1}}&lt;/ref&gt;

=== Ostalo ===
* '''Medalja A.S. Puškina''' - od [[1977.]] najviše počasno odlikovanje na području proučavanja [[Ruski jezik|ruskog jezika]], utemeljilo ga je Ministarstvo obrazovanja SSSR-a. Svake se godine nagrada uručuje najviše deset osoba koje su dale značajan doprinos na području istraživanja i širenja ruskog jezika, kulture, uključujući [[Ruska književnost|rusku književnost]], [[Ruska umjetnost|umjetnost]] i njoj srodna područja. Nagradu uručuje Međunarodna udruga predavača ruskog jezika i književnosti (MAPRJAL).
* Nagrada '''A.S. Puškin''' - od [[1995.]] na području ruskog jezika i književnosti. Dodjeljuje ju Ruska akademija znanosti.
* '''Medalja Puškina''' - dodjeljuje se ukazom Predsjednika Ruske Federacije №574 od [[9. svibnja]] [[1999.]]
* [[6. lipnja]] [[2009.]] tražilice '''Yandex''' &lt;ref name=&quot;yabsyandex&quot;&gt;Yandex.ru, [http://yabs.yandex.ru/resource/ES7LtI5kTNPHtZDa6NkOQQ.png &quot;Isčezli junyje zabavy&quot;], preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; i '''[[Google (tražilica)|Google]]'''&lt;ref&gt;Google.com, [http://www.google.com/doodles/alexander-pushkins-birthday Alexander Pushkin's Birthday], preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; odale su počast pjesniku time što su u svoj logo unijele elemente Puškinovih crteža.

== Puškinisti ==
* Blagoj, Dmitrij:
** Puškin A.S. (Boljšaja sovetskaja enciklopedija - [[1955.]])
** Problemy postrojenija naučnoj biografii Puškina (Direkt-Media, [[Moskva]], [[2010.]], {{ISBN|978-5-9989-0935-1}})
** Tvorčeskij put' Puškina, 1826-1830 (Sovetskij pisatelj, [[Moskva]], [[1967.]])
* Vacuro, V.: Puškin v soznanii sovremennikov (Akademičeskij projekt, [[Sankt Peterburg]] [[1998.]], {{ISBN|5-7331-0118-0}}, {{ISBN|5-7331-0119-9}})
* Veresajev, Vikentij: Puškin v žizni (Sovetskij pisatelj, [[Moskva]], [[1936.]])
* Geršenzon, D.: Puškin A.S. (Boljšaja sovetskaja enciklopedija - [[1940.]])
* Kirpičnikov, A.: Puškin (rječnik Brokgauza i Jefrona - [[1890.]]- [[1907.]])
* Lotman, Jurij: A.S. Puškin: Biografija pisatelja (Prosveščenije, Lenjingrad, [[1982.]])
* Nemomnjaščij, Valentin: Puškin A.S., (Boljšaja sovetskaja enciklopedija - [[1975.]])
* Tomaševskij, Boris: Puškin A.S. (rječnik instituta Granat - [[1929.]])
* Tynjanov, Jurij:
** Puškin (Nauka, [[Moskva]], [[1969.]])
** Puškin i Kjuheljbeker (Nauka, [[Moskva]], [[1969.]])
* Hrapčenko, M.: Puškin A.S. (Literaturnaja enciklopedija - [[1935.]])
* Cjalovskij, Mstislav: Hronologičeskaja kanva biografii (Polnoje sobranije sočinenij v 6 tomah - [[1931.]])
* Čerkašin, Andrej, Čerkašina, Larisa: Tysjačeletneje drevo A.S. Puškina (Libereja, [[1998.]], {{ISBN|5-85129-085-4}})

== Književni časopisi i almanasi koji su surađivali s Puškinom ==
{{col-begin}}
{{col-2}}

* Blagonamerennyj
* Vjesnik Europe ([[1802.]]-[[1830.]])
* Damskij žurnal
* Literaturnyje listki
* Literaturnyj muzeum na 1827 god
* Mnemozina (almanah)
* Moskovski vjesnik
* Moskovski telegraf
* Nevskij aljmanah
* Nevskij zritelj
* Novosti literatury, ili Pribavlenija k &quot;Russkomu invalidu&quot;

{{col-2}}
* Otečestvennyje zapiski
* Podsnežnik (almanah)
* Polarna zvijezda (dekabristički almanah)
* Recenzent
* Ruski invalid (ili Vojennyje vedomosti)
* Sjeverna pčela
* Sjeverno cvijeće (Delvigov almanah)
* Sorevnovatelj prosveščenija i blagotvorenija
* Sin domovine
* Uranija (almanah)
{{col-end}}

== Literatura ==
* Blagoj, D., Stihotvorenija Puškina, u: Sobranije sočinenij A.S. Puškina v 10 tomah, Goslitizdat, [[1959.]], str. 525-526
* Vas'kin, A.A., Ja ne ljublju moskovskoj žizni, ili Čto ostalos' ot puškinskoj Moskvy, Kompanija Sputnik, [[2010.]], {{ISBN|978-5-9973-0599-4}}
* Volovič, N.M., Puškinskije mesta Moskvy i Podmoskovja, Moskovskij rabočij, [[1979.]]
* Granovskaja, N.I., Jesli jehat' vam slučits'a..., Lenizdat, [[1989.]]
* Ivanov, V.N., Aleksandr Puškin i jego vremja, Molodaja gvardija, [[1977.]]
* Puškin, A.S., Sočinenija; V 10 t., Izd. A.S. Suvorina, [[1887.]]
* Ljetopis života i stvaralaštva A.S. Puškina: 1799-1826/ Sast. M.A. Cjalovskij, Slovo, [[1991.]], {{ISBN|5-85050-242-4}}
* Poslednij god žizni Puškina, sostavlenije, vstupiteljnyje očerki i primečanija V.V. Kunina, Pravda, [[1988.]]
* Kniga v Rossii do serediny XIX veka/ Ur. A.A. Sidorova, S.P. Luppova, BAN SSSR, [[1978.]]
* Državna povijesna knjižnica, [http://www.bibliophika.ru/index.php?id=3522 500 novyh ostrot i kalamburov Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601175202/http://www.bibliophika.ru/index.php?id=3522 |date=2013-06-01 }}, ur. A. Kručonih, Izd. autora, [[1924.]]
* Lotman, J.M., Aleksandr Sergejevič Puškin: Biografija pisatelja, u: Puškin: Biografija pisatelja; Statji i zametki, 1960-1990; &quot;Jevgenij Onegin&quot;, Iskusstvo-SPB, [[1995.]], str. 21-184
* Ryskin, J.I., Časopis A.S. Puškina &quot;Suvremenik&quot;: 1836-1837, [[1967.]]
* Ščogolev, P.J., Zlj rok Puškina: On, Dantes i Gončarova, Algoritm, Eksmo, [[2012.]], {{ISBN|978-5-699-55039-5}}

== Napomene ==
{{reflist|3}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Aleksandr Pushkin}}
{{wikizvor|Autor:Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandar Sergejevič Puškin}}
* [http://www.dmoz.org/World/Russian/%D0%98%D1%81%D0%BA%D1%83%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE/%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D0%B7%D0%B8%D1%8F/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D1%82%D1%8B/%D0%9F/%D0%9F%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B8%D0%BD_%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87/ Aleksandar Puškin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130610181440/http://www.dmoz.org/World/Russian/%D0%98%D1%81%D0%BA%D1%83%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE/%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D0%B7%D0%B8%D1%8F/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D1%82%D1%8B/%D0%9F/%D0%9F%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B8%D0%BD_%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87/ |date=2013-06-10 }} na '''[[Open Directory Project]]'''
{{wikicitat}}
* [http://www.gutenberg.org/browse/authors/p#a1457 Aleksandar Puškin] na [[Projekt Gutenberg|projektu Gutenberg]]
* Knjižnica Aleksa Nesta, [http://alexnest.ru/?cat=14 Poezija i proza A.S. Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110912060220/http://alexnest.ru/?cat=14 |date=2011-09-12 }}
* [http://runivers.ru/lib/detail.php?ID=1032205 Bajka o ribaru i ribici]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (izdanje iz 1922.) na projektu '''Runivers'''
* Temeljna elektronska knjižnica &quot;Ruska književnost i folklor&quot;, [http://www.feb-web.ru/feb/pushkin/ Aleksandar Puškin]
* [http://www.aleksandrpushkin.net.ru/ Portal &quot;A.S. Puškin&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120619002033/http://www.aleksandrpushkin.net.ru/ |date=2012-06-19 }}
* Portal &quot;Književno naslijeđe Rusije&quot;, [http://lib.russportal.ru/index.php?id=authors.pushkin Djela A.S. Puškina u staroj ortografiji]
* Russia Today, [http://russia-today.narod.ru/past/gen/push_as.html Preci A.S. Puškina do 14. generacije]
* Pushkin Art, [http://pushkin-art.ru/ Galerija crteža i portreta koje je nacrtao Puškin u svojim djelima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614065743/http://pushkin-art.ru/ |date=2013-06-14 }}
* Portal &quot;Znanije. Ponimanije. Umenije.&quot;, članci:
** Zaharov, N.B., [http://www.zpu-journal.ru/zpu/2006_1/Zakharov/22.pdf &quot;Anglijskij jazyk v tezauruse Puškina&quot;], 2006., br. 1, str. 148-159
** Tarasov, F.B., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2011/4/Tarasov_Soul~Soil/ &quot;Duša i 'počva': ot Puškina k Dostojevskomu], 2011., br. 4
** Tarasov, F.B., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2011/4/Tarasov_Pushkin~Dostoevsky/ Puškin i Dostojevskij: jevangeljskoje slovo v literaturnom proizvedenii], 2011., br. 4
** Trykov, V.P., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2009/9/Trykov/ Francuzskij Puškin], 2009., br. 9
* Elektronska knjižnica &quot;Pravoslavije i sovremennost'&quot;, [http://lib.eparhia-saratov.ru/books/noauthor/pushkinway/pushkinway.pdf Zbornik članaka &quot;Aleksandr Sergejevič Puškin: Put' k pravoslaviju&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110917061753/http://lib.eparhia-saratov.ru/books/noauthor/pushkinway/pushkinway.pdf |date=2011-09-17 }}
* Službena stranica državnog muzeja [http://www.ostafyevomuseum.ru/ &quot;Ostafjevo - Russkij Parnas&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090809005301/http://www.ostafyevomuseum.ru/ |date=2009-08-09 }}
* RIA Novosti, [http://www.rian.ru/infografika/20110606/384770064.html Rodoslovno stablo Puškina], 6. lipnja 2011.
* [http://www.poezijanoci.com/strana/aleksandar-puskin-pesme.html Pesme - Aleksandar Puškin]

{{Romantizam}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1799|1837|Puškin, Aleksandar}}

[[Kategorija:Aleksandar Puškin| ]]
[[Kategorija:Ruski pisci]]
[[Kategorija:Ruski pjesnici]]
[[Kategorija:Ruski dramski pisci]]
[[Kategorija:Pjesnici romantizma]]
[[Kategorija:Pisci romantizma]]</text>
      <sha1>f3rk9n9qr9mnzgwkgjesk7ehmzuhog2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albert Einstein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2560</id>
    <revision>
      <id>42669043</id>
      <parentid>42660734</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96746" sha1="1thaeyof4yt9lszn505mg6rgcyokkqx" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime                     = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Albert Einstein
| slika                   = Albert Einstein Head cleaned.jpg
| slika_širina            = 220px
| naslov                  = Slikao Oren J. Turner (1947.)
| datum_rođenja           = [[14. ožujka]] [[1879]].
| mjesto_rođenja          = {{flagicon|NJEM}} [[Ulm]], [[Njemačka]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(tada {{flag|Njemačko Carstvo}})&lt;/small&gt;
| datum_smrti             = [[18. travnja]], [[1955]]. 
| mjesto_smrti            = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Princeton, New Jersey|Princeton]], [[New Jersey|NJ]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]}}
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = {{flagicon|Njemačka}} [[nemačka|njemačko]] &lt;small&gt;(1879.–96., 1914.–33.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Švicarska}} [[švajcarska|švicarsko]] &lt;small&gt;(1901.–55.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[sjedinjene Američke Države|američko]] &lt;small&gt;(1940.–55.)&lt;/small&gt;
| narodnost               = 
| etnicitet               = [[Jevreji|Židov]]
| polje                   = [[fizika]]
| radna_institucija       = [[Švajcarska|Švicarski]] [[patentni ured]] [[Bern|(Berne)]]&lt;br /&gt;[[Sveučilište u Zürichu]]&lt;br /&gt; [[Sveučilište Charles u Pragu]]&lt;br /&gt;[[Pruska akademija znanosti]]&lt;br /&gt; [[Institut Kaiser Wilhelm]]&lt;br /&gt;[[Sveučilište u Leidenu]]&lt;br /&gt;[[Institut za napredna istraživanja]]
| alma_mater              = [[ETH Zürich]]
| doktorski_mentor        = [[Alfred Kleiner]]
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = [[Opća teorija relativnosti]]&lt;br /&gt;[[Posebna teorija relativnosti|Specijalna teorija relativnosti]]&lt;br /&gt;[[Brownovo gibanje]]&lt;br /&gt;[[Fotoelektrični efekt]]&lt;br /&gt;[[Ekvivalencija mase i energije]]&lt;br /&gt;[[Einsteinove jednadžbe polja]]&lt;br /&gt;[[klasične teorije ujedinjenja polja|Teorija ujedinjenog polja]]&lt;br /&gt; [[Bose-Einsteinova statistika]]&lt;br /&gt; [[EPR paradoks]]&lt;br /&gt;[[Bose-Einsteinov kondenzat]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]]&lt;br /&gt;(1921.)&lt;br /&gt;[[Copley medalja]]&lt;br /&gt;(1925.)&lt;br /&gt;[[Max Planck medalja]]&lt;br /&gt;(1929.)
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Albert Einstein''' ([[Ulm]], [[14. 3.|14. ožujka]] [[1879]] – [[Princeton]], [[18. 4.|18. travnja]] [[1955]]) bio je teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u povijesti svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm | title=Einstein najveći | publisher=BBC | date=29. 11. 1999}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 | title=Einstein najbolji fizičar | publisher=Institute Of Physics | accessdate=28. 9. 2006 | archivedate=2008-12-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205064809/http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Rođen je u [[14. 3.|14. ožujka]] [[1879]]. godine u [[Ulm]]u, u [[Nemačka|Njemačkoj]], a umro je [[18. 4.|18. travnja]] [[1955]]. godine u [[Princeton]]u u [[New Jersey]]ju, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].

Albert Einstein formulirao je [[posebna teorija relativnosti|posebnu]] i [[opća teorija relativnosti|opću teoriju relativnosti]] kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]] (posebno po ekvivalenciji mase i energije ''E=mc&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''), [[Nobelova nagrada za fiziku]] mu je dodijeljena [[1921]]. godine za objašnjenje [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog efekta]] (rada objavljenog [[1905]]. u ''Anno Mirabile'' ili ''„Godini čuda“'') kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za čovjeka visoke inteligencije ili za genija.

Predmet njegovih istraživanja bile su [[kapilarne sile]], [[posebna teorija relativnosti]] (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), [[opća teorija relativnosti]], [[kosmologija|kozmologija]], [[statistička mehanika]], [[Brownovo gibanje]], [[kritična opalescencija]], vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoći zračenja, [[fotoelektrični efekt]], [[fotoluminiscencija]], [[fotoionizacija]], [[Voltin efekt]], stimulirana emisija zračenja, [[Teorija polja|ujedinjene teorije polja]], unifikacija bazičnih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

== Biografija ==
=== Djetinjstvo i srednjoškolsko doba ===
{{Dvostruka slika|left|Hermann einstein.jpg|177|Pauline Koch edit.jpg|180|&lt;center&gt;[[Hermann Einstein]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Albertov otac&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;|&lt;center&gt;[[Pauline Koch]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Albertova majka&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;}}
Albert Einstein je rođen [[14. 3.|14. ožujka]] [[1879]]. godine, otprilike u 11:30 sati, u židovskoj obitelji, nastanjenoj u gradu [[Ulm]] u pokrajini [[Württemberg]], što je oko 100&amp;nbsp;km istočno od [[Stuttgart]]a. Njegov otac bio je [[Hermann Einstein]], po zanimanju trgovac, koji se kasnije bavio [[elektrokemija|elektrokemijskim]] poslovima, a majka mu je bila [[Pauline Koch|Paulina Einstein]], djevojačko Koch. Oni su se vjenčali u [[Stuttgart-Bad Cannstatt]]u. Po Albertovom rođenju, njegova majka navodno je bila preplašena, jer je mislila da je glava njenog novorođenčeta previše velika i da je loše oblikovana. Pošto je veličina njegove glave, čini se, bila manje vrijedna pažnje kako je on bivao stariji (što je očigledno sa svih fotografija na kojima se vidi da mu je glava bila proporcionalna veličini tijela u svim periodima života), ovu njegovu ''&quot;osobinu&quot;'' na dalje su tretirali kao neku vrstu [[mekrocefalizacija|benigne makrocefalnosti]] odnosno smatrali su da proporcije njegove glave nisu ni u kakvoj vezi sa nekom eventualnom bolešću, niti da imaju bilo kakvog utjecaja na njegove kognitivne sposobnosti.
[[Datoteka:Albert_Einstein_at_the_age_of_three_(1882).jpg|thumb|220px|Albert Einstein kao dijete, ovo je ujedno i najstarija postojeća slika Alberta Einsteina.]]
Još jedan, poznatiji, aspekt Einsteinovog djetinjstva predstavlja činjenica da je on progovorio kasnije nego većina prosječne djece. Einstein je sam tvrdio da nije progovorio prije svoje treće godine i da je i tada to nevoljko radio sve do uzrasta od devet godina. Zbog ovog Einsteinovog zakasnjelog razvoja govornih sposobnosti i njegove kasnije dječačke sklonosti da izbjegava svaku temu u školi koja mu je dosadna, a da se intenzivno koncentrira samo na ono što ga interesira, neki od njegovih poznavalaca iz tog vremena, kao na primjer jedna obiteljska kućna pomoćnica, sugerirali su čak da je on možda retardiran. Ovo posljednje zapažanje nije, međutim, bilo i jedino u Einsteinovom životu koje je išlo za tim da mu se prikače nekakvi kontroverzni epiteti ili da se etiketira nekom ''&quot;patološkom naljepnicom&quot;''. Pošto se nitko od članova Albertove obitelji nije strogo pridržavao židovskih vjerskih običaja, i za njega je bilo dozvoljeno da pohađa katoličku osnovnu školu. Iako mu se u početku nisu baš sviđale sve lekcije koje je čuo u toj školi, a nerijetko ih je i propuštao, on je kasnije, na primjer, često nalazio veliko zadovoljstvo i utjehu u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovim]] [[violina|violinskim]] [[sonata]]ma.

Kada je Einsteinu bilo pet godina, njegov mu je otac pokazao mali džepni [[kompas]] i Einstein je tada shvatio da nešto u &quot;praznom&quot; prostoru djeluje na magnetnu iglu kompasa, da bi kasnije ovaj doživljaj opisao kao najveći događaj njegovog života. On je, zabave radi, pravio modele i mehaničke spravice pokazujući tako od malena velike tehničke i matematičke sposobnosti.

Počevši od [[1889]]. godine, student medicine po imenu [[Max Talmud]] (kasnije Talmey), koji je četvrtkom navečer posjećivao Einsteinove u periodu od šest godina,&lt;ref name=HarvChemAE&gt;Dudley Herschbach, &quot;Einstein as a Student,&quot; Odjel za kemiju i biokemiju, Sveučilište Harvard, Cambridge, MA, SAD, str. 3, web: [http://www.chem.harvard.edu/herschbach/Einstein_Student.pdf HarvardChem-Einstein-PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226002142/http://www.chem.harvard.edu/herschbach/Einstein_Student.pdf |date=2009-02-26 }}: O Talmudovim šestogodišnjim posjetama četvrtkom.&lt;/ref&gt; upoznaje Einsteina sa ključnim znanstvenim i filozofskim tekstovima, uključujući [[Immanuel Kant|Kantovu]] ''[[Kritika čistog uma|Kritiku čistog uma]]''. Dvojica njegovih ujaka na dalje će ''&quot;hraniti&quot;'' ovu njegovu intelektualnu radoznalost, tijekom njegovog kasnijeg djetinjstva i perioda rane adolescencije, nabavljajući mu ili mu preporučavajući za čitanje knjige iz oblasti [[nauka|znanosti]], [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]]. Einstein je pohađao Gimnaziju Luitpold, gdje je stekao relativno napredno i, za to vrijeme, moderno obrazovanje. S učenjem matematike započeo je negdje oko dvanaeste godine ([[1891]].), učeći samostalno iz školskih udžbenika [[Euklid]]ovu geometriju u ravnini, a [[infinitezimalni račun]] počeo je izučavati četiri godine kasnije. Einstein je shvatio kolika je moć aksiomatskog, [[dedukcija|deduktivnog]], razmišljanja proučavajući Euklidove ''[[Elementi (Euklid)|Elemente]]'', koje je on nazivao ''&quot;svetom geometrijskom knjižicom&quot;''&lt;ref name=HarvChemAE/&gt;. Dok je bio u gimnaziji, Einstein se često sukobljavao sa školskim autoritetima i vrijeđao upravu, vjerujući da je duh učenja i kreativnog razmišljanja izgubljen uslijed nastojanja na čistoj memorizaciji gradiva.
[[Datoteka:Albert Einstein as a child.jpg|thumb|left|220px|Einstein u dobi od 14 godina, fotografiran malo prije odlaska obitelji Einstein u [[Italija|Italiju]].]]
Godine 1894., nakon propasti elektrokemijskih poslova njegovog oca Hermanna, Albert se seli iz [[Minhen|Münchena]] u [[Pavia|Paviju]], talijanski grad blizu [[Milano|Milana]]. Einsteinov prvi znanstveni rad, pod nazivom ''&quot;Istraživanje stanja etera u magnetskom polju&quot;'', bio je ujedno tada napisan i za jednog od njegovih ujaka. Albert je ostao u [[Minhen|Münchenu]] želeći završiti školu, ali je završio samo jedan semestar, prije nego što je napustio gimnaziju u proljeće [[1895]]., da bi se pridružio svojoj obitelji u Paviji. On napušta školu godinu i pol dana prije završnih ispita, ne govoreći o tome ništa svojim roditeljima, uvjeravajući školsku upravu da mu dozvole odlazak uz pomoć lijekarskog uvjerenja dobivenog od jednog prijateljski nastrojenog liječnika. Ali to je ujedno značilo i da neće dobiti svjedodžbu o završenoj srednjoj školi. Te godine, u uzrastu od 16 godina, on stvara misaoni eksperiment poznat kao ''[[Einsteinovo ogledalo]]''. Zureći u ogledalo, on je pokušavao dokučiti što bi se dogodilo sa njegovom slikom u zrcalu ako bi se on počeo kretati brzinom svjetlosti. Njegov zaključak, da je [[brzina svjetlosti]] neovisna o brzini promatrača (brzine njenog izvora), koji je, između ostalog, bio potaknut i ovim razmišljanjem, kasnije će postati jedan od dva postulata specijalne relativnosti.

Mada je pokazao odličan uspjeh na matematičkom i znanstvenom dijelu prijemnog ispita za upis na Savezni politehnički institut u [[Zürich]]u, današnji [[ETH Zürich]], njegov neuspjeh u dijelu ispita iz slobodnih vještina osujetio je ove njegove planove. Njegova ga obitelj tada šalje u [[Arau]], u [[Švajcarska|Švicarskoj]], da završi srednju školu. Tada postaje jasno da on neće biti inženjer elektrotehnike, kao što se njegov otac dotada nadao. Tamo, on sluša povremena predavanja iz [[James Clerk Maxwell|Maxwellove]] [[Elektromangetski valovi|elektromagnetne teorije]] i konačno prima svoju diplomu u rujnu [[1896]]. godine. U to vrijeme on stanuje u obitelji profesora Josta Wintelera gdje se zaljubljuje u Sofiju Winteler, kćerku profesora Wintelera. Einsteinova sestra [[Maja Einstein|Maja]], koja je vjerojatno bila njemu najbliža osoba u to vrijeme, kasnije će se udati za Wintelerovog sina Paula, a Einsteinov prijatelj [[Michele Besso]] oženit će Wintelerovu drugu kćerku, Annu. Einstein se u listopadu upisuje na Savezni politehnički institut i prelazi u Zürich, dok Sofia odlazi u [[Olsberg]] gdje je čeka posao učiteljice. Iste godine on obnavlja svoje njemačko državljanstvo.

U jesen [[1896]]., Srpkinja [[Mileva Marić]] započinje svoje studije medicine u Zürichu, da bi se već poslije prvog semestra prebacila na Savezni politehnički institut gdje, kao jedina žena upisana te godine, studira na istom smjeru kao i Albert. Milevino druženje s Albertom razvit će se u pravu ljubavnu romansu tijekom sljedećih par godina, unatoč negodovanju Albertove majke kojoj je smetalo to što je ona previše stara za njega, što nije Židovka i što ima fizičku manu (jedna noga bila joj je nešto kraća od druge).&lt;ref&gt;{{cite web |title= Einsteinova supruga |url= http://www.pbs.org/opb/einsteinswife/ |accessdate= 8. listopada 2006. |archive-date= 2015-05-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150512054746/http://www.pbs.org/opb/einsteinswife/ }}&lt;/ref&gt;

Godine [[1900]]., Einstein je stekao diplomu Saveznog politehničkog instituta koja mu je omogućavala da se bavi nastavnim radom. Iste godine on prijavljuje za objavljivanje svoj prvi rad o kapilarnim silama, pod naslovom ''&quot;Rezultati promatranja kapilarnih pojava&quot;'' (''&quot;Folgerungen aus den Capillaritätserscheinungen&quot;''). U ovom svom radu, on pokušava ujediniti različite zakone fizike, dakle čini pokušaj u onome što će bez prekida nastojati tijekom cijelog svog života. Preko svoga prijatelja, inženjera Michelea Bessoa, Einstein će se upoznati sa djelom [[Ernst Mach|Ernsta Macha]], kojeg će kasnije nazivati ''&quot;najboljom rezonatorskom kutijom Europe&quot;'' za fizikalne ideje. Tijekom tog vremena, Einstein razmjenjuje i dijeli svoje znanstvene zanimacije sa grupom bliskih prijatelja, uključujući Bessoa i Milenu. Oni tada sami sebe nazivaju ''&quot;Olimpija Akademijom&quot;''. Einstein i Milena dobivaju u to vrijeme izvanbračnu kćerku, Lieserl Einstein, rođenu u siječnju [[1902]]. Sudbina ovoga djeteta do danas je nepoznata. Neki vjeruju da je ona umrla odmah po rođenju, dok drugi vjeruju da su je roditelji dali na usvajanje.

=== Zaposlenje i doktorat ===
Einstein poslije diplomiranja nije mogao odmah naći nastavničko zaposlenje, ponajviše zato što je kao mladić svojom drskošću očigledno iritirao većinu svojih profesora. Otac prijatelja iz razreda mu je pomogao da se domogne zaposlenja kao pomoćni tehnički ispitivač u Švicarskom patentnom birou{{#tag:ref|Službenog naziva &quot;Federalni ured za intelektualne posjede&quot;, u to rijeme, a danas Švicarski federalni institut za intelektualne posjede.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Švicarski federalni institut za intelektualne posjede | url=http://www.ipi.ch/E/institut/i1.shtm | 3= | access-date=2007-04-17 | archivedate=2007-09-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928123827/http://www.ipi.ch/E/institut/i1.shtm | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Vidi i {{cite web | title=FAQ o Einsteinu na Institutu | url=http://www.ipi.ch/E/institut/i1094.shtm | 3= | access-date=2007-04-17 | archivedate=2007-09-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928123835/http://www.ipi.ch/E/institut/i1094.shtm | deadurl=yes }}|group=nb}} [[1902]]. godine. Tu je Einstein procjenjivao vrijednost patenata raznih pronalazača, koji su se prijavljivali u ovaj biro, kao i mogućnosti primjene tih patenata u tehničkim uređajima, radio je dakle posao koji je ipak zahtijevao poznavanje njegove struke - fizike. Posebno je bio zadužen za ocjenjivanje patenata koji su u nekoj vezi sa elektromagnetnim uređajima.&lt;ref&gt;[[Peter Galison]], &quot;Einstein's Clocks: The Question of Time&quot; ''Critical Inquiry'' 26, br. 2 (zima 2000): 355–389, str 368.&lt;/ref&gt; On je ovdje morao naučiti kako raspoznati suštinu primjene patenta usprkos, ponekad, veoma šturom opisu, a i njegov direktor poučio ga je kako da „samog sebe izrazi korektno“. Dok je ocjenjivao praktičnost njihovog rada on je povremeno i ispravljao greške u njihovim dizajnima.
[[Datoteka:Mileva Maric.jpg|thumb|210px|Einsteinova prva supruga, srpska matematičarka [[Mileva Marić]].]]
Einstein je [[6. 1.|6. siječnja]] [[1903]]. oženio [[Mileva Marić|Milevu Marić]]. Einsteinova ženidba s Marićevom, koja je bila matematičarka, predstavljala je u isto vrijeme i osobno, ali i intelektualno partnerstvo i vezu. Einstein je za Milevu govorio:

{{izdvojeni citat|Ona je stvorenje jednako meni samom i koje je jednako neovisno i jako kao što sam i ja.}}

[[Ronald W. Clark]], Einsteinov biograf, tvrdi da distanca koja je postojala u Einsteinovom braku sa Milevom, za njega bila prijeko potrebna, jer da bi upotpunio svoj rad on je morao postići neku vrstu intelektualne izolacije. [[Abram Joffe]], sovjetski fizičar koji je poznavao Einsteina, u jednoj osmrtnici piše o njemu ''“Autor radova iz [[1905]]. bio je... birokrat u Patentnom birou u [[Bern]]u, Einstein-Marić”'', i ovo je nedavno bilo uzeto kao dokaz suradničke strane njihove veze. Međutim, prema Albertu A. Martínezu iz Centra za studije Sveučilišta Einstein u [[Boston]]u, Joffe je jedino time pripisao autorstvo Einsteinu, jer, kako on misli, bio je to uvriježeni švicarski običaj da se dodaje ženino prezime iza muževljevog imena.&lt;ref&gt;{{cite web| title= O Milevi Marić (travanj 2004.) - Physics World - PhysicsWeb| url= http://physicsweb.org/articles/world/17/4/2| 3= | access-date= 2007-04-17| archive-date= 2006-01-08| archive-url= https://web.archive.org/web/20060108061728/http://physicsweb.org/articles/world/17/4/2}}&lt;/ref&gt; Ipak, razmjeri Milevinog utjecaja na Einsteinovo djelo još uvijek su kontroverzno i diskutabilno pitanje.

Godine [[1903]]., Einsteinovo zaposlenje u Švicarskom patentnom birou postalo je stalno, mada ga je unapređenje mimoišlo sve dok ''“se u potpunosti ne usavrši za strojarsku tehnologiju”''.&lt;ref&gt;[[Peter Galison]], &quot;Einstein's Clocks: The Question of Time&quot; ''Critical Inquiry'' 26, br. 2 (zima 2000.): 355–389, str. 370.&lt;/ref&gt; On svoj doktorat stiče pod mentorstvom Alfreda Kleinera na Sveučilištu u [[Zürich]]u, nakon prijavljivanja svoje doktorske teze pod nazivom ''&quot;Jedno novo određivanje molekularnih dimenzija&quot;'' (''&quot;Eeine neue Bestimmung der Moleküldimensionen&quot;'') iz [[1905]]. godine.

==== 1905. - &quot;čudesna godina&quot; (''Anus Mirabilis'') ====
Tijekom [[1905]]. godine, u svoje slobodno vrijeme, Einstein je napisao četiri članka koja su poslužila u osnivanju moderne fizike, bez mnogo znanstvene literature na koju bi se mogao pozvati, ili mnogo kolega znanstvenika sa kojima bi o tome mogao prodiskutirati. Većina fizičara se slaže da su tri od ova četiri članaka (oni o [[Brownovo gibanje|Brownovom gibanju]], [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnom efektu]] i [[Posebna teorija relativnosti|posebnoj relativnosti]]) zasluživali da budu nagrađeni [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]]. Ali samo rad o fotoelektričnom efektu bio je spomenut od strane Nobelovog komiteta prilikom dodeljivanja nagrade, jer je u to vreme samo iza njega stajalo mnogo neospornih, eksperimentalnih, dokaza, dok je za druge Einsteinove radove Nobelov komitet izrazio mišljenje da bi oni trebali biti potvrđeni u budućnosti.

Netko bi mogao smatrati ironičnim što je nagrada dodeljena za fotoelektrični efekt, ne samo zato što je Einstein najviše poznat po [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], nego i zato što je fotoefekt kvantni fenomen, a Einstein je, zbog nečega, kasnije postao razočaran putem kojeg [[kvantna teorija]] zauzela u svojem daljnjem razvoju. Einstein je ove znanstvene radove objavio u časopisu ''[[Annalen der Physik]]''. Uobičajeno je da se oni danas nazivaju znansvteni radovi'' Annus Mirabilis'' (od latinske fraze ''Annus mirabilis'' što na latinskom znači ''“Godina čuda”''). Međunarodna unija za čistu i primenjenu fiziku (IUPAP) obilježila je 100. godinu od objavljivanja njegovih opsežnih radova [[1905]]. kao ''Svjetsku godinu fizike 2005.'' (''World Year of Physics 2005'').
[[Datoteka:EinsteinZeemanEhrenfest.jpg|thumb|350px|Einstein sa [[Pieter Zeeman|Pieterom Zeemanom]] i [[Paul Ehrenfest|Paulom Ehrenfestom]] u [[Amsterdam]]u oko [[1920]].]]
Prvi rad, nazvan ''&quot;O jednom heurističkom gledanju na proizvodnju i transformaciju svjetlosti''&quot; (''&quot;Über einen die Erzeugung und Verwandlung des Lichtes betreffenden heuristischen Gesichtspunkt&quot;'') bio je posebno citiran u priopćenju povodom dodjele Nobelove nagrade. U ovom radu, Einstein proširuje [[Max Planck|Planckovu]] [[Kvant|hipotezu]] (&lt;math&gt;E = h\nu&lt;/math&gt;) o diskretnim djelićima energije, na svoju vlastitu hipotezu da se elektromagnetska energija (svjetlost) takođe emitira iz materije ili apsorbira u diskretnim djelićima, [[kvant]]ima, čiji je iznos &lt;math&gt;h \nu&lt;/math&gt; (gdjе je &lt;math&gt;h&lt;/math&gt; [[Planckova konstanta]], a &lt;math&gt;\nu&lt;/math&gt; je [[frekvencija svjetlosti]]) predlažući tako novi zakon:

:&lt;math&gt;E_{\mathrm{max}}  = h\nu - P\,&lt;/math&gt;

kao objašnjenje fotoelektričnog efekta, jednako kao i svojstava drugih pojava [[fotoluminiscencija|fotoluminiscencije]] i [[fotoionizacija|fotoionizacije]]. U kasnijim radovima, Einstein koristi ovaj zakon da opiše [[Voltin efekt]] ([[1906]].), nastanak sekundarnih katodnih zraka ([[1909]].) i visokofrekventnu granicu [[zakočno zračenje|zakočnog zračenja]] ([[1911]].). Ključni Einsteinov doprinos je u njegovom tvrđenju da je [[kvantizacija]] energije uopće, suštinsko svojstvo svjetlosti, a ne samo, kao što je [[Max Planck]] vjerovao, neka vrsta ograničenja u interakciji između svjetlosti i materije. Jedan drugi, često previđani, doprinos ovoga rada predstavlja Einsteinova izvanredna procjena (&lt;math&gt;6.17&lt;/math&gt; &lt;math&gt;\times&lt;/math&gt; &lt;math&gt;10^{23}&lt;/math&gt;) [[Avogadrov broj|Avogadrove konstante]] (&lt;math&gt;6.02&lt;/math&gt; &lt;math&gt;\times&lt;/math&gt; &lt;math&gt;10^{23}&lt;/math&gt;). Međutim, kako Einstein u ovom radu ''„nije“'' predložio da je svjetlost sastavljena od čestica, koncept svjetlosti kao snopa ''„[[foton]]a“'' neće ni biti predložen sve do [[1909]]. 
{{Dvostruka slika|left|Lorentz 2.jpg|160|JH Poincare.jpg|163|[[Hendrik Antoon Lorentz]], nizozemski fizičar i Nobelovac. Lorentz je svojim [[Lorentzove transformacije|transformacijama]], kao i uvođenjem [[Lorentzov faktor|faktora γ]], uvelike doprinio na području teorije relativnosti.|[[Henri Poincaré|Jules Henri Poincaré]], slavni francuski matematičar i teoretski fizičar. Iako je najpoznatiji po svojim radovima na matematici i [[teorija kaosa|teoriji kaosa]], Poincaré je začajan i po tome što je par tjedana prije Einsteina objavio jednadžbe relativnosti. Unatoč različitosti od Einsteinovih, ove jednadžbe su u ono vrijeme bile važa tema povjesničara znanosti.}}
Njegov drugi članak iz 1905., pod nazivom ''&quot;O kretanju — potrebnom od strane Molekularne kinetičke teorije topline — malih čestica suspendiranih u nepokretnom fluidu&quot;'' (''&quot;Über die von der molekularkinetischen Theorie der Wärme geforderte Bewegung von in ruhenden Flüssigkeiten suspendierten Teilchen&quot;''), pokriva njegovu studiju Brownovog gibanja i osigurava emprijske dokaze za postojanje [[atom]]a. Prije pojave ovog članka, atom je bio prihvaćen kao koristan koncept, ali fizičari i kemičari su se vatreno raspravljali jesu li atomi realni entiteti ili nisu. Einsteinovo statističko razmatranje ponašanja atoma dalo je eksperimentatorima način da broje atome gledajući kroz obični mikroskop. [[Wilhelm Ostwald]], jedan od vođa anti-atomske škole, kasnije se povjerio [[Arnold Sommerfeld|Arnoldu Sommerfeldu]] da se njegova sumnja u atome preobratila u vjerovanje zahvaljujući Einsteinovom potpunom objašnjenju Brownovog gibanja.&lt;ref&gt;Smoluchowski je radio na Brownovom gibanju istovremeno kad i Einstein. On je [[1906]]. objavio istu formulu kao i Einstein (izvedenu na drugi način), jedino što je pogrešio je činioc. Vidjeti: {{cite web | title =Članak Paula Langevina iz [[1908|1908.]] - „О teoriji Brownovog gibanja“ | url=http://www.physik.uni-augsburg.de/theo1/hanggi/History/Langevin1908.pdf| }} za detalje.&lt;/ref&gt; Brownovo gibanje bilo je također objašnjeno i od strane [[Louis Bachelier|Louisa Bacheliera]] [[1900]]. godine.

Einsteinov treći rad iz ove godine, ''&quot;O elektrodinamici pokretnih tijela&quot;'' (''&quot;Zur Elektrodynamik bewegter Körper&quot;''), bio je objavljen u lipnju 1905. Ovaj rad predstavlja uvod u [[posebna teorija relativnosti|posebnu teoriju relativnosti]], kao teoriju [[vrijeme (fizika)|vremena]], [[prostor]]a, [[masa|mase]] i [[energija|energije]], koja je u suglasnosti sa [[teorija elektromagnetizma|teorijom elektromagnetizma]], ali ne opisuje pojavu gravitacije. Dok je razvijao ovaj svoj članak, Einstein je o njemu pisao [[Mileva Marić|Milevi]] kao o ''„našem radu o relativnom kretanju“'', i ovo je navelo neke da pretpostave da je i Mileva imala svoju ulogu u stvaranju ovog čuvenog znanstvenog rada.

Nekolicina povjesničara znanosti vjeruje da su i Einstein i njegova žena oboje bili upoznati s time da je čuveni francuski matematičar i fizičar [[Henri Poincaré]] bio već objavio relativističke jednadžbe, par tjedana prije nego što je Einstein prijavio svoj rad za objavljivanje. Ali, mnogi vjeruju da je njihov rad neovisan i da se razlikuje od Poincaréovog rada u mnogo prelomnih trenutaka, naime, u pogledu „[[Eter (fizika)|Etera]]“, Einstein negira postojanje etera, dok ga Poincaré smatra suvišnim. Slično tome, još uvijek je diskutabilno je li je on znao za rad [[Hendrik Antoon Lorentz|Hendrika Antoona Lorentza]] iz [[1904]]., koji sadrži u sebi veći dio jednadžbi ove teorije i na koga se Poincaré poziva u svom radu. Većina povjesničara, međutim, vjeruje da se ajnštajnovska relativnost razlikuje na mnogo ključnih načina od drugih teorija relativnosti koje su kružile u to vrijeme, i da mnoga pitanja u vezi sa prioritetom ovog otkrića izrastaju iz obmanjive slike Einsteina kao genija koji je radio u potpunoj izolaciji.&lt;ref&gt;Vidjeti: Helge Kragh, &quot;Einstein's Relativity, and Others'&quot; u djelu ''Quantum Generations: A History of Physics in the Twentieth Century'' (Princeton, NJ: Princeton University Press, 1999): 87-104. O Einsteinvom nedostatku potpune izoliranosti i o razlikama između njegovih i Poincaréovih teorija relativnosti, vidjeti [[Peter Galison]], ''Einstein's clocks, Poincarés maps: empires of time'' (New York: W.W. Norton, 2003).&lt;/ref&gt; Mada je sigurno da je Einstein diskutirao o fizici sa Milevom, ne postoje solidni dokazi o tome da je ona učinila neki značajan doprinos njegovom radu.

U četvrtom radu, ''&quot;Ovisi li inercija tijela o njegovom energetskom sadržaju?&quot;'' (''&quot;Ist die Trägheit eines Körpers von seinem Energieinhalt abhängig?&quot;''), objavljenom krajem [[1905]]., on pokazuje da je iz relativističkih [[aksiom]]a moguće izvesti čuvenu jednakost koja izražava [[ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciju između mase i energije]]. Energetski ekvivalent (E) nekog iznosa mase (m) jednak je masi pomnoženoj sa kvadratom brzine svetlosti (c):

:&lt;math&gt; E = mc^2 \,&lt;/math&gt;

Međutim, Poincaré je bio prvi koji je objavio ovu “energetsku jednakost” [[1900]]. godine, u neznatno drugačijoj formi, naime kao:
 
:&lt;math&gt;m = E/c^2&lt;/math&gt;

=== Srednje godine ===

Godine [[1906]]., Einstein je promoviran u zvanje tehničkog ispitivača druge klase. Godine [[1908]]., dobio je licencu za rad u [[Bern]]u, [[Švajcarska|Švicarska]], kao ''Privatdozent'' (neplaćeni nastavnik na sveučilištu). Tijekom tog vremena, Einstein opisuje zašto je [[nebo]] plavo u svome radu o pojavi kritične [[opalescencija|opalescencije]], koji pokazuje kumulativne efekte rasipanja [[svjetlost]]i na pojedinačnim molekulama u atomosferi.&lt;ref&gt;[http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/genius/ PBS - NOVA - Einstein's Big Idea - &quot;Genius Among Geniuses&quot;, by Thomas Levenson]
&lt;/ref&gt;

Godine [[1911]]., Einstein postaje najprije vanredni profesor na Sveučilištu u [[Zürich]]u, a ubrzo poslije toga i redovni profesor na njemačkoj govorničkoj sekciji Karlovog sveučilišta u [[Prag]]u. Dok je bio u Pragu, Einstein objavljuje rad u kojem poziva astronome da provjere dva predviđanja njegove [[opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] koja je još u razvoju, a radi se o savijanju svijetlosti u gravitaciijskom polju, mjerljivom za vrijeme pomrčine Sunca, i o gravitaciijskom crvenom pomaku sunčevih spektralnih linija u odnosu na odgovarajuće spektralne linije proizvedene na površini Zemlje. Mladi njemački astronom [[Erwin Freundlich]], započinje suradnju sa Einsteinom i obavještava druge astronome širom svijeta u vezi o ovim Einsteinovim astronomskim provjerama.&lt;ref&gt;
[Crelinsten, Jeffrey, &quot;Einstein's Jury: The Race to Test Relativity,&quot; Princeton University Press, 2006]
&lt;/ref&gt;

Godine [[1912]]., Einstein se vraća u Zürich u namjeri da postane redovni profesor na [[ETH Zürich]]. U to vrijeme, on tijesno surađuje sa matematičarom [[Marcel Grossmann|Marcelom Grossmannom]], koji ga upoznaje sa [[Georg Friedrich Bernhard Riemann|Riemannnovom geometrijom]]. Godine [[1912]]., Einstein počinje vrijeme nazivati četvrtom dimenzijom (ma da je [[H. G. Wells|H.G. Wells]] uradio to isto ranije, u svome djelu ''“Vremenplov”'' iz [[1895]]. godine) Godine [[1914]]., odmah pred početak [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Einstein se nastanjuje u [[Berlin]]u kao profesor na lokalnom sveučilištu i postaje član Pruske akademije znanosti. Tada uzima i prusko (njemačko) državljanstvo. Od [[1914]]. do [[1933]]., obavlja funkciju direktora Instituta za fiziku ''Kaiser Wilhelm'' u Berlinu. [[Datoteka:Yerkes Observatory Astro4p7.jpg|thumb|left|300px|Einstein sa timom observatorija Yerkes u [[Wisconsin]]u [[1921]].]] Također zadržava mjesto vanrednog profesora na Sveučilištu u [[Leiden]]u od [[1920]]. do [[1946]]., gdje redovno održava gostujuća predavanja. Godine [[1917]]., Einstein objavljuje rad ''&quot;O Kvantnoj mehanici zračenja&quot;'' (''&quot;Zur Quantentheorie der Strahlung&quot;'', ''Physkalische Zeitschrift'' 18, str. 121–128). Ovim člankom uvodi se koncept stimulirane emisije, fizičkog principa koji omogućava pojačavanje svjetlosti u [[laser]]u. Također, iste godine, objavljuje i rad u kojem koristi opću teoriju relativnosti da bi izgradio model cijelog svemira, pripremajući tako pozornicu za nastupanje moderne fizikalne [[kosmologija|kozmologije]]. U tom radu on uvodi i poznatu [[kozmološka konstanta|kozmološku konstantu]], koju je kasnije, u jednom razgovoru nazvao ''“najvećom pogreškom u njegovom životu”'' (''“the biggest blunder of his life”'').&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://scienceweek.com/2005/sw051230-2.htm |title=History of Physics: Einstein and the Cosmological Constant |access-date=2007-04-17 |archive-date=2008-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080720180524/http://scienceweek.com/2005/sw051230-2.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nap.edu/nap-cgi/skimit.cgi?isbn=0309084075&amp;chap=138-159.com.The Nacional Academies Press]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

==== Opća relativnost ====
{{glavni|Opća teorija relativnosti}}

U studenom [[1915]]., Einstein je održao niz predavanja pred Pruskom akademijom znanosti na kojima je predstavio novu teoriju gravitacije, poznatu kao [[opća teorija relativnosti]]. Posljednje predavanje završava se njegovim uvođenjem jednadžbi koje zamjenjuju [[Newtonov zakon gravitacije]] i nazivaju se [[Einsteinove jednadžbe polja]]. [[David Hilbert]] je, zapravo, objavio jednadžbe polja u članku koji je datiran pet dana prije Einsteinovih predavanja. Ali prema Thorneu (117 - 118), Hilbert je otkrio ispravne jednadžbe tek poslije ''“premišljanja nad stvarima koje je naučio”'' tijekom nedavnog Einsteinovog posjeta [[Göttingen]]u. Thorn ide i dalje pa kaže:

{{izdvojeni citat|Sasvim prirodno, i u skladu sa Hilbertovim viđenjem stvari, rezultujući zakoni zakrivljenosti hitro su nazvani imenom &quot;Einsteinove jednadžbe polja&quot;, radije nego da budu nazvane po Hilbertu. U stvari, da nije bilo Einsteina, opće relativistički zakoni gravitacije možda bi bili otkriveni tek nekoliko desetljeća kasnije.}}

Ova teorija sve promatrače smatra ekvivalentnim, a ne samo one koji se kreću ravnomjerno, odnosno stalnom brzinom. U općoj relativnosti gravitacija nije više sila (kao što je to kod [[Isaac Newton|Newtona]]) nego je posljedica zakrivljenosti [[prostor-vreme]]na.
[[Datoteka:1919 eclipse negative.jpg|thumb|200px|Pomrčina sunca [[1919]]. godine.]]
Einsteinovi objavljeni radovi iz opće relativnosti za vrijeme rata nisu bili dostupni nigdje izvan Njemačke. Vijesti o Einsteinovoj novoj teoriji stigle su do astronoma sa engleskog govornog područja u Engleskoj i Americi preko nizozemskih fizičara [[Hendrik Antoon Lorentz|Hendrika Antoona Lorentza]] i [[Paul Ehrenfest|Paula Ehrenfesta]] kao i njihovog kolege [[Willem de Sitter|Willema de Sittera]], ravnatelja Leidenskog sveučilišta. Englez [[Arthur Stanley Eddington]], koji je bio tajnik Kraljevskog astronomskog društva, zatražio je od de Sittera da u korist njegovih astronoma napiše seriju članaka na engleskom. On je bio fasciniran novom teorijom i postao je vodeći pobornik i popularizator teorije relativnosti.&lt;ref&gt;Crelinsten, ''Einsteinova porota'', str. 94–98.&lt;/ref&gt;

Većini astronoma nije se sviđala Einsteinova geometrizacija gravitacije i smatrali su da njegova predviđanja pojava savijanja svjetlosti i gravitacijskog crvenog pomaka ne mogu biti točna. Godine [[1917]]., astronomi observatorija Mt. Wilson u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]] objavili su rezultate [[spektroskopija|spektroskopskih analiza]] [[sunce|sunčevog spektra]] koje su, činilo se, ukazivale na to da nema nikakvog gravitacijskog crvenog pomaka u sunčevoj svjetlosti.&lt;ref&gt;Crelinsten, str. 103-108&lt;/ref&gt; Godine [[1918]]., astronomi observatorija Lick u sjevernoj Kaliforniji načinili su fotografije pomrčine sunca vidljive u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Nakon završetka rata, oni su proglasili svoje nalaze tvrdeći da su Einsteinova opće-relativistička predviđanja o savijanju svjetlosti pogrešna, ali nisu nikada objavili njihove rezultate, pravdajući to mogućim velikim greškama pri mjerenju.&lt;ref&gt;Crelinsten, str. 114–119, 126–140.&lt;/ref&gt;

U svibnju [[1919]]., tijekom britanskih promatranja pomrčina Sunca napravljenih u [[Brazil]]u kao i na otoku [[Príncipe]], na zapadnoj obali Afrike, [[Arthur Stanley Eddington]] je nadgledao mjerenje savijanja svjetlosti zvijezda prilikom njenog prolaska u blizini Sunca, što rezultira u prividnom pomicanju položaja promatranih zvijezda dalje od Sunca. Ovaj je fenomen nazvan [[efekt gravitacijske leće]] i u ovom je slučaju opaženo pomicanje položaja zvijezda bilo dvostruko veće nego što je bilo predviđeno [[klasična mehanika|klasičnom mehanikom]].&lt;ref&gt;Ironija je u tome da je kasnije ispitivanje fotografija napravljenih tijekom ove ekspedicije pokazalo da su njihove mjerne greške bile usporedive s efektima koje su oni htjeli izmjeriti. Ipak, skretanje svjetlosti u gravitacijskom polju kasnije je bilo precizno potvrđeno mnogobrojnim novim promatranjima.&lt;/ref&gt; Ova opažanja slagala su se sa predviđanjima proisteklim iz Einsteinovih jednadžbi polja iz opće teorije relativnosti. Eddington je objavio da rezultati potvrđuju Einsteinovo predviđanje i časopis ''The Times'' izvjestio je o ovoj potvrdi Einsteinove teorije [[7. 11.|7. studenog]] iste godine, pod naslovom ''&quot;Revolucija u znanosti – Nova teorija svemira – Njutnovske ideje su odbačene&quot;''. Nobelovac [[Max Born]] je izrazio svoje poglede o općoj relativnosti rekavši da je ona ''&quot;najveći podvig ljudskog razmišljanja o prirodi&quot;''; njegov kolega Nobelovac [[Paul Dirac]] nazvao je to ''&quot;vjerojatno najvećim znanstvenim otkrićem ikada učinjenim&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web | title=  ALBERT EINSTEIN (1879. - 1955.) i &quot;Najveće znanstveno otkriće svih vremena&quot;  [[Jürgen Schmidhuber|autor: J. Schmidhuber]]: | url=http://www.idsia.ch/~juergen/einstein.html | }}&lt;/ref&gt; Ovi komentari i rezultujući publicitet zacementirali su Einsteinovu slavu. On je postao svjetski slavan, što je i danas neuobičajeno dostignuće za jednog znanstvenika.
[[Datoteka:Albert Einstein (Nobel).png|frame|Službeni portret Alberta Einsteina iz [[1921]]. povodom dodjele Nobelove nagrade.]]
Mnogi znanstvenici još uvijek nisu uvjereni u sve to zbog raznoraznih razloga, počevši od onih znanstvenih (neslaganje sa Einsteinovim tumačenjem eksperimenata, vjerovanje u [[Eter (fizika)|Eter]] ili u to da je apsolutni sustav referencije neophodan) pa sve do psiho-socijalnih ([[konzervativizam]], [[antisemitizam]]). Prema Einsteinovom gledištu, većina primedbi dolazila je od praktičara koji su imali vrlo malo razumijevanja teorije koja je u to uključena.&lt;ref&gt;Vidi: Albert Einstein, ''&quot;My Reply. On the Anti-Relativity Theoretical Co., Ltd.'' [August 27, 1920.,&quot; - Klaus Hentschel, ed. ''Physics and National Socialism: An anthology of primary sources'' (Basel: Birkhaeuser, 1996), str.1-5.&lt;/ref&gt; Einsteinova popularnost u javnosti, koja je nastupila poslije članka iz [[1919]]., stvorila je ozlojađenost kod tih znanstvenika, a kod nekih se ova ozlojađenost zadržala i tijekom [[1930-e|1930-ih]] godina.&lt;ref&gt;Postoji zanimljiva rasprava o ozlojađenosti nekih znanstvenika Einsteinovom slavom, posebno onih njemačkih fizičara koji su kasnije započeli anti-ajnštajnovski pokret ''&quot;Njemačka fizika&quot;'', u uvodu Klaus Hentschelove knjige ''&quot;Fizika i nacizam&quot;'' (''Physics and National Socialism: An anthology of primary sources''; Basel: Birkhaeuser, 1996.), na str.lxxi. U vezi diskusije među astronomima njihovom stavu i debati u vezi relativnosti, vidjeti Crelinstenovu ''Einsteinovu porotu'': ''Trka za testiranje relativnosti'' (''The Race to Test Relativity'') (Princeton University Press, 2006.), stranice 6, 9, 10 i 11.&lt;/ref&gt;

Dana [[30. 3.|30. ožujka]] [[1921]]., Einstein odlazi u [[New York]] da održi predavanja o svojoj novoj teoriji relativnosti, a iste godine on će biti nagrađen i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovom nagradom za fiziku]]. Mada je on tada, ali i sada, najslavniji po svome radu na relativnosti, Nobelova nagrada mu je dodeljena za raniji rad kojim je objasnio [[fotoelektrični efekt]] (kojeg je već prije uočio [[Heinrich Hertz]]), jer je njegova opća relativnost još uvijek bila predmet debate. Nobelov komitet je, dakle, donio odluku da navodeći njegov najmanje osporavani rad prilikom dodijele nagrade, učine to prihvatljivijim za znanstvenu zajednicu.

==== Kopenhagensko tumačenje ====
[[Datoteka:Niels Bohr Albert Einstein by Ehrenfest.jpg|thumb|left|200px|Einstein i [[Niels Bohr]]. Fotografirao ih je [[Paul Ehrenfest]] za vrijeme njihove posjete [[Leiden]]u u prosincu [[1925]]. Einstein i Borh su vodili nekoliko [[gnoseologija|epistemoloških]] [[Bohr-Einsteinove debate|rasprava]] oko Einsteinovog negiranja [[Kopenhagensko tumačenje|Kopenhagenskog tumačenja]] kvantne mehanike.]]

Godine [[1909]]., Einstein predstavlja svoj rad ''“Razvoj naših pogleda na sastav i suštinu zračenja”'' (njem. ''Über die Entwicklung unserer Anschauungen über das Wesen und die Konstitution der Strahlung;'' eng. ''The Development of Our Views on the Composition and Essence of Radiation'') u kojem sumira dotadašnja gledišta fizičara na koncept luminoferusnog (propusnog za svjetlost) [[Eter (fizika)|Etera]] i, što je još važnije, u kojem razmatra o pojavi kvantizacije svjetlosti. U ovome, kao i u ranijem članku iz [[1909]]. godine, Einstein pokazuje da kvanti energije, koje je u fiziku uveo [[Max Planck]], također posjeduju i dobro definiran impuls i da se u mnogim pogledima ponašaju kao da su neovisne točkaste čestice. Ovaj članak obilježava uvođenje modernog „fotonskog“ koncepta (mada je termin kao takav uveden znatno kasnije, u radu [[Gilbert Newton Lewis|Gilberta Newtona Lewisa]] iz [[1926]]. godine ). Možda je još značajnije to što Einstein pokazuje da svjetlost može istovremeno biti i val i čestica, i točno predviđa da fizika stoji na ivici revolucije koja će zahtjevati od nje da ujedini ove dva dualna svojstva svjetlosti. Međutim, njegov prijedlog da [[James Clerk Maxwell|Maxwellove]] [[Maxwellove jednadžbe|jednadžbe elektromagnetnog polja]] treba izmijeniti tako da one dozvole u graničnim slučajevima i singularitete polja, nikada nije dalje razvijan, mada je mogao imati utjecaja na [[Louis de Broglie|de Broglieovu]] valno-čestičnu pilot hipotezu [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

===== Determinizam =====
Početkom [[1920-e|1920-ih]], kako je originalna [[kvantna teorija]] sve više zamjenjivana s novom teorijom kvantne mehanike, Einstein je glasno počeo kritizirati [[Kopenhagensko tumačenje]] novih jednadžbi. Njegov opozicijski stav po ovom pitanju zadržat će cijeli svoj život. Većina razloge ovog njegovog protivljenja vidi u tome što je on bio snažni [[determinizam|determinist]]. Pri tome, oni se pozivaju na pismo upućeno [[Max Born|Maxu Bornu]] [[1926]]. u kojem Einstein navodi primjedbu koju povjesničari najviše pamte:

{{izdvojeni citat|Kvantna mehanika je zaista impozantna. Ali neki unutrašnji glas mi govori da to još nije prava stvar. Ova teorija kaže nam mnogo toga, ali nas zaista ne dovodi nimalo bliže tajni Onog Starog. Ja sam, po svaku cijenu, uvjeren da se On ne igra s kockicama.}}

Na ovo je [[Niels Bohr]], koji se najviše sporio sa Einsteinom oko kvantne teorije, odgovorio:

{{izdvojeni citat|Prestani govoriti Bogu što da radi!}}

[[Bohr-Einsteinove debate|Bohr-Einsteinova debata o fundamentalnim aspektima kvantne mehanike]] dogodila se tijekom jedne Solvayjske konferencije. Još jedan važan dio Einsteinove točke gledišta na [[probabilizam]] kvantne mehanike predstavlja čuveni EPR članak&lt;ref&gt;A. Einstein, B. Podolsky i N. Rosen, ''Phys. Rev.'' '''47''', str. 777 (1935.)&lt;/ref&gt; koji je on napisao zajedno sa [[Boris Podolsky|Borisom Podolskym]] i [[Nathan Rosen|Nathanom Rosenom]] ([[Einstein-Podolsky-Rosenov paradoks]]). Neki fizičari ovaj rad smatraju kao dodatni dokaz tvrđenja da je Einstein bio u determinist.
[[Datoteka:Pauli.jpg|mini|[[Wolfgang Pauli]], austrijski fizičar, Einsteinov prijatelj i jedan od vodećih fizičara XX. stoljeća. Godine [[1945]]. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Pauli je najznačajniji po svom [[Paulijev princip isključenja|principu isključenja]] u kojem isključuje mogućnost da dva elektrona imaju isto [[kvantno stanje]] u isto vrijeme.]]
Ima mjesta i za sasvim drugačije gledanje na ove Einsteinove primjedbe upućene “kvantnim pravovjercima”. Jer Einstein je, osim ove prethodno navedene izjave, davao i neke druge, tako da je Einsteinov suvremenik [[Wolfgang Pauli]], našao za njega po ovome pitanju i riječi razumijevanja. Prethodno citirana izjava ''“Bog se ne igra s kockicama”'' dana je prilično rano, a Einsteinove kasnije izjave tiču se nekih drugih tema. Paulijev citat po ovom pitanju je sljedeći:&lt;ref&gt;M. Born (urednik), '' Born-Einsteinova pisma'', str. 221 (Macmillan, London (1971.)).&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Ja nisam u stanju prepoznati Einsteina kada god vi govorite o njemu, bilo u vašem pismu ili u manuskriptu. Čini mi se kao da ste vi sami za sebe napravili i podigli neku lutku Einsteina, koju zatim oborite na pod s velikom pompom. Posebno zato što Einstein nije smatrao koncept determinizma toliko fundamentalnim kao što je često držano da je (ovo mi je on rekao nedvosmisleno mnogo puta). (…) On odbija da je ikada koristio, kao kriterij prihvatljivosti neke teorije, pitanje &quot;Je li ona rigorozno deterministička?&quot; (…) on nije uopće ljut na vas, nego samo kaže da ste vi osoba koja neće slušati.}}

===== Nepotpunost i realizam =====
Mnogi Einsteinovi komentari ukazuju na njegovo vjerovanje da je [[kvantna mehanika]] ''nepotpuna'' teorija. Ovo tvrđenje je prvi put izneseno u čuvenom Einstein–Podolsky–Rosen članku ([[EPR paradoks]]), iz [[1935]]. godine&lt;ref&gt;A. Einstein, B. Podolsky, N. Rosen, ''Phys. Rev.'' '''47''' 777 (1935.)&lt;/ref&gt;, a ponovo se pojavljuje i [[1949]]. godine u knjizi ''Albert Einstein, Filozof-znanstvenik''.&lt;ref&gt;P.A. Schilpp, Ed. ''Albert Einstein, Filozof-znanstvenik'', Tudor, N.Y. (1949.).&lt;/ref&gt; EPR članak — naslovljen sa &quot;''Može li se kvantno mehanički opis fizikalne stvarnosti smatrati potpunim?''&quot; — završava se zaključkom:

{{izdvojeni citat|Budući da smo tako pokazali da [[valna funkcija]] ne osigurava potpuni opis fizikalne stvarnosti, otvara se pitanje je li takav opis uopće i postoji ili ne. Mi vjerujemo, međutim, da je takva jedna teorija ipak moguća.}}

U Schilppovoj knjizi, Einstein postavlja fascinantan eksperimentalni prijedlog u nečemu sličan sa ''[[Schrödingerova mačka|Schrödingerovom mačkom]]''. U uvodu on podsjeća na problem (radioaktivnog raspada) atoma. Ako imamo na početku jedan neraspadnuti atom i ako čekamo određeni period vremena, kvantna mehanika daje nam vjerojatnost s kojom će ovaj atom u danom vremenu podleći transformaciji putem radioaktivnog raspada.&lt;ref&gt;Home &amp; Whitaker (2007), str. 142&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Measurement Problem|author=John D. Norton|publisher=Department of History and Philosophy of Science, University of Pittsburgh|url=http://www.pitt.edu/~jdnorton/teaching/HPS_0410/chapters/quantum_theory_measurement/index.html#L386}}&lt;/ref&gt; Einstein zatim zamišlja sljedeći sustav kao sredstvo za detekciju raspada:

{{izdvojeni citat|Umjesto da razmatramo sustav koji sadrži samo radioaktivni atom (i njegov proces transformacije), bolje je razmatrati sistem koji uključuje u sebe također i sredstvo za konstataciju radioaktivne transformacije – na primjer [[Geigerov brojač]] s mehanizmom za automatsko registriranje. Neka ovo uključuje i registarsku traku, koju pokreće satni mehanizam, po kojoj će oznake biti ispisivane okidanjem brojača. Istina, sa točke gledišta kvantne mehanike, ovaj je sustav u cjelini veoma složen i prostor koji zauzima njegova konfiguracija je veoma velikih dimenzija. Ali u principu nema zamjerki na tretiranje cijelog ovog sustava s točke gledišta kvantne mehanike. Ovdje također, teorija određuje vjerojatnost za svaku konfiguraciju, za sve koordinate i za svaki vremenski trenutak. Ako bi se uzele u obzir sve konfiguracije koordinata, za vrijeme dovoljno veliko u usporedbi s prosječnim vremenom raspada jednog radioaktivnog atoma, trebala bi biti (najviše) jedna takva registarska oznaka na papirnoj traci. Za svaku konfiguraciju koordinata treba odgovarati određena pozicija oznake na papirnoj traci. Ali, ukoliko teorija donosi samo relativnu vjerojatnost zamislivih koordinatnih konfiguracija, to također nudi samo relativne vjerojatnosti za položaje oznaka na papirnoj traci, ali ne i točno određene položaje ovih oznaka.}}

Einstein dalje nastavlja:

{{izdvojeni citat|…Ako se mi pokušamo pozabaviti tumačenjem da kvantni teoretski opis treba biti shvaćen kao potpuni opis nekog pojedinačnog ssustava, tada smo prisiljeni na tumačenje da položaj oznake na traci nije nešto što pripada sustavu po sebi, nego da je postojanje tog položaja suštinski ovisno o izvršenju opažanja načinjenog na registracijskoj traci. Ovakvo tumačenje u stvari nije ni na koji način apsurdno sa čisto logičke točke gledišta, ali teško da postoji bilo tko, tko bi bio sklon ovo uzeti ozbiljno u razmatranje. Zato što u makroskopskom svijetu jednostavno se podrazumijeva da se moramo držati programa realističkog opisa u prostoru i vremenu, dok u oblasti mikroskopskih pojava, skloni smo odustati od ovog programa, ili da ga, u najmanju ruku, izmjeniti.}}

Einstein nikadau potpunosti nije odbacio probabilističke tehnike i način mišljenja. On se osobno iskazao kao veliki &quot;statističar&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=3518580 ''The Economist'' - 100 godina Einsteina]&lt;/ref&gt; koristeći statističku analizu u njegovom radu o [[Brownovo gibanje|Brownovom gibanje]] i [[fotoelektricitet]]u, a u radovima objavljenim prije [[1905]]. Einstein je čak otkrio i [[Josiah Willard Gibbs|Gibbsove]] ansamble. Prema mišljenju većine fizičara, međutim, on je vjerovao da se na indeterminizmu mogu zasnivati razlozi za ozbiljne primjedbe na račun fizikalne teorije. Paulijevo svjedočenje, kao što smo vidjeli, u suprotnosti je sa ovim, a Einsteinove osobne izjave pokazuju da se on fokusirao na nepotpunost, kao njegovu glavnu brigu.

U nešto kasnijim vremenima došlo je do novog zaokreta u ovom poslu. [[John Stewart Bell]] otkrio je dalje zanimljive rezultate ([[Bellov teorem]] i [[Bellova nejednakost]]) prilikom njegovog istraživanja Einstein-Podolsky-Rosenovog članka. Postoji razilaženje u mišljenjima u odnosu na zaključke koji su iz ovoga izvodljivi, u vezi sa EPR analizom. Prema Bellu, [[kvantna nelokalnost]] time je ustanovljena, dok drugi u tome vide smrt determinizma.

===== Pregled =====
Što god da su bila njegova unutrašnja uvjerenja, Einstein se slagao da je [[kvantna teorija]] najbolja koja je trenutno na raspolaganju, ali on je tragao za „potpunijim“ objašnjenjem, bilo da je ono više [[determinizam|determinističko]] ili da je ono koje može fundamentalnijie objasniti razloge za probabilizme [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] na jedan logičan način. On se nije mogao odreći vjerovanja da fizika opisuje zakone kojima se podčinjavaju „realne stvari“, niti se mogao odreći vjerovanja da ne postoji takvo objašnjenje koje bi u sebi sadržavalo kontradikcije, što ga je, između ostalog, dovelo do njegovih uspješnih objašnjenja [[foton]]a, relativnosti, atoma i gravitacije.

==== Bose-Einsteinova statistika ====
{{glavni|Bose-Einstein statistika}}
[[Datoteka:SatyenBose1925.jpg|thumb|left|200px|Indijski fizičar [[Satyendra Nath Bose]] koji je pomogao Einsteinu u njegovom radu razvitkom [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinove statistike]] i [[Bose-Einsteinov kondenzat|kondenzata]].]]
Godine [[1924]]., Einstein je primio kratko pismo od mladog indijskog fizičara po imenu [[Satyendra Nath Bose]] u kojem on opisuje svjetlost kao plin fotona i moli Einsteina za pomoć oko objavljivanja. Einstein shvaća da ista ta statistika može biti primijenjena i na atome i objavljuje članak na njemačkom jeziku (u to vrijeme ''lingua franca'' fizike) u kojem opisuje Boseov model i objašnjava njegove posljedice. [[Bose-Einsteinova statistika]] sada opisuje skupove takvih, identičnih čestica, cjelobrojnog [[spin]]a, poznatih kao [[bozon]]i.

[[Bose-Einsteinov kondenzat]] je fenomen otkriven [[1920]]., od strane Bosea i Einsteina, zasnovan na Boseovom radu o [[statistička mehanika|statističkoj mehanici]] [[foton]]a, koji je potom bio formaliziran i generaliziran od strane Einsteina. Prvi takav kondenzat u alkalnim plinovima proizveli su [[Eric Cornell]] i [[Carl Wieman]] [[1995]]. godine na Sveučilištu [[Colorado]], mada je [[Bose-Einsteinova kondenzacija]] bila opažana u superfluidnom [[helij]]u-4 još od [[1930-e|1930-ih]]. Einsteinove originalne skice ove teorije bile su ponovo otkrivene u kolovozu [[2005]]. u biblioteci Sveučilišta u [[Leiden]]u.

Einstein je također pripomogao [[Erwin Schrödinger|Erwinu Schrödingeru]] u razvoju kvantne [[Ludwig Boltzmann|Boltzmannove]] [[Boltzmannova distribucija|distribucije]], mješavine klasičnog i kvantno-mehaničkog plinskog modela, ali je odbio Schrödingerovu pozivnicu da njegovo ime bude uključeno u ovaj rad jer je shvatio da će to biti manje značajno od Bose-Einsteinovog modela.

==== Einsteinov hladnjak ====
[[Datoteka:Einstein Refrigerator.png|thumb|right|222px|Patentni dijagram za [[Einsteinov hladnjak]] kojeg su zajedno patentirali Einstein i [[Leó Szilárd]].]]
Godine [[1926]]., Einstein i njegov bivši učenik [[Leó Szilárd]] zajednički su patentirali [[Einsteinov hladnjak]]. Američki patentni biro je nagradio Einsteina i Szilárda za ovaj hladnjak [[11. 11.|11. studenog]] [[1930]]. Patent pokriva termodinamičke cikluse rashlađivanja, koji omogućavaju hlađenje bez pokretnih dijelova, na konstantnom tlaku, s toplotom kao jedinim ulazom. Rashladni ciklusi koriste amonijak, butan i vodu.

==== Emigracija iz nacističke Njemačke ====

Kada je [[Adolf Hitler]] došao na vlast u siječnju [[1933]]., Einstein je bio gostujući profesor na Sveučilištu u Princetonu, položaj koji je on preuzeo u prosincu [[1932]]., na poziv američkog predavača [[Abraham Flexner|Abrahama Flexnera]].

U [[1933]]. godini, [[nacionalsocijalizam|nacisti]] donose „Zakon o restauraciji civilne službe“ koji prisiljava sve sveučilišne profesire židovske nacionalnosti da napuste njihov posao i tijekom [[1930-e|1930-ih]] vodi se kampanja da se Einsteinovo djelo etiketira kao ''“židovska fizika”'', nasuprot ''„njemačkoj“'' ili ''„arijevskoj“'' fizici, koju predvode nobelovci [[Philipp Lenard]] i [[Johannes Stark]]. Podržani od strane [[SS]]-a, pobornici ''“njemačke fizike”'' objavljuju na sve strane pamflete i knjige u kojima sramote Einsteinove teorije i pokušavaju staviti njemačke fizičare koji poučavaju ove teorije na crnu listu. Einstein se odriče svoga njemačkog državljanstva i ostaje u Sjedinjenim Državama, gdje mu je dan stan na stalno korištenje. Ajnštajn prihvaća položaj na novoosnovanom Institutu za napredne studije u [[Princeton]]u, [[New Jersey]], gdje se koncentrira na razvoj ujedinjene teorije polja.

Međunarodni spasilački komitet bio je osnovan [[1933]]., na zahtjev Alberta Einsteina, s ciljem da se pomognu protivnici Adolfa Hitlera.

==== Drugi svjetski rat ====

[[Datoteka:Einstein-Roosevelt-letter.png|thumb|left|250px|Einstein-Szilárdovo pismo iz [[1939]]. u vezi nuklearnog programa.]]

Godine [[1939]]., uz Szilárda, Einstein šalje pismo američkom predsjedniku [[Franklin Delano Roosevelt|Franklinu Delanu Rooseveltu]] zauzimajući se za proučavanje nuklearne fisije u vojne svrhe, zbog straha da bi nacistička vlada Njemačke mogla biti prva koja će proizvesti [[nuklearno oružje]]. Roosevelt počinje s malom istragom u vezi ovog problema koja će s vremenom prerasti u masivni [[projekat Menhetn|projekt Manhattan]]. Einstein osobno nije bio uključen u ovaj projekt stvaranja prve [[nuklearno oružje|atomske bombe]], ali je ipak, prema tvrdnjama [[Linus Pauling|Linusa Paulinga]], kasnije zažalio što je potpisao ovo pismo.

Einstein postaje američki državljanin 1940., mada još uvijek zadržava i švicarsko državljanstvo.

==== Ujedinjena teorija polja ====
Einsteinovi istraživački napori, nakon razvitka [[opća teorija relativnosti|opće relativnosti]] bili su primarno sastavljeni od dugačke serije pokušaja da uopći još više svoju [[teorija gravitacije|teoriju gravitacije]] s namjerom ujedinjenja i pojednostavljenja osnovnih fizikalnih zakona, posebno zakona gravitacije i [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]. Godine [[1950]]., on opisuje taj rad, koji naziva [[ujedinjena teorija polja|ujedinjenom teorijom polja]], u jednom članku objavljenom u znanstvenom časopisu ''Scientific American''. Einstein je vođen svojom vjerom u jedinstveno porijeklo svih fizikalnih zakona.

Einstein je postajao sve više izoliran u ovim svojim istraživanjima opće teorije gravitacije i njegovi napori su u konačnom ostali bezuspješni. Konkretno, njegova potraga za ujedinjenjem fundamentalnih sila ignorirala je rad zajednice fizičara u većini (i obrnuto), gdje je posebno značajno otkriće jakih i slabih nuklearnih sila, koje nisu shvaćane kao nezavisne sve do otprilike [[1970]]., što je petnaest godina poslije Einsteinove smrti. Einsteinova težnja za ujedinjenjem zakona fizike pod jednim jedinim modelom preživjela je do današnjih dana kroz namjeru da bude izgrađena jedna nova velika unifikacijska teorija.

=== Pozne godine ===
[[Datoteka:Albert Einstein in later years.jpg|thumb|250px|Einstein u svojim kasnijim godinama. Ovo je jedan od poslijednjih Einsteinovih portreta.]]
Godine [[1948]]. Einstein je jedan od članova osnivačkog komiteta koji će prerasti u Sveučilište Brandeis. Iste godine, [[11. 2.|11. veljače]]., [[Yousuf Karsh]] je napravio Einsteinov portret. Godine [[1952]]., izraelska vlada predlaže Einsteinu da preuzme dužnost drugog izraelskog predsjednika. On odbija ovu ponudu uz poruku:

{{izdvojeni citat|Jako sam pogođen ponudom naše Države Izrael, no u isto vrijeme sam žalostan i posramljen što je nemogu prihvatiti.}}

Zanimljivo je da je to jednini slučaj da je nekom državljaninu Sjedinjenih Država bilo ponuđen položaj predsjednika neke strane države. Ovo Einsteinovo odbijanje možda ima neke veze s njegovim neodobravanjem nekih dijelova izraelske politike tijekom rata za neovisnost. U pismu koji je on potpisao, zajedno s drugim istaknutim [[Jevreji|Židovima]] u Sjedinjenim Državama on kritizira Oslobodilačku stranku koju vodi [[Menachem Begin]] zbog „naci-fašističkih“ metoda i filozofije.&lt;ref&gt;[http://www.thirdworldtraveler.com/Dissent/Einstein_NYTimes_Israel.html Einsteinovo pismo NY Timesu, 4. prosinca 1948.]&lt;/ref&gt; Dana [[30. 3.|30. ožujka]] [[1953]]., Einstein objavljuje prerađenu ujedinjenu teoriju polja.

Einstein umire u 1:15 poslije ponoći&lt;ref&gt;[http://faculty.washington.edu/chudler/ein.html neuroznanost za djecu - &quot;Što je bilo s Einsteinovim mozgom?&quot;]&lt;/ref&gt; u Princetonskoj bolnici&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Einstein na Princetonu |url=http://www.princetonhistory.org/museum_alberteinstein.cfm |access-date=2007-04-17 |archivedate=2007-02-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070208202014/http://www.princetonhistory.org/museum_alberteinstein.cfm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; u Princetonu, [[New Jersey]], [[18. 4.|18. travnja]] [[1955]]., u svojoj 76. godini života. Uzrok smrti bilo je unutarnje krvarenje, izazvano prskanjem [[aorta|aorte]]. Njegova [[opća teorija gravitacije]] ostaje tako nedovršena. Jedina osoba prisutna u trenutku njegove smrti bila je jedna medicinska sestra, koja je rekla da je on neposredno pred smrt promrmljao nekoliko riječi na njemačkom koje ona nije razumjela. Bio je kremiran bez ceremonije, istoga dana kad je i umro, u [[Trenton]]u, New Jersey, što je bilo u skladu s njegovim željama. Njegov pepeo je potom rasut na otvorenom prostoru.

Doktor [[Thomas Stoltz Harvey]] izvršio je autopsiju nad Einsteinom, pri čemu je odstranio i sačuvao njegov [[mozak]]. Harvey nije našao ništa neuobičajeno na njegovom mozgu, ali [[1999]]., u novoj analizi koju je uradio tim sa Sveučilišta McMaster, otkriveno je da njegov tjemeni operkulum nedostaje i da je, kao kompenzacija tome, njegov donji parijetalni režanj 15% veći nego što je normalno.&lt;ref&gt;{{cite web | title=BBC News : Sci/Tech : Zašto je veličina bila važna za Einsteina | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/371698.stm| }}&lt;/ref&gt; Donji parijetalni režanj je odgovoran za matematičko mišljenje, vizualnu spoznaju prostora i slikovito prikazivanje pokreta. Einsteinov mozak također je sadržavao 73% više glajalnih ćelija od prosječnog mozga.

== Uvjerenja ==
=== Religijski pogledi ===
[[Datoteka:Tagore Gandhi.jpg|thumb|right|225px|[[Rabindranath Tagore]], indijski Nobelovac i [[Mahatma Gandhi]] [[1940]]. godine. Tagore i Gandhi su bili veliki pacifisti i jako dobri Einsteinovi prijatelji, a [[14. 7.|14. srpnja]] [[1930]]. Einstein je održao razgovor s Tagoreom koji je i dan danas jako čitan.]]
Einstein je bio počasni član Racionalističkog novinskog udruženja, počevši od [[1934]]. i bio je veliki poklonik Etničke kulture.&lt;ref&gt;{{cite web | title=The Humanist Way: An Introduction to Ethical Humanist Religion | url=http://www.aeu.org/ericson2.html | accessdate=25. veljače | 4= | archivedate=2007-08-10 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070810010529/http://www.aeu.org/ericson2.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Bio je član i savjetodavnog vijeća Prvog udruženja humanista [[New York]]a.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Charles Francis Potter | url=http://www.uua.org/uuhs/duub/articles/charlesfrancispotter.html | access-date=2007-04-17 | archivedate=2009-02-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090218045309/http://www25.uua.org/uuhs/duub/articles/charlesfrancispotter.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Genesis of a Humanist Manifesto | url= http://www.infidels.org/library/modern/edwin_wilson/manifesto/ch2.html | }}&lt;/ref&gt;

==== O religiji ====
{{izdvojeni citat|Ja sam zapao — mada sam bio dijete potpuno ireligioznih (židovskih) roditelja — u duboku religioznost, koja je, međutim, dostigla iznenadni završetak u uzrastu od dvanaest godina.&lt;ref&gt;{{ cite web | title=EinsteinAndReligion.COM/freethink.html | url= http://www.EinsteinAndReligion.COM/freethink.html }}&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|Ja ne mislim da su neophodni slučajevi u kojima su znanost i religija u prirodnoj suprotnosti. U stvari, ja mislim da ima veoma malo veze između ovo dvoje. Dalje, ja mislim da je znanost bez religije hroma i, u obrnutom smislu, da je religija bez znanosti slijepa. Oboje su značajni i zato trebaju raditi ruku pod ruku.&lt;ref&gt;Peter A. Bucky, et. al., ''The Private Albert Einstein'' (Kansas City, 1992), str. 85.&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|Židov koji odbaci usput svoju vjeru, ili koji čak preuzme neku drugu, još uvijek je Židov.&lt;ref&gt;Peter A. Bucky, et. al., ''The Private Albert Einstein'' (Kansas City, 1992), str. 87.&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|Znanost bez vjere je neuvjerljiva, a vjera bez znanosti slijepa!.&lt;ref&gt;Keyes (2007), str. 51&lt;/ref&gt;}}

Kao odrastao čovjek on je nazivao svoju religiju &quot;kozmičkim religioznim osjećajem&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | title= Science and cosmic religion | url= http://www.endlesssearch.co.uk/science_cosmicreligion.htm | access-date= 2007-04-17 | archive-date= 2007-04-15 | archive-url= https://web.archive.org/web/20070415170150/http://www.endlesssearch.co.uk/science_cosmicreligion.htm }}&lt;/ref&gt;

U ''Svijetu kako ga ja vidim'' on je napisao:

{{izdvojeni citat|Teško ćete naći bar jednog među vrstom dubokih znanstvenih umova bez naročitog religioznog osjećanja koje je njegovo osobno. Ali to je drugačije od religije naivnog čovjeka.}}

{{izdvojeni citat|Najposlije, Bog je biće od koga traže nečiju želju da nagradi i kazni nečiji strah, sublimacija osjećanja bliskim onima koje gaji dijete prema svome ocu, biće u odnosu na koje neko stoji do određene mjere u osobnom odnosu, ma koliko duboko to bilo obojeno sa strahopoštovanjem.}}

{{izdvojeni citat|Ali znanstvenik je opsjednut osjećajem za univerzalnu kauzalnost. Budućnost je, za njega, do svake sitnice jednako neophodna i određena kao i prošlost. Nema ničeg božanskog u moralnosti, to je čisto čovjekova stvar. Njegov religiozni osjećaj uzima formu ushićene zadivljenosti pred harmonijom prirodnih zakona, koji otkrivaju inteligenciju takve nadmoćnosti da, u usporedbi s tim, svako sistematsko razmišljanje i djelovanje ljudskih bića je sasvim beznačajna refleksija.&lt;ref&gt;{{ cite web | title= Einstein and religion | url= http://www.EinsteinAndReligion.COM/sciencereligious.html }}&lt;/ref&gt;}}

Odazivajući se na [[telegram]]sko pitanje njujorškog [[rabin]]a Herberta S. Goldsteina, [[1929]]: ''&quot;Vjerujete li vi u Boga? Stop. Odgovorite mi u 50 riječi.&quot;'', Einstein odgovara ''&quot;Ja vjerujem u [[Baruch de Spinoza|Spinozinog]] boga, koji otkriva samog sebe u zakonitoj harmoniji svijeta, ali ne u Boga čiji je vlastita briga vjera i činjenje ljudskih bića.&quot;'' Einsteinov odgovor sadržavao je samo 25 (njemačkih) riječi.

=== Znanstvena filozofija ===
U poglavlju '''Kopenhagensko tumačenje''' navedena je primjedba o neslaganju u pogledu Einsteinove trenutne pozicije u odnosu na kvantnu teoriju. Čuvena izjava ''&quot;Bog se ne igra s kockicama&quot;'' često je korištena da podrži mišljenje većine kako se njemu nije sviđala ova teorija zbog njenog indeterminizma.

Drugi navode slučajeve za jedan drugačiji pogled na ovo pitanje. Oni napominju da se izjava o &quot;kockicama&quot; iz 1926. pojavljuje u vrijeme kada je [[kvantna teorija]] tek u prvoj godini svoga otkrića i da u sljedećih 30 godina njegovog života teško bi se mogao naći neki njegov sličan komentar o ovome. Umjesto toga Einstein se koncentrira na konceptualno nezavisan problem “nepotpunosti” kvantne mehanike. Njegovo ukazivanje na ''“nepotpunost”'' iskazano je u njegovom EPR članku iz [[1935]]., kao i u misaonom eksperimentu “Registracijska traka Geigerovog brojača” iz [[1949]]. Dodatna potvrda protiv ''“Einstein-determinist”'' gledišta je i [[Wolfgang Pauli|Paulijeva]] izjava: ''&quot;On odbija da je ikada koristio, kao kriterij prihvatljivosti neke teorije, pitanje &quot;Je li ona rigorozno deterministička?&quot;''.

U korist determinističkog viđenja su sljedeće Einsteinove izjave:

{{izdvojeni citat|Ali znanstvenik je opsjednut osjećajem za univerzalnu kauzalnost. Budućnost je, za njega, do svake sitnice neophodna i određena kao i prošlost.&lt;ref&gt;{{ cite web | title=EinsteinAndReligion.COM/sciencereligious.html | url=http://www.EinsteinAndReligion.COM/sciencereligious.html }}&lt;/ref&gt;}}

Kao i:

{{izdvojeni citat|Ljudi poput nas, koji vjeruju u fiziku, znaju da je razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ništa drugo nego tvrdoglavo postojana iluzija.&lt;ref&gt;{{cite web | title=SpeakingOfFaith.PublicRadio.ORG/programs/einsteinsgod/unheardcuts.shtml | url=http://speakingoffaith.publicradio.org/programs/einsteinsgod/unheardcuts.shtml | access-date=2007-04-17 | archive-date=2008-01-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080105183119/http://speakingoffaith.publicradio.org/programs/einsteinsgod/unheardcuts.shtml | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}

Njegova privrženost [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] trebala bi se također spomenuti:

{{izdvojeni citat|Ja ne vjerujem u slobodu volje. Schopenhauerove riječi: “Čovjek može činiti što hoće, ali ne može željeti ono što želi” pratile su me u svim situacijama u mome životu i pomirile me sa djelovanjima drugih ljudi čak i kada su ona bila prilično bolna za mene samog. Ova svijest o nedostatku slobodne volje sačuvala me je od toga da previše ozbiljno shvatim samoga sebe kao i moje prijatelje kada su djelovali i odlučivali individualno, a sačuvala me je i da ne izgubim svoje živce.&lt;ref&gt;{{ cite web | title=EinsteinAndReligion.COM/credo.html | url=http://www.EinsteinAndReligion.COM/credo.html }}&lt;/ref&gt;}}

Einstein je vjerovao da svaki istinski teoretičar uvijek zauzima i poziciju [[metafizika|metafizičara]] bez obzira što radio:

{{izdvojeni citat|Ja vjerujem da je svaki istinski teoretičar neka vrsta pripitomljenog metafizičara, bez obzira koliko čistim pozitivistom on samoga sebe smatrao. Metafizičar vjeruje da je ono što je logički jednostavno također i realno. Pripitomljeni metafizičar vjeruje da nije sve ono što je logički jednostavno istovremeno i uključeno u iskustvenu realnost, ali da se zato sveukupnost svih čulnih iskustava može razumjeti na bazi konceptualnog sustava izgrađenog na premisama velike jednostavnosti.&lt;ref&gt;{{cite web
| title=leiwen.tripod.com/eingra.htm
| url=http://leiwen.tripod.com/eingra.htm
| archiveurl=https://web.archive.org/web/20010412042043/http://leiwen.tripod.com/eingra.htm
| archivedate=2001-04-12
| access-date=2007-04-17
| deadurl=no
}}&lt;/ref&gt;}}

Sljedeća opća ocjena je dana od strane njegovog kolege Nathana Rosena:

{{izdvojeni citat|Ja mislim da je stvar koja me je kod njega najviše impresionirala bila jednostavnost njegovog mišljenja i njegova vjera u sposobnost ljudskog uma da razume djelovanja prirode. Kroz cijeli svoj život, Einstein je vjerovao da je ljudski razum sposoban da nas dovede do teorije koja će nam omogućiti ispravan opis fizičkih pojava. U izgrađivanju teorija, on je imao pristup sličan pristupu jednog umjetnika; on je žudio za jednostavnošću i ljepotom (a ljepota je za njega bila, na kraju krajeva, opet u suštini jednostavnost). Krucijalno pitanje koje bi on pitao, dok je odvagivao neke od elemenata teorije bilo je: &quot;Da li je ovo razumno?&quot; Bez obzira kako uspješnom bi se neka teorija činila, ukoliko bi mu se učinilo da ona nije i razumna (njemačka riječ koju je on koristio bila je &quot;vernunftig&quot;), on bi bio uvjeren da ta teorija ne može osigurati zaista fundamentalno razumijevanje prirode.&lt;ref&gt;Nathan Rosen str. 649 u djelu ''Einstein: The Life and Times'' Avon Books, New York 1971.&lt;/ref&gt;}}

=== Politički pogledi ===
Einstein je za sebe smatrao da je [[pacifizam|pacifist]]&lt;ref&gt;{{cite web | title=Einstein : American Museum of Natural History | url=http://www.amnh.org/exhibitions/einstein/peace/index.php }}&lt;/ref&gt; i [[humanizam|humanist]], a u kasnijim godinama i [[Socijaldemokratija|socijaldemokrat]]. On je jednom rekao:
 
{{izdvojeni citat|Ja mislim da su gledišta [[Mahatma Gandhi|Mahatme Gandhija]] najviše prosvjetiteljska od gledišta svih političkih ličnosti našeg vremena. Mi treba težiti ka tome da činimo stvari koje su u njegovom duhu, ne koristeći nasilje u borbi za našu stvar i ne sudjelujući u bilo čemu za što mislimo da je zlo.}}

Duboko impresioniran Gandhijem, Einstein je jednom o Gandhiju rekao:

{{izdvojeni citat|Generacije koje dolaze teško će moći povjerovati da je takav čovjek od krvi i mesa ikada hodao po ovoj planeti.}}

Einsteinova gledišta ponekad su bila kontroverzna. U članku iz [[1949]]. godine, pod naslovom ''&quot;Zašto socijalizam?&quot;'',&lt;ref&gt;{{cite news|title=Zašto socijalizam?|first=Albert|last=Einstein|publisher=Monthly Review|date=1949|url=http://www.monthlyreview.org/598einst.htm|accessdate=2006|archive-date=2006-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20060111081948/http://www.monthlyreview.org/598einst.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Albert Einstein opisuje ''&quot;grabežljivu fazu razvoja čovječanstva&quot;'' na primjeru kaotičnog kapitalističkog društva, kao izvora zla koje će nadvladati. On ne odobrava totalitarne režime u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] ili drugdje i iznosi argumente u prilog socijaldemokratskom sustavu koji treba kombinirati plansku ekonomiju s dubokim poštovanjem za ljudska prava. Einstein je bio suosnivač Njemačke demokratske stranke i član AFL-CIO udruženog sa Američkim savezom nastavnika.

Einstein je u velikoj mjeri bio uključen i u Američki pokret za [[ljudska prava]]. Bio je blizak prijatelj sa Paulom Robesonom preko 20 godina. Einstein je bio član nekoliko grupa za ljudska prava (uključujući prinstonski odjeljak NAACP-a) od kojih su mnoge bile pod vodstvom Paula Robesona. On je zajedno sa Paulom Robesonom bio dopredsjednik Američkog kršćanskog pohoda za zaustavljanje linčovanja. Kada je DuBois, tijekom [[Joseph McCarthy|McCarthyjeve]] ere, u svojoj 80-toj godini bio optužen da je komunistički špijun, Einstein se dobrovoljno prijavio da na ovome suđenju svjedoči u korist njegovog karaktera. Ovaj proces je ubrzo završen nakon što je objavljeno da će se Einstein na njemu pojaviti u ovom svojstvu. Einsteinove riječi da je ''&quot;[[rasizam]] najveća bolest bijelaca&quot;'' često su citirane.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Albert Einstein, Civil Rights activist| url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2007/04/albert-einstein-civil-rights-activist/|date=12.4. 2007| publisher=Harvard Gazette|author=Ken Gewertz}}&lt;/ref&gt;

[[FBI]] je u svojim arhivama držao 1427 datoteka o Einsteinovim aktivnostima i preporučivao je da mu se zabrani useljenje u Sjedinjene Države, po osnovu Čina o isključenju stranaca, navodeći da Einstein ''&quot;vjeruje u, savjetuje, brani ili poučava doktrine koje, u zakonskom smislu, kao što je sudski dokazano u drugim slučajevima, mogu izazvati nezaustavljivo srljanje države ka anarhiji, što bi imalo za rezultat postojanje države samo na papiru&quot;''. Pored ostalih optužbi Einsteinu se stavlja na teret također i da je ''&quot;bio član, pokrovitelj, ili u vezi sa trideset četiri komunistička pokreta između [[1937]]. i [[1954]]. i da je također bio počasni predsjednik tri komunističke organizacije&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web | title=FBI - Freedom of Information Privacy Act | url=http://foia.fbi.gov/foiaindex/einstein.htm | accessdate=21. studenog 2005. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20040810044240/http://foia.fbi.gov/foiaindex/einstein.htm | archivedate=2004-08-10 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Einsteinwiezmann.PNG|thumb|300px|Einstein sa svojom drugom suprugom Elsom i cionističkim vođama [[Haim Weizmann|Haimom Weizmannom]], njegovom suprugom Dr. Verom Weizmann, [[Menahem Usiškin|Menahemom Usiškin]] i Ben-Zionom Mosinsonom u [[New York]]u [[1921]].]]
Einstein je bio protivnik tiranskog oblika vladavine i zbog tog razloga (i židovskog porijekla) usprotivio se i nacističkom režimu i napustio je Njemačku ubrzo nakon što je on došao na vlast. U isto vrijeme, Einsteinov nećak [[Carl Einstein]] koji je bio [[anarhizam|anarhist]], dijelio je sa njim mnoga njegova gledišta i borio se protiv [[fašizam|fašizma]] u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]]. Einstein je u početku bio pristalica stvaranja atomske bombe, ne želeći da se [[Adolf Hitler]] dočepa ovoga oružja prvi. Da bi se u tome osigurao on je zajedno sa Leom Szilárd (Szilárd je vjerojatno i napisao ovo pismo) uputio pismo predsjedniku [[Franklin Delano Roosevelt|Franklinu Delanu Rooseveltu]], datirano [[2. 8.|2. kolovoza]] [[1939]]., neposredno prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u kojem su ga ohrabrivali da započne program stvaranja nuklearnog oružja. Roosevelt je na to odgovorio uspostavljanjem Komiteta za istragu upotrebe [[uranijum|uranija]] kao oružja, što je za par godina dovelo do stvaranja [[projekat Menhetn|projekta Manhattan]].

Po završetku rata, međutim, Einstein se počeo zalagati za nuklearno razoružanje i za svjetsku vladu:

{{izdvojeni citat|Ja ne znam kako će [[treći svetski rat|treći svjetski rat]] biti vođen, ali znam da će se u četvrtom svjetskom ratu ljudi tući toljagama i kamenjem.&lt;ref&gt;Calaprice str. 173. Postoje i druge, slične, verzije citata.&lt;/ref&gt;}}
 
[[Datoteka:Einstein paper money.jpg|thumb|left|270px|Einstein na novčanici od 5 izraelskih liri.]]

Dok je Einstein podržavao [[cionizam]] u kulturološkom smislu, on je često izražavao rezerve u pogledu njegove primjene u smislu nacionalizma. Tijekom govora održanog u hotelu u [[New York]]u, on je pred okupljenim slušateljima rekao:

{{izdvojeni citat|Moja svijest o suštinskoj prirodi Judaizma odbija ideju židovske države sa granicama, vojskom i određenom mjerom zemaljske vlasti ma kako skromna ona bila. Ja se bojim da će se unutrašnje urušavanje Judaizma nastaviti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Algemeiner.com - &quot;Smrt modernog cionizma?&quot; - Simon Jacobson |url=http://www.algemeiner.com/generic.asp?id=454 |access-date=2007-04-17 |archivedate=2008-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517201256/http://www.algemeiner.com/generic.asp?id=454 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;}}

On je također potpisao &lt;ref&gt;Letters to The Times New York Times. Decembar 4., 1948. [http://phys4.harvard.edu/~wilson/NYTimes1948.html New Palestine Party Visit of Menachem Begin and Aims of Political Movement Discussed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217113044/http://phys4.harvard.edu/~wilson/NYTimes1948.html |date=2007-12-17 }}&lt;/ref&gt; otvoreno pismo objavljeno u ''Timesu'' u kojem se strogo kritizira [[Menachem Begin]] i njegova nacionalistička stranka, posebno zbog tretmana domorodačkih Arapa u Deir Jasin masakru od strane strankine prethodnice [[Irgun]]a.

Unatoč ovoj njegovoj rezerviranosti, Einstein je aktivno sudjelovao u uspostavljanju židovskog sveučilišta u [[Jeruzalem]]u. Kasnije, [[1952]]. godine, Einsteinu je ponuđeno da bude drugi predsjednik tek stvorene države [[Izrael]], ali je on to odbio, rekavši da mu za to nedostaju neophodne radne sposobnosti. Ipak, Einstein je bio duboko posvećen blagostanju države Izrael i židovskog naroda sve do kraja svog života.

Albert Einstein je bio u bliskoj vezi sa planovima za formiranje, kako su ga novine nazvale, sveučilišta koje bi financirali [[Jevreji|Židovi]] iz [[19. 8.|19. kolovoza]] [[1946]]., kao i sa obavještenjem o formiranju Fondacije za više studije Albert Einsteinove, Inc. do [[22. 6.|22. lipnja]] [[1947]]., kada on povlači svoju podršku i ne dozvoljava fondaciji korištenje njegovog imena. Već spomenuto sveučilište otvoreno je [[1948]]. kao Sveučilište Brandeis.

Einstein se, zajedno sa [[Albert Schweitzer|Albertom Schweitzerom]] i [[Bertrand Russell|Bertrandom Russellom]], borio protiv nuklearnih bombi kao i njihovih testova. Kao njegov posljednji javni čin, i samo dan prije njegove smrti, on je potpisao [[Russell-Einsteinov manifest]], koji je doveo do Pugwashove konferencije o znanosti i svjetskim poslovima.

== Državljanstvo ==
[[Datoteka:Albert Einstein citizenship NYWTS.jpg|thumb|300px|Sudac Phillip Forman predaje Einsteinu papir kojim potvrđuje da je Einstein američki državljanin; [[1. 10.|1. listopada]] [[1940]].]]
Einstein je po rođenju bio njemački državljanin ali je sa 17 godina, [[28. 1.|28. siječnja]] [[1896]]., na vlastiti zahtjev i uz odobrenje oca, razriješen njemačkog državljanstva. Sljedećih pet godina bio je bez državljanstva do [[21. 2.|21. veljače]] ''1901.'' kada stiče švicarsko državljanstvo, kojega se nikada nije odrekao. Stekao je prusko državljanstvo [[14. 4.|14. travnja]] [[1914]]. kada je stupio u prusku civilnu službu. Zbog političke situacije i progona [[Jevreji|Židova]] u [[treći rajh|nacističkoj Njemačkoj]], u ožujku [[1933]]. napušta civilnu službu, čime je izgubio i prusko državljanstvo. Dana [[1. 10.|1. listopada]] [[1940]]. godine Einstein je postao državljanin [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i do smrti je ostao dvojni državljanin (SAD i Švicarske).&lt;ref&gt;{{cite web | title=Einsteinova državljanstva na einstein-website.de | url=http://www.einstein-website.de/z_information/variousthings.html#national | accessdate=4. listopada 2006. | archive-date=2011-07-22 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110722183129/http://www.einstein-website.de/z_information/variousthings.html#national | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Popularnost i utjecaj na kulturu ==
Prema &quot;Top listi najutjecajnijih osoba u povijesti&quot;, on je &quot;najveći znanstvenik dvadesetog stoljeća i jedan od najsuperiornijih intelektualaca svih vremena&quot;.&lt;ref&gt;npr. ''The 100: A Ranking of the Most Influential Persons in History'' - Michael H. Hart; 1992.; Citadel Press {{ISBN|0-8065-1350-0}}&lt;/ref&gt; Einsteinova popularnost je također dovela do široko rasprostranjenog korištenja njegovih slika u svrhu reklamiranja i prodavanja robe, uključujući i registraciju “Alberta Einsteina” kao zaštitnog znaka.

=== Zanimljivosti ===
Albert Einstein je postao tema mnogobrojnih romana, filmova i drama, uključujući Jean-Claude Carrierov francuski roman iz [[2005]]., ''Einstein, molim vas'' (''Einstein S'il Vous Plait''), [[Nicolas Roeg|Roegov]] film ''Beznačajnost'' (''Insignificance''), [[Fred Schepisi|Schepisijev]] film ''[[I.Q. (film)|I.Q.]]'' (gdje ga je glumio [[Walter Matthau]]), [[Alan Lightman|Lightmanovu]] zbirku ''Einsteinovi snovi'' i [[Steve Martin|Martinovu]] komediju ''[[Picasso na Lapen Agileu]]'' (''Picasso at the Lapin Agile''). On je bio i tema [[Philip Glass|Glassove]] opere iz [[1976]]., ''“[[Einstein na plaži]]”''.

On je također često korišten kao model za oslikavanje likova ludog znanstvenika u raznim djelima i romanima, jer njegov karakter i prepoznatljiva frizura sugeriraju ekscentričnost ili čak i ludilo, zbog čega je naširoko kopiran ili karikiran. Suradnik časopisa ''TIME'', Frederic Golden, rekao je da je Einstein ''“ostvarenje snova svih karikaturista”''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TIME 100: Osoba stoljeća - Albert Einstein |url=http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html |access-date=2007-04-17 |archivedate=2006-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060221080452/http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Na Einsteinov 72. rođendan, [[1951]]., fotograf UPI-ja ([[United Press International]]) Arthur Sasse pokušavao ga je nagovoriti da se nasmiješi u kameru. Pošto je to već učinio mnogo puta tog dana, Einstein je umjesto osmjeha isplazio svoj jezik.&lt;ref&gt;{{cite web | title=mental_floss library | url=https://www.mentalfloss.com/article/573985/albert-einstein-facts | accessdate=21. studenog 2005. | archivedate=2005-11-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20051105050533/http://www.mentalfloss.com/archives/archive2003-03-14.htm | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ova slika postala je jako poznata zbog njenog kontrasta genijalnog znanstvenika koji se prikazuje u trenutku svoje lakomislenosti. [[Yahoo Serious]], australski filmaš, koristio je ovu fotografiju kao inspiraciju za svoj film ''“Mladi Einstein”''.

=== Spekulacije i kontroverze ===
Postoji bezbroj spekulacija kojim se sugerira da je Einstein bio slab učenik, spor u učenju ili da je imao neki oblik [[autizam|autizma]] (kao što je [[visoko-funkcionalni autizam]]) ili [[Aspergerov sindrom]], [[disleksija|disleksiju]] ili [[nedostatak pažnje uslijed hiperaktivnog poremećaja]]. Prema biografiji koju je napisao [[Abraham Pais]] (strana 36, između ostalih), sve ove spekulacije su neosnovane. Neki istraživači periodično su davali drugačije tvrdnje,&lt;ref&gt;See, i.e., ''[http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/2988647.stm Einstein i Newton 'su imali autizam']''&lt;/ref&gt; ali većina povjesničara i doktora su sumnjičavi po pitanju retrospektivne medicinske dijagnoze, posebno kod kompleksnih oboljenja, a u slučaju ADHD radi se i o kontroverznom stanju zdravlja. Ispitivanja Einsteinovog mozga nakon njegove smrti nisu dala nikakav presudan dokaz za bilo koje od ovih stanja.
[[Datoteka:Albert_Einstein's_exam_of_maturity_grades_(color2).jpg|thumb|200px|Einsteinova maturalna svjedodžba.]]
Često ponavljana priča da je Einstein tijekom svog školovanja imao slabu ocjenu iz matematike je netočna. Naprotiv, Einstein je uvijek pokazivao veliki talent iz [[matematika|matematike]], a kada je stekao svoju diplomu imao je najveće moguće ocjene (6/6) upravo iz [[algebra|algebre]], [[geometrija|geometrije]] i [[fizika|fizike]].&lt;ref&gt;Reprodukcija Einsteinove mature iz ''Rosenkranza'', str. 29. Jedini predmet koji je pao bio je francuski jezik, gdje je imao ocjenu 3/6.&lt;/ref&gt; Sustav ocjenjivanja u [[Švajcarska|Švicarskoj]], gdje je 6 najbolja ocjena možda je mogao izazvati konfuziju u usporedbi s njemačkim sustavom gdje je 1 najbolja ocjena. Kada je imao 15 godina, međutim, Albert Einstein je dobio slabe ocjene iz [[historija|povijesti]], jezika i [[geografija|geografije]].&lt;ref&gt;Encyclopaedia Britannica. 15. izdanje. Knjiga 18. &quot;Albert Einstein&quot;. str. 155&lt;/ref&gt;

Što se tiče Einsteinovog zakasnjelog razvoja govora (ovo je samo po sebi argument protiv spekulacija da je imao Aspergerov sindrom jer klinički opis ovog sindroma ne uključuje zakasnjeli razvoj govora), pojedini spekuliraju da je on imao vrstu izborne [[mutavost]]i, pa je zbog toga odbijao govoriti dok nije bio u stanju sastavljati kompletne rečenice. Mada se ova verzija uklapa u profil osjetljivog perfekcionista (kada je Einstein progovorio, on bi obično meko “uvježbavao” ono što bi htio reći prije nego što bi to jasno i glasno i izgovorio), to se zbog nečega povezuje sa selektivnom mutavošću - kao što je sada poznato - to se više ne smatra stanjem dobrovoljne šutljivosti već se povezuje sa pojedincima koji imaju verbalne sposobnosti, ali nisu u stanju govoriti u određenim socijalnim situacijama.&lt;ref&gt;{{cite book | author = Johnson, Maggie | title = &quot;The Selective Mutism Resource Manual&quot; | publisher = Speechmark | year = 2001. | isbn = 0-86388-280-3 }}&lt;/ref&gt; Ovo se ne može primijeniti na Einsteina koji nije mogao uopće govoriti do vremena kada je to počeo svojevoljno raditi.

=== Počasti i priznanja ===
[[Datoteka:Estatua de Einstein. Parque de Ciencias Granada.jpg|thumb|200px|Einsteinov kip u [[Granada|Granadi]].]]
Einstein je posthumno primio veliki broj priznanja. Među njih spadaju:
* Godine [[1999]]. proglašen je za osobu stoljeća u anketi magazina ''[[TIME]]''
* [[UNESCO]] je [[2005]]. proglasio “Svjetskom godinom fizike” u čast stogodišnjice objavljivanja Einsteinovih radova iz ''&quot;Anni Mirabilis&quot;''.
* Po narudžbi Nacionalne akademije znanosti SAD-a, u njenom kampusu u [[Washington D.C.|Washingtonu]] podignuta je monumentalna brončana skulptura Alberta Einsteina.

Među mnogim stvarima koje su nazvane po Einsteinu su:
* Jedinica koja se koristi u [[fotokemija|fotokemiji]], &quot;ajnštajn&quot;
* [[Kemijski element]] čiji je redni broj 99 pod nazivom [[ajnštajnijum|einsteinij]]
* Asteroid 2001 Einstein
* [[Nagrada Albert Einstein]]
* [[Nagrada za mir Albert Einstein]] 
* Medicinski fakultet Albert Einstein na Sveučilištu Yeshiva&lt;ref&gt;{{cite web | title= Medicinski fakultet Albert Einstein na Sveučilištu Yeshiva | url= http://www.aecom.yu.edu/ | access-date= 2007-04-17 | archive-date= 2005-11-24 | archive-url= https://web.archive.org/web/20051124013509/http://www.aecom.yu.edu/ | dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; otvoren [[1955]].
* Medicinski centar Albert Einstein&lt;ref&gt;{{cite web | title= Medicinski centar Albert Einstein | url= http://www.einstein.edu/facilities/aemc/ | 3=  | access-date= 2007-04-17 | archivedate= 2008-01-25 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20080125040846/http://www.einstein.edu/facilities/aemc/ | deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; u [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Pennsylvania]].

== Einsteinovi radovi ==
Einstein je tijekom svog života objavio preko pedeset znanstvenih radova. Također je objavio i nekoliko radova koji se ne bave znanošću, uključujući ''O cionizmu'' ([[1930]].), ''Zašto rat?'' ([[1933]]., zajedno sa [[Sigmund Freud|Sigmundom Freudom]] kao koautorom), ''Svijet kako ga ja vidim'' ([[1934]].) i ''Izvan mojih poznih godina'' ([[1950]].).

Glavna djela Alberta Einsteina su: 
* [[Teorija Brownovog gibanja]]; 
* Elektrodinamika tijela u kretanju; 
* Osnovne opće teorije relativiteta; 
* [[O posebnoj i općoj teoriji relativiteta]]; 
* Evolucija fizike; 
* Moja slika svijeta; 
* Značenje relativnosti 
* Ideje i mišljenja.

== Napomene ==
{{Reflist|group=nb}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Bibliografija ==
{{refbegin|2}}
* {{cite web | author = American Institute of Physics | year = 1996 | url = http://www.aip.org/history/einstein/index.html | title = Einstein-Image and Impact | accessdate = 25. 02. 2006. | archive-date = 2005-11-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20051125123930/http://www.aip.org/history/einstein/index.html | dead-url = yes }}
* {{cite web | author = Bodanis, David | year = June 2005 | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/bodanis.html | title = Einstein the Nobody | accessdate = 25. 02. 2006. }}
* {{Cite book | author = [[Edmund Blair Bolles|Bolles, Edmund Blair]] | year = 2004 | month = April | title = Einstein Defiant: Genius versus Genius in the Quantum Revolution | url = https://archive.org/details/einsteindefiantg00boll_0 | publisher = National Academy Press | isbn = 0-309-08998-0 |ref=harv}}
* {{Cite book | last = Brian | first = Dennis | year = 1996 | title = Einstein: A Life | url = https://archive.org/details/einstein00deni | publisher = New York: John Wiley &amp; Sons | isbn = 0-471-11459-6 | ref = harv }}
* {{cite web | author = Butcher, Sandra Ionno | date = March 2005 | url = http://www.pugwash.org/publication/phs/phslist.htm | title = The Origins of the Russell-Einstein Manifesto | access-date = 2007-04-17 | archivedate = 2006-10-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061010130809/http://www.pugwash.org/publication/phs/phslist.htm | deadurl = yes }}
* {{Cite book | first = Alice | last = Calaprice | title = The new quotable Einstein | pages = p. 173 | publisher = Princeton University Press | year = 2005 | isbn = 0-691-12075-7 |ref=harv}}
* {{Cite book | author = [[Ronald W. Clark|Clark, Ronald W.]] | year = 1971 | title = Einstein: The Life and Times | url = https://archive.org/details/bwb_O7-AHH-801 | publisher = Avon | isbn = 0-380-44123-3 |ref=harv}}
* {{cite web | author = Crelinsten, Jeffrey | year = 2006 | url = http://www.pupress.princeton.edu/titles/8165.html | title = Einstein's Jury: The Race to Test Relativity | publisher = Princeton University Press | access-date = 2007-04-17 | archivedate = 2014-08-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140828093308/http://www.pupress.princeton.edu/titles/8165.html | deadurl = yes }}
* {{cite journal | author = Galison, Peter | authorlink = Peter Galison | title = Einstein's Clocks: The Question of Time | url = https://archive.org/details/sim_critical-inquiry_winter-2000_26_2/page/355 | journal = Critical Inquiry | year = Winter 2000 | volume = 26 | issue = 2 | pages = 355–389 }}
* {{cite web | author = Golden, Frederic | date = 3. 1. 2000 | url = http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html | title = Person of the Century: Albert Einstein | accessdate = 25. 2. 2006 | archivedate = 2006-02-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060221080452/http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html | deadurl = yes }}
* {{Cite book |last=Hawking |first=Stephen |authorlink=Stephen Hawking |coauthors=Mlodinow Leonards |title=A Briefer History of Time |url=https://archive.org/details/brieferhistoryof00step |year=2005 |edition=1st |publisher=Bantam Books |location=New York |language=English |pages=[https://archive.org/details/brieferhistoryof00step/page/44 44] |chapter=6 |ref=harv }}
* {{Cite book | author = Highfield, Roger; Carter, Paul | title = The Private Lives of Albert Einstein | publisher = Faber and Faber, London, Boston | year = 1993 | isbn = 0-571-17170-2|ref=harv}}
* {{cite web | author = Holt, Jim | year = February 2005 | url = http://www.newyorker.com/critics/atlarge/?050228crat_atlarge | title = Time Bandits | accessdate = 18. 03. 2006. | archiveurl = https://archive.today/20121206012741/http://www.newyorker.com/critics/atlarge/?050228crat_atlarge | archivedate = 2012-12-06 | dead-url = no }}
* {{cite book|first1=Dipankar|last1=Home|first2=Andrew|last2=Whitaker|title=Einstein’s Struggles with Quantum Theory: A Reappraisal|6=|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=2007|isbn=9780387715209|url=https://books.google.hr/books?id=CB4AOrraj-8C&amp;pg=PA142&amp;dq=einstein+schilpp+geiger&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIk6ej9eb2yAIVRBYsCh37xwV8#v=onepage&amp;q=einstein%20schilpp%20geiger&amp;f=false}}
* {{cite book|last=Keyes|url=https://books.google.hr/books?id=d6JZryGvfxYC&amp;pg=PA51&amp;dq=einstein+science+without+religion&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=einstein%20science%20without%20religion&amp;f=false|title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When|first=Ralph|publisher=Macmillan|year=2007|isbn=9781429906173}}
* {{cite web | author = Levenson, Thomas | year = June 2005 | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/genius/ | title = Genius Among Geniuses | accessdate = 25. 02. 2006. }}
* {{cite web | producer= Dan Levitt | date=2003 | title=Brilliant Minds: Secrets of the Cosmos | medium=TV-Series | location=Boston | distributor=Veriscope Pictures}}
* {{cite web | author = Martínez, Alberto A. | year = April 2004 | url = http://physicsweb.org/articles/world/17/4/2 | title = Arguing about Einstein's wife | publisher = Physics World | accessdate = 23. 11. 2005. | archive-date = 2006-01-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060108061728/http://physicsweb.org/articles/world/17/4/2 }}
* {{cite book | author = [[Abraham Pais|Pais, Abraham]] | year = 1982 | title = Subtle is the Lord. The Science and the Life of Albert Einstein | url = https://archive.org/details/subtleislordscie00pais | publisher = Oxford University Press | location = Oxford | isbn = 0-19-520438-7 }} This is the definitive scientific biography.
* {{cite book | author = [[Abraham Pais|Pais, Abraham]] | year = 1994 | title = Einstein Lived Here | url = https://archive.org/details/einsteinlivedher00pais | publisher = [[Oxford University Press]] | location = Oxford | isbn = 0-19-853994-0 }} This book discusses non-science aspects of Einstein; marriages, affairs, illegitimate daughter, public image.
* {{Cite book | author = [[Clifford A. Pickover|Pickover, Clifford A.]] | year = 2005 | title = Sex, Drugs, Einstein, and Elves: Sushi, Psychedelics, Parallel Universes, and the Quest for Transcendence | url = https://archive.org/details/sexdrugseinstein00clif | publisher = Smart Publications | isbn = 1-890572-17-9 }} Discusses the final disposition of Einstein's brain, hair, and eyes as well as the importance of Einstein and his work in the shaping of science and culture.
* {{Cite book | author = [[Andrew Robinson|Robinson, Andrew]] | year = 2005 | title = Einstein: A Hundred Years of Relativity | publisher = Palazzo Editions | isbn = 0-9545103-4-8 |ref=harv}}
* {{cite book | author = Rosenkranz, Ze'ev | year = 2005 | title = Albert Einstein — Derrière l'image | publisher = Editions NZZ, Zürich | isbn = 3-03823-182-7 }} Copies of many of Einstein's original personal documents.
* {{Cite book | author = [[Peter D. Smith|Smith, Peter D.]] | year = 2000 | title = Einstein (Life &amp; Times Series) | publisher = Haus Publishing | isbn = 1-904341-15-2 |ref=harv}}
* {{Cite book | author = [[John Stachel|Stachel, John]] |year=1998 | title = Einstein's Miraculous Year: Five Papers That Changed the Face of Physics | publisher = Princeton University Press | isbn = 0-691-05938-1 |ref=harv}}
* {{Cite book | author = [[Fritz Stern|Stern, Fritz]] | year = 1999 | title = Einstein's German World | url = https://archive.org/details/einsteinsgermanw0000ster | publisher = Princeton, N.J, Princeton University Press, | isbn = 0-691-05939-X | ref = harv }}
* {{Cite book | authorlink = Kip Thorne | last = Thorne | first = Kip | year = 1995 | title = [[Black Holes and Time Warps|Black Holes and Time Warps: Einstein's Outrageous Legacy]] | publisher = W. W. Norton &amp; Company|edition = Reprint edition|date = 1. 1. 1995 | isbn = 0-393-31276-3 |ref=harv}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Albert Einstein}}
* [http://www.alberteinstein.info/ Albert Einstein archives]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811112756/http://www.alberteinstein.info/ |date=2011-08-11 }}
* {{gutenberg author| id=Albert+Einstein | name=Albert Einstein}}
* ''Audio excerpts of famous speeches: '' [http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein1.ram E=mc² and relativity]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein2.ram Impossibility of atomic energy] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20050415131730/http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein2.ram |date=2005-04-15 }}, [http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein3.ram arms race] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20050415131729/http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein3.ram |date=2005-04-15 }} (from Time magazine archives)
* [[FBI]]: [https://web.archive.org/web/20040810044240/http://foia.fbi.gov/foiaindex/einstein.htm FBI files]—investigation regarding affiliation with the Communist Party
* [[American Institute of Physics]]: [http://www.aip.org/history/einstein/index.html Albert Einstein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125123930/http://www.aip.org/history/einstein/index.html |date=2005-11-25 }} includes life and work, audio files and full site as downloadable PDF for classroom use
* PBS [http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/ PBS NOVA—Einstein]
* [http://www.adherents.com/people/pe/Albert_Einstein.html Einstein's religious position] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070410131208/http://www.adherents.com/people/pe/Albert_Einstein.html |date=2007-04-10 }}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

{{Životni vijek|1879|1955|Einstein, Albert}}

[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Švicarski fizičari]]
[[Kategorija:Njemački Jevreji]]
[[Kategorija:Američki Jevreji]]
[[Kategorija:Relativnost]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Biografije, Ulm]]
[[Kategorija:Biografije, München]]
[[Kategorija:Biografije, Pavia]]
[[Kategorija:Bern]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]</text>
      <sha1>1thaeyof4yt9lszn505mg6rgcyokkqx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alan Turing</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2812</id>
    <revision>
      <id>42669030</id>
      <parentid>42421812</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9788" sha1="0oh38ajwqzum7ocv3lnvs7z8y1kdg01" xml:space="preserve">{{Infokutija znanstvenik
| ime_po_rođenju  = Alan Mathison Turing
| slika = Alan Turing az 1930-as években.jpg
| širina_slike = 200px
| opis = Turing u dobi od 16 godina
| datum_rođenja = {{Birth date|1912|6|23|df=yes}}
| mjesto_rođenja = [[Maida Vale]], London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo
| datum_smrti = {{Death date and age|1954|6|7|1912|6|23|df=yes}}
| mjesto_smrti = [[Wilmslow]], Cheshire, England, Ujedinjeno Kraljevstvo
| prebivalište = Ujedinjeno Kraljevstvo
| nacionalnost = britanska
| polje = [[matematika]], [[kriptoanaliza]], [[računarstvo]]
| radne_institucije = [[University of Cambridge]]&lt;br /&gt;[[Government Code and Cypher School]]&lt;br /&gt;[[National Physical Laboratory, UK|National Physical Laboratory]]&lt;br /&gt;[[University of Manchester]]
| alma_mater = [[King's College, Cambridge]]&lt;br /&gt;[[Princeton University]]
| doktorski_savjetnik = [[Alonzo Church]]&lt;ref name=&quot;mathgene&quot;&gt;{{MathGenealogy|id=8014}}&lt;/ref&gt;
| doktorski_studenti = [[Robin Gandy]]&lt;ref name=&quot;mathgene&quot;/&gt;
| teza_naslov = System of Logic based on Ordinals
| thesis_url = http://search.proquest.com/docview/301792588
| teza_godina = 1938
| poznat_po = [[Haltingov problem]]&lt;br /&gt;[[Turingova mašina]]&lt;br /&gt;[[Kriptoanaliza Enigme]]&lt;br /&gt;[[Automatic Computing Engine]]&lt;br /&gt;[[Turingova nagrada]]&lt;br /&gt;[[Turingov test]]
| nagrade = [[Officer of the Order of the British Empire]]&lt;br /&gt;[[Fellow of the Royal Society]]
}}

'''Alan Matison Tjuring''' ({{jez-en|Alan Mathison Turing}}; [[London]], [[23. jun]] [[1912]] – [[Češir]], [[7. jun]] [[1954]]) je bio engleski matematičar, logičar i kriptograf. Smatra se ocem modernog [[računarstvo|računarstva]] - napravio je koncept [[algoritam]]a koji se danas koristi u svetu, i računanja pomoću [[Tjuringova mašina|Tjuringove mašine]], formulišući danas široko prihvaćenu Tjuringovu verziju [[Čerč-Tjuringova teza|Čerč-Tjuringove teze]], naime, da svaki praktični računarski model ima ili ekvivalentne mogućnosti Tjuringovoj mašini, ili njegove mogućnosti predstavljaju podskup mogućnosti Tjuringove mašine.

Svojim [[Tjuringov test|Tjuringovim testom]], dao je značajan i provokativan doprinos debati koja se ticala [[vještačka inteligencija|veštačke inteligencije]]: da li će ikad biti moguće reći da je mašina svesna i da može da misli. Kasnije je radio u [[Nacionalna fizička laboratorija|Nacionalnoj fizičkoj laboratoriji]], a [[1947]]. je prešao u [[Mančesterski univerzitet]] da radi, uglavnom na softveru, na [[Mančesterski Mark I|mančesterskom Marku I]], za koji se tada smatralo da je jedan od prvih pravih računara.

Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], Tjuring je radio u [[Blečli park]]u, britanskom kriptoanalitičkom centru, i bio je jedno vreme šef [[Hut-8|Hut-a 8]], odeljenja zaduženog za nemačku mornaricu. Tjuring je razvio više tehnika za razbijanje šifara, uključujući metod [[bombe]], elektromehaničku mašinu, koja je mogla da otkrije postavke [[Enigma|Enigme]]. Godine [[1952]]. Tjuring je osuđen za delo „velike nepristojnosti“ ({{jez-en|Act of gross indecency}}) pošto je priznao da je bio u vezi sa muškarcem u Mančesteru. Bio je poslat na [[hormonska terapija|hormonsku terapiju]]. Tjuring je umro [[1954]]. pošto je pojeo jabuku napunjenu [[cijanid]]om. Njegova smrt se smatra samoubistvom.

== Biografija ==
=== Detinjstvo, srednja škola, studije ===
Džulijus Tjuring (''Julius Mathison Turing''), Alanov otac, je radio u [[Indija|Indiji]], ali kada je supruga ostala u drugom stanju, 1911. godine, mladi bračni par odlučuje da je bolje za dete da odrasta u [[Engleska|Engleskoj]], pa su se vratili u [[London]], gde se Alan i rodio [[23. jun]]a [[1912]]. Kao veoma mlad je pokazivao mnogo više nego što se očekuje od deteta njegovih godina. Priča se da je naučio da čita za tri nedelje, a i kao jako mlad je pokazivao interesovanje za brojeve.

Sa šest godina su ga upisali u dnevnu školu ''St Michael''. [[1926]]., sa 14 godina je upisao Šerborn školu u Dorsetu. Tjuringova naklonjenost matematici i hemiji mu nije donela poštovanje profesora u Šerbornu, pošto se kod njih učenje zasnivalo na opštem obrazovanju. 
  
Veći deo [[1937]]. i [[1938]]. je proveo na Prinston Univerzitetu, učeći kod Alonza Čerča (''Alonzo Church''). Godine [[1938]]. dobio je diplomu Prinstona. Vratio se [[1939]]. u Kembridž, gde je kod [[Ludvig Vitgenštajn|Ludviga Vitgenštajna]] (''Ludwig Wittgenstein'') pohađao časove o fundamentalnoj matematici.

=== Kriptoanaliza ===
U toku Drugog svetskog rata, Tjuring je bio najzaslužniji za razbijanje nemačkih šifara, radeći u Blečli parku. Radio je na razbijanju [[Enigma|Enigme]] i Lorenca SZ ''40/42'', i jedno vreme je bio šef odeljenja Hut 8.

Od [[1938]]. Tjuring je radio u Britanskoj organizaciji za razbijanje šifara (''Government Code and Cypher School''). Radio je na problemu nemačke mašine, Enigma, i sarađivao sa Dili Noks (''Dilli Knox''), koja je takođe radila u GCCS-u. [[4. septembar|4. septembra]] [[1939]]., dan pošto je Engleska objavila rat Nemačkoj, Tjuring je prešao u Blečli park, štab GCCS-a za vreme Drugog svetskog rata.

=== Računari i Tjuringov test ===
Od [[1945]]. do [[1947]]. je u Nacionalnoj Fizičkoj Laboratoriji, gde je radio na dizajniranju ACE-a (Automatic Computing Engine). [[19. februar]]a [[1946]]. prezentirao je dizajn prvog računara u Britaniji. Iako ga je dizajnirao, ACE je izvršio prvi program tek [[10. maj]]a [[1950]]., i to u Tjuringovom odsustvu, jer je on tada bio u Kembridžu. [[1949]]. je postao direktor računarske laboratorije, Mančesterskog Univerziteta, i radio je na softveru jednog od prvih pravih računara, Mančesterskom Marku I. Radio je i na problemu veštačke inteligencije, i predstavio je eksperiment poznat kao Tjuringov test.

Godine [[1948]]. je pisao šahovski program za računar koji još uvek nije postojao, tako da je 1952. sam simulirao program, koji je jednom pobedio i jednom izgubio meč.

=== Tužba za homoseksualna dela i Tjuringova smrt ===
Tjuring je bio homoseksualac, kada je to bilo nezakonito u Engleskoj, i predstavljano kao mentalna bolest. Osuđen je jer je bio u vezi sa Arnold Marejom, i bio je podvrgnut terapiji primanja estrogen injekcija, što je trajalo godinu dana. To je, u stvari, značilo i prestanak njegovog rada. Godine [[1954]]. je umro od trovanja cijanidom, jer je pojeo jabuku u koju je bio ubrizgan cijanid. Njegova smrt je proglašena samoubistvom.

=== Počasna obeležja ===
Od [[1966]]. godine Asocijacija za računarstvo ''(Association for Computing Machinery)'' dodeljuje Tjuringovu nagradu, za računarska dostignuća. Smatra se da je ta nagrada u svetu računara jednaka sa Nobelovom nagradom. U Mančesteru, u gradu u kojem je radio do kraja svog života, se održavaju razne počasti u ime Tjuringa. Jedna od ulica u Mančesteru je [[1994]]. nazvana po Tjuringu (Alan Turing Way).
 
Statua Tjuringu je otkrivena u Mančesteru [[23. jun]]a 2001. u Sakvil parku, između Mančesterskog univerziteta i ulice kanal (Canal Street). [[23. jun]]a [[1998]]., kad je trebalo da bude Tjuringov 86-i rođendan, Endru Hodžis, njegov biograf, je otkrio zahvalnicu na kapiji njegovog doma, u Londonu, gde je sada Kolonejd Hotel. To je uradio na 50. godišnjici njegove smrti, [[7. jun]]a [[2004]]. godine.

== Kraljevsko pomilovanje ==

Maja 2012. u britanskom [[House of Lords|Domu lordova]] podnet je predlog da se Tjuring putem posebnog zakona pomiluje.&lt;ref name=Guardian-Pardon&gt;{{cite web|title=Parliamentary bill launched for Alan Turing pardon|url=http://www.guardian.co.uk/uk/the-northerner/2012/jul/25/alan-turing-private-members-bill-lord-sharkey|publisher=The Guardian|accessdate=25 July 2012}}&lt;/ref&gt; Jula 2013. predlog o pomilovanju u načelu je podržala i [[britanska vlada]] [[David Cameron|Davida Camerona]],&lt;ref name=turingguardian19july2013&gt;{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/uk-news/2013/jul/19/enigma-codebreaker-alan-turing-posthumous-pardon|title=Enigma codebreaker Alan Turing to be given posthumous pardon|publisher=The Guardian|date=19 July 2013|author=Nicholas Watt}}&lt;/ref&gt; no umesto da se složi s drugim čitanjem ovog zakonskog predloga&lt;ref&gt;Alan Turing (Statutory Pardon) Bill [HL] 2013-14, [http://services.parliament.uk/bills/2013-14/alanturingstatutorypardon.html Turing Statutory Pardon motion: legislative history]&lt;/ref&gt; u [[House of Commons|Donjem domu]],&lt;ref name=turingpinknewsdec2013&gt;{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2013/12/02/lib-dem-mp-john-leech-disappointed-at-delay-to-alan-turing-pardon-bill|title=Lib Dem MP John Leech disappointed at delay to Alan Turing pardon bill|publisher=Pink News|date=2 December 2013|Author=Scott Roberts}}&lt;/ref&gt; vlada je predložila [[Elizabeta II|kraljici Elizabeti II]] da upotrebi [[kraljevski prerogativ milosti]], što je ona i učinila odobrivši posthumno pomilovanje za Tjuringa 24. decembra 2013.&lt;ref name=turingpardoncryptome24dec2013&gt;{{cite web|url=http://cryptome.org/2013/12/turing-pardon.pdf|title=Prepis dokumenta o Kraljevskom pomilovanju za Alana Tjuringa (arhivirana kopija)|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131223203122/http://cryptome.org/2013/12/turing-pardon.pdf|archivedate=2013-12-23|access-date=2013-12-24|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Alan Turing}}
* [http://www.turing.org.uk/bio/part1.html kratka biografija Alana Tjuringa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180721235734/http://www.turing.org.uk/bio/part1.html |date=2018-07-21 }}

{{Authority control}}
{{Lifetime|1912|1954|Turing, Alan}}

[[Kategorija:Engleski matematičari]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]]
[[Kategorija:LGBT naučnici i naučnice]]
[[Kategorija:Samoubice]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]</text>
      <sha1>0oh38ajwqzum7ocv3lnvs7z8y1kdg01</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3120</id>
    <revision>
      <id>42669029</id>
      <parentid>42648921</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31627" sha1="j2qpkm2sk02y4s4py7cc9isy8hs466b" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Kutijica za države |
  ime države                  = Narodna Republika Kina |
  izgovor izvornog imena države = 中华人民共和国 {{-}} ''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó'' |
  ime genitiv                 = Narodne Republike Kine |
  eng ime                     = PRC |
  zastava                     = Flag of the People's Republic of China.svg|
  grb                         = 中華人民共和國國徽.svg|
  moto                        = ''nema'' |
  službeni jezik              = [[kineski jezik|kineski]] |
  glavni grad                 = [[Peking]] |
  predsednik države množina   = Predsednici |
  predsednik države           = Predsednik |
  predsednik države osoba     = Hu Đingtao |
  predsednik vlade osoba      = Ven Đijabao |
  opis državne zastave = [[zastava|detalji]] |
  opis državnog grba = [[grb Narodne Republike Kine|detalji]] |
  nacionalni moto = '''nacionalni moto:''' ''nema'' |
  mesto države u svetu = [[Datoteka:China in its region (claimed hatched).svg|300px|Položaj NRK]] |
  službeni_jezik = Kineski jezik|kineski |
  glavni grad = Peking |
  najveći grad = Šangaj |
  vladar = Xi Jinping (predsednik) |
  predsednik_vlade =  Ven Đijabao | 
  površina poredak            = 4 |
  površina                    = 9.596.960 |
  vode                        = 2,80 |
  stanovništvo poredak        = 1 |
  stanovništvo                = 1.298.847.624 |
  godina popisa               = 2002 |
  gustina stanovništva        = 135 |
  nezavisnost                 = [[1. 10.|1. oktobar]] [[1949]]. |
  valuta                      = [[Juan]] (RMB) |
  vremenska zona              = +8 |
  himna                       = Marš dobrovoljaca |
  domen                       = .cn |
  pozivni broj                = 86|
  komentar                    = |
}}

'''Kina''' ([[Kineski jezik|kineski]]: '''中国''', [[pinjin]]: '''''Zhōngguó''''' [[Međunarodni fonetski alfabet|[ʈʂʊ́ŋ kwǒ]]]), službeno '''Narodna Republika Kina''' (skraćeno '''NRK''', ponekad i kao '''NR Kina'''; kineski: '''中华人民共和国''', pinjin: '''''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó'''''), država u istočnoj i srednjoj [[Azija|Aziji]]. Poznata kao druga najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu (iza [[Rusija|Rusije]] i [[Kanada|Kanade]]) i obuhvaća 9.596.960&amp;nbsp;km². Pruža se od [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na istoku do planinskog lanca [[Pamir]]a na zapadu (oko 5000&amp;nbsp;km) i od rijeke [[Amur]]a (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka [[Hainan]]a na jugu (oko 4000&amp;nbsp;km).

== Granice ==
Na severu se graniči sa [[Rusija|Rusijom]] (dužina granice 3645&amp;nbsp;km) i [[Mongolija|Mongolijom]] (4677&amp;nbsp;km), na severoistoku sa [[Demokratska Narodna Republika Koreja|DNR Korejom]] (1416&amp;nbsp;km), na jugu s [[Vijetnam]]om (1281&amp;nbsp;km), [[Laos]]om (423&amp;nbsp;km), [[Nepal]]om (1236&amp;nbsp;km), Butanom , Mjanmarom i [[Indija|Indijom]] (3380&amp;nbsp;km), a na zapadu s [[Pakistan]]om (523&amp;nbsp;km), [[Afganistan]]om (76&amp;nbsp;km), [[Tadžikistan]]om (414&amp;nbsp;km), [[Kirgistan]]om (858&amp;nbsp;km) i [[Kazahstan]]om (1533&amp;nbsp;km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog okeana: [[Žuto more]] sa zalivom Bo Hai, [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]] i [[Južno kinesko more|Južnokinesko more]]. Ukupna dužina obale kopnene Kine je 18.000&amp;nbsp;km.

== Geografija ==

=== Reljef ===
Kina se po građi i postanku sastoji od tri velika područja: stare sinijske mase na istoku, paleozoičnih planina na severozapadu i mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (čak 26 % površine je više od 3000 m), na visoke zaravni 26%, uvale i basene 19%, nizine 12% i pobrđa 10% površine Kine.

Sinijska masa sagrađena je od starih stena, koje su se nabrale već u arhaiku, a paleozoične naslage koje leže na arhajskim nisu nabrane. Severni deo sinijske mase razlomljen je rasedima pa su neki delovi spušteni i pokriveni mladim plavnim nanosima.

Na reljef Kine veliki uticaj imalo je poniranje indijske litosferne ploče pod evroazijsku, što je dovelo do izdizanja [[Tibet]]a i nastanka mlađeg nabranog gorja [[Himalaja|Himalaji]]. S prosečnom visinom od 4000 m Tibet je najviša visoravan na Zemlji. Njegovim izdizanjem nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spušta s jugozapada prema severu i istoku. Između sinijske mase i sibirskog prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni deo Kine s visokim gorskim masivima: [[Tien Shan]] (7439 m), Džungarski [[Alatau]] (4463 m) i Mongolski masiv, tj. [[Altaj]]. Ta gorja, građena od kristalnih i metamorfnih škriljaca, bila su u toku duge geološke prošlosti poravnata i u tercijaru, odnosno na početku kvarara izdignuta. Tien Šan je u mlađem tercijaru bio izdignut i rasedima izlomljen u više planinskih lanaca.
[[Datoteka:China 100.78713E 35.63718N.jpg|250 px|thumb|Satelitska slika Kine]]

Tibet okružuju s juga Himalaji (Mt. Everest, 8850 m, najviši vrh na Zemlji), a sa severa [[Kunlun]] (7723 m). Na istoku je ograđen strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja se pružaju meridionalno. Između gorja [[Tien Shan]]a na severu i Kunluna na jugu nalazi se izolovana [[Tarimska zavala]] koja je nastala duž raseda u mlađem tercijaru i kvartaru. Pretežno je ispunjena naslagama šljunka, prapora i gline. Najveći deo Tarimske zavale je peščana pustinja. Kroz severni dio zavale protiče reka Tarim. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (–154 m), a severno od Tien Shana Džungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je [[Gobi]], koja se prema istoku pruža do Velikog Hingana (2034 m). To je pretežno valovit kraj s malim isponima, a južni deo je prava pustinja. Područje između gorja Ćilijana (Qilian) na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora.

Tibetska visoravan se prema jugoistoku stepenasto spušta preko zaravni Yunnan-Guizhou i [[Sichuan]]skoga basena. U nizinskom području najveće su Istočnokineska nizija u [[Mandžurija|Mandžuriji]], Velika nizija u donjem toku [[Huang Ho|Huang Hea]] te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku [[Jangce]]a, koje su međusobno odvojene niskim gorjem. S najvećih planinskih delova pod večnim snijegom spuštaju se ogromni lednici.

Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 ostrva.

=== Klima ===
Osim geografskog položaja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i [[monsun]]i. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji donose kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000&amp;nbsp;mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1000&amp;nbsp;mm. Suša je u sjevernom dijelu Kine vrlo česta. Znatnu količinu oborina dobiva ciklonalnim kišama istočni dio Kine. Najmanje oborina dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše južni krajevi [[Tibet]]a, zbog ljetnog [[monsun]]a. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna tajfuni često pustoše jugoistočno primorje Kine.

=== Vode ===
[[Datoteka:Cn1202-03.jpg|thumb|300 px|Rijeka [[Jangcegjang]]]]
Golema riječna mreža Kine pripada porječju [[Jangcegjang]]a (18,9%, treća rijeka po duljini na svijetu, 6300&amp;nbsp;km), [[Hoan Ho|Huang Hea]] – Žute rijeke (7,9%), [[Xi Jiang]]a, [[Sungari]]ja, [[Jang]]a, [[Liao]]a i [[Amur]]a. Čak 35,7% površine Kine otpada na [[endoreični bazen|endoreična područja]]: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastrošenim materijalom, koji se taloži u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio taloži i u koritu rijeke, riječna korita se povisuju, pa se rijeke često izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He više je puta promijenila smjer donjeg toka i ušće.

U sjevernom dijelu Kine riječna je mreža dobro razvedena, ali se rijeke zimi zaleđuju. Glavna je rijeka južne Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Južnokinesko more. Južni se dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u [[Indijski ocean]]. Plovne su uglavnom veće rijeke u južnom i srednjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpznatiji Veliki kanal, dug oko 1800&amp;nbsp;km, služe i za natapanje. Mreža kanala za natapanje omogućuje natapanje od 49,8 milijuna ha poljoprivrednog područja. Kanali često nadomještaju ceste. Najviše jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutrašnosti Kine.

=== Teritorijalne vode i otoci ===
[[Datoteka:East China Sea Map.jpg|thumb|250 px|Istočnokinesko more]]
Dužina kineske morske obale, od ušća rijeka [[Jaluđianga]] u provinciji [[Liaoning]]u na sjeveru do ušća rijeke [[Bejlunga]] u Guansi-džuanskoj autonomnoj pokrajini na jugu zemlje iznose oko 18.000 kilometara. Obale se nalaze na ravnom kopnu. Većina se zaljeva na njima ne zamrzavaju. Obale Kine zapljuskuje [[Bohajsko more|Bohajsko]], [[Žuto more|Žuto]], [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]], [[Južno kinesko more|Južnokinesko more]] i zona na Pacifiku istočno od Tajvana. Među njima Bohajsko more je unutrašnje more Kine.

Zona na [[Tihi ocean|Pacifiku]] istočno od Tajvana obuhvaća arhipelag [[Sjandao]] jugozapadno od [[japan]]skog otočja [[Pjukju]] na sjeveru, do moreuza [[Baši]] na jugu ove morske zone. Kineske teritorijalne vode imaju ukupnu površinu od preko 380 000 kvadratnih kilometara.

U kineskim teritorijalnim vodama se nalaze više od 5 000 otoka u ukupnoj površini oko 80 tisuća kvadtranih kilometara čija primorska obala iznosi oko 140 000 kilometara. Najveći otok je [[Tajvan]] čija površina iznosi 360 tisuća kvadratnih kilometara. Iza njega je otok [[Hajnan]] sa površinom od 340 tisuća kvadratnih kilometara.

Na istočnom obodu Kine, odnosno na moru sjeveroistočno od otoka Tajvana nalaze se otoci [[Diaojuj]] i [[Čivej]]. A na južnokineskom moru razbačeni su i arhipelazi [[Dongša]], [[Siša]], [[Džongša]] i [[Nanša]].

=== Biljni pokrov ===
Južna Kina pretežno je prekrivena vlažnim suptropskim večno zelenim šumama, srednja belogoričnim, a severna crnogoričnim šumama. Sečuanski kraj odlikuje se velikim brojem endemičnih vrsta sveg drveća, a Mandžurija endemičnim vrstama četinara. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokog planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svetu. Šuma je jače razvijena na stranama izloženim vlažnim vetrovima. Na šumsko područje otpada oko 13,9% površine Kine. Najveći šumski kompleksi su u Mandžuriji i na planinama [[Sichuan|Sečuana]]. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe. Suve zavale u unutrašnjosti Kine i na severu obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, posebno za poljoprivredu, vrlo je značajno područje prapora oko srednjeg toka reke Huang He, koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima prašine iz pustinjskih krajeva srednje Azije.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva Kina je [[1953]]. imala 590.194.715 stanovnika, a [[2000]]. godine 1.265.830.000 stanovnika (bez [[Hong Kong]]a i [[Makao|Makaa]]). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u [[svijet]]u. Prosječni godišnji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Po mjerenjima iz [[2001]]. [[natalitet]] je 13,4‰, [[mortalitet]] 6,4‰, a smrtnost [[dojenčad]]i 39‰. Stanovništva u dobi do 14 g. ima 22,9%, od 15 do 64 g. 70,1%, a starijih od 64 g. 7%.
U [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šumarstvo|šumarstvu]] i [[ribarstvo|ribarstvu]] zaposleno je 45,2% radne snage, u [[rudarstvo|rudarstvu]], industriji i [[građevinarstvo|građevinarstvu]] 17,3%, a u uslužnim djelatnostima 37,5% st. Nepismeno je 6,7% stanovništva. Kina ima 204 sveučilišta i 1225 visokih [[škola]]. Čak 40 [[grad]]ova ima više od 1 mil. st. Uz [[Peking]] (Beijing) najveći su gradovi: [[Shanghai|Šangaj]], [[Shenzhen]], [[Tianjin]], [[Wuhan]], [[Harbin]], [[Šenjang]] (Shenyang), [[Dalian]]. U gradovima živi 36,1% stanovništva.

Gustoća prosječno iznosi 132,2 st/km². Najrjeđe naseljen prostori su [[zapad]]ni dio [[Tibet]]a s 1 st/km², [[Unutrašnja Mongolija]] s 20 st/km², i [[Xinjiang-Uygur]] s 11 st/km². U području srednjeg i donjeg [[tok]]a [[rijeka]] [[Jangce]] i [[Huang Ho|Huang He]] gustoća je 200 do 600 st/km². [[Delta (slovo)|Delta]] Jangcea, okolica [[Guangzho]]ua i neki dijelovi pokrajine [[Sichuan]]a imaju više od 1000 st/km². Neravnomjerna se gustoća stanovništva pokušala riješiti već početkom [[20. vijek|20. st.]], kada je [[1910]]. oko 10.000.000 osoba preseljeno u [[Mandžurija|Mandžuriju]]. Seobe su se ponavljale 1960.-ih i 1970.-ih naseljavanjem gotovo pustih [[sever|sjevernih]] i zapadnih krajeva. Znatan se broj [[Kinezi|Kineza]] iselio u velegradove [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], kao i u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] i [[Australija|Australiju]]. Procjenjuje se, da izvan Kine živi oko 50 milijuna Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na [[Tajvan]]u najviše u [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Tajland]]u, te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]].

== Historija ==
{{main|Historija Kine}}

[[Historija Kine|Drevna Kina]] je jedna od najstarijih civilizacija čovečanstva i prema tradicionalnim kineskim zapisima se proteže do vremena [[Tri suverena i pet imperatora]] pre oko 5000 godina. Zapisana istorija podržana [[arheologija|arheološkim]] dokazima potiče iz [[16. vijek pne.|16. veka pne.]]&lt;ref&gt;Henry Cleere. Archaeological Heritage Management in the Modern World. 2005. Routledge. pp. 318. {{ISBN|978-0-415-21448-3}}.&lt;/ref&gt; Kina je jedna od najstarijih kontinualnih civilizacija na svetu. Za kornjačin oklop koji se koristio za proricanje sa oznakama koje podsećaju na drevno [[kinesko pismo]] iz [[dinastija Šeng|dinastije Šeng]] je ustanovljeno da potiču iz vremena oko 1500. godine pne. Kineska država potiče od gradova-država u dolini [[Huang Ho|Hoanghoa]]. Godina [[221. pne.]] se često uzima za godinu u kojoj je Kina ujedinjena u veliko kraljevstvo ili carstvo. Te godine [[Qin Shi Huang|Ćin Š’ huang]] je prvi ujedinio Kinu. Sukcesivne kineske dinastije su razvile [[birokracija|birokratski]] sistem koji je omogućio kineskom caru da kontroliše ogromnu teritoriju.

Konvencionalno gledište na istoriju Kine je da je država prolazile kroz periode političkog jedinstva i nejedisnta, a povremeno su njom dominirali tuđinski narodi, od kojih se većina stopila sa [[Kinezi]]ma. Kulturni i politički uticaji iz mnogih delova [[Azija|Azije]], prenošeni sukcesivnim imigracijama, širenjima i kulturnim asimilacija su se spojili u [[Kultura Kine|kinesku kulturu]].

=== Istorija Narodne Republike Kine ===
[[Datoteka:The_Great_wall_-_by_Hao_Wei.jpg|thumb|left|300px|thumb|Veliki kineski zid]]
[[Kineski građanski rat]] završio je [[1949]]. [[KP Kine]] je preuzela vlast nad glavninom Kine, sem [[Republika Kina|Tajvana]]. [[Kuomintang]] se povukao na Tajvan i neka mala ostrva Fudžijana. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] je [[1. 10.|1. oktobra]] [[1949]]. proglasio Narodnu Republiku Kinu. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] se povukao sa pozicije predsednika Kine [[1959]]. posle nekoliko velikih ekonomskih neuspeha, kao što je bio [[Veliki skok napred]]. [[Li Šaoči]] ga je zamenio, ali Mao je i dalje imao ogroman uticaj na partiju i ostao je generalni sekretar KP Kine. Jedno vreme Kinom je upravljalo umereno vođstvo : [[Li Šaoči]], [[Deng Sjaoping]] i drugi, koji su započeli ekonomske reforme. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] i njegovi saveznici su [[1966]]. lansirali [[Kulturna revolucija|Kulturnu revoluciju]]. Prema mišljenju mnogih istoričara to je bio pokušaj da se očisti vodstvo od umerenih elemenata. Maovi sledbenici su to smatrali eksperimentom direktne demokratije i prvi pokušaj borbe protiv korupcije i drugih negativnih uticaja na kinesko društvo. Razvio se Maov kult, a ekonomija zemlje je tokom toga perioda nazadovala. Došlo je do velikog nereda tokom kulturne revolucije, pa je predsednik vlade [[Džou En-laj|Ču Enlaj]] posredovao u smanjivanju destruktivnosti i pomagao je umerene elemente. [[Džou En-laj|Ču Enlaj]] je inicirao normalizaciju odnosa sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pa je Kina [[1971]]. postala član saveta bezbednosti UN umesto Tajvana, koji je dotad predstavljao Kinu. Poslednjih godina života otvoreno je kritikovao ženu Mao Cedunga i preostale pripadnike bande četvoro. Bio je najbliži saradnik Deng Sjaopinga i pomogao je da se Kina nakon kulturne revolucije oslobodi radikalnih elemenata.

Posle Maove smrti [[1976]]. uhapšena je [[Četvoročlana banda]], a [[Deng Sjaoping]] je uspeo da preuzme vlast od Maovog naslednika Hua Kuafenga. Deng nije nikad postao šef partije ili države, ali je svojim uticajem na partiju vodio zemlju putem ekonomskih reformi. Pragmatizam kojim je vodio Kinu ocrtan je njegovim rečima: &quot;Nije bitno da li je mačka crna ili bela, bitno je da lovi miševe&quot;. Komunistička partija je smanjila svoju sveobuhvatnu kontrolu. Raspuštene su i zadruge, a seljaci su počeli dobijati zemlju u zakup. Zbog toga je došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje.

=== Jezik i religija ===
Službeni je jezik [[kineski jezik|kineski]]. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: [[taoizam|daoizam]] (taoizam), [[konfucijanizam]] i [[budizam]]. Ta su se tri [[filozofija|filozofsko]]-[[religija|religijska]] sustava kroz [[historija|povijest]] međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam. Prema procjeni iz [[1997]]. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.

=== Manjinski narodi ===
Osim Kineza, koji čine oko 91,9% stanovništva, u Kini živi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi:
* iz [[tibet]]sko-[[mianmar|burmanske]] skupine: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), Tujia (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000)
* iz [[Tajland|tajske]] skupine Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000)
* iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000)
* iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000)
* iz [[Mongolija|mongolske]] skupine: Mongoli (5.350.000)
* iz [[Mandžurija|mandžursko]]-tunguske skupine: Mandžurci (10.930.000)
* iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).

Posebne skupine čine kineski muslimani Hui (9.570.000) i [[Korejci]] (2.140.000).

== Gospodarstvo ==
Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tržišno gospodarstvo. Tijekom 1978–2002. godišnje je uvećavala [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po prosječnoj stopi od 8,5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi [[američki dolar|USD]], tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unatoč snažnoj industrijskoj preobrazbi Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije područje je u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u [[Gansu]]u i [[Guizhou]]u, 24.000 USD u Hong Kongu).

U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vodeća je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom područiju nezaposlenost puno veća. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (treća u svijetu po veličini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori [[ugljen]]a, [[željezo|željezne rude]], [[nafta|nafte]], [[zemni gas|zemnog plina]], [[živa|žive]], [[kalaj|kositra]], [[mangan]]a, [[aluminijum|aluminija]], [[cink]]a, uz najveći hidropotencijal u svijetu.

Glavni poljodjelski proizvodi su: [[riža]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[soja]], [[krumpir]], [[sezam]], [[uljana repica]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna trska]], [[duhan]]. Uzgajaju se [[domaće govedo|goveda]], [[svinja|svinje]], [[ovca|ovce]], [[bivol]]i, [[jak]]ovi i [[perad]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. Glavni industrijski proizvodi su: [[željezo]], [[čelik]], [[cement]], [[brod]]ovi, građevinski materijal, kemikalije, [[obuća]], [[porcelan|porculan]], [[hrana]], igračke, namještaj, [[papir]].

Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, [[tekstil]] i konfekcija, [[oružje]], obuća, igračke, [[kompjuter|računala]], [[ugljen]]. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, [[vozilo|vozila]], [[nafta]] i [[naftni derivati|derivati]], [[plastika]] i [[roba široke potrošnje]]. Kina najviše trguje sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]], [[Japan]]om, [[Evropska unija|Europskom unijom]], [[Tajvan]]om, [[Rusija|Rusijom]], [[Singapur]]om, [[Malezija|Malezijom]] i [[Južna Koreja|Republikom Korejom]].

Novčana je jedinica juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena).

== Vojska ==
Tijekom posljednjih desetljeća s porastom kineske ekonomske moći koji je od nje učinio drugu najveću svetsku ekonomsku silu &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/business/2011/feb/14/china-second-largest-economy China overtakes Japan as world's second-largest economy]&lt;/ref&gt; došto je i do drastičnog porasta vojne moći koji ju je također postavio na drugo mesto u svetu. Trenutačni podaci o kineskoj vojnoj moći usporedivi s onima od SADa kao najvećom svetskom vojnom velesilom izgledaju ovako &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-13450316 China 'will not match' US military power - general]&lt;/ref&gt;:

{| width=70% class=&quot;wikitable&quot;
!Vrsta oružja
!'''Kina'''
![[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|-
|align=center| vojni [[budžet]] ||align=center| 78 milijardi ||align=&quot;center&quot;|729 milijardi 
|-
|align=center| postotak [[Bruto domaći proizvod|BDPa]] ||align=center| 2 posto ||align=&quot;center&quot;| 4.3 posto
|-
|align=center| broj [[vojnik]]a ||align=center| 2.26 miliona ||align=&quot;center&quot;| 1.58 miliona
|-
|align=center| vojni [[avion]]i ||align=center| 1,320 ||align=&quot;center&quot;| 2,379
|-
|align=center| nevidljivi [[F-22 Raptor|avioni]] ||align=center| 0 ||align=&quot;center&quot;| 139
|-
|align=center| [[nosač aviona|nosači aviona]] ||align=center| 0 ||align=&quot;center&quot;| 11
|-
|align=center| [[podmornica|podmornice]] ||align=center| 65 ||align=&quot;center&quot;| 71
|-
|align=center| [[razarač]]i ||align=center| 27 ||align=&quot;center&quot;| 57
|-
|align=center| [[Nuklearno oružje|Nuklearni projektili]] ||align=center| 240 ||align=&quot;center&quot;| 9,400
|-
|}

== Politička podjela ==
Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (省), vlada NR Kine smatra [[Tajvan]] (台湾) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (自治区) u kojima se nalaze manjine, te na 4 općine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (特别行政区) koje uživaju poveću autonomiju.

22 provincije, autonomne regije i općine se obično nazivaju [[Kontinentalna Kina|kontinentalnom Kinom]], taj izraz isključuje Makao, Hong Kong i Tajvan.

'''Popis administrativnih tijela pod upravom NR Kine:'''{{clear}}
[[Datoteka:China_administrative.png|thumb|250px|Politička podjela NR Kine]]
([[pinjin|pinyin]], sh. [[transkripcija i transliteracija|transkripcija]] /ranije uobičajen naziv/ (pinjin s tonovima, [[kineski jezik|kineska pismena]])
{| border=&quot;0&quot;
|
'''Pokrajine'''
* [[Anhui]] Anhuej (Ānhuī, 安徽)
* [[Fujian]] Fuđjen (Fújiàn, 福建)
* [[Gansu]] Gansu (Gānsù, 甘肃)
* [[Guangdong]] Guangdung (Guǎngdōng, 广东)
* [[Guizhou]] Guejdžou (Guìzhōu, 贵州)
* [[Hainan]] Hajnan (Hǎinán, 海南), otok, “S južne strane mora”
* [[Hebei]] Hebej (Héběi, 河北), “Sjeverno od rijeke”
* [[Heilongjiang]] Hejlungđjang (Hēilóngjiāng, 黑龙江), “Rijeka crnog zmaja”
* [[Henan]] Henan (Hénán, 河南), “Južno od rijeke”
* [[Hubei]] Hubej (Húběi, 湖北), “Sjeverno od jezera”
* [[Hunan]] Hunan (Húnán, 湖南), “Južno od jezera”
* [[Jiangsu]] Đjangsu (Jiāngsū, 江苏)
* [[Jiangxi]] Đjansji (Jiāngxī, 江西), “Zapadno od rijeke”
* [[Jilin]] Jilin /Kirin/ (Jílín, 吉林)
* [[Liaoning]] Ljaoning (Liáoníng, 辽宁)
* [[Qinghai]] Ćinghaj (Qīnghǎi, 青海), “Modro/Tamnozeleno more (jezero)”, Kokonur
* [[Shaanxi]] Šaansji (Shǎnxī, 陕西) &gt; dva “a” radi razlikovanja od Shanxi
* [[Shandong]] Šandung (Shāndōng, 山东), “Istočno od planine”
* [[Shanxi]] Šansji (Shānxī, 山西), “Zapadno od planine”
* [[Sichuan]] Sičuan /Sečuan/ (Sìchuān, 四川), “Četiri rijeke”
* [[Yunnan]] Junnan (Yúnnán, 云南), ili “Južno od oblaka”
* [[Zhejiang]] Džeđjang (Zhèjiāng, 浙江)
| valign=&quot;top&quot; |
'''Autonomna područja'''
* [[Guangxi-Zhuang]] Guangsji-Džuang (Guǎngxī Zhuàng  Zìzhìqū, 广西壮族自治区), za manjinu [[Zhuang|Džuang]]
* [[Nei Menggu]] Unutarnja Mongolija (Nèi Měnggǔ  Zìzhìqū, 内蒙古自治区), za [[Mongoli|mongolsku]] manjinu
* [[Ningxia-Hui]] Ningsja-Huej (Níngxià Huízú Zìzhìqū, 宁夏回族自治区), za manjinu [[Hui]]
* [[Xinjiang Weiwuerzu]] Sjinđjang-Ujgur (Xīnjiāng Wéiwú'ěrzú Zìzhìqū, 新疆维吾尔自治区), ''Kineski [[Turkestan]]'', za [[Ujguri|ujgursku]] manjinu
* [[Xizang]] [[Tibet]] (Xīzàng Zìzhìqū, 西藏自治区) “Zapadna riznica”
&lt;br /&gt;
'''Gradovi u rangu pokrajina'''
* [[Peking|Beijing]] [[Peking]] (Běijīng, 北京), “Sjeverna prijestolnica”
* [[Chongqing]] [[Čungćing]] (Chóngqìng, 重庆)
* [[Shanghai]] Šanghaj /Šangaj/ (Shànghǎi, 上海), “Na moru”
* [[Tianjin]] Tjenđin /Tjencin/ (Tiānjīn, 天津)
&lt;br /&gt;
'''[[Posebne administrativne regije]]'''
* [[Hong Kong]] (Xiānggǎng, 香港), “Mirisna luka”
* [[Aomen]] [[Makao]] (Àomén, 澳门) ([[portugalski jezik|portugalski]]: ''Macau'')
|}

=== Regije ===
Kina se obično dijeli na [[Mandžurija|Mandžuriju]], Sjevernu, Južnu i Vanjsku Kinu.

==== Mandžurija ====
Uska obalna ravnica povezuje sjevernu Kinu i Mandžuriju. Središnja nizina, okružena visoravnima, jezgra je gospodarskog života. Klima je oštra, a travnatom ravnicom zimi pušu ledeni vjetrovi iz unutrašnjosti Azije, noseći velike količine prašine. Stepska crnica bogata je humusom pa je razvijena agrarna proizvodnja. Mandžurija je bogata i rudama zbog kojih su se u prošlosti sukobljavali [[Rusija]], Kina i [[Japan]]. Zahvaljujući ovom bogatstvu u Mandžuriji se razvila [[metalurgija]], tekstilna, prehrambena i kemijska industrija. Najveće središte je Shenyang (3,6 mil.) te Harbin (2,44 mil.).

==== Sjeverna Kina ====
[[Datoteka:Great Wall Badaling.jpg|thumb|200px|[[Kineski zid]]]]
U Sjevernoj Kini izdvaja se Sjeverokineska nizina s poluotokom Shandongom i Zapadnom visoravni. Nizina je vodeće poljoprivredno područje Kine zahvaljujući naslagama prapora. Po njoj su rasuta brojna sela u kojima živi većina stanovništva. U ovoj regiji se nalaze i velike zalihe fosilnih goriva pa je tu nastala jedna od vodećih industrijskih regija Kine s razvijenom kemijskom, metalurškom i elektrotehničkom industrijom. U njoj se nalazi i glavni grad [[Peking]] (5,77 mil) koji je intelektualno žarište zemlje te središte obrta i industrije, te [[Tianjin]] (4,57 mil) veliko industrijsko središte.

Poluotok Shandong je brdovito područje južno od ušća [[Huang Ho|Huang Hea]] poznato po intenzivnoj poljoprivredi, ali i rudnom bogatstvu. Ovdje se razvila velika industrijska regija. Najveći gradovi su [[Jinan]] (1,48 mil.) i [[Qingdao]] (1,46 mil.) koji je nastao iz male luke na obali.

Zapadna visoravan je ploča prekrivena debelim naslagama prapora kroz koju vijuga Huang He. Ona je plodno poljoprivredno područje, premda su neki dijelovi suhi. Najvažniji gradovi su: Xi'an (1,98 mil) i Lanzhou (1,2 mil.).

==== Južna Kina ====
[[Datoteka:Terrace field yunnan china denoised.jpg|thumb|200px|Polja riže u provinciji Yunnan.]]
U Južnoj Kini nema prapora, ali je klima povoljnija i redovito se dobivaju dvije žetve. Osim nizine [[Jangce]]a i [[Xi Jiang]]a, prostor je brdovit s brojnim rječnim dolinama i kotlinama. Južna se Kina dijeli na područje Yangtzea i područje Xi Jianga te jugozapadnu visoravan.

Yangtze najprije protječe kroz gusto naseljenu Crvenu zavalu u [[Sichuan]]u. Pogodna klima i tlo omogućuju raznovrsnu proizvodnju. Eksploatira se i rudno bogatstvo na temelju kojega je razvijena raznovrsna industrija. Najveći gradovi su [[Chengdu]] (1,71 mil.) i [[Chongqing]] (2,27 mil.).

Nizina Yangtzea je izuzetno plodna i brižno obrađena. Najviše se uzgaja riža, ali i ostale kulture kao pšenica, pamuk i duhan. Gustoća stanovništva je velika, ovdje je smještena i većina kineske industrije, a razvijeni su mnogi veliki gradovi: Wuhan (3,28 mil.), Hangzho (1,1 mil.), Nanking (2,09 mil.) i Šangaj (7,6 mil.).

Delta [[Xi Jiang]]a je također gusto naseljena, a tropska klima omogućuje uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je smještena najvažnija industrijska regija. Najvažniji gradovi su [[Hong Kong]] (6,6 mil.) i [[Guangzhou]] (Kanton) (4,05 mil.). Sjeverno od ovog područja je provincija [[Fujian]], glasovita po kulturi [[čaj]]a, a njezino vodeće središte je luka [[Fuzhou]].

Jugozapadni dio zemlje je brežuljkasta visoravan koja obuhvaća provinciju [[Yunnan]]. Njezino glavno bogatstvo su rude, pokrenut je industrijski razvoj. Najveće gradsko središte je [[Kunming]].

==== Vanjska Kina ====
U ovim provincijama je malo Kineza, a najveće su manjine [[Tibetanci]] i [[Ujguri]]. Autonomna pokrajina [[Tibet]] najvažniji je dio vanjske Kine. Tibetanci su srodni starosjediocima južne Kine. Stanovništvo se pretežno bavi zemljoradnjom i stočarstvom. Najveći grad Tibeta je [[Lhasa]] u dolini [[Brahmaputra|Brahmaputre]], koja je središte jedne vrste budizma.

[[Xinjiang]] je zapadna pokrajina Vanjske Kine, smještena sjeverno od Tibeta, a obuhvaća Džunguriju i Tarimsku zavalu. Glavna gospodarska djelatnost je nomadsko stočarenje i ratarstvo. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva među kojima se ističu nalazišta [[zlato|zlata]] i [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Najveće gradsko naselje je [[Urumqi]] (1,05 mil.) s razvijenom petrokemijskom industrijom i proizvodnjom sagova.

== Povezano ==
* [[Popis gradova u Kini]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|China}}
* [http://english.gov.cn/ Središnje stranice NR Kine]
* [http://www.china.org.cn/ Službeni portal za vijesti NR Kine]
* [http://croatian.cri.cn/ Cri Online] - kineske vijesti na srpskohrvatskom jeziku

{{Azija}}
{{Socijalističke države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kina| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]</text>
      <sha1>j2qpkm2sk02y4s4py7cc9isy8hs466b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669057</id>
      <parentid>42669029</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:58:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31627" sha1="f2vf57cdb3agmi2rfi3ydh2vm6fb1tb" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Kutijica za države |
  ime države                  = Narodna Republika Kina |
  izgovor izvornog imena države = 中华人民共和国 {{-}} ''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó'' |
  ime genitiv                 = Narodne Republike Kine |
  eng ime                     = PRC |
  zastava                     = Flag of the People's Republic of China.svg|
  grb                         = 中華人民共和國國徽.svg|
  moto                        = ''nema'' |
  službeni jezik              = [[kineski jezik|kineski]] |
  glavni grad                 = [[Peking]] |
  predsednik države množina   = Predsednici |
  predsednik države           = Predsednik |
  predsednik države osoba     = Hu Đingtao |
  predsednik vlade osoba      = Ven Đijabao |
  opis državne zastave = [[zastava|detalji]] |
  opis državnog grba = [[grb Narodne Republike Kine|detalji]] |
  nacionalni moto = '''nacionalni moto:''' ''nema'' |
  mesto države u svetu = [[Datoteka:China in its region (claimed hatched).svg|300px|Položaj NRK]] |
  službeni_jezik = Kineski jezik|kineski |
  glavni grad = Peking |
  najveći grad = Šangaj |
  vladar = Xi Jinping (predsednik) |
  predsednik_vlade =  Ven Đijabao | 
  površina poredak            = 4 |
  površina                    = 9.596.960 |
  vode                        = 2,80 |
  stanovništvo poredak        = 1 |
  stanovništvo                = 1.298.847.624 |
  godina popisa               = 2002 |
  gustina stanovništva        = 135 |
  nezavisnost                 = [[1. 10.|1. oktobar]] [[1949]]. |
  valuta                      = [[Juan]] (RMB) |
  vremenska zona              = +8 |
  himna                       = Marš dobrovoljaca |
  domen                       = .cn |
  pozivni broj                = 86|
  komentar                    = |
}}

'''Kina''' ([[Kineski jezik|kineski]]: '''中国''', [[pinjin]]: '''''Zhōngguó''''' [[Međunarodni fonetski alfabet|[ʈʂʊ́ŋ kwǒ]]]), službeno '''Narodna Republika Kina''' (kineski: '''中华人民共和国''', pinjin: '''''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó'''''; skraćeno '''NRK''', ponekad i kao '''NR Kina'''), država u istočnoj i srednjoj [[Azija|Aziji]]. Poznata kao druga najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu (iza [[Rusija|Rusije]] i [[Kanada|Kanade]]) i obuhvaća 9.596.960&amp;nbsp;km². Pruža se od [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na istoku do planinskog lanca [[Pamir]]a na zapadu (oko 5000&amp;nbsp;km) i od rijeke [[Amur]]a (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka [[Hainan]]a na jugu (oko 4000&amp;nbsp;km).

== Granice ==
Na severu se graniči sa [[Rusija|Rusijom]] (dužina granice 3645&amp;nbsp;km) i [[Mongolija|Mongolijom]] (4677&amp;nbsp;km), na severoistoku sa [[Demokratska Narodna Republika Koreja|DNR Korejom]] (1416&amp;nbsp;km), na jugu s [[Vijetnam]]om (1281&amp;nbsp;km), [[Laos]]om (423&amp;nbsp;km), [[Nepal]]om (1236&amp;nbsp;km), Butanom , Mjanmarom i [[Indija|Indijom]] (3380&amp;nbsp;km), a na zapadu s [[Pakistan]]om (523&amp;nbsp;km), [[Afganistan]]om (76&amp;nbsp;km), [[Tadžikistan]]om (414&amp;nbsp;km), [[Kirgistan]]om (858&amp;nbsp;km) i [[Kazahstan]]om (1533&amp;nbsp;km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog okeana: [[Žuto more]] sa zalivom Bo Hai, [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]] i [[Južno kinesko more|Južnokinesko more]]. Ukupna dužina obale kopnene Kine je 18.000&amp;nbsp;km.

== Geografija ==

=== Reljef ===
Kina se po građi i postanku sastoji od tri velika područja: stare sinijske mase na istoku, paleozoičnih planina na severozapadu i mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (čak 26 % površine je više od 3000 m), na visoke zaravni 26%, uvale i basene 19%, nizine 12% i pobrđa 10% površine Kine.

Sinijska masa sagrađena je od starih stena, koje su se nabrale već u arhaiku, a paleozoične naslage koje leže na arhajskim nisu nabrane. Severni deo sinijske mase razlomljen je rasedima pa su neki delovi spušteni i pokriveni mladim plavnim nanosima.

Na reljef Kine veliki uticaj imalo je poniranje indijske litosferne ploče pod evroazijsku, što je dovelo do izdizanja [[Tibet]]a i nastanka mlađeg nabranog gorja [[Himalaja|Himalaji]]. S prosečnom visinom od 4000 m Tibet je najviša visoravan na Zemlji. Njegovim izdizanjem nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spušta s jugozapada prema severu i istoku. Između sinijske mase i sibirskog prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni deo Kine s visokim gorskim masivima: [[Tien Shan]] (7439 m), Džungarski [[Alatau]] (4463 m) i Mongolski masiv, tj. [[Altaj]]. Ta gorja, građena od kristalnih i metamorfnih škriljaca, bila su u toku duge geološke prošlosti poravnata i u tercijaru, odnosno na početku kvarara izdignuta. Tien Šan je u mlađem tercijaru bio izdignut i rasedima izlomljen u više planinskih lanaca.
[[Datoteka:China 100.78713E 35.63718N.jpg|250 px|thumb|Satelitska slika Kine]]

Tibet okružuju s juga Himalaji (Mt. Everest, 8850 m, najviši vrh na Zemlji), a sa severa [[Kunlun]] (7723 m). Na istoku je ograđen strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja se pružaju meridionalno. Između gorja [[Tien Shan]]a na severu i Kunluna na jugu nalazi se izolovana [[Tarimska zavala]] koja je nastala duž raseda u mlađem tercijaru i kvartaru. Pretežno je ispunjena naslagama šljunka, prapora i gline. Najveći deo Tarimske zavale je peščana pustinja. Kroz severni dio zavale protiče reka Tarim. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (–154 m), a severno od Tien Shana Džungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je [[Gobi]], koja se prema istoku pruža do Velikog Hingana (2034 m). To je pretežno valovit kraj s malim isponima, a južni deo je prava pustinja. Područje između gorja Ćilijana (Qilian) na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora.

Tibetska visoravan se prema jugoistoku stepenasto spušta preko zaravni Yunnan-Guizhou i [[Sichuan]]skoga basena. U nizinskom području najveće su Istočnokineska nizija u [[Mandžurija|Mandžuriji]], Velika nizija u donjem toku [[Huang Ho|Huang Hea]] te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku [[Jangce]]a, koje su međusobno odvojene niskim gorjem. S najvećih planinskih delova pod večnim snijegom spuštaju se ogromni lednici.

Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 ostrva.

=== Klima ===
Osim geografskog položaja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i [[monsun]]i. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji donose kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000&amp;nbsp;mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1000&amp;nbsp;mm. Suša je u sjevernom dijelu Kine vrlo česta. Znatnu količinu oborina dobiva ciklonalnim kišama istočni dio Kine. Najmanje oborina dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše južni krajevi [[Tibet]]a, zbog ljetnog [[monsun]]a. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna tajfuni često pustoše jugoistočno primorje Kine.

=== Vode ===
[[Datoteka:Cn1202-03.jpg|thumb|300 px|Rijeka [[Jangcegjang]]]]
Golema riječna mreža Kine pripada porječju [[Jangcegjang]]a (18,9%, treća rijeka po duljini na svijetu, 6300&amp;nbsp;km), [[Hoan Ho|Huang Hea]] – Žute rijeke (7,9%), [[Xi Jiang]]a, [[Sungari]]ja, [[Jang]]a, [[Liao]]a i [[Amur]]a. Čak 35,7% površine Kine otpada na [[endoreični bazen|endoreična područja]]: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastrošenim materijalom, koji se taloži u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio taloži i u koritu rijeke, riječna korita se povisuju, pa se rijeke često izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He više je puta promijenila smjer donjeg toka i ušće.

U sjevernom dijelu Kine riječna je mreža dobro razvedena, ali se rijeke zimi zaleđuju. Glavna je rijeka južne Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Južnokinesko more. Južni se dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u [[Indijski ocean]]. Plovne su uglavnom veće rijeke u južnom i srednjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpznatiji Veliki kanal, dug oko 1800&amp;nbsp;km, služe i za natapanje. Mreža kanala za natapanje omogućuje natapanje od 49,8 milijuna ha poljoprivrednog područja. Kanali često nadomještaju ceste. Najviše jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutrašnosti Kine.

=== Teritorijalne vode i otoci ===
[[Datoteka:East China Sea Map.jpg|thumb|250 px|Istočnokinesko more]]
Dužina kineske morske obale, od ušća rijeka [[Jaluđianga]] u provinciji [[Liaoning]]u na sjeveru do ušća rijeke [[Bejlunga]] u Guansi-džuanskoj autonomnoj pokrajini na jugu zemlje iznose oko 18.000 kilometara. Obale se nalaze na ravnom kopnu. Većina se zaljeva na njima ne zamrzavaju. Obale Kine zapljuskuje [[Bohajsko more|Bohajsko]], [[Žuto more|Žuto]], [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]], [[Južno kinesko more|Južnokinesko more]] i zona na Pacifiku istočno od Tajvana. Među njima Bohajsko more je unutrašnje more Kine.

Zona na [[Tihi ocean|Pacifiku]] istočno od Tajvana obuhvaća arhipelag [[Sjandao]] jugozapadno od [[japan]]skog otočja [[Pjukju]] na sjeveru, do moreuza [[Baši]] na jugu ove morske zone. Kineske teritorijalne vode imaju ukupnu površinu od preko 380 000 kvadratnih kilometara.

U kineskim teritorijalnim vodama se nalaze više od 5 000 otoka u ukupnoj površini oko 80 tisuća kvadtranih kilometara čija primorska obala iznosi oko 140 000 kilometara. Najveći otok je [[Tajvan]] čija površina iznosi 360 tisuća kvadratnih kilometara. Iza njega je otok [[Hajnan]] sa površinom od 340 tisuća kvadratnih kilometara.

Na istočnom obodu Kine, odnosno na moru sjeveroistočno od otoka Tajvana nalaze se otoci [[Diaojuj]] i [[Čivej]]. A na južnokineskom moru razbačeni su i arhipelazi [[Dongša]], [[Siša]], [[Džongša]] i [[Nanša]].

=== Biljni pokrov ===
Južna Kina pretežno je prekrivena vlažnim suptropskim večno zelenim šumama, srednja belogoričnim, a severna crnogoričnim šumama. Sečuanski kraj odlikuje se velikim brojem endemičnih vrsta sveg drveća, a Mandžurija endemičnim vrstama četinara. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokog planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svetu. Šuma je jače razvijena na stranama izloženim vlažnim vetrovima. Na šumsko područje otpada oko 13,9% površine Kine. Najveći šumski kompleksi su u Mandžuriji i na planinama [[Sichuan|Sečuana]]. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe. Suve zavale u unutrašnjosti Kine i na severu obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, posebno za poljoprivredu, vrlo je značajno područje prapora oko srednjeg toka reke Huang He, koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima prašine iz pustinjskih krajeva srednje Azije.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva Kina je [[1953]]. imala 590.194.715 stanovnika, a [[2000]]. godine 1.265.830.000 stanovnika (bez [[Hong Kong]]a i [[Makao|Makaa]]). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u [[svijet]]u. Prosječni godišnji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Po mjerenjima iz [[2001]]. [[natalitet]] je 13,4‰, [[mortalitet]] 6,4‰, a smrtnost [[dojenčad]]i 39‰. Stanovništva u dobi do 14 g. ima 22,9%, od 15 do 64 g. 70,1%, a starijih od 64 g. 7%.
U [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šumarstvo|šumarstvu]] i [[ribarstvo|ribarstvu]] zaposleno je 45,2% radne snage, u [[rudarstvo|rudarstvu]], industriji i [[građevinarstvo|građevinarstvu]] 17,3%, a u uslužnim djelatnostima 37,5% st. Nepismeno je 6,7% stanovništva. Kina ima 204 sveučilišta i 1225 visokih [[škola]]. Čak 40 [[grad]]ova ima više od 1 mil. st. Uz [[Peking]] (Beijing) najveći su gradovi: [[Shanghai|Šangaj]], [[Shenzhen]], [[Tianjin]], [[Wuhan]], [[Harbin]], [[Šenjang]] (Shenyang), [[Dalian]]. U gradovima živi 36,1% stanovništva.

Gustoća prosječno iznosi 132,2 st/km². Najrjeđe naseljen prostori su [[zapad]]ni dio [[Tibet]]a s 1 st/km², [[Unutrašnja Mongolija]] s 20 st/km², i [[Xinjiang-Uygur]] s 11 st/km². U području srednjeg i donjeg [[tok]]a [[rijeka]] [[Jangce]] i [[Huang Ho|Huang He]] gustoća je 200 do 600 st/km². [[Delta (slovo)|Delta]] Jangcea, okolica [[Guangzho]]ua i neki dijelovi pokrajine [[Sichuan]]a imaju više od 1000 st/km². Neravnomjerna se gustoća stanovništva pokušala riješiti već početkom [[20. vijek|20. st.]], kada je [[1910]]. oko 10.000.000 osoba preseljeno u [[Mandžurija|Mandžuriju]]. Seobe su se ponavljale 1960.-ih i 1970.-ih naseljavanjem gotovo pustih [[sever|sjevernih]] i zapadnih krajeva. Znatan se broj [[Kinezi|Kineza]] iselio u velegradove [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], kao i u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] i [[Australija|Australiju]]. Procjenjuje se, da izvan Kine živi oko 50 milijuna Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na [[Tajvan]]u najviše u [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Tajland]]u, te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]].

== Historija ==
{{main|Historija Kine}}

[[Historija Kine|Drevna Kina]] je jedna od najstarijih civilizacija čovečanstva i prema tradicionalnim kineskim zapisima se proteže do vremena [[Tri suverena i pet imperatora]] pre oko 5000 godina. Zapisana istorija podržana [[arheologija|arheološkim]] dokazima potiče iz [[16. vijek pne.|16. veka pne.]]&lt;ref&gt;Henry Cleere. Archaeological Heritage Management in the Modern World. 2005. Routledge. pp. 318. {{ISBN|978-0-415-21448-3}}.&lt;/ref&gt; Kina je jedna od najstarijih kontinualnih civilizacija na svetu. Za kornjačin oklop koji se koristio za proricanje sa oznakama koje podsećaju na drevno [[kinesko pismo]] iz [[dinastija Šeng|dinastije Šeng]] je ustanovljeno da potiču iz vremena oko 1500. godine pne. Kineska država potiče od gradova-država u dolini [[Huang Ho|Hoanghoa]]. Godina [[221. pne.]] se često uzima za godinu u kojoj je Kina ujedinjena u veliko kraljevstvo ili carstvo. Te godine [[Qin Shi Huang|Ćin Š’ huang]] je prvi ujedinio Kinu. Sukcesivne kineske dinastije su razvile [[birokracija|birokratski]] sistem koji je omogućio kineskom caru da kontroliše ogromnu teritoriju.

Konvencionalno gledište na istoriju Kine je da je država prolazile kroz periode političkog jedinstva i nejedisnta, a povremeno su njom dominirali tuđinski narodi, od kojih se većina stopila sa [[Kinezi]]ma. Kulturni i politički uticaji iz mnogih delova [[Azija|Azije]], prenošeni sukcesivnim imigracijama, širenjima i kulturnim asimilacija su se spojili u [[Kultura Kine|kinesku kulturu]].

=== Istorija Narodne Republike Kine ===
[[Datoteka:The_Great_wall_-_by_Hao_Wei.jpg|thumb|left|300px|thumb|Veliki kineski zid]]
[[Kineski građanski rat]] završio je [[1949]]. [[KP Kine]] je preuzela vlast nad glavninom Kine, sem [[Republika Kina|Tajvana]]. [[Kuomintang]] se povukao na Tajvan i neka mala ostrva Fudžijana. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] je [[1. 10.|1. oktobra]] [[1949]]. proglasio Narodnu Republiku Kinu. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] se povukao sa pozicije predsednika Kine [[1959]]. posle nekoliko velikih ekonomskih neuspeha, kao što je bio [[Veliki skok napred]]. [[Li Šaoči]] ga je zamenio, ali Mao je i dalje imao ogroman uticaj na partiju i ostao je generalni sekretar KP Kine. Jedno vreme Kinom je upravljalo umereno vođstvo : [[Li Šaoči]], [[Deng Sjaoping]] i drugi, koji su započeli ekonomske reforme. [[Mao Tse-tung|Mao Cedung]] i njegovi saveznici su [[1966]]. lansirali [[Kulturna revolucija|Kulturnu revoluciju]]. Prema mišljenju mnogih istoričara to je bio pokušaj da se očisti vodstvo od umerenih elemenata. Maovi sledbenici su to smatrali eksperimentom direktne demokratije i prvi pokušaj borbe protiv korupcije i drugih negativnih uticaja na kinesko društvo. Razvio se Maov kult, a ekonomija zemlje je tokom toga perioda nazadovala. Došlo je do velikog nereda tokom kulturne revolucije, pa je predsednik vlade [[Džou En-laj|Ču Enlaj]] posredovao u smanjivanju destruktivnosti i pomagao je umerene elemente. [[Džou En-laj|Ču Enlaj]] je inicirao normalizaciju odnosa sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pa je Kina [[1971]]. postala član saveta bezbednosti UN umesto Tajvana, koji je dotad predstavljao Kinu. Poslednjih godina života otvoreno je kritikovao ženu Mao Cedunga i preostale pripadnike bande četvoro. Bio je najbliži saradnik Deng Sjaopinga i pomogao je da se Kina nakon kulturne revolucije oslobodi radikalnih elemenata.

Posle Maove smrti [[1976]]. uhapšena je [[Četvoročlana banda]], a [[Deng Sjaoping]] je uspeo da preuzme vlast od Maovog naslednika Hua Kuafenga. Deng nije nikad postao šef partije ili države, ali je svojim uticajem na partiju vodio zemlju putem ekonomskih reformi. Pragmatizam kojim je vodio Kinu ocrtan je njegovim rečima: &quot;Nije bitno da li je mačka crna ili bela, bitno je da lovi miševe&quot;. Komunistička partija je smanjila svoju sveobuhvatnu kontrolu. Raspuštene su i zadruge, a seljaci su počeli dobijati zemlju u zakup. Zbog toga je došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje.

=== Jezik i religija ===
Službeni je jezik [[kineski jezik|kineski]]. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: [[taoizam|daoizam]] (taoizam), [[konfucijanizam]] i [[budizam]]. Ta su se tri [[filozofija|filozofsko]]-[[religija|religijska]] sustava kroz [[historija|povijest]] međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam. Prema procjeni iz [[1997]]. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.

=== Manjinski narodi ===
Osim Kineza, koji čine oko 91,9% stanovništva, u Kini živi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi:
* iz [[tibet]]sko-[[mianmar|burmanske]] skupine: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), Tujia (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000)
* iz [[Tajland|tajske]] skupine Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000)
* iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000)
* iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000)
* iz [[Mongolija|mongolske]] skupine: Mongoli (5.350.000)
* iz [[Mandžurija|mandžursko]]-tunguske skupine: Mandžurci (10.930.000)
* iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).

Posebne skupine čine kineski muslimani Hui (9.570.000) i [[Korejci]] (2.140.000).

== Gospodarstvo ==
Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tržišno gospodarstvo. Tijekom 1978–2002. godišnje je uvećavala [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po prosječnoj stopi od 8,5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi [[američki dolar|USD]], tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unatoč snažnoj industrijskoj preobrazbi Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije područje je u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u [[Gansu]]u i [[Guizhou]]u, 24.000 USD u Hong Kongu).

U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vodeća je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom područiju nezaposlenost puno veća. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (treća u svijetu po veličini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori [[ugljen]]a, [[željezo|željezne rude]], [[nafta|nafte]], [[zemni gas|zemnog plina]], [[živa|žive]], [[kalaj|kositra]], [[mangan]]a, [[aluminijum|aluminija]], [[cink]]a, uz najveći hidropotencijal u svijetu.

Glavni poljodjelski proizvodi su: [[riža]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[soja]], [[krumpir]], [[sezam]], [[uljana repica]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna trska]], [[duhan]]. Uzgajaju se [[domaće govedo|goveda]], [[svinja|svinje]], [[ovca|ovce]], [[bivol]]i, [[jak]]ovi i [[perad]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. Glavni industrijski proizvodi su: [[željezo]], [[čelik]], [[cement]], [[brod]]ovi, građevinski materijal, kemikalije, [[obuća]], [[porcelan|porculan]], [[hrana]], igračke, namještaj, [[papir]].

Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, [[tekstil]] i konfekcija, [[oružje]], obuća, igračke, [[kompjuter|računala]], [[ugljen]]. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, [[vozilo|vozila]], [[nafta]] i [[naftni derivati|derivati]], [[plastika]] i [[roba široke potrošnje]]. Kina najviše trguje sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]], [[Japan]]om, [[Evropska unija|Europskom unijom]], [[Tajvan]]om, [[Rusija|Rusijom]], [[Singapur]]om, [[Malezija|Malezijom]] i [[Južna Koreja|Republikom Korejom]].

Novčana je jedinica juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena).

== Vojska ==
Tijekom posljednjih desetljeća s porastom kineske ekonomske moći koji je od nje učinio drugu najveću svetsku ekonomsku silu &lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/business/2011/feb/14/china-second-largest-economy China overtakes Japan as world's second-largest economy]&lt;/ref&gt; došto je i do drastičnog porasta vojne moći koji ju je također postavio na drugo mesto u svetu. Trenutačni podaci o kineskoj vojnoj moći usporedivi s onima od SADa kao najvećom svetskom vojnom velesilom izgledaju ovako &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-13450316 China 'will not match' US military power - general]&lt;/ref&gt;:

{| width=70% class=&quot;wikitable&quot;
!Vrsta oružja
!'''Kina'''
![[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|-
|align=center| vojni [[budžet]] ||align=center| 78 milijardi ||align=&quot;center&quot;|729 milijardi 
|-
|align=center| postotak [[Bruto domaći proizvod|BDPa]] ||align=center| 2 posto ||align=&quot;center&quot;| 4.3 posto
|-
|align=center| broj [[vojnik]]a ||align=center| 2.26 miliona ||align=&quot;center&quot;| 1.58 miliona
|-
|align=center| vojni [[avion]]i ||align=center| 1,320 ||align=&quot;center&quot;| 2,379
|-
|align=center| nevidljivi [[F-22 Raptor|avioni]] ||align=center| 0 ||align=&quot;center&quot;| 139
|-
|align=center| [[nosač aviona|nosači aviona]] ||align=center| 0 ||align=&quot;center&quot;| 11
|-
|align=center| [[podmornica|podmornice]] ||align=center| 65 ||align=&quot;center&quot;| 71
|-
|align=center| [[razarač]]i ||align=center| 27 ||align=&quot;center&quot;| 57
|-
|align=center| [[Nuklearno oružje|Nuklearni projektili]] ||align=center| 240 ||align=&quot;center&quot;| 9,400
|-
|}

== Politička podjela ==
Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (省), vlada NR Kine smatra [[Tajvan]] (台湾) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (自治区) u kojima se nalaze manjine, te na 4 općine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (特别行政区) koje uživaju poveću autonomiju.

22 provincije, autonomne regije i općine se obično nazivaju [[Kontinentalna Kina|kontinentalnom Kinom]], taj izraz isključuje Makao, Hong Kong i Tajvan.

'''Popis administrativnih tijela pod upravom NR Kine:'''{{clear}}
[[Datoteka:China_administrative.png|thumb|250px|Politička podjela NR Kine]]
([[pinjin|pinyin]], sh. [[transkripcija i transliteracija|transkripcija]] /ranije uobičajen naziv/ (pinjin s tonovima, [[kineski jezik|kineska pismena]])
{| border=&quot;0&quot;
|
'''Pokrajine'''
* [[Anhui]] Anhuej (Ānhuī, 安徽)
* [[Fujian]] Fuđjen (Fújiàn, 福建)
* [[Gansu]] Gansu (Gānsù, 甘肃)
* [[Guangdong]] Guangdung (Guǎngdōng, 广东)
* [[Guizhou]] Guejdžou (Guìzhōu, 贵州)
* [[Hainan]] Hajnan (Hǎinán, 海南), otok, “S južne strane mora”
* [[Hebei]] Hebej (Héběi, 河北), “Sjeverno od rijeke”
* [[Heilongjiang]] Hejlungđjang (Hēilóngjiāng, 黑龙江), “Rijeka crnog zmaja”
* [[Henan]] Henan (Hénán, 河南), “Južno od rijeke”
* [[Hubei]] Hubej (Húběi, 湖北), “Sjeverno od jezera”
* [[Hunan]] Hunan (Húnán, 湖南), “Južno od jezera”
* [[Jiangsu]] Đjangsu (Jiāngsū, 江苏)
* [[Jiangxi]] Đjansji (Jiāngxī, 江西), “Zapadno od rijeke”
* [[Jilin]] Jilin /Kirin/ (Jílín, 吉林)
* [[Liaoning]] Ljaoning (Liáoníng, 辽宁)
* [[Qinghai]] Ćinghaj (Qīnghǎi, 青海), “Modro/Tamnozeleno more (jezero)”, Kokonur
* [[Shaanxi]] Šaansji (Shǎnxī, 陕西) &gt; dva “a” radi razlikovanja od Shanxi
* [[Shandong]] Šandung (Shāndōng, 山东), “Istočno od planine”
* [[Shanxi]] Šansji (Shānxī, 山西), “Zapadno od planine”
* [[Sichuan]] Sičuan /Sečuan/ (Sìchuān, 四川), “Četiri rijeke”
* [[Yunnan]] Junnan (Yúnnán, 云南), ili “Južno od oblaka”
* [[Zhejiang]] Džeđjang (Zhèjiāng, 浙江)
| valign=&quot;top&quot; |
'''Autonomna područja'''
* [[Guangxi-Zhuang]] Guangsji-Džuang (Guǎngxī Zhuàng  Zìzhìqū, 广西壮族自治区), za manjinu [[Zhuang|Džuang]]
* [[Nei Menggu]] Unutarnja Mongolija (Nèi Měnggǔ  Zìzhìqū, 内蒙古自治区), za [[Mongoli|mongolsku]] manjinu
* [[Ningxia-Hui]] Ningsja-Huej (Níngxià Huízú Zìzhìqū, 宁夏回族自治区), za manjinu [[Hui]]
* [[Xinjiang Weiwuerzu]] Sjinđjang-Ujgur (Xīnjiāng Wéiwú'ěrzú Zìzhìqū, 新疆维吾尔自治区), ''Kineski [[Turkestan]]'', za [[Ujguri|ujgursku]] manjinu
* [[Xizang]] [[Tibet]] (Xīzàng Zìzhìqū, 西藏自治区) “Zapadna riznica”
&lt;br /&gt;
'''Gradovi u rangu pokrajina'''
* [[Peking|Beijing]] [[Peking]] (Běijīng, 北京), “Sjeverna prijestolnica”
* [[Chongqing]] [[Čungćing]] (Chóngqìng, 重庆)
* [[Shanghai]] Šanghaj /Šangaj/ (Shànghǎi, 上海), “Na moru”
* [[Tianjin]] Tjenđin /Tjencin/ (Tiānjīn, 天津)
&lt;br /&gt;
'''[[Posebne administrativne regije]]'''
* [[Hong Kong]] (Xiānggǎng, 香港), “Mirisna luka”
* [[Aomen]] [[Makao]] (Àomén, 澳门) ([[portugalski jezik|portugalski]]: ''Macau'')
|}

=== Regije ===
Kina se obično dijeli na [[Mandžurija|Mandžuriju]], Sjevernu, Južnu i Vanjsku Kinu.

==== Mandžurija ====
Uska obalna ravnica povezuje sjevernu Kinu i Mandžuriju. Središnja nizina, okružena visoravnima, jezgra je gospodarskog života. Klima je oštra, a travnatom ravnicom zimi pušu ledeni vjetrovi iz unutrašnjosti Azije, noseći velike količine prašine. Stepska crnica bogata je humusom pa je razvijena agrarna proizvodnja. Mandžurija je bogata i rudama zbog kojih su se u prošlosti sukobljavali [[Rusija]], Kina i [[Japan]]. Zahvaljujući ovom bogatstvu u Mandžuriji se razvila [[metalurgija]], tekstilna, prehrambena i kemijska industrija. Najveće središte je Shenyang (3,6 mil.) te Harbin (2,44 mil.).

==== Sjeverna Kina ====
[[Datoteka:Great Wall Badaling.jpg|thumb|200px|[[Kineski zid]]]]
U Sjevernoj Kini izdvaja se Sjeverokineska nizina s poluotokom Shandongom i Zapadnom visoravni. Nizina je vodeće poljoprivredno područje Kine zahvaljujući naslagama prapora. Po njoj su rasuta brojna sela u kojima živi većina stanovništva. U ovoj regiji se nalaze i velike zalihe fosilnih goriva pa je tu nastala jedna od vodećih industrijskih regija Kine s razvijenom kemijskom, metalurškom i elektrotehničkom industrijom. U njoj se nalazi i glavni grad [[Peking]] (5,77 mil) koji je intelektualno žarište zemlje te središte obrta i industrije, te [[Tianjin]] (4,57 mil) veliko industrijsko središte.

Poluotok Shandong je brdovito područje južno od ušća [[Huang Ho|Huang Hea]] poznato po intenzivnoj poljoprivredi, ali i rudnom bogatstvu. Ovdje se razvila velika industrijska regija. Najveći gradovi su [[Jinan]] (1,48 mil.) i [[Qingdao]] (1,46 mil.) koji je nastao iz male luke na obali.

Zapadna visoravan je ploča prekrivena debelim naslagama prapora kroz koju vijuga Huang He. Ona je plodno poljoprivredno područje, premda su neki dijelovi suhi. Najvažniji gradovi su: Xi'an (1,98 mil) i Lanzhou (1,2 mil.).

==== Južna Kina ====
[[Datoteka:Terrace field yunnan china denoised.jpg|thumb|200px|Polja riže u provinciji Yunnan.]]
U Južnoj Kini nema prapora, ali je klima povoljnija i redovito se dobivaju dvije žetve. Osim nizine [[Jangce]]a i [[Xi Jiang]]a, prostor je brdovit s brojnim rječnim dolinama i kotlinama. Južna se Kina dijeli na područje Yangtzea i područje Xi Jianga te jugozapadnu visoravan.

Yangtze najprije protječe kroz gusto naseljenu Crvenu zavalu u [[Sichuan]]u. Pogodna klima i tlo omogućuju raznovrsnu proizvodnju. Eksploatira se i rudno bogatstvo na temelju kojega je razvijena raznovrsna industrija. Najveći gradovi su [[Chengdu]] (1,71 mil.) i [[Chongqing]] (2,27 mil.).

Nizina Yangtzea je izuzetno plodna i brižno obrađena. Najviše se uzgaja riža, ali i ostale kulture kao pšenica, pamuk i duhan. Gustoća stanovništva je velika, ovdje je smještena i većina kineske industrije, a razvijeni su mnogi veliki gradovi: Wuhan (3,28 mil.), Hangzho (1,1 mil.), Nanking (2,09 mil.) i Šangaj (7,6 mil.).

Delta [[Xi Jiang]]a je također gusto naseljena, a tropska klima omogućuje uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je smještena najvažnija industrijska regija. Najvažniji gradovi su [[Hong Kong]] (6,6 mil.) i [[Guangzhou]] (Kanton) (4,05 mil.). Sjeverno od ovog područja je provincija [[Fujian]], glasovita po kulturi [[čaj]]a, a njezino vodeće središte je luka [[Fuzhou]].

Jugozapadni dio zemlje je brežuljkasta visoravan koja obuhvaća provinciju [[Yunnan]]. Njezino glavno bogatstvo su rude, pokrenut je industrijski razvoj. Najveće gradsko središte je [[Kunming]].

==== Vanjska Kina ====
U ovim provincijama je malo Kineza, a najveće su manjine [[Tibetanci]] i [[Ujguri]]. Autonomna pokrajina [[Tibet]] najvažniji je dio vanjske Kine. Tibetanci su srodni starosjediocima južne Kine. Stanovništvo se pretežno bavi zemljoradnjom i stočarstvom. Najveći grad Tibeta je [[Lhasa]] u dolini [[Brahmaputra|Brahmaputre]], koja je središte jedne vrste budizma.

[[Xinjiang]] je zapadna pokrajina Vanjske Kine, smještena sjeverno od Tibeta, a obuhvaća Džunguriju i Tarimsku zavalu. Glavna gospodarska djelatnost je nomadsko stočarenje i ratarstvo. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva među kojima se ističu nalazišta [[zlato|zlata]] i [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Najveće gradsko naselje je [[Urumqi]] (1,05 mil.) s razvijenom petrokemijskom industrijom i proizvodnjom sagova.

== Povezano ==
* [[Popis gradova u Kini]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|China}}
* [http://english.gov.cn/ Središnje stranice NR Kine]
* [http://www.china.org.cn/ Službeni portal za vijesti NR Kine]
* [http://croatian.cri.cn/ Cri Online] - kineske vijesti na srpskohrvatskom jeziku

{{Azija}}
{{Socijalističke države}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kina| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]</text>
      <sha1>f2vf57cdb3agmi2rfi3ydh2vm6fb1tb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Švicarska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3284</id>
    <revision>
      <id>42668980</id>
      <parentid>42636389</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:30:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72831" sha1="lf619nng53xjrmaxmmhlmupgphfzcya" xml:space="preserve">{{Kutijica za države |
  ime države                  = Švajcarska Konfederacija/Švicarska Konfederacija |
  izgovor izvornog imena države  = &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;&lt;small&gt;Schweizerische Eidgenossenschaft&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Confédération suisse&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Confederazione Svizzera&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Confederaziun svizra&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Confoederatio Helvetica&lt;/small&gt; |
  ime genitiv                 = Švajcarske |
  eng ime                     = Switzerland |
  zastava                     = Flag of Switzerland (Pantone).svg |
  grb                         = Coat of Arms of Switzerland (Pantone).svg |
  lokacija                    = Europe-Switzerland.svg|
  moto                        = Unus pro omnibus omnes pro uno &lt;br /&gt;([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]Jedan za sve, svi za jednog) |
  službeni jezik              = [[Nemački jezik|nemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[romanš]] |
  glavni grad                 = [[Bern]] |
  predsednik države množina   = Savezno veće |
  predsednik države           = Predsednik |
  predsednik države osoba     = Mišelin Kalmi-Rej |
  predsednik vlade osoba      = / |
  površina poredak            = 132 |
  površina                    = 41.285 |
  vode                        = 4.2 |
  stanovništvo poredak        = 92 |
  stanovništvo                = 8.306.200 |
  godina popisa               = 2015 |
  gustina stanovništva        = 181 |
  nezavisnost                 = [[1848]]. |
  valuta                      = [[Švajcarski franak]] |
  stoti deo valute            = 100 rapi |
  vremenska zona              = [[CET]] (UTC+1) &lt;br /&gt;[[CEST]] (UTC+2) leto |
  himna                       = Švicarski psalam |
  domen                       = .ch |
  pozivni broj                = 41|
  komentar                    = ¹

[[Švajcarsko Savezno Veće|Savezno Veće]]:&lt;br /&gt; [[Moric Leunberger]]&lt;br /&gt; [[Paskal Kušepin]]&lt;br /&gt; [[Jozef Dajs]] &lt;small&gt;(Predsednik konfederacije u 2004. godini)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; [[Samjuel Šmid]] &lt;small&gt;(Podpredsednik konfederacije u 2004. godini)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; [[Mišelin Kalmi-Rej]]&lt;br /&gt; [[Kristof Bloher]]&lt;br /&gt; [[Hans-Rudolf Merc]]&lt;br /&gt; |
}}

'''Švajcarska''' ili '''Švicarska''' ([[nemački jezik|nem.]] '''Schweiz''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;ˈʃvaɪts&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]], [[francuski jezik|franc.]] '''Suisse''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;sɥis(ə)&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]], [[italijanski jezik|ital.]] '''Svizzera''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;ˈzvittsera&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]], [[retoromanski jezik|retorom.]] '''Svizra''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;ˈʒviːtsrɐ&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]] ili [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;ˈʒviːtsʁːɐ&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]], [[latinski jezik|lat.]] '''Helvetia''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;helˈvet͡sia&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]]; službeno '''Švajcarska''' ili '''Švicarska Konfederacija''', nem. '''Schweizerische Eidgenossenschaft''', franc. '''Confédération suisse''', ital. '''Confederazione Svizzera''', retorom. '''Confederaziun svizra''', lat. '''Confoederatio Helvetica'''; poznata i kao '''Helvetska Republika'''), savezna država u [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]], zauzima srednji dio velikog [[Alpi|alpskog luka]]. Na severu graniči s [[Nemačka|Nemačkom]] (duljina granice 334&amp;nbsp;km), na severozapadu i jugozapadu s [[Francuska|Francuskom]] (573&amp;nbsp;km), na jugu i jugoistoku s [[Italija|Italijom]] (740&amp;nbsp;km), a na istoku s [[Lihtenštajn]]om (41&amp;nbsp;km) i [[Austrija|Austrijom]] (164&amp;nbsp;km); obuhvata 41 285&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ova [[alpska zemlja]] vrlo razvijene ekonomije ima dugu tradiciju [[bankarstvo|bankarstva]], [[Neutralnost|političke i vojne neutralnosti]]. Ova činjenica je omogućila Švajcarskoj da bude zemlja domaćin mnogim međunarodnim organizacijama kao što su [[Međunarodni olimpijski komitet]], [[Svetska zdravstvena organizacija]], [[FIFA]] ili [[Svetska trgovinska organizacija]].

''Confoederatio Helvetica'' je službeno ime države na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. Latinski se koristi za imenovanje zemlje kako bi se izbeglo favorizovanje jednog od četiri zvanična jezika Švajcarske. Uobičajena je upotreba skraćenice ''CH''. Naziv ''Confoederatio Helvetica'' se koristi u [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]] i [[romanš]] za Švajcarsku Konfederaciju, dok se u [[Nemački jezik|nemačkom]] koristi ime ''Schweizerische Eidgenossenschaft'' što se prevodi kao „Švajcarski zavet zajedništva“ ili „Švajcarska zajednica sporazuma“.

Švajcarska je savezna parlamentarna republika koju čine 26 kantona. Glavni grad Švajcarske, ali ne najveći, je [[Bern]]. Švajcarska je članica [[Savet Evrope|Saveta Evrope]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj]], [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]], [[Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu|Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu]], [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]], [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] i mnogih drugih organizacija.

Prema podacima iz avgusta [[2008]]. godine, Švajcarska ima 7.610.248 stanovnika, od čega 21,3% čine stranci&lt;ref name=&quot;Bevölkerung&quot;&gt;[http://www.bfm.admin.ch/etc/medialib/data/migration/statistik/auslaenderstatistik/2008.Par.0031.File.tmp/1C-2008_08_d.pdf Bestand der gesamten Wohnbevölkerung in der Schweiz, Ende August 2008]{{Dead link|date=July 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.nzz.ch/nachrichten/schweiz/erstmals_ueber_eine_million_eu-_und_efta-angehoerige_in_der_schweiz__1.1105409.html | title=Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz | publisher=Neue Zürcher Zeitung | date=14. Oktober 2008&lt;/ref&gt;. [[Službeni jezik|Službeni jezici]] Švajcarske su [[Nemački jezik|nemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[romanš]]. Oko 41,8% Švajcaraca su [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]], a 33% su [[Protestantizam|protestanti]]&lt;ref name=&quot;BFS&quot;&gt;[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/infothek/lexikon/bienvenue___login/blank/zugang_lexikon.Document.50521.html BFS]&lt;/ref&gt;.

== Geografija ==

Švajcarska se nalazi u srednjoj [[Evropa|Evropi]] i prostire se između [[Ženevsko jezero|Ženevskog]] i [[Bodensko jezero|Bodenskog]] jezera, u središnjem delu visokih [[Alpi|Alpa]] i severno od njih.

Graniči se sa [[Nemačka|Nemačkom]], [[Austrija|Austrijom]], [[Italija|Italijom]], [[Lihtenštajn]]om i [[Francuska|Francuskom]]. Ukupna površina države iznosi 41.285&amp;nbsp;km²&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/lexi.Document.20547.xls | title=Popis kvadratnih kilometara Švajcarske | publisher=Savezna služba za statistiku Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;. Glavni grad je [[Bern]], a ostali veći gradovi su [[Zürich]], [[Ženeva]], [[Lausanne]] i [[Basel]].

Švajcarska je [[Alpske zemlje|alpska zemlja]] čija je prosečna nadmorska visina 500–800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4.500 m. U Švajcarskoj postoje 74 planine koje svojim vrhovima prelaze 4000 m. Od ovih 74, njih 55 se nalazi u unutrašnjosti Švajcarske, a 19 se nalaze sa granici sa [[Italija|Italijom]]. Najveći vrhovi su [[Dufuršpic]] (4.636 m) i [[Materhorn]] (4.478 m). Klima je umereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska i alpska. Tokom zime duva vetar zvani [[fen (vetar)|fen]], koji duva sa [[Alpi|Alpa]] u pravcu dolina.

Veći, južni deo države zauzimaju Visoki Alpi (Bernski Alpi, Glarnski Alpi, Vališki Alpi, Adulski Alpi).

Za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] se koristi 38% površina Švajcarske, dok je pod šumama 30,4%. Naselja i komunikacije pokrivaju 5,8% površina (sa tendencijom povećanja). U Švajcarskoj postoje 2 [[Nacionalni park|nacionalna parka]].

=== Klima ===
Klima u Švajcarskoj je [[umerenokontinentalna klima|umereno-kontinentalna]], na planinama [[Planinska klima|planinska]], pretežno alpska. U umerenoj zoni [[Alpi]] imaju klimu koja se odlikuje niskom temperaturom zbog visine (oko 1º na visini od 200 m) i porastom padavina, naročito snega. Na većim visinama sneg je stalno prisutan. Zime na planinama su sa naizmeničnim suncem i snegom. Na padinama se stvaraju [[mikroklima]]tski uslovi, a u dolinama duvaju vetrovi, naročito tokom zime sa Alpa duva vetar zvani „fen“. Klima je veoma različita od mesta do mesta, od ledene na planinama do prijatne mediteranske klime na jugu Švajcarske. Leto je toplo i vlažno sa povremenom kišom što je veoma povoljno za pašnjake i ispašu stada, te je trava tokom celog leta zelena. Južne doline u Valisu su na takvom položaju da ostaju suve. [[Graubünden|Kanton Graubünden]] takođe po neki put ima suvu klimu i manje hladnu, ali sa obilnim snegom zimi. Najvlažnije podneblje imaju visoki Alpi i Tesin ([[Ticino|Tičino]]), ali i dosta sunčanog vremena sa jakim kišama s vremena na vreme. Istok je hladniji nego zapad Švajcarske, ali visoko na planinama vreme je hladno u bilo koje doba godine. Padavine su potpuno umerene u toku godine, ali ima i odstupanja u odnosu na godišnje doba zavisno od mesta. Jesen je najčešće najsuvlje godišnje doba, ali vreme u Švajcarskoj je veoma promenljivo iz godine u godinu, tako da je veoma teško za predviđanje.

== Historija ==
{{Poseban članak|Istorija Švajcarske}}
=== Praistorija ===
Arheološki nalazi iz pećine [[Vildkirhli]] u [[Apencel]]u nagoveštavaju da su zajednice lovaca i skupljača plodova živele krajem [[paleolit]]a u nižim predelima severno od [[Alpi|Alpa]]. U vreme [[neolit]]a, ovo područje je bilo relativno gusto naseljeno, što proizilazi iz brojnih arheoloških nalazišta iz tog vremena. Ostaci [[sojenica]] su pronađeni u priobalnim zonama brojnih jezera.

U neolitskoj Evropi, od 5. milenijuma pne. na [[Švajcarska visoravan|Švajcarskoj visoravni]] dominirala je [[kultura linearne keramike]], a na njenim severoistočnim granicama u 3. milenijumu pne. razvila se [[kultura šnur keramike]], koja je na početku [[bronzano doba|bronzanog doba]] evoluirala u [[kultura pehara|kulturu pehara]]. Prva [[indoevropski narodi|indo-evropska]] naselja najverovatnije potiču iz 2. milenijuma p.n.e, kao deo [[kultura polja urni|kulture polja urni]] iz oko 1300. godine pne. Švajcarska visoravan leži na zapadnom delu pre- ili proto-[[kelti|keltske]] [[Halštatska kultura|halštatske kulture]], koja se razvila u keltsku kulturu La Tene od 5. veka pne. U 1. veku pne. Švajcarsku visoravan su zaposeli [[Helvećani]] na zapadu i [[Vindelici]] na istoku, dok su alpske delove istočne Švajcarske zaposeli [[Rečani]].

=== Rana istorija ===
[[Tiberije]] i njegov sin [[Druz Julije Cezar|Druz]] su [[15. pne.|15. godine pne.]] osvojili alpsku regiju i uveli je u sastav [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Područje Švajcarske koje su naseljavali Helvećani je podeljeno u provincije [[Gornja Germanija]] (zapadni deo) i [[Recija]] (istočni deo). Na početku [[srednji vijek|srednjeg veka]], [[Alemani]] su naselili Švajcarsku visoravan i dolinu Alpa. Teritorija Švajcarske je postala deo [[Franačka|Franačke]] tokom [[530-e|530ih]], a kasnije je, kao deo [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], podeljena na [[Alamanija|Alemaniju]] i [[Gornja Burgundija|Gornju Burgundiju]]. Do 1200. godine na Švajcarskoj visoravni nalazili su se posedi porodica [[Savoja]], [[Zahringer]], [[Habzburška dinastija|Habzburg]] i [[Kiburg]]. Sa nestankom porodice Kiburg [[1264]], Habzburzi pod [[Rudolf I Habsburški|Rudolfom I Habzburškim]] su proširili svoju teritoriju na istočni deo Švajcarske visoravni.

=== Nastanak ===
[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 018.jpg|thumb|thumb|Zakletva na livadi Ritli.]]
Švajcarska je nastala posle [[Zakletva na livadi Ritli|zakletve na livadi Ritli]], kao konfederacija tri [[prakanton]]a [[1. avgust]]a [[1291]]. na centralnom području današnje Švajcarske ([[Uri (kanton)|Uri]], [[Schwyz (kanton)|Švic]] i [[Unterwalden|Untervalden]]). Vremenom su u tu konfederaciju ulazili novi kantoni&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.ch.ch/schweiz/00143/00155/index.html?lang=en | title=Istorija Švajcarske konfederacije | publisher=Službeni portal Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;. Ime Švajcarske potiče od [[Schwyz (kanton)|kantona Švic]] (Schwyz), jednog od osnivača. Ovi kantoni su bili formalno i nominalno deo [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] još duži vremenski period, ali je njihova faktička samostalnost nesporna.

[[Datoteka:Bundesbrief.jpg|thumb|left|thumb|„Federalna povelja“ (''Bundesbrief'') iz 1291. godine.]]
Ugovor kojim je osnovan ovaj savez-konfederacija na nemačkom nosi ime ''Bundesbrief'', a prevodi se kao „Federalna povelja“, što ukazuje na to da je karakter ovog saveza već tada bio ozbiljniji i trajniji. Otuda se ovaj savez naziva i Večitim savezom. Cilj formiranja je, slično grčkim konfederalnim tvorevinama poput [[Ahajski savez|Ahajskog saveza]], bio vojno-odbrambeni, jer su [[Habzburška dinastija|Habzburzi]] predstavljali stalnu pretnju ovim teritorijama.

Svoju vojnu ulogu savez je odigrao uspešno jer se tokom 14. veka oslobodio kako Habzburgovaca, tako i Svetog rimskog carstva. Posle vladavine Habzburga nad Švajcarskom, [[8. novembar|8. novembra]] [[1307]]. Švajcarska je proglasila svoju nezavisnost. Od pobede [[1499]]. godine nad nemačkim carem [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijanom I]] savez je stekao potpunu samostalnost, zasnovanu na afirmisanoj vojnoj snazi i principu neutralnosti. Savez je stalno rastao tako da je početkom [[16. vek]]a već brojao 13 kantona i određeni broj zavisnih područja koja još nisu bila dobila status kantona.

Unutrašnje uređenje Švajcarske konfederacije u ovom periodu je bilo sledeće: vrhovni organ je ''Diet'', skupština saveza, koja se sastajala povremeno i u različitim mestima. Kantoni su slali različit broj predstavnika, obično sa vezanim mandatom, a svaki kanton je imao po jedan glas.

Sledeći važan korak ka centralizaciji je bio kad je [[Zürich]] preuzeo neformalnu ulogu rukovodećeg kantona zaduženog za sazivanje skupština, predstavljanje saveza prema inostranstvu i druga manje bitna pitanja. Zürich je ipak ostao ''samorimus inter pares'', što znači da nije došlo do jačanja suprematije federalne države. Za odlučivanje se zahtevala jednoglasnost koja je generalno mogla da vodi u neefikasan rad. Iako su švajcarski kantoni u načelu bili složni, ovo je teorijski bila velika mana sa stanovišta federalizma. Dalje, kantoni su odluke Dieta sprovodili sami, preko svojih organa. Nikavih organa konfederacije po kantonima nije bilo, pa time ni nekakve zajedničke jurisdikcije. Ovo je opet vodilo ka tome da su članice zapravo bile suverene. Istorijski gledano, sistem je funkcionisao usled toga što su kantoni sprovodili samo one odluke za koje su glasali (usled jednoglasnosti). Formalno gledano, nije bilo mogućnosti da se to prinudno sprovede. Na unutrašnju suverenost kantona ukazuje i šarenilo uređenja u njima, kao i odsustvo uniformnosti zakona. Nije bilo federalnog ustava sa kojim bi kantoni usaglašavali svoje zakonodavstvo. Jedino su odluke Dieta bile na višem nivou, za koje su i sami kantoni glasali. Preneseno gledajući, moglo bi se reći i da su ih sami i doneli, te suverenost kantona čak i tu ostaje neokrnjena. Spoljni poslovi su bili praktično jedina stvar gde je suverenost kantona bila ograničena.

Nakon pojave [[protestantizam|protestantizma]] i [[Martin Luter|Martina Lutera]], stanje se drastično promenilo u Švajcarskoj. [[Reformacija]] je tada bila glavna tema u nekim kantonima. Reformacija Züricha se pod [[Ulrich Zwingli|Ulrihom Cvinglijem]] [[1519]]. drastično proširila do [[Ženeva|Ženeve]]. Nastale su tenzije među kantonima. Godine [[1541]]. je došlo do pojave reformacije u Ženevi. Godina [[1656]]. i [[1752]], zbog reformacije je počeo građanski rat između protestanata i katolika.

Švajcarska je, posle više bitaka, [[24. oktobar|24. oktobra]] [[1648]]. izborila samostalnost od [[Sveto rimsko carstvo|Rimsko-nemačkog carstva]] i izgradila tradiciju neutralnosti, ali i dobrih plaćenika.

=== Napoleonovo doba ===
{{Poseban članak|Helvetska Republika}}
[[Datoteka:Schweiz Wiener Kongress.png|thumb|thumb|Granice Švajcarske po [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] 1815.]]
[[Datoteka:Flag of the Helvetic Republic (French).svg|thumb|left|thumb|Zastava Švajcarske tokom vladavine [[Napoleon I Bonaparta|Napoleona I Bonaparte]] (1798 - 1803). Tadašnji naziv Švajcarske je bilo [[Helvetska republika|Helvetska Republika]].]]
Ovakav sistem ostao je na snazi sve do burnog [[Napoleon I Bonaparta|Napoleonovog]] doba. Švajcarska je, iako verski podeljena, izbegla unutrašnje sukobe u vreme [[Reformacija|Reformacije]] i [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]. Stalne odlike ovog perioda i dalje su predstavljali [[konfederacija|konfederalizam]] (koji je faktički, ako ne i formalno, sve više ublažavan), jaka samosvojnost [[kanton]]a i [[republika]]nsko uređenje.

Posle pada Švajcarske pod [[Napoleon I Bonaparta|Napoleonovu]] vlast [[5. maj]]a [[1798]]. godine, Švajcarska je dobila svoj prvi [[Ustav Švajcarske|ustav]], kojim je uvedena [[Helvetska republika|Helvetska Republika]], koja je bila satelitska država zavisna od [[Francuska|Francuske]]. Razlog koji su Francuzi imali za ulazak u Švajcarsku je bila njihova namera da opljačkaju državnu kasu, kao i da imaju u svojim rukama sve klisure koji vode prema [[Italija|Italiji]]. Konfederalno uređenje je bilo ukinuto i država je postala unitarna, a [[kanton]]i su postali obične administrativne jedinice. Ovaj potez je naišao na snažan unutrašnji otpor, ali treba primetiti da to ukazuje na to da je Švajcarska smatrana u [[Evropa|Evropi]] kao jedna celina. [[Konfederacija]] je ovde vremenom gubila međunarodnopravna svojstva, što je proces koji traje gotovo od samog njenog osnivanja.

Već [[1802]]. godine ovaj ustav je zamenjen novim koji je ublažio unitarni režim. U samoj Švajcarskoj postojali su sukobi u shvatanjima između unitarista i federalista, što je Napoleon koristio da donese ''Posredničke akte'' kojima je uveo federalno uređenje sa nekim konfederalnim elementima i velikim ovlašćenjima [[kanton]]a. Sistem nije stigao da se pokaže u praksi. Godine [[1815]], posle [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]], granice Švajcarske su se proširile ka zapadu. Tako su se tri nova kantona ([[Geneva (kanton)|Ženeva]], [[Vaud|Vo]] i [[Neuchâtel (kanton)|Nešatel]]) pridružili Švajcarskoj. Osim proširenja na kongresu, Švajcarskoj je bila garantovana nezavisnost od svih velikih sila. Posle kongresa Švajcarska je dobila svoju fizionomiju sa 22 kantona i konfederalno uređenje. Kantoni su sklopili kratki Federalni pakt od samo petnaestak članova koji je vratio jako konfederalno uređenje. Slab Diet je bio jedini organ, a centralna vlast je bila sasvim beznačajna. Ovo je bio uvod u dalje sukobe koji su okončani [[1848]]. godine donošenjem federalnog ustava.

=== Moderna konfederacija ===
Svađe između liberalno-progresivnih i konzervativno-katoličkih kantona su dovele Švajcarsku [[1847]]. u Zonderbundskrig (''Sonderbundskrieg''), savez sastavljen [[1845]]. godine u Švajcarskoj između sedam katoličkih i protestantnih kantona, u cilju da se zaštite njihovi interesi od centralizacije vlasti. Posle poraza konzervativno-katoličkih kantona, Švajcarska je postala moderna konfederacija i autonomija kantona je ustavom 1848. smanjena. [[Bern]] je postao sedište parlamenta. Švajcarski ustav je do danas dva puta verifikovan ([[1874]]. i [[1999]]).

[[Datoteka:Palais des nations.jpg|thumb|thumb|''[[Palata naroda]]'' u [[Ženeva|Ženevi]], sagrađena između 1929. i 1938, predstavljala je sedište Društva naroda. Danas, služi kao [[Kancelarija Ujedinjenih nacija u Ženevi|evropsko sedište Ujedinjenih nacija]].]]
Polovinom [[19. vek]]a Švajcarska je osetila talas industrijalizacije i gradnje železničke pruge. Integracija katolika u novu konfederaciju usledila je [[1891]]. posle izbora prvog katolika u [[Švajcarsko savezno veće|Savezno veće]]. Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] Švajcarska je bila „izolovana“ od sveta, pošto su sve susedne zemlje učestvovale u ratu. Tokom rata postojale su tenzije među stanovništvom: dok su Švajcarci koji pričaju [[Nemački jezik|nemački]] bili na strani Nemačke, Švajcarci koji pričaju [[Francuski jezik|francuski]] su sa druge strane bili na strani [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je izabran jedan general za sigurnost švajcarske granice. Nedostajalo je hrane, firme nisu imali više para i izbeglice iz susednih zemalja su predstavljali problem Švajcarske.

Na inicijativu [[Anri Dinan|Anrija Dinana]] godine [[1864]]. u [[Ženeva|Ženevi]] je osnovan [[Crveni krst]]. U oba svetska rata Crveni krst je bio aktivan, a Švajcarska neutralna zemlja. Ipak, njena neutralnost je bila ozbiljno ugrožena kratkotrajnom [[Grim-Hofmanova afera|Grim-Hofmanovom aferom]] iz [[1917]]. Godine 1920. Švajcarska je postala član [[Društvo naroda|Društva naroda]], a 1963. i [[Savet Evrope|Saveta Evrope]].

Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], Nemci su napravili detaljan plan invazije na Švajcarsku, ali se napad nikada nije dogodio. Švajcarska je uspela da ostane neutralna zahvaljujući ekonomskim koncesijama Nemačkoj i sreći da su veći događaji tokom rata odlagali invaziju. Pokušaj male nacističke stranke u Švajcarskoj da izazove ujedinjenje sa Nemačkom je propao. Pod generalom [[Anri Gizan|Anrijem Gizanom]] je izvršena masovna mobilizacija. Švajcarska je bila važna baza za [[špijunaža|špijunažu]] obe zaraćene strane i često je posredovala u komunikaciji između [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|Saveznika]] i [[sile osovine|sila Osovine]]. Švajcarsku trgovinu blokirali su i Saveznici i sile Osovine. Ekonomska saradnja i davanje kredita Trećem rajhu su varirali u zavisnosti od izvesnosti invazije i mogućnosti da se pronađe drugi trgovinski partner. Koncesije su dostigle svoj vrhunac 1942. nakon što je teško oštećena izuzetno važna železnička veza u [[Višijevska Francuska|Višijevskoj Francuskoj]]. zbog čega je Švajcarska postala sa svih strana okružena snagama sila Osovine. Tokom rata u Švajcarsku je pristiglo više od 300.000 izbeglica, od čega su 104.000 bili strani vojnici internirani po stavu o pravima i obavezama neutralnih sila propisanih [[Haške konvencije|Haškim konvencijama]]. Dalje, 60.000 izbeglica su bili civili koji su izbegli iz Nemačke zbog progona od strane nacista. Međutim, stroge politike o imigraciji i azilima, kao i finansijske veze sa nacističkom Nemačkom su izazvali kontroverze. Švajcarsko ratno vaduhoplovstvo se borilo i protiv Saveznika i sila Osovine, oborivši 11 aviona [[Luftvafe]]a u maju i junu 1940, a posle i savezničke avione, nakon promene politike zbog pretnji iz Nemačke. Preko 100 savezničkih bombardera i njihove posade su bili internirani tokom Drugog svetskog rata. Saveznički avioni su tokom 1944. i 1945. greškom bombardovali švajcarske gradove [[Šafhauzen]], [[Štajn na Rajni]], [[Valc]], [[Rafz]], [[Bazel]] i [[Zürich]].

Švajcarci su [[1971]]. godine odobrili ženama pravo glasa, a [[1. januar]]a [[1979]], [[Jura (kanton)|Kanton Jura]] je dobio, posle više demonstracija svog stanovništva, svoju nezavisnost od [[Bern (kanton)|kantona Bern]]&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.be.ch/web/fr/portraet-geschichte {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101023191213/http://www.be.ch/web/fr/portraet-geschichte |date=2010-10-23 }} | title=Nezavisnost kanton Jure od kanton Berna | publisher=Službeni Vebsajt kanton Berna | date=&lt;/ref&gt;. Tako je kanton Jura postao najmlađi [[Kantoni Švajcarske|kanton]] Švajcarske.

Članstvo u [[Evropski ekonomski prostor|Evropskom ekonomskom prostoru]] kojem je Švajcarska vlada težila, propalo je 1992. godine da bi [[10. septembar|10. septembra]] [[2002]]. godine, posle referenduma, postala članica [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]]&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.parlament.ch/do-archiv-schweiz-uno | title=Švajcarska postaje članica UN-a | publisher=Parlament Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;.

== Politika ==
=== Politički sistem ===

Politika Švajcarske se odvija u okviru federalne parlamentarne demokratske [[Republika|republike]], po čemu je [[Švajcarsko savezno veće]] na čelu [[Vlada|vlade]] i višepartijskog sistema. Izvršnu vlast sprovodi vlada. Federalnu pravosudnu moć ima i vlada i dva doma [[Bundeshaus (Švajcarska)|Bundeshausa]]. Sudstvo je nezavisno od izvršne vlasti i zakonodavstva. Švajcarska je od svih država na svetu najbliža [[neposredna demokratija|direktnoj demokratiji]]. Za bilo koju promenu u ustavu referendum je obavezan; za bilo koju promenu u [[zakon]]u, može se tražiti referendum. Kroz referendume, građani mogu da menjaju bilo koji zakon koji je izglasao Bundeshaus i kroz inicijative mogu da uvode amandmane u federalni ustav, što Švajcarsku čini državom [[neposredna demokratija|direktne demokratije]]&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissworld.org/en/politics/people_s_rights/indirect_and_direct_democracy/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301033806/http://www.swissworld.org/en/politics/people_s_rights/indirect_and_direct_democracy/ |date=2009-03-01 }} | title=Politika Švajcarske | publisher=swissworld.org | date=&lt;/ref&gt;.

Parlament (Bundeshaus) se sastoji od dva doma: [[Savet kantona Švajcarske|Saveta kantona Švajcarske]], koji ima 46 predstavnika (dva iz [[Kantoni Švajcarske|svakog kantona]] i po jedan iz svakog polu-kantona) koji se biraju po sistemu koji određuje svaki kanton, i [[Državni savet Švajcarske|Državnog saveta]], koji se sastoji od 200 članova koji se biraju po sistemu srazmernih predstavnika. Članovi oba doma služe četiri godine. Kada oba doma zasedaju zajedno, poznati su kao [[Savezni skup (Švajcarska)|Savezni skup]] (Bundesversammlung)&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissinfo.org/eng/politics/political_system/The_heart_of_Swiss_politics.html?siteSect=1552&amp;sid=7800972&amp;cKey=1196932186000&amp;ty=st {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425083511/http://www.swissinfo.org/eng/politics/political_system/The_heart_of_Swiss_politics.html?siteSect=1552&amp;sid=7800972&amp;cKey=1196932186000&amp;ty=st |date=2009-04-25 }} | title=Srce politike Švajcarske | publisher=swissinfo.org | date=&lt;/ref&gt;. Oni su [[zakonodavna vlast]] Švajcarske i zajedno biraju, u slučaju rata, [[general]]a vojske ili biraju svake četvrte godine nove članove Saveznog veća, koji Švajcarsku predstavljaju u inostranstvu. Takođe oni razmatraju molbe za pomilovanje, koje mu mogu predati osuđenici koje je osudio vrhovni sud. Švajcarska ima višepartijski sistem, sa brojnim političkim strankama od kojih nijedna nema često priliku da samostalno stekne vlast, i političke stranke moraju međusobno sarađivati da stvore koalicione vlade&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissinfo.org/eng/politics/political_system/A_very_stable_political_spectrum.html?siteSect=1551&amp;sid=7829153&amp;cKey=1197369015000&amp;ty=st {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220044447/http://www.swissinfo.org/eng/politics/political_system/A_very_stable_political_spectrum.html?siteSect=1551&amp;sid=7829153&amp;cKey=1197369015000&amp;ty=st |date=2008-12-20 }} | title=Partije: Četiri velika i četiri mala | publisher=swissinfo.org | date=&lt;/ref&gt;.

Glavno izvršno telo i šefa države čini [[Švajcarsko savezno veće]], koje se sastoji od sedam članova ([[izvršna vlast]]). Iako ustav zahteva da parlament bira i nadgleda članove veća tokom četvorogodišnjeg mandata, šef države i njegova administracija su postepeno preuzeli ulogu u određivanju zakonodavnog procesa kao i u izvršavanju federalnih zakona. [[Švajcarsko savezno veće|Predsednik Konfederacije]] se bira među njih sedmoro da bi preuzeo posebne predstavničke funkcije na jednu godinu, ali takođe zadržava svoju ulogu u kabinetu&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.ch.ch/schweiz/00143/00154/index.html?lang=en | title=Švajcarske savezno veće i njenih funkcija | publisher=Službeni portal Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;.

Sudska vlast obuhvata [[Savezni vrhovni sud Švajcarske|Savezni vrhovni sud]] (sa sedištem u [[Lozana|Lozani]]), [[Savezni krivični sud Švajcarske|Savezni krivični sud]] (sa sedištem u [[Belincona|Belinconi]]), [[Savezni administrativni sud Švajcarske|Savezni administrativni sud]] (sa sedištem u [[Bern]]u) i nekoliko drugih saveznih sudova, odgovornih za kontrolisanje nižih sudova. Svi niži sudovi pripadaju kantonima. Svaki kanton ima svoju sudsku vlast i svoj ustav.

:''Vidi još: [[Državni savet Švajcarske]], [[Savet kantona Švajcarske]] i [[Ustav Švajcarske]].''

=== Kantoni ===
{{Poseban članak|Kantoni Švicarske}}
Švajcarska je podeljena na 26 kantona, s tim što su tri kantona podeljena na polukantone, i tako je relevantan broj za izbor u [[Savet kantona Švajcarske|Veće kantona]] 23. Svaki kanton ima svoj glavni grad. Oni su konstituenti, federalne jedinice, Švajcarske [[federacija|federacije]]. Svaki kanton je jednak i ima svoj ustav, zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Vlada svakog kantona se sastoji od pet do sedam članova (zavisno od kantona)&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissinfo.org/eng/politics/political_system/Cantons.html?siteSect=1551&amp;sid=7829334&amp;cKey=1180520420000&amp;ty=st {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080126110837/http://www.swissinfo.org/eng/politics/political_system/Cantons.html?siteSect=1551&amp;sid=7829334&amp;cKey=1180520420000&amp;ty=st |date=2008-01-26 }} | title=Politika kantona | publisher=swissinfo.org | date=&lt;/ref&gt;.

Sve nadležnosti koja prema [[Ustav Švajcarske|ustavu]] ne pripadaju vladi, ili nisu zakonom dodeljena federalnom nivou, su u nadležnosti kantona (organizacija kantona, školski sistem, ponekad zdrastvo, ponekad planiranje i gradnja, policija, sudstvo). U nekim područjima vlada ima velike nadležnosti, tako da to ponekad izaziva tenzije imeđu kantona i vlade.

Najveći kanton po površini je [[Graubünden|Kanton Graubünden]] koji pokriva 17,2 % površine Švajcarske, a kanton sa najviše stanovnika je [[Zürich (kanton)|Zürich]].

&lt;center&gt;[[Datoteka:Kantone der Schweiz.svg|300px]]&lt;/center&gt;

{| border=&quot;1&quot; style=&quot;border-collapse:collapse; border-color:#f2f2f4; margin-top:1px; margin-bottom:15px; font-size:84%&quot; cellpadding=&quot;1&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! bgcolor=&quot;#efefef&quot; width=&quot;3%&quot;|
! align=&quot;left&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f4&quot; width=&quot;24%&quot;| Kantoni
! align=&quot;left&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f4&quot; width=&quot;11%&quot;| [[Glavni grad]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f4&quot; width=&quot;24%&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[srpskohrvatski|Na srpskohrvatskom]]
|-
|align=&quot;center&quot;|'''AR''' || [[Datoteka:Wappen Appenzell Ausserrhoden matt.svg|18px]] [[Appenzell Ausserrhoden]]|| [[Herisau]]||''Apencel Auseroden''||''Herisau''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''AI''' || [[Datoteka:Wappen Appenzell Innerrhoden matt.svg|18px]] [[Appenzell Innerrhoden]]||[[Appenzell]]||''Apencel Ineroden''||''Apencel''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''AG''' || [[Datoteka:CHE Aargau COA.svg|18px]] [[Aargau]]||[[Aarau]]||''Aargau''||''Arau''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''BS''' || [[Datoteka:Wappen Basel-Stadt matt.svg|18px]] [[Basel-Stadt]]||[[Basel]]||''Bazel-Grad''||''Bazel''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''BL''' || [[Datoteka:Coat of arms of Kanton Basel-Landschaft.svg|18px]] [[Basel-Landschaft]]||[[Liestal]]||''Basel-provincija''||''Liztal''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''BE''' || [[Datoteka:CHE Bern COA.svg|18px]] [[Bern (kanton)|Bern]] ||[[Bern]] ||''Bern''||''Bern''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''VS'''|| [[Datoteka:Wappen Wallis matt.svg|18px]] [[Valais]] ||[[Sion, Švicarska|Sion]]||''Vale''||''Sion''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''VD'''|| [[Datoteka:Wappen Waadt matt.svg|18px]] [[Vaud]] ||[[Lausanne]]||''Vo''||''Lozana''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''GL''' || [[Datoteka:Wappen Glarus matt.svg|18px]] [[Glarus (kanton)|Glarus]]||[[Glarus]]||''Glarus''||''Glarus''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''GR'''|| [[Datoteka:CHE Graubünden COA.svg|18px]] [[Graubünden]]||[[Chur]]||''Graubinden''||''Hur''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''GE''' || [[Datoteka:Wappen Genf matt.svg|18px]] [[Geneva (kanton)|Geneva]]||[[Ženeva]]||''Ženeva''||''Ženeva''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''SO'''|| [[Datoteka:Wappen Solothurn matt.svg|18px]] [[Solothurn (kanton)|Solothurn]]||[[Solothurn]]||''Zoloturn''||''Zoloturn''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''JU'''|| [[Datoteka:Wappen Jura matt.svg|18px]] [[Jura (kanton)|Jura]]||[[Delémont]]||''Jura''||''Delemont''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''LU'''|| [[Datoteka:Wappen Luzern matt.svg|18px]] [[Luzern (kanton)|Luzern]]||[[Luzern]]||''Lucern''||''Lucern''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''NE'''|| [[Datoteka:Wappen Neuenburg matt.svg|18px]] [[Neuchâtel (kanton)|Neuchâtel]] ||[[Neuchâtel]] ||''Nešatel''||''Nešatel''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''NW'''|| [[Datoteka:Wappen Nidwalden matt.svg|18px]] [[Nidwalden]]|| [[Stans]]||''Nidvalden''||''Štans''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''OW'''|| [[Datoteka:Wappen Obwalden matt.svg|18px]] [[Obwalden]]||[[Sarnen]]||''Obvalden''||''Zarnen''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''SG'''|| [[Datoteka:Coat of arms of canton of St. Gallen.svg|18px]] [[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]]||[[St. Gallen]]||''Sent Galen''||''Sent Galen''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''TI'''|| [[Datoteka:Wappen Tessin matt.svg|18px]] [[Ticino]] ||[[Bellinzona]]||''Tičino''||''Belincona''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''TG'''|| [[Datoteka:Wappen Thurgau matt.svg|18px]] [[Thurgau]]||[[Frauenfeld]]||''Turgau''||''Frauenfeld''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''UR'''|| [[Datoteka:Wappen Uri matt.svg|18px]] [[Uri (kanton)|Uri]]||[[Altdorf, Uri|Altdorf]]||''Uri''||''Altdorf''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''FR''' || [[Datoteka:Wappen Freiburg matt.svg|18px]] [[Fribourg (kanton)|Fribourg]]||[[Fribourg]]||''Fribur''||''Fribur''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''ZH'''|| [[Datoteka:Wappen Zürich matt.svg|18px]] [[Zürich (kanton)|Zürich]]||[[Zürich]]||''Cirih''||''Cirih''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''ZG'''|| [[Datoteka:Wappen Zug matt.svg|18px]] [[Zug (kanton)|Zug]]||[[Zug]]||''Cug''||''Cug''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''SH'''|| [[Datoteka:Wappen Schaffhausen matt.svg|18px]][[Schaffhausen (kanton)|Schaffhausen]] ||[[Schaffhausen]]||''Šafhauzen''||''Šafhauzen''
|-
|align=&quot;center&quot;|'''SZ'''|| [[Datoteka:Wappen Schwyz matt.svg|18px]] [[Schwyz (kanton)|Schwyz]]||[[Schwyz]]||''Švic''||''Švic''
|}

=== Gradovi i opštine ===
[[Datoteka:Landsgemeinde Glarus 2006.jpg|thumb|thumb|Plenarna skupština u [[Glarus]]u]]
Najvažniji gradovi Švajcarske su [[Bern]], [[Zürich]], [[Basel]], [[Luzern]], [[Ženeva]] i drugi. Ekonomsko i saobraćajno središte Švajcarske je Zürich, dok je Bern administrativno središte. Značajne uloge imaju i Basel i Ženeva. Bazel je sedište mnogih [[Biotehnologija|biotehnoloških]] i [[Hemija|hemijskih]] institucija, dok se u Ženevi nalazi [[Kancelarija Ujedinjenih nacija u Ženevi|sedište Ujedinjenih nacija za Evropu]]. Svaki grad i svaka opština ima svog [[gradonačelnik]]a (opštine većinom jednog predstavnika iz Parlamenta kantona), gradske institucije i lokalnu [[Policija|policiju]].

Švajcarska danas broji 3032 opštine i svaka od njih ima svoje opštinsko ili gradsko veće, (ponekad umesto veća, narod se okuplja na plenarnoj skupštini) i svoju izvršnu vlast sa gradskom vladom i gradonačelnikom na čelu (u pojedinim kantonima predsednikom opštine).

Kontrola kantona nad opštinama i gradovima ograničena je na nadgledanje da li su opštinske odluke u skladu sa važećim propisima i, sa druge strane, na odobravanje predračuna (ponekad budžeta) gradskih vlada.

U nadležnosti opštine je ubiranje poreza, upravljanje javnim komunalnim preduzećima, osnovno obrazovanje, upravljanje dobrima građana, lokalna policija, kao i pomoć siromašnima i bolesnima.

U Švajcarskoj su prava opštine ograničena samo zakonom. [[Opština]] je ta koja prva odlučuje (npr. u sudskom postupku ona je prvostepeni organ), a [[kanton]] interveniše tek u slučaju žalbe.

=== Spoljna politika ===
Švajcarska se smatra spoljnopolitički neutralnom, tj. praktikuje politiku nemešanja u sukobe između država, i ne meša se u unutrašnje stvari drugih zemalja. Neutralnost Švajcarske je bila priznata na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. godine. Ova neutralnost je i danas međunarodno priznata&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissinfo.org/ger/aussenpolitik/detail/Neutralitaet_ein_Grundprinzip.html?siteSect=1525&amp;sid=7665128&amp;cKey=1180012424000&amp;ty=st {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080126110850/http://www.swissinfo.org/ger/aussenpolitik/detail/Neutralitaet_ein_Grundprinzip.html?siteSect=1525&amp;sid=7665128&amp;cKey=1180012424000&amp;ty=st |date=2008-01-26 }} | title=Neutralnost Švajcarske | publisher=swissinfo.org | date=&lt;/ref&gt;.

Švajcarska je članica u mnogim međunarodnim organizacijama. Kao jedna od poslednjih država, Švajcarska je postala [[2002]]. članica [[Organizacija ujedinjenih nacija|UN]], ali je istovremeno i jedina država u kojoj se narod izjašavao za pristup UN. Osim toga, Švajcarska je aktivna u [[Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju|Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju]], [[Savet Evrope|Saveti Evrope]] i [[Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu|EFTI]]. Švajcarska učestvuje u programu [[NATO]] [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]] i potpisala je [[Protokol iz Kjota]].
U ispitivanju Švajcarska sarađuje sa nekim evropskim organizacijama. Osnivač je [[CERN]]-a, koji ima svoje sedište u [[Ženeva|Ženevi]].
Švajcarska nije članica [[Evropska unija|Evropske unije]], niti je članica [[Evropski ekonomski prostor|Evropskog ekonomskog prostora]], ali ima važne bilateralne sporazume sa Evropskom unijom&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissinfo.org/eng/politics/foreign_affairs/Switzerland_and_the_EU_edge_closer.html?siteSect=1521&amp;sid=7801226&amp;cKey=1180615265000&amp;ty=st {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080126110824/http://www.swissinfo.org/eng/politics/foreign_affairs/Switzerland_and_the_EU_edge_closer.html?siteSect=1521&amp;sid=7801226&amp;cKey=1180615265000&amp;ty=st |date=2008-01-26 }} | title=Švajcarska-EU: Teško je se približiti | publisher=swissinfo.org | date=&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.swissinfo.org/eng/swissinfo.html?siteSect=2605&amp;sid=5247198&amp;cKey=1181047971000&amp;ty=st {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080126110844/http://www.swissinfo.org/eng/swissinfo.html?siteSect=2605&amp;sid=5247198&amp;cKey=1181047971000&amp;ty=st |date=2008-01-26 }} | title=Sporazume između Švajcarske i EU | publisher=swissinfo.org | date=&lt;/ref&gt;. Pristupanje Švajcarske u [[NATO]] bio bi prekid neutralnosti Švajcarske.

:''Vidi još: [[Ministarstvo inostranih poslova Švajcarske]]

== Saobraćaj ==

[[Datoteka:Autobahnnetz schweiz.png|thumb|thumb|Mreža autoputeva Švajcarske]]
Švajcarska je veoma važna tranzitna država za ljude i robu koji putuju ka unutrašnjosti [[Evropska unija|Evropske unije]]. Zbog svog [[Geografija Švajcarske|geografskog položaja]], Švajcarska ima veliki značaj u međunarodnom saobraćaju sa posebno dobro razvijenom saobraćajnom infrastrukturom.

Ukupna dužina železničke mreže u Švajcarskoj je 5.035&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/verkehr_und_nachrichtenwesen/uebersicht/blank/wichtigste_kennzahlen.html | title=Popis dužine železnice u Švajcarskoj | publisher=Savezna služba za statistiku Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;, što je jedna od najgušćih [[železnica|železničkih]] mreža na svetu, a ukupna dužina puteva je 71.011&amp;nbsp;km od čega je 1.638&amp;nbsp;km [[autoput]]eva&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/verkehr_und_nachrichtenwesen/uebersicht/blank/wichtigste_kennzahlen.html | title=Popis dužine autoputa u Švajcarskoj | publisher=Savezna služba za statistiku Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;. Već danas, mreža [[autoput]]eva Švajcarske je jedna od najrazvijenijih na svetu. Većina stanovnika živi manje od 10&amp;nbsp;km od najbližeg izlaza na autoput.

Najznačajnija saobraćajnica Švajcarske je drumsko-železnički put koji spaja severnu Švajcarsku sa [[Italija|Italijom]] ([[A2 (Švajcarska)|Autoput A2]], [[Bazel]] - [[Lucern]] - [[Belincona]] - [[Lugano]] - [[Italija]]; kao i [[A1 (Švajcarska)|Autoput A1]], [[Ženeva]] - [[Lausanne]] - [[Bern]] - [[Zürich]] - [[St. Gallen]] - [[Austrija]]), koji spaja zapadnu Švajcarsku i [[Francuska|Francusku]], sa istokom [[Evropa|Evrope]] (Austrija).

Kroz Švajcarsku teče reka [[Rajna]], važan vodeni put koji povezuje Švajcarsku sa [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]]. Jedina međunarodna luka Švajcarske se nalazi u [[Bazel]]u na Rajni.

Aerodromi za međunarodni putnički saobraćaj u Švajcarskoj su u [[Zürich]]u, [[Basel]]u i [[Ženeva|Ženevi]]. Sa više od 20 miliona putnika godišnje&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.zurich-airport.com/ZRH/?ID_site=1&amp;le=2&amp;d=cnt/AFLY/EN/inf__reiseinformationen.asp&amp;sp=en&amp;u=1&amp;t=Travel%20Information&amp;ID_level1=1&amp;ID_level2=7&amp;a2=7 | title=Broj putnika na aerodromu Zürich | publisher=Aerodrom Zürich | date=&lt;/ref&gt;, [[Aerodrom Zürich]] je postao glavna saobraćajna kapija Švajcarske. Mnoge avionske kompanije lete za [[Zürich]], kao npr. [[Amerikan erlajns]], [[Lufthanza]] ili [[Iberija erlajns|Iberija]]. Ostali međunarodni aerodromi Švajcarske su [[Evroaerodrom Bazel—Miluz—Frajburg|Aerodrom Bazel]] i [[Aerodrom Ženeva]].

== Ekonomija ==

[[Datoteka:Exportation importation suisse.png|thumb|thumb|Iznos izvoza (plavo) i uvoza (crveno) Švajcarske u periodu od 1990. do 2005. godine (u milionima švajcarskih franaka).]]
Švajcarska je stabilna, razvijena, moderna tržišna zemlja, sa niskom stopom nezaposlenosti (Ø: 2,5 %&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.blick.ch/news/schweiz/mehr-arbeitslose-in-der-schweiz-102406 | title=Mehr Arbeitslose in der Schweiz | publisher=blick.ch | date=10. oktobar 2008&lt;/ref&gt;), visoko obučenom radnom snagom i sa [[bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]] po glavi stanovnika većim od najrazvijenih evropskih zemalja.&lt;ref&gt;Data refer to the year 2007. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=42&amp;pr.y=5&amp;sy=2007&amp;ey=2007&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=512%2C446%2C914%2C666%2C612%2C668%2C614%2C672%2C311%2C946%2C213%2C137%2C911%2C962%2C193%2C674%2C122%2C676%2C912%2C548%2C313%2C556%2C419%2C678%2C513%2C181%2C316%2C682%2C913%2C684%2C124%2C273%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C624%2C449%2C626%2C564%2C628%2C283%2C228%2C853%2C924%2C288%2C233%2C293%2C632%2C566%2C636%2C964%2C634%2C182%2C238%2C453%2C662%2C968%2C960%2C922%2C423%2C714%2C935%2C862%2C128%2C716%2C611%2C456%2C321%2C722%2C243%2C942%2C248%2C718%2C469%2C724%2C253%2C576%2C642%2C936%2C643%2C961%2C939%2C813%2C644%2C199%2C819%2C184%2C172%2C524%2C132%2C361%2C646%2C362%2C648%2C364%2C915%2C732%2C134%2C366%2C652%2C734%2C174%2C144%2C328%2C146%2C258%2C463%2C656%2C528%2C654%2C923%2C336%2C738%2C263%2C578%2C268%2C537%2C532%2C742%2C944%2C866%2C176%2C369%2C534%2C744%2C536%2C186%2C429%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C443%2C474%2C917%2C754%2C544%2C698%2C941&amp;s=NGDPDPC&amp;grp=0&amp;a= World Economic Outlook Database-April 2008], [[Međunarodni monetarni fond]]&lt;/ref&gt;. Švajcarska je poslednjih godina svoju ekonomsku praksu prilagodila onoj u [[Evropska unija|EU]] kako bi uvećala svoju konkurentnost. Iako Švajcarci ne teže ka članstvu u EU u bliskoj budućnosti, [[Bern]] i [[Brisel]] su [[1999]]. potpisali sporazum o daljoj liberalizaciji trgovinskih veza. Švajcarska je ostala raj za investitore, jer je zadržala mogućnost bankarske diskrecije i dugoročnu eksternu vrednost [[švajcarski franak|franka]]. Najvažnija privredna grana Švajcarske su usluge. U [[tercijarni sektor|tercijarnom sektoru]] radi najveći broj zaposlenih (73%). Glavni sektori su trgovina, zdravstvo i obrazovanje, kao i bankarski i sektor osiguranja. Takođe je zastupljena industrija [[čelik]]a, [[metal]]a, [[aluminijum]]a, mašinska industrija, industrija preciznih instrumenata (npr. [[časovnik]]a), elektrotehnika, hemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, industrija kože, prehrambena, keramička, industrija građevinskog materijala, [[banka]]rstvo (zbog neutralnosti u [[rat]]ovima).

Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivrede, mada ostaje važan faktor u Švajcarskoj. Razvijeno je [[stočarstvo]], a naročito se uzgajaju krave za mužu, dok ova grana privrede i dalje u velikoj meri odoleva modernizaciji i zadržava tradicionalne elemente. Takođe je razvijen i [[zimski turizam]], sa nekim od najpoznatijih skijaških centara lociranim u švajcarskim [[Alpi]]ma.

Bruto nacionalni dohodak Švajcarske je [[2006]]. godine iznosio je oko 486,2 milijarde franaka, što je oko 64.500 franaka, odnosno 53.000 američkih dolara po glavi stanovnika&lt;ref&gt;[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/04.html Bundesamt für Statistik]&lt;/ref&gt;, čime se ona ubraja u najbogatije zemlje sveta&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.evd.admin.ch/index.html?lang=en {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101101195816/http://www.evd.admin.ch/index.html?lang=en |date=2010-11-01 }} | title=Bruto nacionalni dohodak Švajcarske 2004. | publisher=Ministarstvo ekonomije Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Podaci se odnose na 2006 godinu. [http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf Total GDP 2006] &amp; [http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/POP.pdf Population 2006], World Development Indicators database, [[Svetska banka]], April 11 2008&lt;/ref&gt;. [[Inflacija]] je prema izvorima iz 2007. godine iznosila 0,4%&lt;ref name=&quot;Bfai&quot; /&gt;.

=== Ekonomski podaci ===
Glavni ekonomski podaci bruto domaćeg proizvoda, inflacije, broja nezaposlenosti i spoljnotrgovinskog razvoja zadnjih godina:
{| class=&quot;prettytable&quot; width=560
|-bgcolor=dddddd
! align=center colspan=11 | Promena [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] (BDP), realno
|----
|-bgcolor=f0f0f0
! align=center colspan=11 | u % u odnosu na prethodnu godinu
|----
|-bgcolor=d7d7d7
|bgcolor=&quot;#d3d3d3&quot; | Godina
|align=&quot;right&quot; |1998
|align=&quot;right&quot; |1999
|align=&quot;right&quot; |2000
|align=&quot;right&quot; |2001
|align=&quot;right&quot; |2002
|align=&quot;right&quot; |2003
|align=&quot;right&quot; |2004
|align=&quot;right&quot; |2005
|align=&quot;right&quot; |2006
|align=&quot;right&quot; |2007
|----
| bgcolor=&quot;#d3d3d3&quot; | Promena &lt;br /&gt;u % o. p. godine
| align=&quot;right&quot; | 2,8
| align=&quot;right&quot; | 1,3
| align=&quot;right&quot; | 3,6
| align=&quot;right&quot; | 1,0
| align=&quot;right&quot; | 0,3
| align=&quot;right&quot; |− 0,2
| align=&quot;right&quot; | 2,3
| align=&quot;right&quot; | 1,9
| align=&quot;right&quot; | 2,7
| align=&quot;right&quot; |≈ 1,7
|----
| bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=9 |&lt;small&gt;Izvor: bfai &lt;ref name=&quot;Bfai&quot;&gt;Entwicklung des BIP der Schweiz [http://www.bfai.de/DE/Navigation/home/home.html bfai, 2006, siehe: Wirtschaftsdaten kompakt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208133150/http://www.bfai.de/DE/Navigation/home/home.html |date=2008-12-08 }}&lt;/ref&gt;
! bgcolor=&quot;#eaeaea&quot; colspan=2 |≈ = procena &lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;prettytable&quot; width=560
|-bgcolor=dddddd
! align=center colspan=8 | Razvoj BDP-a (nominalno)
|----
|-bgcolor=dddddd
! bgcolor=&quot;#f0f0f0&quot; align=center colspan=4 width=280 | približno (u milijardi US$)
! bgcolor=&quot;#f0f0f0&quot; align=center colspan=4 width=280 | po stanovniku (u hiljadima US$)
|----
|-bgcolor=dddddd
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; |Godina
|align=&quot;right&quot; | 2003
|align=&quot;right&quot; | 2004
|align=&quot;right&quot; | 2005
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; | Godina
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2003
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2004
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2005
|----
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; | BDP u milijardi US$
|align=&quot;right&quot; |323
|align=&quot;right&quot; |359
|align=&quot;right&quot; |367
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; | BDP po glavi stanovnika.&lt;br /&gt;(u hiljadima US$)
|align=&quot;right&quot; |44,0
|align=&quot;right&quot; |48,5
|align=&quot;right&quot; |49,5
|----
| bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=10 |&lt;small&gt;Izvor: bfai &lt;ref name=&quot;Bfai&quot; /&gt; &lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;prettytable&quot; width=560
|-bgcolor=dddddd
! align=center colspan=5 width=276| Razvoj inflacije
! bgcolor=&quot;#dddddd&quot; align=center colspan=5 width=284| Razvoj nezaposlenosti
|---- 
|-bgcolor=f0f0f0
! align=center colspan=5 | u % u odnosu na prethodnu godinu
! bgcolor=&quot;#f0f0f0&quot; align=center colspan=5 | u % u odnosu na prethodnu godinu
|----
|-bgcolor=dddddd
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; |Godina
|align=&quot;right&quot; |2004
|align=&quot;right&quot; |2005
|align=&quot;right&quot; |2006
|align=&quot;right&quot; |2007
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; | Godina
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2005
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2006
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2007
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#dddddd&quot; |2008
|----
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; | Inflacija
|align=&quot;right&quot; | 0,8
|align=&quot;right&quot; | 1,2
|align=&quot;right&quot; | 1,1
|align=&quot;right&quot; |≈ 0,4
| bgcolor=&quot;#d7d7d7&quot; | Nezaposlenost
|align=&quot;right&quot; | 3,7
|align=&quot;right&quot; | 3,3
|align=&quot;right&quot; | 2,8
|align=&quot;right&quot; |≈ 2,5
|----
| bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=8 |&lt;small&gt;Izvor: bfai &lt;ref name=&quot;Bfai&quot; /&gt;
! bgcolor=&quot;#eaeaea&quot; colspan=2 |≈ = procena  &lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;prettytable&quot; width=560
|-bgcolor=dddddd
! align=center colspan=4 | Glavni partneri (2005)
|----
|-bgcolor=f0f0f0
! align=center colspan=2 width=280| u izvozu (u %) 
! bgcolor=&quot;#f0f0f0&quot; align=center colspan=2 width=280 | u uvozu (u %)
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; width=220| Nemačka
| align=&quot;right&quot; | 19,5
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; width=220| Nemačka
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 31,6
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | SAD
| align=&quot;right&quot; | 10,7
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | Italija
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 10,5
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot;| Italija
| align=&quot;right&quot; | 9,1
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | Francuska
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 10,0
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot;| Francuska 
| align=&quot;right&quot; | 8,7
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | SAD
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 5,3
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot;| Ujedinjeno Kraljevstvo
| align=&quot;right&quot; | 5,4
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | Holandija
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 4,8
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot;| Japan
| align=&quot;right&quot; | 3,6
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | Austrija
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 4,6
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot;| druge zemlje
| align=&quot;right&quot; | 43,0
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | druge zemlje
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 33,2
|----
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot;| sve zemlje Evropske unije zajedno
| align=&quot;right&quot; | 61,8
| bgcolor=&quot;#e3e3e3&quot; | sve zemlje Evropske unije zajedno
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;right&quot; | 80,4
|----
| bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=4 |&lt;small&gt;Izvor: bfai &lt;ref name=&quot;Bfai&quot; /&gt; &lt;/small&gt;
|}

=== Infrastruktura i zaštita životne okoline ===
[[Datoteka:AKW Leibstadt1.jpg|thumb|thumb|[[Nuklearna elektrana Lajbštat]] se nalazi u kantonu [[Argau]]]]
Švajcarska dobija [[Električna energija|električnu energiju]] uglavnom iz [[hidroelektrana]] (53%) i [[nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]] (42%), dok se ostatak dobija iz konvencionalnih izvora energije, što za rezultat daje malo [[Zagađivanje vazduha|zagađivanje atmosfere]] [[ugljen-dioksid]]im.

Dana 18. maja 2003. odbijene su dve inicijative protiv nukearnih elektrana: ''Moratorijum plus'', čiji je cilj bila zabrana izgradnje novih nuklearnih elektrana (41,6 % za i 58,4 % protiv),&lt;ref&gt;cite web |url=http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20030518/det502.html |title=Vote No. 502 – Summary |date=18. 05. 2003.|language=German&lt;/ref&gt; i ''Električna energija bez nuklearki'' (33,7 % za i 66,3 % protiv).&lt;ref&gt;cite web |url=http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20030518/det501.html |title=Vote No. 501 – Summary |date=18. 05. 2003.|language=German&lt;/ref&gt; Prethodni desetogodišnji moratorijum na izgradnju novih nuklearnih elektrana je bio rezultat građanske inicijative izglasane [[1990]]. sa 54,5 %za i 45,5 % protiv. Planira se nova nuklearna elektrana u kantonu Bern. Švajcarski savezni biro za energiju u okviru Saveznog ministarstva za prirodu, saobraćaj, energiju i komunikacije.&lt;ref&gt;cite web |url=http://www.bfe.admin.ch/forschungnetze/01223/index.html?lang=en |title=Federal government energy research|date=16. 01. 2008.&lt;/ref&gt;

Švajcarska privatno-javna putna mreža se finansira iz [[putarina]] i poreza na vozila. Švajcarski sistem autoputeva zahteva kupovinu [[vinjeta]] koje koštaju 40 švajcarskih franaka za jednu kalendarsku godinu da bi se koristili autoputevi, što važi i za putnička i teretna vozila. Švajcarska mreža autoputeva je 2000. godine bila dugačka 1,638&amp;nbsp;km i uzimajući obzir površinu Švajcarske od 41,290&amp;nbsp;km², je takođe jedna od najgušćih putnih mreža na svetu. [[Aerodrom Zürich]] je najveći švajcarski međunarodni terminal, koji je 2007. uslužio 20,7 miliona putnika. Drugi najveći aerodrom je [[aerodrom Ženeva]] sa 10,8 miliona putnika, a treći [[Evroaerodrom Bazel—Miluz—Frajburg|aerodrom Bazel-Miluz-Frajburg]] sa 4,3 miliona putnika. Ova ova aerdoroma Švajcarska deli sa Francuskom.

Švajcarska je izuzetno aktivna u pogledu propisa o [[recikliranje|reciklaži]] i odlaganju đubreta, i jedna od vodećih država u svetu sa oko 66% do 96% različitih materijala koji su reciklirani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Swiss Recycling&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.swissrecycling.ch/deutsch/wregel.htm |access-date=2010-10-23 |archive-date=2010-04-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100423183826/http://swissrecycling.ch/deutsch/wregel.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==

[[Datoteka:Switzerland demography 1970-2005.png|thumb|450px|thumb|Stanovništvo Švajcarske u hiljadama 1970-2005. godine]]
Prema podacima iz avgusta [[2008]]. godine, Švajcarska ima 7.610.248 stanovnika, od čega 21,3% čine stranci&lt;ref name=&quot;Bevölkerung&quot; /&gt;. Najveći gradovi Švajcarske prema podacima Savezne službe za statistiku Švajcarske [[2006]]. godine su:
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
| style=&quot;background:#F5F5DC;&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;Grad&lt;/small&gt;
| style=&quot;background:#F5F5DC;&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;Broj stanovnika&lt;br /&gt;(prema podacima iz 2006.)&lt;/small&gt;
| style=&quot;background:#F5F5DC;&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;Kanton&lt;/small&gt;
|-
| [[Zürich]]
| 350.125 
| [[Zürich (kanton)|Kanton Zürich]])
|-
| [[Ženeva]]
| 178.603
| [[Geneva (kanton)|Kanton Ženeva]]
|-
| [[Basel]]
| 163.081
| [[[[Basel-Stadt|Kanton Bazel-grad]]
|-
| [[Bern]]
| 122.422
| [[Bern (kanton)|Kanton Bern]]
|-
| [[Lausanne]]
| 118.049
| [[Vaud|Kanton Vaud]]
|-
| [[Winterthur]]
| 94.709
| [[Zürich (kanton)|Kanton Zürich]])
|-
| [[St. Gallen]]
| 70.375
| [[St. Gallen (kanton)|Kanton St. Gallen]]
|-
| [[Luzern]]
| 57.890
| [[Luzern (kanton)|Luzern]]
|-
| [[Lugano]]
| 49.719
| [[Ticino|Kanton Ticino]]
|}
Kanton sa najvećim brojem stanovnika je kanton Zürich sa 1 300 545 stanovnika (2007).

U Švajcarskoj živi (prema podacima Savezne službe za statistiku Švajcarske za avgust [[2008]]) 1.618.847 stranih državljana&lt;ref name=&quot;Bevölkerung&quot; /&gt;, ili 21,3% stanovništva Švajcarske, u koje spadaju [[izbeglica|izbeglice]], [[gastarbajter]]i i njihove porodice. Sa prostora Srbije živi prema podacima [[2008]]. godine 186.000 građana, 270.000 iz [[Italija|Italije]], 192.000 iz [[Portugal]]a, 224.000 iz [[Nemačka|Nemačke]] i oko 79.000 iz [[Turska|Turske]]. Ostali po brojnosti značajni inostrani državljani su [[Albanci]], [[Bošnjaci]], [[Francuzi]], [[Hrvati]] i [[Španci]].

U Tičinu živi [[Italijani|italijanska]] manjina, a u drugim kantonima žive državljani preko 150 različitih država. Sve više stranaca dolaze da živi u Švajcarskoj. Dok je [[2005]]. 1.655.300 stranaca živelo u Švajcarskoj, godine [[2006]]. bilo ih je 1.656.721&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/publ/ausl/presentation.html | title=Popis stranaca u Švajcarskoj 2006 | publisher=Savezna služba za statistiku Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;.

Sve više stranaca koji žive u Švajcarskoj žele da budu vlasnici i švajcarskih pasoša. Dok je u [[2004]]. godini 35.700 stranaca dobilo švajcarski pasoš, godine [[2005]]. taj broj je iznosio 38.400&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/02/blank/key/erwerb_des_schweizer.html | title=Broj stranaca (u hiljadama) koji su dobili švajcarski pasoš | publisher=Savezna služba za statistiku Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;. Jedan od kriterijumaa za dobijanje švajcarskog pasoša je da osoba legalno živi više od 12 godina u Švajcarskoj. Osoba mora takođe dobro govoriti jedan od službenih jezika Švajcarske&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2008/06/080601_swiss_votes.shtml Švajcarci odbacili strožiji zakon]&lt;/ref&gt;.

S prihodima od 38.000 evra po glavi stanovnika&lt;ref&gt;cite news | url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/en/index/themen/03/04.html | title=Zarade i BDP po glavi stanovnika | publisher=Savezna služba za statistiku Švajcarske | date=&lt;/ref&gt;, Švajcarska je društvo više klase. Širokogrud sistem [[socijalno osiguranje|socijalnog osiguranja]] omogućava dobro razvijeno zdravstvo, nadoknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti.

=== Jezik ===
[[file:Map Languages CH.png|thumb|thumb|200px|Jezici Švajcarske
legend|#fe9625| [[Nemački jezik|nemački]] (63,7%) 
legend|#52b041| [[Francuski jezik|francuski]] (20,4%) 
legend|#6a51a3| [[Italijanski jezik|italijanski]] (6,5%) 
legend|#91238d| [[Romanš|retoromanski]] (0,5%) ]]
U članu 4 [[Ustav Švajcarske|ustava Švajcarske]] od [[1999]]. stoji: „''Službeni jezici Švajcarske su nemački, francuski, italijanski i retoromanski''“. U članu 70¹ piše takođe: „''Službeni jezici Švajcarske Konfederacije su nemački, francuski i italijanski. U komunikaciji sa ljudima retoromanskog porekla, romanš je takođe službeni jezik Švajcarske Konfederacije''“. Ustav Švajcarske ne potvrđuje mesta u kojem se govori ovim jezicima. U članu 70² piše da je nadležnost kantona da sami izaberu svoje službene jezike, ali moraju da poštuju jezičke manjine i istorijski sastav te regije. Stranci nemaju pravo da sarađuju sa vladom kantona ili opštine na nekom jeziku koji nije potvrđen u ustavu (npr. [[Srpski jezik|srpski]], [[Španski jezik|španski]]). Ukupno 63,7% populacije Švajcarske govori [[Nemački jezik|nemačkim jezikom]]. Slede [[Francuski jezik|francuski]] sa 20,4%, [[Italijanski jezik|italijanski]] (6,5%) i [[romanš]] (0,5%), koji se najviše govori u kantonu [[Kanton Graubinden|Graubindenu]].

Zbog mnogih [[gastarbajter]]a koji žive i rade u Švajcarskoj, oko 9% stanovništva govori neki drugi jezik pored službenih jezika. Od ovih drugih jezika, [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski jezici]] su sa 1,5%, najkorišćeniji.

=== Religije ===
[[Datoteka:Religion map of Switzerland in 1800 - de.jpg|thumb|thumb|250px|Raspodela veroispovesti u Švajcarskoj oko [[1800.]]
legend|#fe9625| [[protestantizam|protestanti]] 
legend|#52b041| [[Katoličanstvo|katolici]] ]]
[[Katoličanstvo]] je bila glavna religija u Švajcarskoj do [[17. vek]]a, kad je [[reformacija]] drastično promenila stanje. [[Ulrich Zwingli|Ulrih Cvingli]] je imao veliku ulogu u reformaciji u Švajcarskoj. On je bio bivši reformator [[Zürich]]a. Od reformacije Züricha i [[Ženeva|Ženeve]], u Švajcarskoj postoji protestantska crkva, koja postoji i dan danas.

Stanovništvo kantona Züricha, Berna, Bazela, Šafhauzena, Ženeve, Voa i Apencel Auserodena je početkom [[19. vek]]a bilo praktično protestantsko, dok su stanovnici kantona Friburga, Vale, Jure, Soloturna, Lucerna, Oba i Nidvaldena, Urija, Švica, Cuga, Apencela, Inerodena i Tičina bili katolici. Veroispovesno izmešani bili su kantoni Glarus, Argau, St. Gallen i Graubinden. Podela veroispovesti je bila rezultat upotrebe principa teritorije pri odabiru veroispovesti posle rata između katolika i protestanata u [[16. vek]]u.

Švajcarska nema zvaničnu državnu religiju, iako većina kantona (osim Ženeva i Nešatela) priznaju zvanične religije, u svim slučajevima ili [[Rimokatolička crkva|Katoličku crkvu]] ili [[Švajcarska reformisana crkva|Švajcarsku reformisanu crkvu]]. Ove crkve, a u nekim kantonima i zajednice [[Starokatolička crkva|Starokatoličke crkve]] i [[Jevreji|Jevreja]] se finansiraju zvaničnim oporezivanjem svojih vernika.&lt;ref&gt;[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2004/35487.htm state.gov - Switzerland]&lt;/ref&gt; [[Ustav Švajcarske|Švajcarski Ustav]] jamči slobodu veroispovesti tako da se niko ne sme diskriminisati na verskoj osnovi.

Hrišćanstvo je dominantna religija u Švajcarskoj, a 41,8 % populacije je katoličke veroispovesti, a 35,3 posto stanovništva pripada raznim protenstanskim crkvama. Imigracija je donela [[islam]] (4,3 %, uglavnom [[Albanci]] sa [[Kosovo i Metohija|Kosova]]) i [[pravoslavlje]] (1,8 %) kao značajne manjinske religije.&lt;ref name=&quot;BFS&quot;/&gt; Anketa Eurobarometra iz 2005. je pokazala da su 48 % stanovnika vernici, 39 % stanovništva je pokazalo verovanje u neku „duhovnu ili životnu silu“, 9% su bili [[ateizam|ateisti]], a 4 % [[Agnosticizam|agnostici]].&lt;ref name=EUROBAROMETER&gt;citeweb|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf|title=Eurobarometer on Social Values, Science and technology 2005 - page 11|accessdate=05. 05. 2007.&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Vals06.JPG|thumb|250px|thumb|Svirači [[alpski rog|alpskih rogova]] u [[Vals]]u]]
Kultura Švajcarske je bila pod uticajem svojih susednih država, ali tokom godina se stvorila samostalna kultura, uz neke regionalne razlike. Osobito francusko govorno područje ([[Frankošvajcarci|Romandija]]) ima tendenciju da se orijnetiše ka francuskoj kulturi i da najviše bude [[Evropska unija|proevropsko]]. Generalno, Švajcarci su poznati po svojoj dugoj tradiciji [[humanitarizam|humanitarizma]] u Švajcarskoj. Švajcarska je rodno mesto [[Crveni krst|Crvenog krsta]] i sedište [[Veće Ujedinjenih nacija za ljudska prava]]. Deo Švajcarske u kom se govori nemački jezik ima jaku tendenciju prema nemačkoj kulturi, iako se Švajcarci ne indentifikuju strogo kao Nemci, zbog razlika između dijalekata nemačkog koji se govori u Švajcarskoj i Nemačkoj. Italijansko govorno područje se više orijentiše prema italijanskoj kulturi. Jedino ostaje retormoanska kultura koja pokušava da očuva svoju lingvističku i kulturnu tradiciju. Švajcarski predstavnik na izboru za [[Pesma Evrovizije 1989.|Pesmu Evrovizije 1989.]] bila je pesma [[romanš]] jeziku.

Mnoge planinske oblasti zimi imaju snažnu, energetičnu kulturu skijaških gradova, dok leti žive mirnije, kao rekrecioni centri. U nekim oblastima u sezoni dominira turizam, dok u proleće i jesen ima manje stranih posetilaca, a više Švajcaraca. Tradicionalna kultura farmera i stočara takođe preovlađuje u mnogim oblastima i ova veza sa zemljom i poljoprivredom je snažni „lepak“ koji povezuje sve Švajcarce. Iako najveći broj farmi sada ne proizvodi hranu za sebe, male farme su prisutne svuda izvan gradova, a Švajcarci iz gradova često, pored gajenja sobnog cveća, održavaju bašte ili drže saksije sa [[Zdravac|zdravcima]] na prozorima.

=== Nauka, tehnologija i obrazovanje ===
Tehnički univerzitet [[ETH Zürich]], gde su studirali [[Albert Einstein|Albert]] i [[Mileva Marić|Mileva Marić-Ajnštajn]].
Obrazovanje u Švajcarskoj je vrlo raznoliko, jer ustav Švajcarske garantuje kantonima da sami određuju školski sistem. Postoje i javne i privatne škole, među kojima se nalaze i mnoge međunarodne privatne škole. Minimalna starost za osnovnu školu je šest godina i tako je u svakom kantonu. Obično deca mogu da izaberu svoje škole, koji jezik žele da nauče (francuski, nemački ili italijanski). Osnovna škola traje do četiri ili pet godina, u zavisnosti od izabrane škole. Na kraju osnovne škole ili na početku srednje škole učenici se selektuju prema svojim sposobnostima u nekoliko (obično tri) klasa. Najdarovitiji učenici pohađaju napredne škole, da bi pripremili za dalje studije ili maturu, dok ostali đaci dobijaju profesionalno obrazovanje koje je prilagođeno njihovim sposobnostima.

U Švajcarskoj postoji 12 [[univerzitet]]a, od kojih se deset održavaju na kantonalnom nivu i obično nude niz netehničkih predmeta. Prvi univerzitet u Švajcarskoj osnovan je [[1460]]. godine. u [[Bazel]]u (sa medicinskim fakultetom) i ima dugu tradiciju hemijskih i medicinskih istraživanja u Švajcarskoj. Najveći univerzitet u Švajcarskoj je [[Univerzitet u Zürichu]], sa gotovo 25.000 studenata. Dva instituta univerziteta koja savezna vlada Švajcarske sponzorira su: [[ETH Zürich]] (osnovan 1855) i [[EPFL]] u [[Lausanne|Lausanni]] (osnovan 1969). Obe škole uživaju veliko međunarodno priznanje&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Shanghai Ranking 2008 Top 100 world universities in Natural Sciences and Mathematics |url=http://ed.sjtu.edu.cn/ARWU-FIELD2008/SCI2008.htm |access-date=2010-10-23 |archivedate=2016-01-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160112131659/http://ed.sjtu.edu.cn/ARWU-FIELD2008/SCI2008.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Mnoge [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] otišle su u ruke švajcarskih naučnika, poput [[Albert Ajnštajn|Alberta Ajnštajna]] u području fizike. [[Vladimir Prelog]], [[Heinrich Rohrer|Hajnrih Rorer]], [[Rihard Ernst]], [[Edmond Fišer]], [[Rolf Cinkernagel]] i [[Kurt Vitrih]] su dobili Nobelove nagrade u prirodnim naukama. Ukupno 113 dobitnika Nobelove nagrade imaju neke veze sa Švajcarskom&lt;ref&gt;Nobel prizes in non-science categories included.&lt;/ref&gt;. Takođe 9 puta su međunarodne organizacije, koji imaju svoje sedište u Švajcarskoj dobile [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]&lt;ref name=&quot;urlMueller Science - Spezialitaeten: Schweizer Nobelpreisträger&quot;&gt;cite web |url=http://www.muellerscience.com/SPEZIALITAETEN/Schweiz/SchweizerNobelpreistraeger.htm |title=Mueller Science - Spezialitaeten: Schweizer Nobelpreisträger |format= |work= |accessdate=31. 07. 2008.&lt;/ref&gt;. Grad [[Ženeva]] je sedište [[CERN]]-a, najvećeg svetskog centra za istraživanje [[elementarna čestica|elementarnih čestica]].

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Roesti.jpg|thumb|left|thumb|Resti]]
[[Datoteka:Emmentaler.jpg|thumb|left|thumb|Ementaler]]
{|align=&quot;right&quot; cellpadding=&quot;10&quot; style=&quot;background-color:#FFFFCC; width:45%; border: 1px solid #aaa; margin:5px; font-size: 92%;&quot;
|&lt;center&gt;'''&lt;u&gt;&lt;big&gt;Švajcarska čokolada&lt;/big&gt;&lt;/u&gt;'''&lt;/center&gt;&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Chocolate.jpg|130px]]
[[Kakao]] je prvi put došao u Evropu s [[Ernan Kortes|Ernanom Kortesom]] 1528. godine. Čokolada je u nekoj meri prvi put bila bila proizvedena u Švajcarskoj u periodu između 16. i 17. veka, ali tek početkom 18. veka počele su se graditi fabrike.

Pioniri poput [[Fransoa-Luj Kaje|Fransoa-Luja Kajea]] ili [[Anri Nesle|Anrija Neslea]] uveli su revoluciju u industriju čokolade u Švajcarskoj tokom 19. veka. Kaje je bio osnivač prve tamne čokolade, koja je za posle nekog vremena postala hit u svetu. Godine [[1875]]. Anri Nesle je stvorio prvu mlečnu čokoladu, koja je i do danas poznata u Švajcarskoj i jedan od njenih najvećih izvoznih artikala u inostranstvo.

Industrija čokolade u Švajcarskoj je jako orijentisana na izvoz. Najbolji uzorak je mlečna čokolada [[Toblerone]], koja simbolizuje najpoznatiji vrh Švajcarske, [[Materhorn]]. Već danas su Švajcarci prvi po proizvodnji čokolade u svetu, a svaki Švajcarac pojede oko 11,6&amp;nbsp;kg čokolade u godini.
|}
Švajcarska kuhinja je oblikovana uticajem [[Nemačka kuhinja|nemačke]], [[Francuska kuhinja|francuske]] i [[Italijanska kuhinja|italijanske]] kuhinje, uz neke originalne švajcarske recepte. Švajcarska je zemlja brdsko-planinske poljoprivrede i stoga se tradicionalna hrana zasniva na krompiru i siru.

Vrste hrane koje se najčešće povezuju sa Švajcarskom su čokolade (vidi desno) i [[Švajcarski sir|sirevi]]. Švajcarska je postojbina oko 450 vrsta sireva Najpoznatije vrste su [[ementaler]], [[grijer]], [[vaherin]], [[tilsiter]] i [[apenceler]]. Sirevi su glavni sastojak nacionalnih jela [[Фонди (храна)|fondi]] i [[raklet]].

Drugi poznati švajcarski recepti su: [[resti]] (jelo od pečenog rendanog krompira), [[musli]] (mešavina žita, sušenog voća i oraha), [[servela]] (vrsta kuvanih kobasica), bazelski hleb i biskviti, [[španski vetar]] (meringe) i dr.

Švajcarska važi kao postojbina [[apsint]]a.

=== Sport ===
[[Datoteka:Turnerundsennenschwinger.jpg|thumb|250px|thumb|Švingen]]
Pretežno planinski predeli zemlje su izvršili presudan uticaj na izbor omiljenih sportova i rekreativnih aktivnosti. Tako je krajem [[19. vek|19.]] i početkom [[20. vek]]a, skijanje bilo jedan od omiljenih švajcarskih sportova. Razvojem turizma i izgradnjom skijaških centara odnos Švajcaraca prema zimskim sportovima se još više ukorenio. [[Skijanje]], [[nordijsko skijanje|skijaško trčanje]] i, u zadnje vreme, [[snoubording]] su neki od omiljenih švajcarskih zimskih sportova. Pod uticajem planina su i letnje slobodne aktivnosti i sportovi, kao npr. [[planinarenje]] i pešačenje.

Tipične švajcarske atletske discipline su ''[[švingen]]'' (vrsta rvanja na piljevini) i ''[[hornusen]]'' (sportska disciplina slična [[kriket]]u i [[bejzbol]]u). Omiljeni timski sportovi su [[fudbal]], [[odbojka]], [[rukomet]] i [[florbal]] ([[Hokej na travi|hokej]] u dvorani). Popularan je i [[hokej na ledu]], čija je Švajcarska prva liga jedna od jačih u svetu.

Mahom zbog svoje političke i vojne neutralnosti, mnoge međunarodne sportske organizacije imaju sedište u Švajcarskoj. Između ostalih to su: [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]], [[UEFA]], [[FIFA]] i [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]]. Zajedno sa [[Finska|Finskom]] i [[Švedska|Švedskom]], Švajcarska je osnovala i Međunarodnu hokejašku federaciju.

Krajem 20. i početkom 21. veka, švajcarski teniseri [[Rodžer Federer]] i [[Martina Hingis]] su osvajali brojne velike teniske turnire i postali jedni od najboljih tenisera svih vremena. Istovremeno, Švajcarac [[Stefan Lambijel]] jedan od najboljih svetskih [[umetničko klizanje|klizača]]. Gradić [[Sent Moric]] je dva puta bio domaćin [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]] [[Zimske olimpijske igre 1928.|1928.]] i [[Zimska Olimpijada 1948|1948]]. Švajcarska je bila domaćin [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|Svetskog prvenstva u fudbalu 1954.]], a zajedno sa [[Austrija|Austrijom]] bila je i domaćin [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropskog prvenstva u fudbalu 2008]].

== Povezano ==
* [[Savezni skup (Švajcarska)|Savezni skup]]
* [[Registarske oznake u Švajcarskoj]]
* [[Romandi]]ja
* [[Saksonska Švajcarska]]
* [[Švajcarska garda]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ch.ch/ Službeni portal Švajcarske]
* [http://www.myswitzerland.com/ Turistička organizacija Švajcarske] 
* [http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index.html/ Savezna služba za statistiku Švajcarske] 
* [http://www.admin.ch/br/index.html?lang=de/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718141031/http://www.admin.ch/br/index.html?lang=de/ |date=2011-07-18 }}] 
* [http://www.admin.ch/index.html/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101013110854/http://www.admin.ch/index.html |date=2010-10-13 }}] 
* [http://www.parlament.ch/homepage.htm/ Službena stranica švajcarskog parlamenta] 
* [http://www.bstger.ch/index.asp?idL=de/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304124739/http://www.bstger.ch/index.asp?idL=de/ |date=2016-03-04 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304124739/http://www.bstger.ch/index.asp?idL=de/ |date=2016-03-04 }} 
* [http://www.bger.ch/de/index.htm/ Savezni vrhovni sud] 
* [http://www.bundesverwaltungsgericht.ch/ Savezni administrativni sud] 
* [http://www.ambasadasrbije.ch/ Ambasada Srbije u Bernu] 
* [http://www.eda.admin.ch/eda/en/home/reps/eur/vsrb/embbel.html/ Švajcarska ambasada u Beogradu] 
* [http://www.snb.ch/ Nacionalna banka Švajcarske] 
* [http://www.dhs.ch/ Istorijski rečnik Švajcarske] 
* [http://www.srg-ssr.ch/1.0.html?&amp;changeLang=set&amp;L=4/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110913023548/http://www.srg-ssr.ch/1.0.html?&amp;changeLang=set&amp;L=4/ |date=2011-09-13 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110913023548/http://www.srg-ssr.ch/1.0.html?&amp;changeLang=set&amp;L=4/ |date=2011-09-13 }} 
* [http://www.swissinfo.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180510101728/http://www.swissinfo.org/ |date=2018-05-10 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180510101728/http://www.swissinfo.org/ |date=2018-05-10 }}

{{Evropa}}

[[Kategorija:Švicarska|*]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>lf619nng53xjrmaxmmhlmupgphfzcya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjeverna Makedonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3294</id>
    <revision>
      <id>42669036</id>
      <parentid>42652904</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:43:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>88214</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>nepotrebno</comment>
      <origin>42669036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30336" sha1="h1jrbr47ak5hxyr6a10scifh65txo1u" xml:space="preserve">{{preusmjerava|Makedonija}}
{{Infokutija zemlja
|domaće_ime = Република Северна Македонија {{Simboli jezika|mk|makedonski}} &lt;br /&gt;''Republika e Maqedonisë së Veriut'' {{Simboli jezika|alb|albanski}}
|konvencionalno_dugo_ime = Republika Severna Makedonija
|ime_genitiv = Severne Makedonije
|državna_himna = ''[[Denes nad Makedonija|Denes nad Makedonija/Sot për Maqedoninë]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: &quot;''Danas nad Makedonijom''&quot;&lt;/small&gt;
|slika_zastave = Flag_of_Macedonia.svg
|slika_grba = Coat of arms of North Macedonia.svg
|slika_karte = Europe location MKD.png
|map_caption = {{map caption |region=na [[Evropi|evropskom kontinentu]] |legend=European location legend en.png}}
|[[Skoplje|Skopje]]
|latd=42 |latm=0 |latNS=N |longd=21 |longm=26 |longEW=E
|glavni_grad = [[Skoplje|Skopje]]
| službeni_jezici = [[makedonski jezik|makedonski]] (prvi službeni i nacionalni jezik) &lt;br /&gt;
[[albanski jezik|albanski]] (drugi službeni jezik)
|najveći_grad = 
|tip_vlade = [[Parlamentarna republika]]
|vođa_titula1 = [[Predsjednik Republike Makedonije|Predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Gordana Siljanovska-Davkova]] (Гордана Силјановска-Давкова)
|vođa_titula2 = [[Premijer Republike Makedonije|Premijer]]
|vođa_ime2 = [[Hristijan Mickoski]] (Христијан Мицкоски)
|suverenitet_tip = [[Historija Makedonije|Nezavisnost od]]
|suverenitet_napomena = [[Jugoslavija]]
|uspostava_događaj4 = 
|uspostava_datum4 = 
|uspostava_događaj5 = [[Historija Republike Makedonije|Nezavisnost proglašena]]
|uspostava_datum5 = 8. septembar 1991.
|uspostava_događaj6 = [[Historija Republike Makedonije|Službeno priznata]]
|uspostava_datum6 = 8. april 1993.
|uspostava_događaj7 = 
|uspostava_datum7 = 
|uspostava_događaj8 = 
|uspostava_datum8 = 
|uspostava_događaj9 = 
|uspstava_datum9 = 
|pristupEUdatum = 
|EUmjesta = 
|površina_km2 = 25.713
|površina_sq_mi = 9.779 &lt;!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--&gt;
|površina_rang = 148.
|površina_magnituda = 1 E10
|postotak_voda = 1,9%
|stanovništvo_proc. =  2,114.550 
|stanovništvo_proc_godina = 2009
|stanovništvo_proc_rang = 142.
|popis_stanovništva        =  1,832.696
|popis_stanovništva_godina   = 2021
|stanovništvo_gustina_km2 = 80,1
|stanovništvo_gustina_sq_mi = 207,5 &lt;!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--&gt;
|stanovništvo_gustina_rang = 116.
|GDP_PPP_godina = 2019
|GDP_PPP = 33,822 mrld. $
|GDP_PPP_per_capita = 9.157 $&lt;ref name=imf2/&gt;
|GDP_PPP_per_capita_rang = 
|GDP_nominal = 16,253 mrld. $&lt;ref name=imf2/&gt;
|GDP_nominal_godina = 2019
|GDP_nominal_per_capita = 12.383 $&lt;ref name=imf2/&gt;
|HDI_year = 2019
|HDI = 0.774
|HDI_rang = 
|HDI_kategorija = &lt;font color=&quot;#009900&quot;&gt;visok&lt;/font&gt;
|Gini = 30.7
|Gini_year = 2019
|Gini_kategorija = &lt;font color=&quot;#009900&quot;&gt;nizak&lt;/font&gt;
|valuta = [[Makedonski denar]]
|valuta_kod = MKD
|vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]
|utc_nadom = +1
|time_zone_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]
|utc_nadom_DST = +2
|vozi_na                    = desna 
|cctld = [[.mk]]
|pozivni_broj = 389
|ISO_3166-1_alpha2 = EE
|ISO_3166-1_alpha3 = 
|ISO_3166-1_numeric = ?
|alt_sport_kod = MK
|vozilo_kod = MK
|avion_kod = MK
|demonim = [[Demografija Sjeverne Makedonije|Makedonci]]
}}

'''Severna Makedonija''' ([[makedonski jezik|mak.]] Северна Македонија [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈsɛvɛrna makɛˈdɔnija]]], [[albanski jezik|alb.]] Maqedonia e Veriut [[međunarodni fonetski alfabet|[macɛdɔˈnia ɛ vɛɾiˈut]]]; službeno '''Republika Severna Makedonija''', mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut; do 2019. '''Makedonija'''), država u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], između [[Kosovo|Kosova]] (duljina granice 159&amp;nbsp;km) i [[Srbija|Srbije]] (62&amp;nbsp;km) na severu, [[Bugarska|Bugarske]] na istoku (148&amp;nbsp;km), [[Grčka|Grčke]] na jugu (246&amp;nbsp;km) i [[Albanija|Albanije]] na zapadu (151&amp;nbsp;km); obuhvata 25 713&amp;nbsp;km². Glavni grad je [[Skoplje]]. Od sticanja nezavisnosti vođen je [[spor oko imena Makedonije|spor oko imena]] sa susednom Grčkom, koji je 2018. godine rešen [[Prespanski sporazum|Prespanskim sporazumom]].

== Geografija ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:R.o.Macedonia topography.svg|thumb|200px|Fizička mapa Severne Makedonije]]
Severna Makedonija je država na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Zauzima površinu od 25.713&amp;nbsp;km². Ukupna dužina granica iznosi 766&amp;nbsp;km. Država se graniči sa [[Srbija|Srbijom]] na severu (221&amp;nbsp;km, od toga 159&amp;nbsp;km sa [[Srbijo]]m), na zapadu sa [[Albanija|Albanijom]] (151&amp;nbsp;km), na jugu sa [[Grčka|Grčkom]] (246&amp;nbsp;km) i na istoku sa [[Bugarska|Bugarskom]] (148&amp;nbsp;km).

Severna Makedonija se nalazi u gornjem i srednjem [[Povardarje|Povardarju]], između Šarskih - pindskih i Rodopskih planina. Nalazi se u široj geografskoj regiji [[Makedonija (region)|Makedoniji]].

=== Reljef ===
[[Datoteka:Šar Mountain, Macedonia.jpg|thumb|left|250px|thumb|Šar planina]]
U Severnoj Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne celine: Zapadna Severna Makedonija, središnji deo ili [[Povardarje]] i Istočna Severna Makedonija.

Zapadni deo čini mlado nabrano Šarsko - pindske planine građene od paleozojskih škriljaca i mezozojskih krečnjaka ([[Baba planina (Makedonija)|Baba]], [[Šar planina]], [[Planina Korab|Korab]], [[Jakupica]], [[Nidže]]). Između planina nalaze se duboke doline [[Crni Drim|Crnog Drima]] i više planinskih [[kotlina]]: [[Polog (Severna Makedonija)|Polog]], [[Debarska kotlina]], [[Ohridska kotlina]], [[Prespanska kotlina]] i [[Bitoljsko-prilepsko polje|Pelagonija]]. Pološka i Prespanska kotlina su najveće.

Središnji deo ili [[Povardarje]] tektonski je labilan prostor ispunjen jezerima i rekama. Naslage potiču iz [[paleozoik]]a i iz [[mezozoik]]a i [[tercijar]]a. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih [[klisura]]ma: [[Skopska kotlina]], [[Veleška kotlina]], [[Tikveš]], [[Gevgelija|Đevđelijska kotlina]].

Istočna Severna Makedonija niža je od Zapadne. Obuhvata istočne pritoke reke [[Vardar]], kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su [[erozija|erozijom]] [[eol]]skih sedimenata iz [[neogen]]a. Okružuje je visokoplaninski pojas. Na istoku su to [[Osogovo|Osogovske planine]], [[Vlahina planina]], [[Plačkovica]], [[Ogražden]], a na zapadu Istočne Severne Makedonije to su [[Kožuv]], [[Kozjak (planina u Severnoj Makedoniji)|Kozjak]], [[Dren planina]] i [[Jakupica]].

Usamljena uzvišenja građena su od [[granit]]a, kristalastih [[škriljavac]]a i [[magmat]]a. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima: [[Strumička kotlina]], [[Kumanovska kotlina]] i [[Ovče pole]].

=== Klima, tlo, vegetacija ===
U Severnoj Makedoniji vlada submediteranska klima koju odlikuju vruća i suva leta i hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od severa prema jugu zemlje.

Srednja godišnja količina padavina je u planinama oko 1.000 - 1.500&amp;nbsp;mm, a u zavetrinskim kotlinama 600 – 700&amp;nbsp;mm.

Najplodnija su glinasto - ilovasta tla u nižim delovima kotlina. U brdsko - planinskim delovima prevladavaju kamenjari i rankeri ([[humus]]na šumska tla).

Što se vegetacije tiče, u nižim delovima prevladavaju [[hrast]] medunac, obični [[grab (razvrstavanje)|grab]] i [[hrast cer|cer]], dok u višim delovima nalazimo [[bukva|bukvu]] i bukovo-[[jela|jelove]] šume. Takođe nalazimo i zimzeleno sredozemno rastinje.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Ohrid-Lake.jpg|thumb|250px|Ohridsko jezero]]
Najvažnije reke su: [[Vardar]], [[Treska]], [[Crna Reka (Trgovište)|Crna Reka]], [[Pčinja]], [[Bregalnica]], [[Strumica]] i [[Crni Drim]]. Najveći deo Severne Makedonije je u slivu [[Egejsko more|Egejskog mora]] preko reke [[Vardar]], dugačka 388&amp;nbsp;km (od toga 301&amp;nbsp;km u Severnoj Makedoniji), koji predstavlja najvažniji rečni tok i žilu-kucavicu zemlje. Manji, zapadni deo je u slivu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] preko reke [[Crni Drim]] i njegovih pritoka, dok [[Binačka Morava]] pripada [[Crno more|Crnomorskom slivu]].

Severna Makedonija ima 3 značajna prirodna [[jezero|jezera]] - [[Ohridsko jezero|Ohridsko]], [[Prespansko jezero|Prespansko]] i [[Dojransko jezero|Dojransko]]. Posebno je značajno i turistički posećeno [[Ohridsko jezero]], jedno od najstarijih jezera na Zemlji, u njemu žive endemski primerci, [[pastrmka ohridska|ohridska pastrmka]], belvica (Salmothymus ohridanus), [[jegulje|jegulja]], i više tipova [[rak|račića]], [[puževi|puževa]] i [[školjke|školjki]], bistrina vode i njena prozirnost je do 50 metara. [[Dojransko jezero]] je međugranično sa [[Grčka|Grčkom]], sa kojom danas postoji spor zbog preteranog korišćenja jezerske vode za navodnjavanje severne [[Grčka|Grčke]].

== Historija ==
{{Glavni članak|Istorija Severne Makedonije}}
=== Stari vek ===
{{main|Pajonija|Antička Makedonija}}
[[Datoteka:Stobi.jpg|thumb|left|250px|Ruševine antičkog grada Stobi u današnjoj Makedoniji.]]
U [[stari vijek|starom veku]], najveći deo teritorije Severne Makedonije je bila u sastavu kraljevine [[Pajonija|Pajonije]], koju su naseljavali Pajonci, narod [[tračani|tračkog]] porekla, kao i u sastavu [[Ilirija|Ilirije]] i [[Dardanci|Dardanije]], koji su naseljavala [[iliri|ilirska]] plemena. Sedište ove države je bilo prvo u [[Vilazora|Vilazori]] (današnji [[Veles (grad)|Veles]]), a kasnije u [[Stobi]]ju.

Najjužniji pojas današnje Severne Makedonije zauzimala je [[makedonija (antička)|antička Makedonija]]. [[Antički Makedonci]] su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Prvi značajni kralj antičkih Makedonaca je bio Filip II Makedonski. Godine [[336. pne.]] Filip II Makedonski je pokorio gornju Makedoniju, južnu Pajoniju i [[antička Grčka|starogrčke]] polise. Filipov sin [[Aleksandar Veliki]] je osvojio i uključio u svoju državu ostatak regiona, stigavši na severu čak do [[Dunav]]a. Na istoku Aleksandar je porazio [[Ahemenidska Monarhija|Persijsko carstvo]], pa se njegova imperija protezala od Dunava i [[Jonsko more|Jonskog mora]] do [[Egipat|Egipta]] i [[Indija|Indije]]. Posle njegove smrti 323. pne., usled sukoba [[dijadosi|Aleksandrovih generala]], ova ogromna država se raspala na tri dela. Makedonijom je zavladali kraljevi iz dinastije [[Antipatridi|Antipatrida]], ali njihova vladavina nije dugo potrajala zbog sukoba sa rivalskom dinastijom [[Antigonidi|Antigonida]].
[[Datoteka:Heraclea Lyncestis.jpg|Antički grad [[Herakleja Linkestis|Herakleja]] koju je osnovao Filip II Makedonski|thumb|right|250px]]
[[280. pne.|280. godine pne.]] [[Gali]] pod [[Breno]]m su [[Galska invazija Balkanskog poluostrva|opustošili]] državu Pajonaca, koje su ugrožavali i Dardanci. Panonija se kasnije oporavila, ali ju je 217. pne. makedonski kralj [[Filip V od Makedonije|Filip V Makedonski]] uključio u [[Makedonsko kraljevstvo]].

Makedonsko savezništvo sa [[Kartaga|Kartaginom]] i prodor [[Antički Rim|rimske države]] na istok je dovelo do tri [[Makedonski ratovi|Makedonska rata]] (215. pne.-168. pne.). Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V je pojačao fortifikacije u Skoplju i Uskani (današnje [[Kičevo]]), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim, grčki polisi i Rimljani su se udružili i pod pritiskom Rimljana morao se povući iz Grčke i postaviti odbranu u klisuri Tempi. Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, [[Perzej od Makedonije|Perseja V]], Rimljani su ušli sa juga i pobedili Perseja u [[bitka kod Pidne|bici kod Pidne]], posle koje je Makedonsko kraljevstvo u celosti potpalo pod rimsku vlast, a poslednji kralj Makedonije Persej V je odveden kao rob u Rim. Pod [[Antički Rim|rimskom]] vlašću ova oblast je podeljena između dve rimske provincije; veći deo je bio deo u okviru provincije [[Makedonija (provincija)|Makedonije]], dok je najseverniji deo bio uključen u sastav [[Gornja Mezija|Gornje Mezije]]. Posle podele Rimskog carstva 395. na [[Bizantsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno rimsko carstvo]], Makedonija je postala deo Istočnog rimskog carstva.

=== Srednji vek ===
[[Datoteka:Св Наум.JPG|thumb|left|200px|[[Crkva svetog Nauma]] kod Ohrida]]
Južni Sloveni su se naselili na teritoriju regije [[Makedonija (region)|Makedonije]] u 6. veku. Sloveni su učestovali u nekoliko pohoda na Vizantiju, sami ili u savezu sa [[Avari]]ma i [[Prabugari]]ma. Oko 680. godine grupa Prabugara, koje je predvodio kan [[Kuber]] se naselila u Pelagoniji i pokrenula pohode u oblast Soluna.

Krajem 7. veka vizantijski car [[Justinijan II]] je organizovao masovni pohod protiv Slovena na grčkom poluostrvu, u kojem je zarobio veliki broj Slovena i preselio ih u [[Kapadokija|Kapadokiju]]. Do vladavine [[Konstans II|Konstansa II]] (koji je takođe organizovao pohode protiv Slovena), značajan broj makedonskih Slovena je zarobljen i preseljen u centralni deo [[Mala Azija|Male Azije]].

Za vreme vladavine bugarskog cara [[Presijan|Presijana I]], Makedonija je 837. postala deo [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. U ovom periodu su među Slovenima delovali braća [[Ćirilo]] i [[Metodije]], poreklom iz Soluna, koji su tvorci [[glagoljica|glagoljice]] i [[staroslavenski jezik|starocrkvenoslovenskog jezika]] i čijim radom je veliki broj Slovena pokršten. Njihovi učenici [[Sveti Kliment Ohridski|Kliment]] i Naum su u [[Ohrid]]u osnovali jak kulturni centar. U 10. veku u Makedoniji se pojavilo [[bogumili|bogumilsko]] učenje, kao odgovor na potčinjavajući [[feudalizam|feudalni]] crkveno-ekonomski sistem. Ono se brzo se proširilo po celoj Evropi.
[[Datoteka:Ohrid in Macedonia3.jpg|thumb|250px|[[Samuilova tvrđava]] u Ohridu]]
Prvo bugarsko carstvo je 968. napala i pokorila [[Kijevska Rusija]], ali je vizantijski car [[Jovan I Cimiskije]] 971. godine uspeo da od Kijevske Rusije preotme istočne delove Prvog bugarskog carstva. U međuvremenu, u zapadnom delu Prvog bugarskog carstva izbio je ustanak četvorice braće ''komitopula'' (Davida, Arona, Mojsija i [[Samuilo|Samuila]]) protiv Vizantije. Braća su 976. pokrenule novu veliku kampanju protiv Vizantije. Samuilo je iste godine ostao sam u borbi protiv Vizantije, tokom koje je uspeo da stvori moćno carstvo koje se protezalo od Jadranskog do Crnog mora i od Dunava do Tesalije. Samuilova država je postojala do 1018. nakon čega je ponovo dospela pod vlast Vizantije.

Slovenski ustanci su nastavili da izbijaju na mahove, često uz pomoć srpskih kneževina na severu. Svaku privremenu nezavisnost koju su ustanici uspevali da steknu Vizantija je obično brzo gušiča. Ovaj period su obeležili ratovi [[Normani|Normana]] i Vizantije. Normani su krenuli u napad sa svojih teritorija u južnoj [[Italija|Italiji]] i privremeno su zavladali malim teritorijama na severozapadnoj obali.

Međutim sa krajem 12. veka, neuzastavljivo slabljenje Vizantije je pružilo okolnim državama da na duže vreme drže Makedoniju. Početkom 13. veka obnovljeno [[Drugo bugarsko carstvo|Bugarsko carstvo]] je zavladalo ovom oblašću. Zbog unutrašnjih problema carstvo nije dugo trajalo, a region je u drugoj polovini 13. veka ponovo došao pod kontrolu obnovljene Vizantije. Od kraja 13. Makedonija je postala deo srpske kraljevine, a Skoplje je 1346. postalo prestonica [[Dušan Nemanjić|Dušanovog]] carstva. U Skoplju je objavljen i [[Dušanov zakonik]].

Posle smrti cara Dušana, slabi naslednik i borbe za moć su još jednom podelile Balkansko poluostrvo, što se poklopilo na prodorom [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] u Evropu. Oblašću Makedonije upravljali su braća [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] i [[Uglješa Mrnjavčević]], koji su pokušali da zaustave Turke u [[bitka na Marici|Maričkoj bici]] [[1371]]. Posle njihovog poraza, Vukašinov sin [[Kraljević Marko|Marko Mrnjavčević]] i braća [[Dejanovići]] su postali turski vazali.

=== Pod otomanskim carstvom ===
Region [[Makedonija (region)|Makedonije]] je pod otomanskom vlašću ostala više od pet vijekova. Krajem 19. vijeka, sa slabljenjem Otomanskog Imperija i stvaranjem novih nacionalnih država na [[Balkan]]u, postavilo se pitanje sudbine Makedonije, odnosno došlo je do postupnog stvaranja nacionalne svijesti kod lokalnog slavenskog stanovništva koje se počinje izjašnjavati kao [[Bugari]]. Godine [[1893]]. je tako osnovana [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija]] (VMRO), organizacija čiji je cilj bio autonomija ili priključenje Makedonije Bugarskoj. Članovi VMRO su 1903. digli [[ilindanski ustanak|ilindenski ustanak]], koji je, prije nego što je ugušen, doveo do stvaranja kratkotrajne [[Kruševska republika|Kruševske republike]]. Osim Bugarske, za Makedoniju su bile zainteresirane i Srbija i Grčka. Te tri države su godine [[1912]]. započele [[prvi balkanski rat]] kojim je konačno prestala otomanska vlast, ali su se međusobno posvađale oko granica, što je godinu dana kasnije dovelo do [[drugi balkanski rat|drugog balkanskog rata]] u kome su se protiv Bugarske udružile Srbija i Grčka. Rezultat tog rata je bio podjela Makedonije na tri oblasti - [[Egejska Makedonija]] je pripala Grčkoj, Vardarska Makedonija je pripala [[Srbija|Srbiji]], a ostatak ili [[Pirinska Makedonija]] Bugarskoj. Makedoniju je Bugarska okupirala za vrijeme prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata, ali ju je nakon rata morala napustiti. Nakon rata su ustanovljene granice koje danas odgovaraju granicama Severne Makedonije, a koja sadrži najveći dio Vardarske Makedonije.
[[Datoteka:Vardar003.png|thumb|right|250px|Vardar]]
Severna Makedonija je pod srpskom, a kasnije vlašću [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] službeno smatrana ''[[Stara Srbija|Starom]]'' ili Južnom Srbijom, a stanovništvo podvrgavano srbizaciji i negaciji vlastitog nacionalnog identiteta. Nakon [[aprilski rat|aprilskog rata]] je podijeljena između pro-italijanske [[Albanija|Albanije]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Severna Makedonija se kao posebna nacija službeno pojavila za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je Titov partizanski pokret prihvatio koncept Jugoslavije kao federacije ravnopravnih nacionalnih država, uključujući i Severnu Makedoniju. Ona je [[2. 8.|2.8.]] [[1944]]. proglašena državom na zasjedanju [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|ASNOM]]-a, te je pod nazivom Narodna Republika Makedonija, a kasnije [[Socijalistička Republika Makedonija]] bila [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske federacije]] sve do njenog [[Raspada SFRJ|raspada]] [[1991]]. godine.

Za razliku do drugih republika SFRJ, Makedonija, koja je nezavisnost proglasila [[17. 11.|17.11.]] [[1991]]. i bila međunarodno priznata 1992. godine, nije bila direktno ili indirektno zahvaćena ratnim sukobima. Međutim, njenu privredu je teško pogodio gubitak tržišta, a izvor tenzija je bio spor s Grčkom oko imena, odnosno tenzije s [[albanci|albanskom]] manjinom koje su 2001. godine dovele do kratkotrajnog oružanog sukoba. Godine 2018. je spor oko imena rešen [[Prespanski sporazum|Prespanskim sporazumom]] kojim je, u zamenu za olakšanje ulaska u [[EU]] i [[NATO]],  pristala promeniti ime u Severna Makedonija.

== Demografija ==
''Glavni članak: [[Demografija Severne Makedonije]]''

[[Datoteka:Republic of Macedonia Demo.png|thumb|200px|Broj stanovnika Severne Makedonije od 1992. do 2003. (u hiljadama)]]
[[Datoteka:Macedonia ethnic2002 03.png|thumb|200px|Etnički sastav Severne Makedonije po opštinama 2002. godine]]

Prema popisu stanovništva iz [[2003]]. broj stanovnika Severne Makedonije se neznatno smanjio zbog iseljavanja i iznosio je 2.022.547. Etnički sastav je bio sledeći: 
{|
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; |
| style=&quot;background:beige;&quot; align=&quot;center&quot; | Broj
| style=&quot;background:beige;&quot; align=&quot;center&quot; | %
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | [[Makedonci]]
| align=&quot;right&quot;|1.297.981
| align=&quot;right&quot;|64,18
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | [[Albanci]]
| align=&quot;right&quot;|509.083
| align=&quot;right&quot;|25,17
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | [[Turci]]
| align=&quot;right&quot;|77.959
| align=&quot;right&quot;|3,85
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | [[Romi]]
| align=&quot;right&quot;|53.879
| align=&quot;right&quot;|2,66
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot;|35.939
| align=&quot;right&quot;|1,78
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | [[Vlasi (Balkan)|Vlasi]]
| align=&quot;right&quot;|9.695
| align=&quot;right&quot;|0,48
|-
| style=&quot;background:beige;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot;|38.011
| align=&quot;right&quot;|1,88
|-
| style=&quot;background:#c1c1c1;&quot; | '''UKUPNO'''
| style=&quot;background:#c1c1c1;&quot; align=&quot;right&quot;| '''2.022.547'''
| style=&quot;background:#c1c1c1;&quot; align=&quot;right&quot;| 100
|}
|style=&quot;vertical-align: top&quot;|
&lt;center&gt;
{{bar box
|width=300px
|title=Stanovništvo Severne Makedonije po etničkoj pripadnosti
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|Makedonci|#f7f701||64.18}}
{{bar percent|Albanci|#ff7e40||25.17}}
{{bar percent|Turci|#00ff02||3.85}}
{{bar percent|Romi|#d5d5aa||2.66}}
{{bar percent|Srbi|#f20000||1.78}}
{{bar percent|Vlasi|#ffb997||0.48}}
{{bar percent|ostali|#804000||1.88}}
}}
&lt;/center&gt;
|}

=== Veroispovest ===
[[pravoslavlje|pravoslavci]] (64,7%), [[muslimani]] (33,3%), znatno manje ostale [[хришћанин|hrišćanske]] verske grupe (0,37%), uglavnom [[katolička crkva|rimokatolici]], i [[jevreji]]. Po ovim podacima Severna Makedonija je zemlja sa najvećom [[muslimani|muslimanskom]] manjinom u celoj [[Evropa|Evropi]] (posle većinski muslimanskih zemalja).

[[spisak gradova u Republici Makedoniji|'''Veliki gradovi''']] su: [[Skoplje]], [[Bitola|Bitolj]], [[Prilep]], [[Kumanovo]], [[Tetovo]]. U &quot;[[Grad Skoplje|Velikom Skoplju]]&quot; živi više od 1/4 stanovništva zemlje, što su vezi sa malom gustinom naseljenosti u odnosu na susedne zemlje govori o velikoj usresređenosti makedonskog stanovništva u velikim gradovima.

=== Jezik ===
Službeni jezici su [[makedonski jezik|makedonski]] i [[albanski jezik|albanski]]. Jezici koje govori više od 20% stanovništva lokalne samouprave su takođe službeni i uvek uz [[makedonski jezik|makedonski]] i [[albanski jezik|albanski]]. U pojedinim opštinama gde 20% stanovništva koristi neki drugi jezik, taj drugi jezik je u službenoj upotrebi (npr. [[turski jezik|turski]], [[srpski jezik|srpski]], [[romski jezik|romski]], [[bosanski jezik|bosanski]] ili [[vlaški jezik (Srbija)|vlaški jezik]]). Pravo zvanične upotrebe jezika na [[opština|opštinskom]] nivou imaju sve manjinske grupe sa više od 20% u udelu stanovništva te opštine.

== Politika ==
{{Glavni članak|Politika Severne Makedonije}}
''Oblik vladavine:'' republika; ''Glasačko pravo:'' 18 godina; ''Nacionalni praznik:'' [[8. 9.|8. septembar]].

== Upravna podela ==
[[Datoteka:MSR.png|thumb|300px|Podela Severne Makedonije na oblasti]]
Glavne strane: [[Statističke oblasti Severne Makedonije]], [[Opštine Severne Makedonije]]

Severnomakedonske statističke [[regija|oblasti]] ili regioni postoje isključivo zakonskih i statističkih razloga. Oblasti su:
* [[Skoplje|Grad Skoplje]]
* [[Pelagonijska oblast (Severna Makedonija)|Pelagonijska oblast]]
* [[Pološka oblast (Severna Makedonija)|Pološka oblast]]
* [[Istočna oblast (Severna Makedonija)|Istočna oblast]]
* [[Jugoistočna oblast (Severna Makedonija)|Jugoistočna oblast]]
* [[Severoistočna oblast (Severna Makedonija)|Severoistočna oblast]]
* [[Jugozapadna oblast (Severna Makedonija)|Jugozapadna oblast]]
* [[Vardarska oblast (Severna Makedonija)|Vardarska oblast]]

Oblasti se dalje dele na [[opština|opštine]]. Po izdvajanju iz [[Jugoslavija|Jugoslavije]] Severna Makedonija se sastojala od 34 opštine, da bi se [[1996]]. godine njihov broj povećao na 123. Novim sistemom iz avgusta [[2004]]. godine broj opština je smanjen na 85.

== Privreda ==
{{Glavni članak|Ekonomija Severne Makedonije}}

Od industrija najviše se ističu prehrambena i [[duhan|duvanska]] industrija, proizvodnja gvožđa i [[čelik]]a. Nacionalna valuta je [[Makedonski denar]]: 1 denar = 100 dena.

=== Saobraćaj ===
{{Glavni članak|Saobraćaj u Severnoj Makedoniji}}
[[Datoteka:Skopje Train Station from Mount Vodno.JPG|thumb|250px|Železnička stanica u Skoplju]]
Severna Makedonija je po svom položaju kontinentalna zemlja u sredini Balkanskog poluostrva, pa su i glavne saobraćajne veze u zemlji one povezuju različite delove poluostrva (transbalkanske veze). Posebno je važna veza sever-jug Vardarskom udolinom, koja povezuje Grčku sa ostatkom Evrope.

Ukupna dužina železničke mreže u Severnoj Makedoniji je 699&amp;nbsp;km. Najvažnija železnička linija je pruga na liniji granica sa Srbijom - Kumanovo - Skoplje - Veles - Đevđelija - granica sa Grčkom. Od 2001. godine gradi se pruga Beljakovci - granica sa Bugarskom, čime će se dobiti neposredna veza Skoplje - Sofija. Najvažnije železničko čvorište u zemlji je Skoplje, a ostala dva su Veles i Kumanovo.

== Kultura ==
{{Glavni članak|Kultura Severne Makedonije}}
[[Datoteka:Church of St John of Kanevo closeup.JPG|thumb|Crkva Sv. Jovan Bogoslov Kaneo]]
Grad [[Ohrid]] je severnomakedonski i pravoslavni [[Jeruzalem|Jerusalim]], muzej na otvorenom, kulturna baština se proteže od praistorije do današnjih dana, u njemu je osnovan i delovao je prvi Sveslovenski univerzitet osnovan od [[Sveti Kliment Ohridski|vv. Klimenta Ohridskog]] i Sv. Nauma Ohridskog. [[freska|Freske]] i [[ikona|ikone]] u mnogim [[crkva (zgrada)|crkvama]] i [[manastir]]ima u Ohridu i Severnoj Makedoniji su jedinstvene u svetu. Reka Radika i njen kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najlepših manastira na [[Balkan]]u, raspolaže sa jedinstvenim [[oltar]]om u svetu izrađenom dubokim [[duborez]]om.

== Politika ==
''Glavni članak: [[Institucije Severne Makedonije]]''

''Oblik vladavine:'' republika; ''Glasačko pravo:'' 18 godina; ''Nacionalni praznik:'' [[8. 9.|8. septembar]].

=== Administrativna podjela ===

* [[Opštine Severne Makedonije]]

== Ekonomija ==
''Glavni članak: [[Ekonomija Severne Makedonije]]''

Prehrambena, duvanska industrija, proizvodnja gvožđa i čelika; ''Valuta:'' 1 denar = 100 dena.

== Povezano ==
* Himna ''[[Denes nad Makedonija]]'' (kompozicija: Todor Skalovski, tekst: Vlado Maleski)
* [[Popis gradova u Severnoj Makedoniji]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* O problemu državnog imena za koriščenje u Ujedinjenim nacijama i drugim globalnim organizacijama sistema UN vidi:
* Izjava Ambasadora Robin O' Neal za MIA-u 2013. [http://www.mia.mk/en/Inside/RenderSingleNews/61/105947751]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 
* Izjava Predsednika Makedonije Đ. Ivanova u UN-u 2012. [http://gadebate.un.org/67/former-yugoslav-republic-macedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120930021130/http://gadebate.un.org/67/former-yugoslav-republic-macedonia |date=2012-09-30 }}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Република Македонија}}
{{div col|cols=4}}
* [http://www.dnevnik.com.mk/ Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106013713/http://www.dnevnik.com.mk/ |date=2005-11-06 }}
* [http://www.utrinski.com.mk/ Utrinski vesnik]
* [http://www.mtv.com.mk/ Makedonska Radio Televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140706183546/http://mtv.com.mk/ |date=2014-07-06 }}
* [http://www.sitel.com.mk/ Sitel Televizija]
* [http://www.time.mk/ Time.mk]
* [http://www.vest.mk/ Vest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606053630/http://www.vest.mk/ |date=2011-06-06 }}
* [http://www.slvesnik.com.mk/ Službeni vesnik]
* [http://www.abv.mk/company.aspx?id=35930/ Makedonski Biznis]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.mbs.com.mk/ Makedonski Biznis Servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161002021540/http://mbs.com.mk/ |date=2016-10-02 }}
* [http://www.vecer.com.mk/ Večer OnLine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130910121340/http://www.vecer.com.mk/ |date=2013-09-10 }}
* [http://www.novamakedonija.com.mk/ Nova Makedonija]
* [http://daily.mk/ Daily.mk]
* [http://24vesti.mk/‎ 24 VESTI]
* [http://denesen.mk/ Denešen vesnik]
* [http://ednevnik.edu.mk/ E-Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103074413/http://ednevnik.edu.mk/ |date=2013-11-03 }}
* [http://www.den.com.mk/ Dneven Vesnik Den] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922104741/http://www.den.com.mk/ |date=2013-09-22 }}
* [http://www.tocka.com.mk/ Tocka.com.mk]
* [http://www.telegraf.mk/ Telegraf.mk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127052350/http://www.telegraf.mk/ |date=2013-11-27 }}
* [http://www.makfax.com.mk/ Makfax.com.mk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100605161418/http://www.makfax.com.mk/ |date=2010-06-05 }}
* [http://www.sport.com.mk/ Makedonski Sport]
* [http://ekipa.mk/ sportski e-vesnik]
* [http://www.a1on.mk/ A1ON]
* [http://www.supersport.com.mk/ SuperSport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130915140905/http://www.supersport.com.mk/ |date=2013-09-15 }}
* [http://on.net.mk/sportal Sportal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907103231/http://on.net.mk/sportal |date=2013-09-07 }}
* [http://sportclub.mk/ Sport Klub]
* [http://sportway.mk/ Sportway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019183125/http://sportway.mk/ |date=2013-10-19 }}
* [http://www.sportskoradio903.com.mk/ sportskoradio903.com.mk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160724214126/http://sportskoradio903.com.mk/ |date=2016-07-24 }}
* [http://www.orkasport.com.mk/ Orka Sport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023172155/http://orkasport.com.mk/ |date=2013-10-23 }}
* [http://kurir.mk/ Kurir]
* [http://hitportal.com.mk/ Hit Portal]
* [http://www.antenna5.com.mk/ Radio Antenna 5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314013329/http://www.antenna5.com.mk/ |date=2012-03-14 }}
{{div col end}}

{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Sjeverna Makedonija| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Balkan]]</text>
      <sha1>h1jrbr47ak5hxyr6a10scifh65txo1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659</id>
    <revision>
      <id>42668950</id>
      <parentid>42668556</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Rock muzika]] na [[Rock]]: prema zahtjevu</comment>
      <origin>42668556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32840" sha1="bsk6v4tnwli18j8ef3az71lj40gned4" xml:space="preserve">{{Preusmjeri|Rock}}
{{Ostale upotrebe|Rok (razvrstavanje)}}
{{Glazbeni žanr 
| ime_žanra          = Rock
| boja               = crimson
| boja_pozadine      = white
| stilski_začetak    = [[Ritam i blues|R&amp;B]], Swing jazz&lt;br /&gt;[[Blues]], [[Rock and roll]]
| kulturni_začetak   = Kasne [[1940-ih|1940-te]], [[Cleveland]], [[Detroit]], [[New York]], [[Philadelphia]]
| glazbala           = [[Električna gitara]], [[Bas gitara]], [[Bubnjevi]], [[Klavijature]]
| popularnost        = Jedan od najbolje prodavanih glazbenih stilova [[1950-ih]]
| izvedeni_oblici    = [[Alternative rock]] - [[Heavy metal]] - [[Post-rock]] - [[Punk rock]]
| podžanr            = [[Art rock]] - Christian rock - Classic rock - Desert rock - Detroit rock - Emo - Experimental rock - Garage rock - Girl group - [[Glam rock]] - Group Sounds - [[Grunge]] - [[Hard rock]] - Heartland rock - Instrumental rock - [[Indie|Indie rock]] - Jam band - Jangle pop - [[Krautrock]] - [[Power pop]] - Protopunk - [[Psihodelični rock]] - Pub [chat] (Aussie) - Pub rock (VB) - Soft rock - Southern rock - Surf - Symphonic rock
| spoj_žanrova       = Aboriginal rock - Afro-rock - Anatolian rock - Blues-rock - Boogaloo - Country rock - Flamenco-rock - Folk rock - Indo-rock - Punk rock - Jazz fusion - Madchester - [[beat|Merseybeat]] - [[Progresivni rock]] - Punta rock - Raga rock - Raï rock - [[Rockabilly]] - Rockoson - Samba-rock - [[Space rock]] - Stoner rock
| regionalna_scena   = 
| ostale_teme        = 
}}

'''Rock''', skraćeno od '''''[[rock and roll]]''''' (često zapisano kao ''rock 'n' roll'' ili ''R'n'R''), je vrsta [[popularna muzika|popularne]] [[muzika|muzike]]. Tipični rock sastav se sastoji od pjevača, [[Gitara|gitare]], [[Bas gitara|bas gitare]], i [[Bubnjevi|bubnjeva]]. Razni sastavi su također koristili niz drugih instrumenata, poput [[saksofon]]a.Rock and roll se prvi put pojavljuje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;studwell&quot;&gt;W. E. Studwell and D. F. Lonergan, ''The Classic Rock and Roll Reader: Rock Music from its Beginnings to the mid-1970s'' (Abingdon: Routledge, 1999), {{ISBN|0-7890-0151-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{allmusic|explore|genre/pop-rock-d20|Pop/Rock}}&lt;/ref&gt; Nastao je od [[Američki crnci|crnačke]] muzike i [[Američka narodna muzika|američke narodne muzike]] [[Američki bijelci|bijelaca]]. Rock muzika je imala ogroman društveni i [[Kultura|kulturni]] uticaj na svijet. Kao kulturni fenomen, rock-glazba je na svijet utjecala kao nijedna druga – smatra se zaslužnom za okončavanje ratova i širenje mira i tolerancije, kao i kvarenje nevinih i širenje moralne truleži. Popularna je širom svijeta i razvila se u veliku množinu vrlo različitih stilova. Sam pojam može da označava nekoliko različitih stvari. Ponekad se upotrebljava kao naziv za niz raznih stilova zapadne popularne muzike, poput [[heavy metal|teškog metala]], [[pop muzika|pop muzike]], i [[hip hop]]a, a ponekad se upotrebljava kao naziv za poseban [[Rani Rock and roll|izvorni pokret]] [[1950ih|pedesetih godina]]. Najčešće, pojam označava taj izvorni pokret i razne stilove koje su nastali direktno od njega (Znači, bez hip hopa, pop muzike, itd).

Rock ima svoje korijene u ritmovima [[blues]]a, [[country]] glazbe iz 1940.-ih i 1950.-ih. Postoji i utjecaj etno glazbe i [[jazz]]a. [[Zvuk]] rocka potječe od [[električna gitara|električne gitare]], [[bubanj|bubnjeva]] i [[klavijature|klavijatura]]. U kasnim 1960.-im i ranim 1970.-im, rock glazba razvila se u različitim podžanrovima.&lt;ref&gt;Turner, Luke. [http://thequietus.com/articles/13500-music-golden-age-60s-beatles-dylan-balls How &quot;The Baby Boomers Stole Music With Myths Of A Golden Age&quot;]. ''The Quietus.com''. October 3rd, 2013. Retrieved 21-1-14&lt;/ref&gt; U kombinaciji s narodnom glazbom nastao je [[folk rock]], u dodiru s bluesom nastao je [[blues rock]], a spojem s jazzom nastao je [[jazz rock]]. U 1970.-im, rock dobiva utjecaje iz [[soul]]a, [[funk]]a i latino ritmova. Također u 1970.-im, rock razvija niz podžanrova, kao što su: [[glam rock]], [[hard rock]], [[progresivni rock]], i [[punk rock]]. Rock podžanrovi koji su se razvili 1980.-ih su: [[novi val]] i [[hardcore punk]]. U 1990.-im, novi podžanrovi su: [[grunge]], [[britpop]], [[indie rock]] i [[nu metal]].

== Karakterisitke ==
[[Datoteka:Rhcp-live-pinkpop05.jpg|thumb|lijevo|220px|[[Red Hot Chili Peppers]]]]
Zvuk kamena je tradicionalno usmjeren na električnoj gitari, koja se pojavila u svom modernom obliku [[1950-ih]] uz popularizaciju rock and rolla.&lt;ref&gt;J. M. Curtis, ''Rock Eras: Interpretations of Music and Society, 1954–1984'' ([[Madison, Wisconsin|Madison, WI]]: Popular Press, 1987.), {{ISBN|0-87972-369-6}}, str.&amp;nbsp;68.–73.&lt;/ref&gt; [[Zvuk]] električne gitare u rock glazbi obično podržava električna [[bas gitara]], koja je bila pionir u [[jazz]] glazbi istoga doba,&lt;ref&gt;R. C. Brewer, ''Bass Guitar'', Shepherd, 2003. str. 56.&lt;/ref&gt; i [[udaraljke]] u kojima prevladavaju [[bubnjevi]], uz koje se ponekad pojavljuju i [[činele]].&lt;ref&gt;R. Mattingly, ''Drum Set'' , Shepherd, 2003. str. 361.&lt;/ref&gt; Ovaj trio instrumenata često se nadopunjava uključivanjem [[klavir]]a, [[Hammond]]a i [[sintisajzer]]a.&lt;ref&gt;P. Théberge, ''Any Sound you can Imagine: Making Music/Consuming Technology'' ([[Middletown, Connecticut|Middletown, CT]]: Wesleyan University Press, 1997.), {{ISBN|0-8195-6309-9}}, pp.&amp;nbsp;69–70.&lt;/ref&gt; Skupina glazbenika koja interpretira rock glazbu naziva se rock bend i sastoji se najčešće od dva do pet članova.  Klasično, rock bend poprima oblik kvarteta čiji su članovi pokrivaju jednu ili više uloga, uključujući i pjevača, gitarista, ritam gitarista, bas gitarista, bubnjara i često  klavijaturista ili drugog instrumentalista.&lt;ref&gt;D. Laing, ''Quartet'', Shepherd, 2003. str. 56.&lt;/ref&gt; Rock glazba tradicionalno je izgrađen na temeljima jednostavnih četverodobnih ritmova s udarcem bubnja na drugoj i četvrtoj [[doba|dobi]] - ''Backbeat''.&lt;ref name=&quot;Ammer2004&quot;&gt;C. Ammer, ''The Facts on File Dictionary of Music'' ([[New York|New York, NY]]: Infobase, 4th edn., 2004.), {{ISBN|0-8160-5266-2}}, str.&amp;nbsp;251–2.&lt;/ref&gt; [[Melodija|Melodije]] su često izvedeni iz starijih glazbenih načina kao ''Dorian mode'' ili ''Mixolydian'', uglavnom [[tonalitet]]ima violinskog ključa.&lt;ref name=Ammer2004 /&gt; Instrumenti sviraju [[višeglasje|višeglasno]], a [[harmonija (glazba)|harmonije]] su popunjene [[kvarta]]ma, [[kvinta]]ma i disonantnim harmonijskim progresijama.&lt;ref name=Ammer2004 /&gt; Rock pjesame iz sredine [[1960-ih]] su često korištene u ''Verse-chorus strukturi'', koja  potječe iz blues i [[folklor|folk glazbe]], ali došlo je do značajne razlike od ovog modela.&lt;ref&gt;J. Covach, ''From craft to art: formal structure in the music of the Beatles'', in K. Womack and Todd F. Davis, eds, ''Reading the Beatles: Cultural Studies, Literary Criticism, and the Fab Four'' (New York, NY: SUNY Press, 2006.), {{ISBN|0-7914-6715-5}}, str. 40.&lt;/ref&gt; Kritičari su naglasili eklekticizam i stilsku raznovrsnost stijena.&lt;ref&gt;T. Gracyk, ''Rhythm and Noise: an Aesthetics of Rock'', ([[London]]: I. B. Tauris, 1996.), {{ISBN|1-86064-090-7}},&lt;/ref&gt; Zbog svoje složene [[povijest]]i i sklonosti posuđivanja glazbenih elemenata iz drugih glazbenih i kulturnih obrazaca kritičari su tvrdili da je &quot;nemoguće vezati rock glazbu na kruto naznačenu glazbenu definiciju&quot;.&lt;ref&gt;P. Wicke, ''Rock Music: Culture, Aesthetics and Sociology'' ([[Cambridge]]: Cambridge University Press, 1990.), {{ISBN|0-521-39914-9}},&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Characteristic rock drum pattern.png|thumb|desno|Jednostavan 4/4 rock ritam za bubnjeve {{Audio|Simple duple drum pattern.mid|Play}}]]
Za razliku od mnogih ranijih stilova popularne glazbe, teme rock pjesama su vrlo širokoga spektra. Tako se u tekstovima rock pjesama nalaze [[društvo]], neuzvraćena [[ljubav]], [[seks]], pobune protiv vlasti, [[sport]], piće, [[droga]], [[novac]], socijalna pitanja i sl.&lt;ref name=Ammer2004/&gt; Neke od ovih tema rokeri su naslijedili iz straijeg popa, jazza i bluesa, a neke teme se prvi put pojavljuju u tekstovima pjesama.&lt;ref&gt;B. A. Farber, ''Rock 'n' roll Wisdom: What Psychologically Astute Lyrics Teach About Life and Love'' ([[Westport (Connecticut)|Westport]], [[Connecticut|CT]]: Greenwood, 2007.), {{ISBN|0-275-99164-4}}&lt;/ref&gt; Robert Christgau je rock glazbu nazvao &quot;hladni medij&quot; s  jednostavnom dikcijom i ponavljanjem refrena. , a tvrdi da se primarna &quot;funkcija&quot; rocka odnosi se na glazbu, ili, općenitije  šum.&lt;ref&gt;[http: //books.google.com/books id = pJaU7NnALYYC &amp; pg = PA562 # v = onepage &amp; q &amp; f = false Robert Christgau:Rock &amp; Roll Is Here to stay, An Anthology]&lt;/ref&gt; Prevlast bijelih muškaraca i često srednje klase glazbenika u rock glazbi se često navodi i uvijek je &quot;vruće pitanje&quot; u [[medij]]ima.&lt;ref&gt;C. McDonald, ''Rush, Rock Music and the Middle Class: Dreaming in Middletown'' (Bloomington, [[Indiana|IN]]: Indiana University Press, 2009.), {{ISBN|0-253-35408-0}}, str.108–9.&lt;/ref&gt; Ipak, i u rocku su se kasnije probili i crni glazbenici, osvajajući najčešće mladu bjelačku pubilku.&lt;ref&gt;S. Waksman, ''Instruments of Desire: the Electric Guitar and the Shaping of Musical Experience'' (Cambridge, [[Massachusetts|MA]]: [[Harvardovo sveučilište|Harvard University]] Press, 2001.), {{ISBN|0-674-00547-3}}, str. 176.&lt;/ref&gt; Najčešće pjevaju o [[mafija|mafiji]], problemima siromaštva i neravnopravnosti.&lt;ref&gt;S. Frith, ''Taking Popular Music Seriously: Selected Essays'' (Aldershot: Ashgate, 2007.), {{ISBN|0-7546-2679-2}},str.43–4.&lt;/ref&gt;

== Preteča i izvori ==
''Glavni članak: [[Izvori rock and rolla]]''
[[Datoteka:Elvis Presley promoting Jailhouse Rock.jpg|thumb|220px|[[Elvis Presley]] smatra se &quot;Kraljem Rock'n'Rolla&quot;]]

Rock and roll se prvi put pojavljuje kao zaseban stil u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] tokom ranih [[1950e|50ih]] godina, iako se dijelovi rock and rolla mogu čuti u [[rhytm and blues|RnB]] rekordima iz [[1920e|1920ih]]. Rani rock and roll je uskladio dijelove [[blues]]a, [[boogie woogie (muzika)|boogie woogiea]], [[jazz]]a i [[rhytm and blues|RnBa]], te je također imao elemente [[Appalachianska narodna muzika|Appalachianske narodne muzike]], [[crkvena muzika|crkvene muzike]] i [[country muzika|country muzike]]. Ako idemo još dublje u historiju, neki smatraju da je rock and roll utemeljen na muzici [[Five Points (New York)|Five Points]] susjedstva u [[New York City]]u tokom sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Stanovnici Five Pointsa su prvi kombinirali afričku i evropsku muziku (naročito irski [[jig]]).

Izraz &quot;Rocking&quot; (Rockati) su prvo upotrjebili crkveni pjevači u [[Jug Sjedinjenih Američka Država|Američkom jugu]], i značilo je osjetiti vjersko ushićenje. U [[1940e|1940im]] godinama, međutim, izraz je imao dvostruki značaj &quot;plesati&quot;, podrazumijevajući seks. Jedan primjer ovoga je pjesma [[Roy Brown]]a, &quot;Good Rocking Tonight&quot; (&quot;Dobro rokanje noćas&quot;). Ovakve pjesme su bile popularne samo na radio stanicama posvećene RnBu, pa bijelci su vrlo rijetko čuli tu muziku na velikim radio stanicama. [[1951]]. godine, [[DJ]] [[Alan Freed]] je u [[Cleveland]]u počeo svirati tu vrstu muzike za njegovo bijelo slušateljstvo.Freed je prvi izumio izraz &quot;rock and roll&quot; da opiše ovaj duhoviti stil RnB muzike.

Ne zna se za sigurno koja je prva rock and roll ploča. Neki kandidati su Jackie Brenston &amp; His Delta Catsova &quot;Rocket 88&quot; (1951), [[Chuck Berry]]ova &quot;Maybellene&quot; i &quot;[[Johnny B. Goode]]&quot;, te Bo Diddleyov &quot;Bo Diddley&quot; ili [[Bill Haley &amp; His Comets]]ov &quot;[[Rock Around the Clock]]&quot;. Neki historičari smatraju da su prve ploče rock and rolla snimljeni u 1940im godinama od strane muzičara poput [[Fats Domino]]a, koji su svirali stil RnB muzike koji se malo razlikovao od rock and rolla. Neki primjeri su Louis Jordanov &quot;Is You Is or Is You Ain't My Baby?&quot;, Jack Guthrieov &quot;The Oakie Bookie&quot; (1947), te Benny Carter i Pual Vandervoortov &quot;Rock Me to Sleep&quot; (1950).

== Zlatno doba ==

=== Britanska invazija ===
{{Main|Britanska invazija}}
{{See also|Beat music|Britanski ritam i bluz|Britanski rok}}
[[File:The Beatles arrive at JFK Airport.jpg|thumb|right|alt=Black and white picture of The Beatles waving in front of a crowd with an set of aeroplane steps in the background |[[The Beatles]] stižu u Njujork januara 1964. na početku [[Britanska invazija|Britanske invazije]]]]

Do kraja 1962, ono što će postati britanska rok scena je započelo sa [[Beat|beat grupama]] kao što su [[The Beatles]], [[Gerry and the Pacemakers|Gerry &amp; the Pacemakers]] i [[The Searchers]] iz Liverpula i [[Freddie and the Dreamers]], [[Herman's Hermits]] i [[The Hollies]] iz Mančestera. Oni su bili pod sveobuhvatnim opsegom američkih uticaja uključujući soul, ritam i bluz i surf muziku,&lt;ref name=&quot;Stakes2001&quot;&gt;R. Stakes, &quot;Those boys: the rise of Mersey beat&quot;, in S. Wade, ed., ''Gladsongs and Gatherings: Poetry and its Social Context in Liverpool Since the 1960s'' (Liverpool: Liverpool University Press, 2001), {{ISBN|0-85323-727-1}}, pp. 157–66.&lt;/ref&gt; inicijalno reinterpretirajući standardne američke melodije i svirajući za plesače. Grupe poput [[The Animals]] iz [[Newcastle upon Tyne|Njukasla]] i [[Them]] iz [[Belfast]]a,&lt;ref&gt;I. Chambers, ''Urban Rhythms: Pop Music and Popular Culture'' (Basingstoke: Macmillan, 1985), {{ISBN|0-333-34011-6}}, p. 75.&lt;/ref&gt; i posebno one iz Londona poput [[The Rolling Stones]] i [[The Yardbirds]], su bile mnogo više pod uticajem ritma i bluza i kasnije bluz muzike.&lt;ref&gt;J. R. Covach and G. MacDonald Boone, ''Understanding Rock: Essays in Musical Analysis'' (Oxford: Oxford University Press, 1997), {{ISBN|0-19-510005-0}}, p. 60.&lt;/ref&gt; Uskoro su te grupe počele sa komponovanjem sopstvenog materijala, kombinujući američke forme muzike i unoseći u nju visoko energijski takt. Beat bendovi su težili ka „živahnim, neodoljivim melodijama“, dok je rana [[Britanska ritam i bluz]] umetnost težila ka manje seksualno nevinim, i agresivnijim pesmama, često poprimajući buntovničku poziciju. Bilo je, međutim, posebno u ranim stadijumima, značajne muzičke razmene između te dve tendencije.&lt;ref name=Bogdanov2002BI/&gt; Godine 1963, predvođene grupom [[The Beatles]], beat grupe su počele da ostvaruju nacionalne uspehe u Britaniji, čemu su uskoro sledile grupe sa fokusom na ritmu i bluzu.&lt;ref name=Bogdanov2002BritishR&amp;B&gt;R. Unterberger, &quot;British R&amp;B&quot;, in [[#CITEREFBogdanovWoodstraErlewine2002|Bogdanov et.al., 2002]], pp.&amp;nbsp;1315–6.&lt;/ref&gt;

„''[[I Want to Hold Your Hand]]''“ je bila prvoplasirana pesma od [[The Beatles]] na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]],{{sfn|Gilliland|1969|loc=show 28}} provodeći 7 nedelja na vrhu i totalno 15 nedelja na listi.&lt;ref name=BritannicaBI&gt;{{Citation | last = I. A. Robbins | title = British Invasion | journal = Encyclopædia Britannica | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/80244/British-Invasion | archiveurl = https://www.webcitation.org/5wZ2hZK4W?url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/80244/British-Invasion | archivedate = 2011-02-17 | access-date = 2015-04-27 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;H. Bill, ''The Book Of Beatle Lists'' (Poole, Dorset: Javelin, 1985), {{ISBN|0-7137-1521-9}}, p. 66.&lt;/ref&gt; Njihova pojava na ''[[The Ed Sullivan Show]]'' 9. februara 1964, je privukla po proceni 73 miliona gledalaca (u to vreme rekord za američke televizijske programe) i često se smatra prekretnicom u američkoj pop kulturi. [[The Beatles]] su postali najprodavanija rok grupa svih vremena i njima su sledile na američkim listama brojne druge Britanske grupe.&lt;ref name=Bogdanov2002BI&gt;R. Unterberger, &quot;British Invasion&quot;, in [[#CITEREFBogdanovWoodstraErlewine2002|Bogdanov et.al., 2002]], pp. 1316–17.&lt;/ref&gt; Tokom sledeće dve godine Britanski umetnici su dominirali domaće i američke liste sa grupama [[Peter and Gordon]], [[The Animals]],{{sfn|Gilliland|1969|loc=show 29}} [[Manfred Mann]], [[Petula Clark]],{{sfn|Gilliland|1969|loc=show 29}} [[Freddie and the Dreamers]], [[Wayne Fontana and the Mindbenders]], [[Herman's Hermits]], the Rolling Stones,{{sfn|Gilliland|1969|loc=show 30}} [[The Troggs]], i [[Donovan]]{{sfn|Gilliland|1969|loc=show 48}}, svi od kojih su imali jedan ili više prvoplasiranih singlova.&lt;ref name=BritannicaBI/&gt; Drugi značajni umetnici koji su bili deo invazije su [[The Kinks]] i [[The Dave Clark Five]].&lt;ref name=BeatlesArrive&gt;{{Citation| last = T. Leopold| title = When the Beatles hit America CNN February 10, 2004| journal = CNN.com| url = http://www.cnn.com/2004/SHOWBIZ/Music/02/05/beatles.40| archiveurl = https://www.webcitation.org/5wQcUJVBw?url=http://www.cnn.com/2004/SHOWBIZ/Music/02/05/beatles.40| archivedate = 2011-02-11| date = 5 February 2004| access-date = 2015-04-27| deadurl = no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=allmusicBI&gt;{{Citation | last = | title = British Invasion | journal = Allmusic | url = {{Allmusic|class=explore|id=style/d379|pure_url=yes}} | archiveurl =http://www.webcitation.org/5wQbXwJ0x| archivedate =11 February 2011}}.&lt;/ref&gt;

Britanska invazija je pomogla u internacionalizaciji produkcije rok end rola, otvarajući vrata za buduće Britanske (i Irske) izvođače da ostvare međunarodni uspeh.&lt;ref name=&quot;allmusicBritpop&quot;&gt;{{Citation | last = | title = Britpop | journal = Allmusic | url = {{Allmusic|class=explore|id=style/d2681|pure_url=yes}} | archiveurl =http://www.webcitation.org/5wRBeCas7| archivedate =11 February 2011}}.&lt;/ref&gt; U Americi to je nedvojbeno označilo kraj instrumentalne surf muzike, vokalnih grupa devojaka i (privremeno) [[tenejdžerkih idola]], koji su domirali američke liste tokom kasnih 1950-tih i 60-tih.&lt;ref&gt;K. Keightley, &quot;Reconsidering rock&quot; in, S. Frith, W. Straw and J. Street, eds, ''The Cambridge Companion to Pop and Rock'' (Cambridge: Cambridge University Press, 2001), {{ISBN|0-521-55660-0}}, p. 117.&lt;/ref&gt; To je obeležilo karijere i uspostavilo R&amp;B umetnike poput [[Fats Domino]] i [[Chubby Checker]], pa čak i privremeno izbacilo iz koloseka uspešne preživele [[rock and roll]] umetnike, uključujući Elvisa.&lt;ref&gt;F. W. Hoffmann, &quot;British Invasion&quot; in F. W. Hoffmann and H. Ferstler, eds, ''Encyclopedia of Recorded Sound, Volume 1'' (New York, NY: CRC Press, 2nd edn., 2004), {{ISBN|0-415-93835-X}}, p. 132.&lt;/ref&gt; Britanska invazije je takođe odigrala značajnu ulogu u usponu distinktnog žanra rok muzike, i cementirala primat rok grupa, baziranih na gitarama i bubnjevima koje produkuju sopstveni materijal kao [[kantautor]]i.&lt;ref name=&quot;R. Shuker, 2005 p. 35&quot;&gt;R. Shuker, ''Popular Music: the Key Concepts'' (Abingdon: Routledge, 2nd edn., 2005), {{ISBN|0-415-34770-X}}, p. 35.&lt;/ref&gt;

=== Garažni rok ===
{{Main|Garažni rok}}
Garažni rok je bila sirova forma rok muzike, posebno prevalentna u Severnoj Americi sredinom 1960-tih. Tako je nazvana zbog percepcije da je bila uvježbana u prigradskoj porodičnoj garaži.&lt;ref name=&quot;Shuker2005&quot;&gt;R. Shuker, ''Popular Music: the Key Concepts'' (Abingdon: Routledge, 2nd edn., 2005), {{ISBN|0-415-34770-X}}, p. 140.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;E. J. Abbey, ''Garage Rock and its Roots: Musical Rebels and the Drive for Individuality'' (Jefferson, NC: McFarland, 2006), {{ISBN|0-7864-2564-4}}, pp. 74–6.&lt;/ref&gt; Pesme garažnog roka su bavile traumama srednjoškolskog života, pri čemu su pesme o „devojkama koje lažu“ bile posebno česte.&lt;ref name=AllmusicGarage/&gt; Lirika i obrada su bile agresivnije od onog što je bilo uobičajeno u to vreme, često sa režećim ili derućim vokalom koji je utopljen u inkoherentno vrištanje.&lt;ref name=Shuker2005/&gt; Oni su se kretali od grube jednoakordne muzike (poput [[The Seeds]]) do muzičara skoro studijskog kvaliteta (uključujući [[The Knickerbockers]], [[The Remains]], i [[The Fifth Estate (band)|The Fifth Estate]]). Takođe su postojale regionalne varijacije u mnogim delovima zemlje sa prosperitetnim scenama posebno u Kaliforniji i Teksasu.&lt;ref name=AllmusicGarage/&gt; The Pacific Northwest states of Washington and Oregon had perhaps the most defined regional sound.&lt;ref&gt;N. Campbell, ''American Youth Cultures'' (Edinburgh: Edinburgh University Press, 2nd edn., 2004), {{ISBN|0-7486-1933-X}}, p. 213.&lt;/ref&gt;

Stil je evoluirao polazeći od regional scena još od 1958. &quot;Tall Cool One&quot; (1959) grupe [[The Wailers (rock band)|The Wailers]] i &quot;[[Louie Louie]]&quot; grupe [[The Kingsmen]] (1963) su dobri primeri žanra u svojim formativnim fazama.&lt;ref&gt;Otfinoski, Steven. &quot;The Golden Age of Rock Instrumentals&quot;. Billboard Books,  (September 1997), page 36, {{ISBN|0-8230-7639-3}}&lt;/ref&gt; Do 1963, singlovi garažnih grupa su počeli da dosežu nacionalne liste u većem broju, uključujući [[Paul Revere and the Raiders]] (Boise),&lt;ref&gt;W. E. Studwell and D. F. Lonergan, ''The Classic Rock and Roll Reader: Rock Music from its Beginnings to the mid-1970s'' (Abingdon: Routledge, 1999), {{ISBN|0-7890-0151-9}}, p. 213.&lt;/ref&gt; [[The Trashmen]] (Minneapolis)&lt;ref&gt;J. Austen, ''TV-a-Go-Go: Rock on TV from American Bandstand to American Idol'' (Chicago IL: Chicago Review Press, 2005), {{ISBN|1-55652-572-9}}, p. 19.&lt;/ref&gt; i [[The Rivieras]] (South Bend, Indiana).&lt;ref&gt;S. Waksman, ''This Ain't the Summer of Love: Conflict and Crossover in Heavy Metal and Punk'' (Berkeley CA: University of California Press, 2009), {{ISBN|0-520-25310-8}}, p. 116.&lt;/ref&gt; Druge uticajne garažne grupe, poput [[The Sonics]] (Tacoma, Washington), nisu dostigle [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].&lt;ref&gt;F. W. Hoffmann &quot;Garage Rock/Punk&quot;, in F. W. Hoffman and H. Ferstler, ''Encyclopedia of Recorded Sound, Volume 1'' (New York, NY: CRC Press, 2nd edn., 2004), {{ISBN|0-415-93835-X}}, p. 873.&lt;/ref&gt; U tom ranom periodu mnoge grupe su bile pod jakim uticajem [[surf rock|surf roka]] i dolazilo je do razmena između garažnog roka i [[frat rock|frat roka]], na šta se ponekad gleda kao na samo podžanr garažnog roka.&lt;ref&gt;W. Osgerby, &quot;Chewing out a rhythm on my bubble gum': the teenage aesthetic and genealogies of American punk&quot;, in R. Sabin, ed., ''Punk Rock: So What?: the Cultural Legacy of Punk'' (Abingdon: Routledge, 1999), {{ISBN|0-415-17029-X}}, p. 159.&lt;/ref&gt;

Britanska invazija 1964–66 je imala jak uticaj na garažne grupe, pružajući im nacionalnu publiku, stimulišući mnoge (često [[Surf rock|surf]] ili [[hot rod]] grupe) da adaptiraju britanski uticaj, i ohrabrujući formiranje mnogih grupa.&lt;ref name=AllmusicGarage/&gt; Hiljade garažnih grupa je postojalo u SAD i Kanadi tokom te ere i stotine su proizvele regionalne hitove.&lt;ref name=AllmusicGarage&gt;R. Unterberger, &quot;Garage Rock&quot;, in [[#CITEREFBogdanovWoodstraErlewine2002|Bogdanov et.al., 2002]], pp.&amp;nbsp;1320–1.&lt;/ref&gt; Primer su: &quot;The Witch&quot; [[Takoma|takomskog]] [[The Sonics]] (1965), &quot;Where You Gonna Go&quot;  [[detroit]]ske grupe [[Unrelated Segments]] (1967), &quot;Girl I Got News for You&quot; [[Majami|majamske]] grupe [[The Birdwatchers|Birdwatchers]] (1966) i &quot;1–2–5&quot; grupe iz [[Montreal]]a [[The Haunted (Montreal)|The Haunted]]. Uprkos toga što je veliki broj grupa potpisao ugovore sa velikim ili regionalnim produkcijkim kompanijama, većina njih nije doživela komercijalni uspeh. Generalno se smatra da je garažni rok doživeo svoj  komercijalni i umetnički vrhunac oko 1966.&lt;ref name=AllmusicGarage/&gt; Do 1968. ovaj stil je uglavnom nestao sa nacionalnih listi i lokalnog nivoa, dok su se amaterski muzičari suočavali sa fakultetskim obrazovanjem, poslom i [[Regrutacija|regrutacijom]].&lt;ref name=AllmusicGarage/&gt; Novi stilovi su evoluirali i zamenili garažni rok (uključujući [[blues rock|bluz rok]], [[progressive rock|progresivni rok]] i [[country rock|kantri rok]]).&lt;ref name=AllmusicGarage/&gt; U Detroitu je tradicija garažnog roka preživela do ranih 1970-tih, sa grupama poput [[MC5]] i [[The Stooges]], koje su koristile znatno agresivniji pristup formi. Te grupe su počele da se nazivaju [[punk rock]] i danas se na njih često gleda kao [[proto-punk]] ili proto-[[hard rock]].&lt;ref name=&quot;G. Thompson; 2007; 134&quot;&gt;G. Thompson, ''American Culture in the 1980s'' (Edinburgh: Edinburgh University Press, 2007), {{ISBN|0-7486-1910-0}}, p. 134.&lt;/ref&gt;

=== Pop rok ===
{{Main|Pop rock}}
[[File:Everlys Brothers in concert.jpg|thumb|right|alt=A color photograph of Don and Phil Everly on stage with guitars|[[The Everly Brothers]] 2006. godine]]

Termin ''pop'' je bio u upotrebi od ranog 20. veka za uopšteno označavanje popularne muzike, ali je od sredine 1950-tih on počeo da se koristi za označavanje distinktnog žanra, usmerenog na tržište mladih, koji se često karakteriše kao mekša alternativa rok end rolu.&lt;ref name=&quot;Firth2001&quot;&gt;S. Frith, &quot;Pop music&quot; in S. Frith, W. Stray and J. Street, eds, ''The Cambridge Companion to Pop and Rock'' (Cambridge: Cambridge University Press, 2001), {{ISBN|0-521-55660-0}}, pp. 93–108.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AllMusicPR&gt;{{Citation | last = | title = Early Pop/Rock | journal = Allmusic | url = {{Allmusic|class=explore|id=style/d283|pure_url=yes}} | archiveurl =http://www.webcitation.org/5wZ37tFIB| archivedate =11 February 2011}}.&lt;/ref&gt; U periodu nakon Britanske invazije, od oko 1967, termin pop se sve više koristi kao opozicija termina rok muzika, za opisivanje forme koja je u većoj meri komercijalna, efemerna i pristupačna.&lt;ref name=&quot;Warner2003&quot;&gt;T. Warner, ''Pop Music: Technology and Creativity: Trevor Horn and the Digital Revolution'' (Aldershot: Ashgate, 2003), {{ISBN|0-7546-3132-X}}, p. 3.&lt;/ref&gt; U kontrastu sa tim, za rok muziku se smatra da ima fokus na proširenim radovima, posebno albumima, da je često asocirana sa specifičnim potkulturama (kao što je [[kontrakultura iz 1960-tih]]), da naglašava umetničke vrednosti i „autentičnost“, da prioritizuje izvođenje uživo i instrumentalnu ili vokalnu virtuoznost, i često se smatra trendom koji inkapsulira progresivne promene, umesto pukog podražavanja postojećih trendova.&lt;ref name=Firth2001/&gt;&lt;ref name=AllMusicPR/&gt;&lt;ref name=Warner2003/&gt;&lt;ref&gt;R. Shuker, ''Understanding Popular Music'' (Abingdon: Routledge, 2nd edn., 2001), {{ISBN|0-415-23509-X}}, pp. 8–10.&lt;/ref&gt;

Ipak, znatan deo pop i rok muzike ima veoma sličan zvuk, instrumentaciju, pa čak i lirski sadržaj. Termini „pop-rok“ i „močni pop“ su u upotrebi za opisivanje komercijalno uspešne muzike koja koristi elemente ili formu rok muzike.&lt;ref&gt;R. Shuker, ''Popular Music: the Key Concepts'' (Abingdon: Routledge, 2nd edn., 2005), {{ISBN|0-415-34770-X}}, p. 207.&lt;/ref&gt; Pop-rok je definisan kao „optimistični varijetet rok muzike predstavljene umetnicima kao što su Elton John, [[Paul McCartney]], [[The Everly Brothers]], [[Rod Stewart]], [[Chicago (band)|Chicago]], i [[Peter Frampton]].“&lt;ref&gt;L. Starr and C. Waterman, {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080503032559/http://www.us.oup.com/us/companion.websites/019530053X/studentresources/chapter11/key_terms/ |date=2008-05-03 }}(Oxford: Oxford University Press, 2nd edn, 2007), {{ISBN|0-19-530053-X}}, archived from [http://www.us.oup.com/us/companion.websites/019530053X/studentresources/chapter11/key_terms/ the original] on 17 February 2011.&lt;/ref&gt; Termin ''moćni pop'' je formirao [[Pete Townshend]] iz grupe [[The Who]] 1966. godine, ali termin nije našao širu primenu od kad je primenjen na grupe kao što je [[Badfinger]] tokom 1970-tih, koje su se pokazale kao neke od komercijalno najuspešnijih grupa tog perioda.&lt;ref&gt;J. M. Borack, ''Shake Some Action: the Ultimate Power Pop Guide'' (Shake Some Action&amp;nbsp;– PowerPop, 2007), {{ISBN|0-9797714-0-4}}, p. 18.&lt;/ref&gt;

== Istaknuti Rok izvođači i grupe ==

* [[Elvis Presley]] se, iako je po današnjim standardima njegova glazba bliža [[pop]] zvuku, često naziva ''kraljem rocka'' 
* [[The Beatles]]
* [[The Rolling Stones]]
* [[Queen]]
* [[Queens Of The Stone Age]]
* [[The Beach Boys]]
* [[The Byrds]]
* [[Toto]]
* [[Pink Floyd]]

== Rock 'n' Roll kuća slavnih == 
{{glavni|Rock and Roll Hall of Fame}}

Osnovana je [[1986]]. godine i nalazi se u [[Cleveland]]u u [[SAD]]-u. Posvećena je uspomeni na najpoznatije i najutjecajnije rock glazbenike, bendove, producente i dr., koji su utjecali na razvoj rock glazbe, a time i glazbene industrije. Među laureatima kuće slavnih nalaze se: [[Chuck Berry]], [[Ray Charles]], [[Fats Domino]], [[The Beatles]], [[Buddy Holly]], [[Elvis Presley]], [[Little Richard]], [[Aretha Franklin]], [[B.B. King]], [[Roy Orbison]], [[Bob Dylan]], [[The Beach Boys]], [[The Supremes]], [[The Rolling Stones]], [[The Doors]], [[Tina Turner]], [[Johnny Cash]], [[Bob Marley]], [[Led Zeppelin]], [[Janis Joplin]], [[David Bowie]], [[Pink Floyd]], [[Queen]], [[Ramones]], [[Bruce Springsteen]], [[U2]] , [[AC/DC]] , [[Metallica]] , [[Red Hot Chili Peppers]] , [[Kurt Cobain]] i dr.&lt;ref&gt;[http://rockhall.com Rockhall.com]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book |editor1-first=V. |editor1-last=Bogdanov |editor2-first=C. |editor2-last=Woodstra |editor3-first=S. T. |editor3-last=Erlewine |title=All Music Guide to Rock: the Definitive Guide to Rock, Pop, and Soul |url=https://archive.org/details/allmusicguidetor0000unse_k1o0 |location=Milwaukee, WI |publisher=Backbeat Books |edition=3rd |year=2002 |isbn=0-87930-653-X |ref=harv}}
* {{Gilliland |show=55 |title=Crammer: A lively cram course on the history of rock and some other things |ref=harv}}
* Kent, Jeff,''The Rise and Fall of Rock'', Witan Books, 1983, {{ISBN|0-9508981-0-4}}.
* Robinson, Richard. ''Pop, Rock, and Soul''. New York: Pyramid Books, 1972. Without ISBN
* Rockwood, Perry F. ''Rock Music or Rock of Ages?'' Halifax, N.S.: People's Gospel Hour, [198-?]. Without ISBN
* {{cite book |editor1-first=J. |editor1-last=Shepherd |title=Continuum Encyclopedia of Popular Music of the World: Volume II: Performance and Production |location=New York, NY |publisher=Continuum |year=2003 |isbn=0-8264-6322-3 |ref=harv}}
* Szatmary, David P. ''Rockin' in Time: a Social History of Rock-and-Roll''. Third ed. Upper Saddle River N.J.: Prentice-Hall, 1996. xvi, 320 p., ill., mostly with b&amp;w photos. {{ISBN|0-13-440678-8}}
* Diedrich Diederichsen, Über Pop-Musik. Köln: Kiepenheuer &amp; Witsch, 2014. 474 S. {{ISBN|978-3-462-04532-1}}
* Matthias S. Fifka: ''Rockmusik in den 50er und 60er Jahren. Von der jugendlichen Rebellion zum Protest einer Generation. Nomos, Baden-Baden 2007, {{ISBN|978-3-8329-2522-2}}.
* Christian Graf, Burghard Rausch: ''Rockmusiklexikon Europa, Bd. 1.'', Fischer Tb., Frankfurt Juli 2005, {{ISBN|3-596-16428-1}}.
* Christian Graf, Burghard Rausch: ''Rockmusiklexikon Europa, Bd. 2.'', Fischer Tb., Frankfurt Juli 2005, {{ISBN|3-596-16429-X}}.
* Christian Graf, Burghard Rausch: ''Rockmusiklexikon Amerika, Afrika, Asien, Australien'', Fischer Tb, Frankfurt Oktober 2003, {{ISBN|3-596-15869-9}}.
* Tibor Kneif: ''Sachlexikon Rockmusik. Instrumente, Stile, Techniken, Industrie und Geschichte'', Reinbek b. Hamburg: Rowohlt, überarbeitete und erweiterte Ausgabe 1980, {{ISBN|3-499-16223-7}} (Lexikon und Beispielsammlung aus Rock ’n’ Roll, Rhythm and Blues, Jazzrock, Funk Metal, Country-Rock, Folk-Rock, Bluesrock, Hard Rock, Punk, New Wave sowie ein Register).
* Tibor Kneif: ''Rockmusik. Ein Handbuch zum kritischen Verständnis. Mit einem Beitrag von Carl-Ludwig Reichert'', Reinbek bei Hamburg: Rowohlt, 1982, {{ISBN|3-499-16279-2}} (mit einem Kapitel über die Grundlagen der Rockmusik, z.&amp;nbsp;B. Elemente, Instrumente und stilistische Wurzeln sowie Materialien zu einer Theorie der Rockmusik, ihrer Soziologie, Ästhetik und Geschichte).
* Frank Laufenberg, Ingrid Laufenberg: ''Frank Laufenbergs Hit-Lexikon des Rock und Pop.'', Ullstein Tb., Oktober 2002, {{ISBN|3-548-36362-8}}.
* Steffen Siegel: ''Ein Rockstar kommt selten allein. Das fotografische Bandportrait''. In: Ute Eskildsen, Christiane Kuhlmann (Hrsg.):'' A Star Is Born. Fotografie und Rock seit Elvis Presley'', Göttingen 2010, S. 251–256, {{ISBN|978-3-86930-192-1}}.
* {{cite book |author = Klaus Staib |title = Rockmusik und die 68er-Bewegung. Eine historisch-musikwissenschaftliche Analyse |publisher = Verlag Dr. Kovac |locatin = Hamburg |year = 2009 |isbn = 978-3-8300-4588-5}}
* Artemy Troitsky: ''Rock in Russland: Rock und Subkultur in der UdSSR'', Hannibal-Verlag, Wien 1989, {{ISBN|3-85445-046-X}}.
* Christa Zöller: ''Rockmusik als jugendliche Weltanschauung und Mythologie. Religion und Biographie''. Bd. 2. Lit, Münster 2000, {{ISBN|978-3-8258-4517-9}}.

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Rock music}}
* {{dmoz|Arts/Music/Styles/R/Rock/}}
* [http://www.aspm-online.de/ Webseite des Arbeitskreis Studium Populärer Musik] – Enthält Neuerscheinungslisten, Literaturarchiv, Hinweise auf Ausstellungen und Kongresse
* [http://www.aspm-samples.de/ Onlinezeitschrift Samples] – Wissenschaftliche Artikel zur Rockmusik
* [http://www.jugi3.ch/homepage/rockclassics.htm 100 Great Rock Classics]

[[Kategorija:Muzički žanrovi]]
[[Kategorija:Rock]]</text>
      <sha1>bsk6v4tnwli18j8ef3az71lj40gned4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfred Hitchcock</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4730</id>
    <revision>
      <id>42669074</id>
      <parentid>42584827</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:58:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40067" sha1="ktfwll0xfoya8kpq57a40s6qd0jjt8o" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
|ime                 = Sir Alfred Hitchcock, KBE
|zanimanje           = režiser, producent
|slika               = Hitchcock, Alfred 02.jpg
|veličina            =
|opis                = Promotivni portret Alfreda Hitchcocka
|ime_po_rođenju      = Alfred Joseph Hitchcock
|datum_rođenja       = {{Birth date|1899|08|13|df=y}}
|mjesto_rođenja      = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[London]], [[Engleska]]}}
|datum_smrti         = {{Death date and age|1980|04|29|1899|08|13|df=y}} 
|mjesto_smrti        = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Bel Air, California|Bel Air]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]}}
|nadimak             = Hitch
|nacionalnost        = [[Englezi|Englez]]
|državljanstvo       = {{flagicon|UK}} [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[sjedinjene Američke Države|američko]]
|supružnik           = [[Alma Reville]] &lt;small&gt;(1926-1980)&lt;/small&gt;
|partner             = 
|roditelji           = William Hitchcock&lt;br /&gt;Emma Jane Hitchcock
|djeca               = [[Patricia Hitchcock]]
|rodbina             =
|javna_funkcija      =
|znameniti_filmovi   = {{nowrap|&lt;div&gt;
*''[[Rope (film)|Rope]]'' (film, [[1948.]])
*''[[Rear Window]]'' (film, [[1954.]])
*''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' (serija, [[1955.]] - [[1965.]])
*''[[Vertigo]]'' (film, [[1958.]])
*''[[North by Northwest]]'' (film, [[1959.]])
*''[[Psycho]]'' (film, [[1960.]])
*''[[The Birds]]'' (film, [[1963.]])
&lt;/div&gt;}}
|znamenite_serije    = 
|period              = [[1925]]. - [[1976]].
|žanr                = [[triler]], [[horor]]
|uticaj_od           = [[D. W. Griffith]], [[Fritz Lang]], [[Lav Kulešov]], [[Sergej Ejzenštejn]],&lt;ref&gt;[[Irving Singer]], ''Three Philosophical Filmmakers: Hitchcock, Welles, Renoir'', MIT Press, 2004, p. 9.&lt;/ref&gt; [[F. W. Murnau]]&lt;ref&gt;[[Patrick McGilligan]], &quot;Alfred Hitchcock: A Life in Darkness and Light&quot;, Regan Books, 2003&lt;/ref&gt;
|uticaj_na           = [[Brian De Palma]], [[François Truffaut]], [[Steven Spielberg]], [[Martin Scorsese]], [[Claude Chabrol]], [[M. Night Shyamalan]], [[Tim Burton]], [[Mel Brooks]], [[Michael Mann (režiser)|Michael Mann]], [[David Lynch]], [[Park Chan-wook]], [[Dario Argento]], [[John Carpenter]], [[William Friedkin]], [[Jonathan Demme]], [[David Fincher]], [[Sam Raimi]]
|nagrade             = {{Infobox comedian awards
  |child=yes
  |bgcolour=#09c8bd
  | afiawards = '''Nagrada AFI za životno djelo'''&lt;br /&gt;1979. uručena Hitchcocku
  | baftaawards = '''Nagrada BAFTA za životno djelo'''&lt;br /&gt;1971. uručena Hitchcocku
  | goldenglobeawards = '''Najbolja TV emisija'''&lt;br /&gt;1958 ''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' 
  | awardtitle1 = [[Nagrada Cecil B. DeMille]]
  | award1 = 1972. uručena Hitchcocku
  | awardtitle2 = [[Memorijalna nagrada Irving G. Thalberg]]
  | award2 = 1968. uručena Hitchcocku
}}
|URL                 =
}}
'''Sir Alfred Joseph Hitchcock, [[Red britanskog imperija|KBE]]''' ([[London]], [[13. 8.]] [[1899]]. - [[Los Angeles]], [[29. 4.]] [[1980]].), [[sjedinjene Američke Države|američko]]-[[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[film]]ski [[reditelj|redatelj]] i pisac [[kriminalistički]]h i [[horor]] knjiga.

Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim [[triler]]ima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim [[reditelj|redateljem]] i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, [[ironija]] i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Alfred Joseph Hitchcock rođen je [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1899]]. u [[London]]u, u predgrađu Leytonstone kao drugi sin i najmlađe dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove žene Emme Jane Hitchcock (prije Whelan). Njegova obitelj bila je [[katoličanstvo|katolička]]. Alfred je išao u katoličku školu. Djetinjstvo je proveo usamljeno i zatvoreno.

U ranoj dobi, nakon što se ponašao djetinjasto, rekao je da ga je otac poslao u policijsku stanicu s pismom. Nakon što je načelniku dao poruku zatvoren je na kratko vrijeme. To je vrlo poznata anegdota i on je govorio da je to razlog njegovog nepovjerenja policiji koje se prikazuje kroz mnoge njegove filmove.

S 14 godina Hitchcock je izgubio oca i napustio koledž svetog Ignacija u [[Stamford Hill]]u, njegovu dotadašnju školu i otišao u Školu inženjeringa i navigacije. Nakon što je diplomirao postao je crtač i dizajner reklama u telefonskoj tvrtci.

U to se vrijeme Hitchcock zainteresirao za [[fotografija|fotografiju]] i počeo raditi u filmskoj industriji u [[London]]u. 1920. godine dobio je stalan posao u Islington Studios-u kao dizajner naslova za [[nijemi film|nijeme]] [[film]]ove.

=== Predratna karijera u Britaniji ===
[[Datoteka:Alfred Hitchcock and his wife.JPG|thumb|left|220px|Alfred Hitchcock sa suprugom Almom Reville u studenom [[1955.]]]]
Kao velik talent u novoj industriji uspinjao se vrlo brzo. [[Michael Balcon]] iz Gainsborough Pictures mu je [[1925]]. godine dao priliku da režira svoj prvi film, ''[[Vrt užitka (film)|Vrt užitka]]'' koji je snimljen u [[Nemačka|Njemačkoj]]. No komercijalna propast tog i filma ''[[Planinski orao]]'' prijetila je propasti njegove karijere u usponu, sve dok se nije posvetio žanru [[triler]]a. Rezultat je bio film ''[[Stanar: Priča o londonskoj magli]]'' iz [[1927]]. koji je bio vrlo uspješno kritično i komercijalno djelo. Kao i mnoga njegova ranija djela i ovo je inspirirano [[ekspresionizam|ekspresionizomom]] i snimljeno je u [[Nemačka|Njemačkoj]]. U njemu su plavuše usmrćivane davljenjem i novi stanar (glumi [[Ivor Novello]]) koji živi na katu obitelji Bunting pada pod jaku sumnju. To je prvi pravi hičkokovski film koji koristi tehnike kao što su &quot;krivi čovjek&quot;.

Nakon uspjeha ''Stanara'' Hitchcock je unajmio komercijalista kako bi se predstavio kao zvijezda u usponu u britanskoj [[kinematografija|kinematografiji]]. Godine [[1926]]. oženio se svojom asistenticom [[Alma Reville|Almom Reville]]. Imali su kćer [[Patricia Hitchcock|Patriciu]] [[1928]]. Alma je bila Alfredov najbliži suradnik. Napisala je [[scenarij]]e za mnoge njegove filmove i (često bez pohvale) radila na svakom njegovom filmu.

Godine [[1929]]. počeo je raditi na ''[[Ransom (film)|Ucjeni]]'', a studio je odlučio da to bude jedan od prvih [[zvučni film|zvučnih]] [[film]]ova u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]]. Film je sniman u &quot;British Museum&quot; pa je ''Ucjena'' bila početak Hitchcockova serijala puštanja znamenitosti u svoje filmove.

Godine [[1933]]. Hitchcock je ponovno radio za Michaela Balcona iz Gaumont-British Corparation. Njegov prvi film za tu tvrtku bio je ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]'' ([[1934]].), a postigao je ogroman uspjeh, dok se film ''[[39 stepenica]]'' ([[1935]].) smatra jednim od Hitchcockovih najboljih filmova iz ranijeg doba njegova stvaralaštva. Također je bio prvi film koji je predstavio takozvani &quot;[[Macguffin]]&quot; stil. Stil u kojem se oko jednog događaja vrtila cijela radnja. U ''39 stepenica'' MacGuffin su ukradeni nacrti.

Idući uspjeh iz [[1938]]. postigao je film ''[[Dama koja nestaje]]'', brz i pametno postavljen [[film]] koji govori o potrazi za starijom [[Englezi|Engleskinjom]] (glumi [[Dame May Whitty]]) koja nestaje dok je na putu u vlaku u izmišljenoj zemlji Vandriki (manja verzija [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]).

Pri kraju [[1930ih]] Hitchcock je bio na visokom položaju u svom zanatu i kad ga je [[David O. Selznick]] odveo u [[Hollywood]] mogao je sam određivati uvjete.

=== Hollywood ===

Hitchcockov ''[[galgenhumor]]'' koji je bio u njegovim filmovima, zajedno s napetošću postao je njegov zaštitni znak. No aranžmani s njegovim novim producentom bili su manji od optimalnih. Selznick je bio u novčanim problemima i Hitchcock je često bio nezadovoljan njegovim zahtjevima za kreativnom kontrolom u filmovima. Tako se dogodilo da je Selznick više &quot;posuđivao&quot; Hitchcocka drugim većim studijima nego da je sam producirao filmove.

Sa Selznickom je Hitchcock snimio svoj prvi [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]] ''[[Rebecca]]'' ([[1940]].), iako je film snimljen u [[Engleska|Engleskoj]] i nastao je po romanu književnice Dame [[Daphne du Maurier]]. Ta [[melodrama]] govori o naivnoj mladoj ženi koja dolazi u Englesku i bori se s &quot;dalekim&quot; mužem, grabežljivom spremačicom i sjećanjem mrtve supruge. Također je poznat po lezbijskim ispadima u ulozi [[Judith Anderson]]. Film je dobio [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]] [[1940]]. godine. Njegov drugi američki film ''[[Strani dopisnik]]'' bio je nominiran za [[Oscar]]a u istoj kategoriji godine koje je i snimljen.

Hitchcockov rad za vrijeme [[1940ih]] bio je šarolik, od romantične [[komedija|komedije]] ''[[Mr. &amp; Mrs. Smith (1941)|Gospodin i gospođa Smith]]'' pa do [[drama|drame]] ''[[The Paradine Case|Slučaj Paradine]]'' i mračne i potresne ''[[Sjena sumnje|Sjene sumnje]]''.

''[[Sjena sumnje]]'' govori o mladoj Charlotte &quot;Charlie&quot; Newton (glumi [[Teresa Wright]]) koja sumnjiči svog voljenog ujaka Charliea Spencera (glumi [[Joseph Cotten]]) za ubojstvo. Zbog toga što koristi mnogo likova i dijaloga omogućila je &quot;rađanje&quot; generacije kritičara koji koriste [[psihoanaliza|psihoanalizu]]. To su na primjer [[Slavoj Žižek]] i [[Jacques Lacan]]. Film također sliči malo poznatijem filmu, ''[[Citizen Kane|Građanin Kane]]''.

''[[Začaran]]'' je film koji koristi tada jako popularnu [[psihoanaliza|psihoanalizu]] i sadrži scenu sna koju je dizajnirao [[Salvador Dalí|Salvador Dali]]. Prava scena sna ukinuta je iz filma jer se smatrala prepotresna za gotov film.

''[[Notorious (1946)|Ozloglašena]]'' ([[1946]].) bio je prvi [[film]] u kojem je Hitchcock bio i [[reditelj|redatelj]] i [[producent]]. Selznick nije vidio potencijal pa je dopustio Hitchcocku da sam producira film za [[RKO Pictures]]. Pošto su glavne uloge igrali [[Ingrid Bergman]] i [[Cary Grant]] i kako je imao radnju koja se temeljila na [[Nacionalsocijalizam|Nacistima]], [[uranijum|uraniju]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] ''Ozloglašena'' je bila veliki box office uspjeh i svrstana je u jedne od Hitchcockovih najboljih filmova. Zbog sumnjivih radnji Hitchcock je bio pod istragom [[CIA]]-e zbog korištenja [[uranijum|uranija]] kao glavnog sredstva.

''[[Rope (film)|Uže]]'', njegov prvi film u boji nastao je [[1948]]. Tu je Hitchcock koristio istu sumnju i okoliš kao što je koristio i u ''[[Čamac za spašavanje|Čamcu za spašavanje]]''. Također je eksperimentirao s jako dugim scenama - i do 10 [[minut|min]] (vidi ''Teme i sredstva''). S [[James Stewart|Jamesom Stewartom]] u glavnoj ulozi započela je Stewartova serija od 4 [[film]]a koje je snimio s Hitchcockom. Inspiriran slučajem [[Leopold i Loeb|Leopolda i Loeba]] ovo je bio prvi film s [[homoseksualnost|homoseksualnom]] tematikom koji je nastao u vrijeme Hays Office (Production Code) ere - čija je pravila Hollywood usvojio.

''[[Pod znakom jarca]]'' film je koji je smješten u [[Australija|Australiju]] [[19. vijek|19. stoljeća]]. Za ta dva filma Hitchcock je osnovao tvrtku Transatlantic Pictures sa Sidneyjem Bernsteinom. No nakon ta dva neuspjeha tvrtka je propala.

=== Posljednje godine ===
U filmu ''[[Stranci u vlaku]]'' ([[1951]]) Hitchcock je kombinirao mnoge svoje najbolje elemente iz prijašnjih britanskih i američkih filmova. Dvoje ljudi se sastaju i govore o uklanjanju ljudi koji im stvaraju probleme. No jedan od dvojice taj naum shvaća ozbiljno. S [[Farley Granger|Farleyom Grangerom]] koji je obnovio neke elemente iz svoje uloge u ''Užetu'', ''Stranci u vlaku'' nastavili su pripovjedačku sposobnost homoseksualne [[ucjena|ucjene]] i ubojstva.

Slijedila su tri jako popularna filma s [[Grace Kelly]] u glavnoj ulozi. ''[[Zovi M za ubojstvo]]'' inspiriran je dramom Fredericka Knotta. To je bio eksperimentalni film gdje je Hitchcock upotrijebio [[3D]] tehnologiju, no film nikada nije prikazan u takvom formatu. ''[[Rear Window|Prozor u dvorište]]'' film je gdje je [[James Stewart]] ponovo tumačio glavnu ulogu zajedno sa [[Thelma Ritter|Thelmom Ritter]] i [[Raymond Burr|Raymondom Burrom]]. U filmu invalid Stewart u svojim kolicima kroz prozor promatra susjede i uvjeren je da je jedan od njih usmrtio svoju ženu. Kao i ''[[Čamac za spašavanje]]'' i ''[[Rope (film)|Uže]]'' film je slikan u malom prostoru. Stewart iz sobe nadgleda masivni set dvorišta. ''[[Drž'te lopova]]'', sniman na [[Francuska|Francuskoj]] rivijeri imao je [[Grace Kelly]] i [[Cary Grant|Carya Granta]] u glavnim ulogama.

Godine [[1956]]. Hitchcock snima ''[[Krivi čovjek|Krivog čovjeka]]'', film inspiriran istinitim događajem zamijenjenog identiteta. To je također bio njegov jedini film u kojem je glumio [[Henry Fonda]]. Uz to je ponovo snimio njegov film iz [[1934]]., ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]''. Sada su u glavnoj ulozi bili [[James Stewart]] i [[Doris Day]] koji su pjevali pjesmu &quot;[[Que Será, Será]]&quot;.

''[[Vertigo|Vrtoglavica]]'' ([[1958]].) film je u kojem su glavne uloge tumačili [[James Stewart]] (opet), [[Kim Novak]] i [[Barbara Bel Gaddes]]. Film je komercijalno propao, no postigao je veliku gledanost i postao jedno od Hitchcockovih remek-djela.

Nakon ''Vrtoglavice'' slijedila su tri vrlo različita filma koja su bila veliki komercijalni uspjeh i postala Hitchcockova remek-djela: ''[[Sjever, sjeverozapad]]'' ([[1959]].), ''[[Psycho|Psiho]]'' ([[1960]].) i ''[[Ptice (film)|Ptice]]'' ([[1963]]). Posljednja dva od ta tri filma bila su osobito znamenita zbog zvuka koji je napravio [[Bernard Herrmann]] (jedan od najvećih skladatelja [[filmska muzika|filmske glazbe]]): scena ubojstva u ''Psihu'' ostala je poznata i do danas, a glazba u ''Pticama'' koristila je samo konvencionalne [[instrument]]e i elektronički zvuk. To su bila njegova dva zadnja blockbustera. Tada je njegova karijera počela blijediti (doduše neki kritičari kao Robin Wood &amp; Donald Spoto smatraju ''[[Marnie]]a'' iz [[1964]]. prvoklasnim). U [[London]] se vratio [[1972]]. da bi snimio ''[[Frenzy|Mahnitost]]'', njegov zadnji uspješni film. Tu je Hitchcock prvi put dopustio golotinju i psovke u svojim filmovima.

Slabo zdravlje malo je usporilo njegovu karijeru u zadnja dva [[decenija|desetljeća]] njegova života.

''[[Obiteljska zavjera]]'' ([[1976]].) bio je njegov posljednji [[film]]. On govori o Blanche Tyler (glumi [[Barbara Harris]]), navodnoj spiritualistkinji i njezinom ljubavniku, vozaču taksija Bruceu Dernu koji živi od njezinih lažnih moći. [[William Devane]], [[Karen Black]] i [[Katherine Helmond]] su također glumili u filmu.

Vitešku je titulu Hitchcok od kraljice [[Elizabeta II|Elizabethe II.]] dobio [[1980]]., na [[Nova godina|Novu godinu]]. Umro je samo četiri mjeseca poslije, [[29. 4.|29. travnja]] [[1980]] g. Ipak je znan po tituli '''Sir Alfred Hitchcock''' i imao je slova KBE, jer je ostao britanski podanik, iako je uzeo [[sjedinjene Američke Države|američko]] državljanstvo [[1956]].

Alfred Hitchcock je umro od zatajenja [[bubreg]]a u svom domu u [[Bel-Air]]u, [[Los Angeles]] u 80 godini, uz kojega su bile njegova žena [[Alme Reville]] i kćer [[Patricia Hitchcock]]. Tijelo je [[kremacija|kremirano]], nije bilo javnog sprovoda.

== Teme i sredstva ==
[[Datoteka:Alfred Hitchcock's The Birds trailer 01.png|thumb|levo|300px|Alfred Hitchcock u traileru jednog od svojih najboljih filmova, ''[[Ptice (1963)|Ptica]]'']]
Hitchcockov [[reditelj|redateljski]] postupak u osnovi počiva na postizanju neizvjesnosti i napetosti kod gledatelja, a mnogo manje na efektu iznenađenja. Da bi postigao efekt iznenađenja, redatelj naprosto &quot;napada&quot; gledatelja zastrašujućim efektima. Kod neizvjesnosti, redatelj pokazuje gledatelju ono što ne znaju likovi u filmu i na osnovu toga majstorski gradi napetost oko pretpostavke što će se dogoditi kada lik u filmu napokon dozna pravu istinu.

Nadalje, često zamagljujući moralnu distinkciju između krivnje i nevinosti i s vremena na vrijeme razvijajući te sumnje, Hitchcock svoje &quot;poštovane&quot; gledatelja pretvara u voajere. U ''[[Rear Window|Prozoru u dvorište]]'' ([[1954]].), nakon što L. B. Jeffries (igra ga [[James Stewart]]) skoro cijeli film zuri u njega preko dvorišta, Lars Thorwald (igra ga [[Raymond Burr]]) suprotstavlja sa Jeffriesu pitanjem &quot;Što vi zapravo želite od mene?&quot;, ali se tim pitanjem zapravo obraća gledateljima. U stvari, nekoliko trenutaka prije nego što će izreći ovo pitanje, Thorwald se prvi put u filmu okreće direktno prema kameri; u tom je trenutku, većina gledatelja na rubu živaca.

Jedan od Hitchcockovih najomiljenijih postupaka za razvijanje zapleta priče i stvaranje napetosti jest ono što je on nazivao &quot;[[MacGuffin]]&quot;. Zapleti većine njegovih trilera zasnivaju se na postojanju &quot;MacGuffina&quot;: jednog u suštini beznačajnog detalja koji omogućuje razvijanje priče i tjera likove na akciju, ali čije su posebno značenje i priroda nevažni za gledatelja. U ''[[Vertigo|Vrtoglavici]]'', na primjer, &quot;Charlotta Valdes&quot; je ''MacGuffin''; ona se ni u jednom trenutku ne pojavljuje u filmu, pojedinosti oko njene smrti gledatelju su potpuno nebitne, ali priča o njenom duhu, koji progoni Medlin Elster, zainteresira Scottyja toliko, da on počinje istragu o njenom ubojstvu i od tog trenutka je ključna za cijeli zaplet filma. U ''[[Notorious (1946)|Ozloglašenoj]]'', pošiljka [[uranijum|uranija]], koju glavni junaci moraju pronaći prije nego što dospije u ruke nacistima, izabrana je kao motivirajuća iskra; za tu svrhu mogao je poslužiti i bilo koji drugi opasni predmet ili objekt. U nekoliko Hitchcockovih špijunskih filmova, kao što je ''[[39 stepenica]]'', razne državne tajne imaju ulogu ''MacGuffina''.

U većini Hitchcockovih filmova pojavljuje se i sam Hitchcock u [[cameo uloga]]ma: tako ga na trenutak možemo vidjeti kako ulazi u autobus, prolazi pored neke zgrade, stoji u sobi preko puta dvorišta ili se čak pojavljuje na fotografiji. Ovaj zabavni manir postao je Hitchcockov zaštitni znak. Ponekad, zbog kompletnosti utiska, nosi i neki glazbeni instrument; posebno je dojmljiva scena u kojoj na vlak unosi ogromnu kutiju za violončelo u uvodnoj sceni filma [[Nepoznati iz Nord-ekspresa]]. U svojim najranijim pojavljivanjima vidimo ga u mračnim eksterijerima, u pješačkoj gužvi ili kako u dugom kadru prolazi ulicom. Njegove su kasnije cameo uloge dojmljivije: npr. u filmu [[Trema]], kada se na ulici okreće za Jane Wyman koja govori sama sa sobom ili u završnici [[Obiteljska zavjera|Obiteljske zavjere]] kada se pojavljuje samo kao kineska sjenka iza mutnog stakla ureda za “registriranje smrtnih slučajeva“. (Pogledaj [[popis Hitchcockovih cameo pojavljivanja|listu Hitchcockovih cameo pojavljivanja]].)

Hitchcock je često u svojim filmovima koristio broj 13. Broj 13 se redovito pojavljuje, bilo kao običan datum, bilo kao broj u adresi, ili kao broj na registracijskim tablicama... U ''[[Psycho|Psihu]]'' (1960.) ima nekoliko dobrih primjera: Norman Bates prvo za gosta odabire sobu broj 3, a zatim sobu broj 1. U knjizi rezervacija soba u motelu najviši datum je trinaesti.
 
Izgleda da je Hitchcock uživao u tehničkim izazovima koje je pružalo snimanje filmova. U ''[[Čamac za spašavanje|Čamcu za spašavanje]]'' Hitchcock radnju cijelog filma smješta na mali čamac i pri tom uspijeva zainteresirati gledatelja za priču i izbjeći dosadu i monotoniju. U tom filmu, s obzirom na ograničene mogućnosti eksterijera, Hitchcock na genijalan način rješava problem svog cameo nastupa: naime, jedan od junaka filma čita stare novine i na zadnjoj strani je prikazan Hitchcockov lik u izmišljenoj reklami preparata za mršavljenje!
 
U ''Začaranom'' problem snimanja dva inovativna „subjektivna kadra“ Hitchcock je riješio konstruiranjem velike drvene ruke (za koju će se kasnije ispostaviti da pripada liku kroz čije oči „gleda“ kamera) te uvećanih predmeta koje ta ruka drži: ogromne čaše mlijeka i velikog drvenog pištolja. Kao dodatnu, dotad neviđenu novost, Hitchcock je scenu završnog vatrenog obračuna na nekim crno-bijelim kopijama filma ručno obojio u crveno.
 
''[[Rope (film)|Uže]]'' (1948.) bio je još jedan veliki tehnički izazov: film je trebao biti snimljen iz samo jednog kadra! Zapravo, film je snimljen u osam kadrova od kojih svaki traje 10 minuta, odnosno toliko koliko iznosi cjelokupna minutaža trake koja se nalazi u filmskoj kameri; prinudni prekid na kraju svake role filma riješen je tako što je neka od ličnosti u filmu prolazila ispred objektiva kamere kako bi se u tom trenutku prikrio prekid trake! Dakle, na kraju role imamo gro-plan kaputa ličnosti iz filma, a na početku sljedeće rolne opet je gro-plan njegovog kaputa!
 
U ''[[Vertigo|Vrtoglavici]]'' Hitchcock koristi snimateljski trik koji je kasnije nazvan [[Hitchcockov zum]] i koji su mnogi redatelji kasnije vrlo često koristili.

Iako je bio poznat po inventivnom korištenju kutova snimanja, Hitchcock je izbjegavao položaje kamere koji su, gledajući iz ljudske perspektive, bili fizički nemogući. Npr. on nikada ne bi postavio kameru tako da „gleda“ iz unutrašnjosti hladnjaka ili nekog manjeg zatvorenog prostora (princip koji mnogi suvremeni redatelji ne poštuju, što je vidljivo iz mnogih novijih filmova i posebno TV-reklama).

== Utjecaj Hitchcockovog karaktera na njegove filmove ==
[[Datoteka:Hitchcock-PD2.JPG|thumb|desno|400px|200px|Hitchcock na promociji filma &quot;[[Ptice]]&quot;]]

Hitchcock je imao oko 25 godina i status profesionalnog redatelja kada je prvi put probao alkohol i izašao na sastanak sa djevojkom. U nekoliko njegovih filmova prikazan je muški lik koji ima poteškoća u odnosu sa svojom majkom. U filmu ''[[North by Northwest|Sjever-sjeverozapad]]'' ([[1959]].), Roger Tornhill (glumi ga [[Cary Grant]]) je nedužan čovjek kojeg njegova majka ismijava zbog njegove opsesije da ga prate mračni i opasni tipovi koji ga žele ubiti (i bio je u pravu u tom slučaju). U ''[[Ptice (film)|Pticama]]'' (1963.), lik kojeg glumi [[Rod Taylor]] opet je nedužan muškarac koji otkriva da podivljale ptice napadaju ljude i pri tome se pokušava osloboditi utjecaja posesivne majke. Ubojica u filmu ''[[Frenzy|Mahnitost]]'' (1972.) izlazi s mnogim ženama, ali obožava svoju majku. Negativac Bruno iz ''[[Nepoznati iz Nord-ekspresa|Nepoznatog iz Nord-ekspresa]]'' mrzi svojeg oca, ali istovremeno je veoma privržen svojoj majci. Problemi Normana Batesa s majkom u ''[[Psycho|Psihu]]'' su već legendarni.

Junakinje Hitchcockovih filmova uglavnom su privlačne, ali hladne [[plavuša|plavuše]], naizgled nezainteresirane, ali, poduprte uzbuđenjem ili izvjesnom opasnošću, reagiraju burno i silovito, pa čak i protiv zakonskih normi. Kao što je navedeno, slavna je žrtva iz ''Stanara'' plavuša. U ''[[39 stepenica]]'', Hitchcockovoj atraktivnoj plavuši, [[Madeleine Carroll]], stavljaju lisice na ruke. U filmu ''[[Marnie]]'' ([[1964]].), privlačna plavuša [[Tippi Hedren]] je [[kleptomanija|kleptomanka]]. U filmu ''[[Drž'te lopova]]'' ([[1955]].), čarobna plavuša [[Grace Kelly]] nudi pomoć neznancu, iako pretpostavlja da je on provalnik. U ''[[Rear Window|Prozoru u dvorište]]'', Lisa provaljuje u stan. A najpoznatija plavuša iz Hitchcockovih filmova, koju u ''[[Psycho|Psihu]]'' glumi [[Janet Leigh]] opljačka iznos od 40.000 [[dolar]]a, a ubija je mladić Norman Bates ([[Anthony Perkins]]) koji za nju misli da mu je majka. (Ili kako bi to Norman sebi objasnio u filmu: &quot; Moja majka je... kako se ono kaže?... danas nije kod kuće.&quot; Hitchcockova zadnja vruća plavuša bila je francuska glumica [[Claude Jade]] kao zabrinuta kćerka tajnog agenta u ''[[Topaz (film iz 1969.)|Topazu]]'' ([[1969]]).

Hitchcock pokazuje da je čvrsto oslanjanje na glumce i glumice zapravo relikt kazališne tradicije. Među prvima je inventivno počeo koristiti pokrete kamere, originalno kadriranje i postupke montaže kako bi istražio nove mogućnosti u filmskoj umjetnosti.

Hitchcockovi najosobniji filmovi vjerojatno su ''[[Notorious (1946)|Ozloglašena]]'' ([[1946]].) i ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]''; oba o opsesijama i nervozama muškaraca koji manipuliraju ženama. S druge strane, često je govorio da je njemu osobno najdraži film ''[[Sjenka sumnje]]''.

U ''Vrtoglavici'' se puno otvorenije i intenzivnije bavi odnosom [[seks]]a i [[smrt]]i ([[Tanatos]]a i [[Eros]]a). Lik kojeg tumači [[Kim Novak]] izuzetno je atraktivna plavuša, koja privlači pažnju Jimmyja Stewarta. Među njima se rađa [[ljubav]] usprkos tome što Stewart vjeruje da Novakova ima [[samoubistvo|samoubilačke]] porive (kasnije otkriva pravu istinu o njoj). Stewartov lik ima snažnu potrebu da kontrolira ljubavnicu, da je oblači te da se [[fetišizam|fetišistički]] odnosi prema njezinoj odjeći, obući i kosi.

== Hitchcockov stil ==
Hitchcock je vrlo teško nalazio pouzdane scenariste koji su bili sposobni njegove zamisli realizirati na filmu. Iako je radio s darovitim piscima kao što su [[Raymond Chandler]] ili [[John Michael Hayes]], vrlo rijetko se prema njima ponašao s poštovanjem i kao sebi ravnima.

Jednom je izjavio: &quot;Pisac i ja isplaniramo cijeli scenarij do najsitnijih detalja i kad se to napravi, jedino što preostaje je da se snimi film. Ustvari, to se događa samo u slučaju kada je osoba koja ulazi u studio svjesna da se mora nositi s kompromisima. Zapravo, romanopisac daje sve od sebe upravo zbog toga što se ne mora baviti glumcima i svim tim stvarima&quot;. Hitchcock je bio izuzetno kritičan prema svojim glumcima i glumicama, pa je npr. omalovažavao glumu Kim Novak u filmu ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]'', a jednom je izjavio da glumce treba tretirati kao stoku. (Braneći se od optužbi da je izjavio 'glumci su stoka', rekao je 'Nikada nisam rekao da su glumci stoka; rekao sam da ih treba ''tretirati'' kao stoku'.)

Prva knjiga koja se bavila Hitchcockom bila je jednostavno naslovljena kao ''Hitchcock''. Objavljena je [[1967]]. i u njoj su objavljeni zapisi jednotjednih razgovora koje je redatelj [[François Truffaut]] vodio sa Hitchcockom.

== Nagrade ==
Hitchcockov film &quot;[[Rebecca]]&quot; ([[1940]].) dobio je [[Oscar]]a iste godine, iako je nagradu primio producent filma [[David O. Selznick]]. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za ''[[Doubt (film)|Sumnju]]'' ([[1941]]). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: ''Rebecca'', ''[[Čamac za spašavanje]]'' ([[1944]].), ''[[Začaran]]'' ([[1945]].), ''[[Rear Window|Prozor u dvorište]]'' i ''[[Psycho|Psiho]]''. Godine [[1968]]/ primio je počasnog Oscara, a [[1980]]. dobio je titulu viteza.

== Ostali radovi ==
[[Datoteka:Alfred Hitchcock NYWTS.jpg|thumb|250px|Alfred Hitchcock]]
U razdoblju od [[1955]]. do [[1965]]. Hitchcock je bio domaćin i producent dugotrajne [[televizija|televizijske]] serije ''[[Alfred Hitchcock vam predstavlja]]''. Zahvaljujući filmovima koje je do tada snimio, njegovo ime postalo je sinonim za neizvjesnost, a radeći TV-seriju postao je poznat široj javnosti. Njegov glas prožet [[ironija|ironijom]], njegova pojava te osoban stil ponašanja odmah su uočeni i često su bili predmet podsmijeha. I sam je režirao nekoliko epizoda serije, a izazvao je pravu buru u redovima filmskih radnika kada je odlučio da igrani film ''[[Psycho|Psiho]]'' snimi koristeći usluge televizijskog osoblja. U kasnim 80-im godinama proizvedene su nove epizode serijala, pri čemu su se koristili Hitchcockovi uvodni govori iz stare serije.

Hitchcock je također zapamćen i u tiskanom obliku, kao junak, u to vrijeme vrlo popularne, serije detektivskih priča ''Alfred Hitchcock i tri detektiva''. To su bile inteligentno i vješto napisane priče s likovima koji su bili puno mlađi nego u to vrijeme popularni [[Hardyjevi dječaci]]. Nakon što je pročitao priču o zamršenom slučaju '''dvorca i papagaja'', kojeg su tri detektiva vrlo vješto riješila, Hitchcock odlučuje da piše uvodne tekstove gde je, u ulozi filmskog reditelja, mladim detektivima zadavao nove slučajeve. Na kraju svake knjige Hitchcock raspravlja o slučaju s Jupiterom Jhonsonom, Bobom Endrusom i Peterom Krenshoom pri čemu mu detektivi iznose svoja viđenja slučaja.

Nakon Hitchcockove smrti, ulogu mentora i prijatelja trojice dječaka preuzima izmišljeni lik umirovljenog detektiva Hectora Sebastiana. Zahvaljujući dostignutoj popularnosti, izdanje ''Alfred Hitchcock i tri detektiva'' nekoliko puta je ponovno izdavano iako su najnoviji reprinti naslovljeni samo kao ''[[Tri detektiva]]''. Tijekom svih ovih godina izdavači su nastojali zamijeniti Hitchcockov lik u knjizi drugim protagonistima, naročito u ranim izdanjima knjiga.

Na vrhuncu slave, Hitchcocku je ponuđeno da piše uvodne tekstove za izdanje pripovijedaka poznatih autora koje bi u zaglavlju nosilo njegovo ime. Sve su pripovijetke trebale biti trileri s naglašenim elementima neizvjesnosti. Naslovi tih izdanja bili su ''Muzej čudovišta Alfreda Hitchcocka'', ''Hitchcockove natprirodne priče strave i napetosti'', ''Napete priče Alfreda Hitchcocka'', ''Vještičji napitak Alfreda Hitchcocka'', ''Galerija utvara Alfreda Hitchcocka'' i ''Ukleta kuća Alfreda Hitchcocka.''

U kolekciji su zastupljena mnoga poznata imena, pa tako i [[Shirley Jackson]] (''Stranci u gradu, [[Lutrija]]''), [[T. H. White|T.H. White]] (''[[Mač u kamenu]]''), Robert Bloch, [[H. G. Wells|Herbert George Wells]] (''[[The War of the Worlds|Rat svjetova]]''), [[Robert Louis Stevenson]], [[Arthur Conan Doyle]], [[Mark Twain]], te autor ''[[Tri detektiva]]'', [[Robert Arthur]].

== Strah od jaja (ovofobija) ==
Alfred Hitchcock imao je izuzetan strah od [[jaje|jaja]] (još poznato kao [[ovofobija]]). Rekao je:&lt;br /&gt;{{izdvojeni citat|Bojim se jaja. Ta bijela okrugla stvar bez rupa...jeste li ikad vidjeli nešto gadnije od razbijanja ljuske jaja i prolivanja njegove žute tekućine ? Krv je vesela, crvena. No žumanjak iz jajeta je žut, gadljiv. Nikad ga nisam probao.}}

== Filmografija ==
=== Nijemi filmovi ===
* ''[[Broj trinaest]]'' (1922.)
* ''[[Uvjek kaži svojoj ženi]]'' (1922.) (završio film pošto se reditelj razbolio)
* ''[[Žena ženi]]'' (1922.) (koscenarist i asistent režije)
* ''[[Bijela sjenka]]'' (1923.) (koscenarist, montažer i scenograf)
* ''[[Strašna pustolovina]]'' (1924.) (koscenarist, scenograf i asistent režije)
* ''[[Hulja]]'' (1925.) (scenarist, scenograf i asistent režije)
* ''[[The Pleasure Garden (film)|Vrt zadovoljstva]]'' (1925.) 
* ''[[Planinski orao]]'' (1926.)
* ''[[Stanar: priča o londonskoj magli]]'' (1926.)
* ''[[Na nizbrdici]]'' (1927.)
* ''[[Nesigurna vrlina]]'' (1927.) (po drami [[Noel Kauard|Noela Kauarda]])
* ''[[Ring]]'' (1927.) (scenarij i priča)
* ''[[Farmerova žena]]'' (1928.)
* ''[[Šampanjac (film)|Šampanjac]]'' (1928.)
* ''[[Stanovnik otoka Mana]]'' (1928.)

=== Zvučni filmovi ===
* ''[[Ucjena]]'' (1929.) (prvi [[zvučni film]])
* ''[[Junona i paun]]'' (1930.)
* ''[[Ubojstvo!]]'' (1930.)
* ''[[Elstri zove]]'' (1930.) 
* ''[[Bezobzirna igra]]'' (1931.)
* ''[[Broj sedamnaest]]'' (1932.)
* ''[[Rich and Strange|Bogati i čudni]]'' (1932.)
* ''[[Bečki valceri]]'' (1933.)
* ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]'' (1934.)
* ''[[the 39 Steps (film, 1935)|39 stepenica]]'' (1935.)
* ''[[Tajni agent]]'' (1936.) (po komadu Campbella Dicksona na osnovi nekoliko priča [[William Somerset Maugham|Somerseta Maughama]])
* ''[[Sabotaža (film)|Sabotaža]]'' (1936.) (po romanu ''Tajni agent ''[[Joseph Conrad|Josepha Conrada]])
* ''[[Mladi i nevini]]'' (1938.)
* ''[[The Lady Vanishes (1938 film)|Gospođa koja nestaje]]'' (1938.)
* ''[[Jamaica Inn (film)|Jamaica Inn]]'' (1939.) (glavna uloga: [[Charles Laughton]])
* ''[[Rebecca]]'' (1940.) (jedini njegov film koji je osvojio [[Oscar]]a)
* ''[[Strani dopisnik]]'' (1940.)
* ''[[Mr. &amp; Mrs. Smith (1941)|Gospodin i gospođa Smith]]'' (1941.) (scenarij [[Norman Krasna]])
* ''[[Doubt (film)|Sumnja]]'' (1941.)
* ''[[Saboter (film)|Saboter]]'' (1942 (smatra se pripremom za ''[[North by Northwest|Sjever-sjeverozapad]]'')
* ''[[Sjenka sumnje]]'' (1943.)
* ''[[Lifeboat (film)|Čamac za spašavanje]]'' (1944.) (najpoznatija uloga Tallulahe Bankhead)
* ''[[Pustolovina na Madagaskaru]]'' (1944.) (kratkometražni film na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] snimljen za Britansko ministarstvo informacija) 
* ''[[Sretan put]]'' (1944.) (još jedan kratkometražni propagandni film na francuskom jeziku) 
* ''[[Začarana (1945. film)|Začarana]]'' (1945.) (sa sekvencom sna koju je dizajnirao [[Salvador Dalí|Salvador Dali]])
* ''[[Notorious (1946)|Ozloglašena]]'' (1946.)
* ''[[The Paradine Case|Slučaj Paradine]]'' (1947.)
* ''[[Rope (film)|Uže]]'' (1948.)
* ''[[U znaku jarca]]'' (1949.)
* ''[[Trema]]'' (1950.)
* ''[[Stranci u vlaku]]'' (1951.)
* ''[[Ispovjedam se]]'' (1953.)
* ''[[Nazovi M radi ubojstva]]'' (1954.)
* ''[[Rear Window|Prozor u dvorište]]'' (1954.)
* ''[[Drž'te lopova]]'' (1955..)
* ''[[Nevolje s Harryem]]'' (1955.)
* ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]'' (1956.) (remake filma iz 1934.)
* ''[[Krivo optužen]]'' (1956.)
* ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]'' (1958.)
* ''[[North by Northwest|Sjever-sjeverozapad]]'' (1959.)
* ''[[Psycho|Psiho]]'' (1960.)
* ''[[Ptice (film)|Ptice]]'' (1963.)
* ''[[Marnie]]'' (1964.)
* ''[[Poderana zavjesa]] '' (1966.)
* ''[[Topaz (film, 1969)|Topaz]]'' (1969.)
* ''[[Frenzy|Mahnitost]]'' (1972.)
* ''[[Obiteljska zavjera]]'' (1976.)

=== Televizijske epizode ===
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Osveta&quot; (1955.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Breakdown&quot; (1955.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Slučaj G. Pelhama&quot; (1955.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Back for Christmas&quot; (1956.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Wet Saturday&quot; (1956.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Tajna G. Blancharda&quot; (1956.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;One More Mile to Go&quot; (1957.)
* ''Sumnja'': &quot;Četiri sata&quot; (1957.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Savršen zločin&quot; (1957.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Lamb to the Slaughter&quot; (1958.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Dip in the Pool&quot; (1958.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Otrov&quot; (1958.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Banquo's Chair&quot; (1959.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Arthur&quot; (1959.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;The Crystal Trench&quot; (1959.)
* ''Ford Startime'': &quot;Incident at a Corner&quot; (1960.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Mrs. Bixby and the Colonel's Coat&quot; (1960.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;The Horseplayer&quot; (1961.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': &quot;Bang! Mrtav si&quot; (1961.)
* ''Alfred Hitchcock vam predstavlja|The Alfred Hitchcock Hour'': &quot;I Saw the Whole Thing&quot; (1962.)

== Suradnici ==
Sara Allgood,
Charles Bennett (scenarist),
[[Ingrid Bergman]],
Carl Brisson,
[[Robert Burks]] (kinematograf),
Madeleine Carroll,
Leo G. Carroll,
Joseph Cotten,Hume Cronyn,
Robert Cummings,
[[Joan Fontaine]],
[[John Forsythe]],
[[Farley Granger]],
[[Cary Grant]],
Clare Greet,
Lilian Hall-Davis,
Gordon Harker,
Ben Hecht (pisac),
[[Tippi Hedren]],
[[Bernard Herrmann]] (skladatelj),
Hannah Jones,
Malcolm Keen,
[[Grace Kelly]],
Charles Laughton,
John Longden,
[[Peter Lorre]],
[[Miles Mander]],
[[Vera Miles]],
Ivor Novello,
Anny Ondra,
[[Gregory Peck]],
[[Jessie Royce Landis]],
[[James Stewart]],
[[John Williams (glumac)|John Williams]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[François Truffaut|Truffaut, François]]: ''Hitchcock''
* Leitch, Thomas: ''The Encyclopedia of Alfred Hitchcock''
* DeRosa, Steven: ''Writing with Hitchcock''
* Deutelbaum, Marshall; Poague, Leland (ed.): ''A Hitchcock Reader''
* Spoto, Donald: ''The Art of Alfred Hitchcock''
* Spoto, Donald: ''The Dark Side of Genius''
* Gottlieb, Sidney: ''Alfred Hitchcock: Interviews''
* Conrad, Peter: ''The Hitchcock Murders''
* Rebello, Stephen: ''Alfred Hitchcock and the Making of [[Psycho|Psiho]]''
* McGilligan, Patrick: ''Alfred Hitchcock: A Life in Darkness and Light''
* Modleski, Tania: ''The Women Who Knew Too Much: Hitchcock And Feminist Theory''
* Wood, Robin: ''Hitchcock's Films Revisited''

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
{{Commonscat|Alfred Hitchcock}}
* {{IMDb ime|id=0000033|name=Alfred Hitchcock}}
* [http://www.labyrinth.net.au/~muffin/melodramas_c.html Hitchcock's article 'Why I Make Melodramas' from 1936] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201021117/http://www.labyrinth.net.au/%7Emuffin/melodramas_c.html |date=2014-02-01 }}
* [http://hitchcock.tv Alfred Hitchcock -- The Master of Suspense]
* [http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/hitchcock/ Senses of Cinema's &quot;Great Directors&quot; Alfred Hitchcock profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225081942/http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/hitchcock/ |date=2010-12-25 }}
* [http://www.screenonline.org.uk/tours/hitch/tour1.html ''Hitchcock's Style''] -- online exhibit from [[screenonline]], a website of the [[British Film Institute]]
* [http://alfredhitchcock.directorscut.info/ Multi-Language Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821141305/http://alfredhitchcock.directorscut.info/ |date=2013-08-21 }} 
* [http://www.hitchcockpresentsdvd.com/ Official Universal Website]
* [http://www.soundtrackinfo.com/search.asp?q=hitchcock Hitchcock at the SoundtrackINFO project]
* [http://warnervideo.com/hitchcock/home.html Warner Video: Alfred Hitchcock]
* [http://www.labyrinth.net.au/~muffin/ The Alfred Hitchcock Scholars/&quot;MacGuffin&quot; Web Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080916095118/http://www.labyrinth.net.au/~muffin/ |date=2008-09-16 }} - the online extension of the Alfred Hitchcock journal ''The MacGuffin''
* [http://www.writingwithhitchcock.com/ Writing With Hitchcock] - Companion site to Steven DeRosa's book of the same name, includes original interviews, essays, script excerpts, and extensive material on Hitchcock's unproduced works.
* [http://www.daveyp.com/hitchcock/ The Hitchcock DVD Information Site] - details of Hitchcock DVD releases from around the world
* [http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=133&amp;format=movie&amp;theme=guide The Man Who Knew Too Much] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131219195706/http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=133&amp;format=movie&amp;theme=guide |date=2013-12-19 }} - Watch the movie online for free
* [http://www.borgus.com/think/hitch.htm Basic Hitchcock Film Techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191003004441/http://www.borgus.com/think/hitch.htm |date=2019-10-03 }} A checklist of his top 13 film techniques.
* [http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/alfred_hitchcock.htm In-depth interview with Hitchcock from 1963] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130920213226/http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/alfred_hitchcock.htm |date=2013-09-20 }}

{{Životni vijek|1899|1980|Hitchcock, Alfred}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmski režiseri|Hitchcock, Alfred]]
[[Kategorija:Britanski filmski režiseri|Hitchcock, Alfred]]
[[Kategorija:Engleski pisci|Hitchcock, Alfred]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara|Hitchcock, Alfred]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]]
[[Kategorija:Nominovani za Oscara za režiju|Hitchcock, Alfred]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice nagrade Cecil B. DeMille|Hitchcock, Alfred]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]]

&lt;!-- interwiki--&gt;</text>
      <sha1>ktfwll0xfoya8kpq57a40s6qd0jjt8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akira Kurosawa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4733</id>
    <revision>
      <id>42669019</id>
      <parentid>42482901</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:15:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7389" sha1="lu1i2i3dcmlfxg8r4xtv3scvd1zu3um" xml:space="preserve">[[Datoteka:Akirakurosawa-onthesetof7samurai-1953-page88.jpg|thumb|Akira Kurosawa]]
'''Akira Kurosawa''' (Omori, [[Tokio]], [[23. mart]] [[1910]]. - Setagaya, [[Tokio]], [[6. septembar]] [[1998]].) [[japan]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[producent]].

Zbog složenosti autorske ličnosti, kojom nadmoćno nadvladava složene raspone raznorodnih dramskih struktura, na zapadu je nazvan ''&quot;Shakespeareom savremenog filma&quot;'', dok je u domovini dobio nadimak ''&quot;Imperator&quot;.'' Kurosawa je neosporno jedan od najsnažnijih i najoriginalnijih autora i japanske i svjetske kinematografije. Jedinstvenu temu svoga stvaralaštva Kurosawa određuje pitanjem &quot;zašto ljudi ne mogu živjeti sretnije zajedno?&quot;

== Život ==
Akira Kurosawa je bio jedan od najvažnijih i najutjecajnijih redatelja u historiji filma i tokom svoje karijere, koja je trajala 57 godina, režirao je 30 filmova.

Kurosawa se priključio japanskoj filmskoj industriji 1936. godine, nakon što je kratko vrijeme radio kao slikar. Nakon godina rada na mnogobrojnim filmovima kao pomoćni režiser i scenarist, debitovao je kao režiser 1943., za vrijeme Drugog svjetskog rata, sa popularnim akcijskim filmom ''[[Sanshiro Sugata]]''. Nakon rata, hvaljeni ''[[Drunken Angel]]'' (1948), u kojem je Kurosawa glavnu ulogu dao tada nepoznatom glumcu [[Toshiro Mifune|Toshiru Mifuneu]], učvrstio je režiserovu reputaciju kao jednog od najvažnijih mladih redatelja u Japanu. Toshiro i Kurosawa će surađivati u još 15 filmova. Njegova žena, [[Yōko Yaguchi]], također je nastupila u jednom od njegovih filmova.

''[[Rashomon]]'', koji je premijerno prikazan u Tokiju u augustu 1950. godine, te u kojem je Mifune ponovo glumio, 10. je septembra 1951. postao iznenađujući pobjednik [[Zlatni lav|Zlatnog lava]] na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] i nakon toga je prikazan u Evropi i Sjevernoj Americi. Komercijalni i kritički uspjeh tog filma prvi put je otvorio Zapadna filmska tržišta japanskoj filmskoj industriji, što je pak dovelo do međunarodnog priznanja japanskih redatelja. Tokom 1950-ih i ranih 60-ih, Kurosawa je režirao otprilike jedan film godišnje, uključujući i veliki broj vrlo cijenjenih filmova kao što su ''[[Ikiru]]'' (1952), ''[[Seven Samurai]]'' (1954) i ''[[Yojimbo]]'' (1961). Nakon sredine 60-ih postao je mnogo manje plodan u pogledu stvaralaštva, ali njegova kasnija djela, uključujući i dva konačna epa, ''[[Kagemusha]]'' (1980) i ''[[Ran]]'' (1985), nastavila su osvajati nagrade, uključujući i [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za ''Kagemushu'', mada više u inostranstvu nego u Japanu.

1990. je primio [[Oscar]]a za [[Oscar za životno djelo|životno djelo]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aaspeechesdb.oscars.org/ics-wpd/exec/icswppro.dll?AC=qbe_query&amp;TN=AAtrans&amp;RF=WebReportPermaLink&amp;MF=oscarsmsg.ini&amp;NP=255&amp;BU=http%3A%2F%2Faaspeechesdb.oscars.org%2Findex.htm&amp;QY=find+acceptorlink+%3D062-25 |title=Academy Award Acceptance Speech Database |accessdate=June 13, 2010 |archive-date=2010-02-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100217234929/http://aaspeechesdb.oscars.org/ics-wpd/exec/icswppro.dll?AC=qbe_query&amp;TN=AAtrans&amp;RF=WebReportPermaLink&amp;MF=oscarsmsg.ini&amp;NP=255&amp;BU=http%3A%2F%2Faaspeechesdb.oscars.org%2Findex.htm&amp;QY=find+acceptorlink+%3D062-25 |dead-url= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=HRiBBehTnZU |title=Akira Kurosawa Tribute with George Lucas, Steven Spielberg |date=November 19, 2008 |accessdate=June 28, 2010}}&lt;/ref&gt; Umro je u Tokiju 6. septembra 1998. od posljedica moždanog udara. Posthumno je nazvan &quot;Azijcem vijeka&quot; u kategoriji &quot;Umjetnost, literatura i kultura&quot; u časopisu ''[[AsianWeek]]'' i na [[CNN]]-u, te ga se smatra &quot;jednim od [pet] ljudi koji su najviše doprinijeli poboljšanju Azije u posljednjih 100 godina&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-cgi.cnn.com/ASIANOW/asiaweek/features/aoc/aoc.kurosawa.html|title=ASIANOW&amp;nbsp;– Asiaweek&amp;nbsp;– Asian of the Century&amp;nbsp;– Kurosawa Akira&amp;nbsp;– 12/10/99 |accessdate=June 18, 2010}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
* Sanshiro Sugata (1943)
* The Most Beautiful (1944)
* Sanshiro Sugata Part II aka Judo Saga 2 (1945)
* They Who Step on the Tiger's Tail (1945)
* No Regrets for Our Youth (1946)
* One Wonderful Sunday (1946)
* Drunken Angel (1948)
* The Quiet Duel (1949)
* Stray Dog (1949)
* Scandal (1950)
* Rashomon (1950)
* The Idiot (1951)
* Ikiru aka To Live (1952)
* The Seven Samurai (1954) (sedam samuraja)
* Record of a Living Being aka I Live in Fear (1955)
* The Throne of Blood aka Spider Web Castle (1957)
* The Lower Depths (1957)
* The Hidden Fortress (1958)
* The Bad Sleep Well (1960)
* Yojimbo aka The Bodyguard (1961)
* Sanjuro (1962)
* High and Low aka Heaven and Hell (1963)
* Red Beard (1965)
* Dodesukaden (1970)
* Dersu Uzala (1975)
* Kagemusha aka Shadow Warrior (1980)
* Ran (1985)
* Dreams aka Akira Kurosawa's Dreams (1990)
* Rhapsody in August (1991)
* Madadayo aka Not Yet (1993)

== Nagrade ==
'''AMERIČKA FILMSKA AKADEMIJA'''
* 1975- Najbolji strani film ''Dersu Uzala''
* 1990- Počasni oskar za životno djelo

'''FILMSKI FESTIVAL U BERLINU'''
* 1959- Najbolja režija ''The Hidden Fortress'' (1959)

'''BRITANSKA FILMSKA AKADEMIJA'''
* 1980- Najbolja režija ''Kagemusha''

'''FRANCUSKA FILMSKA AKADEMIJA'''
* 1980- Najbolji strani film ''Kagemusha''

'''FILMSKI FESTIVAL U KANU'''
* 1980- Najbolji film ''Kagemusha''

'''NATIONAL BOARD OF REVIEW'''
* 1951- Najbolja režija ''Rashomon''
* 1985- Najbolja režija ''Ran''

'''UDRUŽENJE KRITIČARA NJU JORKA'''
* 1985- Najbolji strani film ''Ran''

'''VENECIJANSKI FILMSKI FESTIVAL'''
* 1951- Najbolji film ''Rashomon''
* 1954- Najbolja režija ''Sedam samuraja''
* 1982- Počasna nagrada za životno djelo

== Relevantni članak ==
* [[Film]]
* [[Oskar]]
* [[Spisak režisera]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Akira Kurosawa|Akira Kurosawa}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/kurosawa/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225075838/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/kurosawa/ |date=2010-12-25 }}
* [http://akirakurosawa.info/ Akira Kurosawa News and Information]
* [http://www.japan-zone.com/modern/kurosawa_akira.shtml Profile at Japan Zone]
* [http://www2.tky.3web.ne.jp/~adk/kurosawa/AKpage.html Akira Kurosawa Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070124122914/http://www2.tky.3web.ne.jp/~adk/kurosawa/AKpage.html |date=2007-01-24 }}
* [http://www.boheme-magazine.net/july03/ikiru.html Bohème Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927194100/http://www.boheme-magazine.net/july03/ikiru.html |date=2007-09-27 }} ''Ikiru'': The Art of Living
* [http://www.quad4x.net/yojinbo/ Japanese Film - Kurosawa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070115231521/http://www.quad4x.net/yojinbo/ |date=2007-01-15 }}
* [http://www.pbs.org/wnet/gperf/shows/kurosawa/kurosawa.html Great Performances: Kurosawa (PBS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070124063349/http://www.pbs.org/wnet/gperf/shows/kurosawa/kurosawa.html |date=2007-01-24 }}

== Izvori ==
{{reference}}

{{Akira Kurosawa}}
{{Srebrni medvjed za najboljeg režisera}}

{{Lifetime|1910|1998|Kurosawa, Akira}}

[[Kategorija:Japanski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Nominovani za Oscara za režiju]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne palme]]</text>
      <sha1>lu1i2i3dcmlfxg8r4xtv3scvd1zu3um</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Južnoafrička Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5558</id>
    <revision>
      <id>42669132</id>
      <parentid>42627641</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:24:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>for -&gt; preusmjerava</comment>
      <origin>42669132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61770" sha1="rz1o1d6904s1gon2m6v904uolblv3mt" xml:space="preserve">{{preusmjerava|Južna Afrika|regiju|Južna Afrika (regija)}}
{{Infokutija zemlja
|konvencionalno_dugo_ime = Republika Južna Afrika
|domaće_ime ={{Collapsible list|framestyle=text-align:center;|liststyle=font-size:85%;|title=11 službenih naziva
| Republic&amp;nbsp;of&amp;nbsp;South&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;([[Engleski jezik|engleski]])
| Republiek&amp;nbsp;van&amp;nbsp;Suid-Afrika&amp;nbsp;([[afrikaans]])
| IRiphabliki&amp;nbsp;yeSewula&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;([[Južni Ndebele jezik|j.&amp;nbsp;ndebele]])
| IRiphabliki&amp;nbsp;yaseMzantsi&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;([[Xhosa jezik|xhosa]])|IRiphabliki&amp;nbsp;yaseNingizimu&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;([[Zulu jezik|zulu]])|IRiphabhulikhi&amp;nbsp;yeNingizimu&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;([[Swazi jezik|swazi]])
| Rephaboliki&amp;nbsp;ya&amp;nbsp;Afrika-Borwa&amp;nbsp;([[Sjeverni Sotho jezik|s.&amp;nbsp;sotho]])
| Rephaboliki&amp;nbsp;ya&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;Borwa&amp;nbsp;([[Južni Sotho jezik|j.&amp;nbsp;sotho]])
| Rephaboliki&amp;nbsp;ya&amp;nbsp;Aforika&amp;nbsp;Borwa&amp;nbsp;([[Tswana jezik|tswana]])
| Riphabliki&amp;nbsp;ra&amp;nbsp;Afrika&amp;nbsp;Dzonga&amp;nbsp;([[Tsonga jezik|tsonga]])
| Riphabu{{Unicode|ḽ}}iki&amp;nbsp;ya&amp;nbsp;Afurika&amp;nbsp;Tshipembe&amp;nbsp;([[Venda jezik|venda]])
}}
|etničke_grupe = 79,5% [[Negroidi|crnci]] &lt;br /&gt;9.2% [[Bijeli Južnoafrikanci|bijelci]] &lt;br /&gt;8,9% [[Južnoafrički Mulati|Obojeni]] &lt;br /&gt;2,5% [[Azijati Južne Afrike|Azijati]]
|ime_genitiv = Južne Afrike
|slika_zastave = Flag of South Africa.svg
|slika_grba = Coat_of_arms_of_South_Africa.png
|tip_simbola = Grb
|slika_karte = LocationSouthAfrica.svg
|državno_geslo = ''!ke e: {{IPA|ǀ}}xarra {{IPA|ǁ}}ke''{{spaces|2}}&lt;small&gt;([[ǀXam jezik|ǀXam]])&lt;br /&gt;“Jedinstvo u različitosti” (doslovno “Različiti narodi, ujedinite se”)&lt;/small&gt;
|državna_himna = [[Državna himna Južne Afrike]]
|službeni_jezici = [[Afrikaans]]&lt;br /&gt;[[Engleski jezik|engleski]]&lt;br /&gt;[[Južni Ndebele jezik|Južni Ndebele]]&lt;br /&gt;[[Sjeverni Sotho jezik|Sjeverni Sotho]]&lt;br /&gt;[[Sotho jezik|Južni Sotho]]&lt;br /&gt;[[Swati jezik|Swazi]]&lt;br /&gt;[[Tsonga jezik|Tsonga]]&lt;br /&gt;[[Tswana jezik|Tswana]]&lt;br /&gt;[[Venda jezik|Venda]]&lt;br /&gt;[[Xhosa jezik|Xhosa]]&lt;br /&gt;[[Zulu jezik|Zulu]]
|demonim = Južnoafrikanci
|glavni_grad = [[Pretoria]] (izvršna vlast)&lt;br /&gt;[[Bloemfontein]] (sudska vlast)&lt;br /&gt;[[Kaapstad]] (zakonodavna vlast)
|najveći_grad = [[Johannesburg]]&lt;small&gt; (2006)&amp;nbsp;&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/World.html Principal Agglomerations of the World&lt;!-- bot-generated title --&gt;] at www.citypopulation.de&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|tip_vlade = [[Ustavna demokracija]]
|vođa_titula1 = [[Predsjednik Južne Afrike|Predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Cyril Ramaphosa]] 
|vođa_titula2 = [[Zamjenik predsjednika Južne Afrike|Potpredsjednik]]
|vođa_ime2 = 
|vođa_titula3 = [[Predsjedatelj Nacionalnog savjeta provincija|Predsjednik NCOP]]
|vođa_ime3 = [[M. J. Mahlangu]]
|vođa_titula4 = [[Predsjednik Južnoafričke nacionalne skupštine|Predsjednik Nacionalne skupštine]]
|vođa_ime4 = [[Max Sisulu]]
|vođa_titula5 = [[Vrhovni sudac Južne Afrike|Vrhovni sudac]]
|vođa_ime5 = [[Pius Langa]]
|vođa_titula6 = 
|vođa_ime6 = 
|suverenitet_tip = [[nezavisnost]]
|suverenitet_napomena = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|uspostava_događaj1 = [[Unija Južne Afrike|Unija]]
|uspostava_datum1 = 31. maj 1910.
|uspostava_događaj2 = [[Westminsterski statut 1931|Westminsterski statut]]
|uspostava_datum2 = 11. decembar 1931.
|uspostava_događaj3 = [[Južnoafrički referendum 1960|Republika]]
|upostava_datum3 = 31. maj 1961.
|površina_rang = 25&lt;sup&gt;.&lt;/sup&gt;
|površina_magnituda = 1 E12
|površina_km2 = 1,221.037
|površina_sq_mi = 471.443 &lt;!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--&gt;
|postotak_voda = zanemarivo
|stanovništvo_proc = 47,900.000&lt;ref name=&quot;statssa-midyear2007&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P03022007/html/P03022007.html|title = Mid-year population estimates, South Africa: 2007|publisher = Statistics South Africa|date = 2007 -07-03|accessdate = 07. 07. 2008.|pages = pp. 3}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|stanovništvo_proc_godina = 2008
|stanovništvo_proc_rang = 25&lt;sup&gt;.&lt;/sup&gt;
|stanovništvo_popis = 44,819.778&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|title = Census 2001 at a glance|publisher = Statistics South Africa|date = |accessdate = 07. 07. 2008.|archive-date = 2005-12-12|archive-url = https://web.archive.org/web/20051212080936/http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;
|stanovništvo_popis_godina = 2001
|stanovništvo_popis_km2 = 39
|stanovništvo_gustina&lt;!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--&gt;
|stanovništvo_gustina_rang = 170&lt;sup&gt;.&lt;/sup&gt;
|GDP_PPP_godina = 2008
|GDP_PPP = 492.684 mrld. $&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&amp;ey=2009&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=199&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=53&amp;pr.y=2 |title=South Africa|publisher=International Monetary Fund|accessdate = 22. 04. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|GDP_PPP_rang =
|GDP_PPP_per_capita = 10.119 $&lt;ref name=imf2/&gt;
|GDP_PPP_per_capita_rang = 
|GDP_nominal_godina = 2008
|GDP_nominal = 277.188 mrld. $&lt;ref name=imf2/&gt;
|GDP_nominal_rang = 
|GDP_nominal_per_capita = 5.693 $&lt;ref name=imf2/&gt;
|GDP_nominal_per_capita_rang = 
|Gini = 63,1
|Gini_godina = 2009
|Gini_kategorija =
|fusnote =
|HDI_godina = 2014
|HDI = 0.666 {{increase}}
|HDI_rang = 116&lt;sup&gt;.&lt;/sup&gt;
|HDI_kategorija =
|valuta = [[Južnoafrički rand|Rand]]
|valuta_kod = ZAR
|zemlja_kod = RSA
|vremenska_zona = [[SAST]]
|utc_nadom = +2
|vozi_na = lijeva
|cctld = [[.za]]
|calling_code = [[+27]]
}}

'''Južnoafrička Republika''' (skraćeno '''JAR'''), službeno '''Republika Južna Afrika''' (kraće '''Južna Afrika'''), je republika na jugu [[Afrika|Afrike]]. Nalazi se na južnoj ivici Afrike i graniči se sa [[Namibija|Namibijom]], [[Bocvana|Botswanom]], [[Zimbabve|Zimbabwe]]om, [[Mozambik]]om i [[Svazilend|Swazijem]]. Mala država [[Lesoto|Lesotho]] je u potpunosti obuhvaćena južnoafričkom teritorijom. Površina Južne Afrike iznosi 1.221.000 -{km}-². Po površini Južnoafrička Republika je 25. država u svetu, a 9. na kontinentu. Po proceni iz 2009. Južnoafrička Republika je imala 49.320.000 stanovnika.&lt;ref name=statssa-midyear2009&gt;{{cite paper|url=http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P03022009/html/P03022009.html|title=Mid-year population estimates|version=2009|format=.html|publisher=Stats SA|author=Statistics South Africa|date=2009|accessdate=09. 01. 2009.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Glavni gradovi Južnoafričke Republike su [[Pretoria]] (izvršni), [[Bloemfontein]] (sudski) i [[Kaapstad]] (zakonodavni), dok je najveći grad [[Johannesburg]].

Najstariji stanovnici Južne Afrike su plemena [[Hotentoti|Khoikhoi]] i [[Bušmani|San]]. [[Bantu]] narodi su se doselili oko 1000. godine. Godine 1652. [[Nizozemci|Holanđani]] su osnovali koloniju na [[Rt dobre nade|Rtu Dobre Nade]]. Godine 1795. [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojska osvojila je Rt Dobre Nade. Holandsko ([[buri|bursko]]) stanovništvo je 1830. godine se kolektivno iselilo na sever i osnovalo [[Burske republike]] koje će Britanci anektirati 1902. godine posle [[Drugi burski rat|Drugog burskog rata]]. Britanske kolonije će se [[1910]]. godine ujediniti [[Južnoafrička Unija|Južnoafričku Uniju]], koja će steći nezavisnost i istupiti iz [[Komonvelt nacija|Commonwealtha]] [[1961]]. godine. Tokom 20. veka glavni problem Južne Afrike je bilo pitanje premoći belog stanovništva nad crnačkom većinom. Politika [[apartheid]]a je zvanično uvedena 1948. Posle godina međunarodnog pritiska i unutrašnjeg nezadovoljstva, apartheid je ukinut 1990. godine. Na izborima 1994. [[Nelson Mandela]] je izabran za prvog crnog predsednika države.

Južnoafrička Republika je jedan od osnivača [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i [[Afrička unija|Afričke unije]]. Privreda Južne Afrike je najsnažnija na afričkom kontinentu sa modernom infrastrukturom. Glavni proizvodi Južnoafričke republike su [[zlato]] i [[dijamant]]i.

== Historija ==
{{Glavni|Istorija Južnoafričke Republike}}

=== Praistorija ===
[[Datoteka:San Painting, Ukalamba Drakensberge 1.JPG|thumb|200px|Pećinski crteži naroda [[Bušmani|San]] u planinama [[Drakensberg]].]]

U Južnoafričkoj Republici se nalaze neka od najstarijih [[arheologija|arheoloških]] nalazišta u svetu.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wymer|first=John|coauthor=Singer, R|year=1982|title=The Middle Stone Age at Klasies River Mouth in South Africa|url=https://archive.org/details/middlestoneageat0000sing|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0226761037}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Guide to Klasies River|page=11|year=2001|url=http://academic.sun.ac.za/archaeology/KRguide2001.PDF|author=Deacon, HJ|publisher=Stellenbosch University|accessdate = 05. 09. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://whc.unesco.org/en/list/915|title=Fossil Hominid Sites of Sterkfontein, Swartkrans, Kromdraai, and Environs }}&lt;/ref&gt; Brojni [[fosil]]ni ostaci u pećinama [[Sterkfontein]], [[Kromdraai]] i [[Makapansgat]] nagoveštavaju da su [[australopitekus]]i ovde živeli pre oko 3 miliona godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.yale.edu/ynhti/curriculum/units/1979/6/79.06.02.x.html|title=Hominid Evolution|publisher=Yale-New Haven Teachers Institute|author=Stephen P. Broker|accessdate = 19. 06. 2008.}}&lt;/ref&gt; Njih su smenile brojne vrste iz reda ''-{[[Homo]]}-'', kao što su ''-{[[Homo habilis]]}-'', ''-{[[Homo erectus]]}-'' i moderni ljudi ''-{[[Čovjek|Homo sapiens]]}-''.

Naselja [[Bantu]] plemena, koja su koristila [[željezo|željezno]] oruđe i bavila se [[zemljoradnja|zemljoradnjom]] i [[stočarstvo]]m su do 4. ili 5. veka nove ere postojala južno od reke [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]]. Oni su raselili, pokorili i asimilirali domorodačka [[Khoisanci|khoisanska]] plemena. Bantu plemena su se polako selila na jug. Veruje se da najstariji željezni predmeti u modernoj provinciji [[KwaZulu-Natal]] potiču iz perioda oko 1050. godine. Najjužnija grupa je bilo [[pleme]] [[Xhosa]], čiji jezik je primio izvesne lingvističke crte iz jezika khoisanskih plemena. Xhose su stigle do [[Velika riblja rijeka|Velike riblje rijeke]] u današnjoj pokrajini [[Istočni Kaap]]. Tokom svojih seoba, ovaj narod na stepenu razvoja željeznog doba je raselio ili asimilirao prethodne zajednice lovaca i skupljača plodova.

=== Britanska ekspanzija ===
[[Datoteka:KingShaka.jpg|200px|thumb|right|[[Shaka Zulu|Shaka]], kralj Zulua]]

[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je [[1795]]. godine preuzela kontrolu nad Rtom Dobre Nade pod izgovorom da sprečava da padne pod kontrolu [[francuska revolucija|revolucionarne]] [[Francuska|Francuske]]. Pošto je već imala svoje kolonije u Australiji i Indiji, Velika Britanija je želela da koristi [[Kaapstad]] kao trgovačku stanicu na dugim putovanjima. Britanci su vratili Kaapstad Holanđanima, ali je ubrzo Holandska istočnoindijska kompanija proglasila bankrot. Godine [[1806]]. Velika Britanija je anektirala [[Kolonija Rt dobre nade|koloniju Rt Dobre Nade]]. U prve dve decenije [[19. vijek]]a pleme [[Zulu]] pod svojim vođom [[Shaka Zulu|Shakom]] je ojačalo i proširilo svoju teritoriju. Shakina pustošenja su indirektno dovela do [[Mfecane]]a (slamanja), koja je opustošila unutrašnjost zemlje početkom 1820ih. [[Matabele]], podgrupa Zulua, je stvorila još veće kraljevstvo pod kraljem [[Mzilikazi]]jem, koje je obuhvatalo velike delove [[Highveld]]a.

Nakon što su se Britanci nastanili u velikom broju u Kaapstadu i nakon što je britanska vlada [[1833]]. godine zabranila ropstvo, oko 12 000 [[Buri|Bura]] (kako se naziva belo stanovništvo holandskog porekla) je krenulo dublje ka unutrašnjosti zemlje u današnje regione [[Natal]], [[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Transvaal]] i [[Slobodna Država Oranje|Slobodnu Državu Oranje]]. Ovi Buri su osnovali dve države: [[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Južnoafričku Republiku - Transvaal]] (danas podeljenu na provincije [[Gauteng]], [[Limpopo]], [[Mpumalanga]] i [[Sjeverozapad (Južnoafrička republika)|Sjeverozapad]]) i Slobodnu Državu Oranje.
[[Datoteka:Isandhlwana.jpg|200px|thumb|left|[[Bitka kod Isandlwane]]]]
Otkriće [[dijamant]]a 1867. i [[zlato|zlata]] 1884. u unutrašnjosti je doprinelo ekonomskom razvoju i imigraciji, kao i podjarmljivanju domorodačkog stanovništva. Borba za kontrolu nad ovim važnim ekonomskim resursima je bila razlog za sukobe Evropljana i domorodaca, kao i između Britanaca i Bura. Burske republike su se uspešno odupirale britanskim napadima tokom [[Prvi burski rat|Prvog burskog rata]] (1880-1881) upotrebom gerilske taktike, koja je dobro odgovarala lokalnim uslovima. Ipak, Britanci su se vratili u većem broju, sa više iskustva i boljom taktikom u [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]] (1899-1902), u kom su trijumfovali.
Daliorka Cakalova

=== 20. vek ===
[[Datoteka:Drapeau afs.jpg|200px|thumb|left|Zastava Južne Afrike (1928-1994)]]

Posle četiri godine pregovora i tačno osam godina posle Drugog burskog rata, 31. maja 1910. godine stvorena je [[Južnoafrička Unija]] od britanskih kolonija [[Kolonija Rt dobre nade|Rt Dobre Nade]] i [[Kolonija Natal|Natal]] i od bivših burskih republika Slobodne Države Oranje i Transvaal. Novoosnovana Južnoafrička Unija je bila dominion Velike Britanije. [[Zakon o domorodačkoj zemlji]] iz 1913. je strogo ograničio zemljišne posede crnaca; u ovom periodu oni su posedovali jedva 7% obradivog zemljišta. Količina zemlje rezervisana za domorodačke narode je kasnije marginalno uvećena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://0-www.sahistory.org.za.innopac.up.ac.za:80/pages/chronology/thisday/1913-06-19.htm|title=Native Land Act|publisher=South African Institute of Race Relations|date=19. 06. 1913.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Južna Afrika je tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] okupirala [[Nemačka jugozapadna Afrika|Nemačku jugozapadnu Afriku]], današnju [[Namibija|Namibiju]]. Po odluci [[Liga naroda|Društva naroda]] iz 1920. godine, Južnoafrička Unija je dobila mandat da upravlja ovom bivšom nemačkom kolonijom. Posle raspuštanja Društva naroda nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], Južna Afrika je odbila da da nezavisnost Jugozapadnoj Africi.

Usvajanjem [[Westminsterski statut|Westminsterskog statuta]] 1931. Uniji je efektivno data nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Godine 1934. [[Južnoafrička partija (Unija Južne Afrike)|Južnoafrička partija]] i [[Nacionalna partija (Južna Afrika)|Nacionalna partija]] su se ujedinile u [[Ujedinjena partija (Južna Afrika)|Ujedinjenu partiju]] u cilju pomirenja Afrikanera i Engleza. Stranka se 1939. godine podelila oko pitanja učestvovanja Unije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] na strani Ujedinjenog Kraljevstva, čemu su se sledbenici afrikanerske Nacionalne partije strogo protivili. Rat je doprinio razvoju industrije, što je mnoge crnce privuklo iz ruralnih delova zemlje u gradove. Ojačale su crne sindikalne organizacije i rasno je pitanje ponovo izbilo u prvi plan. Pobeda Nacionalne stranke na izborima [[1948]]. označila je jačanje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime [[apartheid]]. Svi su stanovnici podeljeni u četiri grupe: belce, Bantu (crnce), obojene i azijate. Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih grupa, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u belačkim područjima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava (tzv. [[bantustan]]i).

[[Datoteka:Frederik de Klerk with Nelson Mandela - World Economic Forum Annual Meeting Davos 1992.jpg|200px|thumb|left|Frederik Willem de Klerk i Nelson Mandela]]

Apartheid je uskoro izazvao snažnu reakciju crnaca. [[Afrički nacionalni kongres]] je ojačao i u šezdesetim godinama počeo je koristiti [[terorizam|terorističke]] metode, na šta je vlada zatvorila njegove vođe, među kojima je najpoznatiji bio [[Nelson Mandela]]. Sindikati su organizovali niz štrajkova za bolje uslove rada i veće plate. Južna Afrika se suočila sa međunarodnom izolacijom i odlivom kapitala. Zbog podrške Velike Britanije sankcijama prema Južnoafričkoj Uniji, ona je 31. maja 1961. proglasila republiku i istupila iz Commonwealtha, a od tada nosi naziv Južnoafrička Republika. Ipak, u situaciji [[Hladni rat|hladnoratovske]] podele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje strožijih sankcija kapitalističkoj i prozapadnoj Južnoj Africi.

Godine [[1966]]. godine organizacija [[SWAPO]] je pokrenula borbu za nezavisnost Jugozapadne Afrike. Ovaj [[Južnoafrički pogranični rat|sukob]] se intezivirao nakon [[angola|angolske]] nezavisnosti, koja je pružala utočište borcima SWAPO. Tek [[1988]]. Južnoafrička Republika je pristala da omogući da Namibija ima sopstvenu upravu, prema mirovnom planu [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] na teritoriji koju obuhvata. Namibija je dobila nezavisnost [[1990]], a teritorija [[Walvis Bay]]a je vraćena Namibiji [[1994]]. godine.

Krajem 80-ih postalo je jasno da je održavanje apartheida nemoguće. Godine [[1991]]. parlament je opozvao rasne zakone i oslobođena je većina političkih zatvorenika. Dvogodišnji pregovori predsednika [[F. W. de Klerk|Frederika Willema de Klerka]] i Mandele doveli su do nacrta privremenog ustava koji je izjednačio biračko pravo svih stanovnika Južnoafričke Republike. Prvi slobodni izbori održani su u aprilu 1994, a pobedu je odneo Afrički nacionalni kongres. Mandela je izabran za predsednika.

U razdoblju od kraja apartheida Južna Afrika se suočava s brojnim problemima koji su delom rezultat nasleđa segregacije: velikom nezaposlenošću među crnim stanovništvom, jednom od najviših stopa ubistava i drugih nasilnih zločina u svetu, kao i eksplozijom infekcije virusom [[HIV]]. Ipak, zemlja je uspela da očuva političku i privrednu stabilnost.

== Geografija ==
{{main|Geografija Južnoafričke Republike}}
=== Položaj ===
[[Datoteka:South Africa extremes.jpg|thumb|right|250px|Krajnje tačke Južnoafričke Republike]]
Južnoafrička Republika je smeštena na krajnjem jugu [[Afrika|afričkog kontinenta]]. Država izlazi na dva okeana — [[Atlantik|Atlantski]] i [[Indijski ocean|Indijski]]. Proteže se pravcem zapad—istok između 16° 31’ i 33° istočne geografske dužine. Najzapadnija tačka se nalazi u pograničnom gradu [[Alexander Bay]] na ušću reke [[Oranje]], a najistočnija tačka na obali Indijskog okeana na granici s [[Mozambik]]om u blizini zaliva Kosi. Pravcem sever—jug proteže se između 22° 20’ i 34° 50’ južne geografske širine.&lt;ref&gt;Atlas Afrike, str. 40—41&lt;/ref&gt; Najsevernija tačka se nalazi na desnoj obali reke [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]] na granici s [[Zimbabve|Zimbabwe]]om u blizini pograničnog zimbabweanskog grada [[Beitbridge]]a, dok se najjužnija tačka nalazi na [[Igleni rt|Iglenom rtu]], koji je ujedno i najjužnija tačka afričkog kontinenta.

Ukupna dužina granica iznosi 4.862&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;CIAWF&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|title=CIA - The World Fact Book — South Africa|access-date=2010-06-12|archive-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621164208/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Od zapada prema istoku graniči se sa [[Namibija|Namibijom]] (967&amp;nbsp;km), [[Bocvana|Botswanom]] (1.840&amp;nbsp;km), Zimbabweom (225&amp;nbsp;km), Mozambikom (491&amp;nbsp;km) i [[Svazilend|Swazijem]] (430&amp;nbsp;km).&lt;ref name=&quot;CIAWF&quot;/&gt; Mala država [[Lesoto|Lesotho]] je u potpunosti okružena južnoafričkom teritorijom (909&amp;nbsp;km).&lt;ref name=&quot;CIAWF&quot;/&gt;

=== Geologija ===
Geološka istorija Južnoafričke Republike je kompleksna. Na njenom se području nalaze jedne od najstarijih stena na [[Zemlja (planet)|Zemlji]], koje datiraju od pre 3,7 milijardi godina iz doba [[prekambrij]]uma.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;&gt;[http://www.fdi.net/documents/WorldBank/databases/safrica/geoscience/minerals.htm fid.net: A Guide to the Minerals Industry of South Africa — Mineral Sector Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928105453/http://www.fdi.net/documents/WorldBank/databases/safrica/geoscience/minerals.htm |date=2011-09-28 }} {{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ShCa&quot;&gt;[http://www.showcaves.com/english/za/Geology.html showcaves.com — Geology of South Africa] {{en}}&lt;/ref&gt; [[Kraton Kapavaal|Kraton Kaapvaal]], koji obuhvata središnji i severoistočni deo zemlje je jezgro oko kojeg su se razvijale ostale geološke formacije.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Najvećim delom ga izgrađuju [[gnajs]]evi i [[granit]]oidi [[Arhaik|arhajske]] starosti, a manjim delom [[Zeleni škriljac|zeleni škriljci]]. Za nastanak struktura u tim stenama usled naglog hlađenja [[Lava|lave]] bili su potrebni drugačiji [[Zemljina atmosfera|atmosferski]] uslovi od današnjih, te nam one omogućuju rekonstrukciju sastava atmosfere od pre 3 milijarde godina.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ShCa&quot;/&gt; Takođe, mogu se pronaći i mafitne do ultramafitne vulkanske sekvencije stena.&lt;ref name=&quot;ShCa&quot;/&gt; [[Zeleni škriljci]] sadrže velike količine [[Zlato|zlata]], [[antimon]]a, [[gvožđe (hemijski element)|gvožđa]], [[Bakar|bakra]], [[azbest]]a, [[talk]]a, [[Živa|žive]] itd, dok gnajsevi i granitoidi nisu toliko bogati mineralnim rudama, no sadrže [[korund]], [[grafit]], te zlato u tragovima.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;

Trošenjem Kaapvaalskog kratona i kasnijim taloženjem sedimenata formirani su sedimenetacijski bazeni, koji su jedni od najbogatijih južnoafričkih izvora mineralnih sirovina.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Najveće zalihe zlata na svetu sadrže sedimenti Witwatersrand supergrupe, taložene pre 3,074 do 2,714 milijardi godina, a nalaze se južno od [[Johannesburg]]a.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; U isto vreme su se taložili i sedimenti Pongola supergrupe, kao i Pietersburg grupe koji takođe sadrže zlato, ali u manjim količinama.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;

Pre 2,6 do 2,1 milijardi godina došlo je do taloženja u transvaalskom bazenu i bazenu Zapadni Griqualand. Debele [[karbonat|karbonatne naslage]] istih građene od [[vapnenac|krečnjaka]] i dolomita sadrže [[cink]] i [[olovo]].&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Intenzivna karstifikacija dolomita u području Zapadnog Griqualanda u provinciji [[Sjeverozapad (Južnoafrička Republika)|Sjeverozapad]] dovela je do formiranja [[mangan]]skih ležišta, koja zajedno s velikim ležištem mangana u Kalahariju pored grada Hotazel, čini najveće površinsko ležište mangana na Zemlji.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;

[[Datoteka:Chromitite Bushveld South Africa.jpg|thumb|250px|desno|Kromiti Bushveld kompleksa]]
Na severu zemlje u dolomitskim formacijama Transvaal supergrupe pojaljuju se [[fluorit]]i.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Njih, kao i sedimente Zapadni Griqualand supergrupe prekrivaju sedimenti BIF formacije &lt;!--Banded Iron Foramtion--&gt; koji sadrže [[željezo|železnu rudu]].&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Pre 2,05 milijardi godina došlo je do intruzije [[Bushveldski magmatski kompleks|Bushveld magmatskog kompleksa]]{{efn|To je najveća uslojena intruzija na svetu, površine 66.000 km² i debljine 9 km.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;}} u sedimente Transvaal supergrupe.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Intruzija Bushveld kompleksa sadrži 70% svih svetskih ekonomski isplativih ležišta [[hrom]]a, zatim značajne količine [[Platina|platine]], kao i [[kobalt]]a, bakra i [[nikl]]a.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Takođe, to je i najveći izvor [[vanadijum]]a na svetu.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt; Pre 1,3 milijardi godina unutar Kaapvaalskog kratona došlo je do formiranja [[Kimberliti|kimberlitskih]] cevi koje sadrže [[dijamant]]e.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ShCa&quot;/&gt;

Stenoviti [[Karoo|Karoo basen]] zauzima oko dve trećine površine Južnoafričke Republike, a uglavnom je građen od fluvijalnih sedimenata, [[ugljen|uglja]], [[Škriljac|škriljca]] i [[peščar]]a.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;VEG380&quot;&gt;Velika enciklopedija geografije, str. 380—381&lt;/ref&gt; Takođe, Karoo bazen prekrivaju i veliki izlivi baznih i kiselih lava, čije je izlijevanje prethodilo fragmentaciji [[superkontinent]]a [[Gondvana|Gondwane]] koja se dogodila krajem [[Jura|jure]] pre oko 200 miliona godina. Intenzivan magamtizam koji je pratio fragmentaciju doveo je do stvaranja velikih kimberlistskih intruzija.&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;

Tokom [[kreda]] i [[kenozoik]]a u nekim od novoformiranih bazena uzduž obale došlo je do taloženja [[Nafta|naftonosnih]] sedimenata, po čemu je osobito važno područje zaliva Mosel. Tanki sloj kenozojskih sedimenta se može naći i u delovima [[Sjeverni Kaap|Sjevernog Kaapa]] i [[Sjeverozapad (Južnoafrička Republika)|Severozapada]].&lt;ref name=&quot;GeolOv&quot;/&gt;

=== Reljef ===
[[Datoteka:South Africa Topography.png|Fizička mapa Južnoafričke Republike|250px|thumb|desno]]
Teritorija JAR se može podeliti u tri reljefne celine. Uz obale okeana se nalazi uski pojas nizija širok 20 do 250&amp;nbsp;km koji se naziva Niski Veld (Lowveld). Niski Veld prema unutrašnjosti prelazi u venac planinskih lanaca koji se naziva Drakensberg, a koji se pruža duž cele obale. Na zapadu i jugu doseže oko 2.000 m nadmorske visine, dok na istoku u predelu [[Drakensberg]]a doseže gotovo 3.500 m. Tu se nalazi i najviši vrh zemlje — [[Njesuthi]] visok 3.408 m. Venac planinskih lanaca Drakensberg sa tri strane okružuje [[Highveld]], centralna suva visoravan većinom prekrivenu [[Pašnjak|pašnjacima]] koja se nalazi na nadmorskoj visini od 900 do 2 000 m. Dužina obalske linije iznosi 2 798&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;CIAWF&quot;/&gt; Obala JAR je slabo razuđena, a jedina pogodna prirodna luka se nalazi u zalivu Saldanha severno od [[Kaapstad]]a.

=== Klima ===
Na klimu JAR utiču njen položaj u umerenom klimatskom pojasu na južnoj hemisferi, uticaj Atlantskog i Indijskog okeana koji sa tri strane okružuju njen teritorij i polje visokog pritiska u Južnom Atlantiku (tzv. anticiklon sv. Helene).&lt;ref name=&quot;VEG380&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KlimKlas&quot;/&gt; Takođe važan je uticaj morskih struja koje prolaze uz njene obale. Tako hladna [[Benguelska struja]] koja teče iz cirkumantarktičkog pojasa hladne vode ka severu duž zapadnih obala zemlje pridonosi isušivanju vazduha i smanjuje padavine, dok [[Mozambička struja]] na istočnim obalama povišava temperaturu i količinu padavina.&lt;ref name=&quot;VEG380&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KlimKlas&quot;/&gt; Važan je i uticaj reljefa, koji je najizraženiji na istoku zemlje gde je uticaj tople Mozambičke struje ograničen samo na uzak priobalni pojas. Ovde planinski lanci koji se nalaze u neposrednom zaleđu obale onemogućavaju strujanje vlažanog okeanskog vazduha prema unutrašnjosti pa zato primorje i istočne padine [[Drakensberg]]a primaju više padavina od njegovih zapadnih padina i visoravni [[Highveld]] u unutrašnjosti.&lt;ref name=&quot;VEG380&quot;/&gt;

Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klimata]] JAR se nalazi na području suvih klima (tip ''B''), odnosno njenih podtipova: pustinjske (''BW'') na severozapadnom delu zemlje i stepske klime (''BS'') u centralnom delu.&lt;ref name=&quot;KlimKlas&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/14773 Grupa autora (2003): ''Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje'', Geoadria, Vol. 8, No. 1, 17—37] ((hr))&lt;/ref&gt; Takođe, delovi zemlje se nalaze u području umereno tople klime (tip ''C''), odnosno njenih podtipova: sredozemne klime (''Cs'') na jugozapadu, umereno vlažne klime (''Cf'') duž jugoistočnog primorja i sinijske klime (''Cw'') u unutrašnjosti na severoistoku zemlje.&lt;ref name=&quot;KlimKlas&quot;/&gt;

Najviša izmerena temperatura — 51,7°S zabeležena je [[1948]]. godine u [[Kalahari]]ju u pokrajini [[Sjeverni Kaap]] u blizini grada Uppingtona,&lt;ref name=&quot;SAIn&quot;&gt;[http://www.southafrica.info/about/geography/geography.htm SouthAfrica.info: Geography and Climate — South Africa's geography] {{en}}&lt;/ref&gt; dok je u [[Sutherland]]u, u planinskom lancu Roggeveld severoistočno od [[Cape Town|Kaapstad]]a zabeležena najniža temperatura od –15°S.&lt;ref name=&quot;VEG380&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SAIn&quot;/&gt; Više od polovine Južne Afrike prima samo 200 do 600&amp;nbsp;mm padavina, a krajnji severozapad manje od 200&amp;nbsp;mm.&lt;ref name=&quot;VEG380&quot;/&gt;

=== Hidrografija ===
Većina reka izvire u planinama Drakensberg i teče na istok, prema Indijskom okeanu. Ipak, najduža reka [[Oranje]], duga 1.860&amp;nbsp;km, koja takođe izvire u planinama Drakensberg, teče na zapad i uliva se u Atlantski okean. Na ovoj reci se nalazi vodopad [[Augrabies]], širok 150 m i dubok 56 m. Druga važna reka je [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]], duga oko 1 750&amp;nbsp;km, a koja je granična reka sa Botswanom i Zimbabweom i uliva se u Indijski okean, i reka [[Vaal (reka)|Vaal]], pritoka Oranjea, duga 1.251&amp;nbsp;km. Vodostaji reka značajno variraju tokom godine. Reka [[Tugela]], koja se uliva u [[Indijski ocean|Indijski okean]], poznata je po istoimenom vodopadu, visokom 948 m. To je drugi po visini [[vodopad]] na svetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=2|title=Tugela vodopad|access-date=2010-06-12|archive-date=2009-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20091113174713/http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=2|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

U cilju navodnjavanja plodnih oranica, izgrađeni su brojni irigacioni sistemi u dužini od oko 14.000 kilometara. Suša je glavna elementarna nepogoda u JAR. Malo je [[jezero|jezera]] većih razmera, a važnija su [[Chrissie (jezero)|Chrissie]], [[Sibhayi]] i druga.&lt;ref&gt;Enciklopedijski atlas sveta, str. 85.&lt;/ref&gt;.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Fynbos.jpg|thumb|250px|Fynbos, [[florističko carstvo]] koje se nalazi samo u Južnoafričkoj Republici, kod [[Kaapstad]]a]]

Južnoafrička Republika je rangirana na šestom mestu liste od 17 država sa najvećim megadiverzitetom na svetu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.institutoaqualung.com.br/info_biodiversidade23.html|title=Biodiversity of the world by countries|access-date=2010-06-12|archive-date=2010-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20100603080422/http://www.institutoaqualung.com.br/info_biodiversidade23.html}}&lt;/ref&gt; sa više od 20.000 različitih vrsta biljaka ili oko 10% svih poznatih vrsta biljaka na svetu. Najprisutniji biom u državi, a naročito na [[Highveld]]u, je [[savana]], kojom dominiraju različite vrsta [[trava]], nisko rastinje i razne vrsta [[akacija]]. Vegetacija postaje sve ređa kako se ide prema severozapadu zbog malih količina [[padavine|padavina]]. Nekoliko vrsta [[sukuletne biljke|sukuletnih biljaka]] koje čuvaju vodu, poput [[aloja]] i [[mlečika]], žive u žarkoj i suvoj oblasti [[Namaqualand]]. Trave i bodljikavo savansko rastinje polako prelaze u ređu žbunovitu savanu u severoistočnom delu države. U ovoj oblasti, blizu severnog kraja [[Nacionalni park Kruger|Nacionalnom parku Kruger]], raste značajan broj [[baobab]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.southafrica-travel.net/pages/e_plants.htm|title=Plants and Vegetation in South Africa}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Swartberg.jpg|thumb|250px|left|Planine [[Swartberg]] kod grada [[Oudtshoorn]]]]

Biom [[fynbos]]a, koji obuhvata većinu oblasti i biljnih vrsta u [[Rt dobre nade|Kaapskoj oblasti]], jednoj od šest florističkih carstava, je smešten u malom regionu Zapadni Kaap i u njemu živi više od 9 000 vrsta, što ga u pogledu biljnog biodiverziteta čini jednim od najbogatijih regiona na Zemlji. Većina ovih biljaka su zimzelene biljke sa tvrdim izduženim listovima, kao što su sklerofite. Još jedan endemski rod Južnoafričke Republike je rod [[proteja]] iz reda skrivenosemenica. Postoji oko 130 različitih vrsta proteja u Južnoafričkoj Republici.

[[Datoteka:Weskus Nasionale Park.jpg|thumb|250px|Cvetno polje u [[Nacionalni park Zapadna obala|Nacionalnom parku Zapadna obala]]]]
Iako je Južnoafrička Republika bogata biljnim vrstama, samo 1% njene teritorije su šume, i to skoro isključivo u vlažnoj priobalnoj ravnici u [[KwaZulu-Natal]]u, dok se oblasti [[mangrove|mangrova]] nalaze u rečnim ušćima. Mali rezervati šuma nalaze se u pokrajinama [[Istočni Kaap]] i [[Zapadni Kaap]]. Dominiraju uvezene vrsta drveća, posebno [[eukaliptus]]i i [[Bor (biljka)|borovi]]. JAR je izgubila velike površine prirodnog staništa u poslednje četiri decenije zbog prenaseljenosti. Takođe, JAR je jedna od država najteže pogođena invazijom tuđinskih vrsta, a mnoge (npr. ''[[Acacia mearnsii]]'', ''[[Acacia saligna]]'', ''[[Hakea]]'', ''[[Lantana]]'' i ''[[Jacaranda]]'') predstavljaju pretnju domaćem biodiverzitetu i već oskudnim vodenim resursima. Prvobitne [[širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisne i mešovite šume umerenih predela]] su eksploatisane sve dok nisu ostali mali džepovi. Neke južnoafričke vrste drveća kao što su ''[[Podocarpus latifolius]]'', ''[[Ocotea bullata]]'' i ''[[Olea laurifolia]]'' su pod zaštitom države.

[[Datoteka:Sagittarius serpentarius Sekretär.JPG|thumb|left|200px|Ptica [[ptica sekretar|sekretar]] se nalazi na grbu Južnoafričke Republike]]

Južnoafrička Republika je bogata krupnim vrstama sisara biljojeda, kao što su: [[afrički slon]], [[Beli nosorog|beli]] i [[crni nosorog]], [[Planinska zebra|planinska]] i [[obična zebra]], [[žirafa]], [[afrički bivo]], [[nilski konj]], [[bradavičasta svinja]] i brojne vrste [[antilopa]] ([[eland]], [[kudu]], [[impala]], [[obični gnu]], [[belorepi gnu]], [[Oriks antilopa|oriks]], [[springbok antilopa]] itd ). Manji sisari su: [[afrički mravojed]], [[damani]], [[pangolini]], [[zlatne krtice]]. Najveća zver je [[lav]], a osim njega, prisutan je [[leopard]], [[serval]], [[karakal]], [[Prugasta hijena|prugasta]] i [[smeđa hijena]], [[zemni vuk]], [[afrički divlji pas]], [[afrički jazavac]], [[merkat]] i [[mungosi]]. Neke vrste sa krajnjeg juga zemlje su izumrle, kao što je [[kvaga]], [[plava antilopa]] i [[kapski lav]].

Osim [[noj]]a, najveće ptice na svetu, na teritoriji Južnoafričke Republike živi [[kori droplja]] (najteža ptica letačica), [[krunasti ždral]], [[mali flamingo]], [[ćelavi ibis]], [[afrički marabu]], [[zemni kljunorog]], [[ptica sekretar|sekretar]], [[krunasti orao]], [[afrički belorepan]], [[kapski sup]], [[morka]], [[agapornis]]i. Na obalama se gnezdi [[magareći pingvin]].

Najveći gmizavac je [[nilski krokodil]]. Od zmija, zastupljene su [[kobre]], [[crna mamba]], [[afrički piton]] itd. Najveći gušteri su [[varani]].

== Stanovništvo ==
{{seealso|Popis gradova u Južnoj Africi}}

[[Datoteka:South Africa dominant language map.svg|thumb|250px|Mapa koja pokazuje dominantne jezike koji se govore u JAR.
{{columns
|col1=
{{legend|#8dd3c7|afrikaans}}
{{legend|#ffffb3|engleski}}
{{legend|#bebada|ndebele}}
{{legend|#fb8072|xhosa}}
{{legend|#80b1d3|zulu}}
{{legend|#fdb462|sjeverni sotho}}
|col2=
{{legend|#b3de69|sotho}}
{{legend|#fccde5|tswana}}
{{legend|#bc80bd|swati}}
{{legend|#ccebc5|venda}}
{{legend|#ffed6f|tsonga}}
{{legend|#d0d0d0|nijedan nije dominantan}}}}]]

Južna Afrika ima 40,6 miliona stanovnika i glavni grad je [[Pretoria]]. Stanovništvo je uglavnom crnačko (75,2%), ali ima i belaca (13,6%), mešanaca (8,6%) i azijata (2,6%). Većina crnaca i belaca pripada [[hrišćanstvo|hrišćanstvu]], dok su većina Azijata [[hinduizam|hindusi]].

Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika od kojih su 2 evropskog porekla: [[Engleski jezik|engleski]] i [[afrikaans]] (kojim govore belci holandskog porekla), a ostali afričkog.
[[Zulu]] je afrička etnička grupa od oko 5 miliona ljudi koji većinom žive u pokrajini [[KwaZulu-Natal|Kwazulu-Natal]] u Južnoj Africi.

=== Religija ===
Prema poslednjem popisu u državi iz 2001. godine, [[hrišćanstvo|hrišćani]] su činili 79,7% stanovništva. Od toga [[cionistička hrišćanska crkva|cionistički hrišćani]] 11,1%, [[pentekostalizam|pentekostalci]] 8,2%, [[katolička crkva|rimokatolici]] 7,1%, [[metodisti]] 6,8%, [[Holandska reformistička crkva|holandski reformisti]] 6,7%, [[anglikanska zajednica|anglikanci]] 3,8% i ostali hrišćani 36%. [[Islam|Muslimani]] čine 1,5% populacije, [[hinduizam|hindusi]] oko 1,3%, a [[jevreji]] 0,2%. Da ne pripadaju nijednoj veri izjasnilo se 15,1% stanovnika, 2,3 % su činili pripadnici ostalih vera, a 1,4% se nije jasno izjasnilo.&lt;ref name=&quot;state.gov&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2005/51496.htm|title=South Africa - Section I. Religious Demography|publisher=U.S. Department of State|accessdate = 15. 07. 2006.}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===
Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fs.gov.za/Departments/SAC/Library/DEPART/lang_legislation1.htm|title=Constitution of South Africa, Chapter 1, Section 6|access-date=2010-06-12|archive-date=2012-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20121113225722/http://www.fs.gov.za/Departments/SAC/Library/DEPART/lang_legislation1.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; [[afrikaans]], [[engleski jezik|južnoafrički engleski]], [[ndebele jezik|ndebele]], [[severni soto jezik|sjeverni sotho]], [[soto jezik|sotho]], [[svazi jezik|swati]], [[tsvana jezik|tswana]], [[tsonga jezik|tsonga]], [[venda (jezik)|venda]], [[Xhosa jezik|xhosa]] i [[zulu jezik|zulu]]. Iako su svi jezici zvanično ravnopravni, neki jezici se govore češće od drugih. Prema popisu iz 2001. jezik koji se najviše govorio u domaćinstvu su zulu (23,8%), xhosa (17,6%) i afrikaans (13,3%).&lt;ref name=&quot;Census2001&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|title=Census 2001|publisher=Statistics South Africa|access-date=2009-05-09|archive-date=2005-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20051212080936/http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Iako je engleski jezik zvanični jezik u poslovanju i nauci, njega je 2001. godine kao maternji jezik govorilo samo 8,2% Južnoafrikanaca, što je manje nego na popisu 1996 (8,6%).&lt;ref name=&quot;Census2001&quot;/&gt;

Drugi jezici koji se govore, a ne spominju se u ustavu su: [[Fanagalo jezil|fanagalo]], [[ho jezik|ho]], [[lobedu jezik|lobedu]], [[nama jezik|nama]], [[severni ndbele jezik|severni ndebele]], [[puti jezik|puti]] i [[san jezik|san]] (bušmanski). Ovi nezvanični jezici se mogu koristiti u nekim zvaničnim poslovima u ograničenim oblastima gde se utvrdi da su ti jezici dominantni. Međutim, broj stanovnika koji govori njima nije toliko velik da bi oni bili priznati kao službeni jezici u celoj državi.

Mnogi od nezvaničnih jezika naroda Khoi i San uključuju regionalne dijalekte koji se koriste i u Namibiji i Botswani. Ovi narodi, koji su fizički drugačiji od Južnoafrikanaca, imaju svoj kulturni identitet zasnovan na njihovoj zajednici lovaca i skupljača plodova. Oni su u velikoj meri marginalizovani, pa su njihovi jezici u opasnosti od izumiranja.

Imigranti iz drugih država pričaju i svoje maternje jezike. Mnogi beli Južnoafrikanci govore druge evropske jezike, kao što su [[portugalski jezik|portugalski]] (koji takođe govore i crnci poreklom iz Mozambika i Angole), [[francuski jezik|francuski]], [[nemački jezik|nemački]] i [[grčki jezik|grčki]], dok [[Indijci]] u JAR pričaju na jezicima kao što su [[tamilski jezik|tamilski]], [[hindi]], [[Gudžarati jezik|gujaratski]], [[Urdski jezik|urdu]] i [[telugu jezik|telugu]] jezik. Francuski jezik govore potomci [[hugenoti|hugenota]] u [[Franschhoek]]u, kao i imigranti iz [[Kongo|Konga]].

== Politika i državno uređenje ==
Južnoafrička Republika ima tri glavna grada: [[Kaapstad]], najveći od ova tri, je sedište skupštine; [[Pretoria]] je sedište izvršne vlasti, a [[Bloemfontein]] sedište suda. Južnoafrička Republika ima dvodomni parlament: [[Nacionalni savet pokrajina]] (gornji dom) ima 90 poslanika, dok [[Narodna skupština Južne Afrike|Narodna skupština]] (donji dom) čini 400 poslanika.

[[Datoteka:SouthAfricanNationalAssembly.jpg|thumb|left|250px|Zgrada [[Narodna skupština Južne Afrike|Južne Afrike]] u Kaapstadu]]
Članovi donjeg doma se biraju po [[proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom sistemu]]: polovina poslanika se bira na nacionalnim listama, a druga polovina na pokrajinskim listama. Desetoro poslanika se bira da predstavljaju svaku pokrajinu u gornjem domu, bez obzira na broj stanovnika pokrajine. Izbori za oba doma se organizuju na svakih pet godina. Vladu potvrđuje donji dom, a predstavnik partije sa najviše osvojenih mesta u Narodnoj skupštini je njen predsednik.

Osnove južnoafričkog pravnog sistema su rimsko-holandsko trgovačko pravo i lično pravo sa engleskim [[opšte pravo|opštim pravom]], koji su stigli sa holandskim i britanskom kolonizacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://0-www.llrx.com.innopac.up.ac.za:80/features/southafrica.htm|title=Researching South African Law|accessdate=23. 06. 2008.|author=Pamela Snyman and Amanda Barratt|date=02. 10. 2002.|publisher=[http://www.llrx.comLaw Library Resource Xchange]}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Prvi zakon u Južnoj Africi zasnovan na evropskim tradicijama donela je holandska [[Istočnoindijska kompanija]] i naziva se [[Rimsko-holandsko pravo]]. Ono je uvedeno pre [[kodifikacija (pravo)|kodifikacije]] evropskog prava u [[Napoleonov kod]]. Njega je u 19. veku pratilo englesko pravo, i [[opšte pravo|opšte]] i [[statusno pravo|statusno]]. Počevši od ujedinjenja 1910. godine, Južna Afrika ima svoju skupštinu koja donosi zakona samo za Južnu Afriku, zamenjujući one koji su prethodno važili za bivše kolonije.

Od završetka apartheida 1994. politikom Južnoafričke Republike dominira [[Afrički nacionalni kongres]], koji ima 60-70% podrške. Glavna opozicija Afričkom nacionalnom kongresu je [[Demokratska alijansa (Južna Afrika)|Demokratska alijansa]].

Nekada dominantna [[Nova nacionalna partija (Južna Afrika)|Nova nacionalna partija]], koja je kroz svog prethodnika Nacionalnu partiju uvela apartheid, je odlučila da se ujedini sa Afričkim nacionalnim kongresom 9. aprila 2005. Druge značajnije stranke su [[Kongres naroda]], koji se otcepio od Afričkog nacionalnog kongresa, i [[Slobodarska stranka Inkatha]], koja uglavnom predstavlja narod Zulu.

Od kraja apartheida, spoljna politika Južne Afrike je fokusirana na njene afričke partnere, posebno u [[Južnoafrička razvojna zajednica|Južnoafričkoj razvojnoj zajednici]] i [[Afrička unija|Afričkoj uniji]]. Južna Afrika je igrala ključnu ulogu posrednika u afričkim sukobima tokom poslednjih 15 godina, poput onih u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Komorima i Zimbabweu. Posle ukidanja apartheida, Južna Afrika je ponovo primljena u [[Komonvelt nacija|Commonwealth]]. Kao Južnoafrička Unija, Južnoafrička Republika je bila jedan od osnivača Ujedinjenih naroda.

=== Administrativna podela ===
Južnoafrička Republika je administrativno i politički podeljena na devet provincija:
&lt;center&gt;
{|style=&quot;background:transparent&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|style=&quot;width:450px&quot;|
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Provincija&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons6.htm#103|title=Chapter 6 - Provinces|work=Constitution of the Republic of South Africa|year=1996|publisher=Government of South Africa|accessdate=04. 09. 2009.|archivedate=2013-06-22|archiveurl=https://www.webcitation.org/6HZmZwhy2?url=http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons6.htm#103|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;!!Glavni&lt;br /&gt;grad&lt;ref name=about&gt;{{cite book |editor-first=Delien |editor-last=Burger |title=South Africa Yearbook 2008/09 |url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |format= |accessdate=23. 9. 2009. |year=2009 |publisher=Government Communication &amp; Information System |location=Pretoria |isbn=978-0-621-38412-3 |page= |pages=7–24 |chapter=The land and its people |chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf |archivedate=2012-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;!!Površina (km²)&lt;ref name=about/&gt;!!Populacija (2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf |format=PDF |title=Community Survey 2007: Basic results |page=2 |publisher=Statistics South Africa |accessdate=23. 9. 2009. |archive-date=2011-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221195700/http://www.statssa.gov.za/Publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Istočni Kaap]]||[[Bhisho]]||align=right|169 580||align=right|6 527 747
|-
|[[Slobodna Država]]||[[Bloemfontein]]||align=right|129 480||align=right|2 773 059
|-
|[[Gauteng]]||[[Johannesburg]]||align=right|17 010||align=right|10 451 713
|-
|[[KwaZulu-Natal]]||[[Pietermaritzburg]]||align=right|92 100||align=right|10 259 230
|-
|[[Limpopo]]||[[Polokwane]]||align=right|123 900||align=right|5 238 286
|-
|[[Mpumalanga]]||[[Nelspruit]]||align=right|79 490||align=right|3 643 435
|-
|[[Sjeverni Kaap]]||[[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberley]]|| align=&quot;right&quot; |361 830||align=right|1 058 060
|-
|[[Sjeverozapad (Južnoafrička Republika)|Sjeverozapad]]||[[Mahikeng]]|| align=&quot;right&quot; |116 320||align=right|3 271 948
|-
|[[Zapadni Kaap]]||[[Kaapstad]]|| align=&quot;right&quot; |129 370||align=right|5 278 585
|-class=&quot;sortbottom&quot;
|colspan=&quot;2&quot;|'''Ukupno'''||align=right|'''1 219 080'''||align=right|'''48 502 063'''
|}
|
[[Datoteka:Map of South Africa with English labels sr.svg|thumb|400px|Provincije Južnoafričke Republike]]
|}
&lt;/center&gt;

=== Vojska ===
[[Datoteka:Denel AH-2 Rooivalk (2006).jpg|Južnoafrički [[Denel AH-2 Rooivalk]]|200px|thumb]]

Današnje [[Nacionalne odbrambene snage Južne Afrike]] osnovane su 1994. kao profesionalna vojska od dobrovoljaca iz bivših [[Južnoafričke odbrambene snage|Južnoafričkih odmbrambenih snaga]], snaga afričkih nacionalističkih grupa ([[Umkhonto we Sizwe]] i [[Azanijska narodna oslobodilačka vojska|Azanijske narodne oslobodilačke vojske]]) i snaga reda bivših bantustana. Vojska Južne Afrike je podeljena u četiri roda: Armiju Južne Afrike, Ratno vazduhoplovstvo Južne Afrike, Mornaricu Južne Afrike i Južnoafričku medicinsku službu.

Južna Afrika je tokom 1970ih vršila program razvoja [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] i jedina je afrička država koja je posedovala takvo oružje. Takođe je prva zemlja na svetu koja se dobrovoljno odrekla svog nuklearnog arsenala 1991. godine.

== Privreda ==
{{glavni|Ekonomija Južnoafričke Republike}}
Prema klasifikaciji [[Ujedinjeni narodi|UN]], JAR je u rangu zemalja sa srednjim prihodima po glavi stanovnika, sa velikim rezervama sirovina, dobro razvijenim finansijskim, pravnim, komunikacionim, energetskim i saobraćajnim sektorima, sa berzom koja se svrstava među prvih 20 u svetu i dobrom infrastrukturom koja omogućava dobru raspodelu robe u velikim urbanim centrima širom celog regiona&lt;ref&gt;Davidović, str. 231&lt;/ref&gt;. JAR je po [[bruto domaći dohodak|bruto domaćem dohotku]] bila 32. država na svetu u 2008. godini.&lt;ref name=wbpdf&gt;{{cite web |url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf |title=The World Bank: World Development Indicators database, 1 July 2009. Gross domestic product (2008). |date=1-7-2009 |publisher=World Bank |accessdate = 07. 10. 2009.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Soweto township.jpg|thumb|220px|Divlje naselje u Sowetu, predgrađu Johannesburga]]

Najrazvijenija područja su smještena u okolini pet gradova: Kaapstada, Port Elizabetha, Durbana, Pretorije i Johannesburga. Izvan ovih područja, privreda je slaba i siromaštvo još uvek preovlađuje usprkos vladinim naporima za ekonomski razvoj. Ipak, ključna zaostala područja su poslednjih godina doživela brz razvoj. U ta područka spadaju oblast od Mosselovog zaliva do zaliva Plettenberg, oblast Rustenburg, oblast Nelspruita, Bloemfontein, obala [[Zapadni Kaap|Zapadnog Kaapa]] i sjeverna obala [[KwaZulu-Natal]]a.
[[Datoteka:Farm in Mpumalanga.jpg|200px|left|thumb|Farma u centralnom delu Mpumalange]]
Nezaposlenost je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim grupama. U periodu od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mesta je opao, a porastao je broz zaposlenih na crno; ukupno, nezaposlenost se povećala.&lt;ref name=&quot;sach3&quot;&gt;{{cite web|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market|publisher=IMF}}&lt;/ref&gt; Prosečan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosečno belačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosečnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000, taj odnos se pogoršao na 6:1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php|title=SARPN — South Africa}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SouthAfricaFieldwork21989.jpg|200px|thumb|Radnici na farmi]]

[[Poljoprivreda]] u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i doprinosi sa oko 2,6% BDP države.&lt;ref name=&quot;HRW&quot;&gt;[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: The State Response to Violent Crime on South African Farms, Human Rights Watch, 2001, {{ISBN|1-56432-263-7}}]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en}}&lt;/ref&gt; Usled suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine se može koristiti za gajenje useva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.&lt;ref&gt;Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN|1-86808-467-1}}. {{en}}&lt;/ref&gt; Takođe, usled različitih klima, gaje se i različite vrste. U Zapadnom Kaapu gaji se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a poslednjih godina JAR se po njegovoj proizvodnji probila na peto mesto u svetu&lt;ref&gt;Davidović, str. 232&lt;/ref&gt;. Gaje se i [[jabuka|jabuke]], [[breskva|breskve]], [[kajsija|kajsije]] i [[višnja|višnje]], a od južnog voća — [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U regionu [[Karoo]] razvijen je uzgoj [[stočarstvo|stoke]], [[ovčarstvo|ovaca]] i [[govedarstvo|krava]], dok se u [[Slobodna Država|Slobodnoj Državi]] gaje žitarice — [[pšenica]] i [[kukuruz]].

Tokom poslednjih par godina, država je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao što su [[agrarna reforma]] i deregulacija tržišta za poljoprivredne proizvode. Južnoafrička vlada je zacrtala preraspodelu oko 30% obradivog zemljišta crnačkim farmerima do 2014.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/congo/6398253/Congo-hands-land-to-South-African-farmers.html|title=Congo hands land to South African farmers|date=21. oktobar 2010.|publisher=Telegraph}}&lt;/ref&gt;

Uništavanje životne sredine lošom upotrebom zemljišta i globalnim klimatskim promenama negativno utiče i na poljoprivrednu proizvodnju u zemlji. Južnoafrička Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promene i opadanje količine površinskih voda kao posledice klimatskih promena. Neka predviđanja prognoziraju da se količina površinskih voda može smanjiti za 60% do 2070. godine u delovima Zapadnog Kaapa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm|title=Climate change to create African 'water refugees'|access-date=2010-06-12|archive-date=2010-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20101025171036/http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Da bi popravila štetu nastalu zbog loše upotrebe zemljišta, vlada JAR podržava plan koji promoviše [[održivi razvoj]] i upotrebu prirodnih resursa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf|title=Impacts of Climate Change in South Africa: A Preliminary Analysis of Unmitigated Damage Costs|author=J. Turpie|access-date=2010-06-12|archivedate=2009-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325021406/http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:South Africa-Cullinan Premier Mine01.jpg|thumb|Rudnik dijamanata kod mesta [[Cullinan]]|220px]]

Južnoafrička Republika je [[Industrija|industrijski]] najrazvijenija zemlja Afrike &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Velika enciklopedija geografije, str. 382—383&lt;/ref&gt;. Veliki industrijski centri su [[Kaapstad]], [[Johannesburg]], [[Port Elizabeth]] i [[Durban]], koji su ujedno i središta [[hemijska industrija|hemijske]], [[tekstilna industrija|tekstilne industrije]], [[elektronika|elektronske industrije]] i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje [[oružje|oružja]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; [[Crna metalurgija]] razvijena je oko gradova [[Pretoria]], [[Newcastle, Južnoafrička Republika|Newcastle]], [[Saldanha Bay]], a [[obojena metalurgija|obojena]] u [[Witbank]]u, [[Phalaborwa|Phalaborwi]].

Južna Afrika je najveći proizvođač [[zlato|zlata]] ([[Witwatersrand]], [[Welkom]], [[Klerksdorp]]) na svetu.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Osim u proizvodnji zlata, JAR je svetski lider i u proizvodnji [[platina|platine]] ([[Rustenburg]], [[Impala]], [[Kroondal]]), [[mangan]]a, [[hrom]]a (Rustenburg i [[Burgersfort]]) i [[dijamant|dijamanata]] ([[Kimberli|Kimberley]], [[Koffiefontein]]).&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; [[Nafta|Nafte]] rezerve su slabije, ali je bogatstvo [[ugljen|ugljem]] ([[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Transvaal]], [[Natal]]) značajno, naročito na istoku države. Preko 50% električne energije dobija se u [[termoelektrana]]ma sagorevanjem uglja iz domaćih ležišta&lt;ref name=&quot;Davidović, str. 233&quot;&gt;Davidović, str. 233&lt;/ref&gt;. [[Bakar|Bakra]] i [[gvožđe (hemijski element)|rude gvožđa]] ima u [[Kaap]]u i [[Transvaal]]u, a [[olovo|rude olova]] u [[Pofadder]]u, dok se rudnici retkih metala nalaze u [[Namaqualand]]u. U zemlji postoji oko 700 rudnika, a izvoz ruda čini preko 50% ukupnog izvoza JAR.&lt;ref name=&quot;Davidović, str. 233&quot;/&gt; [[Rafinerija nafte|Rafinerije]] su smeštene u Durbanu i Kaapstadu.

=== Saobraćaj ===
[[Datoteka:N3 lanes.jpg|Nacionalni put N3 koji spaja Johannesburg i Durban|thumb|200px]]

JAR je 2002. godine imala 362.999&amp;nbsp;km puteva, od čega je 73.506 (17%) bilo afaltirano (uključujući i 239&amp;nbsp;km autoputeva). 2000. godine JAR je imala 20.384&amp;nbsp;km pruga [[uski kolosek|uskog koloseka]], od čega je oko polovine bilo elektrificirano. Železničkim prugama JAR je spojena sa Botswanom, Lesothom, Namibijom, Swazijem i Zimbabweom.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |title=CIA World Factbook |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html#Trans |access-date=2010-06-12 |archive-date=2020-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200621164208/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html#Trans |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

U JAR su 2009. godine postojalo 148 aerodroma sa asfaltiranom pistom.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt; Najvažnije luke su [[Kaapstad]], [[Durban]], [[Istočni London (Južnoafrička Republika)|Istočni London]], [[Mossel Bay]], [[Port Elizabeth]], [[Richards Bay]] i [[Saldanha Bay]].

== Kultura ==
[[Datoteka:CuisineSouthAfrica.jpg|220px|left|thumb|Tradicionalna jela iz južnoafričke kuhinje]]

Zbog etničke raznolikosti ne postoji jedinstvena južnoafrička kultura. Znatan deo većinski crnog stanovništva Južnoafričke Republike čine žitelji sela koji uglavnom žive siromašno. Međutim, među njima se najduže zadržala tradicionalna kultura. Crnci u gradovima uglavnom govore engleski i afrikaans pored svog maternjeg jezika. Postoje male, ali još uvek značajne grupe koje govore khoisanskim jezicima, koji ne spadaju u 11 zvaničnih jezika, ali su među osam jezika koji su koriste u određenim slučajevima. Postoje i male grupe koje govore [[ugroženi jezici|ugroženim jezicima]], većinom iz khoisanske familije, koje nemaju status zvaničnog jezika. Postoje grupe u JAR koje pokušavaju da promovišu njihovo oživljavanje i upotrebu.

Stil života [[srednja klasa|srednje klase]], uglavnom bele manjine ali sa sve većim brojem crnaca, meleza i Indijaca,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.fin24.co.za/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-25_2117122|title=Black middle class explodes|date=22. 5. 2007.|publisher=FIN24|access-date=2010-06-12|archive-date=2007-08-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20070822120841/http://www.fin24.co.za/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-25_2117122|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; je u mnogim pogledima sličan stilu života srednje klase u zapadnoj Evropi i Americi. Pripadnici srednje klase često studiraju i rade u inostranstvu.

Azijati, uglavnom indijskog porekla, čuvaju svoje kulturno nasleđe, jezike i verska uverenja, bilo da su hrišćani, hinduisti li sunitski muslimani. Govore engleski jezik, dok se hindi, telugu, tamilski i gujaratski jezici govore ređe, ali većina Indijaca razume svoje maternje jezike. Prvi Indijci su stigli u 19. veku da rade. Postoji i manja [[kinezi|kineska]] zajednica u Južnoj Africi, ali se njen broj uvećava useljavanjem sa Tajvana.

JAR ima velikog uticaja u pokretu [[izviđači|izviđača]]. Mnoge tradicije i ceremonije izvođača potiču od iskustava [[Robert Baden Powell|Roberta Baden-Powella]], osnivača izviđačkog pokreta, koji je deo svog života proveo u Južnoj Africi kao vojnik tokom 1890ih.

=== Kuhinja ===
Južnoafrička kuhinja je nastala mešanjem kuvarskih veština urođeničkih naroda i doseljenika iz Evrope, Indije i Indokine, kao i iz obližnjih kolonijalnih kuhinja kao što je ona u portugalskom [[Mozambik]]u.

Južnoafrička kuhinja je uglavnom zasnovana na mesu i izrodila je specifična južnoafrička društvena okupljanja koja se nazivaju [[braai]] (roštilj). [[Bobotie]] je tradicionalno južnoafričko jelo, poreklom verovatno iz [[Indonezija|Indonezije]], koje se pravi od mlevenog mesa sa puno začina.

Burski doseljenici su doneli sa sobom poslastice poput [[koeksister]]a (krofne punjene sirupom), malva pudinga i [[melktert]]a (mlečna pita). Južna Afrika je postala veliki proizvođač vina, a najbolji vinogradi leže u dolinama oko [[Stellenbosch]]a, [[Franschhoek]]a, [[Paarl]]a i [[Barrydale]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thewinedoctor.com/regionalguides/southafrica.shtml|title=thewinedoctor.com|access-date=2010-06-12|archive-date=2013-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20130118223726/http://www.thewinedoctor.com/regionalguides/southafrica.shtml|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:South-african-school-children.jpg|Osnovna škola u [[Kaapstad]]u|thumb|200px|left]]
[[Datoteka:Herbert Baker clocktower, Rhodes University, 2004.jpg|200px|Univerzitet Rhodes u Grahamstownu|thumb]]

Deca pohađaju školu u 13 razreda. Nulti ili prijemni razred se može pohađati u školi ili u obdaništu. Osnovno obrazovanje obuhvata prvih sedam razreda. Deseti, jedanaesti i dvanaesti razredi nisu obavezni.

U JAR postoji 23 državna univerziteta koji se dele u tri kategorije: tradicionalni, tehnički i opšti. Tradicionalni univerziteti su usresređeni na pružanje teorijskih znanja, tehničički na praktična znanja iz tehnike, dok su opšti mešavina ova dva tipa.

Obrazovni sistem Južnoafričke Republike je pod velikim teretom nakon 40 godina apartheida. Za vreme tog sistema, deca belaca su dobijala kvalitetno besplatno školovanje, dok su deca crnaca imala samo najosnovnije „bantu“ obrazovanje. Crnci su bili predodređeni da budu fizički radnici ili sluge. Iako vlada JAR pokušava da ispravi nejednakost problemi su i dalje prisutni. Nepismenost osoba starijih od 15 godina iznosi 24%. Sledeći problem je loše obučen obrazovni kadar, posebno u siromašnijim, ruralnim provincijama [[Istočni Kaap]] i [[KwaZulu-Natal]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.southafrica.info/about/education/education.htm|title=Education in South Africa|access-date=2010-06-12|archivedate=2010-06-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100617125606/http://www.southafrica.info/about/education/education.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
[[Datoteka:Springbok_parade.jpg|220px|left|Južnoafrički ragbi tim nakon osvajanja Svetskog kupa 2007. godine|thumb]]

Najpopularniji sportovi u Južnoj Africi su [[fudbal]], [[ragbi]] i [[kriket]].

JAR je dugo bila odsutna sa međunarodnih takmičenja tokom najvećeg dela ere apartheida zbog sankcija, ali je počela da se takmiči nakon što su belci na referendumu podržali rešavanje pitanja apartheida. Usled sankcija Ujedinjenih naroda JAR nije učestvovala na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] od 1964. do 1992. Takođe [[FIFA]] i [[KAF]] su suspendovale fudbalsku reprezentaciju Južne Afrike.

Nakon ukidanja sankcija, reprezentacija Južne Afrike u ragbiju je osvojila [[Svjetski kup u ragbiju|Svetske kupove]] 1995. i 2007. [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Fudbalska reprezentacija Južne Afrike]] je trijumfovala na [[Kup afričkih nacija|Kupu afričkih nacija]] 1996. JAR je organizovala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.]], čime je postala prva afrička zemlja domaćin svetskog prvenstva.

== Napomene ==
{{notelist|group=lower-alpha}}

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|South Africa}}

{{Afrika}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

[[Kategorija:Južnoafrička Republika| ]]
[[Kategorija:Države u Africi]]</text>
      <sha1>rz1o1d6904s1gon2m6v904uolblv3mt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7245</id>
    <revision>
      <id>42669085</id>
      <parentid>42444572</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T00:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4129" sha1="qhbe3lyrok0bublmzjew23j553xe4cx" xml:space="preserve">[[Datoteka:RR5219-0026R.png|desno|228px]]
[[Datoteka:Base del Cerro Catedral en Bariloche. (Patagonia Argentina) 01.JPG|desno|228px|thumb|Naslovi u alpskom skijanju u Bariloche ([[Argentina]])]]
'''Alpsko skijanje''' je vrlo raširen način [[Skijanje|skijanja]] na planinskim padinama prekrivenim [[snijeg]]om. Ime je dobilo po [[Alpe|Alpama]], planinskom gorju u [[Europa|Europi]] gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom svijetu i na svim [[kontinent]]ima, naziv se zadržao do danas.

Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid [[rekreacija|rekreacije]] ali i jedan od standardnih [[Olimpijske igre#Olimpijski sportovi|olimpijski sportova]] na zimskim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]].

== Tehnike alpskog skijanja ==
Kroz povijest su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja tu je i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.

Prva poznata alpska tehnika je ''Lilefender'', a dobila je ime po gradu [[Lilenfeld]]u. Riječ je o tehnici skijanja pomoću jednog dugačkog štapa, kod kojeg skijaš zabada štap u središte zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj način određuje smjer skretanja. Kasnije su skijaši vrlo brzo usvojili korištenje dva kraća štapa a ne jednog dugačkog.

Puno je širu primjenu doživjela Alberg tehnika koju je ranih godina 20. stoljeća prezentirao [[Austrija]]nac [[Hannes Schneider]], a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i [[Norveška|Norvežanina]] [[Sondre Norheim]]a, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva [[telemark]]. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te [[carving]] (čitaj ''karving'', od [[Engleski jezik|engleskog]] naziva ''carving''). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.
[[File:Bjelašnica 1984 4.jpg|mini|desno|Veleslalom trka na Bjelašnici u vrijeme Zimske olimpijade 1984. god.]]
== Discipline alpskog skijanja ==
Alpske natjecateljske skijaške discipline su: [[slalom]], [[veleslalom]], [[spust]], [[super-veleslalom]], [[alpska kombinacija]] i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.

Najvažnije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom [[Međunarodna skijaška federacija|Međunarodne skijaške federacije]] (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.

== Poznati alpski skijaši ==
Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz povijest dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu [[Ingemar Stenmark]], [[Alberto Tomba]] ali i brojni drugi. U posljednje vrijeme se kao jedno od najvećih imena u tom sportu nametnula [[Janica Kostelić]], koja trenutno dominira tim športom u [[2000-2009|prvoj dekadi]] 21. stoljeća.

== Organizacije u alpskom skijanju ==
Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem [[Međunarodna skijaška federacija|Međunarodne skijaške federacije]] (FIS) sa sjedištem u [[Bern]]u ([[Švicarska]]). U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je za alpsko skijanje nadležan [[Hrvatski skijaški savez]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Alpine skiing}}
* [http://www.croski.hr Hrvatski skijaški savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040718012209/http://www.croski.hr/ |date=2004-07-18 }}
* [http://www.fis-ski.com/ Međunarodna skijaška federacija]
* [http://www.nevasport.com/nevablogs/?id_blogs=31 retro-ski - Ski history - лыжная история]

[[Kategorija:Alpsko skijanje| ]]
[[Kategorija:Skijanje]]</text>
      <sha1>qhbe3lyrok0bublmzjew23j553xe4cx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anarho-sindikalizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8892</id>
    <revision>
      <id>42669094</id>
      <parentid>42654679</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:11:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13493" sha1="27x54yfj844q1s7fthqoybelahx818d" xml:space="preserve">[[Datoteka:Anarchist flag.svg|thumb|desno|Zastava Anarhosindikalizma]]

{{Anarhizam}}

'''Anarhosindikalizam''' oblik je anarhizma koji se usredotočuje na stvaranje sindikata organiziranih na anarhističkim principima i koji se u svojoj borbi za slobodnije društvo koriste anarhističkim taktikama (a prije svega direktnom akcijom). Riječima Međunarodnog udruženja radnika/ca ([[MUR]]):

'' Revolucionarni sindikalizam, bazirajući se na klasnoj borbi, teži ujediniti sve radnike/ce u borbene ekonomske organizacije koje se bore za slobodu od dvostrukog jarma kapitala i države. Njegov cilj je reorganizacija društvenog života na bazi slobodarskog komunizma kroz revolucionarnu akciju radničke klase. Budući da su samo ekonomske organizacije radništva u stanju ostvariti ovaj cilj, revolucionarni sindikalizam se obraća radnicima i radnicama kao proizvođačima/cama, stvaraocima društvenog bogatstva, želeći pustiti korijene i razviti se među njima, nasuprot modernim radničkim partijama, koje smatra nesposobnim za ekonomsku reorganizaciju društva. '' [Principi revolucionarnog sindikalizma, stavka I. ]

Revolucionarni sindikati su predani direktnoj akciji te odbijaju suradnju sa političkim partijama, kojeg god opredjeljenja iste bile, pa bile one i radničke ili ''socijalističke''. Ideja vodilja anarhosindikalizma jest ideja sindikalne autonomije – ideja da su revolucionarni sindikati svojom vlastitom snagom sposobni kontrolirati svoju borbu i izvršiti društvenu transformaciju, bez utjecaja raznih partija ili ideoloških grupa (uključujući tu i anarhističke grupe/federacije). Ovakvo stajalište ponekad se naziva workerizmom (naziv potječe od francuske riječi ouverierismo) a znači termin kojim se obilježava radničko kontroliranje klasne borbe i njihovih vlastitih organizacija. Suprotno tome da, poput političkih partija, bude sve-klasna organizacija, anarhosindikat jest klasna organizacija koja je sama sposobna predstavljati težnje, nade i interese radničke klase. U anarhosindikatima nikada nije bilo ''mjesta za one koji/e nisu bili/e radnici/e. Profesionalni/e intelektualci/ke, koji/e potječu iz srednje klase i koji/e su težili/e vodstvu radničke klase te stvorili/e ideje socijalizma kao političkog pokreta, nisu bili/e dio revolucionarnih sindikata. Kao posljedica toga, revolucionarno sindikalistički pokret je bio, i tako je sebe doživljavao, oblik socijalizma stvoren od strane same radničke klase... Sindikalizam se tako pojavljuje kao veliki i herojski pokret proletarijata, kao prvi pokret koji je ozbiljno prihvatio stavku da emancipacija radničke klase treba biti djelo samoga radništva, bez utjecaja intelektualaca/ki srednje klase ili političara/ki. Pojavljuje se kao pokret koji cilja uspostaviti socijalizam radničke klase, bez mrlja buržujskih apstrakcija. Jednom riječju, za sindikaliste radnici/e su bili/e sve, a ostali ništa.'' ([[Geoffrey Ostergaard]], ''The Tradition of Workers Control'', p.&amp;nbsp;38).

Revolucionarni sindikalizam stoga je ''svjesno anti-parlamentaran i anti-političan. On se stoga ne fokusira samo na odnose moći nego i na ključne probleme kojima se može srušiti ta moć. U revolucionarno sindikalističkoj doktrini istinska moć je ekonomska moć. Način na koji se uništava ta ekonomska moć jest da se svakoga/u radnika/cu učini moćnim/om te se tako eliminira moć kao društvena privilegija. Revolucionarni sindikalizam na taj način ukida svaku vezu između radnika/ca i države. On se suprotstavlja političkim borbama, političkim partijama i bilo kojem participiranju u parlamentarnim izborima. On odbija djelovati u zadanim granicama postojećeg poretka i države... Iz ovih se razloga sindikalizam okreće direktnoj akciji – štrajkovima, sabotažama, zaustavljanju proizvodnje te, iznad svega, revolucionarnom generalnom štrajku. Direktna akcija ne samo da ovjekovječuje borbenost radnika/ca i odražava živim duh revolta, već u radnicima/ama budi još veći smisao za individualnu inicijativu. Permanentnim pritiskom, direktna akcija testira snagu kapitalističkog sistema na njegovom najvažnijem području – tvornici, gdje se vladajući i vladani najdirektnije suprotstavljaju.'' ([[Murray Bookchin]], ''The Spanish Anarchists'', p.&amp;nbsp;121).

To svakako ne znači da je anarhosindikalizam ''apolitičan'' u smislu da apsolutno ignorira sve političke probleme. Tvrdnja o ''apolitičnosti'' sindikalizma je stari marksistički mit. Revolucionarni/e sindikalisti/ce se, kao i ostali/e anarhisti/ce, suprotstavljaju svim oblicima autoritarne/kapitalističke politike ali se istovremeno interesiraju i bave ''političkim'' pitanjima koja su vezana uz interese radničke klase. Stoga revolucionarni/e sindikalisti/ce niti ignoriraju državu i njezinu ulogu. Naprotiv, revolucionarni/e sindikalisti/ce su svjesni da država postoji kako bi zaštitila kapitalističko vlasništvo i moć. Na primjer, snažna borba britanskih sindikalista/ica ''protiv robovskog rada snažno negira tvrdnju da sindikalisti ignoriraju ulogu države u društvu. Naprotiv, njihove analize birokratskog državnog kapitalizma imale su snažan utjecaj na negaciju laburističkih i državno socijalističkih tvrdnji da postojeća država, putem izbora, može biti iskorištena za ostvarivanje nekih društvenih reformi.'' (Bob Holton, ''British Syndicalism: 1900 – 1914'', p.&amp;nbsp;204).

Rudolf Rocker jasno to ističe; ''Anarhosindikalizmu često se prigovara kako nema interesa za političke strukture različitih zemalja, te stoga ni interesa za političke borbe današnjice te da sve svoje aktivnosti podređuje samo i jedino ekonomskim zahtjevima. Ovakve tvrdnje proizlaze ili iz nesvjesnog ignoriranja ili iz svjesnog falsificiranja stvarnosti. Nije politička borba ta koja razlikuje anarhosindikaliste/ice od modernih političkih partija, već su to oblik i ciljevi te borbe... jer, napori anarhosindikalista/ica su, i danas, usmjereni prema sužavanju moći države... Stavovi anarhosindikalista/ica prema političkoj moći današnje države potpuno su isti sa stavovima koje imaju prema sistemu kapitalističke eksploatacije... te koriste iste načine borbe protiv... države... Radnik/ca ne može biti ravnodušan/na prema ekonomskim uvjetima života... te stoga ne može ni ostati ravnodušan/na prema političkim strukturama njegove/njezine zemlje...'' (Ibidem. p.&amp;nbsp;63)

Sindikalizam stoga ne ignorira političke borbe i politička pitanja, već se za političke promijene bori na isti način na koji se bori i za ekonomske promijene – direktnom akcijom i solidarnošću. Iz tih razloga revolucionarni/e sindikalisti/ce i anarhosindikalisti/ce ''odbijaju bilo kakvu participaciju u radu buržoaskih parlamenata, no ne iz razloga jer nisu zainteresirani/e za politička pitanja, već zato jer smatraju da je parlamentarni oblik borbe najnesposobniji i najbesperktivniji način borbe radništva'' (Ibidem, p.&amp;nbsp;65). Revolucionarni/e sindikalisti/ce (kao i ostali/e anarhisti/ce) smatraju da političko i ekonomsko trebaju biti integrirani, a da se ta integracija treba odvijati u klasnim organizacijama tj. revolucionarnim sindikatima (ili nekim drugim organizacijama koje imaju klasni i djelomično sindikalistički karakter – poput tvorničkih savjeta ili skupština). Suprotno tvrdnji da trebaju postojati eksperti/ce koji/e raspravljaju o radničkim pitanjima, revolucionarni/e sindikalisti/ce (kao i ostali anarhisti/ce) tvrde da politika ne smije biti u rukama eksperata (političara/ki) već se treba nalaziti u rukama onih kojih se direktno tiče. Revolucionarni sindikati potiču politički razvoj svojih članova/ica kroz procese participacije i samoupravljanja.

Drugim riječima, politička se pitanja trebaju razmatrati u ekonomskim i društvenim organizacijama – u organizacijama gdje radništvo ima istinsku moć. Ovakvim stavom anarhosindikalisti/ce slijede Bakunjina koji je tvrdio da bi ''bilo apsolutno nemoguće ignorirati politička i filozofska pitanja'' te da ''prevelika preokupiranost ekonomskim pitanjima može biti kobna za proletarijat''. Stoga revolucionarni sindikati trebaju biti otvoreni za sve radnike/ce, nezavisni od svih političkih partija te biti bazirani na ekonomskoj solidarnosti svih radnika/ca u svim zemljama, ali također treba postojati i mogućnost ''slobodne rasprave svih političkih i filozofskih teorija'' ''ostavljajući sekcijama i federacijama slobodu da sami razvijaju svoju vlastitu politiku'' budući ''politička i filozofska pitanja... (moraju biti) predložena... od strane samoga radništva.'' (''Bakunin on Anarchism'' p.&amp;nbsp;301, 302, 297, 302).

Prema tome, revolucionarni/e sindikalisti/ce i anarhosindikalisti/ice duboko su politični/e u najširem smislu te riječi i to iz razloga jer teže radikalnoj promijeni svih političkih, ekonomskih i društvenih uvjeta života i institucija. Štoviše, političnost se u najužem smislu sastoji u shvaćanju da se političke reforme rješavaju zajedno sa onim ekonomskim. Revolucionarni/e sindikalisti/ce postaju ''apolitični/e'' u onome trenutku kada se pod politikom počinje shvaćati podupiranje partija i korištenje buržoaskih političkih institucija. Ovakvo stanovište identično je sa uobičajenim anarhističkim stavovima po ovom pitanju.

To nas dovodi do još jedne bitne razlike između revolucionarnog sindikalizma i reformističkog sindikalizma. Naime, cilj revolucionarnog sindikalizma jest mijenjanje društva, a ne samo djelovanje u okvirima tog društva. Stoga, dok su cilj reformističkog sindikalizma reforme, revolucionarni sindikalizam kao svoj cilj uzima socijalnu revoluciju. Za revolucionarne sindikaliste/ice sindikat ''ima dvojaku ulogu: permanentnim pritiscima on teži osigurati trenutno poboljšanje uvjeta života radničke klase. Ali, daleko od toga da se zadovolje prolaznim boljitcima, radnici/ce trebaju stvoriti mogućnost za osnovni akt sveobuhvatne emancipacije tj. za eksproprijaciju kapitala.'' (Emile Pouget, ''No Gods, No Masters'', p.&amp;nbsp;71). Tako revolucionarni sindikalizam teži ostvarivanju reformi putem direktne akcije, kao što putem te borbe, ili točnije generalnog štrajka, teži stvoriti mogućnost za revoluciju. Uistinu, svaki ''željeni boljitak mora se oduzeti direktno kapitalistima... (te) mora uvijek predstavljati redukciju kapitalističkih privilegija kao i samo djelomičnu eksproprijaciju.''(Ibidem, p.&amp;nbsp;73) Iz ovih je razloga Emma Goldman tvrdila:

''Naravno da se i revolucionarni sindikalizam, poput reformističkog sindikalizma, borbi za trenutni boljitak radničke klase, ali se ne zavarava time da radnici mogu očekivati humane uvijete od nehumanog ekonomskog ustroja društva. Stoga on od neprijatelja prosto uzima ono što mu silom može oduzeti: no, u krajnjim instancama, revolucionarni sindikalizam cilja, i svu svoju energiju usmjeruje, ka potpunom ukidanju najamnog sistema.''

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anarcho-Syndicalism}}
* [http://www.iwa-ait.org/ International Workers Association - IWA-AIT]
* [http://www.cnt.es Confederación Nacional del Trabajo - CNT-AIT]
* [http://www.ecn.org/usi-ait Unione Sindacale Italia - USI-AIL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424050511/http://www.ecn.org/usi-ait/ |date=2006-04-24 }}
* [http://www.inicijativa.org Anarho-sindikalisticka inicijativa - ASI-MUR]
* [http://www.fau.org Freie Arbeiter- und Arbeiterinnen Union - FAU-IAA]
* [http://www.cnt-ait-fr.org Confèdèration Nationale du Travail - CNT-AIT]
* [http://www.solfed.org.uk Solidarity Federation - SF-IWA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200923031341/http://solfed.org.uk/ |date=2020-09-23 }}
* [http://www.masa-hr.org Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121206023345/http://www.masa-hr.org/ |date=2012-12-06 }}
* [http://www.kras.fatal.ru Konfederatsiya Revolyutsionnikh Anarkho-Sindikalistov - KRAS-IWA]
* [http://www.fsa.anarchismus.org Federace Sociálních Anarchistù - FSA-MAP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061005222645/http://fsa.anarchismus.org/ |date=2006-10-05 }}
* [http://direct.perso.ch Direct!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614025425/http://direct.perso.ch/ |date=2006-06-14 }}
* [http://www.workersolidarity.org Workers' Solidarity Alliance]
* [http://www.ese.gr/ Ελευθεριακή Συνδικαλιστική Ένωση (ESE)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060326235424/http://www.ese.gr/ |date=2006-03-26 }}
* [http://www.anarchosyndicalism.net Anarcho-Syndicalism 101]
* [http://www.libcom.org/library Libertarian Communist Library - Contains Many Anarcho-Syndicalist Texts]
* [http://www.retailworkers.org/ IWW Retail Workers]
* [http://www.syndicalist.org/ Anarcho-Syndicalist Review]
* [http://dwardmac.pitzer.edu/Anarchist_Archives/bookchin/ghost2.html ''The Ghost of Anarcho-Syndicalism''] A criticism by [[Murray Bookchin]]
* [http://www.wpunj.edu/newpol/issue43/Jakopovic43.htm ''Revolutionary Unionism: Yesterday, Today, Tommorrow''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712213946/http://www.wpunj.edu/newpol/issue43/Jakopovic43.htm |date=2007-07-12 }} by Dan Jakopovich
* [http://www.insurgentdesire.org.uk/syndicalism.htm ''The Bourgeois Roots of Anarcho-syndicalism''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009014907/http://www.insurgentdesire.org.uk/syndicalism.htm |date=2010-10-09 }} by Feral Faun

[[Kategorija:Anarhizam]]</text>
      <sha1>27x54yfj844q1s7fthqoybelahx818d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agorafobija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9134</id>
    <revision>
      <id>42669004</id>
      <parentid>42477657</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:16:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1781" sha1="pa1a5jal7zrp4p3q9xvalr7gq0mboog" xml:space="preserve">{{Infobox disease
| Name  = Agorafobija
| ICD10 = {{ICD10|F|40||f|40}}&lt;br /&gt;F40.00 Bez paničnog poremećaja, F40.01 Sa paničnim poremećajem
| ICD9  = {{ICD9|300.22}} Bez paničnog poremećaja, {{ICD9|300.21}} Sa paničnim poremećajem
| MeshID = D000379
}}

'''Agorafobija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''agoraphobia'') je prvobitno označavala [[strah]] od otvorenog prostora, dok se danas pod tim pojmom podrazumijeva skup strahova u svezi s javnim mjestima, otvorenim prostorom i mnoštvom ljudi te s pomišlju da na takvom mjestu nakon iznenadnog onesposobljenja ne bismo bili u stanju pobjeći ili potražiti pomoć. 

Agorafobija čini 60% svih fobija otkrivenih kliničkim pregledima. Češća je kod žena, a započinje u [[adolescencija|adolescenciji]] ili ranoj odrasloj dobi. Poremećaj četo započinje rekurentnim napadima [[panika|panike]], a drugi simptomi uključuju [[napetost]], [[vrtoglavica|vrtoglavicu]], blaže oblike [[kompulzija|kompulzivnog]] provjeravanja, prežvakavanje ideja ([[ruminatio]]), strah od gubljenja razuma i [[depresija|depresiju]]. Čest je i strah od visine ([[Akrofobija]] ili zatvorenih prostora ([[klaustrofobija]]). Društvo povjerljivog prijatelja olakšava izlazak iz kuće.

== Vanjske veze ==
* [http://www.herc.org.rs Udruženje građana za podršku ljudima sa agorafobijom i ostalim neurotskim problemima u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191118042522/http://www.herc.org.rs/ |date=2019-11-18 }}
* [http://www.anksioznost.net/kako-izleciti-agorafobiju Kako izlečiti agorafobiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080418152917/http://www.anksioznost.net/kako-izleciti-agorafobiju |date=2008-04-18 }}
{{-}}
{{Lista simptoma bolesti}}

[[Kategorija:Fobije]]
[[Kategorija:Anksiozni poremećaji]]</text>
      <sha1>pa1a5jal7zrp4p3q9xvalr7gq0mboog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savezne Države Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10566</id>
    <revision>
      <id>42669032</id>
      <parentid>41583951</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:38:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6268" sha1="t2dcwqr348a3xqii3barui6b78baxwb" xml:space="preserve">{{for|širu regiju|Mikronezija}}
{{bez izvora}}
{{Infokutija zemlja
|konvencionalno_dugo_ime = Savezne Države Mikronezije
|domaće_ime               = {{jez|en|iskošeno=ne|Federated States of Micronesia}}
|ime_genitiv              = Mikronezije
|slika_zastave               =Flag_of_Federated_States_of_Micronesia.svg
|slika_grba               = Seal of the Federated States of Micronesia.svg
|tip_simbola              = Grb
|slika_karte                = LocationMicronesia.png
|državno_geslo           = Peace Unity Liberty
|državna_himna          = ''[[Patriots of Micronesia]]''
|službeni_jezici       = [[Engleski jezik|engleski]] (nacionalni; lokalni jezici na nivou država i općina)
|demonim                  = Mikronežani
|glavni_grad                  = [[Palikir]]
|latd=6 |latm=55 |latNS=N |longd=158 |longm=9 |longEW=E
|najveći_grad             = [[Weno]]
|tip_vlade          = [[predstavnička demokracija|demokratska]] [[federacija|federativna]] [[predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] 
|vođa_titula1            = [[Predsjednik Federalnih Država Mikronezije|Predsjednik]]
|vođa_titula2            = [[Potpredsjednik Federalnih Država Mikronezije|Potpredsjednik]]
|vođa_ime1             = [[Peter M. Christian]]
|vođa_ime2             = [[Yosiwo P. George]]
|površina_rank                = 188.
|površina_magnituda           = 1 E8
|površina_km2                 = 702
|površina_sq_mi               = 271 &lt;!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--&gt;
|postotak_voda            = negligible
|stanovništvo_proc      = 107.862
|stanovništvo_proc_rang = 181.
|stanovništvo_proc_godina = jul 2007.
|stanovništvo_popis        = 107.000
|stanovništvo_popis_godina   = 2000
|stanovništvo_gustina_km2       = 154
|stanovništvo_gustina_sq_mi    = 399 &lt;!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--&gt;
|stanovništvo_gustina_rank  = 66th
|GDP_PPP                  = 277 mil. $² &lt;!--cia.gov 2005--&gt;
|GDP_PPP_rang             = 215.
|GDP_PPP_godina             = 2002
|GDP_PPP_per_capita       = 2.000 $
|GDP_PPP_per_capita_rang  = 180.
|suverenitet_tip         = Nezavisnost
|suverenitet_napomena         = od [[Starateljsko područje Pacifičkih otoka|UN-ovog Starateljskog područja]] pod [[sjedinjene Američke Države|američkom]] upravom
|uspostava_događaj1       = Datum
|uspostava_datim1        = 3. novembar 1986.-
|HDI                      = n/a
|HDI_rang                 = n/a
|HDI_godina                 = 2003
|HDI_kategorija             = &lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;nerangirana&lt;/span&gt;
|valuta                 = [[Američki dolar]]
|valuta_kod            = USD
|zemlja_kod             = 
|vremenska_zona                = 
|utc_nadom               = +10 and +11
|vremenska_zona_DST            = nema
|utc_nadom_DST           = +10 and +11
|vozi_na                    = desna
|cctld                    = [[.fm]]
|pozivni_broj             = 691
|fusnota1                = U slobodnoj asocijaciji s [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim državama]].
|fusnota1                = BDP uključuje stranu financijsku pomoć, u prosjeku oko 100 mil. US$ godišnje (2002 procjhena).
|fusnota2                = procjena 2002.
}}

'''Savezne Države Mikronezije''' ('''SDM'''; {{jez-engl|Federated States of Micronesia, FSM}}) su otočna [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], sjeveroistočno od [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. Imaju poseban odnos [[Sporazum o slobodnom udruživanju|udružene države]] sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastoje se od četiri savezne države:
* Yap
* Chuuk
* Pohnpei
* Kosrae

== Geografija ==
Savezne Države Mikronezije sastoje se od otočnih država Yap, Chuuk (Truk), Pohnpei (Ponape) i Kosrae, sve u [[Karolini|Karolinskom]] otočju. Geološki dijelom su vulkanskog porijekla, a dijelom koraljni atoli, smješteni 3.200 milja (5.150 kilometara) zapadno-jugozapadno od [[Hawaii|Havaja]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. 
[[Datoteka:Map_of_the_Federated_States_of_Micronesia_CIA.jpg|thumb|500px|left|Mikronezija]]

== Historija ==
Mikronezija nastanjena je [[Mikronežani]]ma (Mikronezijci) i [[Polinežani]]ma (Polinezijci) i kolonizirana od Španjolaca još u 17. stoljeću. [[Nemačka|Njemačka]] ove otoke kupuje od Španjolske [[1898]]., ali su ih [[1914]]. okupirali [[Japanci]]. Tokom Drugog svjetskog rata zauzele su ih američke vojne snage, a Vijeće sigurnosti [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a 2. travnja [[1947]]. stavlja ih pod svoj protektorat. Putem samoopredjeljenja počinju [[1979]]. kada proglašavaju autonomnu Saveznu Republiku Mikroneziju, koja postaje nezavisna od 3. studenog 1986.

== Etničke grupe ==
Postoji 13 glavnih etničkih grupa (prema [http://landru.i-link-2.net/jtrees/text/Nations_of_old-world.txt Nations Of The Old World Nations Of The Old World]) od kojih većina nema hrvatskih naziva: 
* 1) [[Trukci]] (Aramasen Chuuk) (33.000; Trukese, Chuukese; Chuukanci;); 
* 2) [[Kapinga]] (2.500; Kapingamarangians; u državi Pohnpei. Polinežanska grupa),
* 3) [[Kosrae]]anci (Kusaie, Strong's Island, Ualan, Ualang) (6.100; Kosraeans. Oko 100 u Nauru),
* 4) [[Mokilese]] (1.000. Pripadaju u Ponapeance),
* 5) [[Mortlockese]] (6.700. U državi Yap),
* 6) [[Namonuito]] (1.000),
* 7) [[Paafang]] (1.300),
* 8) [[Pingilapese]] (500. Pripadaju u Ponapeance),
* 9) [[Pohnpeanci]] (Ponape)(25.000; Pohnpeans, Ponapeans),
* 10) [[Puluwatese]] (1.400),
* 11) [[Ulithianci]] (Re Ulithi) (3.000; 400 na Guamu. Ulithians. Pripadaju u Trukce),
* 12) [[Woleaianci]] (Anangai, Mereyon, Oleai, Olnea, Thirteen Island, Uleai, Weleya)(1.600 u državi Yap; ostali na Sjevernim Marijanima i Guamu. Woleaians. Pripadaju u Trukce),
* 13) [[Yapese]] (Uap) (13.000; Yapese),

Ostale grupe su:
* 14) [[Nukuoroans]] (900; Nukuoroans. Polinežanska grupa),
* 15) [[Ngatikese]] (700. Spadaju u Ponapeance),
* 16) [[Karolinci]] (Oko 3.000. Carolinians. Saipan, Pagan, i Agrihan). 
* 17) [[Kinezi|Han Kinezi]] (600), 
* 18) [[Chamorro]] (1.300),
* 19) [[Japanci]] (1.000), 
* 20) [[Amerikanci]] (2.000). 

== Gradovi ==
* [[Popis gradova u Federalnim Državama Mikronezije]]

{{Commonscat|Federated States of Micronesia}}
{{Oceanija}}

[[Kategorija:Savezne Države Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Države u Oceaniji]]
[[Kategorija:Mikronezija]]
[[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]]</text>
      <sha1>t2dcwqr348a3xqii3barui6b78baxwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Američka episkopalna crkva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11178</id>
    <revision>
      <id>42669089</id>
      <parentid>41301131</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3384" sha1="fw3c7u7m70wei8lsziilftjb5l6ag94" xml:space="preserve">'''Episkopalna crkva''' ili '''Episkopalna crkva u Sjedinjenim Američkim Državama''' je [[SAD|američka]] [[nacionalna crkva]] [[anglikanstvo|anglikanskih]] [[crkvena zajednica|vjernika]]. Uključuje 108 [[Dijeceze Američke episkopalne crkve|dijeceza]] u [[SAD]], [[Američki Djevičanski otoci|američkim Djevičanskim otocima]], [[Haiti]]ju, [[Tajvan]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Dominikanska republika|Dominikanskoj republici]], [[Ekvador]]u i [[Honduras]]u, te ima ekstra-provincijalne odnose s dijecezama [[Portoriko|Portorika]] i [[Venezuela|Venezuele]]. 

U SAD Crkva prema vlastitim tvrdnjama ima oko 2,3 miliona članova, a preko četvrtina svih [[Predsjednik SAD|američkih predsjednika]] su bili njeni pripadnici (v: [[Popis predsjednika SAD po vjerskoj pripadnosti]]). 

Puni službeni naziv nacionalne crkve je '''Domaće i strano misionarsko društvo protestantske episkopalne crkve u Sjedinjenim Američkim Državama''', ali se on rijetko koristi. Nekad se koristi izraz '''Episkopalna crkva u SAD''' (''Episcopal Church in the USA'', skraćeno '''ECUSA''') ili jednostavno '''Episkopalna crkva''' (''The Episcopal Church'', skraćeno '''TEC''').

Crkva svoj nacionalni ured ima u [[New York]]u, ali njen [[primas]], odnosno [[Popis predsjedajućih biskupa u Episkopalnoj crkvi u SAD|predsjednajući biskup]], se ceremonijalno postavlja u [[Washingtonska nacionalna katedrala|Washingtonskoj nacionalnoj katedrali]]. Njeno upravljačko tijelo, [[Opća konvencija Episkopalne crkve u SAD|Opća konvencija]], nema trajno sjedište, nego se sastaje na različitim mjestima. Trenutni predsjedajući biskup je vlč. [[Frank Tracy Griswold]] III. [[Katharine Jefferts Schori]], biskup Nevade, je izabrana za predsjedavajućeg biskupa 18.06. 2006. na Općoj konvenciji za 2006. Ona će biti prva žena na toj funkciji.

Kao i mnoge američke crkve, ona je ušla u [[puno zajedništvo]] s [[Evangelička luteranska crkva u Americi|Evangeličkom luteranskom crkvom u Americi]] i [[Starokatolička crkva|Starokatoličkom crkvom]] a, do [[zaređenje žena|zaređenja žena]] za svećenike, imala je posebne odnose s [[pravoslavlje|pravoslavnim crkvama]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.episcopalchurch.org/ The Episcopal Church]
* [http://www.stmichaelshouston.org/glossary/hope-glossary.html ''Episcopal/Anglican Glossary''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060712012226/http://www.stmichaelshouston.org/glossary/hope-glossary.html |date=2006-07-12 }}
* [http://www.episcopalchurch.org/gc/ Executive Offices of the General Convention] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061103022039/http://www.episcopalchurch.org/gc/ |date=2006-11-03 }}
* [http://www.episcopalarchives.org/ The Archives of the Episcopal Church]
* [http://justus.anglican.org/resources/bcp/bcp.htm 1979 Book of Common Prayer]
* [http://www.cuac.org/53810_43981_ENG_HTM.htm?menu=menu53912/ Association of Episcopal Colleges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100619061900/http://www.cuac.org/53810_43981_ENG_HTM.htm?menu=menu53912%2F |date=2010-06-19 }}
* [http://www.episcopalchurch.org/ens/ Episcopal News Service]
* [http://www.iglesiaepiscopal.org.co/ The Episcopal Church Colombia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230711160947/https://iglesiaepiscopal.org.co/ |date=2023-07-11 }}

[[Kategorija:Kršćanske konfesije]]
[[Kategorija:Protestantizam]]</text>
      <sha1>fw3c7u7m70wei8lsziilftjb5l6ag94</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11337</id>
    <revision>
      <id>42669009</id>
      <parentid>42587315</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:58:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Otok]] na [[Ostrvo]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42543523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1262" sha1="45kh2q8lier1pv4my6p40ob5bapftg5" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Ostrvo (razvrstavanje)}}
[[Datoteka:Wake Island.png|right|thumb|200px|Ostrvo Wake]]
'''Ostrvo''' ili '''otok''' deo je kopna manji od [[kontinent]]a, a veći od [[hrid]]i (stene, grebena). Može se nalaziti u [[reka|reci]], [[jezero|jezeru]] ili [[more|moru]].

== Definicija ==
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama '''Međunarodne hidrografske organizacije''' (''International Hydrographic Organization'') ostrvo je deo kopna okružen morem sa svih strana.

Podela po površini:
* '''Ostrvo''' je deo kopna potpuno okružen vodenim prostranstvom površine preko 1&amp;nbsp;km²;
* '''Ostrvce''' je deo kopna potpuno okružen vodenim prostranstvom površine od 0.01 do 1&amp;nbsp;km²;
* '''Hridi''' i '''grebeni''' su delovi kopna okruženi vodenim prostranstvom površine manje od 0.01&amp;nbsp;km².

== Vanjske veze ==
* [http://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/texts/unclos/part8.htm Definicija ostrva]
* [http://islands.unep.ch/isldir.htm Spisak ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080214203618/http://islands.unep.ch/isldir.htm |date=2008-02-14 }}

{{Drugi projekti
| commons     = Islands
| wikispecies = 
| wiktionary  = ostrvo
}}

[[Kategorija:Otoci|* Ostrvo]]
[[Kategorija:Oceanografska terminologija]]</text>
      <sha1>45kh2q8lier1pv4my6p40ob5bapftg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katalonski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13559</id>
    <revision>
      <id>42669015</id>
      <parentid>42242587</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11472" sha1="soirig48ha00bhahjfk8y015jevzhye" xml:space="preserve">{| {{prettyinfobox}} align=&quot;right&quot; width=&quot;300&quot;
! colspan=&quot;2&quot; bgcolor=lawngreen style=&quot;font-size:120%&quot;| '''Katalonski jezik &lt;br /&gt; (català, valencià)'''
|-
| valign=&quot;top&quot;|Govori se u:
|[[Španija]] ([[Katalonija]] , [[Balearska ostrva]] i [[Valensija (autonomija)]]), [[Andora]], [[Francuska]] ([[Rusijon]]) i [[L'Alger]] ([[Italija]])
|-
| valign=&quot;top&quot;|Regija:
| Centralna [[Evropa]] 
|-
| valign=&quot;top&quot;|Ukupno ljudi koji govore katalonski:
|najmanje 7,5 miliona 
|-
| valign=&quot;top&quot;|Jezička grupa:&lt;br /&gt;Klasifikacija:
|[[indoevropska]]grupa&lt;br /&gt;  
&amp;nbsp;[[Latinski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Romanski jezici]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Zapadnoromanski jezici]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Iberoromanski jezici&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Katalonski'''
|-
! colspan=&quot;2&quot; bgcolor=lawngreen|Status jezika
|-
| valign=&quot;top&quot;|Zvanični jezik u:
| valign=&quot;top&quot;| [[Andora]], [[Katalonija]], [[Valensija]], &lt;br /&gt; [[Balearska ostrva|Baleari]].
|-
| valign=&quot;top&quot;|Regulisan od:
| valign=&quot;top&quot;| Institut d'Estudis Catalans &lt;br /&gt;
Acadèmia Valenciana de la Llengua 
|-
! colspan=&quot;2&quot; bgcolor=lawngreen|Kodovi i šifre katalonskog jezika
|-
|ISO 639-1:||ca
|-
|ISO 639-2||cat
|-
|ISO/DIS 639-3:||cat
|}

[[Datoteka:Catalan in Europe.png|thumb]]
'''Katalonski''' (katalonski: ''català'') je jezik [[romanski jezici|romanske grupe]] koji je govori u [[Španija|Španiji]], [[Andora|Andori]], manjem delu [[Francuska|Francuske]] i veoma malom delu [[Sardinija|Sardinije]]. Veoma je sličan susednom, [[oksitanski jezik|oksitanskom jeziku]] (ponekad poznat i kao okcitanski, ili langdok (-{''languedoc''}-)), koji se govori u susednoj, uglavnom južnoj Francuskoj.

Unutar Španije, katalonski je zvaničan, zajedno sa [[kastiljanski jezik|kastiljanskim]] (španskim) jezikom, u [[Katalonija|Kataloniji]], na [[Balearska ostrva|Balearskim ostrvima]] i [[Valensija|Valensiji]]. Takođe, ovaj jezik se govori u delovima [[Aragon]]a i [[Mursija|Mursije]].

Unutar Francuske, katalonski se govori u [[Rusijon]]u. Na Sardiniji postoji jedan gradić, [[Algero]] (italijanski ''Alghero'', katalonski: ''L'Alger, L'Alguer''), gde 30.000 ljudi govori katalonski. U tom sardinskom regionu, katalonski je zaštićen jezik i može se koristiti u zvaničnoj komunikaciji. U Andori je katalonski prvi zvanični jezik (druga dva su španski i francuski). Važno je napomenuti da se verzija koja se govori u Valensiji naziva ''valensijanskim'' jezikom, i razlikuje se u izvesnoj meri od katalonskog iz Katalonije (slično razlikama srpskog i hrvatskog). Valensijanski se razvijao pod većim uticajem španskog, dok je u Kataloniji jezik bio pod jačim uticajem francuskog jezika. Varijanta koja se govori na Balearima često se naziva ''balearskim'', i takođe se razlikuje od katalonskog iz [[Barselona|Barselone]], posebno u oblicima određenog člana: Balearci koriste oblike određenog člana ''es'' (muški rod) i ''sa'' (ženski rod), umesto oblika ''el'' i ''la''.

Izgovor katalonskog je veoma sličan izgovoru španskog i oksitanskog jezika. Tokom [[Srednji vijek|srednjeg veka]], katalonski i oksitanski jezik bili su veoma slični, i predstavljali su sponu između [[galo-romanski jezici|galo-romanskih]] i [[ibero-romanski jezici|ibero-romanskih]] jezika, ali su se te razlike produbile posle velikog uticaja španskog na katalonski i francuskog na oksitanski, tokom poslednjih 6 vekova. Isto tako, i masovna imigracija španskog i francuskog stanovništva na područja gde se govore ovi jezici uticala je da se ovi jezici udalje.

Od pada režima [[Francisko Franko|Franciska Franka]], kada je katalonski jezik bio potiskivan, ovaj jezik se nalazi na svim uličnim tablama širom katalofonskog područja.

== Broj govornika ==
=== Teritorije gde je katalonski zvaničan jezik ===
{| style=&quot;margin: 0 0 0.5em 1.4em; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; float: center;&quot; border=1
|- style=&quot;font-size:110%; color: black; background-color: lawngreen;&quot;
|Regija
|Razume
|Govori
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Katalonija]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |5,837,874
| align=&quot;right&quot; |4,602,611
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Valensija]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |3,512,236 
| align=&quot;right&quot; |1,972,922
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Baleari]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |733,466
| align=&quot;right&quot; |504,349
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Andora]]
| align=&quot;right&quot; |62,381 
| align=&quot;right&quot; |49,519
|- style=&quot;background-color:#FFFFFF;&quot;
|'''UKUPNO'''
| align=&quot;right&quot; |'''10,145,957'''
| align=&quot;right&quot; |'''7,129,401'''
|}

=== Druge teritorije ===
{| style=&quot;margin: 0 0 0.5em 1.4em; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; float: center;&quot; border=1
|- style=&quot;font-size:110%; color: black; background-color: lawngreen;&quot;
|Regija
|Razume
|Govori
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Algero]] ([[Sardinija]], [[Italija]])
| align=&quot;right&quot; |20,000
| align=&quot;right&quot; |17,625
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Rusijon]] ([[Francuska]])
| align=&quot;right&quot; |203,121
| align=&quot;right&quot; |125,622
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Franja de Ponent|Aragonija]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |47,250
| align=&quot;right&quot; |45,000
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Karše]] ([[Mursija]], [[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|Ostatak sveta
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
| align=&quot;right&quot; |350,000
|- style=&quot;background-color:#FFFFFF;&quot;
|'''UKUPNO'''
| align=&quot;right&quot; |'''270,371'''
| align=&quot;right&quot; |'''538,247'''
|}

=== Svet ===
{| style=&quot;margin: 0 0 0.5em 1.4em; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; float: center;&quot; border=1
|- style=&quot;font-size:110%; color: black; background-color: lawngreen;&quot;
|Regija
|Razume
|Govori
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Katalonske zemlje]] ([[Evropa]])
| align=&quot;right&quot; |10,416,328
| align=&quot;right&quot; |7,317,648
|-  style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|Ostatak sveta
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
| align=&quot;right&quot; |350,000
|-
|'''UKUPNO'''
| align=&quot;right&quot; |'''10,416,328'''
| align=&quot;right&quot; |'''7,667,648'''
|}

&lt;small&gt;'''''Izvori:''''' '''Katalonija''': 
Statistički podaci sa Popisa 2001., ''Institut d'Estadística de Catalunya, Generalitat catalana'' [http://www.idescat.net/territ/BasicTerr?TC=5&amp;V0=3&amp;V1=3&amp;V3=876&amp;V4=17&amp;ALLINFO=TRUE&amp;PARENT=1&amp;CTX=B]. Valensija''': Statistički podaci sa Popisa 2001., ''Institut Valencià d'Estadística, Generalitat Valenciana'' [http://ive.infocentre.gva.es/pls/portal/docs/PAGE/IVE_PEGV/CONTENTS/cvcifras/2004/val/cvx2004_02.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050906084332/http://ive.infocentre.gva.es/pls/portal/docs/PAGE/IVE_PEGV/CONTENTS/cvcifras/2004/val/cvx2004_02.pdf |date=2005-09-06 }}. '''Baleari''': Statistički podaci sa Popisa 2001., ''Institut Balear d'Estadística, Govern de les Illes Balears'' [http://www.caib.es/ibae/demo/catala/t2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060101133851/http://www.caib.es/ibae/demo/catala/t2.htm |date=2006-01-01 }}. '''Severna Katalonija''': ''Media Pluriel'' Anketu izvršila Prefektura [[Regiona Langdon-Rusijon]] iz oktobra 1997. objavljena je januaru 1998. [http://www.linmiter.net/information_catalan.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050414192723/http://linmiter.net/information_catalan.html |date=2005-04-14 }}. '''Andora''':
Sociolingvistički podaci dobijeni od Vlade Andore 1999 [http://www.catala.ad/CatalaAnd/DadSocLin.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005173137/http://www.catala.ad/CatalaAnd/DadSocLin.htm |date=2018-10-05 }}. '''Aragonija''': Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [http://www.uoc.edu/euromosaic/web/document/catala/an/e19/e19.html]. '''Alguer''': Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [http://www.uoc.edu/euromosaic/web/homect/index2.html]. '''Ostatak sveta''': Procena za 1999, ''Federació d'Entitats Catalanes'' van katalonskih zemalja.&lt;/small&gt;

== Dijalekti ==
[[Datoteka:Dialectal_map_of_Catalan_Language.png|thumb|right|250px|Dijalekatska mapa katalonsko-valensijanskog jezika]]

Tokom [[1861]]. godine, [[Manuel Mila i Fontanals]] (Manuel Milà i Fontanals) je predložio [[dijalekat|dijalektsku]] podelu katalonskog u dva velika bloka: istočni (-{''Bloc o Branca del Català Oriental''}-) i zapadni (-{''Bloc o Branca del Català Occidental''}-)

Ne postoji precizna lingvistička granica između jednog i drugog dijalekta, i gotovo svuda postoji prelazna zona između ovih dijalekata (osim dijelekata specifičnih za ostrva). Takođe, nijedan od ovih dijalekata nije homogen unutar sebe, jer se može podeliti na nekoliko podijalekata. To su sledeći podijalekti:

[[Datoteka:Mapa dialectal del català-valencià.png|thumb|250px|Varijante katalonsko-valensijanskog]]
{| border=0 cellspacing=10 cellpadding=10 
|  width=&quot;50%&quot; valign=top bgcolor=&quot;#E7E7FF&quot; | 
'''[[Zapadno-katalonski]]'''
* ''[[Severozapadni dijalekti]]'' (svetlo plavo)
** ''[[Ribagorçà]]'' (iz [[Ribagorse]], katalonskog regiona)
** ''Pallarès'' (iz [[Paljarsa]])
** ''Lleidatà'' (iz [[provincije Ljeida (Lerida)]])
* ''Južno-katalonski'' ili ''Severno-valensijanski&quot; (plavo)'
** ''Tortosí'' (iz [[Tortoze]])
** Katalonski iz [[Mtaranje]]
** ''Vinarossenc'' (iz [[Vinarosa]])
** Valensijanski iz [[Maestrata]] (velensijanskog regiona)
* ''[[Valensijanski]]'' (tamnoplavo)
** ''Castellonenc'' (iz regiona [[Kasteljon de la Plana]])
** ''Apitxat'', ili centralno-valensijanski
** Južno-valensijanski
** Majorkanski iz Tarbene i La Valj de Galjinere 
|  width=&quot;50%&quot; valign=top bgcolor=&quot;#E7E7FF&quot; | 
'''[[Istočno-katalonski]]'''
* ''Severno-katalonski, ili &quot;rusijonski&quot; (''rossellonès'', iz Rusijona)' (ružičasto)
* ''[[Centralno-katalonski]]'' (svetlocrveno)
** ''Salat'' (sa [[Kosta Brave]])
** ''Barcelonès'' (iz [[Barselone]])
** ''Tarragonès'' (iz [[Taragone]])
** ''Xipella''
* ''[[Balearski]]'' (tamnoplavo)
** ''Mallorquí'' (sa [[Majorke]])
** ''Menorquí'' (sa [[Menorke]])
** ''Eivissenc'' (sa [[Ibise]])
* ''[[Alguerese]]'' (iz italijanskog grada [[Algero]])
|}

== Reči katalonskog porekla u srpskom ==
* '''Baraka''' - od katalonskog &quot;barraca&quot;
* '''Majonez''' - jedna od interpretacija tvrdi da je francuska reč &quot;mayonnaise&quot; pridev od toponima ''Maó'' (kastiljanski: ''Mahón''), u smislu &quot;maonski sos&quot;.

== Rečenice i fraze na katalonskom ==
* Katalonski: ''Català'' {{IPA|/kətəˈlɑ/}}
* Zdravo: ''hola'' {{IPA|/ˈɔlə/}}
* Zbogom: ''adéu'' {{IPA|/əˈðɛw/}} (jednina); ''adéu siau'' {{IPA|/əˈðɛw siˈaw/}} (množina)
* Molim: ''si us plau'' {{IPA|/sisˈplɑw/}}
* Hvala: ''gràcies'' {{IPA|/ˈgrɑsiəs/}}; ''mercès'' {{IPA|/mərˈsɛs/}}
* Izvinite: ''perdó'' {{IPA|/pərˈðo/}} 
* Taj: ''aquest'' {{IPA|/əˈkɛt/}} (m.); ''aquesta'' {{IPA|/əˈkɛstə/}} (ž.)
* koliko je?: ''quant val?'' {{IPA|/ˈkwɑmˈbɑl/}}; ''quant és?'' {{IPA|/ˈkwɑnˈtes/}}
* da: ''sí'' {{IPA|/ˈsi/}}
* ne: ''no'' {{IPA|/ˈno/}}
* Ne razumem: ''No ho entenc'' {{IPA|/ˈno wənˈteŋ/}}
* Gde je kupatilo?: ''on és el bany?'' {{IPA|/ˈonˈezəlˈβaɲ/}}; ''on és el lavabo?'' {{IPA|/ˈonˈezəlˈləˈβɑβu/}}
* Živeli: ''salut!'' {{IPA|/səˈlut/}};
* Govorite li engleski?: ''Que parla l'anglès?'' {{IPA|/kə ˈparlə lənˈglɛs/}}
* Govorite li katalonski?: ''Que parla el català?'' {{IPA|/kə ˈparləl kətəˈlɑ/}}

{{interwiki|code=ca}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Catalan language}}

[[Kategorija:Katalonski jezik| ]]
[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Španije]]</text>
      <sha1>soirig48ha00bhahjfk8y015jevzhye</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669016</id>
      <parentid>42669015</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:07:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11477" sha1="469hde4agk3o0qi1uidn4zovq26on7d" xml:space="preserve">{| {{prettyinfobox}} align=&quot;right&quot; width=&quot;300&quot;
! colspan=&quot;2&quot; bgcolor=lawngreen style=&quot;font-size:120%&quot;| '''Katalonski jezik &lt;br /&gt; (català, valencià)'''
|-
| valign=&quot;top&quot;|Govori se u:
|[[Španija]] ([[Katalonija]] , [[Balearska ostrva]] i [[Valensija (autonomija)]]), [[Andora]], [[Francuska]] ([[Rusijon]]) i [[L'Alger]] ([[Italija]])
|-
| valign=&quot;top&quot;|Regija:
| Centralna [[Evropa]] 
|-
| valign=&quot;top&quot;|Ukupno ljudi koji govore katalonski:
|najmanje 7,5 miliona 
|-
| valign=&quot;top&quot;|Jezička grupa:&lt;br /&gt;Klasifikacija:
|[[indoevropska]]grupa&lt;br /&gt;  
&amp;nbsp;[[Latinski jezik]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Romanski jezici]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Zapadnoromanski jezici]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Ibero-romanski jezici]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Katalonski jezik'''
|-
! colspan=&quot;2&quot; bgcolor=lawngreen|Status jezika
|-
| valign=&quot;top&quot;|Zvanični jezik u:
| valign=&quot;top&quot;| [[Andora]], [[Katalonija]], [[Valensija]], &lt;br /&gt; [[Balearska ostrva|Baleari]].
|-
| valign=&quot;top&quot;|Regulisan od:
| valign=&quot;top&quot;| Institut d'Estudis Catalans &lt;br /&gt;
Acadèmia Valenciana de la Llengua 
|-
! colspan=&quot;2&quot; bgcolor=lawngreen|Kodovi i šifre katalonskog jezika
|-
|ISO 639-1:||ca
|-
|ISO 639-2||cat
|-
|ISO/DIS 639-3:||cat
|}

[[Datoteka:Catalan in Europe.png|thumb]]
'''Katalonski''' (''català'') je jezik [[romanski jezici|romanske grupe]] koji je govori u [[Španija|Španiji]], [[Andora|Andori]], manjem delu [[Francuska|Francuske]] i veoma malom delu [[Sardinija|Sardinije]]. Veoma je sličan susednom, [[oksitanski jezik|oksitanskom jeziku]] (ponekad poznat i kao okcitanski, ili langdok (-{''languedoc''}-)), koji se govori u susednoj, uglavnom južnoj Francuskoj.

Unutar Španije, katalonski je zvaničan, zajedno sa [[kastiljanski jezik|kastiljanskim]] (španskim) jezikom, u [[Katalonija|Kataloniji]], na [[Balearska ostrva|Balearskim ostrvima]] i [[Valensija|Valensiji]]. Takođe, ovaj jezik se govori u delovima [[Aragon]]a i [[Mursija|Mursije]].

Unutar Francuske, katalonski se govori u [[Rusijon]]u. Na Sardiniji postoji jedan gradić, [[Algero]] (italijanski ''Alghero'', katalonski: ''L'Alger, L'Alguer''), gde 30.000 ljudi govori katalonski. U tom sardinskom regionu, katalonski je zaštićen jezik i može se koristiti u zvaničnoj komunikaciji. U Andori je katalonski prvi zvanični jezik (druga dva su španski i francuski). Važno je napomenuti da se verzija koja se govori u Valensiji naziva ''valensijanskim'' jezikom, i razlikuje se u izvesnoj meri od katalonskog iz Katalonije (slično razlikama srpskog i hrvatskog). Valensijanski se razvijao pod većim uticajem španskog, dok je u Kataloniji jezik bio pod jačim uticajem francuskog jezika. Varijanta koja se govori na Balearima često se naziva ''balearskim'', i takođe se razlikuje od katalonskog iz [[Barselona|Barselone]], posebno u oblicima određenog člana: Balearci koriste oblike određenog člana ''es'' (muški rod) i ''sa'' (ženski rod), umesto oblika ''el'' i ''la''.

Izgovor katalonskog je veoma sličan izgovoru španskog i oksitanskog jezika. Tokom [[Srednji vijek|srednjeg veka]], katalonski i oksitanski jezik bili su veoma slični, i predstavljali su sponu između [[galo-romanski jezici|galo-romanskih]] i [[ibero-romanski jezici|ibero-romanskih]] jezika, ali su se te razlike produbile posle velikog uticaja španskog na katalonski i francuskog na oksitanski, tokom poslednjih 6 vekova. Isto tako, i masovna imigracija španskog i francuskog stanovništva na područja gde se govore ovi jezici uticala je da se ovi jezici udalje.

Od pada režima [[Francisko Franko|Franciska Franka]], kada je katalonski jezik bio potiskivan, ovaj jezik se nalazi na svim uličnim tablama širom katalofonskog područja.

== Broj govornika ==
=== Teritorije gde je katalonski zvaničan jezik ===
{| style=&quot;margin: 0 0 0.5em 1.4em; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; float: center;&quot; border=1
|- style=&quot;font-size:110%; color: black; background-color: lawngreen;&quot;
|Regija
|Razume
|Govori
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Katalonija]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |5,837,874
| align=&quot;right&quot; |4,602,611
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Valensija]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |3,512,236 
| align=&quot;right&quot; |1,972,922
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Baleari]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |733,466
| align=&quot;right&quot; |504,349
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Andora]]
| align=&quot;right&quot; |62,381 
| align=&quot;right&quot; |49,519
|- style=&quot;background-color:#FFFFFF;&quot;
|'''UKUPNO'''
| align=&quot;right&quot; |'''10,145,957'''
| align=&quot;right&quot; |'''7,129,401'''
|}

=== Druge teritorije ===
{| style=&quot;margin: 0 0 0.5em 1.4em; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; float: center;&quot; border=1
|- style=&quot;font-size:110%; color: black; background-color: lawngreen;&quot;
|Regija
|Razume
|Govori
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Algero]] ([[Sardinija]], [[Italija]])
| align=&quot;right&quot; |20,000
| align=&quot;right&quot; |17,625
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Rusijon]] ([[Francuska]])
| align=&quot;right&quot; |203,121
| align=&quot;right&quot; |125,622
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Franja de Ponent|Aragonija]] ([[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |47,250
| align=&quot;right&quot; |45,000
|- style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|[[Karše]] ([[Mursija]], [[Španija]])
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|Ostatak sveta
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
| align=&quot;right&quot; |350,000
|- style=&quot;background-color:#FFFFFF;&quot;
|'''UKUPNO'''
| align=&quot;right&quot; |'''270,371'''
| align=&quot;right&quot; |'''538,247'''
|}

=== Svet ===
{| style=&quot;margin: 0 0 0.5em 1.4em; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; float: center;&quot; border=1
|- style=&quot;font-size:110%; color: black; background-color: lawngreen;&quot;
|Regija
|Razume
|Govori
|- style=&quot;background-color:#CCCCCC;&quot;
|[[Katalonske zemlje]] ([[Evropa]])
| align=&quot;right&quot; |10,416,328
| align=&quot;right&quot; |7,317,648
|-  style=&quot;background-color:#E4E4E4;&quot;
|Ostatak sveta
| align=&quot;right&quot; |Nema podataka
| align=&quot;right&quot; |350,000
|-
|'''UKUPNO'''
| align=&quot;right&quot; |'''10,416,328'''
| align=&quot;right&quot; |'''7,667,648'''
|}

&lt;small&gt;'''''Izvori:''''' '''Katalonija''': 
Statistički podaci sa Popisa 2001., ''Institut d'Estadística de Catalunya, Generalitat catalana'' [http://www.idescat.net/territ/BasicTerr?TC=5&amp;V0=3&amp;V1=3&amp;V3=876&amp;V4=17&amp;ALLINFO=TRUE&amp;PARENT=1&amp;CTX=B]. Valensija''': Statistički podaci sa Popisa 2001., ''Institut Valencià d'Estadística, Generalitat Valenciana'' [http://ive.infocentre.gva.es/pls/portal/docs/PAGE/IVE_PEGV/CONTENTS/cvcifras/2004/val/cvx2004_02.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050906084332/http://ive.infocentre.gva.es/pls/portal/docs/PAGE/IVE_PEGV/CONTENTS/cvcifras/2004/val/cvx2004_02.pdf |date=2005-09-06 }}. '''Baleari''': Statistički podaci sa Popisa 2001., ''Institut Balear d'Estadística, Govern de les Illes Balears'' [http://www.caib.es/ibae/demo/catala/t2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060101133851/http://www.caib.es/ibae/demo/catala/t2.htm |date=2006-01-01 }}. '''Severna Katalonija''': ''Media Pluriel'' Anketu izvršila Prefektura [[Regiona Langdon-Rusijon]] iz oktobra 1997. objavljena je januaru 1998. [http://www.linmiter.net/information_catalan.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050414192723/http://linmiter.net/information_catalan.html |date=2005-04-14 }}. '''Andora''':
Sociolingvistički podaci dobijeni od Vlade Andore 1999 [http://www.catala.ad/CatalaAnd/DadSocLin.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005173137/http://www.catala.ad/CatalaAnd/DadSocLin.htm |date=2018-10-05 }}. '''Aragonija''': Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [http://www.uoc.edu/euromosaic/web/document/catala/an/e19/e19.html]. '''Alguer''': Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [http://www.uoc.edu/euromosaic/web/homect/index2.html]. '''Ostatak sveta''': Procena za 1999, ''Federació d'Entitats Catalanes'' van katalonskih zemalja.&lt;/small&gt;

== Dijalekti ==
[[Datoteka:Dialectal_map_of_Catalan_Language.png|thumb|right|250px|Dijalekatska mapa katalonsko-valensijanskog jezika]]

Tokom [[1861]]. godine, [[Manuel Mila i Fontanals]] (Manuel Milà i Fontanals) je predložio [[dijalekat|dijalektsku]] podelu katalonskog u dva velika bloka: istočni (-{''Bloc o Branca del Català Oriental''}-) i zapadni (-{''Bloc o Branca del Català Occidental''}-)

Ne postoji precizna lingvistička granica između jednog i drugog dijalekta, i gotovo svuda postoji prelazna zona između ovih dijalekata (osim dijelekata specifičnih za ostrva). Takođe, nijedan od ovih dijalekata nije homogen unutar sebe, jer se može podeliti na nekoliko podijalekata. To su sledeći podijalekti:

[[Datoteka:Mapa dialectal del català-valencià.png|thumb|250px|Varijante katalonsko-valensijanskog]]
{| border=0 cellspacing=10 cellpadding=10 
|  width=&quot;50%&quot; valign=top bgcolor=&quot;#E7E7FF&quot; | 
'''[[Zapadno-katalonski]]'''
* ''[[Severozapadni dijalekti]]'' (svetlo plavo)
** ''[[Ribagorçà]]'' (iz [[Ribagorse]], katalonskog regiona)
** ''Pallarès'' (iz [[Paljarsa]])
** ''Lleidatà'' (iz [[provincije Ljeida (Lerida)]])
* ''Južno-katalonski'' ili ''Severno-valensijanski&quot; (plavo)'
** ''Tortosí'' (iz [[Tortoze]])
** Katalonski iz [[Mtaranje]]
** ''Vinarossenc'' (iz [[Vinarosa]])
** Valensijanski iz [[Maestrata]] (velensijanskog regiona)
* ''[[Valensijanski]]'' (tamnoplavo)
** ''Castellonenc'' (iz regiona [[Kasteljon de la Plana]])
** ''Apitxat'', ili centralno-valensijanski
** Južno-valensijanski
** Majorkanski iz Tarbene i La Valj de Galjinere 
|  width=&quot;50%&quot; valign=top bgcolor=&quot;#E7E7FF&quot; | 
'''[[Istočno-katalonski]]'''
* ''Severno-katalonski, ili &quot;rusijonski&quot; (''rossellonès'', iz Rusijona)' (ružičasto)
* ''[[Centralno-katalonski]]'' (svetlocrveno)
** ''Salat'' (sa [[Kosta Brave]])
** ''Barcelonès'' (iz [[Barselone]])
** ''Tarragonès'' (iz [[Taragone]])
** ''Xipella''
* ''[[Balearski]]'' (tamnoplavo)
** ''Mallorquí'' (sa [[Majorke]])
** ''Menorquí'' (sa [[Menorke]])
** ''Eivissenc'' (sa [[Ibise]])
* ''[[Alguerese]]'' (iz italijanskog grada [[Algero]])
|}

== Reči katalonskog porekla u srpskom ==
* '''Baraka''' - od katalonskog &quot;barraca&quot;
* '''Majonez''' - jedna od interpretacija tvrdi da je francuska reč &quot;mayonnaise&quot; pridev od toponima ''Maó'' (kastiljanski: ''Mahón''), u smislu &quot;maonski sos&quot;.

== Rečenice i fraze na katalonskom ==
* Katalonski: ''Català'' {{IPA|/kətəˈlɑ/}}
* Zdravo: ''hola'' {{IPA|/ˈɔlə/}}
* Zbogom: ''adéu'' {{IPA|/əˈðɛw/}} (jednina); ''adéu siau'' {{IPA|/əˈðɛw siˈaw/}} (množina)
* Molim: ''si us plau'' {{IPA|/sisˈplɑw/}}
* Hvala: ''gràcies'' {{IPA|/ˈgrɑsiəs/}}; ''mercès'' {{IPA|/mərˈsɛs/}}
* Izvinite: ''perdó'' {{IPA|/pərˈðo/}} 
* Taj: ''aquest'' {{IPA|/əˈkɛt/}} (m.); ''aquesta'' {{IPA|/əˈkɛstə/}} (ž.)
* koliko je?: ''quant val?'' {{IPA|/ˈkwɑmˈbɑl/}}; ''quant és?'' {{IPA|/ˈkwɑnˈtes/}}
* da: ''sí'' {{IPA|/ˈsi/}}
* ne: ''no'' {{IPA|/ˈno/}}
* Ne razumem: ''No ho entenc'' {{IPA|/ˈno wənˈteŋ/}}
* Gde je kupatilo?: ''on és el bany?'' {{IPA|/ˈonˈezəlˈβaɲ/}}; ''on és el lavabo?'' {{IPA|/ˈonˈezəlˈləˈβɑβu/}}
* Živeli: ''salut!'' {{IPA|/səˈlut/}};
* Govorite li engleski?: ''Que parla l'anglès?'' {{IPA|/kə ˈparlə lənˈglɛs/}}
* Govorite li katalonski?: ''Que parla el català?'' {{IPA|/kə ˈparləl kətəˈlɑ/}}

{{interwiki|code=ca}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Catalan language}}

[[Kategorija:Katalonski jezik| ]]
[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Španije]]</text>
      <sha1>469hde4agk3o0qi1uidn4zovq26on7d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rumunski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16384</id>
    <revision>
      <id>42668988</id>
      <parentid>42618620</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:47:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14129" sha1="h2947kek10hjta507acsmoldwvilq75" xml:space="preserve">:''Ne zamijeni s [[romski jezik|romskim jezikom]], [[romanski jezici|romanskim jezicima]] ili [[romanš|rumončkim jezikom]].''
{{infokutija jezik|ime=rumunjski
|izvornoime=română
|države=[[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Rusija]], [[Ukrajina]], [[Izrael]], [[Srbija]], [[Mađarska]],  [[Kanada]], [[SAD]]
|regije=Uglavnom [[Jugoistočna Europa]]
|govornici=25 miliona&lt;br /&gt;
|rang=36.
|porodicaboja=indoevropski
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]
|fam2=[[italski jezici|italski]]
|fam3=[[romanski jezici|romanski]]
|fam4=[[istočnoromanski jezici|istočnoromanski]]
|službeni=[[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Vojvodina]] ([[Srbija]]), [[EU]] (od 2007.)
|agencija= [[Academia Română]]
|iso1=ro|iso2=rum (B) / ron (T)|sil=ron
}}

'''Rumunjski''' ili '''rumunski''' (rumunjski ''română'' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;roˈmɨnə&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]]), najrašireniji i najbrojniji jezik iz grane [[istočnoromanski jezici|istočnoromanskih jezika]]. Materinji je jezik za oko 25 milijuna ljudi, a ima status službenog jezika u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] (gdje se zove &quot;[[moldavski jezik]]&quot;) i [[Vojvodina|Autonomnoj Pokrajini Vojvodini]] (uz [[Srpski jezik|srpski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Slovački jezik|slovački]] i [[zapadnorusinski jezik|rusinski]]).

== Historija ==

[[Datoteka:Romania Graiuri.jpg|left|thumb|250px|Rumunski jezik]]

Prostor Rumunjske je u klasično doba bio naseljen plemenima [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] [[Dačani|Dačana]]. [[Rimljani]] ovo područje osvajaju od [[101]]. do [[107]]. po Kristu te dijelovi [[Dacija|Dacije]] (Mala Vlaška, [[Banat]] i [[Transilvanija]]) postaju rimska provincija. Dokazi upućuju da je u idućih 165 godina došlo do značajne kolonizacije iz ostatka [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] pa [[vulgarni latinski]] postaje uobičajen jezik u upravi i trgovini.

Pod pritiskom slobodnih Dačana i [[Goti|Gota]], rimske se legije povlače iz Dacije između [[271]]. i [[275]]. Znanstvenici se spore oko toga jesu li današnji [[Rumunji]] potomci onih koji su zajedno s rimskim legijama napustili ovo područje i naselili se južno od [[Dunav]]a ili pak onih koji su odlučili ostati.

Zbog svoje geografske izoliranosti, rumunjski jezik je vjerojatno bio prvi koji se odvojio od ostalih govora vulgarnog latinskog, a zbog istog razloga, sve do modernog doba, nije dolazio u kontakt s ostalim [[romanski jezici|romanskim jezicima]]. Tako danas rumunjski jezik, za razliku od drugih romanskih jezika, čuva neke od starih latinskih gramatičkih oblika poput srednjeg roda ili padeža kojih je u rumunjskom, od latinskih 6, preostalo 3 ([[nominativ]]-[[akuzativ]], [[genitiv]]-[[dativ]] i [[vokativ]]).

Vjeruje se da su se svi dijalekti rumunjskog ujedinili u zajednički rumunjski jezik između 7. i 10. stoljeća. U to je vrijeme na području Rumunjske vrlo jak [[Bizantsko carstvo|bizantski]] utjecaj, a na rumunjski jezik snažno utječu [[slavenski jezici]] što se osjeća do danas. [[Aromunski jezik]], naprotiv, ima daleko manje slavenskih elemenata, a snažniji su [[Grčki jezik|grčki]]. Također, [[dijalekt]]alne razlike među rumunjskim govorima gotovo da i ne postoje; Rumunj iz Vojvodine govori gotovo identičnim jezikom kao onaj iz Moldavije, a to svjedoči o relativno kasnoj seobi romanofonog stanovništva na sjever (sjeveroistok).

== Klasifikacija i srodni jezici ==

Rumunjski je romanski jezik i pripada [[italski jezici|italskoj]] grani [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] zajedno s [[talijanski jezik|talijanskim]], [[francuski jezik|francuskim]], [[španjolski jezik|španjolskim]] i [[portugalski jezik|portugalskim]] jezikom. Međutim, rumunjskom najbliži su drugi [[balkan]]ski romanski jezici poput [[Makedorumunjski jezik|aromunskog]], [[Meglenski jezik|meglenskog]] i [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskog jezika]].

Od većih romanskih jezika, rumunjski je najbliži talijanskom; između ova dva jezika postoji, do određene mjere, [[uzajamna razumljivost|međusobna razumljivost]], a jača je među rafiniranijim varijantama oba jezika. Zanimljivo je da će prosječan govornik rumunjskog lakše razumijeti talijanski nego obratno. Iako rumunjski posjeduje očite [[leksikologija|leksičke]] i [[gramatika|gramatičke]] sličnosti s drugim romanskim jezicima poput španjolskog, portugalskog ili francuskog, da bi se ostvarila razumljivost i najjednostavnijih fraza na ovim jezicima (u oba smjera) potrebno je barem temeljno formalno poznavanje vokabulara i gramatike drugog.

U sljedećoj [[rečenica|rečenici]] srodne (ekvivalentne) [[riječ]]i su podebljane:

:&quot;Ona uvijek zatvara prozor prije večere&quot;
:'''''Ea închide''''' întotdeauna '''''fereastra înainte de a cina.''''' (rumunjski)
:'''''Ea''' semper '''fenestram claudit antequam cenet.''''' (latinski)
: '''''Ella''''' (or ''lei'') '''''chiude''' sempre '''la finestra''' prima '''di cenare'''.'' (talijanski)
: '''''Elle''' ferme toujours '''la fenêtre avant de''' dîner.'' (francuski)
:'''''Ella''' siempre cierra la ventana '''antes de cenar'''.'' (španjolski)
:'''''Ela''' fecha sempre a janela '''antes de jantar'''.'' (portugalski)
:'''''Ella''' tanca sempre '''la finestra''' '''abans de''' sopar.'' ([[Katalonski jezik|katalonski]])

U moderno, pak, doba, na rumunjski su jezik snažno utjecali francuski i talijanski jezik; rumunjski književnici i lingvisti riječi turskog i slavenskog podrijetla rado su zamijenjivali izrazima iz francuskog i talijanskog. Trenutno se leksička sličnost rumunjskog s talijanskim procjenjuje na 77%, s francuskim na 75%, [[sardski jezik|sardskim]] 74%, katalonskim 73%, španjolskim 71% te portugalskim i [[retoromanski jezik|retoromanskim jezikom]] na 72%.

== Geografska rasprostranjenost ==
{| border=1 align=right cellpadding=0 cellspacing=2 width=345 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; border: 1px #dddddd solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+&lt;big&gt;&lt;big&gt;'''Rumunjski jezik u drugim državama'''&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
|-
|colspan=&quot;4&quot;|[[Datoteka:Map Roumanophone NorthAtlantic.png|345px|right|Dark red: nacionalni; red: službeni jezik; Light red: nacionalna manjina; green: manjina.]]&lt;br /&gt;&lt;center&gt;&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#0035AD;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;nacionalni&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;font color=&quot;#DDDDDD&quot;&gt;|&lt;/font&gt; &lt;span style=&quot;background-color:#007FFF;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;službeni&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;font color=&quot;#DDDDDD&quot;&gt;|&lt;/font&gt;  &lt;span style=&quot;background-color:lightblue;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;nacionalna manjina&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;font color=&quot;#DDDDDD&quot;&gt;|&lt;/font&gt; &lt;span style=&quot;background-color:lime;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;manjina&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;
|-
!bgcolor=#DDDDDD|  '''Država'''
!bgcolor=#DDDDDD|Govornici &lt;br /&gt; (%)
!bgcolor=#DDDDDD|Govornici &lt;br /&gt;(materinji)
!bgcolor=#DDDDDD|Populacija &lt;br /&gt; ([[2005]])
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9|[[Europa]]
|-
|[[Rumunjska]]
| align=&quot;right&quot; | 90,96%
| align=&quot;right&quot; | 19,736,517
| align=&quot;right&quot; | 21,698,181
|-
|[[Moldavija]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 78.2%
| align=&quot;right&quot; | 2,649,477
| align=&quot;right&quot; | 3,388,071
|-
|[[Transnistrija]] &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 31.87%
| align=&quot;right&quot; | 177,050
| align=&quot;right&quot; | 555,500
|-
|[[Vojvodina]] ([[Srbija]])
| align=&quot;right&quot; | 1.45%
| align=&quot;right&quot; | 29,512
| align=&quot;right&quot; | 2,031,992
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;nije službeni:&lt;/small&gt;
|-
|[[Timočka Krajina]] ([[Srbija]]) &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 5.91%
| align=&quot;right&quot; | 42,075
| align=&quot;right&quot; | 712,050
|-
|[[Ukrajina]] &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 0.68%
| align=&quot;right&quot; | 327,703
| align=&quot;right&quot; | 48,457,000
|-
|[[Mađarska]]
| align=&quot;right&quot; | 0.08%
| align=&quot;right&quot; | 8,482
| align=&quot;right&quot; | 10,198,315
|-
|[[Italija]]
| align=&quot;right&quot; | 0.43%
| align=&quot;right&quot; | 248,849
| align=&quot;right&quot; | 58,462,375
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9|[[Azija]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;nije službeni:&lt;/small&gt;
|-
|[[Izrael]]
| align=&quot;right&quot; | 3.68%
| align=&quot;right&quot; | 250,000
| align=&quot;right&quot; | 6,800,000
|-
|[[Kazahstan]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 0.13%
| align=&quot;right&quot; | 20,054
| align=&quot;right&quot; | 14,953,126
|-
|[[Rusija]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 0.12%
| align=&quot;right&quot; | 178,000
| align=&quot;right&quot; | 145,537,200
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9|[[Amerika]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;nije službeni:&lt;/small&gt;
|-
|[[Kanada]]
| align=&quot;right&quot; | 0.19%
| align=&quot;right&quot; | 60,520
| align=&quot;right&quot; | 32,207,113
|-
|[[SAD]]
| align=&quot;right&quot; | 0.11%
| align=&quot;right&quot; | 340,000
| align=&quot;right&quot; | 281,421,906
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9 align=&quot;left&quot; | &lt;small&gt;
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Deportirani Moldavci&lt;br /&gt;
² Podaci za okruge na desnoj obali Dnjestra (bez Transnistrije i grada Tighine)&lt;br /&gt;
³ Transnistrija nije međunarodno priznata&lt;br /&gt;Ovdje se zove &quot;[[moldavski jezik]]&quot; i piše se moldavskom varijantom [[Ćirilica|ćirilice]]&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; Službeno se dijele na [[Vlasi|Vlahe]] i Rumunje&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; Uglavnom u sjevernoj Bukovini i južnoj Besarabiji; prema studiji ''Moldova Noastră'' (baziranoj na zadnjem popisu stanovništva u Ukrajini); studija, također, kaže da u Ukrajini živi 409,000 etničkih Moldavaca. [http://noinu.rdscj.ro/article.php?articleID=146&amp;document=4 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080322113510/http://noinu.rdscj.ro/article.php?articleID=146&amp;document=4 |date=2008-03-22 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080322113510/http://noinu.rdscj.ro/article.php?articleID=146&amp;document=4 |date=2008-03-22 }}
|}

Rumunjski se govori uglavnom u Rumunjskoj, Moldaviji, [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]. Međutim, govornika rumunjskog jezika (uglavnom zbog velike emigracije nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]) ima i u državama kao što su [[Kanada]], [[SAD]], [[Njemačka]], [[Izrael]], [[Australija]] i [[Novi Zeland]].

=== Pravni status u Rumunjskoj ===

Prema [[ustav]]u Republike Rumunjske iz 1991., rumunjski je službeni državni jezik.

Rumunjska propisuje uporabu rumunjskog jezika u službenim državnim dokumentima, javnim školama i [[ugovor]]ima; reklamne poruke moraju sadržavati prijevod stranih riječi na rumunjski.

Institut za rumunjski jezik, osnovan od strane rumunjskog Ministarstva obrazovanja, promiče poznavanje rumunjskog jezika te, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, podržava one koji ga žele učiti.

U Rumunjskoj postoje i drugi jezici sa statusom službenog u određenim regijama ili gradovima, a to su: mađarski, njemački, hrvatski, bugarski i srpski. Mađari su najbrojnija nacionalna manjina (sudjeluju s blizu 6%) i jedna su od najbrojnijih nacionalnih manjina u [[Europa|Europi]].

=== Pravni status u Moldaviji ===

Rumunjski jezik jedini je službeni jezik Republike Moldavije. Iako ga se u moldavskom ustavu naziva &quot;moldavskim jezikom&quot;, većina lingvista slažu se da se radi o jednom, jedinstvenom jeziku. Jezik u školama, medijima, znanstvenim raspravama i u svakodnevnom govoru nazivaju rumunjskim.

Rumunjski je jedini službeni jezik otkad je prihvaćen zakon o jeziku [[Moldavska SSR|Moldavske SSR]]. Ovaj zakon, koji je i danas na snazi, propisuje uporabu rumunjskog u svim političkim, ekonomskim, kulturnim i socijalnim sferama, a potvrđuje i postojanje &quot;moldavsko-rumunjskog jezičnog identiteta&quot;. U nepriznatoj, secesionističkoj [[Transnistrija|Transnistrijskoj Republici]], rumunjski je službeni jezik zajedno s [[Ruski jezik|ruskim]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskim jezikom]], ali ondje ga se službeno naziva moldavskim i piše ga se [[Moldavska ćirilica|moldavskom varijantom ćirilice]] nastalom i primijenjenom u vrijeme [[Sovjetski Savez|SSSR-a]].

U popisu stanovništva 2004., od 3,383,332 stanovnika Moldavije, 16,5% izjasnilo se da im je materinji jezik rumunjski, a 60% da im je materinji jezik moldavski. U urbanim sredinama 40% stanovnika odabralo je rumunjski jezik kao svoj materinji.

=== Pravni status u Vojvodini ===

Prema statutu Autonomne Pokrajine Vojvodine, uz [[srpski jezik]] koji je služben u [[Srbija|Republici Srbiji]], uvodi se još pet službenih jezika koji se koriste na području Vojvodine u općinama sa značajnim udjelima govornika manjinskih jezika u stanovništvu. Jedan od tih jezika je i rumunjski.

Rumunjski je proglašen službenim jezikom u općinama [[Alibunar]], [[Bela Crkva]] (Biserica Albă), [[Žitište]] (Zitişte), [[Zrenjanin]] (Zrenianin), [[Kovačica]] (Kovăciţa), [[Kovin]] (Cuvin), [[Plandište]] (Plandişte) i [[Sečanj]] (Secanj). U općini [[Vršac]] (Vârşeţ) rumunjski je jezik služben u selima Markovac, Straža, Mali Žam, Malo Središte, Mesić, Jablanka, Sočica, Ritiševo, Orešac i Kuštilj.

Rumunjski, kao materinji jezik, navelo je 1,45% stanovnika Vojvodine, a na rumunjskom jeziku izdaje se i tjednik ''Libertatea'' (''Sloboda'').

== Pravopisna reforma ==

[[1993]]. Rumunjska Akademija je odlučila vratiti [[pravopis]]na pravila na ona prije [[1953]]. pod izlikom da su ova kasnija bila nametnuta od strane [[komunizam|komunista]]. Rumunjska ortografija prije 1953., t.j. moderna ortografija očituje se manjom sličnošću s [[fonetika|fonetskim]] obilježjima jezika, a većim se dijelom oslanja na [[etimologija|etimološke]] norme pa tako moderni rumunjski jezik (u pismu) više nalikuje latinskom nego onaj od 1953. do 1993. Tek su rijetke riječi u jeziku promijenile izgovor zbog promjene u pisanju.

U Moldaviji ova reforma nije realizirana te se na toj činjenici temelje glavne razlike između rumunjskog i moldavskog jezičnog standarda.

== Povezano ==
* [[Dačani]]
* [[vlaški jezik]]
* [[makedorumunjski jezik|aromunski jezik]]
* [[krčkorumunjski jezik]] &lt;!-- pojam nađen u hrv. enciklopediji --&gt;
* [[cincarski jezik]]
* [[Ašani]]
* [[Crnovunci]]
* [[meglenski jezik]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Romanian language}}
* [http://www.EasyRomanian.com/ EasyRomanian.com - Tečaj rumunjskog (na engleskom)]
* [http://www.101languages.net/romanian/ Romanian 101] Naučite rumunjski na internetu

{{Službeni jezici EU}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Rumunije]]
[[Kategorija:Jezici Moldavije‎]]
[[Kategorija:Jezici Evropske unije]]</text>
      <sha1>h2947kek10hjta507acsmoldwvilq75</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668989</id>
      <parentid>42668988</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:47:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14130" sha1="3ktrsg0zupbies67ls5zuv1mq07kqas" xml:space="preserve">:''Ne zamijeni s [[romski jezik|romskim jezikom]], [[romanski jezici|romanskim jezicima]] ili [[romanš|rumončkim jezikom]].''
{{infokutija jezik|ime=rumunjski
|izvornoime=română
|države=[[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Rusija]], [[Ukrajina]], [[Izrael]], [[Srbija]], [[Mađarska]],  [[Kanada]], [[SAD]]
|regije=Uglavnom [[Jugoistočna Europa]]
|govornici=25 miliona&lt;br /&gt;
|rang=36.
|porodicaboja=indoevropski
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]
|fam2=[[italski jezici|italski]]
|fam3=[[romanski jezici|romanski]]
|fam4=[[istočnoromanski jezici|istočnoromanski]]
|službeni=[[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Vojvodina]] ([[Srbija]]), [[EU]] (od 2007.)
|agencija= [[Academia Română]]
|iso1=ro|iso2=rum (B) / ron (T)|sil=ron
}}

'''Rumunjski''' ili '''rumunski''' (rumunjski: ''română'' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;roˈmɨnə&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]]), najrašireniji i najbrojniji jezik iz grane [[istočnoromanski jezici|istočnoromanskih jezika]]. Materinji je jezik za oko 25 milijuna ljudi, a ima status službenog jezika u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] (gdje se zove &quot;[[moldavski jezik]]&quot;) i [[Vojvodina|Autonomnoj Pokrajini Vojvodini]] (uz [[Srpski jezik|srpski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Slovački jezik|slovački]] i [[zapadnorusinski jezik|rusinski]]).

== Historija ==

[[Datoteka:Romania Graiuri.jpg|left|thumb|250px|Rumunski jezik]]

Prostor Rumunjske je u klasično doba bio naseljen plemenima [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] [[Dačani|Dačana]]. [[Rimljani]] ovo područje osvajaju od [[101]]. do [[107]]. po Kristu te dijelovi [[Dacija|Dacije]] (Mala Vlaška, [[Banat]] i [[Transilvanija]]) postaju rimska provincija. Dokazi upućuju da je u idućih 165 godina došlo do značajne kolonizacije iz ostatka [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] pa [[vulgarni latinski]] postaje uobičajen jezik u upravi i trgovini.

Pod pritiskom slobodnih Dačana i [[Goti|Gota]], rimske se legije povlače iz Dacije između [[271]]. i [[275]]. Znanstvenici se spore oko toga jesu li današnji [[Rumunji]] potomci onih koji su zajedno s rimskim legijama napustili ovo područje i naselili se južno od [[Dunav]]a ili pak onih koji su odlučili ostati.

Zbog svoje geografske izoliranosti, rumunjski jezik je vjerojatno bio prvi koji se odvojio od ostalih govora vulgarnog latinskog, a zbog istog razloga, sve do modernog doba, nije dolazio u kontakt s ostalim [[romanski jezici|romanskim jezicima]]. Tako danas rumunjski jezik, za razliku od drugih romanskih jezika, čuva neke od starih latinskih gramatičkih oblika poput srednjeg roda ili padeža kojih je u rumunjskom, od latinskih 6, preostalo 3 ([[nominativ]]-[[akuzativ]], [[genitiv]]-[[dativ]] i [[vokativ]]).

Vjeruje se da su se svi dijalekti rumunjskog ujedinili u zajednički rumunjski jezik između 7. i 10. stoljeća. U to je vrijeme na području Rumunjske vrlo jak [[Bizantsko carstvo|bizantski]] utjecaj, a na rumunjski jezik snažno utječu [[slavenski jezici]] što se osjeća do danas. [[Aromunski jezik]], naprotiv, ima daleko manje slavenskih elemenata, a snažniji su [[Grčki jezik|grčki]]. Također, [[dijalekt]]alne razlike među rumunjskim govorima gotovo da i ne postoje; Rumunj iz Vojvodine govori gotovo identičnim jezikom kao onaj iz Moldavije, a to svjedoči o relativno kasnoj seobi romanofonog stanovništva na sjever (sjeveroistok).

== Klasifikacija i srodni jezici ==

Rumunjski je romanski jezik i pripada [[italski jezici|italskoj]] grani [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] zajedno s [[talijanski jezik|talijanskim]], [[francuski jezik|francuskim]], [[španjolski jezik|španjolskim]] i [[portugalski jezik|portugalskim]] jezikom. Međutim, rumunjskom najbliži su drugi [[balkan]]ski romanski jezici poput [[Makedorumunjski jezik|aromunskog]], [[Meglenski jezik|meglenskog]] i [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskog jezika]].

Od većih romanskih jezika, rumunjski je najbliži talijanskom; između ova dva jezika postoji, do određene mjere, [[uzajamna razumljivost|međusobna razumljivost]], a jača je među rafiniranijim varijantama oba jezika. Zanimljivo je da će prosječan govornik rumunjskog lakše razumijeti talijanski nego obratno. Iako rumunjski posjeduje očite [[leksikologija|leksičke]] i [[gramatika|gramatičke]] sličnosti s drugim romanskim jezicima poput španjolskog, portugalskog ili francuskog, da bi se ostvarila razumljivost i najjednostavnijih fraza na ovim jezicima (u oba smjera) potrebno je barem temeljno formalno poznavanje vokabulara i gramatike drugog.

U sljedećoj [[rečenica|rečenici]] srodne (ekvivalentne) [[riječ]]i su podebljane:

:&quot;Ona uvijek zatvara prozor prije večere&quot;
:'''''Ea închide''''' întotdeauna '''''fereastra înainte de a cina.''''' (rumunjski)
:'''''Ea''' semper '''fenestram claudit antequam cenet.''''' (latinski)
: '''''Ella''''' (or ''lei'') '''''chiude''' sempre '''la finestra''' prima '''di cenare'''.'' (talijanski)
: '''''Elle''' ferme toujours '''la fenêtre avant de''' dîner.'' (francuski)
:'''''Ella''' siempre cierra la ventana '''antes de cenar'''.'' (španjolski)
:'''''Ela''' fecha sempre a janela '''antes de jantar'''.'' (portugalski)
:'''''Ella''' tanca sempre '''la finestra''' '''abans de''' sopar.'' ([[Katalonski jezik|katalonski]])

U moderno, pak, doba, na rumunjski su jezik snažno utjecali francuski i talijanski jezik; rumunjski književnici i lingvisti riječi turskog i slavenskog podrijetla rado su zamijenjivali izrazima iz francuskog i talijanskog. Trenutno se leksička sličnost rumunjskog s talijanskim procjenjuje na 77%, s francuskim na 75%, [[sardski jezik|sardskim]] 74%, katalonskim 73%, španjolskim 71% te portugalskim i [[retoromanski jezik|retoromanskim jezikom]] na 72%.

== Geografska rasprostranjenost ==
{| border=1 align=right cellpadding=0 cellspacing=2 width=345 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; border: 1px #dddddd solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+&lt;big&gt;&lt;big&gt;'''Rumunjski jezik u drugim državama'''&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
|-
|colspan=&quot;4&quot;|[[Datoteka:Map Roumanophone NorthAtlantic.png|345px|right|Dark red: nacionalni; red: službeni jezik; Light red: nacionalna manjina; green: manjina.]]&lt;br /&gt;&lt;center&gt;&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;background-color:#0035AD;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;nacionalni&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;font color=&quot;#DDDDDD&quot;&gt;|&lt;/font&gt; &lt;span style=&quot;background-color:#007FFF;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;službeni&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;font color=&quot;#DDDDDD&quot;&gt;|&lt;/font&gt;  &lt;span style=&quot;background-color:lightblue;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;nacionalna manjina&amp;nbsp;&lt;/span&gt; &lt;font color=&quot;#DDDDDD&quot;&gt;|&lt;/font&gt; &lt;span style=&quot;background-color:lime;color:white;&quot;&gt;&amp;nbsp;manjina&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;
|-
!bgcolor=#DDDDDD|  '''Država'''
!bgcolor=#DDDDDD|Govornici &lt;br /&gt; (%)
!bgcolor=#DDDDDD|Govornici &lt;br /&gt;(materinji)
!bgcolor=#DDDDDD|Populacija &lt;br /&gt; ([[2005]])
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9|[[Europa]]
|-
|[[Rumunjska]]
| align=&quot;right&quot; | 90,96%
| align=&quot;right&quot; | 19,736,517
| align=&quot;right&quot; | 21,698,181
|-
|[[Moldavija]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 78.2%
| align=&quot;right&quot; | 2,649,477
| align=&quot;right&quot; | 3,388,071
|-
|[[Transnistrija]] &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 31.87%
| align=&quot;right&quot; | 177,050
| align=&quot;right&quot; | 555,500
|-
|[[Vojvodina]] ([[Srbija]])
| align=&quot;right&quot; | 1.45%
| align=&quot;right&quot; | 29,512
| align=&quot;right&quot; | 2,031,992
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;nije službeni:&lt;/small&gt;
|-
|[[Timočka Krajina]] ([[Srbija]]) &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 5.91%
| align=&quot;right&quot; | 42,075
| align=&quot;right&quot; | 712,050
|-
|[[Ukrajina]] &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 0.68%
| align=&quot;right&quot; | 327,703
| align=&quot;right&quot; | 48,457,000
|-
|[[Mađarska]]
| align=&quot;right&quot; | 0.08%
| align=&quot;right&quot; | 8,482
| align=&quot;right&quot; | 10,198,315
|-
|[[Italija]]
| align=&quot;right&quot; | 0.43%
| align=&quot;right&quot; | 248,849
| align=&quot;right&quot; | 58,462,375
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9|[[Azija]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;nije službeni:&lt;/small&gt;
|-
|[[Izrael]]
| align=&quot;right&quot; | 3.68%
| align=&quot;right&quot; | 250,000
| align=&quot;right&quot; | 6,800,000
|-
|[[Kazahstan]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 0.13%
| align=&quot;right&quot; | 20,054
| align=&quot;right&quot; | 14,953,126
|-
|[[Rusija]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| align=&quot;right&quot; | 0.12%
| align=&quot;right&quot; | 178,000
| align=&quot;right&quot; | 145,537,200
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9|[[Amerika]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|&lt;small&gt;nije službeni:&lt;/small&gt;
|-
|[[Kanada]]
| align=&quot;right&quot; | 0.19%
| align=&quot;right&quot; | 60,520
| align=&quot;right&quot; | 32,207,113
|-
|[[SAD]]
| align=&quot;right&quot; | 0.11%
| align=&quot;right&quot; | 340,000
| align=&quot;right&quot; | 281,421,906
|-
!colspan=&quot;4&quot; bgcolor=#f9f9f9 align=&quot;left&quot; | &lt;small&gt;
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Deportirani Moldavci&lt;br /&gt;
² Podaci za okruge na desnoj obali Dnjestra (bez Transnistrije i grada Tighine)&lt;br /&gt;
³ Transnistrija nije međunarodno priznata&lt;br /&gt;Ovdje se zove &quot;[[moldavski jezik]]&quot; i piše se moldavskom varijantom [[Ćirilica|ćirilice]]&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; Službeno se dijele na [[Vlasi|Vlahe]] i Rumunje&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; Uglavnom u sjevernoj Bukovini i južnoj Besarabiji; prema studiji ''Moldova Noastră'' (baziranoj na zadnjem popisu stanovništva u Ukrajini); studija, također, kaže da u Ukrajini živi 409,000 etničkih Moldavaca. [http://noinu.rdscj.ro/article.php?articleID=146&amp;document=4 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080322113510/http://noinu.rdscj.ro/article.php?articleID=146&amp;document=4 |date=2008-03-22 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080322113510/http://noinu.rdscj.ro/article.php?articleID=146&amp;document=4 |date=2008-03-22 }}
|}

Rumunjski se govori uglavnom u Rumunjskoj, Moldaviji, [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]. Međutim, govornika rumunjskog jezika (uglavnom zbog velike emigracije nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]) ima i u državama kao što su [[Kanada]], [[SAD]], [[Njemačka]], [[Izrael]], [[Australija]] i [[Novi Zeland]].

=== Pravni status u Rumunjskoj ===

Prema [[ustav]]u Republike Rumunjske iz 1991., rumunjski je službeni državni jezik.

Rumunjska propisuje uporabu rumunjskog jezika u službenim državnim dokumentima, javnim školama i [[ugovor]]ima; reklamne poruke moraju sadržavati prijevod stranih riječi na rumunjski.

Institut za rumunjski jezik, osnovan od strane rumunjskog Ministarstva obrazovanja, promiče poznavanje rumunjskog jezika te, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, podržava one koji ga žele učiti.

U Rumunjskoj postoje i drugi jezici sa statusom službenog u određenim regijama ili gradovima, a to su: mađarski, njemački, hrvatski, bugarski i srpski. Mađari su najbrojnija nacionalna manjina (sudjeluju s blizu 6%) i jedna su od najbrojnijih nacionalnih manjina u [[Europa|Europi]].

=== Pravni status u Moldaviji ===

Rumunjski jezik jedini je službeni jezik Republike Moldavije. Iako ga se u moldavskom ustavu naziva &quot;moldavskim jezikom&quot;, većina lingvista slažu se da se radi o jednom, jedinstvenom jeziku. Jezik u školama, medijima, znanstvenim raspravama i u svakodnevnom govoru nazivaju rumunjskim.

Rumunjski je jedini službeni jezik otkad je prihvaćen zakon o jeziku [[Moldavska SSR|Moldavske SSR]]. Ovaj zakon, koji je i danas na snazi, propisuje uporabu rumunjskog u svim političkim, ekonomskim, kulturnim i socijalnim sferama, a potvrđuje i postojanje &quot;moldavsko-rumunjskog jezičnog identiteta&quot;. U nepriznatoj, secesionističkoj [[Transnistrija|Transnistrijskoj Republici]], rumunjski je službeni jezik zajedno s [[Ruski jezik|ruskim]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskim jezikom]], ali ondje ga se službeno naziva moldavskim i piše ga se [[Moldavska ćirilica|moldavskom varijantom ćirilice]] nastalom i primijenjenom u vrijeme [[Sovjetski Savez|SSSR-a]].

U popisu stanovništva 2004., od 3,383,332 stanovnika Moldavije, 16,5% izjasnilo se da im je materinji jezik rumunjski, a 60% da im je materinji jezik moldavski. U urbanim sredinama 40% stanovnika odabralo je rumunjski jezik kao svoj materinji.

=== Pravni status u Vojvodini ===

Prema statutu Autonomne Pokrajine Vojvodine, uz [[srpski jezik]] koji je služben u [[Srbija|Republici Srbiji]], uvodi se još pet službenih jezika koji se koriste na području Vojvodine u općinama sa značajnim udjelima govornika manjinskih jezika u stanovništvu. Jedan od tih jezika je i rumunjski.

Rumunjski je proglašen službenim jezikom u općinama [[Alibunar]], [[Bela Crkva]] (Biserica Albă), [[Žitište]] (Zitişte), [[Zrenjanin]] (Zrenianin), [[Kovačica]] (Kovăciţa), [[Kovin]] (Cuvin), [[Plandište]] (Plandişte) i [[Sečanj]] (Secanj). U općini [[Vršac]] (Vârşeţ) rumunjski je jezik služben u selima Markovac, Straža, Mali Žam, Malo Središte, Mesić, Jablanka, Sočica, Ritiševo, Orešac i Kuštilj.

Rumunjski, kao materinji jezik, navelo je 1,45% stanovnika Vojvodine, a na rumunjskom jeziku izdaje se i tjednik ''Libertatea'' (''Sloboda'').

== Pravopisna reforma ==

[[1993]]. Rumunjska Akademija je odlučila vratiti [[pravopis]]na pravila na ona prije [[1953]]. pod izlikom da su ova kasnija bila nametnuta od strane [[komunizam|komunista]]. Rumunjska ortografija prije 1953., t.j. moderna ortografija očituje se manjom sličnošću s [[fonetika|fonetskim]] obilježjima jezika, a većim se dijelom oslanja na [[etimologija|etimološke]] norme pa tako moderni rumunjski jezik (u pismu) više nalikuje latinskom nego onaj od 1953. do 1993. Tek su rijetke riječi u jeziku promijenile izgovor zbog promjene u pisanju.

U Moldaviji ova reforma nije realizirana te se na toj činjenici temelje glavne razlike između rumunjskog i moldavskog jezičnog standarda.

== Povezano ==
* [[Dačani]]
* [[vlaški jezik]]
* [[makedorumunjski jezik|aromunski jezik]]
* [[krčkorumunjski jezik]] &lt;!-- pojam nađen u hrv. enciklopediji --&gt;
* [[cincarski jezik]]
* [[Ašani]]
* [[Crnovunci]]
* [[meglenski jezik]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Romanian language}}
* [http://www.EasyRomanian.com/ EasyRomanian.com - Tečaj rumunjskog (na engleskom)]
* [http://www.101languages.net/romanian/ Romanian 101] Naučite rumunjski na internetu

{{Službeni jezici EU}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Rumunije]]
[[Kategorija:Jezici Moldavije‎]]
[[Kategorija:Jezici Evropske unije]]</text>
      <sha1>3ktrsg0zupbies67ls5zuv1mq07kqas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1 E-11 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16782</id>
    <revision>
      <id>42668976</id>
      <parentid>42186088</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:26:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="660" sha1="cq4yjgjyiqwlith5lv7q3jg5vn9ru4t" xml:space="preserve">{{Asocijacije/Redovi veličine (dužina)}}
Da bi pomogla usporediti [[redovi veličine|redove veličine]] ova stranica navodi [[dužina|dužine]] između 10&lt;sup&gt;−11&lt;/sup&gt; [[metar|m]] i 10&lt;sup&gt;−10&lt;/sup&gt; m (10 [[pikometar|pm]] i 100 pm).

'''[[1 E-12 m|Dužine manje od 10 pm]]'''
* 26 pm &amp;mdash; radijus [[vodik]]ovog [[atom]]a
* 31 pm &amp;mdash; radijus [[helij]]evog atoma
'''[[1 E-10 m|Dužine veće od 100 pm]]'''

== Povezano ==
* [[Redovi veličine (dužina)]]

== Izvori ==
* http://www.webelements.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104110225/http://webelements.com/ |date=2014-01-04 }}

[[Kategorija:Redovi veličine (dužina)|-11]]</text>
      <sha1>cq4yjgjyiqwlith5lv7q3jg5vn9ru4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1 E-10 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16783</id>
    <revision>
      <id>42668975</id>
      <parentid>42186087</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1567" sha1="i69zhh5nqmusynd3vxuxrz1nigyxdyi" xml:space="preserve">{{Asocijacije/Redovi veličine (dužina)}}
Kako bi pomogla pri usporedbi [[redovi veličine|redova veličine]] ova stranica navodi [[dužina|dužine]] između 10&lt;sup&gt;&amp;minus;10&lt;/sup&gt; [[metar|m]] i 10&lt;sup&gt;&amp;minus;9&lt;/sup&gt; m (100 [[pikometar|pm]] i 1 [[nanometar|nm]]).

'''[[1 E-11 m|Dužine manje od 100 pm]]'''
* ''100 pm = 1 [[Ångström]]''
* 100 pm &amp;mdash; [[kovalentni radijus]] atoma [[sumpor]]a
* 126 pm &amp;mdash; kovalentni radijus atoma [[rutenij]]a
* 135 pm &amp;mdash; kovalentni radijus atoma [[tehnicij]]a
* 153 pm &amp;mdash; kovalentni radijus atoma [[srebro|srebra]]
* 154 pm &amp;mdash; dužina ([[ugljik|ugljikove (C]]-C) [[kovalentna veza|kovalentne veze]]
* 155 pm &amp;mdash; kovalentni radijus atoma [[cirkonij]]a
* 175 pm &amp;mdash; kovalentni radijus atoma [[tulij]]a
* 225 pm &amp;mdash; kovalentni radijus atoma [[cezij]]a
* 356,68 pm &amp;mdash; dužina ćelije [[dijamant]]a ([[jedinica ćelije]])
* 403 pm &amp;mdash; dužina ćelije [[litijum fluorid]]a
* 500 pm &amp;mdash; dužina [[protein]]a [[alpha helix|α helix]] 
* 560 pm &amp;mdash; dužina ćelije [[natrijum hlorid]]a
* 780 pm &amp;mdash; prosječna dužina ćelije [[kvarc]]a
* 820 pm &amp;mdash; prosječna dužina ćelije [[led]]a
* 900 pm &amp;mdash; prosječna dužina ćelije [[koezit]]a 
* 900 pm &amp;mdash; dužina ćelije [[sukroza|sukroze]] 
'''[[1 E-9 m|Dužine veće od 1 nm]]'''

== Povezano ==
* [[Redovi veličine (dužina)]]

== Izvori ==
* http://www.webelements.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104110225/http://webelements.com/ |date=2014-01-04 }}

[[Kategorija:Redovi veličine (dužina)|-10]]</text>
      <sha1>i69zhh5nqmusynd3vxuxrz1nigyxdyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Španci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17542</id>
    <revision>
      <id>42668957</id>
      <parentid>42645240</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29261" sha1="0k7mp7hybk36hu4szopzt54v42ikuhc" xml:space="preserve">{|class=&quot;infobox bordered&quot; style=&quot;width:22em; font-size:95%; text-align:left;right&quot; cellpadding=&quot;3&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:larger; background-color:#b08261; color:#fee8ab;&quot; | Španjolci
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0px; border:none;&quot; | [[Datoteka:Spanish people - mosaic.PNG|300px]]
|-
! style=&quot;background-color:#fee8ab;&quot; | Ukupan broj pripadnika
| style=&quot;background-color:#fff6d9;&quot; | cca. 27,510,000 milijuna (2005)
|-
! style=&quot;background-color:#fee8ab;&quot; | Područje rasprostranjenosti
| style=&quot;background-color:#fff6d9;&quot; | [[Španija|Španjolska]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 24,312,000 milijuna &lt;br /&gt;
[[Argentina]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;512,000 &lt;br /&gt;
[[Meksiko]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;355,000 &lt;br /&gt;
[[Kolumbija]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;12,000 &lt;br /&gt;
[[Čile]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;9,500&lt;br /&gt;
[[Kuba]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;3,500 &lt;br /&gt;
[[Venezuela]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;77,000 &lt;br /&gt;
[[Peru]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
[[Urugvaj]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;30,000 &lt;br /&gt;
[[Bolivija]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;br /&gt;
[[Njemačka]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;134,000&lt;br /&gt;
[[Francuska]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;702,000 (1987.) &lt;br /&gt;
[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;270,000 &lt;br /&gt;
[[Brazil]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;227,000 &lt;/sup&gt;)&lt;br /&gt;
[[Kanada]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 72,000 &lt;br /&gt;
[[Filipini]] :&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;9,000 ( &lt;br /&gt;
[[Australija]]:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp; 77,000&lt;br /&gt;
Drugdje:&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|-
! style=&quot;background-color:#fee8ab;&quot; | Jezik
| style=&quot;background-color:#fff6d9;&quot; | [[španski jezik|španjolski]]
|-
! style=&quot;background-color:#fee8ab;&quot; | Religija
| style=&quot;background-color:#fff6d9;&quot; | većinom rimokatolici, te ateisti. 
|-
! style=&quot;background-color:#fee8ab;&quot; |Povezane etničke grupe
| style=&quot;background-color:#fff6d9;&quot; |
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[Francuzi]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[Italijani|Talijani]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[Portugalci]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[Rumunji]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;i drugi etnici koji govore [[romanski jezici|romanskim jezicima]]&lt;br /&gt;
|}&lt;noinclude&gt;

'''Španjolci''' ili '''Španci''' ([[španski jezik|španj.]] ''españoles'', [[engleski jezik|engl.]] ''Spaniards'') su [[Romanski narodi|romanski narod]], nastanjen na gotovo čitavom području [[Pirinejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]], u [[Španija|Španjolskoj]].

Španjolci su nastali slično kao i [[Francuzi]], romanizacijom domorodačkih, u ovom slučaju [[Iberi|iberskih]] plemena.

Španjolci (strogo etnički), 2005. godine broje preko 27 milijuna, od čega 24.300.000 u Španjolskoj, 702.000 u [[Francuska|Francuskoj]], 512.000 u [[Argentina|Argentini]], 355.000 u [[Meksiko|Meksiku]], 270.000 u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 227.000 u [[Brazil]]u, 120.000 u [[Paragvaj]]u, i drugdje, ukupno u 54 države. Španjolska, prema procjeni [[UN]]-a, [[2005.]] ima 43.000.000 stanovnika i 55 različitih etničkih zajednica, od kojih se neke domaće, njima srodne grupe, također politički klasificiraju u Španjolce, i koje se danas bore za očuvanje svoga etničkog i jezičnog identiteta. To su (''UN-ovi podaci 2005''): 
* [[Aragonci]], oko 2.000.000, zapadni susjedi Katalonaca, nastanjeni u sjeveroistočnoj Španjolskoj u [[Aragonija|Aragoniji]]; 
* [[Galjegi]] (Galjegosi, Galicijci), na ekstremnom sjeverozapadu Španjolske gdje ih ima oko 3,3 milijuna; 
* [[Estremadurci]], oko 1,1 milijun, na zapadu Španjolske, a uz granicu sa [[Portugal]]om. Najpoznatiji pripadnici ovog naroda su [[Hernando Cortes]], [[Francisco Pizzaro]], [[Vasco Núñez de Balboa]], [[Hernando de Soto]] i drugi; 
* [[Katalonci]], uz Španjolce najsnažnija i najvitalnija etnička romanska zajednica na sjeveroistoku Španjolske, u [[Katalonija|Kataloniji]]. 
Od manjih grupa treba spomenuti:
* [[Asturce]] sa sjeverozapada Španjolske, u susjedstvu Galjega; 
* [[Valencijci|Valencijce]], oko 13.000, nastanjeni južno od Katalonaca. Oni su vjerojatno ligvistčki i etnički pretopljeni u Katalonce ili Španjolce. 
Od drugih naroda treba još spomenuti [[Baski|Baske]] (2 milijuna u Španjolskoj); 
[[Gaskonjci|Gaskonjce]] (4.000) u Španjolskoj; nadalje i [[Romi|romske]] zajednice [[Gitani|Gitane]] (755.000) i [[Kalderaši|Kalderaše]] (najviše 1.000). Sve ove narode treba razlikovati od pravih Španjolaca. Španjolci su dali porijeklo nizu novih nacija nastalih nakon otkrića Novog svijeta i raširili sa sobom [[španjolski jezik]], kojime se danas služi preko 266.000.000 (1987.), a računa se da ga (1991.) poznaje oko 352.000.000 ljudi.

== Ime ==
Španjolsko ime, smatra Eric Partridge, ima korijen zacijelo u feničkoj (punskoj) riječi ''Hispalis'', pre-rimskom nazivu za [[Seville|Sevillu]], što je opet možda iz iberskog ili keltskog korijena ''hispa'', ali značenje je nepoznato. Naziv Hispanija, rimsko je ime za zemlju koju su Grci nazivali [[Iberija]], i koju će s vremenom pokoriti nakon [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]]. Riječ se kasnije razvija i prilagođava drugim jezicima. Naziv ''Spain'' ([[engleski jezik|engl.]]; &quot;Španjolska&quot;), skračeni je oblik od ''Hispania'' (engl.; &quot;Hispanija&quot;). Romanizacijom Keltibera, ona će poslužiti da postane ime narodu koji će sebe prozvati ''Españoles'' (u engl. ''Spaniards'', prema ''Spain''; i [[hrvatski|hrv.]] ''Španjolci''). Romanizacijom prastanovnika Iberije nastat će više srodnih etničkih zajednica među kojima [[Kastiljci]] ([[španski jezik|španj.]] ''Castillans'') ili Španjolci (u etničkom smislu). Ovi dobiše ime po regiji [[Kastilija|Kastilji]] (španj. ''Castilla''), nazvanoj po mnogobrojnim utvrdama ([[latinski jezik|lat.]] ''Castella''), podignutim u borbi protiv [[Mauri|Maura]]. Njihovi grofovi u 10. stoljeću postižu samostalnost čime počinje i stvaranje jednog novog naroda, koji će do 1492. osvojiti i posljednje maursko uporište. Kastiljski kralj [[Ferdinand Prvi Veliki]], [[Alfonso VI Hrabri]] i [[Ferdinand Treći Sveti]] tokom svojih vladavina udarit će temelje stvaranja nove nacije, a španjolsko ime poslužit će za asimilaciju ostalih naroda naseljenih na Iberskom poluotoku.

== Kratka povijest ==

=== Rana povijest ===

==== Iberija ====

Narodi što su naseljavali područje [[Pirinejski poluotok|iberskog poluotoka]] ''[[antička Grčka|Grci]]'' prozvaše [[Iberi]]ma ili 'stanovnicima rijeke [[Ebro]]'. U današnju Španjolsku došli su negdje u trećem mileniju prije Krista. Njihovo porijeklo još je tajna, ali arheologija smatra da su došli sa istočnih obala Mediterana ([[Sredozemlje|Sredozemlja]]). Iberi su bili sjedilačka tribalna populacija, čije su plemenske zajednice bile geografski izolirane, sa vlastitim političkim identitetom. Najznačajniji bijahu [[Bastetani]] u području Almerije i planinskih regija Granade. Zapadno od njih bijahu [[Turdetani]], osobito oko rijeke [[Guadalquivir]], oni su bili pod velikim grčkim utjecajem. Grčke kolonije, Rimski naseljenici i kasniji dolazak Kelta konačno će utjecati na stvaranja romanskih etničkih zajednica na Iberskom poluotoku. Treba spomenuti i [[Luzitanci|Luzitance]], što su živjeli na području [[Portugal]]a i [[Estremadura|Estremadure]]. -–U 9. i 7. stoljeću pne. u Španjolsku preko [[Pirineji|Pireneja]], u dva glavna vala, prelaze [[Kelti]]. Većina ih se naseljava sjeverno od rijeka [[Duero]] i Ebro. Oni će se početi miješati sa Iberima i dati će porijeklo Keltiberima, ljudima koji će bez sumnje biti jezgro nastanka kasnijeg španjolskog (kastiljskog) naroda, kao i Luzitanci Estremadurcima i Portugalcima. -Keltiberi su ratari i stočari ali i metalski radnici, što je keltsko nasljeđe doneseno iz dunavskog područja preko Italije i južne Francuske. Keltski utjecaj dominira keltiberskom kulturom, ali oni nemaju veće političke organizacije od matrijarhalnim nezavisni klanova. [[Arevaci]], [[Belli]], [[Titti]] i Lusones, glavne su plemenske skupine Keltibera. –Keltiberi naseljavaju središnje krajeve Španjolske, veoma su ratoborni i Rimljani će imati mnogo muke sa njima u pokoravanju. -Na južnoj obali Španjolske [[Feničani]], [[Grci]] i [[Kartažani]] natjeću se sa Iberima za kontrolu španjolske obale, a trgovci iz Tira utemeljuju [[Cádiz]] možda negdje 1100. pne., drži se najstarijim gradom zapadne Europe, i možda starijim od same Kartage u sjevernoj Africi. Iz Cádiza feničke brodice i pomorci odlaze u istraživačke pohode obale [[Afrika|Afrike]], sve do [[Senegal]]a. –Grci sa [[Rodos]]a pristaju uz španjolske obale u 8 stoljeću pne. Njihova kolonija [[Massilia]] (kasnije [[Marseilles]]) uspostavlja trgovačke veze sa Keltiberima kasnije Katalonije, a u 6. st. pne. osnivaju i sam polis [[Ampurias]], prvi od nekoliko utemeljenih na mediteranskoj obali poluotoka. -Nakon Prvog punskog rata 264-241. pne. Kartažani kompenziraju gubitak Sicilije gradnjom komercijalnog carstva u Španjolskoj. [[Hanibal]] poduzima epsko putovanje sa slonovima koje od Saguntuma u Španjolskoj vodi preko Pireneja i Alpa za vrijeme Drugog Punskog rata (218-201. pne. ). Ali i Rimljani poduzimaju invaziju protiv protiv Kartažana i Ibera, ovo se pak odulji sve do 19. pne. a kompletno osvajanje završio je rimski [[car August]] (27. pne.-14. n.e.). Ubrzo nakon pokoravanja prastanovnika poluotoka dolazi do romanizacije i nastanka Hispanije, ekvivalent je grčke Iberije.

==== Romanizacija Ibera i Hispanija ====

Romanizacija Ibera, a i Keltibera, predaka Kastiljaca započet će uskoro nakon osvajanja. Iberija će postat Hispanija, ona neće biti jedna cjelina, sastojati će se od 3 zasebne provincije, odnosno devet od IV stoljeća. Za postanak Španjolaca (onih pravih i etničkih), bila je bitna romanizacija onih Keltibera što su živjeli u planinama Kastilje. [[Leonard Curchin]] upoznat je sa ovim problemom, i dokazuje proces 'kulturne fuzije', koja uzima glavnu ulogu u adopciji rimskih običaja, vjerovanja i tradicija. Od vremena [[200. pne.]] pa do [[250]]n.e. Keltiberi Kastilje polako dobivaju rimski nazor na svijet. Kroz proces akulturacije, Curchin je ispitao sve sfere njihova života, oni će prihvatit njihove običaje, jezik, odjeću, i drugo, tako gradsku i seosku ekonomiju, funeralne, pa i rekreativne običaje. -Iberske plemenske vođe i urbana oligarhija imat će koristi, biti će im dopušteno da uđu u rimsku aristokratsku klasu i time u samu vladavinu Španjolskom i carstvom. Landholding-sistem počivat će na [[latifundij]]u, a kontrolirat će ga aristokracija. -Rimljani će poboljšati postojeće gradove, utemeljene su [[Zaragoza]], [[Mérida]] i [[Valencia]], kroz carstvo sprovest će razne ugodnosti. Španjolska ekonomija bit će pod tutorstvom Roma. Zajedno sa Sjevernom [[Afrika|Afrikom]], služit će kao žitnica rimsko tržište, a njezine luke za izvoz [[zlato|zlata]], [[vuna|vune]], [[maslinovo ulje|maslinovog ulja]] i [[vino|vina]]. Sprovest [[Datoteka:Tariq_ibn_Ziyad.jpg|thumb|left|Tariq ibn Ziyad 711. dolazi u Španjolsku sa 12,000 vojnika na poziv dijela Vizigota da pomognu u ustanku protiv vlastitog kralja Roderika, koji je tada ratovao protiv [[Baski|Baska]] na sjeveru Španjolske.]] će se irigacijski projekti i povećat agrikulturna proizvodnja. Hispano-Rimljani –romanizirani Iberi (Keltiberi) i potomci Rimljana i rimskih vojnika i kolonista, svi će dobiti status rimskog građanina do kraja 1. stoljeća. Rimski car [[Trajan]] (98-117) rodit će se u Španjolskoj ([[Italica]]), a također i [[Hadrijan]] (117-38). -[[Kršćanstvo]] će se uvesti u 1. stoljeću i postati popularno po gradovima u 2. stoljeću. i do konca 4 stoljeća postati službenim u [[Rimsko carstvo|Rimskom carstvu]]. Javit će se neke heretičke sekte, ali španjolska crkva ostat će podložna rimskom papi. Godine 405 germanska plemena [[Vandali]] i [[Svevi]] ili Suebi (preci [[Švabi|Švaba]]), preći će rijeku Rajnu i opustošiti Galiju. Na put su im na kraju stali [[Vizigoti]] i otjerali ih u Španjolsku. Dio Sveva nastanit će se na sjeverozapadu poluotoka, dok će Vandali nastanit kraj što će po njima biti prozvan [[Andaluzija]] (Andalucía). -Dolazak Germana na Iberski poluotok dešava se nekih 300 godina prije pojave Maura. Veliki dijelovi ovog dijela Zapadno-rimskog carstva ostat će van kontrole za vrijeme [[Honorije|Honorija]] koji vlada od [[395.]] do [[423.]] To mu se valjda i ne sviđa pa opunomoćuje svoju sestru [[Gala Placidija|Gala Placidiju]] (Galla Placidia) i njezinog muža [[Ataulf]]a, vizigotskog kralja da obnove red u Španjolskoj, dajući im zauzvrat prava naseljavanja. Sveve treba pokoriti i Vandale prisiliti da napuste poluotok, a taj put vodi u sjevernu Afriku, a utemeljit će se 484 i [[Toledo]]. U Španjolskoj već ima 300,000 Germana. Vizigotski kraljevi vladat će kao patriciji u službi rimskog cara. Oni će činiti privilegiranu ratničku elitu, a mnogi će živjeti i kao [[stočari]] i [[ratari]] u dolini rijeke [[Tajo]] i središnjem platou. Hispano-Rimljani, tj. romanizirani Keltiberi i potomci mješanaca sa Rimljanima i dalje čine civilnu administraciju, njihov jezik je latinski a takvo stanje je i u trgovini. Crkva je u Španjolskoj najkohezivnija institucija i veza sa Rimom, ali i glavni izvor trvenja između Hispano-Rimljana i heretičkih germanskih Vizigota.

==== Al-Andalus ====

Vandali su na Poluotoku ostavili svoje ime, a trag im se izgubio. I na susjednom, ne tako dalekom afričkom tlu, dešavaju se promjene koje će utjecati na daljnja, veoma značajna događanja u Španjolskoj -Arapi. Već 708., smatra ''Yvonne Clark'', će preplaviti cijelu sjevernu Afriku. Domaće hamitsko stanovništvo, berberska plemena, bit će arabizirana jezikom i vjerom, islamom. Tarik je lako svladao Roderikovu vojsku, koji je vjerojatno u njoj i poginuo. Španjolska ostaje bez svoga vođe. Obavivši posao On se vrati u Afriku a njegovo ime posluži da se označi Jabal Tariq, poznata stijena, koju danas znamo kao [[Gibraltarska stijena]] ili [[Gibraltar]]. Nakon njegovog povratka u [[Maroko]], sljedeće [[712.]] godine muslimanski guverner iz sjeverne Afrike [[Musa ibn Nusair]] vodi svoje najbolje trupe na Poluotok, kroz tri godine sve će pokoriti, osim teških planinskih predjela sjevera, pa će upasti i u Francusku, gdje će tek kod [[Poitiers]]a 732. biti zaustavljen. Al Andalus, ime je islamskoj Španjolskoj, organizirana je pod civilnim i religioznim vodstvom kalifa iz Damaska. Guverneri Španjolske uglavnom su sofisticirani Sirijci, koji bijahu pod dubokim političkim utjecajem Bizanta. Već spomenuti islamizirani Berberi, što ih znamo kao Maure, i kojih je u Španjolskoj bilo oko 20% , nisu bili prijatekljski raspoloženi prema ovim Sirijcima i čine aristokraciju u gradovima i latifundijima što su ih naslijedili od Rimljana i Vizigota. Većina vizigotskog plemstva prelazi na islam i dobivaju privilegirani položaj u novom društvu. Uza sve to hispano-rimljanske kršćanske zajednice održale su se u gradovima, pa ima i Židova nekih 5% u tadašnjoj populaciji. Kako im i dolikuje, [[Židovi]] su i ovdje tada igraju važnu ulogu u trgovini, a i u školstvu. Dinastiju [[Umayyad]] u Damasku 756. zamjenjuje dinastija [[Abbasidi|Abbasida]], koji [[kalifat]] prenose u [[Bagdad]]. Jedan od umayyadskih prinčeva pobjegao je tada pod imenom [[Abd al Rahman]] (756-88) u Španjolsku, i utemeljio politički nezavisni emirat Kalifat Cordoba. Njegova dinastija vladat će sljedećih 250 godina. Godine 929 Abd al Rahman III (r. 912-61), uzdigao je emirat do statusa kalifata, čime se prekidaju posljednje veze sa Bagdadom, i stječu kompletan religiozni i politički suverenitet. Njegov unuk Hisham II, nasljeđuje tron 976. u dobi od 12 godina, a kraljevski vezir [[Ibn Abi Amir]] (أبو عامر محمد بن عبد الله بن أبي عامر الحاجب المنصور; poznatiji kao Al Mansur), postaje regent (981-1002), ali taj postaje diktator. Mladi kalif nije ništa doli figure, stvarni vladar je Al Mansur sljedećih 25 godina. On propovijeda džihad (sveti rat), i neprijatelj je kršćanstva. U njegovo doba u Andaluziji javljaju se [[Mozarabi]] (=Arapima slični), sa posebnim zajednicama i lokalnom autonomijom. U liturgiji služe se mozarapskim običajima, sličnim galskima, kultura im je rimsko-vizigotska i imat će veliki utjecaj na stvaranje moderne španjolske kulture. Glavna središta bijahu im [[Toledo]], [[Seville]] i [[Córdoba]]. Za razliku od njih, ruralna populacija Andaluzije je islamizirana. Mozarapski se još očuvao kao liturgijski jezik.

==== Kastilja i Aragon ====

Otpor muslimanskoj invaziji u 8. stoljeću biti će ograničena tek na malene grupe Vizigota što su se povukli u planinska područja [[Asturija|Asturije]], što su je prije naselili Suebi ili Svevi. Asturija je najmanje romanizirana i najamnje pokrštena regija Španjolske. -Kasnih desetih godina 8. stoljeća Asturac Pelayo ujedinjuje stanovništvo Asturije u obrani od muslimanske najezde. Javljaju se prvi [[križari]] koji će pružiti otpor islamu. Njegovi nasljednici postat će poznati kao kraljevi Leóna i oni šire kršćansku kontrolu južno od Asturije. Ekspanzijom oni podižu fortifikacije i tako se utvrđuju. Ovaj kraj prozvat će se [[Kraljevstvo Léon]] ([https://web.archive.org/web/20091019044733/http://es.geocities.com/endovelico2001/leon.html Kingdom of León]), a po utvrdama Kastilja će dobiti svoje ime. To je preteča Kastilje i kastiljskog naroda, a započeli su je Asturci i hrabri Pelayo. -U 10. stoljeću León je dopro do gornjeg toka rijeke Ebro, područje će postat poznato kao Kastilja (=zemlja kastela). Razvit će se novi dijalekt, nastati novi običaji. Godine [[981.]] Kastilja postaje nezavisna zemlja, a [[1004.]] i kraljevstvo. S vremena na vrijeme, ona će se po potrebi ujedinjavati sa Leónom kroz kraljevske brakove. Ovo će uskoro dovesti do toga da se dvije države [[1230.]] ujedine u jednu. Bit će to za vrijeme vladavine [[Ferdinand III Kastiljski|Ferdinanda III Kastiljskog]] (Fernando III el Santo, 1198.-1252.) ili Svetog Ferdinanda III, kralja Leona i Kastilje. -I istočno od Kastilje nije povoljno za Arape. Polovicom 12. stoljeća Almoravidi će otjerati Almohade, također porijeklom iz Maroka. Aragonija se širi desnom obalom Ebra, a 1118. preuzeli su Maurima Zaragozu. Godine [[1137.]] [[Aragonija]] i [[Katalonija]] se ujedinjuju ženidbom Ramona Berenguera IV i Petronille. Uskoro i Valencija [[1238.]] ulazi u sastav ove federacije, i ona je oteta Maurima. Aragonski apetiti postaju sve veći , i vide interes u lukama Barcelone i Valencije gdje se trguje robljem, [[začini]]ma, [[tekstil]]om.

Taife (sing. Taifa), nezavisni regionalni gradovi-države u 11. su stoljeću počeli padati pod vlast Kastiljaca, a što se počelo širiti iz Asturije pojavom križara. Kada je pao Toledo (1085), Maurima je prekipjelo pa pozvaše u pomoć Almoravide, militantne Berbere iz Afrike što su kontrolirali područje Maghreba. Ovi su ovladali Al Andalusom (Andaluzijom), osim [[Zaragoza|Zaragoze]]. Ni Almoravidi nisu dugo opstali, do sredine 12. stoljeća. Tada dolazi do pritiska druge religiozne grupe Almohada iz Maroka koje će dovesti do epske bitke ' ''Batalla de las Navas de Tolosa'' ', koja se zgodi 1212. Ferdinand je sve zauzeo, a Almohadima ostade samo [[Granada]], ali tek kao [[dependencija]] Kastilje.

Dok su se Kastiljci razračunavali sa Almoravidima i Almohadima, i Aragonci su radili na ostvarenju svojih želja. U 13. stoljeću Valencija je ušla u savez. [[Katalonci]], istočni susjedi Aragonaca gledaju na daljnju ekspanziju i ekonomsku korist. Petar III kralj Aragonije od 1276 do [[1285.]] bit će izabran i na sicilskom tronu, kada su tokom ustanka 1282. sa otoka protjerani [[Anžuvinci]], a kasnije će i [[Napulj]] postati dio federacije španjolske krune.

Kastilja se počinje baviti drugim problemima, [[trgovina]]. Već postoji liga, 'the Hanse' (Hanseatic League), slobodnih trgovačkih gradova u Njemačkoj i susjednim zemljama, koja se bori za svoje trgovačke interese. Kastiljski glavni izvoz je vuna. U 14. i 15. stoljeću Aragon i Kastilja politički su nestabilne. Godine 1369. Kuća Trastámara ([http://www.poblet-pviana.com/PATERNA/ASCENDENCIA%20PATERNA.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061029120512/http://www.poblet-pviana.com/PATERNA/ASCENDENCIA%20PATERNA.htm |date=2006-10-29 }}) zadobila je kastiljski tron i stvara novu aristokraciju sa velikim autoritetom, a dvorske 'ulizice' (=validos) često dominiraju nad, budući da su slabi, kastiljskim kraljevima. Plemići se takmiče u moći i kontroli nad governmentom. U ranom 15. stoljeću zemljom vlada [[feudalizam]], u gradovima se pojavljuje urbani [[proletarijat]].

Ljepši dani ipak čekaju Španjolsku. Bliži se 1469. godina, godina vjenčanja Ferdinanda i [[Izabela Kastiljska|Izabele]]. Osamnaest godina prije u gradu [[Madrigal de las Altas Torras]] rodila se jedna žena koju će svijet upamtiti kao Izabelu Kastiljsku ([http://worldroots.com/brigitte/royal2/isabellacastile1451album.htm Isabel I de Castilla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061116091039/http://worldroots.com/brigitte/royal2/isabellacastile1451album.htm |date=2006-11-16 }}). Ona će donesti važne odluke koje će obilježiti još jedan život i odrediti daljnji tok povijesti. [[Kristofor Kolumbo]] rodio se iste godine kada i Izabela, kraljica koja će financirati povijesna putovanja i omogućiti otkriće [[Amerika|Amerike]]. Španjolsku čekaju 'zlatne godine' i nova era.

=== Novija povijest ===

Aragonac Ferdinand i Kastiljka Izabela vjenčaše se 1469. Ovim su se ujedinile dvije krune. Na jugu su se Mauri još zadržali taifu (grad-državu) Granada… Drugoga dana nove 1492. godine Izabelina i Ferdinandova vojska osvaja posljednje arapsko utočište na Poluotoku. Sedam godina kasnije (1499) muslimanima sa Poluotoka predloženo je, ili prelazak na kršćanstvo, ili deportacija… no do tada će Izabela učiniti jedan pametan potez, financirat će putovanje koje će Kolumba sa tri karavele odvesti do Novog svijeta. Bilo je to 2. dana osmog mjeseca 1492. godine. Karavele su usidrene u luci [[Palo]]. Kolumbo naređuje mornarima da do 11 sati budu na brodovima. Prema optužbama [[Simon Wiesenthal]]a u 'Jedru nade', Izabelinim dekretu nijedan Židov ne smije biti na španjolskom tlu iza ponoći toga dana. Wiesenthal ide i dalje, stvarni financijer nije Izabela nego izvjesni [[Luis de Santangel]], pokršteni Židov, kojemu je Kolumbo, zna se, upućivao i [http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=/aj&amp;CISOPTR=4407 pisma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929123543/http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=/aj&amp;CISOPTR=4407 |date=2007-09-29 }}. -Kolumbo je Đenovežanin i 4 će puta jedriti prema Americi, prvi put od 1492-1493, u drugom putovanju od 1493-1496; treće od 1498-1500 i posljednje 1502-1504.

=== Otkrića ===

Bio Wiesenthal u pravu ili ne, Španjolska, a i cijeli svijet će imati ogromne koristi, neki izravno, neki neizravno. Otkrivene zemlje su bogate i pogodne za naseljavanje, jedina smetnja su 'divljaci' koji će se ili pokrstiti ili istrijebiti. U Europu će stići nove kulture: grah (Phaseolus vulgaris), kukuruz (Zea mays) /s irokeškim 'pop corn'-om i 'cornflakes'-om, kojega su Battle Creeku u Michiganu proizveli krajem 19. stoljeća/, suncokret koji sadrži sve esencijalne aminokiseline, rajčica, koju su Asteci nazivali 'tomatl', duhan, krumpir i drugo. Velike civilizacije [[Maya]], [[Aztec|Asteka]], [[Inka]], [[Čibča]], [[Totonac|Totonaka]], [[Cakchiquel]]a, [[Quiché]]a, i drugih domorodačkih naroda, kao i priče o bogatstvu i zlatu privući će uskoro u Novi svijet, nebrojene siromašne Europljane željne boljeg života. Španjolski osvajači i kolonisti, kojima će se uskoro pridružiti i [[Portugalci]] i [[Englezi]], pohrlit će preko oceana u potragu za lakšim životom. Romanski narodi, među kojima će Španjolci biti u većini osnovat će niz novih država i dati porijeklo novim nacijama. Njihovi susjedi Portugalci osnovat će tek jednu državu, ali površinski najveću, [[Brazil]]. Englezima će pripasti američko tlo sjeverno od Meksika i [[SAD]], [[Kanada]], [[Belize]], [[Jamajka]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveta Lucija]], [[Sveti Vincent i Grenadini]] i [[Gvajana]]. [[Nizozemci]] će se zadržati u [[Surinam]]u i [[Nizozemski Antili|Nizozemskim Antilima]], a [[Francuzi]] u [[Francuska Gijana|Francuskoj Gijani]], a njihov jezik zadržat će se i na [[Haiti]]ju, [[Martinik]]u i [[Gvadalupa|Gvadalupi]]. Države što će nastati na hispanskom govornom području u Americi su: [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Kostarika]], [[Kuba]], [[Ekvador]], [[Salvador]], [[Gvatemala]], [[Honduras]], [[Meksiko]], [[Nikaragva]], [[Panama]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Portoriko]], [[Urugvaj]] i [[Venezuela]]. Španjolci će se pomiješati sa domaćim stanovništvom, kao i dopremljenim crnačkim robovima iz Afrike. Utkat će u nove nacije svoja kulturna obilježja koja će stvoriti jedan novi tip kulture, temperamentan, živ i veseo. Bogatstvo kojemu su pohrlili njihovi preci naći će tek rijetki i najsnalažljiviji, ali to sada više nije španjolska povijest.

== Etnografija ==
Španjolci su katolici još od rimskih vremena i ostali su veoma pobožan narod. Shodno tome, gotovo sva španjolska mjesta ima svoje svece zaštitnike i fieste (fiestas), što su oni sa sobom donesli i na američko podneblje. Borba bikova ([[Corrida]]) najpoznatija je tradicija Španjolske, a [[Pamplona]] u Navarri po tome najpoznatiji grad. Borba bikova (bik je toro) vodi se u ringu za bikove nazivanim (plaza de toros), u kojoj je [[matador]] glavna zvijezda, a uz njega i [[torero]] (borac) i [[pikador]] (picador; sa kopljem) i [[banderillero]], koji drvene sulice zabija biku za vrat.

''Glazba i ples''

U području Andaluzije, zemlji Mozeraba ,španjolska glazba nastajala je pod utjecajem maurske i kršćanske kulture. Najpoznatiji je svakako tradicionalni flamenco. Njegova pjesma je 'cante' španjolskih Gitana a glazba andaluzijska. [[Flamenco]] postaje nacionalni ples (baile) u drugoj polovici 19. stoljeća, isprva se svira i pleše po 'cafe cantante', od kojih je prva otvorena u Sevilli 1842. godine. Do booma dolazi 1860. godina kada se flamenco pojavio u samom [[Madrid]]u. Pjevači 19. stoljeća bijahu Romi Gitani nazivani 'cante gitano' da bi ga kasnije preuzeli 'cante andaluz' kjoji postaju gospodari flamenca. Godine 1936. prvi put flamenko se prikazuje i kazališno: 'Opera Flamenca' i 'Flamenco Ballet'. Flamenco se danas pleše uz pratnju flamenco gitare koja je preuzela mjesto nekih starijih glazbala. -Godine 1967 sedamnaest-godišnji ''Solero de Jerez'' odigrao je flamenko sa 1,000 udaraca petom u minuti, ili 16 po sekundi, što je i ušlo u [[Guinnessova knjiga|Guinnessovu knjigu]]. Flamenko se javlja u više formi, kao što su: [[Alegrias]], [[Bulerias]], gitanska [[Farruca]], maurska [[Zambra]], andaluzijska [[Malagueña]] i forma [[El-Zapateado]].

''Kuhinja''

[[Datoteka:Gazpacho.jpg|thumb|left|Andaluzijski gazpacho]] Španjolska, jedna od najvećih europskih zemalja, leži na putu između Mediterana i Atlantika, klimatski je sušnija od ostatka Europe. Podneblje i kontakti sa stranim narodima, istovremeno i utjecali na kuhinju Španjolske. Grci, Kartažani i Feničani ostavili su u njoj svoj trag, kao i kasniji Rimljani i Mauri, ona je mediteranska. Kasnija otkrića također utječu na kuhinju Španjolske i naroda koji žive u njoj. Stigla je čokolada, grah, krumpir, vanilija, rajčica. -Oliva (maslina), južno voće i vinogradi imaju za nju veliku važnost. Regionalno i etnički ona se dosta razlikuje. Tako je kuhinja kod Galjega u Galiciji keltskog nasljeđa, a tipični su joj riba i meso. Kod Asturaca je to [[grah]] i [[fabada]] ([http://images.google.hr/images?svnum=10&amp;hl=hr&amp;lr=&amp;q=fabada&amp;btnG=Tra%C5%BEi fabada]) i sirevi, poznat je [[queso cabrales]]. U zemlji Baska specijaliteti su sušeni [[bakalar]], riblje juhe, [[sipa]], [[jegulja|jegulje]]. Katalonci uživaju u ribi a Valencijci u [[paella|paelli]], riži kuhanoj sa piletinom. Na jugu, u Andaluziji hrana je najmediteranskija, [[vino]], [[maslina]] i poznati [[gazpacho]] u Sevilli.

== Stanovništvo ==
Španjolci danas žive u 54 države (preko 20.000, [[UN]], [[2005]].): [[Španjolska]] (24.312.000), [[Francuska]] (702.000), [[Argentina]] (512.000), [[Meksiko]] (355.000), [[Sjedinjene Američke Države]] (270.000), [[Brazil]] (227.000), [[Njemačka]] (134.000), [[Paragvaj]] (120.000), [[Dominikanska Republika]] (79.000), [[Švicarska]] (78.000), [[Australija]] (77.000), [[Venezuela]] (77.000), [[Kanada]] (72.000), [[Izrael]] (63.000), [[Italija]] (58.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (46.000), [[Belgija]] (44.000), [[Portugal]] (44.000), [[Nizozemska]] (30.000), [[Urugvaj]] (30.000), [[Panama]] (30.000), [[Andora]] (26.000), [[Maroko]] (21.000),.

== Vanjske veze ==

[[Kategorija:Romanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Španije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Francuske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Argentine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Meksika]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Andora]]</text>
      <sha1>0k7mp7hybk36hu4szopzt54v42ikuhc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Italijani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17562</id>
    <revision>
      <id>42668958</id>
      <parentid>42637860</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15878" sha1="78j3973j3agqxiwnwams3he3cc8gq5v" xml:space="preserve">{{Redirect|Talijani}}
[[Datoteka:Garibaldi (1866).jpg|thumb|280px|right|Giuseppe Garibaldi]]

'''Talijani''' ili '''Italijani''' ([[italijanski jezik|tal.]] ''italiani'' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;itaˈljaːni&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]]), [[Romanski narodi|romanski narod]] nastanjen danas u [[Italija|Italiji]] i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u [[Francuska|Francuskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Argentina|Argentini]].

== Ime ==
Jezgru Talijanima daju drevni [[Latini]] koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im [[latinski jezik]]. Ekspanzivnom politikom [[Rim]]a i osvajanjima rimske vojske ([[Antički Rim|Rimljani]]) osvojena je do 272. pne. cijela Italija, pa da bi se nakon punskih ratova, iza 146. pne. počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u II stoljeću [[Rimsko Carstvo|Rimsko carstvo]] seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu (Rimu; Roma) prozvani Romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao [[Rumuni|Rumunje]], [[Španjolci|Španjolce]], [[Portugalci|Portugalce]], [[Francuzi|Francuze]], [[Retoromani|Retoromane]], [[Valonci|Valonce]], [[Moldavci|Moldavce]] [[Katalonci]], [[Vlasi|Arumunje]] ili Vlase i druge manje zajednice. -Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. Prema [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; u [[Francuska|Francuskoj]] (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje.

== Ime ==
Korijen talijanskog imena nalazi se u eponimu [[Italus]] (grčki Italós). U grčkom mitu sin je [[Telegom]]a i [[Penelopa|Penelope]]. Po drugim mitovima vođa je sicilijanskih Sikula ili pak Ligura . Ovaj eponim spominje se u raznim verzijama mitskih događanja. Možda je značajno napomenuti da je podanike priveo sjedilačkom životu, te ih vodio čak do [[Lacij]]a (zemlja Latina) gdje je dobio sinove Sicula i Roma. –Od Italusa narodi Italika dobivaju svoje ime, a ono se prenosi kroz stoljeća do tal. naziva ''Italiani'', engl. ''Italians'', ili hrvatskog ''Talijani''.

== Kratka historija ==
''Porijeklo''
Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija pne. nastanila u krajevima između [[Alpe|Alpa]], i po cijelom [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija|Siciliji]]. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili [[Ligurci|Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća pne. Negdje u VIII stoljeću pne. između rijeke [[Arno]] i [[Tibar|Tiber]] nastanili su se i [[Etrurci|Etruščani]], koji su se u VII st. pne. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika|Korzike]]. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venezia|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi). –[[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u Laciju ([[Lacij|Lazio]]) zajedno sa [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]]. –[[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] življaše u [[Molise]]u i [[Basilicata|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. -Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V stoljeća pne. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pne. 
[[Datoteka:Bartolomeo Cristofori.jpg|thumb|left|240px|Život za muziku, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), njavažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700)]]

Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradovi [[Trapani]], [[Palermo]], [[Cagliari]]. Dolazi do 3 [[Punski ratovi|punska rata]] koji su se vodili 254-241. pne.; 218.-201pne.; i 149.-146. pne. 
Tokom 8 stoljeća pne. u Italiju dolaze Grci. Dolaze sa Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove [[Taranto]], [[Metaponto]], [[Posidonia]], [[Naxos]] (Taormina), Zancle ([[Messina]]), Pitecusa ([[Ischia]]). Korinčani osnivaju poznatu [[Sirakuza|Siracusu]] (8. st. P.n.e.). Bilo je još gradova što ih osnovaše [[Grci]]. -Na sjeveru Italije javljaju se [[Gali]], oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po.

''Stara plemena''

'''[[Latini]]'''
[[datoteka:Guglielmo Marconi.jpg|thumb|right|280px|Gugliemo Marconi]]
Već tokom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju [[Indoevropljani|Indoeuropskim]] narodima unutar koje čine lingvistički skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća pne. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što življaše u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: [[Romul i Rem|Romul]], [[Numa Pompilije]], [[Tul Hostilije]], [[Anko Marcije]] i trojicom Etruščana [[Lucije Tarkvinije Prisk|Tarkvinije Prisko]], [[Servije Tulije]] i [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinije Oholi]]. -Oholi bijaše posljednji rimski car.

'''[[Falisci]]''', -veoma bliski sa Latinima, čije se neveliko područje prostiralo sjeverno i istočno od Rima. Njihova središta bijahu: [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]]. Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nover ere .

'''[[Osci]]''', -pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se raširili središnjom i južnom Italijom, postupno asimilirajući razna domorodna plemena. U 5 stoljeću pne. njihov jezik se veoma raširio područjem što ga danas naseljavaju južni Talijani. Smatra se najarhaičnijim italiskim jezikom.

'''[[Umbri]]''' i susjedna plemena -U prvoj polovici prvog milenija pne. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana što se prostiru južnije od Venecije. Njima su srodni [[Volsci]], Paeligni ili Peligni, [[Aurunci]] i [[Picenum|Piceni]]. Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, točnije nepoznatog. Za Picene se zna da su obožavali djetlića (latinski picus) kao svetu životinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. -Volsci su živjeli južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena [[Marsi]], [[Ekvi]], Hernici i Sabinjani također pripadaše osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu , i veoma rano pali pod njihov utjecaj. 
* [http://indoeuro.bizland.com/archive/article16.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061102135924/http://indoeuro.bizland.com/archive/article16.html |date=2006-11-02 }} The Origin of Rome and Romans.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061102135924/http://indoeuro.bizland.com/archive/article16.html |date=2006-11-02 }}

== Talijani u Hrvatskoj ==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi približno 30000 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Pretežno su nastanjeni u [[Istra|Istri]], na [[Kvarnerski zaljev|Kvarneru]] i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] gdje se smatraju autohtono stanovništvo. Tijekom XVIII stoljeća mnogobrojni talijanski obrtnici naselili su se na području grada [[Zagreb]]a i [[Slavonija|Slavonije]] gdje njihovi potomci i danas žive. U [[Rijeka|Rijeci]] izdavačka kuća [[Edit|EDIT]] izdaje na talijanskom jeziku: dnevne novine &quot;[[La Voce del Popolo]]&quot;, dvotjednik &quot;Panorama&quot;, dječji časopis &quot;Arcobaleno&quot;, kulturni časopis &quot;La Battana&quot;, romane, zbirke pjesama te školske knjige i priručnike za potrebe talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Rijeci u sklopu Hrvatskog Narodnog Kazališta &quot;Ivan pl Zajc&quot; djeluje Talijanska Drama (Dramma italiano). U sklopu riječkog i pulskog studija Hrvatskog radija emitiraju se svakodnevno vijesti na talijanskom jeziku.
U nekim gradovima Istre i u Rijeci djeluju osnovne i srednje škole u kojima se sva nastava odvija na talijanskom jeziku.

== Etnografija ==

=== Nauka i kultura ===
Talijani su mediteranski narod, topao i srdačan, rado će podijeliti radosti života sa drugima. Vole pjesmu i ples i na glasu su kao šarmeri. -Padom Rimskog carstva na tlu Italije dolazi do velikih promjena. Počinje cvjetati kultura na vlastitom poluotoku. Javlja se renesansa, razvija se umjetnost i rađaju ljudi koji će ostaviti svoje tragove do danas širom globusa. Od vremena Augusta Cezara i Plinija, pa preko Galilea i Da Vincija rodili su se mnogi znanstvenici koji će olakšati život čovjeku. Još je [[Galileo Galilej|Galileo Galilei]] [[1592]]. učinio prvi [[termometar]]. Godine [[1800]]. [[Alessandro Volta]] pronalazi prvu bateriju. Dvadesetogodišnji [[Gugliemo Marconi]] na postaji Poldhu, u [[Cornwall]]u, eksperimentira sa [[Morseovi znakovi|Morseovim znakovima]], šalje tri slova '''s''' na udaljenost od preko 2,000 milja, preko Atlantika na Newfoundland; godinu [[1932]]. možemo smatrati rođenjem radio telekomunikacija, prvog kratkovalnog radio aparata na svijetu. Talijani mnogo utječu i na glazbu. Muzičke bilješke u Italiji stare su preko 1000 godina, a prva opera izvedena je prije kojih 400 godina. Poznati [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732) prvi [[pijano]] napravio je prije nekih 300 godina.

=== Život i običaji ===
Italija, bogata europska zemlja živi od industrije i uslužnih djelatnosti. Poljoprivreda je na zadnjem mjestu a proizvodi se [[voće]], [[povrće]], [[grožđe]], maslinovo ulje, [[krumpir]], [[soja]], i [[šećerna repa]]. Ribarstvo je značajno jer Talijani vole ribu i imaju jaku ribarsku flotu. Bogatstvo ipak nije ravnopravno raspodijeljeno. Jug je ostao siromašan, i toga radi opustjela su mnoga sela. Mnogi južni Talijani sele u urbana središta sjevera ili druge zemlje za boljim životom i lakšom zaradom.

[[Poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] ostalo su glavna zanimanja Talijana sa juga. Proizvode voće i povrće za svoje potrebe, maslinovo ulje i vino i malo poznata durum pšenica (vrsta pšenice; Triticum durum, zvana i macaroni-pšenica). Neke obitelji posjeduju farme, i one su većinom malene.

Talijani, bogati ili siromašni, vole se proveseliti uz pjesmu, ples, vino i dobru hranu. Talijani održavaju kroz godinu razne festivale, pa tako i one vezane uz dobro jelo. Jedna od najskupljih gljiva na svijetu, [[tartuf]], uzrok je raznim festivalima hrane koji se održavaju po mnogim talijanskim gradovima. Tokom prva dva vikenda pretposljednjeg mjeseca u godini u toskanskom gradiću [[Giovanni d’Asso]] održava se festival tartufa. Uz njih možemo naći i gastronomski sir [[parmezan]] i [[Chianti (vino)|Vino Chianti]]. Uz tartufe naravno idu i [[ravioli]], [[carpaccio]] (klasično: dimljena govedina) i parmezan. Slično je i po drugim talijanskim gradovima: [[San Miniato]], također u Toskani; [[Aqualagna]] u provinciji Pesaro; [[Bobbio]] u Emiliji; [[Alba]] u Piemontu; [[Calestano]] u provcinciji Parma; i [[Savigno]] u provinciji Bologna.

=== Glazba i ples ===
Glazba ima veliku ulogu u životu Talijana. Ljubav prema glazbi odrazila se i u i kroz duhovnu i materijalnu kulturu Talijana. Oni su i danas dobri pjevači, a mladić se djevojci udvarao serenadom ispod prozora. Glazba se uvukla u sve pore života. Njihovi najpoznatiji majstori u izradi glazbenih instrumenata su već spomenuti Bartolomeo Cristofori sa prijelaza iz 17 u 18. stoljeće. -[[Andrea Amati]] i sinovi Antonio i Girolamo, te [[Antonio Stradivari]] i [[Giuseppe Guarneri]], svjetski su poznati majstori u izradi violina. 
Talijanska glazba, od opere (kao što je [[La Traviata]]) pa do popularne glazbe svakodnevna je u talijanskom životu. Nose je svuda sa sobom. Sa plesom, koji je usko vezan uz glazbu isti je slučaj. Ne samo u Italiji, oni su ga sa sobom donesli i u druge krajeve gdje su se naselili. I dan danas u Americi Talijani su ponesli i proslavili tarantellu, prati ga [[mandolina]], talijanska gitara.

=== Kuhinja ===
[[Datoteka:Spaghetti_bolognese.jpg|thumb|right|280px|Spaghetti bolognese, kulinarski i Ragù alla Bolognese, danas se u restoranima mogu dobiti posvuda, osobito tamo gdje ima Talijana]]

Kuhinja Talijana je upravo ona, '[[Talijanska kuhinja]]', poznata širom svijeta. Još je [[Marko Polo|Marco Polo]], rođen možda na [[Korčula|Korčuli]], inače mletački državljanin, iz [[Narodna Republika Kina|Kine]] je donesao tjesteninu, danas poznatu kao [[Spaghetti]] (u značenju uzice), Talijani više danas ne mogu bez nje. Špageti i [[tjestenina]] zavladali su talijanskim stolom. Obožavaju je sa sosom od [[rajčica]] ili sa mljevenim mesom i nazivaju prema gradovima [[spaghetti milanese]] i [[spaghetti bolognese]]. Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragù alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih špageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, sa dodatkom olivinog (maslinovog) ulja, [[luk]]a, [[mrkva|mrkve]], [[origano|origana]], [[celer]]a, sosa od rajčice i nešto crvenog [[vina]], po želji se dodaje i [[čili]]-papričica. Druga jela sa tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili ' svijet. Osobitu popularnost stekla je '[[pizza]]', postala je toliko popularna da se širom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za posluživanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, čini se, dosežu skroz do vremena, smatra Cliff Lowe ([http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061022052941/http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html |date=2006-10-22 }} Pizza history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061022052941/http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html |date=2006-10-22 }}), grčke kolonizacije južnih obala današnje Italije. Okrugla pljosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od rajčice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza možemo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza sa pilećim prsima, koju se u američkoj Philadelphiji može nabaviti kao autentična talijanska hrana. –Kako su Talijani, poput [[Grci|Grka]], mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja.

== Vanjske veze ==
* [http://www.globalvolunteers.org/1main/italy/italyculture.htm Italy's Culture]
* [http://www.oldandsold.com/articles06/dance-7.shtml Italian Dances]

[[Kategorija:Italijani| ]]
[[Kategorija:Romanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Italije]]</text>
      <sha1>78j3973j3agqxiwnwams3he3cc8gq5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rumuni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17574</id>
    <revision>
      <id>42668960</id>
      <parentid>42654758</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22450" sha1="or3rvx9qquufyrb9py48isovyxxdpn3" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
|grupa      = Rumuni/Rumunji&lt;br /&gt;''Români''
|slika      = [[Datoteka:12 Romanians.PNG|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;[[Marthe Bibesco]] • [[Constantin Brâncuşi]] • [[Dimitrie Cantemir]] • [[Henri Coandă]] • [[Mihai Eminescu]] • [[George Enescu]] • [[Avram Iancu]] • [[Nicolae Iorga]] • [[Mihail Kogălniceanu]] • [[Titu Maiorescu]] • [[Inocenţiu Micu-Klein]] • [[Nadia Comăneci]]
|populacija = [[Circa|cca.]] '''23,8 miliona''' (uključivši [[Moldavci|Moldavce]])
|region1    = {{flagcountry|Rumunjska}}
|pop1       = 16,870.000  &lt;small&gt;(popis iz 2011.)&lt;/small&gt;
|ref1       = {{lower|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Romanian Census Results 2002 |url=http://www.recensamant.ro/pagini/rezultate.html |access-date=2010-02-15 |archive-date=2009-07-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090706084835/http://www.recensamant.ro/pagini/rezultate.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}
|region2    = {{flagcountry|Moldova}}
|pop2       = 75.000 &lt;small&gt;(popis iz 2004.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;2,815.175 &lt;small&gt;(uklj. [[Moldavci|Moldavce]])&lt;/small&gt; 
|ref2       = {{lower|&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook&quot;&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107090430/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html |date=2019-01-07 }} Data according to the CIA World Factbook&lt;/ref&gt;}}
|region3    = {{flagcountry|Italija}}
|pop3       = 796.000 rumunskih državljana
|ref3       = {{lower|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ilmessaggero.it/articolo.php?id=75984&amp;sez=HOME_INITALIA |access-date=2010-02-15 |archive-date=2011-09-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110929052837/http://www.ilmessaggero.it/articolo.php?id=75984&amp;sez=HOME_INITALIA |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|region4    = {{flagcountry|Španija}}
|pop4       = 728.967 [[Rumunija|rumunskih]] državljana
|ref4       = {{lower|&lt;ref&gt;Instituto Nacional de Estadística: ''Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2008. Datos provisionales.'' [http://www.ine.es/prensa/np503.pdf].[http://www.ine.es/inebase/xls_temp/pcaxis2046972305.xls]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;!-- may count people which are already counted at home, only temporary residents of Spain - which is WHY it is called &quot;Provisional data&quot; --&gt;&lt;/ref&gt;}}&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;
|region5   = {{flagcountry|SAD}}
|pop5      = 462.526 (popis iz 2001.)&lt;/small&gt;
|ref5      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-context=dt&amp;-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001:001|547;&amp;-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&amp;-TABLE_NAMEX=&amp;-ci_type=A&amp;-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&amp;-CONTEXT=dt&amp;-tree_id=4001&amp;-all_geo_types=N&amp;-redoLog=true&amp;-geo_id=01000US&amp;-search_results=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111110180938/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-context=dt&amp;-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&amp;-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&amp;-TABLE_NAMEX=&amp;-ci_type=A&amp;-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&amp;-CONTEXT=dt&amp;-tree_id=4001&amp;-all_geo_types=N&amp;-redoLog=true&amp;-geo_id=01000US&amp;-search_results=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |date=2011-11-10 }}.&lt;/ref&gt;}}
|region6    = {{flagcountry|Ukrajina}}
|pop6       = 150.989 &lt;small&gt;(popis iz 2001.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;409.608 &lt;small&gt;(uklj. [[Moldavci|Moldavce]])&lt;/small&gt;
|ref6       = {{lower|&lt;ref&gt;prema [[Popis stanovništva u Ukrajini 2001|ukrajinskom nacionalnom popisu iz 2001.]] ([http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/nationality_population/nationality_1/s5/?botton=cens_db&amp;box=5.1W&amp;k_t=00&amp;p=80&amp;rz=1_1&amp;rz_b=2_1%20%20&amp;n_page=5 data-ro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090604202712/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/nationality_population/nationality_1/s5/?botton=cens_db&amp;box=5.1W&amp;k_t=00&amp;p=80&amp;rz=1_1&amp;rz_b=2_1%20%20&amp;n_page=5 |date=2009-06-04 }}
[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/nationality_population/nationality_1/s5/?botton=cens_db&amp;box=5.1W&amp;k_t=00&amp;p=60&amp;rz=1_1&amp;rz_b=2_1%20%20%20&amp;n_page=4 data-md] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930165503/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/nationality_population/nationality_1/s5/?botton=cens_db&amp;box=5.1W&amp;k_t=00&amp;p=60&amp;rz=1_1&amp;rz_b=2_1%20%20%20&amp;n_page=4 |date=2007-09-30 }}).&lt;/ref&gt;}}
|region7   = {{flagcountry|Nemačka}}
|pop7      = 73.365 - 200.000 rumunskih državljana
|ref7      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm Foreign-born population by country of origin, 2004], Nemački statistički biro. Nemački broj''ne'' navodi više od milion [[Banatske Švabe|Švaba]] i [[Transilvanski Saksonci|Saksonaca]] čije su porodice kroz istoriju živele u [[Banat]]u i [[Transilvaniji]], i migrirale u Nemačku tokom 20. veka. Mnogi pripadnici ove grupe još uvek govore rumunski.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.evz.ro/dmain/article/161/Comunitatea-romanilor-din-Germania/?id_domain=64 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091003043150/http://www.evz.ro/dmain/article/161/Comunitatea-romanilor-din-Germania/?id_domain=64 |date=2009-10-03 }} Estimated by the Romanian embassy in Germany&lt;/ref&gt;}}
|region8   = {{flagcountry|Kanada}}
|pop8      = 79.650 &lt;br /&gt; 192.170 &lt;small&gt;(uključujući mešano poreklo)&lt;/small&gt;
|ref8      = {{lower|&lt;ref&gt;[[Statistics Canada]], [[Popis stanovništva u Kanadi 2006]]. [http://www12.statcan.ca/english/census06/data/highlights/ethnic/pages/Page.cfm?Lang=E&amp;Geo=PR&amp;Code=01&amp;Data=Count&amp;Table=2&amp;StartRec=1&amp;Sort=3&amp;Display=All&amp;CSDFilter=5000 target audience - Demographic Information- Sarmis ROMEDIA&lt;!-- Bot generated title --&gt;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091101151108/http://www12.statcan.ca/english/census06/data/highlights/ethnic/pages/Page.cfm?Lang=E&amp;Geo=PR&amp;Code=01&amp;Data=Count&amp;Table=2&amp;StartRec=1&amp;Sort=3&amp;Display=All&amp;CSDFilter=5000 |date=2009-11-01 }}&lt;/ref&gt;}}
|region9    = {{flagcountry|Rusija}}
|pop9       = 5.308 &lt;small&gt;(popis iz 2002.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;177.638 &lt;small&gt;(uključujući [[Moldavci|Moldavce]])&lt;/small&gt;
|ref9       = {{lower|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=2002 Russia Census |url=http://www.perepis2002.ru/ct/doc/English/4-2.xls |access-date=2010-02-15 |archive-date=2007-02-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070217070612/http://www.perepis2002.ru/ct/doc/English/4-2.xls |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}
|region10   = {{flagcountry|Srbija}}
|pop10      = 34576 &lt;small&gt;(popis iz 2002.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;74.630 &lt;small&gt;(uključujući ;[[Timočki Vlasi|Timočke Vlahe]])&lt;/small&gt;
|ref10      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/Zip/CensusBook1.pdf 2002 Serbia Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327035536/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/Zip/CensusBook1.pdf |date=2009-03-27 }}.&lt;/ref&gt;}}
|region11   = {{flagcountry|Austrija}}
|pop11      = 29.044
|ref11      = {{lower|&lt;ref name=&quot;migrationinformation.org&quot;&gt;[http://www.migrationinformation.org/datahub/countrydata/data.cfm]&lt;/ref&gt;}}
|region12   = {{flagcountry|Grčka}}
|pop12      = 25.375 &lt;small&gt;(popis iz 2006.)&lt;/small&gt;
|ref12      = {{lower|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/A1605/Other/A1605_SPO15_TB_AN_00_2006_07_F_EN.pdf |title=General Secretariat of National Statistical Service of Greece |format=PDF |access-date=2010-04-07 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924120745/http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/A1605/Other/A1605_SPO15_TB_AN_00_2006_07_F_EN.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}
|region13    = {{flagcountry|Kazahstan}}
|pop13       = 20.000
|ref13       = {{lower|&lt;ref&gt;''[[Ziua]]'' [http://www.ziua.net/display.php?id=161480&amp;data=2004-11-02 &quot;20.000 de romani in Kazahstan&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Cotidianul]] [http://www.cotidianul.ro/conferinta_esuata_a_romanilor_din_europa-16706.html ]: &lt;small&gt;''reprezentantii comunitatilor romanesti din Kazahstan au avut cuvinte de lauda pentru sprijinul obtinut din partea Ambasadei Romaniei la Alma-Ata. Comunitatea numara nu mai putin de 20.000 de romani, deportati dupa 1945 din Basarabia si nordul Bucovinei.''&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt;}}
|region14   = {{flagcountry|UK}}
|pop14      = 19.096 rumunskih državljana
|ref14      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.runnymedetrust.org/uploads/publications/pdfs/LivingTransnationally-2008.pdf]&lt;/ref&gt;}}
|region15   = {{flagcountry|Australija}}
|pop15      = 18.320
|ref15      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/ViewData?action=404&amp;documentproductno=0&amp;documenttype=Details&amp;order=1&amp;tabname=Details&amp;areacode=0&amp;issue=2006&amp;producttype=Census%20Tables&amp;javascript=true&amp;textversion=false&amp;navmapdisplayed=true&amp;breadcrumb=TLPD&amp;&amp;collection=Census&amp;period=2006&amp;productlabel=Ancestry%20(full%20classification%20list)%20by%20Sex&amp;producttype=Census%20Tables&amp;method=Place%20of%20Usual%20Residence&amp;topic=Ancestry&amp; 2006 Australian census] reports 18,320 people of Romanian ancestry&lt;/ref&gt;}}
|region16    = {{flagcountry|Francuska}}
|pop16       = 18.000 rumunskih državljana
|ref16      = {{lower|&lt;ref name=&quot;migrationinformation.org&quot;/&gt;}}
|region17   = {{flagcountry|Mađarska}}
|pop17      = 14.781
|ref17      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/2/load01_12_0.html 2001 Hungarian census]&lt;/ref&gt;}}
|region18   = {{flagcountry|Švedska}}
|pop18      = 12.748 rođenih u Rumuniji
|ref18      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.ssd.scb.se/databaser/makro/SubTable.asp?yp=tansss&amp;xu=C9233001&amp;omradekod=BE&amp;huvudtabell=UtrikesFoddaR&amp;omradetext=Population&amp;tabelltext=Foreign%2Dborn+persons+in+Sweden+by+country+of+birth%2C+age+and+sex%2E+Year&amp;preskat=O&amp;prodid=BE0101&amp;starttid=2000&amp;stopptid=2005&amp;Fromwhere=M&amp;lang=2&amp;langdb=2 Foreign-born persons in Sweden by country of birth], 2005&lt;/ref&gt;}}
|region19   = {{flagcountry|Portugal}}
|pop19      = 10.818 rumunskih državljana
|ref19      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.ine.pt/ngt_server/attachfileu.jsp?look_parentBoui=10363731&amp;att_display=n&amp;att_download=y]&lt;/ref&gt;}}
|region20   = {{flagcountry|Bugarska}}
|pop20     = 1.088 &lt;small&gt;(popis iz 2001.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;11.654 &lt;small&gt;(uključujući [[Vlasi|Vlahe]])&lt;/small&gt;
|ref20     = {{lower|&lt;ref&gt;{{bg icon}} [http://www.nsi.bg/Census/Census.htm Bulgarian Census, 2001].&lt;/ref&gt;}}
|region21   = {{flagcountry|Južna Afrika}}
|pop21      = 3.000
|ref21      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.mae.ro/index.php?unde=doc&amp;id=24106]&lt;/ref&gt;}}
|region22   = {{flagcountry|Turska}}
|pop22      = 1.304 poreklom iz Rumunije
|ref22      = {{lower|&lt;ref&gt;[http://www.politics.ankara.edu.tr/dosyalar/MMTY/36/9_birol_akgun_zeynep_sahin.pdf]&lt;/ref&gt;}}
|jezici  = [[Rumunski jezik|rumunski]]
|religije  = uglavnom [[Rumunska pravoslavna crkva|rumumsko pravoslavlje]], ali takođe i [[rumunsko katoličanstvo]], [[rimokatoličanstvo]], [[protestantizam]], [[judaizam]] i [[ateizam]]. 
|srodne=[[Aromuni]], [[Megleno-Rumuni]], [[Istro-Rumuni]]&lt;br /&gt;''V.: [[Timočki Vlasi|Vlasi]], [[Moldavci]]'' 
|fusnote  = &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Broj u [[Italija|Italiji]] i [[Španija|Španiji]] predstavljas nedavne imigrante od kojih su mnogi već bili uključeni u rumunski popis od 2002.&lt;br /&gt;&lt;/sup&gt;
&lt;/div&gt;
}}
'''Rumuni''' ili '''Rumunji''' su istočno-evropski narod, koji pretežno živi u [[Rumunija|Rumuniji]], gde čini oko 90% stanovništva. Rumunski narod je nastao mešanjem drevnih [[Dačani|Dačana]] sa doseljenim [[Rimsko Carstvo|rimskim]] kolonistima. Rumuni su većinom pravoslavne veroispovesti, a govore rumunskim jezikom, koji pripada [[Romanski jezici|romanskoj grupi]] [[Indoevropski jezici|indoevropske porodice jezika]]. Rumuna ukupno ima oko 23,782,990&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/language/ron Ethnologue 2014]&lt;/ref&gt;, od toga u Rumuniji 16,870.000.

== Ime ==
Rumunji će svoje ime (sebe zovu Români) steći tek nakon romanizacije stare [[Dacija|Dacije]] i tračkih plemena ([[Dačani|Dačana]]) naseljenih u njoj. Na prostoru koji su nastanjivala stara dačka plemena nastale su 3 etnografske zone u kojima razlikujemo prave Rumunje u području [[Transilvanija|Transilvanije]] uključujući i [[Crişana|Crişanu]] i [[Banat]]. Druga je [[Vlaška (pokrajina)|Vlaška]] u [[Oltenija|Olteniji]], [[Muntenija|Munteniji]] i [[Dobrudža|Dobrudži]] gdje nalazimo [[Vlasi|Vlahe]] ili Aromune (Arumunje). Treća je [[Moldavija]] sa [[Moldavci]]ma, uključujući republiku [[Moldaova|Moldovu]], [[Moldavija|Moldaviju]] u Rumunjskoj, [[Budžak]] i [[Bukovina]].

Nazivi Români, Rumunji i ostale varijante svakako potjeću po imenu starog Rima, jer su sami sebe smatrali naseljednicima ove države.

== Popis starih plemena ==
Plemena koja su naselajvala Daciju i čiji bi ronaizirani potomci trebali učestvovati u stvaranju rumunjskog naroda bili bi:
* [[Albocensi]] (Albocenses), zapadno od plemena Potulatensi (Potulatenses).
* [[Anarti]], sjeverozapadna Dacija.
* [[Apuli]]središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii)
* [[Biephi]], zapadno od Buridavensesa.
* [[Buri (Dačani)|Buri]]{{newdsm}}
* Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija.
* [[Calipizi]], između Dnjestra i Buga.
* [[Karpi]] (Carpi), istočno od Karpata i zapadno od Dnjestra. Karpati dobivaju ime po njima. 
* [[Caucoensii]] (Caucii, Caucoenses), na 
* [[Ciagisi]], između Saldensesa i Piephigija
* [[Kostoboci]] (Costoboci), sjeverna i sjeveroistočna Dacija, pa u suvremenu Ukrajinu i Moldaviju
* [[Cotensi]] (Cotenses), istočno od Buridavensesa
* [[Crobobizi]], [[Dobrudža]]
* [[Trizi]], Dobrudža
* [[Keiasigi]], [[Transilvanija]].
* [[Piephigi]], [[Moldavija]] i istočna [[Muntenia]]
* [[Potulatensi]] (Potulatenses), između Albocensesa i Siensesa
* [[Predavensi]] (Predavenses), na zapadu
* [[Ratacensi]] (Ratacenses), između Predavensesa i Caucoensesa
* [[Saldensi]] (Saldenses), današnji [[Banat]] i [[Crişana]] 
* [[Siensi]] (Sienses), istočno od Potulatensesa
* [[Suci]], ušće rijeke Olt.
* [[Teurisci]], sjeverna Dacija
* [[Tirageti]] (Tyragetae), na ušću Dnjestra

== Historija ==
Područje današnje Rumunjske nastanjeno je već nekoliko desetina tisuća godina. Najstarije kosti pronađena na njezinom području stare su između 34,000 i 36,000 godina. Radi se o facialnim kostima koje su pripadale muškarcu i zasada se smatraju najstarijima u [[Europa|Europi]] ([http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3129654.stm vidi]). Pretke današnjih Rumunja ovdje nalazimo već negdje oko 500 godina pne. To su Dačani koji nastanjuje krajeve između obala [[Crno more|Crnog mora]] i na zapad preko Karpata do u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Ova srodna plemena pod vodstvom [[Burebista|Burebiste]] (82-44. pne.) ujedinit će se u snažnu državu protiv koje će zaratit [[Cezar]], ali iste godine obadvoje vođa doživljavaju istu sudbinu. Ubijeni su od svojih podanika. [[Rim]] ipak nastavlja rat protiv Dačana čija se država raspala na 4 ili 5 djelova, svaka pod drugim vladarom. Do ujedinjenja ipak dolazi [[95]]. pod vodstvom [[Decebal]]a. Ovaj se hrabro opire napadima rimskih careva [[Domicijan]]a i [[Trajan]]a. Sa Trajanom vodi ratove 101.-101. i 105.-106. ili 107. U ovom posljednjem destruktivnom ratu Decebal je podlegao, te se opkoljen ubija. Rim ovlada Dacijom a [[129]]. podijeljena je na [[Gornja Dacija|Gornja Daciju]] (Dacia superior) i [[Donja Dacija|Donja Daciju]] (Dacia inferior). Ove provincije poznate su i kao Transilvanija i Mala Valahija ili Mala Vlaška. [[Marko Aurelije]] Daciju će podijeliti na 3 provincije Porolissensis, Apulensis i Maluensis. Glavno im sjedište postaje [[Sarmizegetusa]], gdje je skončao posljednji dački kralj Decebal ([https://web.archive.org/web/20091027171924/http://geocities.com/dacgerula/poze.html vidi]).
Dacija se nalazi na sjevernoj i istočnoj granici carstva te je neprekidno pod prijetnjom raznih skitalačkih plemena ali i pod zaštitom rimske vojske. među ostalima tu je i slavna [[Legio XIII Gemina]], koja je ratovala u Galiji a 49. prije Krista prelazi [[Rubikon]] ([http://www.livius.org/a/battlefields/rubico/rubico.JPG vidi most na rijeci Rubikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210034334/http://www.livius.org/a/battlefields/rubico/rubico.JPG |date=2007-02-10 }}), te dolazi do drugog rimskog građanskog rata. Još je jedna legija tu stacionirana, to je [[Legio V Macedonica]]. Na granicama rimskog carstva javljaju se novi narodi i nove opasnosti. Dolaze [[Vizigoti]], a za leđima su im [[Huni]]. Aurelije 270 ili 271. povlači svoje snage iz Dacije. Do ratova će doći još 378., to je [[Bitka kod Hadrianopolja]] koju predvodi [[Fritigern]] na čelu [[Tervingi|Tervinga]], [[Greutungi|Greutunga]] i [[Alani|Alana]] protiv rimskog cara Valensa. Ova rat navijestit će konačnu propast [[Zapadno rimsko carstvo|zapadnorimskog carstva]].

Život ovih plemena bio je vezan uza zemlju i stoku. Uzgajali su cerealije, voće i pravili vino. Posjedovali su velika krda goveda i ovaca, bavili se [[pčelarstvo]]mm, a [[konj]]i su im bili na cijeni. Područje Dacije bilo je bogato depozitima zlata, željeza i srebra u karpatima, čija eksploatacija datira još iz 8. stoljeća prije Krista. I sam car trajan se iz svog osvajanja vratio u Rim sa 165 tona zlata i 330 tona srebra. Sol i drvo bili su dodatni izvozi Dacije.

Rimaljni su Daciji pak ostavili svoj jezik i ime. Kao stanovnici [[Bizant]]a sebe će nazivati ''' Romeji' ''-ma. [[Latinski jezik]] koji su Rimljani donesli sa sobom [[Dakoromani]], (romanizirani [[Dačani]], Rumunji i srodni [[Moldavci]] i [[Vlasi]]) razvit će u posebne jezike koje danas klasificiramo romanskoj skupini indoeuropskih jezika.

== Etnografija ==
U velikoj romanskoj skupini naroda Rumunji i [[Moldavci]] predstavljaju njihove najistočnije pripadnike. Rumunji su nastali romanizacijom na bizantskom području, pa su naslijedili romansko ime i bizantske obrede '' 'Ritul bizantin' ''. Od srednjeg vijeka pa do 19. stoljeća oni žive u 3 različite susjedne kneževine: Transilvaniji, Vlaškoj i Moldaviji. Ove tri nalaze se na križanjima velikih kraljevstava i carstava, no kroz cijelo vrijeme uspjeli su očuvati svoje posebno nacionalno biće i svoju specifičnu civilizaciju. Ujedinjenjem [[Vlaška (kneževina)|Vlaške]] i Moldavije [[1859]]. nastat će njihova nacionalna država, [[Rumunjska]], no ona će ostat turski vazal sve do 1877. kada će proglasit svoju nezavisnost što će potvrdit berlinski kongres 1878. Ovim će će joj otomansko carstvo prepustiti [[Dobrudža|Dobrudžu]], a ona Rusiji [[Besarabija|Besarabiju]].
Svi ovi narodi sa kojima su Rumunji kroz svoju povijest u kontaktima i suživotu utjecat će, geografsko-klimatske uvjete, na stvaranje rumunjske kulture.
Planinski masiv Karpata što se od sjevera proteže prema jugu i zapadu odvaja Transilvaniju (najoznatijoj po [[Drakula|grofu Drakuli]]) od Vlaške nizine i Moldavije. Rumunji su ovisno o lokalitetu zemljodjelci (u nizinama) s danas razvijenom poljoprivredom u kojoj prednjače [[pšenica]] i [[kukuruz]]. U planinskim krajevima bave se stočarstvom, pretežno ovce.

'''Seljačka kuća'''

Tradicionalne seljačke kuće Rumunja građene su od materijala koji je dostupan, tako da se po materijalu razlikuju one u šumovitim krajevima gdje su građene od drveta, u ravnicama od gline ili opeke, i uz obalu od kamena. Ove kuće pretežno su prizemnice a seljak je arhitekt i majstor gradnje svoje vlastite kuće. Unutrašnjost joj izgleda poput pravog muzeja, većina predmeta rađena je od drveta [[hrast]]a ili [[bukva|bukve]], funkcionalne primjene i lijepo dekorirano rezbarijama. Seljačka [[odjeća]] domaće je izrade, od [[vuna|vune]], [[pamuk]]a ili [[konoplja|konoplje]]. Nije nikad blještavih boja, nego kombinacija bijele, crne, plave i crvene, diskretnih dekorativnih motiva. U prošlim stoljećima mlade Rumunjke, kako bi izgledale poput bizantskih princeza ukrašavale su svoju odjeći zlatnim i srebrnim nitima.

'''Običaji i kuhinja'''
[[Datoteka:Mamaliga Moldova.jpg|thumb|mămăliga]]

Rumunjski narodni običaji kombinacija su starih agrarnih rituala i kršćanstva. Od bojenja uskršnjih jaja napravljena je prava umjetnost. Tradicionalno bojena se u crveno, uskršnja jaja dekoriraju se u različitim krajevima na specifične načine, s motivima koji simboliziraju obnovu i besmrtnost. Za Uskrs kod Rumunja i Moldavaca priređu je se slatki kruh [[cozonac]] sa [[mlijeko]]m, [[šećer]]om i jajima. [[Bugari]] ga nazivaju [[kozunak]] (козунак), i veoma je nalik talijanskom [[panettone]]u. Mnoga jela i pića priređuju se sa kukuruzom, kao [[mămăliga]] (žganci), [[mămăligă cu lapte]] (žganci s mlijekom) i [[balmoş]] (kuhani u ovčjem mlijeku), ili su mesna (janjetina), [[stufat de miel]] i [[drob de miel]]; nadalje mesne i juhe od povrća. Od turskog utjecaja potjeće pilav, jelo često na Srednjem istok, srednjoj i južnoj Aziji, a probilo se sve do Latinske Amerike i [[Karibi|Kariba]], pa ga na [[Trinidad]]u poznaju kao [[pelau]], i postao dijelom kreolske kulinarske tradicije. [[Pilav]] je najčešći među turskim narodima [[Tatari]]ma, [[Kazahi]]ma, [[Kirgizi]] i drugi. Kod Rumunja treba spomenuti i jaku šljivovu rakiju -[[ţuică]], čiji proces proizvodnje mora biti završen prije [[Božić]]a. U području Moldavije poznati desert je pita [[poale în brâu]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Paleo-Balkan languages in Eastern Europe between 5th and 1st century BC - Spanish and English.png|Antički Dačani
Datoteka:Bgiusca Jirecek Line.jpg|Granica grčkog i latinskog uticaja na Balkanu
Datoteka:Theoretical map of Romanian origins.png|Teorije o poreklu Rumuna
Datoteka:Map-balkans-vlachs.png|Balkanski narodi vlaškog porekla
Datoteka:Romanians before WW1.jpg|Rumuni pre Prvog svetskog rata
Datoteka:Romania harta etnica 2011.PNG|Rumuni u Rumuniji (popis iz 2011. godine)
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
* [[Moldavci]]
* [[Vlasi]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{Commonscat|Romanians}}
* Musat, Mircea &amp; Ardeleanu, Ion (1985), From ancient Dacia to modern Romania, Bucharest.
* Pop, I. (1999), Romanian and Romania a brief History, Columbia University Press, New York
* Giurescu, Constantin (1972), Chronological History of Romania, Bucharest
;O plesovima
* Alexandru, T. (1980), Rumanian Folk Music, Bucharest: Musical Publishing House.
* Kligman, G. (1977), Căluş, symbolic transformation in Romanian ritual, Chicago &amp; London: University of Chicago Press.
* Kligman, G. (1988), Wedding of the Dead: Ritual, Poetics, and popular culture in Transylvania, Berkeley: University of California Press.

[[Kategorija:Romanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rumunije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]</text>
      <sha1>or3rvx9qquufyrb9py48isovyxxdpn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nizozemci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17612</id>
    <revision>
      <id>42668991</id>
      <parentid>42447311</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:54:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3933" sha1="tlge0jchle2c1bz9aesjjs324qchtya" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci/Holanđani&lt;br /&gt;Nederlanders
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Holandija|Nizozemska]], [[Belgija]], [[Nemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[nlNizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''de facto'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>tlge0jchle2c1bz9aesjjs324qchtya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668994</id>
      <parentid>42668991</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:00:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3926" sha1="imhiu2wo7j123saagrj5c80jz1inrpj" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci&lt;br /&gt;''Nederlanders''
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Holandija|Nizozemska]], [[Belgija]], [[Nemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[nlNizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''de facto'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>imhiu2wo7j123saagrj5c80jz1inrpj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668995</id>
      <parentid>42668994</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3934" sha1="24834h7k1jtkymn1z5xobbg4a9w5d8n" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci&lt;br /&gt;{{lang|nl|Nederlanders}}
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Holandija|Nizozemska]], [[Belgija]], [[Nemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[nlNizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''de facto'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>24834h7k1jtkymn1z5xobbg4a9w5d8n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668996</id>
      <parentid>42668995</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3933" sha1="gfn0t9fzusznve8xd5ybv2bs5bc16q5" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci&lt;br /&gt;{{jez|nl|Nederlanders}}
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Holandija|Nizozemska]], [[Belgija]], [[Nemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[nlNizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''de facto'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>gfn0t9fzusznve8xd5ybv2bs5bc16q5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668997</id>
      <parentid>42668996</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:01:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3931" sha1="ieh58ejyd0a0r5dh02awl24wqi4sbf8" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci&lt;br /&gt;{{jez|nl|Nederlanders}}
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Holandija|Nizozemska]], [[Belgija]], [[Nemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[Nizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''de facto'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>ieh58ejyd0a0r5dh02awl24wqi4sbf8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668999</id>
      <parentid>42668997</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:11:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3921" sha1="i70ddmjf6t7ligkxi05fzj342kavjlc" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci&lt;br /&gt;{{jez|nl|Nederlanders}}
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Nemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[Nizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''de facto'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>i70ddmjf6t7ligkxi05fzj342kavjlc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669084</id>
      <parentid>42668999</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3926" sha1="cxauo7ietgkzvwwb8eeqi37uhp49lqd" xml:space="preserve">{{narod|
|ime=Nizozemci&lt;br /&gt;{{jez|nl|Nederlanders}}
|slika=
|upopulacija= od 15 do 25 miliona
|populacija= [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Njemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Južnoafrička Republika|JAR]]
|jezik= [[Nizozemski jezik|nizozemski]]
|religija= [[Katolicizam|katolici]] oko 30%, reformisti ([[Kalvinizam|kalvinisti]]) 20%, nereligiozni i [[Ateizam|ateisti]] oko 50%, mali broj [[Budizam|budisti]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Hinduizam|hinduisti]]
|grupa= [[Germani]] 
}}

'''Nizozemci''' ili '''Holanđani''' ({{jez-niz|Nederlanders}}) je naziv za [[Germani|germansku]] etničku grupu koja potječe iz oblasti [[Sjeverozapadna Evropa|sjeverozapadne Evrope]] poznate kao [[Nizozemska]].

Većina predaka današnjih Nizozemaca bili su [[Franci]], koji su se na područje Nizozemske naselili oko godine [[400]]. a kasnije predstavljali jezgru [[Franačka država|Franačke države]]. Njenom podjelom je područje Nizozemske pripalo [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], ali su lokalni plemići relativno brzo ostvarili ''[[de facto]]'' nezavisnost.

Ključni događaj za stvaranje moderne nizozemske nacije bila je reformacija, koja je, pogotovo u svojoj [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] verziji, među stanovnicima Nizozemske našla plodno tlo. To se dogodilo kada je tim oblastima vladala [[Španija]], čiji je dvor bio pod snažnim utjecajem [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] te zbog hereze praktički sve Nizozemce osudio na smrt. Uslijedio je dug i krvavi [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnji rat]] u kome je sjeverni dio Nizozemske ostvario nezavisnost i profilirao se u jednu od ekonomskih najmoćnijih te kulturno najnaprednijih država na svijetu. Južni dio Nizozemske je ostao pod katoličkom vlašću, te se tamo razvio poseban etnički identitet [[Flamanci|Flamanaca]].

Kao pomorski narod, Nizozemci su u 17. vijeku počeli kolonizirati prekomorske zemlje, te su tako u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] osnovali današnji [[New York]], a na [[Južna Afrika (regija)|jugu Afrike]] [[Capetown]]. U Sjevernoj Americi su nizozemske zajednice u 18. i 19. vijeku asimilirane u novu [[Amerikanci (nacija)|američku naciju]], iako je dio njih - od kojih je najpoznatija sekta [[Amiši|amiša]] - očuvao svoj posebni identitet. Na jugu Afrike se nakon pada kolonije pod britansku vlast nizozemska zajednica otpočela emigraciju u unutrašnjost kontinenta i do kraja 19. vijeka formirala posebni etnički identitet zvan [[Afrikaneri]].

Zbog činjenice da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi ispod razine mora je Nizozemce kroz vijekove natjerala da radišnost prigrle kao svoju najveću vrlinu, isto kao što je prosperitet stečen prekomorskom trgovinom stvorio tradiciju [[tolerancija|tolerancije]] po kojoj se Nizozemska danas ističu među svim zemljama Evrope i svijeta. Prvi koji su uživali te plodove bili su [[Jevreji|Židovi]], a kasnije i [[hugenoti]] protjerani iz katoličke [[Francuska|Francuske]]. Kasnije se ta tradicija odrazila i kroz prihvaćanje [[liberalizam|liberalizma]] u društvenoj sferi - a najpoznatije manifestacije toga jesu [[seksualna revolucija]], legalizacija [[prostitucija|prostitucije]] i [[istopolni brak|istospolnih brakova]], kao i dekriminalizacija [[marihuana|marihuane]] i ''lakih [[droga]]''. Nizozemsku tradiciju tolerancije je, međutim, u posljednje vrijeme izazvao sve veći broj imigranata iz muslimanskih zemalja koji liberalizam zemlje-domaćina smatraju nespojivim sa svojim vjerovanjima.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gezelligcanada.com Dutch Immigrant Communities in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127143916/http://www.gezelligcanada.com/ |date=2011-11-27 }}
* [http://www.nlborrels.com NLBorrels, a global network for Dutch Expatriates]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>cxauo7ietgkzvwwb8eeqi37uhp49lqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bjeloruska rublja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19897</id>
    <revision>
      <id>42669028</id>
      <parentid>42516883</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Orange-kun</username>
        <id>21416</id>
      </contributor>
      <origin>42669028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1790" sha1="lfn1stpgsubhbqjpltkpw8tknjka7gv" xml:space="preserve">[[Datoteka:50000-rubles-Belarus-2000-b.jpg|thumb|desno|250px|Novčanica od 50000 rubalja]]
'''Beloruska rublja''' ({{jez-be|belaruskі rubelь}}) je zvanična [[valuta]] u [[Belorusija|Belorusiji]]. Simbol za belorusku rublju je »[[File:BYN symbol.svg|10px|baseline|link=|class=skin-invert-image]]« a kod ''BYR''. Jednu rublju čini 100 kapejki.

Nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a u Belorusiji je privremeno uveden sistem bonova kako bi se zamenio sovjetski novac. Prva Beloruska rublja je uvedena [[1992]]. godine i imala je vrednost od 10 sovjetskih rubalja. Nova beloruska rublja koja je i danas u opticaju je uvedena [[2000]]. u vrednosti od 1000 starih za 1 novu.

Godišnja inflacija rublje je 10,3% u [[2005]]. Novac izdaje Narodna Banka Republike Belorusije.

Rublja se izdaje isključivo u papirnim novčanicama. Apoeni novčanica su 10, 20, 50, 100, 500, 1000, 5000, 10 000, 20 000, 50 000 i 100 000 rubalja. Danas se retko sreću novčanice od 1 i 5 rubalja. Kopejke se više ne izdaju ni u jednom obliku.

Od momenta dolaska na vlast [[Aleksandar Lukašenko]] je veliki zagovornik zajedničke valute Belorusije i [[Rusija|Rusije]]. Planirano je da Belorusija prvo pređe na [[Ruska rublja|rusku rublju]] tokom [[2003]]. kako bi tokom [[2007]]. ili [[2008]]. bila uvedena nova zajednička valuta, međutim ovaj plan nikada nije ostvaren i njegova budućnost je neizvesna, dok je sama beloruska rublja devalvirala 56 % [[24. 5.|24.5.]][[2011]]. godine [http://www.forbes.com/feeds/ap/2011/05/25/general-eu-belarus-crisis_8484472.html]

== Povezano ==
* [[Spisak valuta]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Banknotes of Belarus}}
* [http://www.nbrb.by/ Narodna Banka Belorusije]

{{Evropske valute}}

[[Kategorija:Ekonomija Belorusije|Rublja]]
[[Kategorija:Evropske valute]]</text>
      <sha1>lfn1stpgsubhbqjpltkpw8tknjka7gv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Madeira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23459</id>
    <revision>
      <id>42669022</id>
      <parentid>42602709</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:03:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16432" sha1="5eiqwudzr2s3jagn20wzvyhlo98opky" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Autonomna regija Madeira |
  izvorno_ime                 = Região Autónoma da Madeira |
  ime_genitiv                 = Madeire |
  eng_ime                     = Madeira |
  zastava                     =Flag_of_Madeira.svg |
  grb                         =Coat of arms of Madeira.svg |
  službeni_jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] |
  glavni_grad                 = [[Funchal]]    |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = nema, postoji regionalna vlada |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Alberto João Jardim]] |
  površina_poredak            = n/a          |
  površina                    = 797     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 253 482   |
  godina_popisa               = 2001        |
  gustoća_stanovništva        = 313        |
  neovisnost                  = nema, [[Portugalske autonomne regije|Autonomna regija]] [[Portugal]]a |
  valuta                      = [[euro]]  |
  stoti_dio_valute            = 100 centa        |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[A Portuguesa]] (nacionalna), &lt;br /&gt; [[Hino da Região Autónoma da Madeira]] (lokalna) |
  internetski_nastavak        = [[.pt]]         |
  pozivni_broj                = +(351)291 xxx xxx |
  komentar                    =  |
  moto = Das ilhas, as mais belas e livres &lt;br /&gt; (portugalski:&quot;od svih otoka najlijepši i najslobodniji&quot;)
}}

'''Madeira''' ({{jez-port|Madeira}}; službeno '''Autonomna regija Madeira''', {{jez-port|Região Autónoma da Madeira}}) je autonomna [[Autonomne portugalske regije|portugalska regija]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]]. Jedini naseljeni otoci na ovom otočju su otok Madeira i [[Porto Santo]]. Madeira čini integralni dio [[Evropska unija|Europske Unije]] kao njena ultraperiferna regija.

Otočje Madeira, koje su [[Antički Rim|Rimljani]] nazivali „Grimizni otoci”, su ponovno, vjerojatno slučajno, otkrili [[Portugalci]] te ga naselili [[1418]]. godine. Otočje je poznato po [[turizam|turizmu]], te po [[Madeira (vino)|vinu]].

== Historija ==
[[Datoteka:Madeira Ancient Map2.JPG|thumb|left|200px|Stara karta Madeire]]
Smatra se da su [[Fenikija|Feničani]] otkrili Madeiru, makar za to ne postoje osnovani dokazi. [[Plinije Stariji]] spominje Grimizne otoke, na položaju blizu Otoka sreće ([[Kanari|Kanara]]), što bi moglo biti madeirsko otočje.

[[1419]]. godine, brodski kapetani [[João Gonçalves Zarco]] i [[Tristão Vaz Teixeira]] u službi princa [[Henrik Pomorac|Henrika Pomorca]], bježeći od oluje sklonili su se na otok Porto Santo (''Sveta Luka''), kojeg su tako prozvali iz zahvalnosti zbog spasa od brodoloma. Sljedeće godine su ovi moreplovci uz [[Bartolomeu Perestrelo|Bartolomeja Perestrela]] kolonizirali otočje te ga stavili pod portugalsku krunu.

Zbog potencijala otoka, te zbog strateškog položaja, od [[1425]]. počinje detaljna [[kolonizacija]] i stalno naseljavanje otočja, a od [[1440]]. uvodi se režim [[kapetanija]]. [[1452]]. na otoku počinje raditi prvi mlin za obradu šećera, a u isto vrijeme se postavljaju i prvi kanali za natapanje - [[levada|levade]]. U to vrijeme Portugal postaje jedan od vodećih europskih dobavljača šećera. [[1478]]. godine, otočje posjećuje [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] kao trgovac šećerom, a do [[1515]]. godine, stanovništvo Madeire je naraslo na 19.000 stanovnika, od čega su 3.000 bili [[ropstvo|robovi]]. U 16. stoljeću, Madeira je postala izvoznik vina, a [[loza]] je bila izvorno sa [[Cipar|Cipra]], [[Krit|Krete]] i [[Sicilija|Sicilije]]. [[Trtna uš]] koja je donesena iz SAD-a je prouzrokovala pad proizvodnje vina. Tako je postepeno došlo do velikog emigracijskog vala madeirskog stanovništva.

[[1580]]. godine, [[Španija|Španjolska]] osvaja i preuzima kontrolu nad Madeirom, te centralizira upravu. [[1640]]. Portugalci se pobunjuju protiv španjolskih doseljenika, te se Madeira vraća u ruke Portugala, ali zadržava španjolski sustav uprave. Madeira je bila važna stanica, na putu u [[Novi svijet]] ili u [[Indija|Indiju]], te mjesto za prekrcaj robova iz Afrike.

[[1921]]. godine, nakon neuspjelog državnog udara, na Madeiru je deportiran [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[car]] [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] koji je ovdje i umro iduće godine.
Nakon demokratske revolucije u Portugalu [[1974]]., [[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. godine, Portugal je Madeiri dodijelio autonomiju.

== Politika ==
Od [[1976]]. godine, Madeira kao i [[Azori]] se smatra autonomnom regijom Portugalske Republike, sa izvršnom vlasti i regionalnom zakonodavnom skupštinom. Trenutni predsjednik regionalne vlade je [[Alberto João Jardim]], koji je na tom mjestu već više od 20 godina.

Sjedište regionalne vlade se nalazi u [[Funchal]]u.

[[Afrička unija]] smatra ovaj prostor okupiranim afričkim teritorijem kojeg drži strana sila, unatoč činjenici što na ovom otoku nikad nisu doseljavani ljudi s [[Afrika|afričkog]] kontinenta, te je otočje bilo u potpunosti nenaseljeno do dolaska Portugalaca.

== Geografija ==

Otočje Madeira se sastoji u Atlantskom oceanu, između 30° i 33° sjeverne zemljopisne širine, 978&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Lisabon]]a. Otočje je vulkanskog podrijetla, a sastoji se od otokâ Madeira (736&amp;nbsp;km²), [[Porto Santo]] (43&amp;nbsp;km²), [[Desertas]] (14&amp;nbsp;km²) i [[Selvagens]] (18&amp;nbsp;km²). Samo prva dva su naseljeni, dok su ostali prirodni rezervati.

Otočje se nalazi u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, 700&amp;nbsp;km od afričke obale, skoro na istoj širini kao i [[Casablanca]], koja je bliže [[Gibraltarski tjesnac|Gibraltarskom tjesnacu]]. Glavni grad Funchal se nalazi na otoku Madeira, ostali važni gradovi su: grad Porto Santo poznat i kao Vila Baleira, [[Ribeira Brava]], [[Machico]], [[Câmara de Lobos]], [[Santa Cruz, Madeira|Santa Cruz]], [[Caniço]], [[Ponta do Sol]] i [[Calheta]].

Otok Madeira je najveći otok u skupini, sa dužinom od 57 [[kilometar|km]] i širinom od 22&amp;nbsp;km. Otok je izdužen u smjeru istok-zapad, u kojem ga siječe planinski lanac, čija je osrednja visina 1220 metara. Najviša točka na [[ostrvo|otoku]] je [[Pico Ruivo]], visine od 1862 metara.

Prije doseljenja izvornih stanovnika, cijeli je otok pokrivala [[šuma]] ''[[laurisilva]]''. Danas postoji tek mali dio te šume na jugu otoka, dok se veći dio nalazi na sjeveru. Šuma je nestala u namjernim požarima koje su izazvali doseljenici kako bi stvorili područje pogodno za poljoprivredu. Naziv otoka Madeira na portugalskom znači ''drvo'', a to je ime otoku dano upravo zbog šuma. [[UNESCO]] je šumu na Madeiri stavio na popis [[svetska baština|svjetske baštine]].

=== Otoci ===
* [[Porto Santo]]
* [[Deserta Grande]]
* [[Selvagem Grande]] ([[Ilhas Selvagens]])
* [[Bugio]]
* [[Selvagem Pequena]] ([[Ilhas Selvagens]])
* Selvagens' otočić [[Fora]]
* Desertas' otčić [[Chão]]

=== Klima ===
Zbog svog položaja i izloženosti vjetrovima, otocima vlada drugačija [[mikroklima]], koja u kombinaciji sa egzotičnom vegetacijom tvori turistima zanimljivo odredište. Otocima ne vlada velika razlika u temperaturi, godišnja prosječna temperatura varira između 16&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C. [[Klima]] je poprilično vlažna, a oblaci i magla često pokrivaju planine u unutrašnjosti. [[Temperatura]] mora varira između 17&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C.

=== Upravna podjela ===

Otočje se sastoji od 11 općina:
* [[Calheta (Madeira)|Calheta]]
* [[Camacha]]
* [[Câmara de Lobos]]
* [[Funchal]]
* [[Machico]]
* [[Ponta do Sol]]
* [[Porto Moniz]]
* [[Porto Santo]]
* [[Ribeira Brava (Madeira)|Ribeira Brava]]
* [[Santa Cruz (Madeira)|Santa Cruz]]
* [[Santana (Madeira)|Santana]]
* [[São Vicente (Madeira)|São Vicente]]

== Gospodarstvo ==
=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Mercado dos Lavradores, Madeira (16587278615).jpg|thumb|250px|Poljoprivredni proizvodi na Mercado dos Lavradores, Funchal]]

Poljoprivreda je povijesno dominantan sektor madeirskog gospodarstva, od kojeg je živjela većina stanovništva. Zbog vulkanskog podrijetla tlo je plodno, ali brdski reljef onemogućava mehanizaciju.

Na nivou organizacije poljoprivrednog prostora, mogu se ustanoviti tri razine. Na niskim visinama, uz more, nalaze se vrlo isplative kulture, kao [[banane]], Annona coriacea, [[mango]], [[šećerna trska]], [[gospodinova krunica]] i druge tropske vrste. Na srednjoj razini nalaze se prehrambene kulture, kao [[krumpir]], [[pasulj|grah]], [[pšenica]], [[kukuruz]], te tipično mediteransko voće. Na najvišim visinama nalazimo travu i šume.

Od [[stočarstvo|stočarstva]] je najrazvijenije kozarstvo i govedarstvo. U [[ribarstvo|ribarstvu]] se najviše lovi [[tuna]] i [[sabljarka]].

Danas je u poljoprivrednom sektoru proizvodnja banana usmjerena na regionalnu i nacionalnu potrošnju. Vrlo veliki doprinos regionalnog gospodarstvu daje madeirsko vino, te cvjećarstvo.

=== Industrija ===
[[Industrija]] koja postoji je većinom zanatska, kao npr. odjevni predmeti. Ono malo industrije što postoji je većinom usmjereno na lokalne potrebe, kao npr. prehrambeni proizvodi, te prerada šećerne trske. Industrija je koncentrirana u Funchalu, Santa Cruzu i Machicu.

[[Datoteka:Funchal, Jardim Botânico da Madeira (Choreographed gardens) 3.jpg|thumb|Botanički vrt s Funchalom u pozadini]]
Kako bi se gospodarstvo pozitivno razvijalo, na Madeiri je osnovana slobodna zona (''Zona Franca da Madeira''). Ona obuhvaća razna poduzeća financijskih, industrijskih i trgovačkih aktivnosti koja uživaju razne porezne olakšice. Madeira ima vrlo povoljnu fiskalnu politiku za ulagače, te su njeni porezi puno nižih od onih u ostatku Europske Unije. Zbog ove činjenice događa se veliki priljev investicija na otočje.

=== Turizam ===
[[Turizam]] je vrlo važna gospodarska aktivnost otočja, koja čini 20% ukupnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, te tijekom cijele godine održava aktivnim trgovački i prometni sektor i druge aktivnosti, te stvara znatno tržište za lokalne proizvode. Na otoku [[Porto Santo]], koji ima 9&amp;nbsp;km plaže i povoljnu klimu, turizam je jedina aktivnost. Tijekom zadnjih nekoliko godina, znatno su povećani kapaciteti [[hotel]]skog smještaja. Veliki potencijal u turizmu ostvaren je u investiranju u [[održivi razvoj]], čime je napredak postignut bez remećenja ravnoteže između okoliša i društveno-gospodarskih aktivnosti. Veliki trud je uložen u očuvanju [[okoliš]]a, što je glavni razlog turističkih dolazaka na Madeiru.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Madeira Santana.jpg|thumb|left|100px|Tradicionalne madeirske kuće na farmama u [[Santana (Madeira)|Santani]]]]
Na otočju živi više od 250 000 stanovnika, od čega oko 5 000 na otoku Porto Santo. 1991. godine gustoća naseljenosti na otoku Madeiri je bila 337 stanovnika/km², dok je na Porto Santu bila 112 stan./km². Većina ranih doseljenika je doselila iz portugalskih regija [[Algarve]] i [[Minho (regija)|Minho]]. 75% stanovništva otoka Madeire živi na 35% teritorija, a najveći broj stanovnika je koncentriran u Funchalu gdje živi 45% stanovništva i gdje je gustoća 1.500 stan./km².

Zbog ograničenja razvitka koji nameće okoliš u zadnjih nekoliko desetljeća se dogodio odljev stanovništva. Glavna odredišta madeirske emigracije su: [[Venezuela]], [[Južna Afrika|JAR]], [[Francuska]], [[Švajcarska|Švicarska]], [[Kanalska ostrva|Kanalski otoci]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Brazil]].

== Kultura ==
[[Datoteka:MadeiraWinery.jpg|thumb|right|200px|Vinske bačve]]
Tradicionalne poslastice na Madeiri koriste lokalne sastojke, od kojih je najuobičajeniji ''mel de cana'', tj. med od šećerne trske ili melasa. Tradicionalni kolač otoka je ''Bolo de mel'' tj. medni kolač (od šećerne trske) koji se po običaju nikad ne reže nožem, nego se lomi rukom. Posjetitelji otoka također na otoku mogu vidjeti mnoge rukom izrađene proizvode koji se prodaju u dućanima.

=== Madeirsko vino ===
[[Vino]] [[madeira (vino)|madeira]] je uz cvijeće i voće najpoznatiji proizvod otoka. Ovo vino je također i najveći izvozni proizvod otoka, a najpoznatiji je u Velikoj Britaniji. Madeira je jedino vino koje se izvozilo u britanske kolonije u Americi, a da nije prošlo kroz britansku luku. Vino je izmišljeno slučajno, kako bi izdržalo duga putovanja brodom. Postoje četiri vrste: [[Malvazija]] (slatko, sa puno šećera), [[Boal]] (srednje slatko), [[Verdelho]] (polusuho) i [[Sercial]] (suho). Ovo vino se može čuvati dugi niz godina, bez gubitka kvalitete.

== Promet ==
[[Datoteka:Machico madeira01.jpg|thumb|Pogled na brzu cestu u [[Machico|Machicu]]]]
Otočje ima dvije zračne luke, jedna u [[Santa Cruz]]u, blizu Funchala (''Aeroporto da Madeira'' (FNC)) na otoku Madeira, te druga u gradu [[Vila Baleira]] na otoku Porto Santo. Najčešći letovi za otoke su iz Lisabona, ali postoji i mnoštvo izravnih letova iz drugih europskih gradova, te drugih država, kao [[Brazil]] i [[Venezuela]]. Zračna luka na Madeiri je bila poznata po kratkoj pisti koja je sagrađena na visokom nasipu koji pada izravno u more. Najveći zrakoplovi koji su ovdje slijetali su [[Airbus A320]] i [[Boeing 737]]. U zadnje vrijeme pista je nadograđena i produžena na 2.7&amp;nbsp;km, što omogućava slijetanje skoro bilo kojeg zrakoplova. Građani zemalja [[Evropska unija|EU]] koje su pod [[Schengenski sporazum|Schengenskim sporazumom]] mogu bez putnih dokumenata doći na otok, dok je za ostale putovnica obvezna. Prijevoz između dva glavna otoka se vrši [[zrakoplov]]om ili [[trajekt]]om koji može prevoziti i vozila. Posjet unutrašnjosti otokâ je olakšan novoizgrađenom prometnom infrastrukturom.

== Značajne osobe ==
Ovo je popis poznatih osoba koje su rođene ili su živjeli na Madeiri:
* [[Kristofor Kolumbo]], istraživač
* [[Cristiano Ronaldo]], nogometaš [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske reprezentacije]] 
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]], austrijski car
* [[José Berardo]], portugalski bogataš i sakupljač umjetnina
* [[Artur de Sousa Pinga]], nogometaš klubova [[CS Marítimo]] i[[Futebol Clube do Porto|FC Porto]]
* [[Fátima Lopes]], modna dizajnerica
* [[Teodósio Clemente de Gouveia]], [[kardinal]]
* [[José Vicente de Freitas]], vojni časnik i bivši premijer
* [[João Fernandes Vieira]], vojni časnik i političar u [[Brazil]]u i [[Angola|Angoli]]
* [[Henrique Franco]], slikar
* [[Paul Langerhans]], njemački patolog i biolog
* [[Alberto João Jardim]], predsjednik regionalne vlade
* [[Nadia Almada]], pobjednik / pobjednica engleskog [[Veliki brat|Big Brothera]]
* [[Moises Henriques]], australski igrač kriketa
* [[Herberto Hélder]], pisac
* [[Vicente Jorge Silva]], novinar i redatelj
* [[António da Cunha Telles]], filmski producent

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Madeira}}
* {{pt icon}}[http://www.gov-madeira.pt Regionalna vlada Madeire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070509165306/http://www.gov-madeira.pt/ |date=2007-05-09 }}
* {{pt icon}}[http://www.alrm.pt/ Skupština Madeire]
* {{pt icon}}[http://www.madeira-island-pictures.com/ Razne informacije i fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101020949/http://www.madeira-island-pictures.com/ |date=2007-01-01 }}
* {{en icon}}[http://www.madeiraarchipelago.com/ Fotografije Madeire 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111029062530/http://www.madeiraarchipelago.com/ |date=2011-10-29 }}
* {{pt icon}}[http://www.flickr.com/photos/vitor107/sets/1005931/ Fotografije Madeire 2]
* {{pt icon}}[http://www.ceha-madeira.net/ Centro de Estudos de História do Atlântico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221123818/http://www.ceha-madeira.net/ |date=2007-02-21 }}
* {{pt icon}}{{en icon}}{{fr icon}}{{es icon}}{{de icon}}[http://www.madeiratourism.org/ Službena turistička stranica] 
* [http://www.ihden-reisen.de/madeira/madeira_start.html Private guestrooms. Information in German]
* [http://www.madeira-center.de Madeira-Center - German Portal Madeira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190726081553/http://www.madeira-center.de/ |date=2019-07-26 }}

[[Kategorija:Madeira| ]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Otoci u Africi]]
[[Kategorija:Otoci u Portugalu]]</text>
      <sha1>5eiqwudzr2s3jagn20wzvyhlo98opky</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669023</id>
      <parentid>42669022</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:06:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16420" sha1="80ns3j9l9d9lo748r5caw7snv9mr1ap" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Autonomna regija Madeira |
  izvorno_ime                 = Região Autónoma da Madeira |
  ime_genitiv                 = Madeire |
  eng_ime                     = Madeira |
  zastava                     =Flag_of_Madeira.svg |
  grb                         =Coat of arms of Madeira.svg |
  službeni_jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] |
  glavni_grad                 = [[Funchal]]    |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = nema, postoji regionalna vlada |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Alberto João Jardim]] |
  površina_poredak            = n/a          |
  površina                    = 797     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 253 482   |
  godina_popisa               = 2001        |
  gustoća_stanovništva        = 313        |
  neovisnost                  = nema, [[Portugalske autonomne regije|Autonomna regija]] [[Portugal]]a |
  valuta                      = [[euro]]  |
  stoti_dio_valute            = 100 centa        |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[A Portuguesa]] (nacionalna), &lt;br /&gt; [[Hino da Região Autónoma da Madeira]] (lokalna) |
  internetski_nastavak        = [[.pt]]         |
  pozivni_broj                = +(351)291 xxx xxx |
  komentar                    =  |
  moto = Das ilhas, as mais belas e livres &lt;br /&gt; (portugalski:&quot;od svih otoka najlijepši i najslobodniji&quot;)
}}

'''Madeira''' ({{jez-port|Madeira}}; službeno: '''Autonomna regija Madeira''', {{jez-port|Região Autónoma da Madeira}}) je autonomna [[Autonomne portugalske regije|portugalska regija]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]]. Jedini naseljeni otoci na ovom otočju su otok Madeira i [[Porto Santo]]. Madeira čini integralni dio [[Evropska unija|Europske unije]] kao njena ultraperiferna regija.

Otočje Madeira, koje su [[Rimljani]] nazivali „Grimizni otoci”, su ponovno, vjerojatno slučajno, otkrili [[Portugalci]] te ga naselili [[1418]]. godine. Otočje je poznato po [[turizam|turizmu]], te po [[Madeira (vino)|vinu]].

== Historija ==
[[Datoteka:Madeira Ancient Map2.JPG|thumb|left|200px|Stara karta Madeire]]
Smatra se da su [[Fenikija|Feničani]] otkrili Madeiru, makar za to ne postoje osnovani dokazi. [[Plinije Stariji]] spominje Grimizne otoke, na položaju blizu Otoka sreće ([[Kanari|Kanara]]), što bi moglo biti madeirsko otočje.

[[1419]]. godine, brodski kapetani [[João Gonçalves Zarco]] i [[Tristão Vaz Teixeira]] u službi princa [[Henrik Pomorac|Henrika Pomorca]], bježeći od oluje sklonili su se na otok Porto Santo (''Sveta Luka''), kojeg su tako prozvali iz zahvalnosti zbog spasa od brodoloma. Sljedeće godine su ovi moreplovci uz [[Bartolomeu Perestrelo|Bartolomeja Perestrela]] kolonizirali otočje te ga stavili pod portugalsku krunu.

Zbog potencijala otoka, te zbog strateškog položaja, od [[1425]]. počinje detaljna [[kolonizacija]] i stalno naseljavanje otočja, a od [[1440]]. uvodi se režim [[kapetanija]]. [[1452]]. na otoku počinje raditi prvi mlin za obradu šećera, a u isto vrijeme se postavljaju i prvi kanali za natapanje - [[levada|levade]]. U to vrijeme Portugal postaje jedan od vodećih europskih dobavljača šećera. [[1478]]. godine, otočje posjećuje [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] kao trgovac šećerom, a do [[1515]]. godine, stanovništvo Madeire je naraslo na 19.000 stanovnika, od čega su 3.000 bili [[ropstvo|robovi]]. U 16. stoljeću, Madeira je postala izvoznik vina, a [[loza]] je bila izvorno sa [[Cipar|Cipra]], [[Krit|Krete]] i [[Sicilija|Sicilije]]. [[Trtna uš]] koja je donesena iz SAD-a je prouzrokovala pad proizvodnje vina. Tako je postepeno došlo do velikog emigracijskog vala madeirskog stanovništva.

[[1580]]. godine, [[Španija|Španjolska]] osvaja i preuzima kontrolu nad Madeirom, te centralizira upravu. [[1640]]. Portugalci se pobunjuju protiv španjolskih doseljenika, te se Madeira vraća u ruke Portugala, ali zadržava španjolski sustav uprave. Madeira je bila važna stanica, na putu u [[Novi svijet]] ili u [[Indija|Indiju]], te mjesto za prekrcaj robova iz Afrike.

[[1921]]. godine, nakon neuspjelog državnog udara, na Madeiru je deportiran [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[car]] [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] koji je ovdje i umro iduće godine.
Nakon demokratske revolucije u Portugalu [[1974]]., [[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. godine, Portugal je Madeiri dodijelio autonomiju.

== Politika ==
Od [[1976]]. godine, Madeira kao i [[Azori]] se smatra autonomnom regijom Portugalske Republike, sa izvršnom vlasti i regionalnom zakonodavnom skupštinom. Trenutni predsjednik regionalne vlade je [[Alberto João Jardim]], koji je na tom mjestu već više od 20 godina.

Sjedište regionalne vlade se nalazi u [[Funchal]]u.

[[Afrička unija]] smatra ovaj prostor okupiranim afričkim teritorijem kojeg drži strana sila, unatoč činjenici što na ovom otoku nikad nisu doseljavani ljudi s [[Afrika|afričkog]] kontinenta, te je otočje bilo u potpunosti nenaseljeno do dolaska Portugalaca.

== Geografija ==

Otočje Madeira se sastoji u Atlantskom oceanu, između 30° i 33° sjeverne zemljopisne širine, 978&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Lisabon]]a. Otočje je vulkanskog podrijetla, a sastoji se od otokâ Madeira (736&amp;nbsp;km²), [[Porto Santo]] (43&amp;nbsp;km²), [[Desertas]] (14&amp;nbsp;km²) i [[Selvagens]] (18&amp;nbsp;km²). Samo prva dva su naseljeni, dok su ostali prirodni rezervati.

Otočje se nalazi u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, 700&amp;nbsp;km od afričke obale, skoro na istoj širini kao i [[Casablanca]], koja je bliže [[Gibraltarski tjesnac|Gibraltarskom tjesnacu]]. Glavni grad Funchal se nalazi na otoku Madeira, ostali važni gradovi su: grad Porto Santo poznat i kao Vila Baleira, [[Ribeira Brava]], [[Machico]], [[Câmara de Lobos]], [[Santa Cruz, Madeira|Santa Cruz]], [[Caniço]], [[Ponta do Sol]] i [[Calheta]].

Otok Madeira je najveći otok u skupini, sa dužinom od 57 [[kilometar|km]] i širinom od 22&amp;nbsp;km. Otok je izdužen u smjeru istok-zapad, u kojem ga siječe planinski lanac, čija je osrednja visina 1220 metara. Najviša točka na [[ostrvo|otoku]] je [[Pico Ruivo]], visine od 1862 metara.

Prije doseljenja izvornih stanovnika, cijeli je otok pokrivala [[šuma]] ''[[laurisilva]]''. Danas postoji tek mali dio te šume na jugu otoka, dok se veći dio nalazi na sjeveru. Šuma je nestala u namjernim požarima koje su izazvali doseljenici kako bi stvorili područje pogodno za poljoprivredu. Naziv otoka Madeira na portugalskom znači ''drvo'', a to je ime otoku dano upravo zbog šuma. [[UNESCO]] je šumu na Madeiri stavio na popis [[svetska baština|svjetske baštine]].

=== Otoci ===
* [[Porto Santo]]
* [[Deserta Grande]]
* [[Selvagem Grande]] ([[Ilhas Selvagens]])
* [[Bugio]]
* [[Selvagem Pequena]] ([[Ilhas Selvagens]])
* Selvagens' otočić [[Fora]]
* Desertas' otčić [[Chão]]

=== Klima ===
Zbog svog položaja i izloženosti vjetrovima, otocima vlada drugačija [[mikroklima]], koja u kombinaciji sa egzotičnom vegetacijom tvori turistima zanimljivo odredište. Otocima ne vlada velika razlika u temperaturi, godišnja prosječna temperatura varira između 16&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C. [[Klima]] je poprilično vlažna, a oblaci i magla često pokrivaju planine u unutrašnjosti. [[Temperatura]] mora varira između 17&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C.

=== Upravna podjela ===

Otočje se sastoji od 11 općina:
* [[Calheta (Madeira)|Calheta]]
* [[Camacha]]
* [[Câmara de Lobos]]
* [[Funchal]]
* [[Machico]]
* [[Ponta do Sol]]
* [[Porto Moniz]]
* [[Porto Santo]]
* [[Ribeira Brava (Madeira)|Ribeira Brava]]
* [[Santa Cruz (Madeira)|Santa Cruz]]
* [[Santana (Madeira)|Santana]]
* [[São Vicente (Madeira)|São Vicente]]

== Gospodarstvo ==
=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Mercado dos Lavradores, Madeira (16587278615).jpg|thumb|250px|Poljoprivredni proizvodi na Mercado dos Lavradores, Funchal]]

Poljoprivreda je povijesno dominantan sektor madeirskog gospodarstva, od kojeg je živjela većina stanovništva. Zbog vulkanskog podrijetla tlo je plodno, ali brdski reljef onemogućava mehanizaciju.

Na nivou organizacije poljoprivrednog prostora, mogu se ustanoviti tri razine. Na niskim visinama, uz more, nalaze se vrlo isplative kulture, kao [[banane]], Annona coriacea, [[mango]], [[šećerna trska]], [[gospodinova krunica]] i druge tropske vrste. Na srednjoj razini nalaze se prehrambene kulture, kao [[krumpir]], [[pasulj|grah]], [[pšenica]], [[kukuruz]], te tipično mediteransko voće. Na najvišim visinama nalazimo travu i šume.

Od [[stočarstvo|stočarstva]] je najrazvijenije kozarstvo i govedarstvo. U [[ribarstvo|ribarstvu]] se najviše lovi [[tuna]] i [[sabljarka]].

Danas je u poljoprivrednom sektoru proizvodnja banana usmjerena na regionalnu i nacionalnu potrošnju. Vrlo veliki doprinos regionalnog gospodarstvu daje madeirsko vino, te cvjećarstvo.

=== Industrija ===
[[Industrija]] koja postoji je većinom zanatska, kao npr. odjevni predmeti. Ono malo industrije što postoji je većinom usmjereno na lokalne potrebe, kao npr. prehrambeni proizvodi, te prerada šećerne trske. Industrija je koncentrirana u Funchalu, Santa Cruzu i Machicu.

[[Datoteka:Funchal, Jardim Botânico da Madeira (Choreographed gardens) 3.jpg|thumb|Botanički vrt s Funchalom u pozadini]]
Kako bi se gospodarstvo pozitivno razvijalo, na Madeiri je osnovana slobodna zona (''Zona Franca da Madeira''). Ona obuhvaća razna poduzeća financijskih, industrijskih i trgovačkih aktivnosti koja uživaju razne porezne olakšice. Madeira ima vrlo povoljnu fiskalnu politiku za ulagače, te su njeni porezi puno nižih od onih u ostatku Europske Unije. Zbog ove činjenice događa se veliki priljev investicija na otočje.

=== Turizam ===
[[Turizam]] je vrlo važna gospodarska aktivnost otočja, koja čini 20% ukupnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, te tijekom cijele godine održava aktivnim trgovački i prometni sektor i druge aktivnosti, te stvara znatno tržište za lokalne proizvode. Na otoku [[Porto Santo]], koji ima 9&amp;nbsp;km plaže i povoljnu klimu, turizam je jedina aktivnost. Tijekom zadnjih nekoliko godina, znatno su povećani kapaciteti [[hotel]]skog smještaja. Veliki potencijal u turizmu ostvaren je u investiranju u [[održivi razvoj]], čime je napredak postignut bez remećenja ravnoteže između okoliša i društveno-gospodarskih aktivnosti. Veliki trud je uložen u očuvanju [[okoliš]]a, što je glavni razlog turističkih dolazaka na Madeiru.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Madeira Santana.jpg|thumb|left|100px|Tradicionalne madeirske kuće na farmama u [[Santana (Madeira)|Santani]]]]
Na otočju živi više od 250 000 stanovnika, od čega oko 5 000 na otoku Porto Santo. 1991. godine gustoća naseljenosti na otoku Madeiri je bila 337 stanovnika/km², dok je na Porto Santu bila 112 stan./km². Većina ranih doseljenika je doselila iz portugalskih regija [[Algarve]] i [[Minho (regija)|Minho]]. 75% stanovništva otoka Madeire živi na 35% teritorija, a najveći broj stanovnika je koncentriran u Funchalu gdje živi 45% stanovništva i gdje je gustoća 1.500 stan./km².

Zbog ograničenja razvitka koji nameće okoliš u zadnjih nekoliko desetljeća se dogodio odljev stanovništva. Glavna odredišta madeirske emigracije su: [[Venezuela]], [[Južna Afrika|JAR]], [[Francuska]], [[Švajcarska|Švicarska]], [[Kanalska ostrva|Kanalski otoci]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Brazil]].

== Kultura ==
[[Datoteka:MadeiraWinery.jpg|thumb|right|200px|Vinske bačve]]
Tradicionalne poslastice na Madeiri koriste lokalne sastojke, od kojih je najuobičajeniji ''mel de cana'', tj. med od šećerne trske ili melasa. Tradicionalni kolač otoka je ''Bolo de mel'' tj. medni kolač (od šećerne trske) koji se po običaju nikad ne reže nožem, nego se lomi rukom. Posjetitelji otoka također na otoku mogu vidjeti mnoge rukom izrađene proizvode koji se prodaju u dućanima.

=== Madeirsko vino ===
[[Vino]] [[madeira (vino)|madeira]] je uz cvijeće i voće najpoznatiji proizvod otoka. Ovo vino je također i najveći izvozni proizvod otoka, a najpoznatiji je u Velikoj Britaniji. Madeira je jedino vino koje se izvozilo u britanske kolonije u Americi, a da nije prošlo kroz britansku luku. Vino je izmišljeno slučajno, kako bi izdržalo duga putovanja brodom. Postoje četiri vrste: [[Malvazija]] (slatko, sa puno šećera), [[Boal]] (srednje slatko), [[Verdelho]] (polusuho) i [[Sercial]] (suho). Ovo vino se može čuvati dugi niz godina, bez gubitka kvalitete.

== Promet ==
[[Datoteka:Machico madeira01.jpg|thumb|Pogled na brzu cestu u [[Machico|Machicu]]]]
Otočje ima dvije zračne luke, jedna u [[Santa Cruz]]u, blizu Funchala (''Aeroporto da Madeira'' (FNC)) na otoku Madeira, te druga u gradu [[Vila Baleira]] na otoku Porto Santo. Najčešći letovi za otoke su iz Lisabona, ali postoji i mnoštvo izravnih letova iz drugih europskih gradova, te drugih država, kao [[Brazil]] i [[Venezuela]]. Zračna luka na Madeiri je bila poznata po kratkoj pisti koja je sagrađena na visokom nasipu koji pada izravno u more. Najveći zrakoplovi koji su ovdje slijetali su [[Airbus A320]] i [[Boeing 737]]. U zadnje vrijeme pista je nadograđena i produžena na 2.7&amp;nbsp;km, što omogućava slijetanje skoro bilo kojeg zrakoplova. Građani zemalja [[Evropska unija|EU]] koje su pod [[Schengenski sporazum|Schengenskim sporazumom]] mogu bez putnih dokumenata doći na otok, dok je za ostale putovnica obvezna. Prijevoz između dva glavna otoka se vrši [[zrakoplov]]om ili [[trajekt]]om koji može prevoziti i vozila. Posjet unutrašnjosti otokâ je olakšan novoizgrađenom prometnom infrastrukturom.

== Značajne osobe ==
Ovo je popis poznatih osoba koje su rođene ili su živjeli na Madeiri:
* [[Kristofor Kolumbo]], istraživač
* [[Cristiano Ronaldo]], nogometaš [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske reprezentacije]] 
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]], austrijski car
* [[José Berardo]], portugalski bogataš i sakupljač umjetnina
* [[Artur de Sousa Pinga]], nogometaš klubova [[CS Marítimo]] i[[Futebol Clube do Porto|FC Porto]]
* [[Fátima Lopes]], modna dizajnerica
* [[Teodósio Clemente de Gouveia]], [[kardinal]]
* [[José Vicente de Freitas]], vojni časnik i bivši premijer
* [[João Fernandes Vieira]], vojni časnik i političar u [[Brazil]]u i [[Angola|Angoli]]
* [[Henrique Franco]], slikar
* [[Paul Langerhans]], njemački patolog i biolog
* [[Alberto João Jardim]], predsjednik regionalne vlade
* [[Nadia Almada]], pobjednik / pobjednica engleskog [[Veliki brat|Big Brothera]]
* [[Moises Henriques]], australski igrač kriketa
* [[Herberto Hélder]], pisac
* [[Vicente Jorge Silva]], novinar i redatelj
* [[António da Cunha Telles]], filmski producent

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Madeira}}
* {{pt icon}}[http://www.gov-madeira.pt Regionalna vlada Madeire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070509165306/http://www.gov-madeira.pt/ |date=2007-05-09 }}
* {{pt icon}}[http://www.alrm.pt/ Skupština Madeire]
* {{pt icon}}[http://www.madeira-island-pictures.com/ Razne informacije i fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101020949/http://www.madeira-island-pictures.com/ |date=2007-01-01 }}
* {{en icon}}[http://www.madeiraarchipelago.com/ Fotografije Madeire 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111029062530/http://www.madeiraarchipelago.com/ |date=2011-10-29 }}
* {{pt icon}}[http://www.flickr.com/photos/vitor107/sets/1005931/ Fotografije Madeire 2]
* {{pt icon}}[http://www.ceha-madeira.net/ Centro de Estudos de História do Atlântico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221123818/http://www.ceha-madeira.net/ |date=2007-02-21 }}
* {{pt icon}}{{en icon}}{{fr icon}}{{es icon}}{{de icon}}[http://www.madeiratourism.org/ Službena turistička stranica] 
* [http://www.ihden-reisen.de/madeira/madeira_start.html Private guestrooms. Information in German]
* [http://www.madeira-center.de Madeira-Center - German Portal Madeira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190726081553/http://www.madeira-center.de/ |date=2019-07-26 }}

[[Kategorija:Madeira| ]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Otoci u Africi]]
[[Kategorija:Otoci u Portugalu]]</text>
      <sha1>80ns3j9l9d9lo748r5caw7snv9mr1ap</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669024</id>
      <parentid>42669023</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16419" sha1="rygqu95ljif6ykortz977spvrl0hgxl" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Autonomna regija Madeira |
  izvorno_ime                 = Região Autónoma da Madeira |
  ime_genitiv                 = Madeire |
  eng_ime                     = Madeira |
  zastava                     =Flag_of_Madeira.svg |
  grb                         =Coat of arms of Madeira.svg |
  službeni_jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] |
  glavni_grad                 = [[Funchal]]    |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = nema, postoji regionalna vlada |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Alberto João Jardim]] |
  površina_poredak            = n/a          |
  površina                    = 797     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 253 482   |
  godina_popisa               = 2001        |
  gustoća_stanovništva        = 313        |
  neovisnost                  = nema, [[Portugalske autonomne regije|Autonomna regija]] [[Portugal]]a |
  valuta                      = [[euro]]  |
  stoti_dio_valute            = 100 centa        |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[A Portuguesa]] (nacionalna), &lt;br /&gt; [[Hino da Região Autónoma da Madeira]] (lokalna) |
  internetski_nastavak        = [[.pt]]         |
  pozivni_broj                = +(351)291 xxx xxx |
  komentar                    =  |
  moto = Das ilhas, as mais belas e livres &lt;br /&gt; (portugalski:&quot;od svih otoka najlijepši i najslobodniji&quot;)
}}

'''Madeira''' ({{jez-port|Madeira}}; službeno '''Autonomna regija Madeira''', {{jez-port|Região Autónoma da Madeira}}) je autonomna [[Autonomne portugalske regije|portugalska regija]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]]. Jedini naseljeni otoci na ovom otočju su otok Madeira i [[Porto Santo]]. Madeira čini integralni dio [[Evropska unija|Europske unije]] kao njena ultraperiferna regija.

Otočje Madeira, koje su [[Rimljani]] nazivali „Grimizni otoci”, su ponovno, vjerojatno slučajno, otkrili [[Portugalci]] te ga naselili [[1418]]. godine. Otočje je poznato po [[turizam|turizmu]], te po [[Madeira (vino)|vinu]].

== Historija ==
[[Datoteka:Madeira Ancient Map2.JPG|thumb|left|200px|Stara karta Madeire]]
Smatra se da su [[Fenikija|Feničani]] otkrili Madeiru, makar za to ne postoje osnovani dokazi. [[Plinije Stariji]] spominje Grimizne otoke, na položaju blizu Otoka sreće ([[Kanari|Kanara]]), što bi moglo biti madeirsko otočje.

[[1419]]. godine, brodski kapetani [[João Gonçalves Zarco]] i [[Tristão Vaz Teixeira]] u službi princa [[Henrik Pomorac|Henrika Pomorca]], bježeći od oluje sklonili su se na otok Porto Santo (''Sveta Luka''), kojeg su tako prozvali iz zahvalnosti zbog spasa od brodoloma. Sljedeće godine su ovi moreplovci uz [[Bartolomeu Perestrelo|Bartolomeja Perestrela]] kolonizirali otočje te ga stavili pod portugalsku krunu.

Zbog potencijala otoka, te zbog strateškog položaja, od [[1425]]. počinje detaljna [[kolonizacija]] i stalno naseljavanje otočja, a od [[1440]]. uvodi se režim [[kapetanija]]. [[1452]]. na otoku počinje raditi prvi mlin za obradu šećera, a u isto vrijeme se postavljaju i prvi kanali za natapanje - [[levada|levade]]. U to vrijeme Portugal postaje jedan od vodećih europskih dobavljača šećera. [[1478]]. godine, otočje posjećuje [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] kao trgovac šećerom, a do [[1515]]. godine, stanovništvo Madeire je naraslo na 19.000 stanovnika, od čega su 3.000 bili [[ropstvo|robovi]]. U 16. stoljeću, Madeira je postala izvoznik vina, a [[loza]] je bila izvorno sa [[Cipar|Cipra]], [[Krit|Krete]] i [[Sicilija|Sicilije]]. [[Trtna uš]] koja je donesena iz SAD-a je prouzrokovala pad proizvodnje vina. Tako je postepeno došlo do velikog emigracijskog vala madeirskog stanovništva.

[[1580]]. godine, [[Španija|Španjolska]] osvaja i preuzima kontrolu nad Madeirom, te centralizira upravu. [[1640]]. Portugalci se pobunjuju protiv španjolskih doseljenika, te se Madeira vraća u ruke Portugala, ali zadržava španjolski sustav uprave. Madeira je bila važna stanica, na putu u [[Novi svijet]] ili u [[Indija|Indiju]], te mjesto za prekrcaj robova iz Afrike.

[[1921]]. godine, nakon neuspjelog državnog udara, na Madeiru je deportiran [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[car]] [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] koji je ovdje i umro iduće godine.
Nakon demokratske revolucije u Portugalu [[1974]]., [[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. godine, Portugal je Madeiri dodijelio autonomiju.

== Politika ==
Od [[1976]]. godine, Madeira kao i [[Azori]] se smatra autonomnom regijom Portugalske Republike, sa izvršnom vlasti i regionalnom zakonodavnom skupštinom. Trenutni predsjednik regionalne vlade je [[Alberto João Jardim]], koji je na tom mjestu već više od 20 godina.

Sjedište regionalne vlade se nalazi u [[Funchal]]u.

[[Afrička unija]] smatra ovaj prostor okupiranim afričkim teritorijem kojeg drži strana sila, unatoč činjenici što na ovom otoku nikad nisu doseljavani ljudi s [[Afrika|afričkog]] kontinenta, te je otočje bilo u potpunosti nenaseljeno do dolaska Portugalaca.

== Geografija ==

Otočje Madeira se sastoji u Atlantskom oceanu, između 30° i 33° sjeverne zemljopisne širine, 978&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Lisabon]]a. Otočje je vulkanskog podrijetla, a sastoji se od otokâ Madeira (736&amp;nbsp;km²), [[Porto Santo]] (43&amp;nbsp;km²), [[Desertas]] (14&amp;nbsp;km²) i [[Selvagens]] (18&amp;nbsp;km²). Samo prva dva su naseljeni, dok su ostali prirodni rezervati.

Otočje se nalazi u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, 700&amp;nbsp;km od afričke obale, skoro na istoj širini kao i [[Casablanca]], koja je bliže [[Gibraltarski tjesnac|Gibraltarskom tjesnacu]]. Glavni grad Funchal se nalazi na otoku Madeira, ostali važni gradovi su: grad Porto Santo poznat i kao Vila Baleira, [[Ribeira Brava]], [[Machico]], [[Câmara de Lobos]], [[Santa Cruz, Madeira|Santa Cruz]], [[Caniço]], [[Ponta do Sol]] i [[Calheta]].

Otok Madeira je najveći otok u skupini, sa dužinom od 57 [[kilometar|km]] i širinom od 22&amp;nbsp;km. Otok je izdužen u smjeru istok-zapad, u kojem ga siječe planinski lanac, čija je osrednja visina 1220 metara. Najviša točka na [[ostrvo|otoku]] je [[Pico Ruivo]], visine od 1862 metara.

Prije doseljenja izvornih stanovnika, cijeli je otok pokrivala [[šuma]] ''[[laurisilva]]''. Danas postoji tek mali dio te šume na jugu otoka, dok se veći dio nalazi na sjeveru. Šuma je nestala u namjernim požarima koje su izazvali doseljenici kako bi stvorili područje pogodno za poljoprivredu. Naziv otoka Madeira na portugalskom znači ''drvo'', a to je ime otoku dano upravo zbog šuma. [[UNESCO]] je šumu na Madeiri stavio na popis [[svetska baština|svjetske baštine]].

=== Otoci ===
* [[Porto Santo]]
* [[Deserta Grande]]
* [[Selvagem Grande]] ([[Ilhas Selvagens]])
* [[Bugio]]
* [[Selvagem Pequena]] ([[Ilhas Selvagens]])
* Selvagens' otočić [[Fora]]
* Desertas' otčić [[Chão]]

=== Klima ===
Zbog svog položaja i izloženosti vjetrovima, otocima vlada drugačija [[mikroklima]], koja u kombinaciji sa egzotičnom vegetacijom tvori turistima zanimljivo odredište. Otocima ne vlada velika razlika u temperaturi, godišnja prosječna temperatura varira između 16&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C. [[Klima]] je poprilično vlažna, a oblaci i magla često pokrivaju planine u unutrašnjosti. [[Temperatura]] mora varira između 17&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C.

=== Upravna podjela ===

Otočje se sastoji od 11 općina:
* [[Calheta (Madeira)|Calheta]]
* [[Camacha]]
* [[Câmara de Lobos]]
* [[Funchal]]
* [[Machico]]
* [[Ponta do Sol]]
* [[Porto Moniz]]
* [[Porto Santo]]
* [[Ribeira Brava (Madeira)|Ribeira Brava]]
* [[Santa Cruz (Madeira)|Santa Cruz]]
* [[Santana (Madeira)|Santana]]
* [[São Vicente (Madeira)|São Vicente]]

== Gospodarstvo ==
=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Mercado dos Lavradores, Madeira (16587278615).jpg|thumb|250px|Poljoprivredni proizvodi na Mercado dos Lavradores, Funchal]]

Poljoprivreda je povijesno dominantan sektor madeirskog gospodarstva, od kojeg je živjela većina stanovništva. Zbog vulkanskog podrijetla tlo je plodno, ali brdski reljef onemogućava mehanizaciju.

Na nivou organizacije poljoprivrednog prostora, mogu se ustanoviti tri razine. Na niskim visinama, uz more, nalaze se vrlo isplative kulture, kao [[banane]], Annona coriacea, [[mango]], [[šećerna trska]], [[gospodinova krunica]] i druge tropske vrste. Na srednjoj razini nalaze se prehrambene kulture, kao [[krumpir]], [[pasulj|grah]], [[pšenica]], [[kukuruz]], te tipično mediteransko voće. Na najvišim visinama nalazimo travu i šume.

Od [[stočarstvo|stočarstva]] je najrazvijenije kozarstvo i govedarstvo. U [[ribarstvo|ribarstvu]] se najviše lovi [[tuna]] i [[sabljarka]].

Danas je u poljoprivrednom sektoru proizvodnja banana usmjerena na regionalnu i nacionalnu potrošnju. Vrlo veliki doprinos regionalnog gospodarstvu daje madeirsko vino, te cvjećarstvo.

=== Industrija ===
[[Industrija]] koja postoji je većinom zanatska, kao npr. odjevni predmeti. Ono malo industrije što postoji je većinom usmjereno na lokalne potrebe, kao npr. prehrambeni proizvodi, te prerada šećerne trske. Industrija je koncentrirana u Funchalu, Santa Cruzu i Machicu.

[[Datoteka:Funchal, Jardim Botânico da Madeira (Choreographed gardens) 3.jpg|thumb|Botanički vrt s Funchalom u pozadini]]
Kako bi se gospodarstvo pozitivno razvijalo, na Madeiri je osnovana slobodna zona (''Zona Franca da Madeira''). Ona obuhvaća razna poduzeća financijskih, industrijskih i trgovačkih aktivnosti koja uživaju razne porezne olakšice. Madeira ima vrlo povoljnu fiskalnu politiku za ulagače, te su njeni porezi puno nižih od onih u ostatku Europske Unije. Zbog ove činjenice događa se veliki priljev investicija na otočje.

=== Turizam ===
[[Turizam]] je vrlo važna gospodarska aktivnost otočja, koja čini 20% ukupnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, te tijekom cijele godine održava aktivnim trgovački i prometni sektor i druge aktivnosti, te stvara znatno tržište za lokalne proizvode. Na otoku [[Porto Santo]], koji ima 9&amp;nbsp;km plaže i povoljnu klimu, turizam je jedina aktivnost. Tijekom zadnjih nekoliko godina, znatno su povećani kapaciteti [[hotel]]skog smještaja. Veliki potencijal u turizmu ostvaren je u investiranju u [[održivi razvoj]], čime je napredak postignut bez remećenja ravnoteže između okoliša i društveno-gospodarskih aktivnosti. Veliki trud je uložen u očuvanju [[okoliš]]a, što je glavni razlog turističkih dolazaka na Madeiru.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Madeira Santana.jpg|thumb|left|100px|Tradicionalne madeirske kuće na farmama u [[Santana (Madeira)|Santani]]]]
Na otočju živi više od 250 000 stanovnika, od čega oko 5 000 na otoku Porto Santo. 1991. godine gustoća naseljenosti na otoku Madeiri je bila 337 stanovnika/km², dok je na Porto Santu bila 112 stan./km². Većina ranih doseljenika je doselila iz portugalskih regija [[Algarve]] i [[Minho (regija)|Minho]]. 75% stanovništva otoka Madeire živi na 35% teritorija, a najveći broj stanovnika je koncentriran u Funchalu gdje živi 45% stanovništva i gdje je gustoća 1.500 stan./km².

Zbog ograničenja razvitka koji nameće okoliš u zadnjih nekoliko desetljeća se dogodio odljev stanovništva. Glavna odredišta madeirske emigracije su: [[Venezuela]], [[Južna Afrika|JAR]], [[Francuska]], [[Švajcarska|Švicarska]], [[Kanalska ostrva|Kanalski otoci]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Brazil]].

== Kultura ==
[[Datoteka:MadeiraWinery.jpg|thumb|right|200px|Vinske bačve]]
Tradicionalne poslastice na Madeiri koriste lokalne sastojke, od kojih je najuobičajeniji ''mel de cana'', tj. med od šećerne trske ili melasa. Tradicionalni kolač otoka je ''Bolo de mel'' tj. medni kolač (od šećerne trske) koji se po običaju nikad ne reže nožem, nego se lomi rukom. Posjetitelji otoka također na otoku mogu vidjeti mnoge rukom izrađene proizvode koji se prodaju u dućanima.

=== Madeirsko vino ===
[[Vino]] [[madeira (vino)|madeira]] je uz cvijeće i voće najpoznatiji proizvod otoka. Ovo vino je također i najveći izvozni proizvod otoka, a najpoznatiji je u Velikoj Britaniji. Madeira je jedino vino koje se izvozilo u britanske kolonije u Americi, a da nije prošlo kroz britansku luku. Vino je izmišljeno slučajno, kako bi izdržalo duga putovanja brodom. Postoje četiri vrste: [[Malvazija]] (slatko, sa puno šećera), [[Boal]] (srednje slatko), [[Verdelho]] (polusuho) i [[Sercial]] (suho). Ovo vino se može čuvati dugi niz godina, bez gubitka kvalitete.

== Promet ==
[[Datoteka:Machico madeira01.jpg|thumb|Pogled na brzu cestu u [[Machico|Machicu]]]]
Otočje ima dvije zračne luke, jedna u [[Santa Cruz]]u, blizu Funchala (''Aeroporto da Madeira'' (FNC)) na otoku Madeira, te druga u gradu [[Vila Baleira]] na otoku Porto Santo. Najčešći letovi za otoke su iz Lisabona, ali postoji i mnoštvo izravnih letova iz drugih europskih gradova, te drugih država, kao [[Brazil]] i [[Venezuela]]. Zračna luka na Madeiri je bila poznata po kratkoj pisti koja je sagrađena na visokom nasipu koji pada izravno u more. Najveći zrakoplovi koji su ovdje slijetali su [[Airbus A320]] i [[Boeing 737]]. U zadnje vrijeme pista je nadograđena i produžena na 2.7&amp;nbsp;km, što omogućava slijetanje skoro bilo kojeg zrakoplova. Građani zemalja [[Evropska unija|EU]] koje su pod [[Schengenski sporazum|Schengenskim sporazumom]] mogu bez putnih dokumenata doći na otok, dok je za ostale putovnica obvezna. Prijevoz između dva glavna otoka se vrši [[zrakoplov]]om ili [[trajekt]]om koji može prevoziti i vozila. Posjet unutrašnjosti otokâ je olakšan novoizgrađenom prometnom infrastrukturom.

== Značajne osobe ==
Ovo je popis poznatih osoba koje su rođene ili su živjeli na Madeiri:
* [[Kristofor Kolumbo]], istraživač
* [[Cristiano Ronaldo]], nogometaš [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske reprezentacije]] 
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]], austrijski car
* [[José Berardo]], portugalski bogataš i sakupljač umjetnina
* [[Artur de Sousa Pinga]], nogometaš klubova [[CS Marítimo]] i[[Futebol Clube do Porto|FC Porto]]
* [[Fátima Lopes]], modna dizajnerica
* [[Teodósio Clemente de Gouveia]], [[kardinal]]
* [[José Vicente de Freitas]], vojni časnik i bivši premijer
* [[João Fernandes Vieira]], vojni časnik i političar u [[Brazil]]u i [[Angola|Angoli]]
* [[Henrique Franco]], slikar
* [[Paul Langerhans]], njemački patolog i biolog
* [[Alberto João Jardim]], predsjednik regionalne vlade
* [[Nadia Almada]], pobjednik / pobjednica engleskog [[Veliki brat|Big Brothera]]
* [[Moises Henriques]], australski igrač kriketa
* [[Herberto Hélder]], pisac
* [[Vicente Jorge Silva]], novinar i redatelj
* [[António da Cunha Telles]], filmski producent

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Madeira}}
* {{pt icon}}[http://www.gov-madeira.pt Regionalna vlada Madeire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070509165306/http://www.gov-madeira.pt/ |date=2007-05-09 }}
* {{pt icon}}[http://www.alrm.pt/ Skupština Madeire]
* {{pt icon}}[http://www.madeira-island-pictures.com/ Razne informacije i fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101020949/http://www.madeira-island-pictures.com/ |date=2007-01-01 }}
* {{en icon}}[http://www.madeiraarchipelago.com/ Fotografije Madeire 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111029062530/http://www.madeiraarchipelago.com/ |date=2011-10-29 }}
* {{pt icon}}[http://www.flickr.com/photos/vitor107/sets/1005931/ Fotografije Madeire 2]
* {{pt icon}}[http://www.ceha-madeira.net/ Centro de Estudos de História do Atlântico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221123818/http://www.ceha-madeira.net/ |date=2007-02-21 }}
* {{pt icon}}{{en icon}}{{fr icon}}{{es icon}}{{de icon}}[http://www.madeiratourism.org/ Službena turistička stranica] 
* [http://www.ihden-reisen.de/madeira/madeira_start.html Private guestrooms. Information in German]
* [http://www.madeira-center.de Madeira-Center - German Portal Madeira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190726081553/http://www.madeira-center.de/ |date=2019-07-26 }}

[[Kategorija:Madeira| ]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Otoci u Africi]]
[[Kategorija:Otoci u Portugalu]]</text>
      <sha1>rygqu95ljif6ykortz977spvrl0hgxl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669025</id>
      <parentid>42669024</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:07:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16438" sha1="k5y81hfezfp70j1481lz1q1n8y8mkc5" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Autonomna regija Madeira |
  izvorno_ime                 = Região Autónoma da Madeira |
  ime_genitiv                 = Madeire |
  eng_ime                     = Madeira |
  zastava                     =Flag_of_Madeira.svg |
  grb                         =Coat of arms of Madeira.svg |
  službeni_jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] |
  glavni_grad                 = [[Funchal]]    |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = nema, postoji regionalna vlada |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Alberto João Jardim]] |
  površina_poredak            = n/a          |
  površina                    = 797     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 253 482   |
  godina_popisa               = 2001        |
  gustoća_stanovništva        = 313        |
  neovisnost                  = nema, [[Portugalske autonomne regije|Autonomna regija]] [[Portugal]]a |
  valuta                      = [[euro]]  |
  stoti_dio_valute            = 100 centa        |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[A Portuguesa]] (nacionalna), &lt;br /&gt; [[Hino da Região Autónoma da Madeira]] (lokalna) |
  internetski_nastavak        = [[.pt]]         |
  pozivni_broj                = +(351)291 xxx xxx |
  komentar                    =  |
  moto = Das ilhas, as mais belas e livres &lt;br /&gt; ([[Portugalski jezik|portugalski]]: &quot;od svih otoka najlijepši i najslobodniji&quot;)
}}

'''Madeira''' ({{jez-port|Madeira}}; službeno '''Autonomna regija Madeira''', {{jez-port|Região Autónoma da Madeira}}) je autonomna [[Autonomne portugalske regije|portugalska regija]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]]. Jedini naseljeni otoci na ovom otočju su otok Madeira i [[Porto Santo]]. Madeira čini integralni dio [[Evropska unija|Europske unije]] kao njena ultraperiferna regija.

Otočje Madeira, koje su [[Rimljani]] nazivali &quot;Grimizni otoci&quot;, su ponovno, vjerojatno slučajno, otkrili [[Portugalci]] te ga naselili [[1418]]. godine. Otočje je poznato po [[turizam|turizmu]], te po [[Madeira (vino)|vinu]].

== Historija ==
[[Datoteka:Madeira Ancient Map2.JPG|thumb|left|200px|Stara karta Madeire]]
Smatra se da su [[Fenikija|Feničani]] otkrili Madeiru, makar za to ne postoje osnovani dokazi. [[Plinije Stariji]] spominje Grimizne otoke, na položaju blizu Otoka sreće ([[Kanari|Kanara]]), što bi moglo biti madeirsko otočje.

[[1419]]. godine, brodski kapetani [[João Gonçalves Zarco]] i [[Tristão Vaz Teixeira]] u službi princa [[Henrik Pomorac|Henrika Pomorca]], bježeći od oluje sklonili su se na otok Porto Santo (''Sveta Luka''), kojeg su tako prozvali iz zahvalnosti zbog spasa od brodoloma. Sljedeće godine su ovi moreplovci uz [[Bartolomeu Perestrelo|Bartolomeja Perestrela]] kolonizirali otočje te ga stavili pod portugalsku krunu.

Zbog potencijala otoka, te zbog strateškog položaja, od [[1425]]. počinje detaljna [[kolonizacija]] i stalno naseljavanje otočja, a od [[1440]]. uvodi se režim [[kapetanija]]. [[1452]]. na otoku počinje raditi prvi mlin za obradu šećera, a u isto vrijeme se postavljaju i prvi kanali za natapanje - [[levada|levade]]. U to vrijeme Portugal postaje jedan od vodećih europskih dobavljača šećera. [[1478]]. godine, otočje posjećuje [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] kao trgovac šećerom, a do [[1515]]. godine, stanovništvo Madeire je naraslo na 19.000 stanovnika, od čega su 3.000 bili [[ropstvo|robovi]]. U 16. stoljeću, Madeira je postala izvoznik vina, a [[loza]] je bila izvorno sa [[Cipar|Cipra]], [[Krit|Krete]] i [[Sicilija|Sicilije]]. [[Trtna uš]] koja je donesena iz SAD-a je prouzrokovala pad proizvodnje vina. Tako je postepeno došlo do velikog emigracijskog vala madeirskog stanovništva.

[[1580]]. godine, [[Španija|Španjolska]] osvaja i preuzima kontrolu nad Madeirom, te centralizira upravu. [[1640]]. Portugalci se pobunjuju protiv španjolskih doseljenika, te se Madeira vraća u ruke Portugala, ali zadržava španjolski sustav uprave. Madeira je bila važna stanica, na putu u [[Novi svijet]] ili u [[Indija|Indiju]], te mjesto za prekrcaj robova iz Afrike.

[[1921]]. godine, nakon neuspjelog državnog udara, na Madeiru je deportiran [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[car]] [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] koji je ovdje i umro iduće godine.
Nakon demokratske revolucije u Portugalu [[1974]]., [[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. godine, Portugal je Madeiri dodijelio autonomiju.

== Politika ==
Od [[1976]]. godine, Madeira kao i [[Azori]] se smatra autonomnom regijom Portugalske Republike, sa izvršnom vlasti i regionalnom zakonodavnom skupštinom. Trenutni predsjednik regionalne vlade je [[Alberto João Jardim]], koji je na tom mjestu već više od 20 godina.

Sjedište regionalne vlade se nalazi u [[Funchal]]u.

[[Afrička unija]] smatra ovaj prostor okupiranim afričkim teritorijem kojeg drži strana sila, unatoč činjenici što na ovom otoku nikad nisu doseljavani ljudi s [[Afrika|afričkog]] kontinenta, te je otočje bilo u potpunosti nenaseljeno do dolaska Portugalaca.

== Geografija ==

Otočje Madeira se sastoji u Atlantskom oceanu, između 30° i 33° sjeverne zemljopisne širine, 978&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Lisabon]]a. Otočje je vulkanskog podrijetla, a sastoji se od otokâ Madeira (736&amp;nbsp;km²), [[Porto Santo]] (43&amp;nbsp;km²), [[Desertas]] (14&amp;nbsp;km²) i [[Selvagens]] (18&amp;nbsp;km²). Samo prva dva su naseljeni, dok su ostali prirodni rezervati.

Otočje se nalazi u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, 700&amp;nbsp;km od afričke obale, skoro na istoj širini kao i [[Casablanca]], koja je bliže [[Gibraltarski tjesnac|Gibraltarskom tjesnacu]]. Glavni grad Funchal se nalazi na otoku Madeira, ostali važni gradovi su: grad Porto Santo poznat i kao Vila Baleira, [[Ribeira Brava]], [[Machico]], [[Câmara de Lobos]], [[Santa Cruz, Madeira|Santa Cruz]], [[Caniço]], [[Ponta do Sol]] i [[Calheta]].

Otok Madeira je najveći otok u skupini, sa dužinom od 57 [[kilometar|km]] i širinom od 22&amp;nbsp;km. Otok je izdužen u smjeru istok-zapad, u kojem ga siječe planinski lanac, čija je osrednja visina 1220 metara. Najviša točka na [[ostrvo|otoku]] je [[Pico Ruivo]], visine od 1862 metara.

Prije doseljenja izvornih stanovnika, cijeli je otok pokrivala [[šuma]] ''[[laurisilva]]''. Danas postoji tek mali dio te šume na jugu otoka, dok se veći dio nalazi na sjeveru. Šuma je nestala u namjernim požarima koje su izazvali doseljenici kako bi stvorili područje pogodno za poljoprivredu. Naziv otoka Madeira na portugalskom znači ''drvo'', a to je ime otoku dano upravo zbog šuma. [[UNESCO]] je šumu na Madeiri stavio na popis [[svetska baština|svjetske baštine]].

=== Otoci ===
* [[Porto Santo]]
* [[Deserta Grande]]
* [[Selvagem Grande]] ([[Ilhas Selvagens]])
* [[Bugio]]
* [[Selvagem Pequena]] ([[Ilhas Selvagens]])
* Selvagens' otočić [[Fora]]
* Desertas' otčić [[Chão]]

=== Klima ===
Zbog svog položaja i izloženosti vjetrovima, otocima vlada drugačija [[mikroklima]], koja u kombinaciji sa egzotičnom vegetacijom tvori turistima zanimljivo odredište. Otocima ne vlada velika razlika u temperaturi, godišnja prosječna temperatura varira između 16&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C. [[Klima]] je poprilično vlažna, a oblaci i magla često pokrivaju planine u unutrašnjosti. [[Temperatura]] mora varira između 17&amp;nbsp;°C i 22&amp;nbsp;°C.

=== Upravna podjela ===

Otočje se sastoji od 11 općina:
* [[Calheta (Madeira)|Calheta]]
* [[Camacha]]
* [[Câmara de Lobos]]
* [[Funchal]]
* [[Machico]]
* [[Ponta do Sol]]
* [[Porto Moniz]]
* [[Porto Santo]]
* [[Ribeira Brava (Madeira)|Ribeira Brava]]
* [[Santa Cruz (Madeira)|Santa Cruz]]
* [[Santana (Madeira)|Santana]]
* [[São Vicente (Madeira)|São Vicente]]

== Gospodarstvo ==
=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Mercado dos Lavradores, Madeira (16587278615).jpg|thumb|250px|Poljoprivredni proizvodi na Mercado dos Lavradores, Funchal]]

Poljoprivreda je povijesno dominantan sektor madeirskog gospodarstva, od kojeg je živjela većina stanovništva. Zbog vulkanskog podrijetla tlo je plodno, ali brdski reljef onemogućava mehanizaciju.

Na nivou organizacije poljoprivrednog prostora, mogu se ustanoviti tri razine. Na niskim visinama, uz more, nalaze se vrlo isplative kulture, kao [[banane]], Annona coriacea, [[mango]], [[šećerna trska]], [[gospodinova krunica]] i druge tropske vrste. Na srednjoj razini nalaze se prehrambene kulture, kao [[krumpir]], [[pasulj|grah]], [[pšenica]], [[kukuruz]], te tipično mediteransko voće. Na najvišim visinama nalazimo travu i šume.

Od [[stočarstvo|stočarstva]] je najrazvijenije kozarstvo i govedarstvo. U [[ribarstvo|ribarstvu]] se najviše lovi [[tuna]] i [[sabljarka]].

Danas je u poljoprivrednom sektoru proizvodnja banana usmjerena na regionalnu i nacionalnu potrošnju. Vrlo veliki doprinos regionalnog gospodarstvu daje madeirsko vino, te cvjećarstvo.

=== Industrija ===
[[Industrija]] koja postoji je većinom zanatska, kao npr. odjevni predmeti. Ono malo industrije što postoji je većinom usmjereno na lokalne potrebe, kao npr. prehrambeni proizvodi, te prerada šećerne trske. Industrija je koncentrirana u Funchalu, Santa Cruzu i Machicu.

[[Datoteka:Funchal, Jardim Botânico da Madeira (Choreographed gardens) 3.jpg|thumb|Botanički vrt s Funchalom u pozadini]]
Kako bi se gospodarstvo pozitivno razvijalo, na Madeiri je osnovana slobodna zona (''Zona Franca da Madeira''). Ona obuhvaća razna poduzeća financijskih, industrijskih i trgovačkih aktivnosti koja uživaju razne porezne olakšice. Madeira ima vrlo povoljnu fiskalnu politiku za ulagače, te su njeni porezi puno nižih od onih u ostatku Europske Unije. Zbog ove činjenice događa se veliki priljev investicija na otočje.

=== Turizam ===
[[Turizam]] je vrlo važna gospodarska aktivnost otočja, koja čini 20% ukupnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a, te tijekom cijele godine održava aktivnim trgovački i prometni sektor i druge aktivnosti, te stvara znatno tržište za lokalne proizvode. Na otoku [[Porto Santo]], koji ima 9&amp;nbsp;km plaže i povoljnu klimu, turizam je jedina aktivnost. Tijekom zadnjih nekoliko godina, znatno su povećani kapaciteti [[hotel]]skog smještaja. Veliki potencijal u turizmu ostvaren je u investiranju u [[održivi razvoj]], čime je napredak postignut bez remećenja ravnoteže između okoliša i društveno-gospodarskih aktivnosti. Veliki trud je uložen u očuvanju [[okoliš]]a, što je glavni razlog turističkih dolazaka na Madeiru.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Madeira Santana.jpg|thumb|left|100px|Tradicionalne madeirske kuće na farmama u [[Santana (Madeira)|Santani]]]]
Na otočju živi više od 250 000 stanovnika, od čega oko 5 000 na otoku Porto Santo. 1991. godine gustoća naseljenosti na otoku Madeiri je bila 337 stanovnika/km², dok je na Porto Santu bila 112 stan./km². Većina ranih doseljenika je doselila iz portugalskih regija [[Algarve]] i [[Minho (regija)|Minho]]. 75% stanovništva otoka Madeire živi na 35% teritorija, a najveći broj stanovnika je koncentriran u Funchalu gdje živi 45% stanovništva i gdje je gustoća 1.500 stan./km².

Zbog ograničenja razvitka koji nameće okoliš u zadnjih nekoliko desetljeća se dogodio odljev stanovništva. Glavna odredišta madeirske emigracije su: [[Venezuela]], [[Južna Afrika|JAR]], [[Francuska]], [[Švajcarska|Švicarska]], [[Kanalska ostrva|Kanalski otoci]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Brazil]].

== Kultura ==
[[Datoteka:MadeiraWinery.jpg|thumb|right|200px|Vinske bačve]]
Tradicionalne poslastice na Madeiri koriste lokalne sastojke, od kojih je najuobičajeniji ''mel de cana'', tj. med od šećerne trske ili melasa. Tradicionalni kolač otoka je ''Bolo de mel'' tj. medni kolač (od šećerne trske) koji se po običaju nikad ne reže nožem, nego se lomi rukom. Posjetitelji otoka također na otoku mogu vidjeti mnoge rukom izrađene proizvode koji se prodaju u dućanima.

=== Madeirsko vino ===
[[Vino]] [[madeira (vino)|madeira]] je uz cvijeće i voće najpoznatiji proizvod otoka. Ovo vino je također i najveći izvozni proizvod otoka, a najpoznatiji je u Velikoj Britaniji. Madeira je jedino vino koje se izvozilo u britanske kolonije u Americi, a da nije prošlo kroz britansku luku. Vino je izmišljeno slučajno, kako bi izdržalo duga putovanja brodom. Postoje četiri vrste: [[Malvazija]] (slatko, sa puno šećera), [[Boal]] (srednje slatko), [[Verdelho]] (polusuho) i [[Sercial]] (suho). Ovo vino se može čuvati dugi niz godina, bez gubitka kvalitete.

== Promet ==
[[Datoteka:Machico madeira01.jpg|thumb|Pogled na brzu cestu u [[Machico|Machicu]]]]
Otočje ima dvije zračne luke, jedna u [[Santa Cruz]]u, blizu Funchala (''Aeroporto da Madeira'' (FNC)) na otoku Madeira, te druga u gradu [[Vila Baleira]] na otoku Porto Santo. Najčešći letovi za otoke su iz Lisabona, ali postoji i mnoštvo izravnih letova iz drugih europskih gradova, te drugih država, kao [[Brazil]] i [[Venezuela]]. Zračna luka na Madeiri je bila poznata po kratkoj pisti koja je sagrađena na visokom nasipu koji pada izravno u more. Najveći zrakoplovi koji su ovdje slijetali su [[Airbus A320]] i [[Boeing 737]]. U zadnje vrijeme pista je nadograđena i produžena na 2.7&amp;nbsp;km, što omogućava slijetanje skoro bilo kojeg zrakoplova. Građani zemalja [[Evropska unija|EU]] koje su pod [[Schengenski sporazum|Schengenskim sporazumom]] mogu bez putnih dokumenata doći na otok, dok je za ostale putovnica obvezna. Prijevoz između dva glavna otoka se vrši [[zrakoplov]]om ili [[trajekt]]om koji može prevoziti i vozila. Posjet unutrašnjosti otokâ je olakšan novoizgrađenom prometnom infrastrukturom.

== Značajne osobe ==
Ovo je popis poznatih osoba koje su rođene ili su živjeli na Madeiri:
* [[Kristofor Kolumbo]], istraživač
* [[Cristiano Ronaldo]], nogometaš [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalske reprezentacije]] 
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]], austrijski car
* [[José Berardo]], portugalski bogataš i sakupljač umjetnina
* [[Artur de Sousa Pinga]], nogometaš klubova [[CS Marítimo]] i[[Futebol Clube do Porto|FC Porto]]
* [[Fátima Lopes]], modna dizajnerica
* [[Teodósio Clemente de Gouveia]], [[kardinal]]
* [[José Vicente de Freitas]], vojni časnik i bivši premijer
* [[João Fernandes Vieira]], vojni časnik i političar u [[Brazil]]u i [[Angola|Angoli]]
* [[Henrique Franco]], slikar
* [[Paul Langerhans]], njemački patolog i biolog
* [[Alberto João Jardim]], predsjednik regionalne vlade
* [[Nadia Almada]], pobjednik / pobjednica engleskog [[Veliki brat|Big Brothera]]
* [[Moises Henriques]], australski igrač kriketa
* [[Herberto Hélder]], pisac
* [[Vicente Jorge Silva]], novinar i redatelj
* [[António da Cunha Telles]], filmski producent

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Madeira}}
* {{pt icon}}[http://www.gov-madeira.pt Regionalna vlada Madeire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070509165306/http://www.gov-madeira.pt/ |date=2007-05-09 }}
* {{pt icon}}[http://www.alrm.pt/ Skupština Madeire]
* {{pt icon}}[http://www.madeira-island-pictures.com/ Razne informacije i fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101020949/http://www.madeira-island-pictures.com/ |date=2007-01-01 }}
* {{en icon}}[http://www.madeiraarchipelago.com/ Fotografije Madeire 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111029062530/http://www.madeiraarchipelago.com/ |date=2011-10-29 }}
* {{pt icon}}[http://www.flickr.com/photos/vitor107/sets/1005931/ Fotografije Madeire 2]
* {{pt icon}}[http://www.ceha-madeira.net/ Centro de Estudos de História do Atlântico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070221123818/http://www.ceha-madeira.net/ |date=2007-02-21 }}
* {{pt icon}}{{en icon}}{{fr icon}}{{es icon}}{{de icon}}[http://www.madeiratourism.org/ Službena turistička stranica] 
* [http://www.ihden-reisen.de/madeira/madeira_start.html Private guestrooms. Information in German]
* [http://www.madeira-center.de Madeira-Center - German Portal Madeira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190726081553/http://www.madeira-center.de/ |date=2019-07-26 }}

[[Kategorija:Madeira| ]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Otoci u Africi]]
[[Kategorija:Otoci u Portugalu]]</text>
      <sha1>k5y81hfezfp70j1481lz1q1n8y8mkc5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1930.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23786</id>
    <revision>
      <id>42669131</id>
      <parentid>42602203</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:09:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42669131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42520" sha1="1qaidplo4suz47csalfkmgoxcupokgt" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1930}}
Godina '''1930''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1930''': &lt;br /&gt; [[1930#Januar/Siječanj|1]] • [[1930#Februar/Veljača|2]] • [[1930#Mart/Ožujak|3]] • [[1930#April/Travanj|4]] • [[1930#Maj/Svibanj|5]] • [[1930#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1930#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1930#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1930#Septembar/Rujan|9]] • [[1930#Oktobar/Listopad|10]] • [[1930#Novembar/Studeni|11]] • [[1930#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1930#Rođenja|Rođenja]] • [[1930#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - [[Kolektivizacija u SSSR]]: Politbiro usvojio rezoluciju koja poziva na dovršenje kolektivizacije i ukidanje [[kulak]]a - u prva dva meseca godine procenat kolektivizovanih farmi skače sa 15 na 60%.
* 5. 1. - U SSSR ukinut [[Ženotdel]], žensko odeljenje CK [[SKP(b)]].
* [[10. 1.]] - U Arabiji okončana [[Ikhwanska pobuna]] (verska milicija [[Ikhwan]] bila u sukobu sa [[Ibn Saud]]om, kome su pomagali Britanci).
* [[14. 1.]] - Nacistički aktivista i pesnik [[Horst Wessel]] fatalno ranjen u Berlinu, umro 23. februara.
* 14. 1. - U [[Treća Francuska Republika|Francuskoj]] potpisan zakon o gradnji fortifikacione &quot;[[Maginotova linija|Maginotove linije]]&quot; (radovi počinju u februaru).
* [[25. 1.]] - [[August Košutić]] i [[Juraj Krnjević]], funkcioneri [[HSS]] u emigraciji, uputili Memorandum [[Društvo naroda|Društvu naroda]] - žale se na diktaturu i uskraćena prava Hrvatima.
[[Datoteka:1931 Flag of India.svg|mini|150px|left|Zastava [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]]]]
* [[26. 1.]] - ''[[Purna Swaraj]]'': [[Indijski nacionalni kongres]] je proglasio današnji dan za Dan nezavisnosti (Danas Dan republike u Indiji, proglašene 1950).
*   26. 1. - Teretnjak &quot;[[P/B Daksa]]&quot; Dubrovačke parobrodarske plovidbe potonuo u Atlantiku blizu španjolske obale, poginulo je svih 38 članova posade.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/01/27?pageIndex=00010 ''Borba i propast parobroda Daksa', Vreme, 27. jan. 1940, str. 10]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; 
* 26. 1. - [[OGPU]]-ovi agenti kidnapovali u Parizu gen. [[Aleksandar Kutepov|Aleksandra Kutepova]], lidera [[Ruski opšte-vojni savez|Ruskog opšte-vojnog saveza]] - dalja sudbina nejasna.
* [[28. 1.]] - Diktator Španije, general [[Miguel Primo de Rivera]] daje ostavku nakon što je ostao bez podrške vojske; novi premijer je [[Dámaso Berenguer]] čiji režim je prvi s oznakom ''[[dictablanda]]'' (&quot;meka diktatura&quot;).
* 28. 1. - [[Julius Edgar Lilienfeld]] patentirao u SAD spravu nalik na [[tranzistor sa efektom polja]] (FET-tranzistor).
* [[30. 1.]] - Druga Haška konferencija - i formalno prihvaćen [[Youngov plan]] za nemačke reparacije; u maju osnovana [[Banka za međunarodna poravnanja]] za njihovo olakšavanje.
* 30. 1. - [[Pavel Molčanov]] pustio blizu Lenjingrada prvu [[Radiosonda|radiosondu]].
* [[31. 1.]] - Novi Zakon o islamskoj verskoj zajednici, kojem se reis [[Džemaludin Čaušević]] protivi.
* 31. 1. - Američka firma ''3M'' počinje prodavati adhezivnu traku ''[[Scotch Tape]]''.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Kladovuju raskulachennogo krestjanina donetska oblast kulak 1930.jpg|mini|220px|[[Raskulačenje]]: odvoženje [[kulak|kulačkog]] ambara]]
* [[3. 2.]] - Osnovana [[Komunistička partija Vijetnama]], na traženje Kominterne u oktobru transformisana u KP Indokine (do 1945)
* [[10. 2.]] - Slovenačka organizacija [[TIGR]] postavila bombu u redakciji tršćanskih novina ''Il Popolo di Trieste'', gine urednik Guido Neri.
* 10. 2. - [[Pobuna u Yên Bái]] vijetnamskih vojnika u francuskoj kolonijalnoj vojsci, odmah ugušena.
* februar - [[Mao Tse-tung]] osniva Provincijsku sovjetsku vladu jugozapadnog Jiangxija (→ [[Kineska Sovjetska Republika]]). 
* [[18. 2.]] - Otkriven [[Pluton (astronomija)|Pluton]], do 2006. smatran za najudaljeniju planetu (objavljeno [[13. 3.|13. marta]]).
* [[28. 2.]] - [[Dominikanska Republika]]: zavera političara [[Rafael Estrella Ureña|Rafaela Ureñe]] i komandanta armije [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]] obara predsednika [[Horacio Vásquez|Vásqueza]] - Trujillo će diktatorski vladati zemljom do [[1961]].

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.|Predsjednički izbori u Brazilu]]: paulista [[Júlio Prestes]] pobjeđuje kandidata Liberalne alijanse [[Getúlio Vargas|Getúlia Vargasa]].
* [[2. 3.]] - U &quot;Pravdi&quot; objavljen Staljinov članak &quot;Vrtoglavica od uspeha&quot;, upozorava na prebrzu i nasilnu kolektivizaciju - pritisak privremeno popušta.
* [[5. 3.]] - Danski slikar Einar Wegener započinje proceduru hirurške [[Terapija korekcije pola|promene pola]] - postaje [[Lili Elbe]], ali umire od komplikacija sledeće godine (inspiracija za roman i film ''[[The Danish Girl]]'').
* [[6. 3.]] - Kompanija ''Birds Eye'', koju je osnovao [[Clarence Birdseye]], počinje probnu prodaju [[smrznuta hrana|smrznute hrane]].
* 6. 3. - Komunisti izveli međunarodni dan protesta protiv gladi i nezaposlenosti, sukobi sa policijom u Berlinu, Njujorku, Londonu, Parizu, Vašingtonu i dr.
* [[9. 3.]] - [[19. 4.]] - [[Proces Savezu oslobođenja Ukrajine]] u Harkovu: montirano suđenje izmišljenoj organizaciji sa 45 optuženih.
[[Datoteka:Marche sel.jpg|mini|250px|[[Mahatma Gandi]] na [[Marš soli|Maršu soli]]]]
* [[12. 3.]] - [[5. 4.]] - [[Marš soli]]: [[Mahatma Gandi]] sa pristalicama na pohodu od 390&amp;nbsp;km do mora, kako bi protestovao zbog britanskog monopola na [[sol]].
* mart - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao [[Gvozdena garda|Gvozdenu gardu]] kao paravojni ogranak Legije arhanđela Mihajla - kasnije će i Legija biti nazivana Gvozdenom gardom.
* mart - Prethodnica američke [[Good Neighbor policy|Politike dobrog suseda]]: objavljen Clarkov memorandum iz 1928, da je cilj [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]] zaštita latinoameričkih zemalja od evropskih intervencija a ne ugnjetavanje istih.
* [[19. 3.]] - Prvo putovanje nemačkog putničkog broda ''[[SS Europa (1928)|Europa]]'', osvaja [[Plava vrpca|Plavu vrpcu]] za najbrži prelaz Atlantika (4 d, 17 č, 6 m).
* [[27. 3.]] - Nemački kancelar, socijaldemokrata [[Hermann Müller]] dao ostavku jer se Velika koalicija raspala po pitanju finansiranja osiguranja za nezaposlene a predsednik [[Paul von Hindenburg|von Hindenburg]] mu nije hteo dati vanredna ovlašćenja - kraj poslednje vlade zasnovane na parlamentarnoj većini.
* [[28. 3.]] - Turska vlada traži od međunarodne zajednice da se Konstantinopolj i Angora nazivaju [[Istanbul]] odn. [[Ankara]] itd.
* [[30. 3.]] - [[Heinrich Brüning]] iz Partije Centra je novi kancelar Nemačke (do [[1932]]) - prvi &quot;predsednički kabinet&quot;, nema većinu u parlamentu već upravlja putem predsednikovih vanrednih ovlašćenja. Ova situacija traje do dolaska Hitlera 1933.
* [[31. 3.]] - Prihvaćen Kodeks proizvodnje filmova ([[Haysov kodeks]]) koji daje stroge smernice za tretman seksa, nasilja, religije i kriminala u američkim filmovima (na snazi od [[1934]]. do [[1968]]).
* 31. 3. - Bitka kod Debre Zebita na ravnici Anchem u Etiopiji: snage [[Haile Selassie|Tafari Makonnena]] odnose pobedu nad snagama naklonjenim carici Zauditi, poginuo [[Gugsa Welle]] koji je digao pobunu prošlog januara.
* 31. 3. - Objavljen izveštaj Shawove komisije o prošlogodišnjim nemirima u Palestini - kao glavni uzrok se vidi arapski strah od jevrejskog useljavanja.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:CropSelassie.jpg|mini|180px|[[Haile Selassie]], regent Etiopije 1916-30, car 1930-74]]
* [[1. 4.]] - Premijera filma &quot;[[Der blaue Engel|Plavi anđeo]]&quot; u Berlinu, [[Marlene Dietrich]] postaje zvezda.
* [[2. 4.]] - Umrla etiopska carica [[Zaudita I]], nasleđuje je ''Ras'' [[Haile Selassie|Tafari]] - Haile Selassie, do tada regent (vlada do [[1974]]).
* [[3. 4.]] - Žene u Turskoj dobile pravo glasa na lokalnim izborima (od 1934. univerzalno pravo glasa).
* 3. 4. - [[2. dodjela Oscara]]: ''[[The Broadway Melody]]'' je najbolji film.
* [[5. 4.]] - Gandijev čin [[Građanski neposluh|građanskog neposluha]]: pravi sol na obali mora, usprkos britanskim zakonima.
* [[6. 4.]] - Umro [[patrijarh srpski Dimitrije]].
* 6. 4. - [[Lav Trocki]] osnovao u Parizu Međunarodnu [[Leva opozicija (Sovjetski Savez)|Levu opoziciju]].
[[Datoteka:BASA 1318K-1-5896 Serbian patriarch Varnava-Belgrade,14Dec1932.jpg|mini|left|150px|[[patrijarh srpski Varnava|Patrijarh Varnava]] (1930-37)]]
* [[12. 4.]] - Izabran [[patrijarh srpski Varnava]] (do [[1937]]).
* [[14. 4.]] - [[Vladimir Majakovski]] se ubio, velika sahrana tri dana kasnije.
* april ? - Na Cetinju prilikom pokušaja hapšenja ubijen [[Marko Mašanović]], član Politbiroa CK ilegalne KPJ.
* [[17. 4.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] dostigao 294.07 poena, vrhunac privremenog oporavka od [[Krah Njujorške berze (1929)|kraha od pre pola godine]] - sledi silazni trend do krajnjeg dna u julu 1932&lt;ref&gt;[http://www.sniper.at/stock-market-crash-1929.htm Stock market crash - Black Thursday / Black Tuesday - October 1929] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150831080229/http://www.sniper.at/stock-market-crash-1929.htm |date=2015-08-31 }}. sniper.at (pristup. 8. 9. 2015.)&lt;/ref&gt;. Kriza postaje globalna i izaziva i politička previranja u mnogim zemljama; nezaposlenost u Nemačkoj dostiže 15% ove godine.
* 17. 4. - [[DuPont]]ovi naučnici izmislili sintetičku gumu [[neopren]].
* 17. 4. - Umire prvo od preko 70 dece, od oko 250 koliko se u [[Lübeck]]u vakcinisalo [[BCG]] vakcinom protiv tuberkoloze, kontaminiranom živim virusom.
* [[18. 4.]] - Izbija pobuna u [[Čitagong]]u, Britanska Indija. Istog dana radio BBC javlja da &quot;nema vesti&quot;.
* 18. 4. - Požar na Veliki petak u drvenoj crkvi u rumunskom gradiću [[Opština Costești, Argeș|Costești]], poginulo 118 ljudi, uglavnom đaka.
* [[19. 4.]] - ''Sinkin' in the Bathtub'' je prvi crtani film iz serijala ''[[Looney Tunes]]'' (traje do [[1969]]).
* [[21. 4.]] - Požar u državnom zatvoru u [[Ohajo|Ohaju]], poginula 322 zatvorenika.
* 21. 4. - Završena Sibirsko-turkestanska železnica ([[Turksib]]).
* 21. 4. - Prvo prikazivanje filma ''[[All Quiet on the Western Front]]'' u Los Anđelesu.
* [[22. 4.]] - U Beograd stigle delegacije seljaka iz savske, primorske, vrbaske i drinske [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]]. Prethodne noći, ustaše spremale atentat na prugu između Striživojne-Vrpolje i Mikanovaca (suđenje počelo 28. aprila 1931).
* [[22. 4.]] - Potpisan [[Londonski pomorski ugovor]], sporazum UK, SAD i Japana o podmorničkom ratovanju i ograničenju brodogradnje.
* [[25. 4.]] - U SSSR osnovan ''[[Gulag]]'', Glavna uprava logora.
* proljeće - Masovna uhićenja pripadnika organizacije [[TIGR]] u Julijskoj krajini, Italija.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Chrysler building- top.jpg|mini|200px|Kruna [[Chrysler Building|Chryslerove zgrade]]]]
* [[5. 5.]] - [[Mahatma Gandhi]] uhapšen, što vodi neredima sa desetinama ljudskih žrtava.
* [[6. 5.]] - Salmaski zemljotres u krajištu Persije i Turske, do 3.000 mrtvih.
* [[11. 5.]] - U Kini izbija [[Rat na centralnim ravnicama]], koalicija komandanata [[Yan Xishan]]a, [[Feng Yuxiang]]a i [[Li Zongren]]a protiv [[Chiang Kai-shek]]a.
* [[12. 5.]] - Osnovano Privilegovano akcionarsko društvo za izvoz zemaljskih proizvoda Kraljevine Jugoslavije (PRIZAD, [[Zgrada PRIZAD-a (Tanjug)|zgradu]] su dobili 1939, posle rata CENTROPROM)&lt;ref&gt;[http://www.centroprom.rs/onama.html O nama :: Centroprom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190508174429/http://www.centroprom.rs/onama.html |date=2019-05-08 }}. centroprom.rs&lt;/ref&gt;.
* 12 - [[13. 5.]] - [[Jean Mermoz]] sa još dvojicom članova posade preleteo bez stajanja između Senegala i Brazila.
* [[14. 5.]] - [[Francuski Mandat za Siriju i Liban]]: Država Sirija postaje Sirijska Republika; Alavitska Država postaje zasebna Latakijska Vlada, da bi se 1936/37 ponovo spojila sa Sirijom.
* [[15. 5.]] - Let od [[Oakland, California|Oaklanda]] do [[Chicago|Chicaga]] ima prvu stjuardesu, [[Ellen Church]].
* maj - Objavljen almanah ''Nemoguće - L'Impossible'', glasilo beogradskih [[Srpski nadrealisti|nadrealista]] sa manifestom koji je potpisalo 13 osnivača pokreta&lt;ref name=&quot;onrnus&quot;&gt;[http://nadrealizam.rs/rs/o-nadrealizmu/o-nadrealizmu-razvoj-nadrealizma-u-srbiji O nadrealizmu: Razvoj nadrealizma u Srbiji]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. nadrealizam.rs (prist. 5.2.2017)&lt;/ref&gt;.
* [[16. 5.]] - Berberski dahir (dekret): [[Francuski Maroko|Francuzi u Maroku]] adaptiraju sekularne berberske zakone, s ciljem preuzimanja njihove imovine - dolazi do reakcije nacionalista i islamista i peticije u avgustu.
* [[17. 5.]] - [[Aristide Briand]] predstavio Memorandum o organizaciji režima federalnog evropskog saveza.
[[Datoteka:Type 1 Order of Lenin replica.jpg|mini|100px|[[Orden Lenjina]] (I tip)]]
* [[23. 5.]] - Novine &quot;[[Komsomolska pravda]]&quot; prvi je dobitnik [[Orden Lenjina|Ordena Lenjina]].
* [[27. 5.]] - ''[[Chrysler Building]]'' u Njujorku otvorena za javnost - najviša zgrada na svetu do sledeće godine.
* [[28. 5.]] - Bolivijski predsednik [[Hernando Siles Reyes]] podnosi ostavku, suočen s pretnjama puča nakon što je pokušao produžiti mandat; gen. [[Carlos Blanco Galindo]] obara ostatak kabineta mesec dana kasnije.
* maj &amp;ndash; oktobar - [[Sergej Ejzenštajn]] u Holivudu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - Učenik pucao na profesora u kruševačkoj gimnaziji i ranio ga, kasnije presekao sebi vene ali preživeo&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1930/06/05?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 5. jun 1930, str. 7]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Carol II pe 1000 lei 1.png|mini|120px|[[Carol II (Rumunija)|Carol II]]]]
* [[7. 6.]] - Bivši [[Kraljevina Rumunjska|rumunski]] kralj [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vraća u zemlju pet godina nakon što se odrekao prestola u korist maloletnog sina [[Mihai I (Rumunija)|Mihaia]] (ostaje do [[1940]]).
* [[14. 6.]] - Presuda Državnog suda za zaštitu države: 14 Hrvata osuđeno na kazne od 6 meseci do 15 godina (poziv na ubistva fukncionera, namera dizanja železničke pruge u vazduh...); oslobođena desetorica, među kojima i lider [[HSS]] [[Vladko Maček]], uhapšen prošlog decembra. Sud je našao da nije postojala teroristička organizacija.
* jun - Spor oko granice i poseda nad manastirima Nyarong i Dhargyä se pretvara u [[Kinesko-tibetanski rat]] (do 1932).
* [[17. 6.]] - U SAD potpisan Zakon o carinama (''[[Smoot–Hawley Tariff Act]]''), s rekordno visokim stopama - izaziva uzvratne mere ostalih zemalja, smatra se da je ovim pogoršana [[Velika Depresija]].
* [[26. 6.]] - [[13. 7.]] - XVI kongres [[Svesavezna komunistička partija (boljševika)|Svesavezne komunističke partije (boljševika)]], pod potpunom Staljinovom kontrolom, traži se ispunjenje Prve petoletke (1928-32) za četiri godine.
* [[27.6.|27]] - [[29. 6.]] - Veliki slovenski [[sokoli|sokolski]] slet u Beogradu.
* [[27. 6.]] - Statut [[Mala Antanta|Male Antante]] (regulisan način rada i odlučivanja).
* [[28. 6.]] - U Ženevi usvojena Konvencija o prinudnom radu (na snazi od 1932).
* [[30. 6.]] - [[Okupacija Rajnlanda]] okončana povlačenjem Francuza.
* 30. 6. - Potpisan Anglo-irački ugovor koji predviđa okončanje [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Britanskog mandata nad Mezopotamijom]] za dve godine, u zamenu za ostanak britanskih snaga i zadržavanje velikog uticaja.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[4. 7.]] - Nakon izbacivanja iz nacističke stranke, [[Otto Strasser]] osnovao Borbenu zajednicu revolucionarnih nacionalsocijalista, [[Crni front]].
* 4. 7. - Iz propovedi [[Wallace Fard Muhammad]]a u [[Detroit]]u nastaje [[Nacija Islama]].
* [[7. 7.]] - &quot;Seljački marš&quot; u Helsinki: desničarski [[pokret Lapua]] dovodi preko 12.000 ljudi u grad, vlada pod pritiskom zabranjuje komunističke novine.
* [[8. 7.]] - [[Portugalska imperija]]: donesen je Kolonijalni zakon kojim su kolonije vezane direktno za metropolu, cilj je asimilacija afričkih poseda ([[António de Oliveira Salazar|Salazar]] je trenutno ministar finansija i kolonija).
[[Datoteka:Yugoslavia nationalteam 1930.jpg|mini|240px|Jugoslovenski fudbalski tim na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|svetskom prvenstvu u Urugvaju]]]]
* [[13.7.|13]] - [[30. 7.]] - U [[Urugvaj]]u održano [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvo Svetsko prvenstvo u fudbalu]], koje osvaja domaćin; Jugoslavija, po [[FIFA]]-i, osvojila četvrto mesto (u Jugoslaviji tj. Srbiji se smatra da je bila treća).
* [[19. 7.]] - U romanu [[Georges Simenon|Georgesa Simenona]] se prvi put javlja detektivski lik [[Jules Maigret]].
* [[21. 7.]] - Umesto [[Georgij Čičerin|Georgija Čičerina]], novi narodni komesar za inostrane poslove Sovjetskog Saveza je [[Maksim Litvinov]] (do [[1939]]).
* [[22. 7.]] - Na proslavi oslobođenja od saveznika u [[Koblenz]]u poginulo 38 ljudi prilikom rušenja mosta.
* [[23. 7.]] - Irpinijski zemljotres na jugu Italije, preko 1.400 mrtvih.
* [[24. 7.]] - [[Montello, Treviso|Montello]] u italijanskom regionu Veneto pogođen najjačim poznatim tornadom u Evropi&lt;ref&gt;[http://www.severe-weather.eu/event-analysis/the-most-violent-tornado-in-europe-on-record-july-24-1930-montello-northeastern-italy-f5-tornado/ The most violent tornado in Europe on record: July 24, 1930 Montello, northeastern Italy F5 tornado]. severe-weather.eu 08/05/2017&lt;/ref&gt;.
* [[26. 7.]] - Ubijen [[João Pessoa Cavalcanti de Albuquerque]], guverner brazilske države [[Paraíba]] i Vargasov potpredsednički kandidat.
* [[30. 7.]] - U Portugalu osnovana [[Nacionalna unija (Portugal)|Nacionalna unija]], praktično jedina partija u zemlji [[Revolucija karanfila|do 1974]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - Pronađeni ostaci neuspele [[Salomon August Andrée|Andréeove]] balonske ekspedicije na Severni pol - trojica Šveđana su umrli 1897. na ostrvu [[Kvitøya]] u [[Svalbard]]skom arhipelagu.
[[Datoteka:Villa Tugendhat-20070429.jpeg|mini|250px|[[Vila Tugendhat]] u Brnu]]
* 5. 8. - [[Ludwig Mies van der Rohe]] na čelu škole [[Bauhaus]].
* [[7. 8.]] - Liberal [[Enrique Olaya Herrera]] je novi predsednik Kolumbije (do 1934), nakon 30 godina konzervativaca na vlasti.
* 7. 8. - U [[Marion, Indiana|Marionu, Indiana]] linčovana dvojica crnaca, Thomas Shipp i Abram Smith.
* [[9. 8.]] - Prvi put se pojavljuje crtani lik [[Betty Boop]].
* [[13. 8.]] - [[Događaj na rijeci Curuçá (1930)|Događaj na rijeci Curuçá]]: meteorska eksplozija iznad severozapadnog Brazila.
* [[14. 8.]] - U sukobu sa policijom u Zagrebu poginuli [[Pero Popović Aga]] i [[Josip Kolumbo]], dvojica od [[Sedam sekretara SKOJ-a]]. U Zagrebu je ovog meseca uhapšen i član Politbiroa [[Risto Samardžić]], koji će umreti u oktobru nakon mučenja.
* 14. 8. - [[Crkva Engleske]] odobrila [[Kontrola rađanja|kontrolu rađanja]], uz strogu kontrolu reklame i prodaje.
* [[17. 8.]] - Španski republikanci sklopili [[Pakt iz San Sebastiána]] - za 15. decembar zakazan vojni udar nakon koga bi se proglasila republika.
* [[22. 8.]] - Predsednik Perua [[Augusto Leguía]] zbačen u vojnom udaru, sledi puk. [[Luis Miguel Sánchez Cerro]] (do 1933).

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Lenin mausoleum 43294922.jpg|mini|[[Lenjinov mauzolej]]]]
* [[3. 9.]] - Glavni grad Dominikane [[Santo Domingo]] je pogođen uraganom; gine do 8.000 ljudi, što ga čini petim najsmrtonosnijim atlantskim uraganom u istoriji.
* [[5. 9.]] - U [[Leavenworth, Kansas|Leavenworthu]] obešen serijski ubica i sodomista [[Carl Panzram]] (&quot;Želeo bih da čitava ljudska rasa ima jedan vrat i da ja imam svoje ruke oko njega&quot;).
* [[6. 9.]] - Dan nakon osude streljana četvorica pripadnika [[TIGR]] - [[Ferdo Bidovec]], [[Fran Marušič]], [[Zvonimir Miloš]] i [[Alojz Valenčič]] - vest o ovome je cenzurirana u Jugoslaviji, ali ipak stiže do Ljubljane, gde studenti demonstriraju.
* 6. 9. - Vojni udar u [[Argentina|Argentini]], desničarski general [[José Félix Uriburu]] zbacio predsednika [[Hipólito Yrigoyen|Yrigoyena]] - početak [[Neslavno desetljeće|Neslavnog desetljeća]].
* 9 - 10. 9. - U Poljskoj uhapšeni mnogi lideri opozicije, pod optužbom za spremanje puča (→ [[Brestovski proces]]).
* [[14. 9.]] - Izbori u Nemačkoj, veliki skok nacista, koji postaju druga stranka po snazi: [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SDP]] 143 poslanika (-10), [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacisti]] 107 (+95 !), Komunisti 77 (+23) itd.
* septembar - Turska vojska porazila [[Kurdska Republika Ararat|Kurdsku Republiku Ararat]] na istoku zemlje i povratila je u sastav zemlje.
* septembar - [[Ljubinka Bobić]] snima u Parizu jugoslovensku verziju filma ''[[Paramount on Parade]]'', što bi bio prvi &quot;domaći&quot; ton-film&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1930/10/03?pageIndex=00007 ''G-ca Bobić na bioskopskom platnu'', Politika, 3. okt. 1930, str. 7]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[27. 9.]] - U Argentini osnovan veliki sindikat CGT (''Confederación General del Trabajo'').

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - U [[London]]u je otvorena sedma Imperijalna konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem zemalja [[Britanska Imperija|Imperije]].
* [[5. 10.]] - U [[Atena (grad)|Ateni]] je počeo ''prvi Balkanski kongres'' koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina (učestvuju [[Bugarska]], [[Grčka]], [[Rumunija]], [[Turska]] i [[Jugoslavija]], začetak [[Balkanski pakt|Balkanskog pakta]]).
* 5. 10. - Britanski kruti vazdušni brod [[R101]] se ruši u Francuskoj na svom prvom putovanju, gine 48 ljudi.
* [[12. 10.]] - U Beču zvanično otvoren [[Karl-Marx-Hof]], najduža stambena zgrada na svetu.
* [[14. 10.]] - Pripadnici pokreta Lapua kidnapovali bivšeg predsednika [[Kaarlo Juho Ståhlberg|Ståhlberga]] i njegovu suprugu - podrška za pokret slabi, napuštaju ga umereni pa kontrolu uzimaju ekstremisti.
[[Datoteka:Getúlio nomeando os Ministros 03-11-1930.jpg|200px|mini|[[Getúlio Vargas]] imenuje ministre]]
* [[20. 10.]] - [[Passfieldova bela knjiga]] - ograničeno useljavanje Jevreja u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnu Palestinu]], usled [[Neredi u Palestini (1929)|prošlogodišnjih nereda]]; ali već sledećeg februara, [[Ramsay MacDonald|MacDonaldovim]] pismom praktično opovrgnuta.
* [[22. 10.]] - U [[Kraljevina Egipat|Egiptu]] donesen novi ustav kojim je povećana vlast kralja i vlade na račun parlamenta, u kome dominira [[partija Wafd]] (stari ustav, iz 1923, vraćen 1935).
* [[24. 10.]] - [[Brazilska revolucija 1930.|Brazilska revolucija]] označava kraj [[Prva Brazilska Republika|Prve Brazilske Republike]], obeležene [[Koronelizam|koronelizmom]] i [[Politika café com leite|politikom café com leite]]. Predsednik [[Washington Luís]] zbačen od [[Getúlio Vargas|Vargasovih]] pristalica, sprečena inauguracija izabranog [[Júlio Prestes|Júlia Prestesa]], zakazana za 15. novembar.
* [[25. 10.]] - Venčanje bugarskog cara [[Boris III (Bugarska)|Borisa III]] i italijanske princeze [[Đovana Savojska|Đovane]] u Assisiju - približavanje [[Italija|Italije]] i [[Bugarska|Bugarske]] (pojačanje antijugoslovenskog prstena u kome su već [[Kraljevina Albanija|Albanija]] i [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarska]]&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,787646,00.html ITALY-BULGARIA: Royal Nuptials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121042056/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,787646,00.html |date=2012-01-21 }}, ''Time'' magazin, 27. oktobar 1930.&lt;/ref&gt;).
* [[30. 10.]] - [[Senigallia|Senigallijski]] zemljotres u centralnoj Italiji: razoran, ali ne više od 18 žrtava, zahvaljujući prethodnom slabijem udaru; osetio se i u Istri.
* [[31. 10.]] - U Beogradu ustoličen [[Ibrahim Maglajlić]], čime je sedište reis-ul-uleme premešteno iz Sarajeva.
* oktobar - U [[Salcburg]]u se sastali [[Vlatko Maček]], [[Ante Pavelić]], Košutić i Krnjević.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:A la France, Kalemegdan - Belgrade.jpg|mini|150px|[[Spomenik zahvalnosti Francuskoj]]]]
* [[1. 11.]] - Prikazan rani zvučni film na širokom ekranu ''[[The Big Trail]]'', prva glavna uloga [[John Wayne|Johna Wayna]] - finansijski neuspeh zbog Velike depresije.
* [[2. 11.]] - [[Haile Selasije]] krunisan za cara.
* [[3. 11.]] - [[Getúlio Vargas]] postaje predsednik Brazila (diktator do 1945, demokratski izabran 1951-54).
* [[4. 11.]] - [[Rat na centralnim ravnicama]] u Kini se završava [[Chiang Kai-shek]]ovom pobedom - ali oko 300.000 vojnika je izbačeno iz stroja, vlada je blizu bankrota, Mandžurija je oslabljena, kao i kampanja protiv komunista.
* [[5. 11.]] - [[3. dodjela Oscara]]: najbolji film i režija ''[[All Quiet on the Western Front]]''.
* [[7. 11.]] - Otvoren novi [[Lenjinov mauzolej]].
* [[11. 11.]] - Svečano otkriven [[Spomenik zahvalnosti Francuskoj]] na beogradskom [[Kalemegdan]]u.
* [[12. 11.]] - Otvorena prva Konferencija okruglog stola o Indiji u Londonu, Indijski nacionalni kongres i poslovni lideri je bojkotuju.
* [[14. 11.]] - Ultranacionalista upucao i teško ranio japanskog premijera [[Osachi Hamaguchi|Hamaguchija]].
* [[15. 11.]] - Prikazan film ''[[Hell's Angels (film)|Hell's Angels]]'', prva veća uloga [[Jean Harlow]].
* novembar - Prva kampanja opkoljavanja protiv sovjeta u južnom [[Jiangxi]]ju - kineski nacionalisti pokušavaju da unište komuniste ali ovi odnose pobedu u januaru; Maova supruga [[Yang Kaihui]] je pogubljena 14-og, kao i njegova sestra.
* [[23. 11.]] - Patrijarh SPC osvetio [[Crkva Svetog Aleksandra Nevskog|Crkvu Svetog Aleksandra Nevskog]] u Beogradu, u prisustvu kralja Aleksandra.
[[Datoteka:Crkva Aleksandra Nevskog.jpg|mini|190px|[[Crkva Svetog Aleksandra Nevskog]]]]
* 23. 11. - U Poljskoj održani izbori, nazvani Brestovski, jer su u Brestovskoj tvrđavi zatvoreni mnogi opozicionari.
* [[25. 11.]] - Prvo poznato izlećenje [[penicilin]]om: Cecil George Paine u Sheffieldu izlečio očnu infekciju kod odojčeta.
* [[25. 11.]] - [[7. 12.]] - [[Suđenje Industrijskoj partiji]] (&quot;Prompartiji&quot;) - montirani proces nekim ekonomistima i inženjerima u SSSR - pet smrtnih presuda, pretvorene u robiju.
* [[29. 11.]] - Premijera [[Luis Buñuel|Buñuelovog]] filma ''[[L'Âge d'or]]'' - film zabranjen nakon desničarskih ispada u Francuskoj.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[7. 12.]] - [[Boston]]ska televizijska stanica [[W1WX]] prenosi sliku CBS radio orkestra, emisija uključuje i prvu TV reklamu.
* [[4. 12.]] - U Nemačkoj prikazan film &quot;[[Na zapadu ništa novo (film, 1930)|Na zapadu ništa novo]]&quot; - zabranjen 10. 12. nakon što su nacisti ometali prikazivanje&lt;ref name=&quot;Rollins2008&quot;&gt;{{cite book|author=Peter Rollins|title=Why We Fought: America's Wars in Film and History|url=http://books.google.com/books?id=1cJgAI219usC&amp;pg=PA187|date=25 July 2008|publisher=University Press of Kentucky|isbn=0-8131-7297-7|pages=187–}}&lt;/ref&gt;.
* [[12. 12.]] - Pobuna u Jaci (Haci): pokušaj prorepublikanskog vojnog udara u Španiji, tri dana ranije nego što je bilo predviđeno - kapetani Fermín Galán Rodríguez i Ángel García Hernández streljani dva dana kasnije.
* [[15. 12.]] - [[Ramón Franco]] pokušao da u Madridu pokrene republikansku revoluciju.
[[Datoteka:Grant Wood - American Gothic - Google Art Project.jpg|mini|[[Grant Wood]]: &quot;[[Američka gotika]]&quot;]]
* [[19. 12.]] - Erupcija [[Merapi]]ja na Javi, stradalo 13 sela i 1.400 ljudi.
* 19. 12. - [[Vjačeslav Molotov]] je novi predsednik Saveta narodnih komesara SSSR (do [[1941]]), umesto [[Aleksej Rikov|Alekseja Rikova]], koji je dva dana kasnije izbačen iz Politbiroa (tu ga zamenjuje [[Grigorij Ordžonikidze|Sergo Ordžonikidze]]).
* [[22. 12.]] - Izbija pobuna u [[Britanska Burma|Britanskoj Burmi]], pod uticajem bivšeg monaha [[Saya San]]a koji se u oktobru krunisao za kralja.
* [[28. 12.]] - Mahatma Gandi odlazi u Veliku Britaniju na pregovore.
* [[29. 12.]] - [[Muhammad Iqbal]] uvodi [[Teorija dve nacije|Teoriju dve nacije]] u Britanskoj Indiji, ocrtavajući viziju [[Pakistan]]a.
* [[31. 12.]] - Papska enciklika ''[[Casti connubii]]'': naglašava se svetost braka, zabranjuje kontracepcija i reafirmira zabrana abortusa.

=== Kroz godinu ===
* [[Velika ekonomska kriza]] zahvatila i Jugoslaviju, prvo u vidu poljoprivredne krize (&quot;slom trgovine žitom&quot;).
* Neka carina na gramofonske ploče u Jugoslaviji, zajedno sa uvođenjem radija, dovodi do velikog pada njihove prodaje.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/01?pageIndex=00009 &quot;Politika&quot;, 1. maj 1936]&lt;/ref&gt;
* [[Prohibicija]] u SAD: desetine hiljada ljudi zahvatila paraliza od kontaminiranog đumbirnog ekstrakta.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1930.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[4. 1.]] - [[Joža Vlahović (novinar)|Joža Vlahović]], novinar i pokretač tjednika &quot;Danas&quot; († [[2004]])
* [[11. 1.]] - [[Rod Taylor]], glumac († [[2015]])
* [[16. 1.]] - [[Norman Podhoretz]], neokonzervativni autor († [[2025]])
* [[20. 1.]] - [[Buzz Aldrin]], astronaut, drugi čovek na Mesecu
* [[30. 1.]] - [[Gene Hackman]], glumac († [[2025]])
* [[1. 2.]] - [[Ante Pažanin]], filozof, politolog († [[2015]])
* [[4. 2.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik († [[1992]])
* [[5. 2.]] - [[Mihail Ostrovidov]], filmski i TV snimatelj († [[2016]])
* [[8. 2.]] - [[Petar Banićević]], glumac i profesor († [[2006]])
* [[10. 2.]] - [[Robert Wagner]], glumac
* [[11. 2.]] - [[Mary Quant]], modna kreatorka († [[2023]])
* [[14. 2.]] - [[Relja Bašić]], glumac i redatelj († [[2017]])
* [[20. 2.]] - [[Miodrag Bulatović]], književnik († [[1991]])
* [[24. 2.]] - [[The Big Bopper]], rock &amp; roll zvezda († [[1959]])
* [[27. 2.]] - [[Jovan Krkobabić]], srpski političar († [[2014]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[3. 3.]] - [[Ion Iliescu]], predsednik Rumunije († [[2025]])
* [[4. 3.]] - [[Mile Lojpur]], pionir rokenrola († [[2005]])
* [[8. 3.]] - [[Zagorka Golubović]], antropolog, sociolog († [[2019]])
* [[14. 3.]] - [[Jagoda Buić]], scenograf i kostimograf († [[2022]])
* [[16. 3.]] - [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik († [[2002]].)
* [[22. 3.]] - [[Stephen Sondheim]], kompozitor, tekstopisac († [[2021]])
* 22. 3. - [[Pat Robertson]], teleevangelista († [[2023]])
* [[24. 3.]] - [[Steve McQueen]], glumac († [[1980]])
* 24. 3. - [[David Dacko]], prvi predsednik Centrafričke Republike († [[2003]])
* [[26. 3.]] - [[Sandra Day O'Connor]], prva žena u Vrhovnom sudu SAD († [[2023]])
* [[27. 3.]] - [[Ernest Ačkun]], klarinetista († [[2001]])
* [[29. 3.]] - [[Vanča Kljaković]], glumac, pisac, redatelj († [[2010]])
* [[31. 3.]] - [[Berislav Kosier]], srpski književnik († [[2002]])
* [[3. 4.]] - [[Helmut Kohl]], kancelar Nemačke († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Anton LaVey]], osnivač Crkve Satane († [[1997]])
* [[13. 4.]] - [[Sava Vuković]], episkop šumadijski († [[2001]])
* [[24. 4.]] - [[Richard Donner]], filmski režiser († [[2021]])
* [[28. 4.]] - [[Theodor Meron]], predsednik ICTY

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 5.]] - [[Miljan Miljanić]], fudbaler, trener, funkcioner († [[2012]])
* [[8. 5.]] - [[Olga Stanisavljević]], glumica († [[1987]])
* [[11. 5.]] - [[Dejan Despić]], kompozitor, muzički teoretičar, akademik SANU († [[2024]])
* [[14. 5.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA († [[2007]])
* [[15. 5.]] - [[Jasper Johns]], slikar, grafičar
* [[19. 5.]] - [[Nikica Kalogjera]], skladatelj i dirigent († [[2006]])
* [[22. 5.]] - [[Harvey Milk]], američki političar († [[1978]])
* [[23. 5.]] - [[Aleksandar Matanović]], šahovski velemajstor († [[2023]])
* [[25. 5.]] - [[Sonia Rykiel]], modna kreatorka († [[2016]])
* [[30. 5.]] - [[Živorad Kovačević]], gradonačelnik Beograda, diplomata († [[2011]])
* [[31. 5.]] - [[Clint Eastwood]], glumac, režiser, producent, političar
* [[2. 6.]] - [[Pete Conrad]], astronaut, treći čovek na Mesecu († [[1999]])
* [[10. 6.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik († [[2007]])
* [[12. 6.]] - [[Stole Aranđelović]], glumac († [[1993]])
* [[14. 6.]] - [[Predrag Palavestra]], srpski književnik i istoričar književnosti, akademik († [[2014]])
* 14. 6. - [[Bora Kostić (fudbaler)]] († [[2011]])
* [[17. 6.]] - [[Vojislav Lubarda]], književnik, akademik ANURS († [[2013]])
* [[19. 6.]] - [[Gena Rowlands]], glumica († [[2024]])
* [[24. 6.]] - [[Claude Chabrol]], filmski režiser († [[2010]])
* [[27. 6.]] - [[Ross Perot]], američki biznismen i političar († [[2019]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[2. 7.]] - [[Carlos Menem]], predsednik Argentine († [[2021]])
* [[7. 7.]] - [[Biljana Plavšić]], predsjednica RS, haški osuđenik
* [[14. 7.]] - [[Dragoljub Mićunović]], profesor, predsednik Skupštine SCG († [[2026]])
* [[15. 7.]] - [[Jacques Derrida]], filozof († [[2004]])
* [[18. 7.]] - [[Burt Kwouk]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Predrag Ivanović]], džez muzičar i kompozitor († [[2010]])
* [[28. 7.]] - [[Gvozden Radičević]], pevač († [[2019]])
* [[1. 8.]] - [[Pierre Bourdieu]], sociolog, antropolog, filozof († [[2002]])
* 1. 8. - [[Lawrence Eagleburger]], državni sekretar SAD († [[2011]])
* [[5. 8.]] - [[Neil Armstrong]], astronaut, prvi čovek na Mesecu († [[2012]])
* [[7. 8.]] - [[Josip Gabrić]], stolnotenisač, političar († [[2014]])
* [[8. 8.]] - [[Božidar Kovaček]], istoričar književnosti, teatrolog, pred. Matice srpske († [[2007]])
* [[11. 8.]] - [[Bratislav Grbić]], glumac († [[2005]])
* [[12. 8.]] - [[George Soros]], investitor, autor, filantrop
* [[13. 8.]] - [[Lena Politeo]], glumica († [[2014]])
* [[14. 8.]] - [[Miladin Životić]], filozof, profesor († [[1997]])
* [[21. 8.]] - [[Princess Margaret, Countess of Snowdon]], mlađa sestra Elisabeth II († [[2002]])
* [[22. 8.]] - [[Boris Magaš]], arhitekt († [[2013]])
* [[25. 8.]] - [[Sean Connery]], glumac († [[2020]])
* [[28. 8.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]], poglavar SPC († [[2020]])
* 28. 8. - [[Ben Gazzara]], glumac († [[2012]])
* [[30. 8.]] - [[Warren Buffett]], investitor, milijarder

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[2. 9.]] - [[Milena Dapčević]], glumica († [[2018]])
* [[7. 9.]] - [[Baudouin (Belgija)|Baudouin]], kralj Belgijanaca († [[1993]])
* [[14. 9.]] - [[Zvonimir Torjanac]], glumac († [[2014]])
* [[17. 9.]] - [[Edgar Mitchell]], astronaut, šesti čovek na Mesecu († [[2016]])
* [[18. 9.]] - [[Vlado Gotovac]], hrvatski pisac, filozof, političar († [[2000]])
* [[21. 9.]] - [[Mirko Bulović]], glumac († [[2009]])
* [[23. 9.]] - [[Ray Charles]], kantautor, muzičar, kompozitor († [[2004]])
* [[25. 9.]] - [[Nino Cerruti]], modni kreator († [[2022]])
* [[27. 9.]] - [[Miroslava Mira Čohadžić]], kostimograf († [[2002]])
* [[28. 9.]] - [[Dejan Kosanović]], filmski i TV reditelj († [[2013]])
* 28. 9. - [[Boris Festini]], glumac († [[2013]])
* 28. 9. - [[Marko Orlandić]], predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore († [[2019]])
* [[30. 9.]] - [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik
* [[1. 10.]] - [[Philippe Noiret]], glumac († [[2006]])
* 1. 10. - [[Richard Harris]], glumac († [[2002]])
* [[3. 10.]] - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar († [[2010]].)
* [[5. 10.]] - [[Pavel Popovič]], kosmonaut († [[2009]])
* [[6. 10.]] - [[Hafez al-Assad]], general, predsednik Sirije († [[2000]])
* [[10. 10.]] - [[Harold Pinter]], britanski pisac i nobelovac († [[2008]])
* [[11. 10.]] - [[Zdravko Velimirović]], filmski reditelj i scenarista († [[2005]])
* 11. 10. - [[Dimitrije Bogdanović]], istoričar i akademik († [[1986]])
* [[14. 10.]] - [[Mobutu Sese Seko]], predsednik Zaira († [[1997]])
* [[17. 10.]] - [[Dragoslav Antonijević]], etnolog i akademik († [[2001]])
* 17. 10. - [[Robert Atkins]], nutricionista († [[2003]])
* [[18. 10.]] - [[Tomo Kuruzović]], glumac († [[2017]])
* [[22. 10.]] - [[Todor Veselinović]], fudbaler, trener († [[2017]])
* [[25. 10.]] - [[Mića Milošević]], filmski i TV reditelj († [[2020]])
* [[28. 10.]] - [[Bernie Ecclestone]], šef Formule 1
* [[31. 10.]] - [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]], astronaut na Apollu 11 († [[2021]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[15. 11.]] - [[J. G. Ballard]], književnik († [[2009]])
* [[16. 11.]] - [[Salvatore Riina]], sicilijanski mafijaš († [[2017]])
* [[17. 11.]] - [[Dragoslav Mihailović]], književnik, akademik SANU († [[2023]])
* [[19. 11.]] - [[Žiža Stojanović]], glumica († [[2025]])
* 19. 11. - [[Christian Schwarz-Schilling]], nemački političar, visoki predstavnik za BiH († [[2026]])
* [[1. 12.]] - [[Milutin Butković]], glumac († [[1997]])
* [[2. 12.]] - [[Vlatko Pavletić]], književnik i političar, hrvatski akademik († [[2007]])
* [[3. 12.]] - [[Jean-Luc Godard]], filmski režiser, scenarista († [[2022]])
* [[7. 12.]] - [[Breda Kalef]], operska pevačica († [[2023]])
* [[8. 12.]] - [[Maximilian Schell]], glumac († [[2014]])
* [[11. 12.]] - [[Jean-Louis Trintignant]], glumac († [[2022]])
* [[17. 12.]] - [[Bob Guccione]], osnivač &quot;Penthouse&quot;-a († [[2010]])
* [[26. 12.]] - [[Wilferd Madelung]], nemački orijentalista († [[2023]])

=== Kroz godinu ===
* [[Radoslav Stojanović]], pravnik, političar († [[2011]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1930.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[18. 1.]] - [[Žarko Savić]], operski pevač, bas (* [[1861]])
* [[24. 1.]] - [[Mitrofan Rajić]], episkop braničevski (* [[1873]])
* [[3. 2.]] - [[Michele Bianchi]], fašistički lider (* [[1883]])
* [[4. 2.]] - [[Milenko Vukomanović]], istoričar (* [[1867]])
* [[15. 2.]] - [[Giulio Douhet]], teoretičar vazdušnog rata (* [[1869]])
* [[21. 2.]] - [[Ahmed-šah Kadžar]], bivši i poslednji kadžarski šah Persije (* [[1898]])
* [[23. 2.]] - [[Mabel Normand]], glumica (* [[1892]])
* 23. 2. - [[Horst Wessel]], pripadnik SA, pisac reči nacističke himne (* [[1907]])
* [[2. 3.]] - [[D. H. Lawrence]], engleski pisac (* [[1885]])
* [[6. 3.]] - [[Alfred von Tirpitz]], nemački admiral i administrator (* [[1849]])
* [[16. 3.]] - [[Miguel Primo de Rivera]], španski general, bivši diktator (* [[1870]])
* [[8. 3.]] - [[William Howard Taft]], bivši predsednik SAD, predsednik Vrhovnog suda (* [[1857]])
* [[18. 3.]] - [[Matko Laginja]], hrvatski pravnik i političar (* [[1852]].)
* [[19. 3.]] - [[Arthur Balfour]], bivši premijer UK (* [[1848]])
* 19. 3. - [[Wilfrid Voynich]], revolucionar, antikvar, bibliofil (* [[1865]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Zaudita I]], carica Etiopije (* [[1876]])
* [[6. 4.]] - [[Patrijarh srpski Dimitrije]], poglavar SPC (* [[1846]])
* [[14. 4.]] - [[Vladimir Majakovski]], pesnik (* [[1893]].)
* april - [[Marko Mašanović]], član Politbiroa CK KPJ (* [[1894]])
* [[28. 4.]] - [[Mihailo Živković]] - Gvozdeni, srpski general (* [[1856]])
* [[11. 5.]] - [[Bogdan Medaković]], advokat, bivši predsjednik Hrvatskog sabora (* [[1854]])
* [[13. 5.]] - [[Fridtjof Nansen]], norveški istraživač (* [[1861]])
* [[5. 6.]] - [[Paskin]], slikar iz Bugarske (* [[1885]])
* [[16. 6.]] - [[Ljubomir Stojanović]], srpski političar i filolog (* [[1860]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Maximilian Njegovan]], austro-ugarski admiral (* [[1858]].)
* [[7. 7.]] - [[Arthur Conan Doyle]], engleski književnik (* [[1859]].)
* [[23. 7.]] - [[Glenn Curtiss]], pionir avijacije i avio-industrije (* [[1878]])
* [[6. 8.]] - [[Čiča Ilija Stanojević]], srpski glumac (* [[1859]])
* [[14. 8.]] - [[Pero Popović Aga]], sekretar SKOJ-a (* [[1905]])
* 14. 8. - [[Josip Kolumbo]], sekretar SKOJ-a (* [[1905]])
* [[19. 8.]] - [[Juraj Plančić]], slikar (* [[1899]])
* [[26. 8.]] - [[Lon Chaney Senior]], glumac (* [[1883]])
* [[31. 8.]] - [[Vladan Đorđević]], srpski lekar, političar, diplomata (* [[1844]])
* [[14. 9.]] - [[Sava Urošević]], mineralog, rektor BU, akademik (* [[1863]])
* [[21. 9.]] - [[John Thompson Dorrance]], hemičar, tvorac kondenzovane supe (* [[1873]])
* [[23. 9.]] - Édouard Étienne Picot, francuski kontraadmiral, učesnik Odbrane Beograda (* 1872)
* [[28. 9.]] - [[Dušan Mitrović (planinar)]] (* [[1875]])
* [[29. 9.]] - [[Ilja Rjepin]], slikar (* [[1844]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[15. 10.]] - [[Herbert Henry Dow]], osnivač firme ''Dow Chemical'' (* [[1866]])
* 15. 10. - [[Risto Samardžić]], član Politbiroa CK KPJ (* [[1895]])
* [[9. 11.]] - [[Menci Klement Crnčić]], hrvatski slikar i grafičar (* [[1865]].)
* novembar - [[Alfred Wegener]], geofizičar, meteorolog (* [[1880]])
* [[27. 11.]] - [[Velimir Vukićević]], bivši predsednik vlade KJ (* [[1871]])
* [[30. 11.]] - [[Mary Harris]] - ''Mother Jones'', borac za radnička prava, organizatorka (* [[1837]])
* [[13. 12.]] - [[Fritz Pregl]], hemičar, nobelovac (* [[1869]])

== Nobelova nagrada za 1930. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Čandrasekara Venkata Raman]] (rad na rasejanju svetlosti i za otkriće [[Ramanov efekt|efekta nazvanog po njemu]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Hans Fischer]] (istraživanje strukture [[hem]]a i [[hlorofil]]a a naročito za sintezu hema)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Landsteiner]] (otkriće ljudskih [[Krvna grupa|krvnih grupa]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Sinclair Lewis]] (energična i slikovita veština opisa i sposobnost da, dovitljivošću i humorom, stvori nove tipove likova)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Nathan Söderblom]] (lider u ekumenskom pokretu)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* {{en}} [http://www.indiana.edu/~league/1930.htm Chronology 1930], University of Indiana
* {{en}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,738672,00.html Yugoslavia: Leak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100717045623/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,738672,00.html |date=2010-07-17 }}, ''Time'' magazin, 17. februar 1930. (o navodnom prikrivanju postavljanja spomen ploče Gavrilu Principu)

{{commonscat|1930}}

[[Kategorija:1930.]]

[[nv:1901 – 1950]]</text>
      <sha1>1qaidplo4suz47csalfkmgoxcupokgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arizona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24508</id>
    <revision>
      <id>42669114</id>
      <parentid>42645785</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T06:38:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27459" sha1="lq6uj5k456l1eaxsoowvnczki2c2gjk" xml:space="preserve">{{država SAD |
 Name = Arizona |
 Fullname = Arizona |
 Zastava = Flag of Arizona.svg  |
 Grb = Arizona-StateSeal.svg |
 Map = Arizona in United States.svg |
 Nadimak = Grand-Canyon-State
Copper-State |
 Glavni grad = [[Phoenix]] |
 Najveći grad = [[Phoenix]] |
 Guverner = [[Doug Ducey]] |
 Poštanska kratica = AZ |
 Službeni jezik = engleski (74,1%)
španjski (19,5%)
navaho (0,6%) |
 Površina = 295.276  |
 Kopnena površina = 294.312 |
 Vodena površina = 942  |
 Popis = [[2004]]. |
 Broj stanovnika = 5.743.834 |
 Gustoća naseljenosti = 19/ |
 Poredak = 48. |
 Datum = [[14. veljače]] [[1912]]. |
 Vremenska zona = Mountain: UTC-7 |
 Zemljopisna širina = 31°20'N - 37°N | 
 Zemljopisna dužina = 109°3'W - 114°50'W |
 Širina = 500 |
 Dužina = 645 |
 Najviša visina = 3.851  |
 Najniža visina = 21 |
 ISO kod = US-AZ |
 Website = az.gov
}}
'''Arizona''' ('''AZ''') je američka savezna država u jugozapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Zauzima površinu od 295.234 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a populacija iznosi 6.482.505 stanovnika (procjena 2011) Glavni i najveći grad Arizone je [[Phoenix, Arizona|Phoenix]]. Pored Phoenixa, u njoj se nalazi nekoliko većih gradova: [[Tucson]], [[Mesa, Arizona|Mesa]], [[Glendale, Arizona|Glendale]], [[Chandler, Arizona|Chandler]] i [[Scottsdale, Arizona|Scottsdale]]. Arizona je bila 48. i posljednja [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] u matičnom dijelu SAD-a koja je proglašena državom, [[14. februar]]a [[1912]].

Poznata je po svojoj pretežno [[pustinjska klima|pustinjskoj klimi]], vrelim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma. U sjevernom dijelu Arizone, brojne su planine, te je tamo dosta hladnije nego na jugu. Po posljednjim statističkim podacima od [[1. juli|1. jula]] [[2006]] godine, Arizona je imala najveći porast stanovništva od svih američkih saveznih država u [[2006]] godini, a u [[2008]] godini je druga, poslije [[Nevada|Nevade]]. Granice Arizone prema susjednim saveznim državama su gotovo potpuno ravne. Graniči se sa [[Utah]]om, [[Nevada|Nevadom]], [[Kalifornija|Kalifornijom]], [[New Mexico]]m, a dodiruje malim dijelom i [[Colorado]]. Na jugu se graniči s [[Meksiko]]m u dužini od oko 626,5 km (389 milja). Pored Nacionalnog parka [[Grand Canyon]], ima mnoge parkove prirode, spomenike i indijanske rezervate.

== Geografija ==
[[Datoteka:Littlefield, Arizona.jpg|mini|lijevo|200px|Littlefield, mala zajednica u Mojave pustinji]]
Arizona se nalazi na jugozapadu SAD-a i šesta je po veličini savezna država. Površina Arizone iznosi 295.608,5 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (odnosno 113.998 kv. milja)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.netstate.com/states/geography/az_geography.htm |title=The Geography of Arizona |access-date=2016-01-03 |archive-date=2016-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160119005424/http://www.netstate.com/states/geography/az_geography.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a oko 15% zemljišta je u privatnom vlasništvu. Ostalo zemljište su javne šume, parkovi i indijanski rezervati. Arizona je jedna od ''četverouglih'' saveznih država, jer njene granice čine gotovo pravilan [[četverougao]].

Najviše je poznata po svojim pustinjskim pejsažima, mnogobrojnim [[kaktus]]ima i drugom pustinjskom florom. Više od pola države čine planine i platoi, naročito prema granici sa Coloradom. Posebnu ljepotu Arizone čini [[Grand Canyon]], kojeg je izdubila [[Colorado (rijeka)|rijeka Colorado]] milionima godina. Smatra se jednim od sedam čuda prirode i jedan je od prvih nacionalnih parkova u Sjedinjenim Američkim Državama. Grand Canyon je dug oko 446 km (277 milja) a širok od 6 do 29 km. Dubina kanjona na pojedinim mjestima dostiže i 1.600 m. 
[[Datoteka:Barringer Meteor Crater, Arizona.jpg|mini|desno|Barringer Crater]]
U Arizoni se nalazi jedno od najočuvanijih mjesta udara [[meteorit]]a na svijetu. The Barringer Meteorite Crater (''Barringerov meteoritski krater'') ili samo Meteor Crater je ogromna udolina u središtu visokog Colorado platoa, oko 40 km zapadno od gradića [[Winslow, Arizona|Winslow]]. [[Krater]] je širok oko 1.600 m, a dubok oko 175 m.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=www.barringercrater.com |url=http://www.barringercrater.com/science/ |access-date=2016-01-03 |archivedate=2008-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719102623/http://www.barringercrater.com/science/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U Arizoni se ne koristi ljetno računanje vremena, osim u rezervatu Najavo na sjeveroistoku države.&lt;ref&gt;[http://wwp.greenwichmeantime.com/time-zone/usa/arizona/navajo-nation/ wwp.greenwichmeantime.com/]&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Zbog svoje velike površine i varijacije u visini, država ima raznolike lokalne klimatske uslove. U područjima dolina, klima je uglavnom pustinjska, s blagim [[zima]]ma i toplim ljetima. Najčešće, od kasne jeseni do ranog [[proljeće|proljeća]], vrijeme je blago, sa srednjim temperaturama oko 15&amp;nbsp;°C. Od novembra do [[februar]]a je najhladniji period sa [[temperatura]]ma obično u rasponu od 4-24&amp;nbsp;°C, mada nisu neobični i povremeni [[mraz]]evi. Od sredine februara, temperature počinju rasti. U ljetnim mjesecima od juna do septembra dnevne temperature se penju od 32-48&amp;nbsp;°C, a povremeno i preko 52&amp;nbsp;°C u pustinji.

Zahvaljujući prvenstveno suhoj klimi, velike temperaturne razlike se često javljaju između dana i noći u manje razvijenim pustinjskim područjima. Razlike mogu biti i do 28&amp;nbsp;°C u ljetnim mjesecima. U urbanim centrima, efekti lokalnog zagrijavanja rezultiraju mnogo većim razlikama mjereno po najnižim noćnim temperaturama nego u nedavnoj prošlosti.

Arizona ima prosječnu godišnju količinu padavina od 323 mm&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Climate Assessment for the Southwest |url=http://www.ispe.arizona.edu/climas/pubs/CL1-99.html |access-date=2016-01-03 |archivedate=2007-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012202434/http://ispe.arizona.edu/climas/pubs/CL1-99.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; koje uglavnom padaju tokom dvije kišne sezone, s hladnim frontovima koji dolaze sa [[Tihi okean|Tihog okeana]] tokom zime i [[monsun]]ima u ljeto.&lt;ref&gt;[http://pubs.usgs.gov/fs/2005/3081/pdf/FS2005-3081WEB.pdf Hydrologic Conditions in Arizona During 1999–2004: A Historical Perspective]&lt;/ref&gt;

U sjevernim dijelovima Arizone, gdje su područja sa mnogo višom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]], klima je dosta hladnija, mada nema ekstremno niskih temperatura. Zanimljivo je da je u gradiću [[Flagstaff, Arizona|Flagstaff]] na sjeveru Arizone (poznatom po jednom od najvećih [[teleskop]]a u svijetu) izmjereno u prosjeku najveći broj dana sa najnižim dnevnim temperaturama ispod nule.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Mean number of Days with Minimum Temperature Below 32F'' National Oceanic and Atmospheric Administration |url=http://lwf.ncdc.noaa.gov/oa/climate/online/ccd/min32temp.html |access-date=2016-01-03 |archive-date=2001-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20011217185325/http://lwf.ncdc.noaa.gov/oa/climate/online/ccd/min32temp.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Postoje određene nesuglasice o stvarnom porijeklu naziva države ''Arizona''. Neki historičari smatraju da je to jednostavno skraćeni naziv španskih riječi ''arida zona'' (suho područje), mada je ta fraza dosta netipična za [[španski jezik]]. Drugi smatraju da naziv potiče od [[Baskija|baskijske]] fraze ''aritz ona'' (doslovno: Dobar hrast)&lt;ref&gt;[http://www.azcentral.com/news/columns/articles/0225clay0225.html A sorry state of affairs when views change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160320124001/http://www.azcentral.com/news/columns/articles/0225clay0225.html |date=2016-03-20 }} Thompson, Clay, 25.02.2007&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://test.ahs.state.az.us/story/mar/az_name.htm How Arizona did NOT Get its Name] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013122746/http://test.ahs.state.az.us/story/mar/az_name.htm |date=2007-10-13 }} Jim Turner, 03.03.2007&lt;/ref&gt; Naziv ''Arizonac'' se prvobitno koristio za kamp kopača [[srebro|srebra]], a kasnije je skraćeno na ''Arizona'' pa se taj naziv koristio i za cijelo to područje.
[[Datoteka:Route66KingHack.jpg|desno|mini|Historijska ruta 66 (''Route 66'') kroz Arizonu]]
Jedan od prvih istraživača koji je došao u područje današnje Arizone bio je [[Španci|Španac]] [[Marcos de Niza]] [[1539]] godine. On je tamo pronašao domorodačko stanovništvo, vjerovatno pleme [[Sobaipuri]]. Poslije njega, tamo je istraživao i [[Francisco Vásquez de Coronado|Francisco de Coronado]] između [[1540]]-[[1542]] godine. Krajem 17. i početkom [[18. vijek]]a Španci su izgradili cijeli lanac misionarskih samostana, koji su širili [[kršćanstvo]] među Indijancima. Među prvim utvrdama u Arizoni, Španci su osnovali Tubac [[1752]] godine, a nakon njega i Tucson [[1775]] godine. Kada je [[Meksiko]] proglasio nezavisnost od [[Španija|Španije]] [[1821]] godine, Arizona postaje sastavni dio meksičke teritorije u sklopu ''Nueva California'' (ponekad zvana i ''Alta California'')&lt;ref&gt;Timothy Anna et al. (2001), ''Historia de México''. Barcelona: Critica, str. 10., {{ISBN|84-8432-223-8}}&lt;/ref&gt; U meksičko-američkom ratu [[1847]] godine, američka vojska primorava poražene Meksikance da napuste svoje teritorije na sjeveru, uključujući i područje današnje Arizone. Naredne godine (1848), mirovnim sporazumom SAD su se obavezale da će platiti odštetu za oduzeto područje tada tek formiranoj Republici Meksiko od 15 miliona [[Američki dolar|dolara]], što je SAD dovelo gotovo do ruba [[bankrot]]a. Godine [[1853]], područje južno od rijeke Gila je kupljeno od Meksika. Područje Arizone je u to vrijeme bilo u sklopu teritorije [[New Mexico]] sve dok se jug zemlje nije otcijepio od unije u toku [[Američki građanski rat|Građanskog rata]] i formirana ''Konfederalna teritorija Arizona'' [[16. mart]]a [[1861]] godine. Ostatak današnje Arizone, koji se sastojao od zapadnog dijela tadašnje teritorije New Mexica, postao je '''teritorija Arizona''' i priključio se Sjevernoj uniji [[24. februar]]a [[1863]] godine. Poslije građanskog rata, teritorija Arizone nije vraćena New Mexicu, nego je formirana kao zasebna država unutar SAD. Pripajanje Arizone kao savezne države Sjedinjenih Američkih Država desilo se tek [[14. februar]]a [[1912]] godine, a Arizona je postala 48. i posljednja savezna država u matičnom dijelu SAD-a, neračunajući [[Aljaska|Aljasku]] i [[Hawaii|Havaje]] koji su odvojeni od glavnog dijela SAD-a.

== Stanovništvo ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;&quot;
|-
!Godina
!Broj&lt;br /&gt;stanovnika
|-
|border = &quot;1&quot;|1860
|align=&quot;right&quot;|6.482
|-
|border = &quot;1&quot;|1870
|align=&quot;right&quot;|9.658
|-
|border = &quot;1&quot;|1880
|align=&quot;right&quot;|40.440
|-
|border = &quot;1&quot;|1890
|align=&quot;right&quot;|88.243
|-
|border = &quot;1&quot;|1900
|align=&quot;right&quot;|122.931
|-
|border = &quot;1&quot;|1910
|align=&quot;right&quot;|204.354
|-
|border = &quot;1&quot;|1920
|align=&quot;right&quot;|334.162
|-
|border = &quot;1&quot;|1930
|align=&quot;right&quot;|435.573
|-
|border = &quot;1&quot;|1940
|align=&quot;right&quot;|499.261
|-
|border = &quot;1&quot;|1950
|align=&quot;right&quot;|749.587
|-
|border = &quot;1&quot;|1960
|align=&quot;right&quot;|1.302.161
|-
|border = &quot;1&quot;|1970
|align=&quot;right&quot;|1.770.900
|-
|border = &quot;1&quot;|1980
|align=&quot;right&quot;|2.718.215
|-
|border = &quot;1&quot;|1990
|align=&quot;right&quot;|3.665.228
|-
|border = &quot;1&quot;|2000
|align=&quot;right&quot;|5.130.632
|}
Po podacima iz [[2007]] godine, Arizona je imala 6.338.755 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Arizona, State &amp; County QuickFacts'', U.S. Census Bureau, 20. februar 2009 |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |access-date=2016-01-03 |archivedate=2016-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160219010117/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. što je povećanje od 213.311 stanovnika ili 3,6% u odnosu na [[2005]] godinu odnosno 1.035.686 stanovnika više ili 20,2% u odnosu na [[2000]] godinu. Ovaj broj uključuje [[prirodni priraštaj]] od posljednjeg popisa stanovništva od 297.928 stanovnika (tj. 564.062 rođenja minus 266.134 smrti) te povećanje po osnovu neto [[imigracija|imigracije]] od 745.944 stanovnika. Po ovim podacima, Arizona ima najveće povećanje broja stanovnika u 2006 godini od svih američkih saveznih država.

Više od 50% svih stanovnika Arizone (oko 58%) živi u gradovima sa preko 100.000 stanovnika, što je najveću udio među svim saveznim državama. Prosječna [[gustoća stanovništva]] 2000 godine iznosila je oko 45,2 stanovnika/milja&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (17,3 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;John W. Wright, (2007), ''The New York Times 2008 Almanac'', str. 178, {{ISBN|978-0-14-311233-4}}&lt;/ref&gt;

Po podacima iz [[2006]] godine, stanovništvo Arizone je bilo slijedeće:
* 59,7% bijelaca (evropljana)
* 3,8% afroamerikanaca
* 2,4% azijskog porijekla
* 1,7% mješanog porijeka
* 29,2% latinoamerikanaca

Arizona je treća po broju (i šesta po procentu) stanovnika [[Domorodački narodi Amerike|indijanskog porijeka]] od svih saveznih država. Procjenjuje se da ima oko 286.680 stanovnika indijanskog porijekla u Arizoni, što čini više od 10% svih domorodačkih naroda u SAD. Samo [[Kalifornija]] i [[Oklahoma]] imaju više stanovnika indijanskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Arizona QuickFacts from the US Census Bureau |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |access-date=2016-01-03 |archivedate=2016-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160219010117/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Južni i središnji dijelovi države uglavnom su naseljeni stanovništvom [[Meksiko|meksičkog]] porijekla. Sjeverni i sjeverozapadni dijelovi zemlje naseljava stanovništvo [[Englezi|engleskog]] porijekla. U Arizoni ima relativno malo afroamerikanaca, međutim dosta ih se naseljava iz Kalifornije, srednjeg Zapada i sjeveroistoka SAD-a. Najveći porast broja afroamerikanaca zabilježen je u širem području grada [[Phoenix]]a, u periodu od [[1990]] do [[2005]] godine broj afroamerikanaca se udvostručio.&lt;ref&gt;[http://www.azcentral.com/arizonarepublic/news/articles/0218blackprofile-main.html Being Black in the Valley]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Stanovništvo azijskog porijekla (većinom [[Kinezi]] i [[Japanci]]) su dali značajan doprinos razvoju Arizone. Kineski radnici su uglavnom radili u rudnicima i gradili željeznicu. Preko 20.000 Japanca je deportirano u Arizonu u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na prisilni rad na farmama u južnoj Arizoni i dolini rijeke Colorado.

Po popisu stanovništva 2000 godine, 74,16% stanovništva Arizone starijih od 5 godina je govorilo samo [[engleski jezik]] kod kuće, dok ih je 19,52% govorilo [[španski jezik]]. Treći jezik po zastupljenosti je jezik Navajo indijanaca (1,89%).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=www.mla.org |url=http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D4%26county_id%3D%26mode%3Dstate_tops%26zip%3D%26place_id%3D%26cty_id%3D%26ll%3D%26a%3D%26ea%3D%26order%3Dr |access-date=2016-01-03 |archive-date=2012-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120131041140/http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D4%26county_id%3D%26mode%3Dstate_tops%26zip%3D%26place_id%3D%26cty_id%3D%26ll%3D%26a%3D%26ea%3D%26order%3Dr |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Etničke zajednice ==
Indijanci: [[Cocopa]], [[Halchidhoma]], [[Halyikwamai]], [[Havasupai]], [[Hopi]], [[Hualapai]], [[Kohuana]], [[Maricopa]], [[Mohave]], [[Navaho]], [[Paiute]], [[Papago]], [[Pima]], [[Quahatika]], [[San Carlos Apache]], [[Sobaipuri]], [[Tonto]], [[Yavapai]] i [[Yuma]].

=== Religija ===
20% stanovnika Arizone sebe smatra [[kršćani]]ma, u šta se broje [[katolici]], [[Protestant]]i i [[Mormon]]i. 
* [[Kršćani]] - 80 %
** [[Protestant]]i - 42 %
** [[Katolik]]a - 31 %
** [[Mormon]]a - 6 %
** drugi kršćasnki pravci - 1 %
* druge vjere - 2 %
* bez vjere - 18 %

== Politička podjela ==
Arizona je podijeljena, kao i sve druge savezne države, na manje političke jedinice zvane ''county'' (množ. ''counties'') (''okrug''). Od [[1983]] godine postoji 15 okruga, veličine od 1.238 to 18.661 kvadratnih milja (3.206 do 48.331 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
{|class=&quot;wikitable collapsible center&quot; align=&quot;full&quot; style=&quot;margin: lem; margin-top:0;&quot;
!colspan=&quot;7&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot; |Okruzi u Arizoni
|-
|Okrug&lt;br /&gt;(''county'')||Sjedište||Godina&lt;br /&gt;osnivanja||Stanovništvo&lt;br /&gt;2000 godine||Postotak ukupnog&lt;br /&gt;stanovništva||Površina&lt;br /&gt; (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)||Postotak&lt;br /&gt;ukupne površine
|-
|[[Okrug Apache (Arizona)|Apache]]||[[St. Johns (Arizona)|St. Johns]]||[[1879]]||69.423||1,17 %||29.054||9,84 %
|-
|[[Okrug Cochise (Arizona)|Cochise]]||[[Bisbee (Arizona)|Bisbee]]||[[1881]]||117.755||1,98 %||16.107||5,46 %
|-
|[[Okrug Coconino (Arizona)|Coconino]]||[[Flagstaff (Arizona)|Flagstaff]]||[[1891]]||116.320||1,96 %||48.331||16,37 %
|-
|[[Okrug Gila (Arizona)|Gila]]||[[Globe (Arizona)|Globe]]||[[1881]]||51.335||0,86 %||12.421||4,21 %
|-
|[[Okrug Graham (Arizona)|Graham]]||[[Safford (Arizona)|Safford]]||[[1881]]||33.489||0,56 %||12.020||4,07 %
|-
|[[Okrug Greenlee (Arizona)|Greenlee]]||[[Clifton (Arizona)|Clifton]]||[[1909]]||8.547||0,14 %||4.786||1,62 %
|-
|[[Okrug La Paz (Arizona)|La Paz]]||[[Parker (Arizona)|Parker]]||[[1983]]||19.715||0,33 %||11.688||3,96 %
|-
|[[Okrug Maricopa (Arizona)|Maricopa]]||[[Phoenix]]||[[1871]]||3.880.181||65,34 %||23.890||8,09 %
|-
|[[Okrug Mohave (Arizona)|Mohave]]||[[Kingman (Arizona)|Kingman]]||[[1864]]||155.032||2,61 %||34.887||11,82 %
|-
|[[Okrug Navajo (Arizona)|Navajo]]||[[Holbrook (Arizona)|Holbrook]]||[[1895]]||97.470||1,64 %||25.793||8,74 %
|-
|[[Okrug Pima (Arizona)|Pima]]||[[Tucson (Arizona)|Tucson]]||[[1864]]||843.746||14,21 %||23.799||8,06 %
|-
|[[Okrug Pinal (Arizona)|Pinal]]||[[Florence (Arizona)|Florence]]||[[1875]]||179.727||3,03 %||13.918||4,71 %
|-
|[[Okrug Santa Cruz (Arizona)|Santa Cruz]]||[[Nogales (Arizona)|Nogales]]||[[1899]]||36.381||0,65 %||3.206||1,09 %
|-
|[[Okrug Yavapai (Arizona)|Yavapai]]||[[Prescott (Arizona)|Prescott]]||[[1865]]||167.517||2,82 %||21.051||7,13 %
|-
|[[Okrug Yuma (Arizona)|Yuma]]||[[Yuma (Arizona)|Yuma]]||[[1864]]||160.026||2,69 %||14.294||4,84 %
|-
|Ukupno: 15 || || ||5.938.664 || ||295.250 ||
|}

== Privreda ==
Ukupni [[bruto domaći proizvod]] Arizone u [[2006]] godini bio je 232 milijarde [[američki dolar|dolara]]. Da je Arizona (i sve druge savezne države u SAD-u) nezavisna država, njena privreda bi bila 61. najjača u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=CIA - The World Factbook |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |access-date=2016-01-03 |archive-date=2008-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080812233855/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Po ovakvim pokazateljima, privreda Arizone se može porediti sa privredama zemalja poput [[Republika Irska|Republike Irske]], [[Finska|Finske]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Unutar SAD-a, privreda Arizone je 21. po veličini od svih saveznih država. Očekivani [[deficit]] [[budžet]]a Arizone za [[2009]] godinu od 1,7 milijarde dolara je procentualno najviši među svim saveznim državama.&lt;ref&gt;[http://www.bizjournals.com/phoenix/stories/2008/02/25/daily29.html Arizona budget deficit labeled country's worst], The Business Journal of Phoenix {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

Dohodak po glavi stanovnika u Arizoni iznosi 27.232,39$, a prosječni dohodak domaćinstva iznosi 46.693$, što je otprilike prosjek na nivou SAD-a. Historijski gledano, njena privreda je počivala na pet ''C'': [[bakar|bakru]] (engl. ''copper''), [[pamuk]]u (''cotton''), [[stoka|stoci]] (''cattle''), [[limun]]u (''citrus'') i klimi (''climate'') odnosno [[turizam|turizmu]]. U nekim periodima, Arizona je bila najveći proizvođač pamuka u SAD-u. Bakar se i danas intenzivno eksploatira u mnogim rudnicima, a ukupna proizvodnja bakra u Arizoni iznosi dvije trećine proizvodnje SAD-a.

== Vlada ==
[[Datoteka:Doug Ducey by Gage Skidmore 2.jpg|desno|mini|Doug Ducey, guverner Arizone]]
Glavni grad Arizone je [[Phoenix]]. Prvobitna građevina Kapitola (''Capitol'') sa karakterističnom bakarnom kupolom napravljena je [[1901]] godine, a za njenu izgradnju potrošeno je tadašnjih 136.000$. Phoenix je postao glavni grad Arizone danom njenog proglašenja saveznom državom [[1912]] godine. Zakonodavno tijelo je dvodomno (kao i u svim drugim saveznim državama osim [[Nebraska|Nebraske]]), a sastoji se od 30 zastupnika u Senatu i 60 zastupnika u Predstavničkom domu. Svaki od njih ima mandat od dvije godine. Trenutno većinu u oba doma ima [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]], još od [[1993.]] godine. Izvršnu vlast u državi predstavlja guverner, koji je izabran na četverogodišnji mandat, a može služiti najviše dva uzastopna mandata, ali mu ukupni broj mandata nije ograničen. Arizona je jedna od malobrojnih saveznih država koja nema posebnu rezidenciju za guvernera. Guverner obično stanuje u vlastitom stanu, a kancelarije se nalaze u državnom Kapitolu. Trenutni guverner Arizone je republikanac [[Doug Ducey]]. Arizona je u prošlosti imala četiri žene guvernera, više nego ijedna savezna država. Predstavnici Arizone u [[Senat]]u SAD-a su republikanci [[John McCain]] (protivkandidat [[Barack Obama|Baracka Obame]] na predsjedničkim izborima 2008. godine) i [[Jeff Flake]].

== Saobraćaj ==
Glavni saobraćajni pravci uključuju ''Interstate 17'' i ''Interstate 19'' koji se pružaju u pravcu [[sjever]]-[[jug]], dok se ''Interstate 40'', ''Interstate 8'' i ''Interstate 10'' pružaju u pravcu istok-zapad, te manji dio puta ''Interstate 15'' koji prolazi krajnjim sjeverozapadom Arizone u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Pored toga, u različitim urbanim područjima izgrađena je složena mreža državnih pravaca i [[autoput]]eva, kao što je petlja 101 (''Loop 101''), koja je dio ogromnog sistema autoputeva oko grada Phoenixa.

Gradska područja Phoenixa i Tucsona imaju razvijen sistem javnog autobusnog prijevoza. Yuma i Flagstaff također imaju javni autobusni sistem.

Sistem lahke željeznice nazvan ''Valley Metro Rail'' nedavno je dovršen u Phoenixu, a on će povezati uže gradsko jezgro Phoenixa sa obližnjim gradovima Mesa i Tempe. Sistem je službeno pušten u rad [[decembar|decembra]] [[2008]].

U [[maj]]u [[2006]] godine, glasači u Tucsonu su usvojili saobraćajni regionalni plan (sveobuhvatni program poboljšanja autobusnog/željezničkog/tramvajskog/putnog sistema), a njegovo finansiranje će se vršiti putem novog povećanja [[porez]]a od pola posto.

Postoji nekoliko [[aerodrom]]a s redovnim komercijalnim letovima: ''[[Phoenix Sky Harbor International Airport]]'' (IATA: PHX, ICAO: KPHX) u Phoenixu (najveći i glavni međunarodni aerodrom u državi); ''Tucson International Airport'' (IATA: TUS, ICAO: KTUS) u Tucsonu; ''Phoenix-Mesa Gateway Airport'' (IATA: AZA, ICAO: KIWA) u gradu Mesa; Yuma International Airport (IATA: NYL, ICAO: KNYL) u Yumi; ''Prescott Municipal Airport'' (PRC) u Prescottu, ''Flagstaff Pulliam Airport'' (IATA: FLG, ICAO: KFLG) u Flagstaffu i ''Grand Canyon National Park Airport'' (IATA: GCN, ICAO: KGCN, FAA: GCN), mali, ali veoma prometni aerodrom sa jednom pistom koji služi uglavnom za turističke letove, uglavnom iz [[Las Vegas]]a. Phoenix Sky Harbor je trenutno 8. najprometniji aerodrom u SAD-u i 18. na svijetu po broju putnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Najveći svjetski aerodromi po broju putnika |url=http://www.aci.aero/cda/aci/display/main/aci_content.jsp?zn=aci&amp;cp=1-5-54-55-2812_9_2__ |access-date=2016-01-03 |archivedate=2012-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120205182452/http://www.aci.aero/cda/aci/display/main/aci_content.jsp?zn=aci&amp;cp=1-5-54-55-2812_9_2__ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Arizona je poznata po svojim pustinjskim krajolicima i [[kanjon]]ima. [[Grand Canyon]] National Park smješten je na sjeveru, a ''Canyon de Chelly National Monument'' na sjeveroistoku zemlje. Na istoku nalaze se ''Nacionalni park Petrified-Forest'' (okamenjene šume) a na jugu od ''Saguaro-Nationalpark''. Na granici sa državom [[Utah]] je i ''[[Glen Canyon]] National Recreation Area'', u kojem je, između ostalog, i drugo umjetno jezero po veličini u SAD [[Lake Powell]].

''The Monument Valley'' na granici sa državom Utah nije nacionalni park. Njega održavaju pripadnici plemena Navajo indijanaca koji tamo žive, te stoga podliježe plemenskoj organizaciji za zaštitu parkova (Navajo Tribal Park Service).

== Sport ==
Među najpoznatijim profesionalnim sportskim klubovima u Arizoni su, između ostalih: [[Arizona Cardinals]] u [[američki nogomet|američkom nogometu]] koji su 2 puta bili prvaci NFL-a (1925. i 1947.), zatim [[Phoenix Suns]] u košarkaškoj NBA ligi bez osvojenih NBA titula. [[Bejzbol]]ski tim [[Arizona Diamondbacks]] osvojio je jedan naslov MLB lige 2001. godine, dok su hokejaši [[Arizona Coyotes]] još uvijek bez titula u NHL-u. Zbog mnogobrojnih igrališta za golf, Arizona je domaćin nekoliko takmičenja u sklopu [[PGA Tour]]a, među kojima je najpoznatiji ''Phoenix Open'' koji se održava na TPC Scottdale. Metropolsko područje Phoenixa bilo je domaćin dva finala [[Super Bowl]]a 1996. (u [[Tempe (Arizona)|Tempeu]]) i 2008. (u [[Glendale (Arizona)|Glendaleu]]), a planirano je i održavanje finala 2015. godine.

== Priroda i parkovi ==
[[Datoteka:Navajoland - U.S. Route 163 in Monument Valley.jpg|thumb|right|200px|Navajoland]]
[[Datoteka:Grand_Canyon_from_Moran_Point.jpeg|thumb|right|200px|Grand Canyon]]
[[Datoteka:Lake Powell Above Wahweap Marina.jpg|thumb|right|200px|Jezero Powell]]
Arizona je poznata po svojim pustinjama i [[kanjon]]ima. [[Nacionalni park]] [[Grand Canyon (nacionalni park)|Grand Canyon]] nalazi se na sjeveru, [[Canyon De Chelly National Monument]] na sjevero-istoku. Na granicu prema [[Utah]]u leži [[Monument Valley]], na istoku leži [[Petrified Forest (nacionalni park)|Nacionalni park Petrified-Forest]] a na jugu [[(Saguaro (nacionalni park)|Nacionalni park Saguaro]].

== Prosvjeta ==
U Arizoni postoje dva međunarodno poznata fakulteta: [[University of Arizona]] u [[Tucson]]u i [[Arizona State University]] u [[Tempe]]u kod [[Phoenix]]a. Uz to postoje još par manjih fakulteta koja su [[Northern Arizona University]] u [[Flagstaff (Arizona)|Flagstaffu]] i [[Thunderbird - The Garvin School of International Management]] u [[Glendale (Arizona)|Glendaleu]] kod [[Phoenix]]a.
A u Phoenixu postoje još [[DeVry University]], [[Southwestern College]], [[University of Phoenix]] i [[Western International University]], kao u [[Prescott (Arizona)|Prescottu]] [[Embry-Riddle Aernautical University]] i [[Prescott College]].

== Najveći gradovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto&quot;
! Grad || Stanovnici 
|-
|[[Phoenix]]||1 418 041
|-
|[[Tucson]]||512 023
|- 
|[[Mesa (Arizona)|Mesa]]||437 454
|-
|[[Glendale (Arizona)|Glendale]]||235 591
|-
|[[Chandler (Arizona)|Chandler]]||223 991
|-
|[[Scottsdale (Arizona)|Scottsdale]]||221 792
|-
|[[Tempe (Arizona)|Tempe]]||160 676
|-
|[[Gilbert (Arizona)|Gilbert]]||156 917
|-
|[[Peoria (Arizona)|Peoria]]||132 487
|-
|[[Yuma (Arizona)|Yuma]]||83 322
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arizona}}
* [http://az.gov/ Stranica države Arizona]

{{Podjela SAD}}

[[Kategorija:Arizona| ]]
[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>lq6uj5k456l1eaxsoowvnczki2c2gjk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalemegdan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26049</id>
    <revision>
      <id>42669001</id>
      <parentid>41246257</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43162-07</username>
        <id>381101</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42669001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2388" sha1="t01w63sgxceoeycyxva64bp12c7nevx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kalemegdan side view.jpg|thumb|400px|Kalemegdan]]
'''Kalemegdan''' je najveći [[beograd]]ski [[park]]. Istovremeno je i najznačajniji kulturno-istorijski kompleks, u kojem dominira [[Beogradska Tvrđava]] iznad ušća [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko Tvrđave koji je osamdesetih godina [[19. vek]]a pretvoren u [[park]]. Plato je, dok je Tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu; zbog toga i njegovo ime potiče od borba. Turci su Kalemegdan nazivali i Fićir-bajir što znači &quot;breg za razmišljanje&quot;.

Preuređivanje u park otpočelo je, posle predaje Tvrđave Srbima(Veljku Vukanovicu Vexu )- ([[1867]]), po naređenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista [[Emilijan Josimović]]. Zelenilo je zasađeno između [[1873]]. i [[1875]]. godine, kada Beogradskom tvrđavom komanduje [[pukovnik]] [[Dragutin Žabarac]], ađutant kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] u doba njegove druge vladavine.

Plansko uređivanje Kalemegdana počinje [[1890]]. Tada je vojska predala park Beogradskoj opštini. Ondašnji predsednik opštine [[Nikola Pašić]] odobrio je prvi kredit za uređivanje Kalemegdana od 10.000 tadašnjih dinara. Godine [[1905]]. pristupilo se proširivanju parka, uređivanjem [[Mali Kalemegdan|Malog Kalemegdana]], koji se prostirao od paviljona &quot;Cvijeta Zuzorić&quot; do [[Zoološki vrt|Zoološkog vrta]].

Pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] Kalemegdanski park završavao se na mestu gde su sada kamene stepenice (vode prema donjoj terasi). Zemljište iza ovih stepenica bilo je sve do [[1929]]. potpuno neuređeno i obraslo u korov. Posle [[1931]]. parkovske površine proširene su i na Gornji grad. U parku je postavljeno više spomenika poznatim kulturnim i javnim radnicima. Na Kalemegdanu su [[Vojni muzej]], [[Umetnički paviljon &quot;Cvijeta Zuzorić&quot;]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kalemegdan 1.jpg|''[[Pobednik (spomenik)|Pobednik]]'', autor [[Ivan Meštrović]]
Datoteka:Kalemegdan 2.jpg
Datoteka:Kalemegdan 3.jpg
Datoteka:Kalemegdan 4.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kalemegdan}}
* [http://www.discoverserbia.org/sr/beograd/kalemegdan Kalemegdan] Kompletan vodič kroz Srbiju

[[Kategorija:Kalemegdan| ]]
[[Kategorija:Parkovi u Beogradu]]</text>
      <sha1>t01w63sgxceoeycyxva64bp12c7nevx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akron, Ohio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27277</id>
    <revision>
      <id>42669020</id>
      <parentid>42618710</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7961" sha1="sf1mn74b89ldt60mofi37rt4016ulmu" xml:space="preserve">{{Grad u SAD
 | naziv               = Akron
 | izvorni_naziv       = {{jez-engl|Akron}}
 | slika               = AkronOhioSky.jpg
 | opis_slike          = Akron
 | slika_mapa          = Akron-SummitCoOH.png
 | širina_mape         = 
 | opis_mape           =
 | lokator_mape        =
 | slika_mapa1         = 
 | širina_mape1        =
 | opis_mape1          =
 | lokator_mape1       =
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | država              = {{SAD}}
 | savezna_država      = [[Ohajo]]
 | okrug               = [[Okrug Samit (Ohajo)|Samit]] 
 | osnivanje           = [[1825]]. 1825.
 | grad_od             = 
 | stanovništvo        = 199.110
 | godina_stanovništvo = 2010
 | gustina             = 12,3 
 | aglomeracija        = 703.200
 | godina_aglomeracija = 2010
 | površina            = 161,54 
 | površina_kopno      = 160,66 
 | površina_voda       = 0,88 
 | gšir                = 41.073056
 | gduž                = -81.517778
 | nadmorska_visina    = 306 
 | dan_grada           = 
 | vremenska_zona      = -{[[UTC-5]]}-, leti -{[[UTC-4]]}-
 | ZIP_kod             = 44301-44321, 44325, 44326, 44328, 44333, 44334, 44372, 44396, 44398 
 | pozivni_broj        = [[Pozivni broj SAD 234 i 330|330, 234]] 
 | FIPS_kod            = 
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = [http://www.ci.akron.oh.us/ www.ci.akron.oh.us]
 | gradonačelnik       = 
}}
Grad '''Akron''' je [[sjedište okruga|sjedište]] [[Okrug Summit (Ohio)|Okruga Summit]] u [[SAD|američkoj]] državi [[Ohio]]. Grad se nalazi između [[Cleveland]]a na sjeveru i [[Canton (Ohio)|Cantona]] to na jugu. Smješten je u sjeveroistočnom Ohiou na [[Rijeka Cuyahoga|rijeci Cuyahoga]], otprilike 100&amp;nbsp;km (60 milja) zapadno od granice s [[Pennsylvanija|Pennsylvanijom]]. 
[[Datoteka:ArtDecoBldgs DowntownAkronOH.jpg|thumb|left|150px|Centar Akrona]]

Osnovan je godine 1825. u blizini [[Kanal Ohio &amp; Erie|Kanala Ohio &amp; Erie]], te je postao induistrijski centar zahvlaljujući svom položaju, odnosno tome što je služio kao sistem [[vodeene stepenice|vodenih stepenica]]. One su bile potrebne zbog visine terena, što je dalo inspiraciju za ime &quot;Okrug Summit&quot; (Okrug Vrha) kao i &quot;Akron&quot;, što je grubi prijevod izraza &quot;vrh&quot; na Grčki (Stewart, pg. 233). Nakon sumraka teške industrije, gradska ekonomije as razgranala na istraživačke, financijske i visokotehnološke sektre.

[[Regionalni aerodrom Akron-Canton]] je jedan od mnogih u SAD koji je ime dobio po dva grada koje istovremeno opslužuje. Dok [[Biro za popis stanovništva SAD]] oba gradska područja tretira odvojeno, if combined, zajedničko stanovništvo oblasti Akron-Canton broji 1,101.894 ljudi.

U Akronu je godine 1935. osnovano udruženje [[Alcoholics Anonymous]]. U gradu je sjedište [[Univerzitet Akrona|Univerziteta Akron]], kluba ''[[Akron Aeros]]'' - podružnice ''[[Cleveland Indians]]a'' klase AA, kao i [[Firestone Country Club]]a, gdje se svaje godine održava [[PGA TOUR]]ov turnir Bridgestone Invitational. Košarkaški tim ''[[Akron Cougars]]'' će od 2007. godine igrati u [[Universal Basketball League]], nakon što su sezonu 2006. proveli u ligama [[Cuyahoga Falls]] i [[International Basketball League (2005-)]].

== Demografija ==
Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 199.110, što je 17.964 (-8,3 %) stanovnika manje nego [[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Ohio_stcntyplace3.html |title= Ohio Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-04-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120423090125/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Ohio_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']]
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Beli Amerikanci|Belci]]
| align=&quot;right&quot; | 144.719 (66,7 %)
| align=&quot;right&quot; | 121.946 (61,2 %)

|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Afroamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 61.827 (28,5 %)
| align=&quot;right&quot; | 62.648 (31,5 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azijski Amerikanci|Azijati]]
| align=&quot;right&quot; | 3.257 (1,5 %)
| align=&quot;right&quot; | 4.218 (2,1 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 2.513 (1,2 %)
| align=&quot;right&quot; | 4.255 (2,1 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 217.074
| align=&quot;right&quot; | 199.110
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{Drugi projekti
| commons     = Akron, Ohio
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = 
}}
=== Uprava i javne institucije ===
* [http://www.ci.akron.oh.us/ City of Akron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429193155/http://www.ci.akron.oh.us/ |date=2011-04-29 }}
* [http://www.akronschools.com/ Akron Public Schools]
* [http://www.ascpl.lib.oh.us/ Akron-Summit County Public Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625104925/http://ascpl.lib.oh.us/ |date=2007-06-25 }}
* [http://www.akron_zoo.4t.com/ Akron Zoo Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513193941/http://www.akron_zoo.4t.com/ |date=2007-05-13 }}

=== Organizacije ===
* [http://www.akronwatch.org/ Akron Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814210550/http://akronwatch.org/ |date=2011-08-14 }}
* [http://www.downtownakron.com/ Downtown Akron Partnership]
* [http://www.visitakron-summit.org/ Akron/Summit County Convention and Visitors Bureau]

=== Zdravstvo ===
* [http://www.akronchildrens.org/ Akron Children's Hospital]
* [http://www.akrongeneral.org/ Akron General Medical Center]
* [http://www.summahealth.org/ Summa Health System] (operates Akron City Hospital)

=== Online zajednice, forumi, wikiji ===
* [http://www.summitspot.com/ SummitSpot ~ The one spot to go for Summit County, Ohio information!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012100557/http://www.summitspot.com/ |date=2007-10-12 }}
* [http://wiki.coolpeoplefromakron.com/ Akron Wiki]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - Akron's own [[City Wiki]] (released July 2006)
* [http://akron.tv/ Akron.TV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070404165924/http://akron.tv/ |date=2007-04-04 }}
* [http://www.coolpeoplefromakron.com/ Cool People from Akron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821230658/http://www.coolpeoplefromakron.com/ |date=2007-08-21 }} - Forums, Editorials, Galleries
* {{Wikivoyage|Akron}}

=== Historija i suveniri ===
* [http://www.akronhistory.org/ History of Akron &amp; Summit County] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060526150352/http://www.akronhistory.org/ |date=2006-05-26 }}
* [http://www.akronlibrary.org/internetresources/sc/lochist.html Local History Collections held by the Special Collections Division of the Akron-Summit County Public Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927092035/http://www.akronlibrary.org/internetresources/sc/lochist.html |date=2007-09-27 }}

{{Summit County, Ohio-lat}}
{{Okruzi Ohaja-lat}}
{{Podjela SAD}}
{{Klica-grad-SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Ohiju]]</text>
      <sha1>sf1mn74b89ldt60mofi37rt4016ulmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kanarski otoci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32323</id>
    <revision>
      <id>42669013</id>
      <parentid>42242545</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:00:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3223" sha1="mo79o5z39e3jd79r0zw7naxnpoq1sxm" xml:space="preserve">{{Španska autonomna zajednica |
| SHIme = Kanari
| genitiv = Kanara
| ESPIme = Canarias
| zastava = Flag of the Canary Islands.svg
| grb = Escudo de Canarias.svg
| karta = Islas Canarias (real location) in Spain.svg
| glavni_grad = [[Santa Cruz de Tenerife]] i&lt;br /&gt; [[Las Palmas de Gran Canaria]]
| rang_površina = 13.
| površina = 7.447
| stan_rang = 8.
| stan_broj = 1.995.833
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 268,00
| pol_stat_ime = Autonomna zajednica
| statut_datum = [[10.8.]] [[1982]].&lt;br /&gt; 
reforma [[30.12.]] [[1996]].
| iso 3166-2 = ES-CN
| broj_predstavnika_u_kongresu = 15
| broj_predstavnika_u_senatu = 13
| predsjednik = Adán Martín Menis
| službene_stranice = http://www.gobcan.es/ 
|}}

'''Kanarski otoci''' ili '''Kanari''' ([[Španjolski jezik|šp.]] '''Islas Canarias''' ili '''Canarias''') su arhipelag od sedam otoka vulkanskog porijekla u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], sjeverozapadno od obale [[Afrika|Afrike]]. Otoci pripadaju [[Španjolska|Španjolskoj]], unutar koje čine autonomnu zajednicu. Domoroce otočja [[Guanči|Guanče]] u potpunosti su istrijebili španjolski osvajači.

== Fizička obilježja ==
Otoci i njihovi glavni gradovi su:
* [[Tenerife]] (glavni grad [[Santa Cruz de Tenerife]]);
* [[Gran Canaria]] (glavni grad [[Las Palmas de Gran Canaria]]);
* [[Lanzarote]] (glavni grad [[Arrecife]]);
* [[La Palma]] (glavni grad [[Santa Cruz de La Palma]]);
* [[La Gomera]] (glavni grad [[San Sebastián de La Gomera]]);
* [[El Hierro]] (glavni grad [[Valverde (Hierro)|Valverde]]);
* [[Fuerteventura]] (glavni grad [[Puerto del Rosario]]).

Najbliži otok je 108&amp;nbsp;km udaljen od sjeverozapadne afričke obale.

Teidski vulkan na Tenerifeu je najviša planina u Španjolskoj, i treći najveći [[vulkan]] na Zemlji. Klima je obično blaga i vrlo suha.

Četiri od 13 španjolskih nacionalnih parkova se nalaze na Kanarima:
* [[Parque Nacional de la Caldera de Taburiente]] na otoku La Palma,
* [[Parque Nacional Garajonay]] na otoku La Gomera,
* [[Parque Nacional del Teide]] na otoku Tenerife,
* [[Parque Nacional Timanfaya]] na otoku Lanzarote.

== Politička obilježja ==
Autonomna zajednica Kanari sastoji se od dvije provincije: '''Las Palmas''' i '''Santa Cruz de Tenerife''', čiji su glavni gradovi Las Palmas de Gran Canaria i Santa Cruz de Tenerife.

[[Datoteka:Canary-map.jpg|thumb|right|350px|Mapa otočja]]
[[Datoteka:Canary Islands map by William Dampier 1699 - Project Gutenberg eText 15675.jpg|thumb|right|350px|Mapa Kanarskih otoka koju je nacrtao [[William Dampier]] za vrijeme svog putovanja u [[Nova Nizozemska|Novu Nizozemsku]] 1699. godine.]]

== Historija ==
Kanarske otoke su otkrili [[Kartaga|Kartažani]], ali su tek oko 1400. godine osvojeni.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Canary Islands}}
* [http://www.pausenberger.com/teneriffa.html Tenerife, Kanari fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070918212736/http://www.pausenberger.com/teneriffa.html |date=2007-09-18 }}

{{Španske regije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kanari| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]
[[Kategorija:Otoci u Španiji]]
[[Kategorija:Otoci u Africi]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Arhipelazi]]</text>
      <sha1>mo79o5z39e3jd79r0zw7naxnpoq1sxm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669018</id>
      <parentid>42669013</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:08:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3246" sha1="79i22ujr39t3gs345v18ulgkxt1h7uy" xml:space="preserve">{{Španska autonomna zajednica |
| SHIme = Kanarski otoci
| genitiv = Kanarskih otoka
| ESPIme = Islas Canarias
| zastava = Flag of the Canary Islands.svg
| grb = Escudo de Canarias.svg
| karta = Islas Canarias (real location) in Spain.svg
| glavni_grad = [[Santa Cruz de Tenerife]] i&lt;br /&gt; [[Las Palmas de Gran Canaria]]
| rang_površina = 13.
| površina = 7.447
| stan_rang = 8.
| stan_broj = 1.995.833
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 268,00
| pol_stat_ime = Autonomna zajednica
| statut_datum = [[10.8.]] [[1982]].&lt;br /&gt; 
reforma [[30.12.]] [[1996]].
| iso 3166-2 = ES-CN
| broj_predstavnika_u_kongresu = 15
| broj_predstavnika_u_senatu = 13
| predsjednik = Adán Martín Menis
| službene_stranice = http://www.gobcan.es/ 
|}}

'''Kanarski otoci''' ili '''Kanari''' ([[Španjolski jezik|šp.]] '''Islas Canarias''' ili '''Canarias''') su arhipelag od sedam otoka vulkanskog porijekla u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], sjeverozapadno od obale [[Afrika|Afrike]]. Otoci pripadaju [[Španjolska|Španjolskoj]], unutar koje čine autonomnu zajednicu. Domoroce otočja [[Guanči|Guanče]] u potpunosti su istrijebili španjolski osvajači.

== Fizička obilježja ==
Otoci i njihovi glavni gradovi su:
* [[Tenerife]] (glavni grad [[Santa Cruz de Tenerife]]);
* [[Gran Canaria]] (glavni grad [[Las Palmas de Gran Canaria]]);
* [[Lanzarote]] (glavni grad [[Arrecife]]);
* [[La Palma]] (glavni grad [[Santa Cruz de La Palma]]);
* [[La Gomera]] (glavni grad [[San Sebastián de La Gomera]]);
* [[El Hierro]] (glavni grad [[Valverde (Hierro)|Valverde]]);
* [[Fuerteventura]] (glavni grad [[Puerto del Rosario]]).

Najbliži otok je 108&amp;nbsp;km udaljen od sjeverozapadne afričke obale.

Teidski vulkan na Tenerifeu je najviša planina u Španjolskoj, i treći najveći [[vulkan]] na Zemlji. Klima je obično blaga i vrlo suha.

Četiri od 13 španjolskih nacionalnih parkova se nalaze na Kanarima:
* [[Parque Nacional de la Caldera de Taburiente]] na otoku La Palma,
* [[Parque Nacional Garajonay]] na otoku La Gomera,
* [[Parque Nacional del Teide]] na otoku Tenerife,
* [[Parque Nacional Timanfaya]] na otoku Lanzarote.

== Politička obilježja ==
Autonomna zajednica Kanari sastoji se od dvije provincije: '''Las Palmas''' i '''Santa Cruz de Tenerife''', čiji su glavni gradovi Las Palmas de Gran Canaria i Santa Cruz de Tenerife.

[[Datoteka:Canary-map.jpg|thumb|right|350px|Mapa otočja]]
[[Datoteka:Canary Islands map by William Dampier 1699 - Project Gutenberg eText 15675.jpg|thumb|right|350px|Mapa Kanarskih otoka koju je nacrtao [[William Dampier]] za vrijeme svog putovanja u [[Nova Nizozemska|Novu Nizozemsku]] 1699. godine.]]

== Historija ==
Kanarske otoke su otkrili [[Kartaga|Kartažani]], ali su tek oko 1400. godine osvojeni.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Canary Islands}}
* [http://www.pausenberger.com/teneriffa.html Tenerife, Kanari fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070918212736/http://www.pausenberger.com/teneriffa.html |date=2007-09-18 }}

{{Španske regije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kanari| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]
[[Kategorija:Otoci u Španiji]]
[[Kategorija:Otoci u Africi]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Arhipelazi]]</text>
      <sha1>79i22ujr39t3gs345v18ulgkxt1h7uy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alexandre Dumas (otac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33458</id>
    <revision>
      <id>42669070</id>
      <parentid>42559033</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:48:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4667" sha1="0udwhj788kku2mbdqztumfdj93hjmz8" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Alexandre Dumas, ''père''
| slika = Alexandre Dumas.jpg
| širina_slike  = 210px
| opis = 
| pseudonim = 
| ime_po_rođenju = Dumas Davy de la Pailleterie
| datum_rođenja = {{Birth date|1802|7|24|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Villers-Cotterêts]], [[Francuska]]}}
| datum_smrti = {{nowrap|{{Death date and age|1870|12|5|1802|7|24|df=y}}}}
| mjesto_smrti =  {{flagicon|FRA}} [[Puys]], [[Francuska]]
| zanimanje = književnik
| jezik = [[Francuski jezik|francuski]]
| nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]]
| žanr = [[proza]]
| pokret = [[romantizam]]
| znamenita_djela = {{nowrap|''[[Grof Monte Cristo]]''&lt;br /&gt;''[[Tri mušketira]]''&lt;br /&gt;''[[Crni tulipan]]''}}
| supružnik = Ida Ferrier&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1840 - 1859; njena smrt)&lt;/small&gt;
| djeca = {{nowrap|[[Alexandre Dumas, fils]]&lt;br /&gt;Marie-Alexandrine Dumas&lt;br /&gt;Micaëlla-Clélie-Josepha-Élisabeth Cordier&lt;br /&gt;Henry Bauer}}
| alma_mater = 
| uticaj_od=
| utica_na = 
| potpis=Alexandre Dumas Signature.svg
}}
'''Alexandre Dumas sr.''', rođen '''Dumas Davy de la Pailleterie''' ([[Villers-Cotterêts]], [[24. juli]] [[1802]]. - [[Puys]], [[5. decembar]] [[1870]].) je bio [[Francuska|francuski]] književnik.

Alexandre Dumas jedan je od začetnika takozvanog romana - [[feljton]]a. Pisac nevjerovatno plodnog talenta, bogate fantazije i živa duha, okušao se jednako sretno u pozorišnim djelima i u historijskim [[roman]]ima. Najpozantije njegovo djelo je avanturistički roman „''Tri mušketira''“, poznat po zanimljivom zapletu, mnogim pustolovinama, te simpatičnim i hrabrim junacima. Utjecaj historijsko-avanturističih Dumasovih romana osjetio se gotovo u cijeloj evropskoj popularnoj literaturi. Bio je najpopularniji romanopisac i dramatičar svoga vremena. Napisao je, što sam, što u suradnji s drugima, oko 300 romana i drama. Za pozorište je zaslužan jer je dao prvu historijsku romantičarsku dramu „''Henrik III i njegov dvor''“.

== Bibliografija ==
* ''[[Tri mušketira]]'' (''Les Trois Mousquetaires'', [[1844]])
* ''[[Dvadeset godina nakon]]'' (''Vingt Ans Après'', [[1845]])
* ''Le Vicomte de Bragelonne'', [[1847]])
* ''[[Grof Monte Cristo]]'' ([[1845]]–[[1846]])
* ''The Regent's Daughter'' ([[1845]])
* ''The Two Dianas'' ([[1846]])
* ''[[Kraljica Margot]]'' ([[1845]])
* ''[[Gospođa de Monsorot]]'' ([[1846]])
* ''[[Četrdeset i pet čuvara]]'' ([[1847]])
* ''[[Joseph Balsamo]]'' ([[1846]]–[[1848]]) 
* ''[[Kraljičina ogrlica]]'' ([[1849]]–[[1850]])
* ''[[Ange Pitou]]'' ([[1853]]) 
* ''[[Grofica de Charny]]'' ([[1853]]–[[1855]]) 
* ''[[Vitez Crvene Kuće]]'' ([[1845]])
* ''[[Crni tulipan]]'' ([[1850]])
* ''[[Priča u oraščiću]]'' ([[1844]]) obrada Hoffmannovog romana
* ''[[Zlatni razbojinici]]'' (poslije [[1857]])
* ''[[Vitez Sainte-Hermine]]'' (''Le Chevalier de Sainte-Hermine'', [[1869]])

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Alexandre Dumas (père)}}
* {{gutenberg author | id=Alexandre_Dumas_père | name=Alexandre Dumas, père}}
* [http://www.cadytech.com/dumas/ The Alexandre Dumas père Web Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204170818/http://cadytech.com/dumas/ |date=2012-02-04 }}, with a complete bibliography and notes about many of the works.
* [http://www.heraldsun.news.com.au/common/story_page/0,5478,10904968%255E1702,00.html Herald Sun: Lost Dumas play discovered] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216213108/http://www.heraldsun.news.com.au/common/story_page/0,5478,10904968%255E1702,00.html |date=2006-02-16 }}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4609819.stm Lost Dumas novel hits bookshelves]
* [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT139.HTM Dumas' Works]: text, concordances and frequency lists
* Rafferty, Terrence. [http://www.nytimes.com/2006/08/20/books/review/20pevear.html?ex=1313726400&amp;en=dd1eb4e9bdbf3499&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss &quot;All for One&quot;], [http://www.nytimes.com/ ''The New York Times''], August&amp;nbsp;20, 2006 (a review of the new translation of ''The Three Musketeers'', {{ISBN|0-670-03779-6}})
* [http://greatcaricatures.com/articles_galleries/gill/galleries/html/1866_1202_dumas.html 1866 Caricature of Alexandre Dumas by André Gill]
* [http://www.alexandredumasetcompagnie.com Freely downloadable works of Alexandre Dumas in PDF format (text mode)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181227082116/http://alexandredumasetcompagnie.com/ |date=2018-12-27 }}

{{Lifetime|1802|1870|Dumas, Alexandre, père}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuski pisci]]
[[Kategorija:Pseudonimi]]
[[Kategorija:Francuski dramski pisci|D]]
[[Kategorija:Francuski romanopisci|D]]
[[Kategorija:Pisci romantizma]]</text>
      <sha1>0udwhj788kku2mbdqztumfdj93hjmz8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36840</id>
    <revision>
      <id>42669026</id>
      <parentid>42385476</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:11:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6696" sha1="kl5c99ejkxs5xt6y273zt29a3chfx9o" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Autonomna regija Azori |
  izvorno_ime                 = Região Autónoma dos Açores |
  ime_genitiv                 = Azora |
  eng_ime                     = Azores |
  zastava                     =Flag of the Azores.svg |
  grb                         =Coat of arms of the Azores.svg |
  službeni_jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] |
  glavni_grad                 = [[Ponta Delgada]], [[Historijsko središte grada Angra do Heroismo|Angra do Heroísmo]], [[Horta]]   |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = Ana Luís |
  predsjednik_vlade_osoba     = Vasco Cordeiro |
  površina_poredak            = n/a          |
  površina                    = 2 333  km²     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 246 102   |
  godina_popisa               = 2011        |
  gustoća_stanovništva        = 105        |
  neovisnost                  = autonomija od [[1976]]  |
  valuta                      = [[euro]]  |
  stoti_dio_valute            = 100 centa        |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[A Portuguesa]] (nacionalna), &lt;br /&gt; [[Hino dos Açores]] (lokalna) |
  internetski_nastavak        = [[.pt]]         |
  pozivni_broj                = 	+351 292/+351 295/+351 296 |
  komentar                    =  |
  moto = Antes morrer livres que em paz sujeitos&lt;br /&gt; ([[portugalski jezik|portugalski]]:''Bolje umrijeti slobodan nego biti porobljen u miru'')
}}
'''Azori''' ({{jez-port|Açores}}; službeno '''Autonomna regija Madeira''', {{jez-port|Região Autónoma dos Açores}}) je [[portugal]]ski [[arhipelag]] od 9 [[ostrvo|otoka]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]] i jedna od dvije portugalske autonomne regije ([[portugalski jezik|portugalski]]: ''Região Autónoma dos Açores''). Azori su integralni dio [[Evropska unija|Europske Unije]] kao njena ultraperiferna regija.
[[Datoteka:Pico.jpg|thumb|left|260px|Najviši vrh arhipelaga Pico (2351 m), pogled sa otoka [[Faial]]]]
Azori su udaljeni oko 1400&amp;nbsp;km od [[Lisabon]]a i oko 1800&amp;nbsp;km od istočne obale [[Severna Amerika|Sjeverne Amerike]].&lt;ref name=az/&gt; Na arhipelagu živi 246 102 stanovnika, po podacima iz 2011. Dvije najvažnije privredne aktivnosti su poljoprivreda i [[turizam]]. Arhipelag se sastoji od devet velićih i osam manjih otoka, koja se protežu na više od 600 kilometara. Portugal je proglasio vode oko arhipelaga od 1,1 miliona km² svojom pomorskom i ekonomskom zonom. Azori su otoci [[vulkan]]skog porijekla, i nikad nisu bili dio nikakve kopnene mase. Planina Pico na istoimenom otoku [[Pico]] visoka 2351 m, je ujedno i najviši vrh Portugala. Azori su u stvari vrhovi najviših planina na svijetu, ukoliko bi se mjerilo od njihove baze na dnu oceana.

== Historija ==
Azori su bili izgleda poznati još u [[14. vijek]]u, što se može videti iz jednoga [[Katalonija|katalonskoga]] [[atlas]]a. Ponovo ih je otkrio [[1427]]. jedan od kapetana, koji je plovio za [[Henrik Moreplovac|Henrika Moreplovca]]. Kolonizacija tada nenastanjenog arhipelaga započela je [[1439]]. [[Filip II Španjolski]] je [[1583]]. poslao iberijsku flotu da očisti Azore od francuskih trgovaca. Azori su se vratili pod kontrolu [[Portugal]]a krajem iberijske unije Portugala i Španjolske. Tada je narod Azora napao dobro utvrđen garnizon Kastiljanaca. Građanski rat 1820. u Portugalu imao je svoje posledice na Azorima. Za vreme Drugog svjetskog rata portugalski diktator [[António de Oliveira Salazar|Antonio Salazar]] iznajmio [[1943]]. je Azore Britancima. To je bila promena politike, jer je dotad dopuštao samo njemačkim podmornicama i brodovima da se opskrbljuju gorivom. To je bila prelomna točka bitke za Atlantik, jer je omogućila saveznicima da osiguraju zračnu nadmoć u sredini Atlantika. Na taj način su mogli pratiti podmornice i štititi konvoje. Amerikanci su 1944. osnovali bazu na otoku [[Santa Maria (otok)|Santa Maria]], ali ta baza je bila kratkog vijeka. Na otoku [[Terceira]] osnovana je [[1945]]. zajednička američko-portugalska baza. Ta baza je bila važna tokom Hladnog rata, jer su odatle patrolirale podmornice i tražile sovjetske podmornice, pored toga baza se koristi i za opskrbu aviona gorivom na letu preko oceana.

== Geografija i klima ==
Arhipelag se formirao tokom [[tercijar]]a u alpinskoj fazi. [[Vulkan]]ski [[krater]]i i kupe otkrivaju vulkansko porjeklo otoka, posljednja erupcija dogodila se na otoku [[Faial]] [[1957]], nakon nje se povećala površina otoka.
Ukupna površina ''Azora'' je 2 333&amp;nbsp;km²&lt;ref name=az&gt;{{cite web
 | url =http://www.visitazores.com/en/the-azores/where-we-are
 | title =''Where we are''
 | accessdate =21. 11. 2011
 | language =engleski
 | publisher =The Azores
 | archivedate =2011-11-29
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20111129210910/http://www.visitazores.com/en/the-azores/where-we-are
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt;, 9 najvećih otoka arhipelaga su; 
* '''Zapadna grupa'''
** [[Flores]] 143&amp;nbsp;km²
** [[Corvo]] 17&amp;nbsp;km²
* '''Središnja grupa'''
** [[Terceira]] 403&amp;nbsp;km²
** [[Graciosa]] 62&amp;nbsp;km²
** [[São Jorge]] 246&amp;nbsp;km²
** [[Pico]] 446&amp;nbsp;km²
** [[Faial]] 73&amp;nbsp;km²
* '''Istočna grupa'''
** [[Santa Maria (otok)|Santa Maria]]
** [[São Miguel (otok)|São Miguel]] 759&amp;nbsp;km²
''Azori'' imaju umjerenu oceansku klimu. Prosječna količina padalina povećava se od istoka prema zapadu i kreće se od 700 do 1600 milimetara.

== Povezano ==
* [[Madeira]]

{{Panoramica|Faial.jpg|1200px|Panorama otoka Faial}}

== Napomene ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Azores|Azori}}
* [http://www.azores.gov.pt/Portal/pt/menus/topocima/azores/?lang=pt&amp;area=ct Informação sobre os Açores] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107185026/http://www.azores.gov.pt/Portal/pt/menus/topocima/azores/?lang=pt&amp;area=ct |date=2011-11-07 }} {{pt icon}}
* [http://www.lajes.af.mil/library/factsheets/factsheet_print.asp?fsID=4001&amp;page=1 History from an American Military source] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181654/http://www.lajes.af.mil/library/factsheets/factsheet_print.asp?fsID=4001&amp;page=1 |date=2016-03-03 }} {{en icon}}
* [http://www.flickr.com/photos/vitor107/sets/1259848/ Photos from Azores]
* [http://numismondo.com/pm/azo/ Azores Paper Money] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121142700/http://numismondo.com/pm/azo/ |date=2007-11-21 }}

[[Kategorija:Azori| ]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Arhipelazi]]
[[Kategorija:Otoci u Portugalu]]</text>
      <sha1>kl5c99ejkxs5xt6y273zt29a3chfx9o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669027</id>
      <parentid>42669026</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6694" sha1="9rbbhrfpd7e2elwfmhbpznb6b50opmt" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Autonomna regija Azori |
  izvorno_ime                 = Região Autónoma dos Açores |
  ime_genitiv                 = Azora |
  eng_ime                     = Azores |
  zastava                     =Flag of the Azores.svg |
  grb                         =Coat of arms of the Azores.svg |
  službeni_jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] |
  glavni_grad                 = [[Ponta Delgada]], [[Historijsko središte grada Angra do Heroismo|Angra do Heroísmo]], [[Horta]]   |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = Ana Luís |
  predsjednik_vlade_osoba     = Vasco Cordeiro |
  površina_poredak            = n/a          |
  površina                    = 2 333  km²     |
  vode                        = n/a         |
  stanovništvo_poredak        = n/a         |
  stanovništvo                = 246 102   |
  godina_popisa               = 2011        |
  gustoća_stanovništva        = 105        |
  neovisnost                  = autonomija od [[1976]]  |
  valuta                      = [[euro]]  |
  stoti_dio_valute            = 100 centa        |
  vremenska_zona              = +1 |
  himna                       = [[A Portuguesa]] (nacionalna), &lt;br /&gt; [[Hino dos Açores]] (lokalna) |
  internetski_nastavak        = [[.pt]]         |
  pozivni_broj                = 	+351 292/+351 295/+351 296 |
  komentar                    =  |
  moto = Antes morrer livres que em paz sujeitos&lt;br /&gt; ([[portugalski jezik|portugalski]]:''Bolje umrijeti slobodan nego biti porobljen u miru'')
}}
'''Azori''' ({{jez-port|Açores}}; službeno '''Autonomna regija Azori''', {{jez-port|Região Autónoma dos Açores}}) je [[portugal]]ski [[arhipelag]] od 9 [[ostrvo|otoka]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]] i jedna od dvije portugalske autonomne regije ([[portugalski jezik|portugalski]]: ''Região Autónoma dos Açores''). Azori su integralni dio [[Evropska unija|Europske Unije]] kao njena ultraperiferna regija.
[[Datoteka:Pico.jpg|thumb|left|260px|Najviši vrh arhipelaga Pico (2351 m), pogled sa otoka [[Faial]]]]
Azori su udaljeni oko 1400&amp;nbsp;km od [[Lisabon]]a i oko 1800&amp;nbsp;km od istočne obale [[Severna Amerika|Sjeverne Amerike]].&lt;ref name=az/&gt; Na arhipelagu živi 246 102 stanovnika, po podacima iz 2011. Dvije najvažnije privredne aktivnosti su poljoprivreda i [[turizam]]. Arhipelag se sastoji od devet velićih i osam manjih otoka, koja se protežu na više od 600 kilometara. Portugal je proglasio vode oko arhipelaga od 1,1 miliona km² svojom pomorskom i ekonomskom zonom. Azori su otoci [[vulkan]]skog porijekla, i nikad nisu bili dio nikakve kopnene mase. Planina Pico na istoimenom otoku [[Pico]] visoka 2351 m, je ujedno i najviši vrh Portugala. Azori su u stvari vrhovi najviših planina na svijetu, ukoliko bi se mjerilo od njihove baze na dnu oceana.

== Historija ==
Azori su bili izgleda poznati još u [[14. vijek]]u, što se može videti iz jednoga [[Katalonija|katalonskoga]] [[atlas]]a. Ponovo ih je otkrio [[1427]]. jedan od kapetana, koji je plovio za [[Henrik Moreplovac|Henrika Moreplovca]]. Kolonizacija tada nenastanjenog arhipelaga započela je [[1439]]. [[Filip II Španjolski]] je [[1583]]. poslao iberijsku flotu da očisti Azore od francuskih trgovaca. Azori su se vratili pod kontrolu [[Portugal]]a krajem iberijske unije Portugala i Španjolske. Tada je narod Azora napao dobro utvrđen garnizon Kastiljanaca. Građanski rat 1820. u Portugalu imao je svoje posledice na Azorima. Za vreme Drugog svjetskog rata portugalski diktator [[António de Oliveira Salazar|Antonio Salazar]] iznajmio [[1943]]. je Azore Britancima. To je bila promena politike, jer je dotad dopuštao samo njemačkim podmornicama i brodovima da se opskrbljuju gorivom. To je bila prelomna točka bitke za Atlantik, jer je omogućila saveznicima da osiguraju zračnu nadmoć u sredini Atlantika. Na taj način su mogli pratiti podmornice i štititi konvoje. Amerikanci su 1944. osnovali bazu na otoku [[Santa Maria (otok)|Santa Maria]], ali ta baza je bila kratkog vijeka. Na otoku [[Terceira]] osnovana je [[1945]]. zajednička američko-portugalska baza. Ta baza je bila važna tokom Hladnog rata, jer su odatle patrolirale podmornice i tražile sovjetske podmornice, pored toga baza se koristi i za opskrbu aviona gorivom na letu preko oceana.

== Geografija i klima ==
Arhipelag se formirao tokom [[tercijar]]a u alpinskoj fazi. [[Vulkan]]ski [[krater]]i i kupe otkrivaju vulkansko porjeklo otoka, posljednja erupcija dogodila se na otoku [[Faial]] [[1957]], nakon nje se povećala površina otoka.
Ukupna površina ''Azora'' je 2 333&amp;nbsp;km²&lt;ref name=az&gt;{{cite web
 | url =http://www.visitazores.com/en/the-azores/where-we-are
 | title =''Where we are''
 | accessdate =21. 11. 2011
 | language =engleski
 | publisher =The Azores
 | archivedate =2011-11-29
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20111129210910/http://www.visitazores.com/en/the-azores/where-we-are
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt;, 9 najvećih otoka arhipelaga su; 
* '''Zapadna grupa'''
** [[Flores]] 143&amp;nbsp;km²
** [[Corvo]] 17&amp;nbsp;km²
* '''Središnja grupa'''
** [[Terceira]] 403&amp;nbsp;km²
** [[Graciosa]] 62&amp;nbsp;km²
** [[São Jorge]] 246&amp;nbsp;km²
** [[Pico]] 446&amp;nbsp;km²
** [[Faial]] 73&amp;nbsp;km²
* '''Istočna grupa'''
** [[Santa Maria (otok)|Santa Maria]]
** [[São Miguel (otok)|São Miguel]] 759&amp;nbsp;km²
''Azori'' imaju umjerenu oceansku klimu. Prosječna količina padalina povećava se od istoka prema zapadu i kreće se od 700 do 1600 milimetara.

== Povezano ==
* [[Madeira]]

{{Panoramica|Faial.jpg|1200px|Panorama otoka Faial}}

== Napomene ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Azores|Azori}}
* [http://www.azores.gov.pt/Portal/pt/menus/topocima/azores/?lang=pt&amp;area=ct Informação sobre os Açores] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107185026/http://www.azores.gov.pt/Portal/pt/menus/topocima/azores/?lang=pt&amp;area=ct |date=2011-11-07 }} {{pt icon}}
* [http://www.lajes.af.mil/library/factsheets/factsheet_print.asp?fsID=4001&amp;page=1 History from an American Military source] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181654/http://www.lajes.af.mil/library/factsheets/factsheet_print.asp?fsID=4001&amp;page=1 |date=2016-03-03 }} {{en icon}}
* [http://www.flickr.com/photos/vitor107/sets/1259848/ Photos from Azores]
* [http://numismondo.com/pm/azo/ Azores Paper Money] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121142700/http://numismondo.com/pm/azo/ |date=2007-11-21 }}

[[Kategorija:Azori| ]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Arhipelazi]]
[[Kategorija:Otoci u Portugalu]]</text>
      <sha1>9rbbhrfpd7e2elwfmhbpznb6b50opmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis gradova na Saveznoj Državi Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42436</id>
    <redirect title="Lista gradova u Saveznim Državama Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669033</id>
      <parentid>42133312</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:40:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="140" sha1="r5xxk3l9e2womv7qqp11rar6k7ctzhl" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lista gradova u Saveznim Državama Mikronezije]]
{{Bb|suvišno, postoji &quot;[[Popis gradova u Saveznim Državama Mikronezije]]&quot;}}</text>
      <sha1>r5xxk3l9e2womv7qqp11rar6k7ctzhl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ann Sheridan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53048</id>
    <revision>
      <id>42669100</id>
      <parentid>41817705</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:19:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5740" sha1="39b06zz1crqtisqz1duipqmfr03fndf" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour = silver
| ime = Ann Sheridan
| slika = Ann Sheridan Cowboy from Brooklyn trailer.jpg 
| slikasize = 200px
| opis = u traileru za film ''Cowboy from Brooklyn'' (1938).
| datum_rođenja = {{birth date|1915|2|21|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Denton (Texas)|Denton]], [[Teksas]], [[SAD]]
| datum_smrti = {{death date and age|1967|1|21|1915|2|21|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| ime_po_rođenju = Clara Lou Sheridan
| supružnik  = Edward Norris (1936-1939) &lt;br /&gt; [[George Brent]] (1942-1943) &lt;br /&gt; [[Scott McKay]] (1966-1967)
}}

'''Ann Sheridan''' ([[21. februar]] [[1915]] – [[21. januar]] [[1967]].) bila je [[SAD|američka]] [[film]]ska [[glumica]]. Zahvaljujući nastupima u nizu prestižnih filmova, bila je poznata kao jedan od najvećih [[seks simbol]]a studija [[Warner Bros.]], a 1940-ih je uživala status popularne [[pin-up]] djevojke. Sheridan se 1960-ih pokušala postati televizijskom zvijezdom, ali joj je u vrijeme snimanja TV-serije ''[[Pistols 'n' Petticoats]]'' dijagnosticiran [[rak jetre]] od koga je umrla u 52. godini života.

== Filmografija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* ''[[Search for Beauty]]'' (1934)
* ''[[Bolero (1934 film)|Bolero]]'' (1934)
* ''[[Come on Marines]]'' (1934)
* ''[[Murder at the Vanities]]'' (1934)
* ''[[Shoot the Works (film)|Shoot the Works]]'' (1934)
* ''[[Kiss and Make Up]]'' (1934)
* ''[[The Notorious Sophie Lang]]'' (1934)
* ''[[Ladies Should Listen]]'' (1934)
* ''[[You Belong to Me (1934 film)|You Belong to Me]]'' (1934)
* ''[[Wagon Wheels (1934 film)|Wagon Wheels]]'' (1934)
* ''[[The Lemon Drop Kid (1934 film)|The Lemon Drop Kid]]'' (1934)
* ''[[Mrs. Wiggs of the Cabbage Patch]]'' (1934)
* ''[[Ready for Love (film)|Ready for Love]]'' (1934)
* ''[[Star Night at the Coconut Grove]]'' (1934) (short subject)
* ''[[Behold My Wife]]'' (1934)
* ''[[Limehouse Blues]]'' (1934)
* ''[[Enter Madame]]'' (1935)
* ''[[One Hour Late]]'' (1935)
* ''[[Home on the Range (1935 film)|Home on the Range]]'' (1935)
* ''[[Rumba (1935 film)|Rumba]]'' (1935)
* ''[[Car 99]]'' (1935)
* ''[[Rocky Mountain Mystery]]'' (1935)
* ''[[Mississippi (1935 film)|Mississippi]]'' (1935)
* ''[[The Red Blood of Courage]]'' (1935)
* ''[[The Glass Key (1935 film)|The Glass Key]]'' (1935)
* ''[[The Crusades (1935 film)|The Crusades]]'' (1935)
* ''[[Hollywood Extra Girl]]'' (1935) (short subject)
* ''[[Fighting Youth]]'' (1935)
* ''[[Sing Me a Love Song]]'' (1937) (scenes deleted)
* ''[[Black Legion (film)|Black Legion]]'' (1937)
* ''[[The Great O'Malley]]'' (1937)
* ''[[San Quentin (1937 film)|San Quentin]]'' (1937)
* ''[[Wine, Women, and Horses]]'' (1937)
* ''[[The Footloose Heiress]]'' (1937)
* ''[[Alcatraz Island (1937 film)|Alcatraz Island]]'' (1937)
* ''[[She Loved a Fireman]]'' (1937)
* ''[[The Patient in Room 13]]'' (1938)
* ''[[Out Where the Stars Begin]]'' (1938) (short subject)
* ''[[Mystery House (film)|Mystery House]]'' (1938)
* ''[[Little Miss Thoroughbred]]'' (1938)
* ''[[Cowboy from Brooklyn]]'' (1938)
* ''[[Letter of Introduction]]'' (1938)
{{col-break}}
* ''[[Broadway Musketeers]]'' (1938)
* ''[[Angels with Dirty Faces]]'' (1938)
* ''[[They Made Me a Criminal]]'' (1939)
* ''[[Dodge City (1939 film)|Dodge City]]'' (1939)
* ''[[Naughty But Nice]]'' (1939)
* ''[[Winter Carnival (film)|Winter Carnival]]'' (1939)
* ''[[Indianapolis Speedway (film)|Indianapolis Speedway]]'' (1939)
* ''[[The Angels Wash Their Faces]]'' (1939)
* ''[[Castle on the Hudson]]'' (1940)
* ''[[It All Came True]]'' (1940)
* ''[[Torrid Zone]]'' (1940)
* ''[[They Drive by Night]]'' (1940)
* ''[[City for Conquest]]'' (1940)
* ''[[Honeymoon for Three (1941 film)|Honeymoon for Three]]'' (1941)
* ''[[Navy Blues (film)|Navy Blues]]'' (1941)
* ''[[The Man Who Came to Dinner (1942 film)|The Man Who Came to Dinner]]'' (1942)
* ''[[Kings Row]]'' (1942)
* ''[[Juke Girl]]'' (1942)
* ''[[Wings for the Eagle]]'' (1942)
* ''[[George Washington Slept Here]]'' (1942)
* ''[[Edge of Darkness (film)|Edge of Darkness]]'' (1943)
* ''[[Thank Your Lucky Stars (1943 film)|Thank Your Lucky Stars]]'' (1943)
* ''[[Shine On, Harvest Moon (film)|Shine On, Harvest Moon]]'' (1944)
* ''[[The Doughgirls]]'' (1944)
* ''[[One More Tomorrow (film)|One More Tomorrow]]'' (1946)
* ''[[Nora Prentiss]]'' (1947)
* ''[[The Unfaithful]]'' (1947)
* ''[[The Treasure of the Sierra Madre (film)|The Treasure of the Sierra Madre]]'' (1948) (rumored cameo)
* ''[[Silver River (film)|Silver River]]'' (1948)
* ''[[Good Sam]]'' (1948)
* ''[[I Was a Male War Bride]]'' (1949)
* ''[[Stella (1950 film)|Stella]]'' (1950)
* ''[[Woman on the Run]]'' (1950) (also co-producer)
* ''[[Steel Town]]'' (1952)
* ''[[Just Across the Street]]'' (1952)
* ''[[Take Me to Town]]'' (1953)
* ''[[Appointment in Honduras]]'' (1953)
* ''[[Come Next Spring]]'' (1956)
* ''[[The Opposite Sex]]'' (1956)
* ''[[Woman and the Hunter]]'' (1957)
* ''[[The Far Out West]]'' (1967)
{{col-end}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
{{Commonscat|Ann Sheridan}}
* {{imdb ime|id=0792130|ime=Ann Sheridan}}
* {{tcmdb name|id=176061|ime=Ann Sheridan}}
* [https://web.archive.org/web/20021212025055/http://www.geocities.com/proxima3a/index.html The Ann Sheridan Picture Gallery]
* [http://findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=3488&amp;pt=%3Cb%3EAnn%3C/b%3E%20Sheridan Find-A-Grave profile for Ann Sheridan]
* [http://www.altfg.com/blog/archives/2007/03/16/ann-sheridan-interview/ Interview with Ann Sheridan biographer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081203222831/http://www.altfg.com/blog/archives/2007/03/16/ann-sheridan-interview/ |date=2008-12-03 }}

{{Lifetime|1915|1967|Sheridan, Ann}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]</text>
      <sha1>39b06zz1crqtisqz1duipqmfr03fndf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artakserks I</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56337</id>
    <revision>
      <id>42669116</id>
      <parentid>42409191</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8632" sha1="j12j3bywlqyvnk7vfxcfwfz1qg598ft" xml:space="preserve">{{otherpeople|Artakserks}}
{{Monarh
| ime                  = Artakserks I
| titula               = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]]
| slika                = [[Datoteka:Tomb ascribed to Artaxerxes I.jpg|250px]] Grobnica Artakserksa I u [[Nakš-e Rustam]]u
| opis slike           =  
| vladavina            = [[465. pne.|465.]] - [[424. pne.]] (41 godina)
| krunidba             = [[465. pne.]]
| ostale titule        = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]], [[faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]], [[kralj]] [[Babilonija|Babilona]]
| puno ime             = Artakserks ''Longiman'' I od Perzije
| datum rođenja        = ?
| mjesto rođenja       = 
| datum smrti          = [[424. pne.]]
| mjesto smrti         = 
| mjesto pokopa        = [[Nakš-e Rustam]]
| datum pokopa         = 
| prethodnik           = [[Kserks I|Kserks I Veliki]]
| nasljednik           = [[Kserks II]]
| način nasljeđivanja  = 
| prijestolonasljednik = 
| suprug               = 
| supruga              = 
| supruga 1            = [[Damaspija]]
| supruga 2            = [[Alogina]]
| supruga 3            = [[Kosmartidena]]
| supruga 4            = [[Andija]]
| supruga 5            = 
| supruga 6            = 
| supruga 7            = 
| supruga 8            = 
| djeca                = [[Kserks II]], [[Sogdijan]], [[Darije II]], Arsit, Bogapej, [[Parisatida]], 13 ostalih sinova&lt;ref&gt;[http://plato-dialogues.org/tools/char/darius_2.htm Darije II. (Plato-Dialogues.org)]&lt;/ref&gt;
| obitelj              = 
| dinastija            = [[Ahemenidi]]
| vladarska himna      = 
| otac                 = [[Kserks I]]
| majka                = [[Amestris]]
}}

'''Artakserks I''' ili '''Artakserkso I''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Artaxšacā''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/artaxerxes/artaxerxes.php |title=Artakserks I (Iran Chamber) |access-date=2013-06-14 |archive-date=2013-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130601030127/http://www.iranchamber.com/history/artaxerxes/artaxerxes.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, [[perzijski|perz.]] ردشیر یکم „Ardašir“, [[grčki|grč.]] ''Ἀρταξέρξης'') bio je [[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] koji je vladao od [[465. pne.|465.]] do [[424. pne.]] (41 godinu), iako neki historičari tvrde kako je vladao još od [[475. pne.|475.]] Bio je sin [[Kserks I|Kserksa I. Velikog]] i [[Amestris]] (kćeri [[Otan]]a); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.

== Ime i etimologija ==

Unatoč očitoj sličnosti među imenima ''Artakserks'' i ''Kserks'', oni imaju potpuno različita značenja. Ime njegova oca ''Kserks'' znači „Vladar heroja”, dok ime Artakserks znači „Onaj koji vlada kroz artu (istinu)”. U svojim djelima [[Herodot]] spominje kako ime ''Kserks'' znači „Ratnik“, odnosno kako ''Artakserks'' znači „Veliki ratnik“&lt;ref&gt;[http://www.iranicaonline.org/articles/artaxerxes-i Artakserks I (enciklopedija Iranica)]&lt;/ref&gt;, što moderni historičari smatraju pogrešnim. Često mu se pripisuje prezime ''Macrocheir'' ([[grčki|grč.]] ''μακρόχειρ'', [[latinski|lat.]] ''Longimanus'') jer se navodi kako mu je lijeva noga bila kraća od desne. [[Rusi|Ruska]] obitelj Dolgoruki tvrdila je kako potječe od njega preko [[Gruzija|gruzijske]] dinastije Pahlavuni.

== Politički život ==

=== Egipat ===

Zbog velikih [[porez]]a koje je nametnuo Artakserks I, diljem [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] izbile su pobune, od kojih je najpoznatija ona u Egiptu kada je [[460. pne.]] ubijen [[satrap]], zauzet grad [[Memfis]] i zatražena pomoć od [[Atena (polis)|Atene]]. Perzija je na pobunu odgovorila vojnom ekspedicijom pod vodstvom perzijskog generala [[Megabiz II.|Megabiza II.]], koji vodi vojsku kroz [[Judeja|Judeju]] te u Egiptu guši pobunu i uhićuje pobunjenike. Paralelno s nemirima u perzijskoj provinciji [[Drevni Egipat|Egiptu]], jačaju napetosti i s polisima [[Stara Grčka|Grčke]].

=== Grčka ===

Artakserksova politika prema [[Stara Grčka|Grčkoj]] bila je usmjerena na slabljenje [[Delski savez|Delskog saveza]] koji je ojačao nakon pomorske [[Bitka kod Eurimedona|bitke kod Eurimedona]] oko [[466. pne.]] u kojoj su Grci pobijedili. Kako bi oslabio [[Atena (polis)|Atenu]], pomagao je njihove neprijatelje diljem Grčke, što je bio indirektan razlog premiještanja riznice Delskog saveza sa otoka [[Delos]] na [[Akropola (Atena)|akropolu u Ateni]]. Borbe su se ponovo rasplamsale [[450. pne.]] kada Grci napadaju perzijski [[Cipar]], no unatoč početnim grčkim uspjesima perzijska mornarica uspijeva odbaciti napadače. Nakon te neuspješne [[Kimon]]ove ekspedicije, godine [[449. pne.]] sklopljen je [[Kalijin mir]] između [[Atena (polis)|Atene]], [[Arg (grad)|Arga]] i [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] što je bio službeni svršetak [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Najvažnije stavke Kalijinog mira bile su:
* Grčkim polisima na obali [[Mala Azija|Male Azije]] odobrena je autonomija
* Perzijski [[satrap]] (namjesnik) gubi ovlast nad obalom [[Egejsko more|Egejskog mora]]
* Zabranjuje se ulazak perzijskim brodovima u Egejsko more, odnosno atenskim u istočni [[Mediteran]]
* Atena se obvezala kako više neće poticati pobune na perzijskim teritorijima poput [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Libija|Libije]] i [[Cipar|Cipra]].

Nakon što je polis [[Atena (polis)|Atena]] protjerala generala [[Temistoklo|Temistokla]] iz grada, perzijski veliki kralj Artakserks I ponudio mu je azil u [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskoj Monarhiji]].

== U Starom zavjetu ==

Artakserkso je ovastio [[Ezra|Ezru]], židovskog svećenika, da napiše dokument o crkvenim i civilnim pravima kod židova. Kopija tog dokumenta može se pronaći u Bibliji&lt;ref&gt;[http://www.biblegateway.com/passage/?search=ezra%207:13-7:28&amp;version=31 Ezra 7:13-28 (BibleGateway.com)]&lt;/ref&gt;.

Nakon toga, Ezra je napustio Babilon oko [[457. pne.]], odnosno sedme godine vladavine Artakserksa, te je poveo sa sobom neke [[Židovi|Židove]] uključujući svećenike i levite. U [[Jeruzalem]] su stigli nakon putovanja dugog četiri mjeseca.

Obnovu židovske zajednice u Jeruzalemu započeo je još [[Kir Veliki]], koji je oslobodio Židove iz [[Babilonija|babilonskog]] ropstva, te ih je vratio u [[Jeruzalem]] i naredio da se obnovi njihov [[Jeruzalemski hram|Salomonov hram]]. Od [[537. pne.]] nadalje veći se dio Židova vratio u Jeruzalem.

== Potomstvo ==
'''Sa kraljicom [[Damaspija|Damaspijom]]'''
* [[Kserks II]]
'''Sa [[Alogina|Aloginom]] od [[Babilon]]a'''
* [[Sogdijan]]
'''Sa [[Kosmartidena|Kosmartidenom]] od Babilona'''
* [[Darije II.]]
* Arsit
'''Sa [[Andija|Andijom]] od Babilona'''
* Bogapaej
* [[Parisatida]]

== Kronologija ==
* [[465. pne.]] - Artakserks I na perzijskom tronu naslijeđuje oca [[Kserks I|Kserksa I Velikog]] koji je ubijen u dvorskim spletkama.
* [[460. pne.]] - pobuna u [[Drevni Egipat|Egiptu]]; ubijen satrap, zauzet grad [[Memfis]] i zatražena pomoć od [[Atena (polis)|Atene]].
* [[457. pne.]] - židovski svećenik Ezra napušta [[Babilon]] i odlazi u [[Jeruzalem]], sa sobom vodi neke [[Židovi|Židove]] uključujući svećenike i levite.
* [[450. pne.]] - [[Stara Grčka|Grci]] napadaju perzijski [[Cipar]], no unatoč početnim grčkim uspjesima perzijska mornarica uspijeva odbaciti napadače.
* [[449. pne.]] - sklopljen je [[Kalijin mir]] između [[Atena (polis)|Atene]], [[Arg (grad)|Arga]] i [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]] što je bio službeni svršetak [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]].
* [[424. pne.]] - umire Artakserks I, a na tronu ga naslijeđuje njegov sin [[Kserks II]]

== Veze ==
* [[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]]
* [[Grčko-perzijski ratovi]]
* [[Purim]]
* [[Kserks II]]

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Kserks I]]&lt;br /&gt;([[485. pne.|485.]] - [[465. pne.]])
|gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]]&lt;br /&gt;([[465. pne.|465.]] - [[424. pne.]])&lt;br /&gt;____________________ &lt;br /&gt;[[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]]&lt;br /&gt;([[465. pne.|465.]] - [[424. pne.]])
|nasljednik=[[Kserks II]]&lt;br /&gt;([[424. pne.|424.]] - [[424. pne.]]) 
}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Artaxerxes I}}
* [http://www.iranicaonline.org/articles/artaxerxes-i Encyclopedia Iranica - Artakserks I.]
* [http://www.iranchamber.com/history/artaxerxes/artaxerxes.php Iran chamber: Artakserks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601030127/http://www.iranchamber.com/history/artaxerxes/artaxerxes.php |date=2013-06-01 }}

{{Iranski vladari}}

[[Kategorija:Ahemenidski vladari]]
[[Kategorija:Faraoni]]</text>
      <sha1>j12j3bywlqyvnk7vfxcfwfz1qg598ft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aspirin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60355</id>
    <revision>
      <id>42669118</id>
      <parentid>41486820</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:10:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15442" sha1="03so54b8e5222fps0i67i4xwv9zl6lk" xml:space="preserve">{{Drugbox
| verifiedrevid = 321835873
| IUPAC_name = 2-acetoksibenzoeva kiselina
| OtherNames = acetilsalicilna kiselina
| image = Aspirin-skeletal.svg
| image2 = Aspirin-B-3D-balls.png
| width = 160
| width2 = 160
| InChI = 1/C9H8O4/c1-6(10)13-8-5-3-2-4-7(8)9(11)12/h2-5H,1H3,(H,11,12)
| InChIKey = BSYNRYMUTXBXSQ-UHFFFAOYAW
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChI = 1S/C9H8O4/c1-6(10)13-8-5-3-2-4-7(8)9(11)12/h2-5H,1H3,(H,11,12)
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = BSYNRYMUTXBXSQ-UHFFFAOYSA-N
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 50-78-2
| CASNo_Ref = {{cascite}}
| ChemSpiderID = 2157
| ATC_prefix = A01
| ATC_suffix = AD05
| ATC_supplemental = {{ATC|B01|AC06}}, {{ATC|N02|BA01}}
| PubChem = 2244
| IUPHAR_ligand =
| ChEMBL_Ref =
| ChEMBL =
| DrugBank_Ref =
| DrugBank = APRD00264
| C=9 | H=8 | O=4
| molecular_weight = 180.157 g/mol
| smiles = O=C(Oc1ccccc1C(=O)O)C
| synonyms = 2-acetoksibenzoeva kiselina &lt;br /&gt;acetilsalicilat&lt;br /&gt;acetilsalicilna kiselina&lt;br /&gt;O-acetilsalicilna kiselina
| density = 1.40
| melting_point = 136 
| melting_notes = &lt;ref&gt;[http://www.chemicalland21.com/lifescience/phar/ACETYLSALICYLIC%20ACID.htm Acetylsalicylic acid] na chemicalland21.com&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;138-140&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;msds&quot;&gt;{{Cite web |title=Safety data for acetylsalicylic acid |url=http://msds.chem.ox.ac.uk/AC/acetylsalicylic_acid.html |access-date=2014-03-19 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716144023/http://msds.chem.ox.ac.uk/AC/acetylsalicylic_acid.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| boiling_point = 140 
| boiling_notes = (razlaže se)&lt;ref name=&quot;msds&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.chemspider.com/Chemical-Structure.2157.html ChemSpider baza podataka]&lt;/ref&gt; 
| solubility = 3
| bioavailability = Brzo i kompletno je apsorbovan 
| protein_bound = 99.6%
| metabolism = [[Jetra|Hepatički]]
| elimination_half-life = 300–650&amp;nbsp;mg doza: 3.1–3.2 h&lt;br /&gt;1 g doza: 5 h&lt;br /&gt;2 g doza: 9 h
| excretion = [[Bubreg|Renalno]]
| pregnancy_AU = C
| pregnancy_US = D
| legal_AU = nije regulisan
| legal_CA =
| legal_UK = GSL
| legal_US = OTC
| legal_status =
| routes_of_administration = &lt;small&gt;Najčešće oralno, ponekad rektalno. [[Lizin acetilsalicilat]] se može koristiti [[intravenozna terapija|IV]] ili [[intramaskularna injekcija|IM]]&lt;/small&gt;
}}
'''Aspirin''' ili '''acetilsalicilna kiselina''' (''Acidum acetylsalicylicum'') je [[lijek|lek]] iz porodice [[salicilat]]a, koji se često koristi protiv blažih bolova, kao [[antipiretik]] (protiv [[groznica|groznice]]), i protiv [[upala|zapaljenja]]. U malim dozama deluje kao [[antikoagulans]] (sprečava zgrušavanje krvi), pa se koristi u sekundarnoj [[prevencija|prevenciji]] [[srčani udar|infarkta miokarda]].

Ime ''Aspirin'' je skovala [[nemačka]] kompanija [[Bajer AG|Bajer]]. U nekim zemljama se ovo ime koristi kao ime za lek, a ne kao zaštićeno ime. U zemljama u kojima je Aspirin i dalje zaštićno, koristi se skraćenica '''ASA''' (engleski - ''acetylsalicylic acid''), '''ASS''' (nemački - ''Acetylsalicylsäure'') ili '''AAS''' (španski - ''ácido acetilsalicílico'').

Zbog povezanosti aspirina i [[Rejev sindrom|Rejevog sindroma]], aspirin se više ne koristi za kontrolisanje simptoma nalik gripu kod dece do 12 godina.

Dugotrajna upotreba aspirina u malim dozama nepovratno blokira stvaranje [[tromboksan]]a A2 u [[trombocit]]ima, što proizvodi inhibitorni efekat na [[agregacija trombocita|agregaciju trombocita]], što se koristi u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda. U Srbiji su u tu svrhu registrovani [[lijek|lekovi]] koji sadrže 100 [[kilogram|mg]] acetilsalicilne kiseline. Visoke doze aspirina se takođe daju odmah nakon akutnog srčanog udara.

Nekoliko stotina fatalnih slučajeva od predoziranja aspirinom se događaju godišnje ([[letalna doza]] iznosi 0,2-0,5 [[gram]]a po [[kilogram]]u telesne mase), ali je njegova upotreba u okviru [[terapijska doza|terapijski doza]] opravdana. Primarni neželjeni efekti, posebno u većim dozama, su gastrointestinalni bolovi (uključujući čir i krvarenje u stomaku) i [[tinitus]]. Još jedan sporedni efekat, usred antikoagulantskih svojstava aspirina, je produženo [[protrombinsko vreme]], pa je [[kontraindikacija|kontraindikovan]] za ublažavanje [[menstruacija|menstrualnih]] bolova kod žena.

== Istorija otkrića ==
[[Hipokrat sa Kosa|Hipokrat]], [[antička Grčka|grčki]] lekar, po kome je nazvana [[Hipokratova zakletva]], je pisao u [[5. vijek pne.|5. veku pne.]] o gorkom prahu ekstrahovanom iz kore [[vrba|vrbe]], koji olakšava bolove i umanjuje groznicu. Ovaj lek se takođe pominje u spisima iz antičkog [[Sumer]]a, [[Egipat|Egipta]] i [[Asirija|Asirije]]. Američki Indijanci su ga koristili za glavobolju, groznicu, bolove u mišićima i reumatizam. Prečasni [[Edvard Stoun]], župnik iz Čipling Nortona u [[Oksfordšajer]]u, [[Engleska]], je zapazio [[1763]]. godine da je kora vrbe efektivna u ublažavanju groznice.

Aktivni ekstrakt kore, nazvan ''salicin'', po [[latinski jezik|latinskom]] imenu za belu vrbu ([[Salix alba]]), je izolovao [[1828]]. [[Henri Leru]] (''Henri Leroux''), [[Francuska|francuski]] farmaceut, i [[Rafaele Pirija]] (''Raffaele Piria''), [[italija]]nski hemičar, koji je zatim uspeo da izdvoji kiselinu u svom čistom obliku. Salicin zapravo predsavlja [[salicilna kiselina|salicilnu kiselinu]] ([[IUPAC]] ime 2-hidroksi[[benzoeva kiselina]]) i visoko je kiseo kada je u zasićenom rastvoru sa vodom ([[PH vrednost|pH]] = 2,4).

Ovu hemikaliju su takođe izolovali iz cveta ''meadowsweet'' (rod [[Filipendula]], ranije klasifikovan u [[Spiraea]]) nemački istraživači [[1839]]. godine. Mada je njihov ekstrakt bio unekoliko efektivan, takođe je uzrokovao digestivne probleme poput iritiranog stomaka i [[proljev|dijareje]], pa čak i smrt ako bi se konzumirao u velikim dozama. [[1897]]. istraživač firme [[Bajer]] iz [[Nemačka|Nemačke]] je derivatizovao hidroksilnu funkdionalnu grupu u salicilnoj kiselini [[acetil]]nom grupom (formira acetil [[estar]]) što je u velikoj meri smanjilo negativne efekte. Ovo je bio prvi sintetički lek, a ne kopija nečega šta je već postojalo u prirodi, što je označilo početak farmaceutske industrije.

Ko je ovo zapravo uradio je kontroverzno pitanje. Zvanično se tvrdi da je izumitelj aspirina [[Feliks Hofman]]. Sa druge strane, [[Artur Ajhengrin]] je [[1949]]. godine tvrdio da je on planirao i rukovodio sintezom Aspirina, dok je Hofmanova uloga bila samo početna laboratorijska sinteza koristeći Ajhengrinov proces, i ništa više. Ajhengrinovu verziju su istoričari i hemičari ignorisali do [[1999]], kada je Volter Sneader iz Odseka za farmaceutske nauke Univerziteta Stratklajd u [[Glasgow|Glazgovu]] ponovo proučio slučaj, i došao do zaključka da je Ajhengrinov navod bio uverljiv i ispravan, i da Ajhengrin treba da preuzme zasluge za otkriće Aspirina. Bajer, međutim, i dalje ne prihvata ovu teoriju. Ajhengrin je po poreklu bio Jevrej i firma Bajer je spadala u konzorcijum IG Farben (koji su proizvodili [[Ciklon B]]– gas korišćen u koncentracionim logorima). Ajhengrin je i sam završio u koncentracionom logoru Terezienštat ali je pre nego da bude prebačen u Aušvic bio oslobođen od strane Amerikanaca. Pretpostavlja se da su Nacisti, vršeći arijarizaciju nemačkih izuma zato kao izumitelja naveli Hofmana.

Sve do 1970-ih, mehanizam delovanja Aspirina i sličnih lekova nije bio rasvetljen (vidi niže u tekstu).

== Istorija imena &quot;Aspirin&quot; ==
Ime „Aspirin“ je sastavljeno od a- (od acetline grupe) -spir- (od ''spiraea'' cveta) i -in (uobičajen završetak imena lekova u to vreme). [[Bajer]] je registrovao ovo ime kao robnu marku [[6. 3.|6. marta]], [[1899]].

Međutim, nemačka kompanija je izgubila pravo da koristi ovu robnu marku u mnogim zemljama, jer su saveznici oduzeli i prodali njenu stranu imovinu nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Pravo da koristi ime &quot;Aspirin&quot; u SAD (zajedno sa svim ostalim Bajerovim robnim markama) je od američke vlade kupila firma ''Sterling Drug, Inc'' [[1918]]. godine. Čak i pre nego što je [[patent]] za lek istekao [[1917]], Bajer nije mogao da spreči rivale da kopiraju formulu i koriste ime, pa sa preplavljenim tržištem, javnost nije znala da Aspirin dolazi od samo jednog proizvođača. Sterling kasnije nije uspeo da spreči presudu Federalnog suda SAD iz [[1921]], po kojoj je „Aspirin“ postao generička robna marka (''genericized trademark''). U nekim drugim zemljama (poput [[Kanada|Kanade]]) Aspirin je još uvek zaštićena robna marka.

== Mehanizam dejstva ==
U istraživanju za koje je dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], i titulu [[Ser (titula)|sera]], Džon Vejn (''John Vane''), koji je tada radio pri Kraljevskom hirurškom koledžu u Londonu, je pokazao [[1971]]. da aspirin suzbija proizvodnju [[prostaglandin]]a i [[tromboksan]]a. ireverzibilnom inhibicijom [[ciklooksigenaza|ciklooksigenaze]], [[enzim]]a koji učestvuje u proizvodnji prostaglandina i tromboksana. Inhibitorni efekat se postiže acetilovanjem.

Prostaglandini su lokalni [[hormoni]], proizvedeni u krvi, i imaju različite efekte u telu, uključujući prenos informacija o bolu u mozak, modulaciju [[hipotalamus|hipotalamičkog]] centra za termoregulaciju, zapaljenjske reakcije, agregaciju i dezagregaciju trombocita. Prostaglandini oblažu [[sluznica|sluzokožu]], uključujući i sluzokožu želuca, sa čime je povezano i oštećenje želudačne sluzokoće prilikom primene acetilsalicilne kiseline (i drugih [[NSAIL|nesteroidnih antiinflamatornih lekova]]).

Tromboksani su odgovorni za agregaciju trombocita, koji formiraju ugruške krvi, dok su prostaglandini koje proizvode ćelije [[endotel]]a odovorni za njihovu dezagregaciju. Kako ciklooksigenazu u trombocitima inhibiraju manje doze acetilsalicilne kiseline od doze potrebne za inhibiciju enzima u endotelu, moguća je selektivna inhibicija trombocitnog enzima. Ovo je razlog što preparati acetilsalicilne kiseline koji se koriste u sekundarnoj preveniji infarkta miokarda po pravilu sadrže manje kojičine supstance od antiinflamatornih preparata ASK. Srčani udar je najčešće uzrokovan krvnim ugrušcima, a njihova redukcija unosom malih količina aspirina se smatra efikasnom medicinskom intervencijom. Sporedni efekat ovoga je da se sposobnost zgrušavanja krvi generalno smanjuje, i može doći do povećanog krvarenja.

Skorija istraživanja su pokazala da postoje barem dve različite vrste ciklooksigenaza: ''COX-1'' i ''COX-2''. ''COX-1'' je odgovorna za nastanak zapaljenske reakcije, dok ''COX-2'' učestvuje u sintezi prostaglandina sluzokože želuca. Aspirin inhibira obe. Noviji lekovi pod nazivom [[COX-2 selektivni inhibitori]] su razvijeni da inhibiraju samo ''COX-2'', u nadi da će ovo umanjiti gastrointestinalna neželjena dejstva.

Međutim, nekoliko od ovih novih tipova lekova je nedavno povučeno, nakon što su se pojavili dokazi da ''COX-2'' inhibitori povećavaju rizik od srčanog udara.

== Preparati koji sadrže aspirin ==
Zahvaljujući jednostavnoj sintezi i popularnosti, većina svetskih kompanij proizvodi neki od preparata koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu. U zavisnosti od indikacije i kombinacije sa drugim supstancama, ovi preparati imaju sledeće [[ATC klasifikacija|ATC]] oznake
* za prevenciju agregacije trombocita (100–300&amp;nbsp;mg) – B01AC06
* za lečenje blagih i umerenih [[bol]]ova, febrilnih stanja i [[reuma]]tske bolesti (monokomponentni, 300–500&amp;nbsp;mg) – N02BA01
* u kombinaciji sa [[vitamin C|askorbinskom kiselinom]] – N02BA51
* u kombinaciji sa [[paracetamol]]om i [[kofein]]om – N02BA51

== Neželjena dejstva i kontraindikacije ==
[[neželjeno dejstvo|Neželjena dejstva]] uključuju:
* [[mučnina|mučninu]]
* [[povraćanje]]
* aktiviranje [[čir]]a želuca
* [[urtikarija|urtikariju]]
* produženo [[krvarenje]]
* [[glavobolja|glavobolju]]

Acetlsalicilna kiselina je [[kontraidikacije|kontraindikovana]] u sledećim stanjima:
* poslednje 4 nedelje [[trudnoća|trudnoće]] (preporučuje se oprez u ranijim fazama trudnoće)
* aktivan [[čir]]
* [[hemofilija]]
* [[giht]]
* [[preosetljivost]] na druge [[NSAIL]], zbog moguće ukršete reakcije.

== Predoziranje ==
Prevelika doza Aspirina ima ozbiljne posledice, i može biti smrtonosna. Toksični efekti su najčešće posledica [[acidoza|acidoze]], a posledice uključuju:
* [[tinitus]]
* stomačni bol
* [[hipokaliemija|hipokaliemiju]]
* [[hipoglikemija|hipoglikemiju]]
* [[groznica|groznicu]]
* [[hiperventilacija|hiperventilaciju]]
* [[aritmija|srčanu aritmiju]]
* [[nizak pritisak]]
* [[halucinacija|halucinacije]]
* [[otkazivanje bubrega]]
* [[mentalna konfuzija|mentalnu konfuziju]]
* [[napad]]
* [[koma|komu]]
* [[smrt]]

Predoziranje može biti akutno ili hronično; to jest, osoba može da se predozira uzevši veliku dozu, ili manje doze tokom određenog perioda vremena. Akutno predoziranje ima stopu smrtnosti od 2%. Hronično predoziranje je češće fatalno, sa stopom smrtnosti od 25%.

Lečenje zahteva unošenje aktivnog uglja kako bi se neutralizovala acetilsalicilna kiselina u gastrointestinalnom traktu, nakon čega sledi ispumpavanje stomaka, pa ponovno unošenje aktivnog uglja. Pacijenti se zatim motre najmanje 24 časa, a zatim im se obično intravenozno daje [[kalijum hlorid]] protiv [[hipokaliemija|hipokaliemije]] (nizak nivo kalijuma), [[natrijum hidrogenkarbonat]] kako bi se neutralizovala acidoza i ponovo uspostavi acido-bazna ravnoteža krvi i [[glukoza]] kako bi se povratio nivo šećera u istoj. Često se vrše analize krvi, da bi se proverili metabolički, salicilični i nivoi šećera u krvi; procene gasova u arterijskoj krvi se vrše radi kontrole postojanja [[alkaloza|respiratorne alkaloze]] i [[metabolička acidoza|metaboličke acidoze]]. Ukoliko je predoziranje bilo namerno, pacijent se upućuje na psihijatrijski pregled, kao i kod bilo kog drugog pokušaja [[samoubistvo|samoubistva]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|author=Michael R. Lappin|title=Feline Internal Medicine Secrets|url=http://books.google.com/books?id=Qy9nB5x8JUoC|year=2001|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-1-56053-461-7|pages=160-}}
* {{Cite book |ref= harv|author=R. Baselt |title=Disposition of Toxic Drugs and Chemicals in Man |url= https://archive.org/details/dispositionoftox0000base_v7n5|edition=8th |publisher=Biomedical Publications |location=Foster City, California |year=2008 |pages=[https://archive.org/details/dispositionoftox0000base_v7n5/page/22 22]-5 }}
* {{Cite book |ref= harv|title=British National Formulary|edition=45|year=2003|publisher= British Medical Journal and Royal Pharmaceutical Society of Great Britain}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Aspirin}}
* http://www.bayeraspirin.com
* http://almaz.com/nobel/medicine/aspirin.html
* http://chemed.chem.purdue.edu/genchem/topicreview/bp/1biochem/research7.html
* http://www.med.mcgill.ca/mjm/issues/v02n02/aspirin.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050830083630/http://www.med.mcgill.ca/mjm/issues/v02n02/aspirin.html |date=2005-08-30 }}
* http://www.jhu.edu/~jhumag/0297web/health.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050902052624/http://www.jhu.edu/~jhumag/0297web/health.html |date=2005-09-02 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}
{{grupe lekova}}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Salicilati]]</text>
      <sha1>03so54b8e5222fps0i67i4xwv9zl6lk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afrodita Knidska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61784</id>
    <revision>
      <id>42669003</id>
      <parentid>41231630</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:58:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1583" sha1="8qv4goozv534e33l6qp8kd8gignvgrv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cnidus Aphrodite Altemps Inv8619.jpg|thumb|260px|Ludovisijeva ''Knidska Afrodita'', rimska mramorna kopija]] 

'''Afrodita Knidska''' je bila statua koja se smatra jednom od najpoznatijih djela [[stara Grčka|starogrčkog]] [[vajarstvo|vajara]] [[Praksitel]]a iz [[Klasična Atena|Atene] ([[4. vijek pne.]]). Ona i njene kopije se često nazivaju tipom ''Venus Pudica'' (skromna Venera), zato što svoj pubis pokriva s rukama. Varijante ''Venus Pudica''su [[Venera de' Medici]] i [[Kapitolska Venera]].

== References ==
* Theodor Kraus. ''Die Aphrodite von Knidos.'' Walter Dorn Verlag, Bremen/Hannover, 1957.
* Leonard Closuit. ''L'Aphrodite de Cnide: Étude typologique des principales répliques antiques de l'Aphrodite de Cnide de Praxitèle.'' Imrimerie Pillet - Martigney, 1978.
* Francis Haskell and Nicholas Penny. ''Taste and the Antique: The Lure of Classical Sculpture, 1500-1900.'' Yale University Press, New Haven/London, 1981.
* Christine Mitchell Havelock. ''The Aphrodite of Knidos and Her Successors: A Historical Review of the Female Nude in Greek Art.'' University of Michigan Press, 1995.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Venus pudica}}
* [http://mv.vatican.va/3_EN/pages/MV_Home.html Entry page for the Vatican Museums.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170112182607/http://mv.vatican.va/3_EN/pages/MV_Home.html |date=2017-01-12 }}
* James Grout: [http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/greece/hetairai/aphrodite.html ''Aphrodite of Cnidus''], part of the ''Encyclopædia Romana''

[[Kategorija:Starogrčke skulpture]]</text>
      <sha1>8qv4goozv534e33l6qp8kd8gignvgrv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Romaniš jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64538</id>
    <redirect title="Romanš" />
    <revision>
      <id>42668981</id>
      <parentid>407728</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79" sha1="08u1i4vot2pwiw3wuqpgojz9yzmk8sg" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Romanš]]
{{Bb|greška u naslovu, ispravno je &quot;[[Romanš jezik]]&quot;}}</text>
      <sha1>08u1i4vot2pwiw3wuqpgojz9yzmk8sg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Romanš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68328</id>
    <revision>
      <id>42668982</id>
      <parentid>42659713</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:32:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42668982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1499" sha1="oyq3w07q87kv91nmoyqt6fvfaqysw7r" xml:space="preserve">'''Romanš''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=roh roh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081019100133/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=roh |date=2008-10-19}}; '''retoromanski'''; ''romansh, rumantsch, pomansch, romanche, rhaeto-romansch''), [[Retoromanski jezici|retoromanski jezik]] kojim govori oko 40,000 [[Retoromani|Retoromana]] (po popisu iz 1990.) u Švicarskoj; 35,100 (2000 popis). Njegovim dijalektima govore [[Engadinci]] u dolinama rijeke [[Inn]] (Engadine) na istoku [[Švicarska|Švicarske]], [[donjoengadinski]] ([[Vallader]]) i [[gornjoengadinski]] ([[Putèr]]). Drugu skupinu dijalekata čine [[surselvanski]] na sjeveroistoku Švicarske na zapadnoj obali Rajne (Surselva; Vorderrhein; gornja Rajna) i u središnjoj Švicarskoj na istočnoj obali Rajne [[sutselvanski]] (Sutselva-Hinterrhein ili donja Rajna) i [[surmiranski]] (surmiran, surmeiran).

U Švicarskoj je jedan od [[Službeni jezik|službenih jezika]]&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=roh Romansch: A language of Switzerland]&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Romansh language}}
* [http://www.promotics.net/ticktack/survey/rg-txt.htm Swiss Romantsch Study of a language under threat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081211200617/http://www.promotics.net/ticktack/survey/rg-txt.htm |date=2008-12-11 }}

{{Romanski jezici}}

[[Kategorija:Retoromanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Švicarske]]</text>
      <sha1>oyq3w07q87kv91nmoyqt6fvfaqysw7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70473</id>
    <revision>
      <id>42669049</id>
      <parentid>41583472</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1116" sha1="3fjzof7ydvps0rspzlzdbg7tany5fzz" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|Vice President of Federated States of Micronesia}}) je zamjenik Predsjednik [[Saveznih Država Mikronezije|predsjednika]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga, kao i predsjednika, [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]] na mandat od četiuri godine.

Dosad su tu dužnost obavljali

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=2 cellspacing=2
|- bgcolor=#cccccc
! Ime !! Počeo mandat !! Završio mandat 
|- 
|| [[Petrus Tun]]
|| [[1979]]
|| [[1983]]
|- 
|| [[Bailey Olter]]
|| [[1983]]
|| [[1987]]
|- 
|| [[Hiroshi Ismael]]
|| maj [[1987]].
|| maj [[1991]].
|- 
|| [[Jacob Nena]]
|| maj [[1991]].
|| 8. maj 1997.
|- 
|| [[Leo Falcam|Leo Amy Falcam]]
|| maj [[1997]].
|| 11. maj 1999.
|- 
|| [[Redley A. Killion]]
|| 11. maj 1999.
|| 11. maj 2007.
|- 
|| [[Alik L. Alik]]
|| 11. maj 2007.
|| [[inkumbent|na položaju]]
|}

[[Kategorija:Potpredsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Mikronezijski političari]]
[[Kategorija:Potpredsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>3fjzof7ydvps0rspzlzdbg7tany5fzz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669050</id>
      <parentid>42669049</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Potpredsjednik Federalnih Država Mikronezije]] na [[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1116" sha1="3fjzof7ydvps0rspzlzdbg7tany5fzz" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|Vice President of Federated States of Micronesia}}) je zamjenik Predsjednik [[Saveznih Država Mikronezije|predsjednika]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga, kao i predsjednika, [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]] na mandat od četiuri godine.

Dosad su tu dužnost obavljali

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=2 cellspacing=2
|- bgcolor=#cccccc
! Ime !! Počeo mandat !! Završio mandat 
|- 
|| [[Petrus Tun]]
|| [[1979]]
|| [[1983]]
|- 
|| [[Bailey Olter]]
|| [[1983]]
|| [[1987]]
|- 
|| [[Hiroshi Ismael]]
|| maj [[1987]].
|| maj [[1991]].
|- 
|| [[Jacob Nena]]
|| maj [[1991]].
|| 8. maj 1997.
|- 
|| [[Leo Falcam|Leo Amy Falcam]]
|| maj [[1997]].
|| 11. maj 1999.
|- 
|| [[Redley A. Killion]]
|| 11. maj 1999.
|| 11. maj 2007.
|- 
|| [[Alik L. Alik]]
|| 11. maj 2007.
|| [[inkumbent|na položaju]]
|}

[[Kategorija:Potpredsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Mikronezijski političari]]
[[Kategorija:Potpredsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>3fjzof7ydvps0rspzlzdbg7tany5fzz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669052</id>
      <parentid>42669050</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:52:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1084" sha1="oa1qireqax875x0fczatpqpea2tavbv" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|Vice President of Federated States of Micronesia}}) je zamjenik [[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije|predsjednika Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga, kao i predsjednika, [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]] na mandat od četiuri godine.

Dosad su tu dužnost obavljali

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=2 cellspacing=2
|- bgcolor=#cccccc
! Ime !! Počeo mandat !! Završio mandat 
|- 
|| [[Petrus Tun]]
|| [[1979]]
|| [[1983]]
|- 
|| [[Bailey Olter]]
|| [[1983]]
|| [[1987]]
|- 
|| [[Hiroshi Ismael]]
|| maj [[1987]].
|| maj [[1991]].
|- 
|| [[Jacob Nena]]
|| maj [[1991]].
|| 8. maj 1997.
|- 
|| [[Leo Falcam|Leo Amy Falcam]]
|| maj [[1997]].
|| 11. maj 1999.
|- 
|| [[Redley A. Killion]]
|| 11. maj 1999.
|| 11. maj 2007.
|- 
|| [[Alik L. Alik]]
|| 11. maj 2007.
|| [[inkumbent|na položaju]]
|}

[[Kategorija:Potpredsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Mikronezijski političari]]
[[Kategorija:Potpredsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>oa1qireqax875x0fczatpqpea2tavbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Politika Saveznih Država Mikronezije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>70474</id>
    <revision>
      <id>42669040</id>
      <parentid>10124984</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:46:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Šablon:Politika Federalnih Država Mikronezije]] na [[Šablon:Politika Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>10124984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="808" sha1="lkrpjtxrc4e23wufo9trhsk9j9h1o2n" xml:space="preserve">{{politbox|country=Mikronezija (FDM)|image=Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|size=125|title=Federalnih Država Mikronezije|}}
|align=left|
*[[Predsjednik Federalnih Država Mikronezije|Predsjednik]]
**[[Manny Mori]]
*[[Potpredsjednik Federalnih Država Mikronezije|Potpredsjednik]]
**[[Alik L. Alik]]
*[[Kongres Federalnih Država Mikronezije|Kongres]]
*[[Politika Federalnih Država Mikronezije#Političke stranke i izbori|Izbori i stranke]]:
**Parl.: [[Mikronezijski parlamentarni izbori 2007|2007 parl.]]
**Preds.: [[Mikronezijski predsjednički izbori 2007|2007 preds.]]
*[[Politika Federalnih Država Mikronezije|Vanjski odnosi]]
{{politicsboxend|country=Federalnih Država Mikronezije|}}&lt;noinclude&gt;
{{clear}}

[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država|Mikronezija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>lkrpjtxrc4e23wufo9trhsk9j9h1o2n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669053</id>
      <parentid>42669040</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="796" sha1="mosexqlqn3e85xrejvzdxupvhq8jcdc" xml:space="preserve">{{politbox|country=Mikronezija (FDM)|image=Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|size=125|title=Federalnih Država Mikronezije|}}
|align=left|
*[[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije|Predsjednik]]
**[[Manny Mori]]
*[[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije|Potpredsjednik]]
**[[Alik L. Alik]]
*[[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije#Političke stranke i izbori|Izbori i stranke]]:
**Parl.: [[Mikronezijski parlamentarni izbori 2007|2007 parl.]]
**Preds.: [[Mikronezijski predsjednički izbori 2007|2007 preds.]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije|Vanjski odnosi]]
{{politicsboxend|country=Saveznih Država Mikronezije|}}&lt;noinclude&gt;
{{clear}}

[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država|Mikronezija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mosexqlqn3e85xrejvzdxupvhq8jcdc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669054</id>
      <parentid>42669053</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="784" sha1="sf51zcmcjbev7gk0t3n71a88ot2cv0u" xml:space="preserve">{{politbox|country=Mikronezija (FDM)|image=Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|size=125|title=Federalnih Država Mikronezije|}}
|align=left|
*[[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije|Predsjednik]]
**[[Manny Mori]]
*[[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije|Potpredsjednik]]
**[[Alik L. Alik]]
*[[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije#Političke stranke i izbori|Izbori i stranke]]:
**Parl.: [[Mikronezijski parlamentarni izbori 2007|2007 parl.]]
**Preds.: [[Mikronezijski predsjednički izbori 2007|2007 preds.]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije|Vanjski odnosi]]
{{politicsboxend|country=Saveznih Država Mikronezije|}}&lt;noinclude&gt;
{{clear}}

[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>sf51zcmcjbev7gk0t3n71a88ot2cv0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669055</id>
      <parentid>42669054</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="822" sha1="9hyqc58rm7f171d3uwz9pc168mwo6g9" xml:space="preserve">{{politbox|country=Savezne Države Mikronezije|image=Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|size=125|title=Federalnih Država Mikronezije|}}
|align=left|
*[[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije|Predsjednik]]
**[[Manny Mori]]
*[[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije|Potpredsjednik]]
**[[Alik L. Alik]]
*[[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije#Političke stranke i izbori|Izbori i stranke]]:
**Parl.: [[Mikronezijski parlamentarni izbori 2007|2007 parl.]]
**Preds.: [[Mikronezijski predsjednički izbori 2007|2007 preds.]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije|Vanjski odnosi]]
{{politicsboxend|country=Saveznih Država Mikronezije|}}&lt;noinclude&gt;
{{clear}}

[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država|Savezne Države Mikronezije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9hyqc58rm7f171d3uwz9pc168mwo6g9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669056</id>
      <parentid>42669055</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="820" sha1="if0edaxbbj3pzvmbj6vfeanru374kp6" xml:space="preserve">{{politbox|country=Savezne Države Mikronezije|image=Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|size=125|title=Saveznih Država Mikronezije|}}
|align=left|
*[[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije|Predsjednik]]
**[[Manny Mori]]
*[[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije|Potpredsjednik]]
**[[Alik L. Alik]]
*[[Kongres Saveznih Država Mikronezije|Kongres]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije#Političke stranke i izbori|Izbori i stranke]]:
**Parl.: [[Mikronezijski parlamentarni izbori 2007|2007 parl.]]
**Preds.: [[Mikronezijski predsjednički izbori 2007|2007 preds.]]
*[[Politika Saveznih Država Mikronezije|Vanjski odnosi]]
{{politicsboxend|country=Saveznih Država Mikronezije|}}&lt;noinclude&gt;
{{clear}}

[[Kategorija:Navigacijski stupci za politiku država|Savezne Države Mikronezije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>if0edaxbbj3pzvmbj6vfeanru374kp6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Saveznih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70477</id>
    <revision>
      <id>42669037</id>
      <parentid>5050749</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:45:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3781" sha1="g4pwfdtr4nihojpzizb3sgwqtpiwagr" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}

'''Predsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{lang-en|President of the Federated States of Micronesia}}) je [[šef države]] i [[šef vlade|vlade]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|mikronezijski Kongres]] na mandat od četiri godine.

== Popis predsjednika ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=#cccccc
!width=&quot;10&quot;| # 
!width=&quot;10&quot;| Mandat 
! Ime 
! Slika 
! Preuzeo dužnost 
! Napustio dužnost 
! Potpredsjednik
! Stranka
|- 
|align=center rowspan=4|1
|align=center|1
|align=center rowspan=4|[[Tosiwo Nakayama]]
|align=center rowspan=4|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|1979
|align=center|1981
|align=center rowspan=3|[[Petrus Tun]]
|align=center rowspan=4|nestranački
|- 
|align=center|2
|align=center|1981
|align=center|1983
|- 
|align=center|3
|align=center|1983
|align=center|1985
|- 
|align=center|4
|align=center|1985
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|[[Bailey Olter]]
|- 
|align=center rowspan=2|2
|align=center|5
|align=center rowspan=2|[[John Haglelgam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|11. maj 1989.
|align=center rowspan=2|[[Hiroshi Ismael]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|6
|align=center|11. maj 1989.
|align=center|11. maj 1991.
|- 
|align=center rowspan=3|3
|align=center|7
|align=center rowspan=3|[[Bailey Olter]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1991.
|align=center|11. maj 1993.
|align=center rowspan=3|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|- 
|align=center|8
|align=center|11. maj 1993.
|align=center|11. maj 1995.
|- 
|align=center rowspan=2|9
|align=center|11. maj 1995.
|align=center|8. novembar 1996.
|- 
|align=center rowspan=2|4
|align=center rowspan=2|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|8. novembar 1996&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|8. maj 1997.&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|'''''ispražnjeno'''''
|align=center rowspan=2|Non-partisan
|- 
|align=center|10
|align=center|8. maj 1997.
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|[[Leo Falcam]]
|- 
|align=center rowspan=2|5
|align=center|11
|align=center rowspan=2|[[Leo Falcam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|11. maj 2001.
|align=center rowspan=4|[[Redley A. Killion]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|12
|align=center|11. maj 2001.
|align=center|11. maj 2003.
|- 
|align=center rowspan=2|6
|align=center|13
|align=center rowspan=2|[[Joseph J. Urusemal]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Joseph Urusemal.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2003.
|align=center|11. maj 2005.
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|14
|align=center|11. maj 2005.
|align=center|11. maj 2007.
|- 
|align=center rowspan=3|7
|align=center|15
|align=center rowspan=3|[[Manny Mori]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:MoriFSM.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2007.
|align=center|11. maj 2009.
|align=center rowspan=3|[[Alik L. Alik]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|-
|align=center|16
|align=center|11. maj 2009.
|align=center|11. maj 2011.
|-
|align=center|17
|align=center|11. maj 2011.
|align=center|[[inkumbent]]
|}

== Veze ==
* [[Visoki komesar za Starateljsku Teritoriju Pacifičkih otoka]]

{{Commonscat|Presidents of the Federated States of Micronesia}}

[[Kategorija:Predsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Politika Mikronezije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>g4pwfdtr4nihojpzizb3sgwqtpiwagr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669038</id>
      <parentid>42669037</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Predsjednik Federalnih Država Mikronezije]] na [[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3781" sha1="g4pwfdtr4nihojpzizb3sgwqtpiwagr" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}

'''Predsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{lang-en|President of the Federated States of Micronesia}}) je [[šef države]] i [[šef vlade|vlade]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|mikronezijski Kongres]] na mandat od četiri godine.

== Popis predsjednika ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=#cccccc
!width=&quot;10&quot;| # 
!width=&quot;10&quot;| Mandat 
! Ime 
! Slika 
! Preuzeo dužnost 
! Napustio dužnost 
! Potpredsjednik
! Stranka
|- 
|align=center rowspan=4|1
|align=center|1
|align=center rowspan=4|[[Tosiwo Nakayama]]
|align=center rowspan=4|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|1979
|align=center|1981
|align=center rowspan=3|[[Petrus Tun]]
|align=center rowspan=4|nestranački
|- 
|align=center|2
|align=center|1981
|align=center|1983
|- 
|align=center|3
|align=center|1983
|align=center|1985
|- 
|align=center|4
|align=center|1985
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|[[Bailey Olter]]
|- 
|align=center rowspan=2|2
|align=center|5
|align=center rowspan=2|[[John Haglelgam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|11. maj 1989.
|align=center rowspan=2|[[Hiroshi Ismael]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|6
|align=center|11. maj 1989.
|align=center|11. maj 1991.
|- 
|align=center rowspan=3|3
|align=center|7
|align=center rowspan=3|[[Bailey Olter]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1991.
|align=center|11. maj 1993.
|align=center rowspan=3|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|- 
|align=center|8
|align=center|11. maj 1993.
|align=center|11. maj 1995.
|- 
|align=center rowspan=2|9
|align=center|11. maj 1995.
|align=center|8. novembar 1996.
|- 
|align=center rowspan=2|4
|align=center rowspan=2|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|8. novembar 1996&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|8. maj 1997.&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|'''''ispražnjeno'''''
|align=center rowspan=2|Non-partisan
|- 
|align=center|10
|align=center|8. maj 1997.
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|[[Leo Falcam]]
|- 
|align=center rowspan=2|5
|align=center|11
|align=center rowspan=2|[[Leo Falcam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|11. maj 2001.
|align=center rowspan=4|[[Redley A. Killion]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|12
|align=center|11. maj 2001.
|align=center|11. maj 2003.
|- 
|align=center rowspan=2|6
|align=center|13
|align=center rowspan=2|[[Joseph J. Urusemal]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Joseph Urusemal.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2003.
|align=center|11. maj 2005.
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|14
|align=center|11. maj 2005.
|align=center|11. maj 2007.
|- 
|align=center rowspan=3|7
|align=center|15
|align=center rowspan=3|[[Manny Mori]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:MoriFSM.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2007.
|align=center|11. maj 2009.
|align=center rowspan=3|[[Alik L. Alik]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|-
|align=center|16
|align=center|11. maj 2009.
|align=center|11. maj 2011.
|-
|align=center|17
|align=center|11. maj 2011.
|align=center|[[inkumbent]]
|}

== Veze ==
* [[Visoki komesar za Starateljsku Teritoriju Pacifičkih otoka]]

{{Commonscat|Presidents of the Federated States of Micronesia}}

[[Kategorija:Predsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Politika Mikronezije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>g4pwfdtr4nihojpzizb3sgwqtpiwagr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669044</id>
      <parentid>42669038</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:48:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3780" sha1="1lsrybvw5hijgcrwjm8qpfu7d5udjh7" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}

'''Predsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|President of the Federated States of Micronesia}}) je [[šef države]] i [[šef vlade|vlade]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|mikronezijski Kongres]] na mandat od četiri godine.

== Popis predsjednika ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=#cccccc
!width=&quot;10&quot;| # 
!width=&quot;10&quot;| Mandat 
! Ime 
! Slika 
! Preuzeo dužnost 
! Napustio dužnost 
! Potpredsjednik
! Stranka
|- 
|align=center rowspan=4|1
|align=center|1
|align=center rowspan=4|[[Tosiwo Nakayama]]
|align=center rowspan=4|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|1979
|align=center|1981
|align=center rowspan=3|[[Petrus Tun]]
|align=center rowspan=4|nestranački
|- 
|align=center|2
|align=center|1981
|align=center|1983
|- 
|align=center|3
|align=center|1983
|align=center|1985
|- 
|align=center|4
|align=center|1985
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|[[Bailey Olter]]
|- 
|align=center rowspan=2|2
|align=center|5
|align=center rowspan=2|[[John Haglelgam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|11. maj 1989.
|align=center rowspan=2|[[Hiroshi Ismael]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|6
|align=center|11. maj 1989.
|align=center|11. maj 1991.
|- 
|align=center rowspan=3|3
|align=center|7
|align=center rowspan=3|[[Bailey Olter]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1991.
|align=center|11. maj 1993.
|align=center rowspan=3|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|- 
|align=center|8
|align=center|11. maj 1993.
|align=center|11. maj 1995.
|- 
|align=center rowspan=2|9
|align=center|11. maj 1995.
|align=center|8. novembar 1996.
|- 
|align=center rowspan=2|4
|align=center rowspan=2|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|8. novembar 1996&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|8. maj 1997.&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|'''''ispražnjeno'''''
|align=center rowspan=2|Non-partisan
|- 
|align=center|10
|align=center|8. maj 1997.
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|[[Leo Falcam]]
|- 
|align=center rowspan=2|5
|align=center|11
|align=center rowspan=2|[[Leo Falcam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|11. maj 2001.
|align=center rowspan=4|[[Redley A. Killion]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|12
|align=center|11. maj 2001.
|align=center|11. maj 2003.
|- 
|align=center rowspan=2|6
|align=center|13
|align=center rowspan=2|[[Joseph J. Urusemal]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Joseph Urusemal.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2003.
|align=center|11. maj 2005.
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|14
|align=center|11. maj 2005.
|align=center|11. maj 2007.
|- 
|align=center rowspan=3|7
|align=center|15
|align=center rowspan=3|[[Manny Mori]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:MoriFSM.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2007.
|align=center|11. maj 2009.
|align=center rowspan=3|[[Alik L. Alik]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|-
|align=center|16
|align=center|11. maj 2009.
|align=center|11. maj 2011.
|-
|align=center|17
|align=center|11. maj 2011.
|align=center|[[inkumbent]]
|}

== Veze ==
* [[Visoki komesar za Starateljsku Teritoriju Pacifičkih otoka]]

{{Commonscat|Presidents of the Federated States of Micronesia}}

[[Kategorija:Predsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Politika Mikronezije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>1lsrybvw5hijgcrwjm8qpfu7d5udjh7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669045</id>
      <parentid>42669044</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:48:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3778" sha1="0182d5n82pgsqhysej6emw6oao8my5s" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Predsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|President of the Federated States of Micronesia}}) je [[šef države]] i [[šef vlade|vlade]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|mikronezijski Kongres]] na mandat od četiri godine.

== Popis predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=#cccccc
!width=&quot;10&quot;| # 
!width=&quot;10&quot;| Mandat 
! Ime 
! Slika 
! Preuzeo dužnost 
! Napustio dužnost 
! Potpredsjednik
! Stranka
|- 
|align=center rowspan=4|1
|align=center|1
|align=center rowspan=4|[[Tosiwo Nakayama]]
|align=center rowspan=4|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|1979
|align=center|1981
|align=center rowspan=3|[[Petrus Tun]]
|align=center rowspan=4|nestranački
|- 
|align=center|2
|align=center|1981
|align=center|1983
|- 
|align=center|3
|align=center|1983
|align=center|1985
|- 
|align=center|4
|align=center|1985
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|[[Bailey Olter]]
|- 
|align=center rowspan=2|2
|align=center|5
|align=center rowspan=2|[[John Haglelgam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|11. maj 1989.
|align=center rowspan=2|[[Hiroshi Ismael]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|6
|align=center|11. maj 1989.
|align=center|11. maj 1991.
|- 
|align=center rowspan=3|3
|align=center|7
|align=center rowspan=3|[[Bailey Olter]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1991.
|align=center|11. maj 1993.
|align=center rowspan=3|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|- 
|align=center|8
|align=center|11. maj 1993.
|align=center|11. maj 1995.
|- 
|align=center rowspan=2|9
|align=center|11. maj 1995.
|align=center|8. novembar 1996.
|- 
|align=center rowspan=2|4
|align=center rowspan=2|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|8. novembar 1996&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|8. maj 1997.&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|'''''ispražnjeno'''''
|align=center rowspan=2|Non-partisan
|- 
|align=center|10
|align=center|8. maj 1997.
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|[[Leo Falcam]]
|- 
|align=center rowspan=2|5
|align=center|11
|align=center rowspan=2|[[Leo Falcam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|11. maj 2001.
|align=center rowspan=4|[[Redley A. Killion]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|12
|align=center|11. maj 2001.
|align=center|11. maj 2003.
|- 
|align=center rowspan=2|6
|align=center|13
|align=center rowspan=2|[[Joseph J. Urusemal]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Joseph Urusemal.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2003.
|align=center|11. maj 2005.
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|14
|align=center|11. maj 2005.
|align=center|11. maj 2007.
|- 
|align=center rowspan=3|7
|align=center|15
|align=center rowspan=3|[[Manny Mori]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:MoriFSM.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2007.
|align=center|11. maj 2009.
|align=center rowspan=3|[[Alik L. Alik]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|-
|align=center|16
|align=center|11. maj 2009.
|align=center|11. maj 2011.
|-
|align=center|17
|align=center|11. maj 2011.
|align=center|[[inkumbent]]
|}

== Veze ==
* [[Visoki komesar za Starateljsku Teritoriju Pacifičkih otoka]]

{{Commonscat|Presidents of the Federated States of Micronesia}}

[[Kategorija:Predsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Politika Mikronezije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>0182d5n82pgsqhysej6emw6oao8my5s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669046</id>
      <parentid>42669045</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:49:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3785" sha1="d6zggo0vlpazbds3e0p3jg5126ogooj" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Predsjednik Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|President of the Federated States of Micronesia}}) je [[šef države]] i [[šef vlade|vlade]] [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Bira ga [[Kongres Saveznih Država Mikronezije|mikronezijski Kongres]] na mandat od četiri godine.

== Popis predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=#cccccc
!width=&quot;10&quot;| # 
!width=&quot;10&quot;| Mandat 
! Ime 
! Slika 
! Preuzeo dužnost 
! Napustio dužnost 
! Potpredsjednik
! Stranka
|- 
|align=center rowspan=4|1
|align=center|1
|align=center rowspan=4|[[Tosiwo Nakayama]]
|align=center rowspan=4|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|1979
|align=center|1981
|align=center rowspan=3|[[Petrus Tun]]
|align=center rowspan=4|nestranački
|- 
|align=center|2
|align=center|1981
|align=center|1983
|- 
|align=center|3
|align=center|1983
|align=center|1985
|- 
|align=center|4
|align=center|1985
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|[[Bailey Olter]]
|- 
|align=center rowspan=2|2
|align=center|5
|align=center rowspan=2|[[John Haglelgam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1987.
|align=center|11. maj 1989.
|align=center rowspan=2|[[Hiroshi Ismael]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|6
|align=center|11. maj 1989.
|align=center|11. maj 1991.
|- 
|align=center rowspan=3|3
|align=center|7
|align=center rowspan=3|[[Bailey Olter]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1991.
|align=center|11. maj 1993.
|align=center rowspan=3|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|- 
|align=center|8
|align=center|11. maj 1993.
|align=center|11. maj 1995.
|- 
|align=center rowspan=2|9
|align=center|11. maj 1995.
|align=center|8. novembar 1996.
|- 
|align=center rowspan=2|4
|align=center rowspan=2|[[Jacob Nena]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|8. novembar 1996&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|8. maj 1997.&lt;br /&gt;(v.d.)
|align=center|'''''ispražnjeno'''''
|align=center rowspan=2|Non-partisan
|- 
|align=center|10
|align=center|8. maj 1997.
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|[[Leo Falcam]]
|- 
|align=center rowspan=2|5
|align=center|11
|align=center rowspan=2|[[Leo Falcam]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Seal_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|100px]]
|align=center|11. maj 1999.
|align=center|11. maj 2001.
|align=center rowspan=4|[[Redley A. Killion]]
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|12
|align=center|11. maj 2001.
|align=center|11. maj 2003.
|- 
|align=center rowspan=2|6
|align=center|13
|align=center rowspan=2|[[Joseph J. Urusemal]]
|align=center rowspan=2|[[Datoteka:Joseph Urusemal.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2003.
|align=center|11. maj 2005.
|align=center rowspan=2|nestranački
|- 
|align=center|14
|align=center|11. maj 2005.
|align=center|11. maj 2007.
|- 
|align=center rowspan=3|7
|align=center|15
|align=center rowspan=3|[[Manny Mori]]
|align=center rowspan=3|[[Datoteka:MoriFSM.jpg|100px]]
|align=center|11. maj 2007.
|align=center|11. maj 2009.
|align=center rowspan=3|[[Alik L. Alik]]
|align=center rowspan=3|nestranački
|-
|align=center|16
|align=center|11. maj 2009.
|align=center|11. maj 2011.
|-
|align=center|17
|align=center|11. maj 2011.
|align=center|[[inkumbent]]
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Presidents of the Federated States of Micronesia}}
* [[Visoki komesar za Starateljsku Teritoriju Pacifičkih otoka]]

[[Kategorija:Predsjednici Federalnih Država Mikronezije| ]]
[[Kategorija:Politika Mikronezije]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Mikronezija]]</text>
      <sha1>d6zggo0vlpazbds3e0p3jg5126ogooj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongres Saveznih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70478</id>
    <revision>
      <id>42669042</id>
      <parentid>42248691</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:48:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="719" sha1="ciwue4ttlik4bcqxs2jum3kx8w1xpnx" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Kongres Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|Congress of the Federated States of Micronesia}}) je vrhovni [[zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]], odnosno parlament [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Sastoji se od 14 članova - 10 izabranih u pojedinačnim izbornim jedinicama po [[većinski izborni sistem|većinskom sistemu]], i 4 izabrana na teritoriji cijele države po [[proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom sistemu]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.fsmcongress.fm/ Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008162010/http://www.fsmcongress.fm/ |date=2007-10-08 }}

[[Kategorija:Politika Mikronezije]]</text>
      <sha1>ciwue4ttlik4bcqxs2jum3kx8w1xpnx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669047</id>
      <parentid>42669042</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:49:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Kongres Federalnih Država Mikronezije]] na [[Kongres Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="719" sha1="ciwue4ttlik4bcqxs2jum3kx8w1xpnx" xml:space="preserve">{{Politika Saveznih Država Mikronezije}}
'''Kongres Saveznih Država Mikronezije''' ({{jez-en|Congress of the Federated States of Micronesia}}) je vrhovni [[zakonodavna vlast|zakonodavno tijelo]], odnosno parlament [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Država Mikronezije]]. Sastoji se od 14 članova - 10 izabranih u pojedinačnim izbornim jedinicama po [[većinski izborni sistem|većinskom sistemu]], i 4 izabrana na teritoriji cijele države po [[proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom sistemu]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.fsmcongress.fm/ Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008162010/http://www.fsmcongress.fm/ |date=2007-10-08 }}

[[Kategorija:Politika Mikronezije]]</text>
      <sha1>ciwue4ttlik4bcqxs2jum3kx8w1xpnx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balearski otoci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73847</id>
    <revision>
      <id>42669008</id>
      <parentid>42365606</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2780" sha1="97r8nnuiqrpbajevf98g3j5e2vjvwvd" xml:space="preserve">{{Španska autonomna zajednica |
| SHIme = Balearski otoci
| genitiv = Balearskih otoka
| ESPIme = Las Islas Baleares&lt;br /&gt;Illes Balears
| slika = Palma Mallorca 2008 69.JPG
| opis slike = Središte Palma de Mallorce
| zastava = Flag of the Balearic Islands.svg
| grb = Islas Baleares coa.jpg
| karta = Islas Baleares in Spain (plus Canarias).svg
| glavni_grad = [[Palma de Mallorca]]
| rang_površina = 17
| površina = 4 992
| stan_rang = 14.
| stan_broj = 1.001.062
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 195,55
| pol_stat_ime = Autonomna zajednica
| statut_datum = [[1. 3.|1. ožujka]] [[2007|2007.]]
| iso 3166-2 = ES-IB
| broj_predstavnika_u_kongresu = 8
| broj_predstavnika_u_senatu = 7
| predsjednik = Francesc Antich
| službene_stranice = http://www.caib.es 
|}}

'''Balearska ostrva''' ili '''Baleari''' ([[španski jezik|španski]] '''Las Islas Baleares''' ili '''Baleares''', [[katalonski jezik|katalonski]] '''Illes Balears''' ili '''Balears''') je [[španske autonomne zajednice|španska autonomna zajednica]] sastavljena od ostrva istoimenog arhipelaga u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], koji se nalaze nasuprot istočne obale [[Iberijski poluotok|Pirenejskog poluostrva]].

Arhipelag se sastoji od dvije grupe ostrva:
* '''Las Gimnesias''': Menorca, Mallorca i Cabrera te neki bliža ostrvca (kao Dragonera, Isla del Aire i drugi).
* '''Las Pitiusas''': Ibiza i Formentera te ostrvca koji ih okružuju.

== Stanovništvo ==
Na ostrvima živi 983.131 stanovnika (prema popisu iz 2005.), od kojih je 15,75% stranih državljana.

Stanovništvo i gustoća naseljenosti po ostrvima (2005.):
* [[Mallorca]] - 777.821 stan. - 214,84 stan./km²
* [[Ibiza]] - 111.107 stan. - 193,22 stan./km²
* [[Menorca]] - 86.697 stan. - 124'85 stan./km²
* [[Formentera]] - 7.506 stan. - 90,17 stan./km²

Stanovništvo u gradovima (2005,):
* [[Palma de Mallorca]] - 375.773 stan.
* [[Ibiza (grad)|Ibiza]] - 42.797 stan.
* [[Maó-Mahón]] - 27.669 stan.
* [[Ciutadella de Menorca|Ciudadela]] - 26.972 stan.
* [[San Francisco Javier]] - 1,471 stan.

Na Balearima vlada dvojezičnost. Govori se [[španski jezik|španskim]] i [[katalonski jezik|katalonskim jezikom]] (zbog raseljavanja iz područja Rosellóna, Gerone i Barcelone tokom Rekonkviste), koji su i službeni jezici Zajednice. Također, u turističkim zonama govori se [[engleski jezik|engleskim]] i [[nemački jezik|njemačkim]]. 

Uprkos tome što su oba jezika službena, većina službenih dokumenata Zajednice su ipak na katalonskom.

[[Datoteka:Baleares-rotulado.png|left|thumb|400px|Karta Balearskih ostrva.]]

{{Commonscat|Balearic Islands}}
{{španske regije}}

[[Kategorija:Balearski otoci| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]
[[Kategorija:Otoci Sredozemnog mora]]
[[Kategorija:Otoci u Španiji]]</text>
      <sha1>97r8nnuiqrpbajevf98g3j5e2vjvwvd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669014</id>
      <parentid>42669008</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2776" sha1="t3hly02eayazwnsoi8v0ul1y73hk2ay" xml:space="preserve">{{Španska autonomna zajednica |
| SHIme = Balearski otoci
| genitiv = Balearskih otoka
| ESPIme = Las Islas Baleares&lt;br /&gt;Illes Balears
| slika = Palma Mallorca 2008 69.JPG
| opis slike = Središte Palma de Mallorce
| zastava = Flag of the Balearic Islands.svg
| grb = Islas Baleares coa.jpg
| karta = Islas Baleares in Spain (plus Canarias).svg
| glavni_grad = [[Palma de Mallorca]]
| rang_površina = 17
| površina = 4 992
| stan_rang = 14.
| stan_broj = 1.001.062
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 195,55
| pol_stat_ime = Autonomna zajednica
| statut_datum = [[1. 3.|1. ožujka]] [[2007|2007.]]
| iso 3166-2 = ES-IB
| broj_predstavnika_u_kongresu = 8
| broj_predstavnika_u_senatu = 7
| predsjednik = Francesc Antich
| službene_stranice = http://www.caib.es 
|}}

'''Balearska ostrva''' ili '''Baleari''' ([[španski jezik|šp.]] '''Las Islas Baleares''' ili '''Baleares''', [[katalonski jezik|katalonski]] '''Illes Balears''' ili '''Balears''') je [[španske autonomne zajednice|španska autonomna zajednica]] sastavljena od ostrva istoimenog arhipelaga u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], koji se nalaze nasuprot istočne obale [[Iberijski poluotok|Pirenejskog poluostrva]].

Arhipelag se sastoji od dvije grupe ostrva:
* '''Las Gimnesias''': Menorca, Mallorca i Cabrera te neki bliža ostrvca (kao Dragonera, Isla del Aire i drugi).
* '''Las Pitiusas''': Ibiza i Formentera te ostrvca koji ih okružuju.

== Stanovništvo ==
Na ostrvima živi 983.131 stanovnika (prema popisu iz 2005.), od kojih je 15,75% stranih državljana.

Stanovništvo i gustoća naseljenosti po ostrvima (2005.):
* [[Mallorca]] - 777.821 stan. - 214,84 stan./km²
* [[Ibiza]] - 111.107 stan. - 193,22 stan./km²
* [[Menorca]] - 86.697 stan. - 124'85 stan./km²
* [[Formentera]] - 7.506 stan. - 90,17 stan./km²

Stanovništvo u gradovima (2005,):
* [[Palma de Mallorca]] - 375.773 stan.
* [[Ibiza (grad)|Ibiza]] - 42.797 stan.
* [[Maó-Mahón]] - 27.669 stan.
* [[Ciutadella de Menorca|Ciudadela]] - 26.972 stan.
* [[San Francisco Javier]] - 1,471 stan.

Na Balearima vlada dvojezičnost. Govori se [[španski jezik|španskim]] i [[katalonski jezik|katalonskim jezikom]] (zbog raseljavanja iz područja Rosellóna, Gerone i Barcelone tokom Rekonkviste), koji su i službeni jezici Zajednice. Također, u turističkim zonama govori se [[engleski jezik|engleskim]] i [[nemački jezik|njemačkim]]. 

Uprkos tome što su oba jezika službena, većina službenih dokumenata Zajednice su ipak na katalonskom.

[[Datoteka:Baleares-rotulado.png|left|thumb|400px|Karta Balearskih ostrva.]]

{{Commonscat|Balearic Islands}}
{{španske regije}}

[[Kategorija:Balearski otoci| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]
[[Kategorija:Otoci Sredozemnog mora]]
[[Kategorija:Otoci u Španiji]]</text>
      <sha1>t3hly02eayazwnsoi8v0ul1y73hk2ay</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669017</id>
      <parentid>42669014</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2770" sha1="6s535829s4heg7qze7n4cyxmdgz6mwo" xml:space="preserve">{{Španska autonomna zajednica |
| SHIme = Balearski otoci
| genitiv = Balearskih otoka
| ESPIme = Las Islas Baleares&lt;br /&gt;Illes Balears
| slika = Palma Mallorca 2008 69.JPG
| opis slike = Središte Palma de Mallorce
| zastava = Flag of the Balearic Islands.svg
| grb = Islas Baleares coa.jpg
| karta = Islas Baleares in Spain (plus Canarias).svg
| glavni_grad = [[Palma de Mallorca]]
| rang_površina = 17
| površina = 4 992
| stan_rang = 14.
| stan_broj = 1.001.062
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 195,55
| pol_stat_ime = Autonomna zajednica
| statut_datum = [[1. 3.|1. ožujka]] [[2007|2007.]]
| iso 3166-2 = ES-IB
| broj_predstavnika_u_kongresu = 8
| broj_predstavnika_u_senatu = 7
| predsjednik = Francesc Antich
| službene_stranice = http://www.caib.es 
|}}

'''Balearska ostrva''' ili '''Baleari''' ([[španski jezik|šp.]] '''Las Islas Baleares''' ili '''Baleares''', [[katalonski jezik|kat.]] '''Illes Balears''' ili '''Balears''') je [[španske autonomne zajednice|španska autonomna zajednica]] sastavljena od ostrva istoimenog arhipelaga u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], koji se nalaze nasuprot istočne obale [[Iberijski poluotok|Pirenejskog poluostrva]].

Arhipelag se sastoji od dvije grupe ostrva:
* '''Las Gimnesias''': Menorca, Mallorca i Cabrera te neki bliža ostrvca (kao Dragonera, Isla del Aire i drugi).
* '''Las Pitiusas''': Ibiza i Formentera te ostrvca koji ih okružuju.

== Stanovništvo ==
Na ostrvima živi 983.131 stanovnika (prema popisu iz 2005.), od kojih je 15,75% stranih državljana.

Stanovništvo i gustoća naseljenosti po ostrvima (2005.):
* [[Mallorca]] - 777.821 stan. - 214,84 stan./km²
* [[Ibiza]] - 111.107 stan. - 193,22 stan./km²
* [[Menorca]] - 86.697 stan. - 124'85 stan./km²
* [[Formentera]] - 7.506 stan. - 90,17 stan./km²

Stanovništvo u gradovima (2005,):
* [[Palma de Mallorca]] - 375.773 stan.
* [[Ibiza (grad)|Ibiza]] - 42.797 stan.
* [[Maó-Mahón]] - 27.669 stan.
* [[Ciutadella de Menorca|Ciudadela]] - 26.972 stan.
* [[San Francisco Javier]] - 1,471 stan.

Na Balearima vlada dvojezičnost. Govori se [[španski jezik|španskim]] i [[katalonski jezik|katalonskim jezikom]] (zbog raseljavanja iz područja Rosellóna, Gerone i Barcelone tokom Rekonkviste), koji su i službeni jezici Zajednice. Također, u turističkim zonama govori se [[engleski jezik|engleskim]] i [[nemački jezik|njemačkim]]. 

Uprkos tome što su oba jezika službena, većina službenih dokumenata Zajednice su ipak na katalonskom.

[[Datoteka:Baleares-rotulado.png|left|thumb|400px|Karta Balearskih ostrva.]]

{{Commonscat|Balearic Islands}}
{{španske regije}}

[[Kategorija:Balearski otoci| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]
[[Kategorija:Otoci Sredozemnog mora]]
[[Kategorija:Otoci u Španiji]]</text>
      <sha1>6s535829s4heg7qze7n4cyxmdgz6mwo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajina Bašta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79591</id>
    <revision>
      <id>42669058</id>
      <parentid>42668429</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika [[Special:Contributions/AnvilOnly|AnvilOnly]] ([[User talk:AnvilOnly|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]]</comment>
      <origin>42668388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11994" sha1="25bj9w4x14xzig41tqkof94hgvfoe8r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Bajina Bašta
|slika=BajinaBastaRegion.jpg
|opis_slike=Bajina Bašta
|okrug=Zlatiborski
|opština=Bajina Bašta
|nadm visina=257
|populacija=9543
|poštanski kod=31250 
|pozivni broj=031
|registarska oznaka= BB
|gšir=43.969166
|gduž=19.567166
}}
'''Bajina Bašta''' je gradsko naselje i sedište istoimene [[opština Bajina Bašta|opštine]] na desnoj obali reke [[Drina|Drine]], u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]] u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. Nalazi se na 43°58' severne geografske širine i 19°34' istočne geografske dužine. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 9543 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 8555 stanovnika).

== Geografija i klima ==
[[Datoteka:Bajina Bašta en hiver.jpg|left|thumb|thumb|250px|Bajina Bašta zimi]]
Bajina Bašta je smeštena ispod obronaka planine [[Tara (rijeka)|Tare]], na nadmorskoj visini od 257 m. Prosečna godišnja količina padavina je 700–800&amp;nbsp;mm. Klima je umereno kontinentalna, sa povećanom vlažnosti vazduha posle izgradnje veštačkih jezera u [[Perućac|Perućcu]] i u [[Zaovine|Zaovinama]].

Grad je povezan asfaltnim putevima preko prevoja Debelo Brdo (1090 m) sa [[Valjevo]]m, dolinom Drine sa [[Ljubovija|Ljubovijom]] i [[Šabac|Šapcom]], a preko prevoja [[Kadinjača]] (880 m) sa [[Užice]]m.

== Historija ==
[[Datoteka:BajinaBastaRomanRuins.jpg|left|thumb|desno|200px|Rimske ruševine u Bajinoj Bašti]]
Na mestu današnjeg grada u [[otomansko Carstvo|tursko]] vreme postojalo je selo Pljeskovo. U oslobođenoj Srbiji kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]], a prema [[hatišerif]]u od [[1833]]. godine, iseljava se [[Islam|muslimansko]] stanovništvo iz krajeva oko Drine i odlazi u [[Bosna|Bosnu]]. Predlogom ministarstva unutrašnjih dela, Državni savet [[1858]]. godine donosi odluku da administrativni centar sreza račanskog bude u Bajinoj Bašti, umesto u [[Rogačica|Rogačici]]. Prolazeći kroz ovo mesto [[1862]]. godine Milan Đ. Milićević je zapisao: „Mesto je ovo osobito lepo. Ovde je odobreno da se zida varoš. Tu je sreska kancelarija i nekoliko meana i dućana. No, dok se ne bi prolaz otvorio na račanskoj karauli, gde je nekad i bio između Srbije i Bosne i kuda je najkraći put između Užica i [[Sarajevo|Sarajeva]], teško da će se ovo mesto podići“.

Privredni i društveni razvoj varošice usporen je 60-ih godina [[19. vijek|XIX veka]], posebno posle ukaza kneza Mihajla od [[16. 6.|16. juna]] [[1866]], po kojem se Bajinoj Bašti oduzima status varošice, čemu se protivi mesno stanovništvo.

Knez [[Milan Obrenović]] je [[15. 9.|15. septembra]] [[1872]], ukazom, ponovo uvrstio Bajinu Baštu u red varošice kneževine Srbije. Otvara se prva pošta i telegraf ([[1881]]) počinje s radom carinarnica, grad se podiže i razvija po urbanističkom planu, što skupa dovodi do većeg priliva stanovništva. Broj stanovnika od [[1864]]. do [[1910]]. povećao se sa 374 na 1306. Račani daju značajan doprinos u oslobodilačkoj borbi [[1876]]-[[1878]], kada je Srbija stekla nezavisnost na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. I naredni ratovi, [[Balkanski ratovi|Balkanski]] i [[Prvi svjetski rat|I svetski]] ([[1912]]-[[1918]]) uzeli su sa ovog prostora 302 života, pala za nezavisnost i slobodu Srbije.

Formiranje [[kraljevina Jugoslavija|kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] - Jugoslavije, Bajina Bašta nastavlja sa razvojem. Elektrifikacija [[1928]], bolnica [[1930]], eksploatacija šuma, duvana, izgradnja osnovnih škola na teritoriji opštine, podiže se životni standard i obrazovni nivo stanovništva. Pred [[Drugi svjetski rat|II svetski rat]] grad dobija vodovod i pokaldrmisane ulice.

Događaji koji su obeležili svetsku istoriju u periodu [[1939]]-[[1945]], odrazili su se i na ovaj prostor dobijajući formu građanskog rata i oslobodilačke borbe protiv okupacionih vlasti. Početkom oružanog otpora protiv okupatora, na ovom prostoru formira se Račanska četa koja je od [[3. 8.|3]]. do [[23. 8.|23. avgusta]] [[1941]]. godine narasla na vojnu formaciju od 62 borca. Prva slobodna teritorija u porobljenoj Evropi - [[Užička republika]] - donela je, prvo, oslobođenje Bajine Bašte, mada privremeno. Na ovom prostoru formiraju se prvi NOO. Tokom rata okupatorski teror, posebno [[1943]]. od strane [[Bugari|Bugara]] odneo je stotine žrtava među civilnim stanovništvom. U sklopu završnih operacija oslobođenje zemlje septembra [[1944]]. godine, NOVJ oslobađa ovaj prostor.
[[Datoteka:BajinaBastaWWIIMonument.jpg|thumb|thumb|200px|Spomenik nepoznatom vojniku iz Drugog svetskog rata]]
Nova etapa u istoriji Bajine Bašte započinje posle oslobođenja [[1945]]. Godine kada grad privredno jača dobijajući moderan izgled. Brojni spomenici materijalne i duhovne kulture svedoče o istoriji ovog kraja, dugo je 5 000 godina. Do danas su sačuvani tragovi iz [[prahistorija|praistorijskog]] perioda, ostaci [[Antika|antičke]] kulture, kao i značajan [[srednji vijek|srednjevekovni]] kulturno-istorijski spomenik - [[Manastir Rača]].

[[Austrija|Austrijski]] putopisac [[Feliks Kanic]] iznosi svoje impresivno viđenje, krajem [[19. vijek|19. veka]]: „''Ime je dobila prema spahiji Bajinu, a leži, okružena kultirama kukuruza, duvana i voća, u sunčanom Bušinskom polju na visini 250 metara i naoko deluje vrlo prijatno. Tu uspeva najbolji duvan u Srbiji. Sa crkvom Sv. Ilije, osvećenom 1893. godine dobila je lep centar sa svojih 118 kuća, kod kojih crvena opeka potiskuje drvo. One se grupišu oko velikog trga, zasađenog hrastovima i jabukama, na koji izlaze četiri glavne ulice. Na tom trgu je mala mesna škola; simpatična zgrada sreske uprave i karantinska stanica nalazi se u ulici koja vodi prema Drini...''“

=== Demografija ===
U naselju Bajina Bašta živi 7432 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,1 godina (35,4 kod muškaraca i 36,7 kod žena). U naselju ima 3014 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,17.

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u posleratnom periodu beleži znatan porast u broju stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:11451 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:7634 color:gray1
  from:start till:end
  bar:3817 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,38)(77,44) color:blue  width:2 
  points:(77,44)(100,40) color:blue  width:2
  points:(100,40)(128,78) color:blue  width:2
  points:(128,78)(157,113) color:blue  width:2
  points:(157,113)(185,147) color:blue  width:2
  points:(185,147)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=1222
|p1953=1638
|p1961=1394
|p1971=3961
|p1981=6284
|p1991=8555
|p1991n=8436
|p2002s=9813
|p2002=9543
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|9352|97.99}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|48|0.50}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|29|0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|14|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|11|0.11}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|cyan|5|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|magenta|5|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|black|5|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|gray|2|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|pink|2|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|navy|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|silver|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|yellow|13|0.13}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|9|1.52|1.35|8}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|40|6.77|7.79|46}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|57|9.66|13.72|81}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|95|16.10|25.76|152}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|156|26.44|29.66|175}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|220|37.28|34.40|203}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|237|40.16|38.64|228}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|404|68.47|64.06|378}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|446|75.59|83.38|492}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|382|64.74|67.28|397}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|330|55.93|69.32|409}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|307|52.03|55.59|328}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|374|63.38|67.45|398}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|407|68.98|62.54|369}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|368|62.37|66.77|394}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|348|58.98|52.37|309}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|278|47.11|42.71|252}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|256|43.38|35.59|210}}
|prosekm=35.4
|prosekž=36.7
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|438|505|457|1284|1993|2642|3014|443|584|610|992|227|122|26|5|5|-|3.17}}

{{BrakNaseljaSrbija|3832|1196|2401|132|84|19|4058|935|2458|456|195|14}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|2033|97|3|2|464|245|322|189|108|124|1605|105|1|-|383|52|46|275|154|33|3638|202|4|2|847|297|368|464|262|157|12|40|165|99|47|106|-|-|10|34|28|92|125|188|77|-|-|12|46|68|257|224|235|183|-|-|22}}

== Privreda ==
[[Datoteka:BajinaBastaLake.jpg|Hidroelektrana Bajina Bašta|thumb|levo]]
Privredu Bajine Bašte predstavlja [[HE Bajina Bašta]], GP Razvoj, metalna industrija IKL, elektroindustrija, fabrika konfekcije, fabrika trikotaže, kartonaže, kao i desetak mini pogona drvne industrije. Okolina Bajine Bašte bavi se proizvodnjom [[duhan|duvana]], [[malina|maline]] kao i raznih sorti [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]].

== Obrazovanje ==
U Bajinoj Bašti su dve srednje škole, Gimnazija i Tehnička škola, kao i dve osnovne škole, osnovna škola “Rajak Pavićević” i osnovna škola “Sveti Sava”.

== Povezano ==
* [[Manastir Rača]]
* [[Opština Bajina Bašta]]
* [[Mitrovac na Tari]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{Commonscat|Bajina Bašta}}
* [http://www.bajinabasta.rs/ Opština Bajina Bašta]
* [http://www.bbasta.org.rs/ Bajina Bašta na internetu]
* [http://www.bajinabasta.com/ Portal Bajina Bašta]
* [http://www.bbasta.com/ Forum Bajina Bašta]
* [http://www.drina-reka.com/bajina_basta_drina.html Tekst o Bajinoj Bašti sa internet sajta o reci Drini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080827001941/http://www.drina-reka.com/bajina_basta_drina.html |date=2008-08-27 }}
* [http://rtvprima.rs/ RTV Prima Bajina Bašta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131003134132/http://www.rtvprima.rs/ |date=2013-10-03 }}
* [http://www.tarasmestaj.rs/ Turistička mapa opštine Bajina Bašta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612230440/http://www.tarasmestaj.rs/ |date=2013-06-12 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bajina Bašta| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]
[[Kategorija:Opština Bajina Bašta]]</text>
      <sha1>25bj9w4x14xzig41tqkof94hgvfoe8r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669059</id>
      <parentid>42669058</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica [[Bajina Bašta]]: Učestalo remetilačko uređivanje ([uređivanje: dopušteno samo autopatrolerima] (ističe 5. septembra 2026. u 22:13 (UTC)) [premještanje: dopušteno samo autopatrolerima] (ističe 5. septembra 2026. u 22:13 (UTC)))</comment>
      <origin>42668388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11994" sha1="25bj9w4x14xzig41tqkof94hgvfoe8r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Bajina Bašta
|slika=BajinaBastaRegion.jpg
|opis_slike=Bajina Bašta
|okrug=Zlatiborski
|opština=Bajina Bašta
|nadm visina=257
|populacija=9543
|poštanski kod=31250 
|pozivni broj=031
|registarska oznaka= BB
|gšir=43.969166
|gduž=19.567166
}}
'''Bajina Bašta''' je gradsko naselje i sedište istoimene [[opština Bajina Bašta|opštine]] na desnoj obali reke [[Drina|Drine]], u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]] u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. Nalazi se na 43°58' severne geografske širine i 19°34' istočne geografske dužine. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 9543 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 8555 stanovnika).

== Geografija i klima ==
[[Datoteka:Bajina Bašta en hiver.jpg|left|thumb|thumb|250px|Bajina Bašta zimi]]
Bajina Bašta je smeštena ispod obronaka planine [[Tara (rijeka)|Tare]], na nadmorskoj visini od 257 m. Prosečna godišnja količina padavina je 700–800&amp;nbsp;mm. Klima je umereno kontinentalna, sa povećanom vlažnosti vazduha posle izgradnje veštačkih jezera u [[Perućac|Perućcu]] i u [[Zaovine|Zaovinama]].

Grad je povezan asfaltnim putevima preko prevoja Debelo Brdo (1090 m) sa [[Valjevo]]m, dolinom Drine sa [[Ljubovija|Ljubovijom]] i [[Šabac|Šapcom]], a preko prevoja [[Kadinjača]] (880 m) sa [[Užice]]m.

== Historija ==
[[Datoteka:BajinaBastaRomanRuins.jpg|left|thumb|desno|200px|Rimske ruševine u Bajinoj Bašti]]
Na mestu današnjeg grada u [[otomansko Carstvo|tursko]] vreme postojalo je selo Pljeskovo. U oslobođenoj Srbiji kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]], a prema [[hatišerif]]u od [[1833]]. godine, iseljava se [[Islam|muslimansko]] stanovništvo iz krajeva oko Drine i odlazi u [[Bosna|Bosnu]]. Predlogom ministarstva unutrašnjih dela, Državni savet [[1858]]. godine donosi odluku da administrativni centar sreza račanskog bude u Bajinoj Bašti, umesto u [[Rogačica|Rogačici]]. Prolazeći kroz ovo mesto [[1862]]. godine Milan Đ. Milićević je zapisao: „Mesto je ovo osobito lepo. Ovde je odobreno da se zida varoš. Tu je sreska kancelarija i nekoliko meana i dućana. No, dok se ne bi prolaz otvorio na račanskoj karauli, gde je nekad i bio između Srbije i Bosne i kuda je najkraći put između Užica i [[Sarajevo|Sarajeva]], teško da će se ovo mesto podići“.

Privredni i društveni razvoj varošice usporen je 60-ih godina [[19. vijek|XIX veka]], posebno posle ukaza kneza Mihajla od [[16. 6.|16. juna]] [[1866]], po kojem se Bajinoj Bašti oduzima status varošice, čemu se protivi mesno stanovništvo.

Knez [[Milan Obrenović]] je [[15. 9.|15. septembra]] [[1872]], ukazom, ponovo uvrstio Bajinu Baštu u red varošice kneževine Srbije. Otvara se prva pošta i telegraf ([[1881]]) počinje s radom carinarnica, grad se podiže i razvija po urbanističkom planu, što skupa dovodi do većeg priliva stanovništva. Broj stanovnika od [[1864]]. do [[1910]]. povećao se sa 374 na 1306. Račani daju značajan doprinos u oslobodilačkoj borbi [[1876]]-[[1878]], kada je Srbija stekla nezavisnost na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. I naredni ratovi, [[Balkanski ratovi|Balkanski]] i [[Prvi svjetski rat|I svetski]] ([[1912]]-[[1918]]) uzeli su sa ovog prostora 302 života, pala za nezavisnost i slobodu Srbije.

Formiranje [[kraljevina Jugoslavija|kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] - Jugoslavije, Bajina Bašta nastavlja sa razvojem. Elektrifikacija [[1928]], bolnica [[1930]], eksploatacija šuma, duvana, izgradnja osnovnih škola na teritoriji opštine, podiže se životni standard i obrazovni nivo stanovništva. Pred [[Drugi svjetski rat|II svetski rat]] grad dobija vodovod i pokaldrmisane ulice.

Događaji koji su obeležili svetsku istoriju u periodu [[1939]]-[[1945]], odrazili su se i na ovaj prostor dobijajući formu građanskog rata i oslobodilačke borbe protiv okupacionih vlasti. Početkom oružanog otpora protiv okupatora, na ovom prostoru formira se Račanska četa koja je od [[3. 8.|3]]. do [[23. 8.|23. avgusta]] [[1941]]. godine narasla na vojnu formaciju od 62 borca. Prva slobodna teritorija u porobljenoj Evropi - [[Užička republika]] - donela je, prvo, oslobođenje Bajine Bašte, mada privremeno. Na ovom prostoru formiraju se prvi NOO. Tokom rata okupatorski teror, posebno [[1943]]. od strane [[Bugari|Bugara]] odneo je stotine žrtava među civilnim stanovništvom. U sklopu završnih operacija oslobođenje zemlje septembra [[1944]]. godine, NOVJ oslobađa ovaj prostor.
[[Datoteka:BajinaBastaWWIIMonument.jpg|thumb|thumb|200px|Spomenik nepoznatom vojniku iz Drugog svetskog rata]]
Nova etapa u istoriji Bajine Bašte započinje posle oslobođenja [[1945]]. Godine kada grad privredno jača dobijajući moderan izgled. Brojni spomenici materijalne i duhovne kulture svedoče o istoriji ovog kraja, dugo je 5 000 godina. Do danas su sačuvani tragovi iz [[prahistorija|praistorijskog]] perioda, ostaci [[Antika|antičke]] kulture, kao i značajan [[srednji vijek|srednjevekovni]] kulturno-istorijski spomenik - [[Manastir Rača]].

[[Austrija|Austrijski]] putopisac [[Feliks Kanic]] iznosi svoje impresivno viđenje, krajem [[19. vijek|19. veka]]: „''Ime je dobila prema spahiji Bajinu, a leži, okružena kultirama kukuruza, duvana i voća, u sunčanom Bušinskom polju na visini 250 metara i naoko deluje vrlo prijatno. Tu uspeva najbolji duvan u Srbiji. Sa crkvom Sv. Ilije, osvećenom 1893. godine dobila je lep centar sa svojih 118 kuća, kod kojih crvena opeka potiskuje drvo. One se grupišu oko velikog trga, zasađenog hrastovima i jabukama, na koji izlaze četiri glavne ulice. Na tom trgu je mala mesna škola; simpatična zgrada sreske uprave i karantinska stanica nalazi se u ulici koja vodi prema Drini...''“

=== Demografija ===
U naselju Bajina Bašta živi 7432 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,1 godina (35,4 kod muškaraca i 36,7 kod žena). U naselju ima 3014 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,17.

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u posleratnom periodu beleži znatan porast u broju stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:11451 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:7634 color:gray1
  from:start till:end
  bar:3817 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,38)(77,44) color:blue  width:2 
  points:(77,44)(100,40) color:blue  width:2
  points:(100,40)(128,78) color:blue  width:2
  points:(128,78)(157,113) color:blue  width:2
  points:(157,113)(185,147) color:blue  width:2
  points:(185,147)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=1222
|p1953=1638
|p1961=1394
|p1971=3961
|p1981=6284
|p1991=8555
|p1991n=8436
|p2002s=9813
|p2002=9543
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|9352|97.99}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|48|0.50}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|29|0.30}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|14|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|11|0.11}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|cyan|5|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|magenta|5|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|black|5|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|gray|2|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|pink|2|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|navy|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|silver|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|yellow|13|0.13}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|9|1.52|1.35|8}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|40|6.77|7.79|46}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|57|9.66|13.72|81}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|95|16.10|25.76|152}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|156|26.44|29.66|175}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|220|37.28|34.40|203}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|237|40.16|38.64|228}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|404|68.47|64.06|378}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|446|75.59|83.38|492}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|382|64.74|67.28|397}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|330|55.93|69.32|409}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|307|52.03|55.59|328}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|374|63.38|67.45|398}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|407|68.98|62.54|369}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|368|62.37|66.77|394}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|348|58.98|52.37|309}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|278|47.11|42.71|252}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|256|43.38|35.59|210}}
|prosekm=35.4
|prosekž=36.7
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|438|505|457|1284|1993|2642|3014|443|584|610|992|227|122|26|5|5|-|3.17}}

{{BrakNaseljaSrbija|3832|1196|2401|132|84|19|4058|935|2458|456|195|14}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|2033|97|3|2|464|245|322|189|108|124|1605|105|1|-|383|52|46|275|154|33|3638|202|4|2|847|297|368|464|262|157|12|40|165|99|47|106|-|-|10|34|28|92|125|188|77|-|-|12|46|68|257|224|235|183|-|-|22}}

== Privreda ==
[[Datoteka:BajinaBastaLake.jpg|Hidroelektrana Bajina Bašta|thumb|levo]]
Privredu Bajine Bašte predstavlja [[HE Bajina Bašta]], GP Razvoj, metalna industrija IKL, elektroindustrija, fabrika konfekcije, fabrika trikotaže, kartonaže, kao i desetak mini pogona drvne industrije. Okolina Bajine Bašte bavi se proizvodnjom [[duhan|duvana]], [[malina|maline]] kao i raznih sorti [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]].

== Obrazovanje ==
U Bajinoj Bašti su dve srednje škole, Gimnazija i Tehnička škola, kao i dve osnovne škole, osnovna škola “Rajak Pavićević” i osnovna škola “Sveti Sava”.

== Povezano ==
* [[Manastir Rača]]
* [[Opština Bajina Bašta]]
* [[Mitrovac na Tari]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{Commonscat|Bajina Bašta}}
* [http://www.bajinabasta.rs/ Opština Bajina Bašta]
* [http://www.bbasta.org.rs/ Bajina Bašta na internetu]
* [http://www.bajinabasta.com/ Portal Bajina Bašta]
* [http://www.bbasta.com/ Forum Bajina Bašta]
* [http://www.drina-reka.com/bajina_basta_drina.html Tekst o Bajinoj Bašti sa internet sajta o reci Drini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080827001941/http://www.drina-reka.com/bajina_basta_drina.html |date=2008-08-27 }}
* [http://rtvprima.rs/ RTV Prima Bajina Bašta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131003134132/http://www.rtvprima.rs/ |date=2013-10-03 }}
* [http://www.tarasmestaj.rs/ Turistička mapa opštine Bajina Bašta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612230440/http://www.tarasmestaj.rs/ |date=2013-06-12 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bajina Bašta| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]
[[Kategorija:Opština Bajina Bašta]]</text>
      <sha1>25bj9w4x14xzig41tqkof94hgvfoe8r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. pr. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86288</id>
    <revision>
      <id>42668964</id>
      <parentid>42364341</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:02:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2577" sha1="9mblb9ab7zb82bxpvtwj87aprmi4dzy" xml:space="preserve">{{Godina pne.|15}}

__NOTOC__
Godina '''15. pne.''' bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Druza i Pizona''' ili, rjeđe, '''godina 739. ''[[Ab urbe condita]]'''''. Oznaka 15. pne. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina.

{{Godina u drugim kalendarima pne.|15}}


== Događaji ==

* [[Marcus Livius Drusus Libo|Marko Livije Druz Libon]] i [[Lucius Calpurnius Piso Caesoninus (konzul 15. pne.)|Lucije Kalpurnije Pizon]] služe kao [[rimski konzul]]i. 
* [[Nero Claudius Drusus|Neron Klaudije Druz]] odlučuje poboljšati rimske komunikacije kroz [[Alpe]] kako bi se kontrolirali [[Noricum|Norik]] i [[Rhaetia|Recija]] (današnja [[Austrija]]). U tu svrhu je kroz [[Italija|Italiju]] sagrađena [[Via Claudia Augusta]].
* Za vrijeme pohoda na Reciju rimske [[trireme]] na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]] uništavaju flotu [[Vindelici|Vindelica]].
* Keltsko naselje [[Vindobona]] (današnji [[Beč]]) postaje pogranični grad i tvrđava koje štiti [[Rimsko Carstvo]] od [[Germani|germanskih plemena]].
* Rimljani osnivaju naselje [[Augusta Vindelicorum]] (današnji Augsburg) kao sjedište nove provincije Rhaetia Prima.
* Glavni grad provincije Rhaetia postaje današnji grad [[Chur]] u Švicarskoj.
* {{circa}} Porast atmosferske koncentracije [[olovo|olova]], traje do vremena Antoninske kuge 165-180 n.e., snižava koeficijent inteligencije 2 do 3 poena.&lt;ref&gt;[https://www.sciencedaily.com/releases/2025/01/250106195701.htm Lead pollution likely caused widespread IQ declines in ancient Rome, new study finds]. sciencedaily.com January 6, 2025&lt;/ref&gt;

== Rođenja ==
* [[Germanicus|Germanik]], rimski vojskovođa (u. [[19|19. n.e.]])&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hurley|first=Donna|title=Roman Emperors - DIR Germanicus|url=http://www.roman-emperors.org/germanicus.htm#N_1_|accessdate=29 June 2010|date=28 November 2004|archive-date=2010-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707043853/http://www.roman-emperors.org/germanicus.htm#N_1_|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Fedar (fabulist)|Fedar]], rimski [[basnopisac]] (u. [[50|50. n.e.]])

== Smrti ==
* [[Lucius Munatius Plancus|Lucije Munacije Plank]], rimski [[konzul]] za [[42. pne.]] (r. cca. [[87. pne.]])
* [[Vedius Pollio|Vedije Polion]], rimski [[equites|vitez]] i [[Caesar Augustus|Augustov prijatelj]]

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:15. pne.}}

[[Kategorija:15. pne.| ]]</text>
      <sha1>9mblb9ab7zb82bxpvtwj87aprmi4dzy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agripina Starija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86318</id>
    <revision>
      <id>42669005</id>
      <parentid>4957089</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:19:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2134" sha1="p32y48n7e2q4b91o86mitwsjtp4mzqb" xml:space="preserve">{{Infokutija kraljevska krv
| ime       = Agripina Starija
| slika       = Agrippina Maior version 2.jpg
| opis = Agripina, supruga Germanika
| širina_slike = 200px
| supružnik = [[Germanicus]]
| potomstvo = [[Neron (sin Germanika)|Neron Cezar]]&lt;br /&gt;[[Drusus Caesar|Druz Cezar]]&lt;br /&gt;[[Kaligula]], rimski car&lt;br /&gt;[[Agripina Mlađa]], rimska carica&lt;br /&gt;[[Drusilla (sestra Kaligule)|Julija Druzila]]&lt;br /&gt;[[Julia Livilla]]
| otac = [[Marcus Vipsanius Agrippa]]
| majka= [[Julija Starija]]
| datum_rođenja = 14. pne.
| mjesto_rođenja = [[Atena]]
| datum_smrti = 18. oktobar 33. n.e. (starost: 47)
| mjesto_smrti = &lt;br /&gt;[[Ventotene|Pandataria]]
| počivalište = [[Ventotene|Pandataria]], kasnije &lt;br /&gt;[[Augustov mauzolej]]
}}

'''Vipsanija Agripina''' (''Vipsania Agrippina''), poznatija kao '''Agripina Starija''' (''Agrippina Major'', [[klasični latinski]]: &lt;small&gt;AGRIPPINA•GERMANICI&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Aut|E. Groag, A. Stein, L. Petersen - e.a.}} (edd.), ''Prosopographia Imperii Romani saeculi I, II et III'' ('''[[PIR]]'''), Berlin, 1933 - V 463 &lt;/ref&gt;, 14. pne. – [[18. oktobar]] [[33]]. n.e.) bila je [[Drevni Rim|rimska]] plemkinja iz [[Julijevsko-Klaudijevska dinastija|Julijevsko-Klaudijevske dinastije]], poznata kao unuka cara [[August (rimski car)|Augusta]], te majka cara [[Kaligula|Kaligule]] i baka cara [[Neron]]a.

== Reference ==
{{reflist}}

=== Antički izvori ===
* [[Suetonius]], ''De vita Casearum'' - On the Life of the Caesars - ''Augustus'', ''Tiberius iii.52.3, 53'' and ''Caligula iv.23.1''
* [[Tacitus]], Anali

=== Sekundarni izvori ===
* Robin Seager, Tiberius, London (Eyre Methuen) 1972
* {{Aut|E. Klebs, H. Dessau, P. Von Rohden}} (ed.), ''Prosopographia Imperii Romani'', 3 vol., Berlin, 1897-1898. (PIR&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;)
* Microsoft Encarta Encyclopaedia 2002
* http://www.roman-emperors.org/aggiei.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221091715/http://www.roman-emperors.org/aggiei.htm |date=2007-12-21 }}

{{DEFAULTSORT:Agripina Starija}}
{{Commonscat|Agrippina Major}}

[[Kategorija:Rođeni 14. pne.]]
[[Kategorija:Umrli 33.]]
[[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]]</text>
      <sha1>p32y48n7e2q4b91o86mitwsjtp4mzqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šljivovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92557</id>
    <revision>
      <id>42669083</id>
      <parentid>42653765</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14219" sha1="iykeivsgfnknncum9rtvjcn25r5jfam" xml:space="preserve">{{ostale upotrebe}}
{{preusmjeri|Slivovica|selo u Bugarskoj|Slivovica (Zlatarica)}}
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Šljivovica 
|slika = Šljivovica (Serbian Slivovitz).jpg
|godina = 2022.
|regija = Evropa 
|id = 01288
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/konjic-woodcarving-01288
|država = {{ZD|Srbija}} [[Srbija]]  
}}
'''Šljivovica''' ('''''šljiva'''''), tip [[rakija|rakije]], je jako i bezbojno ili žućkasto [[alkoholno piće]] koje se pravi od [[šljiva|šljive]]. Kao i svaka rakija, pravi se tako što dolazi do vrenja [[komina|komine]] (kljuka, cefre, džibre), a onda i njegove [[destilacija|destilacije]]. Rakija se dobija putem destilacije u [[kazan za pečenje rakije|kazanu za pečenje rakije]] pri čemu se dva puta destiliše. Posle prve destilacije se dobija ''meka'' rakija,  a poslije druge destilacije ''prepečenica''. Meka rakija se koristi za kuvanje [[Šumadijski čaj|''Šumadijskog čaja'']], a prepečenica kao piće.

Šljivovica se proizvodi u [[Srbija|Srbiji]] ,[[Bugarska|Bugarskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. U mnogo manjoj meri šljivovica se proizvodi i u [[Austrija|Austriji]], [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Italija|Italiji]], itd.

Šljivovica je nacionalno piće [[Srbija|Srbije]], gdje oko 70% prinosa šljive (prosječno 424.300 [[tona]] godišnje) odlazi u njenu proizvodnju. Sadržaj [[alkohol]]a ([[etanol]]a) kod meke rakije iznosi oko 5%, dok kod prepečenice može da varira od 40 do 70%. Šljivovica, kao i neke druge rakije, se često drži u drvenim ([[hrast]]ovim) buradima radi bolje arome i boje ([[Zlato|zlatno]] [[braon]]kasta). Za razliku od [[Vino|vina]], rakije ne traže poseban nadzor i što duže stoje tim su bolje. Svaka rakija, pa i ova, je predviđena da se pije iz specijalnih malih čaša (od 0,3 do 0,5 dl) ili specijalnih malih flašica koje se u Srbiji zovu ''[[čokanj]]i'' (ili'' čokanjčići''), a u Vojvodini ''fićok'' (''fićuci'').

Dodavanjem ljekovitih [[trava]] i drugih plodova dobijaju se rakije pod imenom [[travarica]], [[klekovača]]. Alkoholna pića korišćena su u [[Kina|Kini]] već u [[Praistorija|praistoriji]]. [[Kinezi]] su alkohol smatrali za duhovnu, a ne hranu za tijelo.

== Priprema za pečenje ==
Šljivovica je rakija koja se dobija [[Destilacija|destilacijom]] fermentisane komine, kljuka ili soka šljive sa najmanje 25% vol. Jednokratnom destilacijom se dobija sirova meka rakija dok u promet kao prepečenica ide šljivovica dobijena dvostrukom destilacijom sa 40-45% vol. Osnovne operacije pri proizvodnji šljivovice su:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.sljivovica.net/ |title=- Rakija Šljivovica, 11.12.2022 |access-date=2023-01-28 |archive-date=2023-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230225231703/http://sljivovica.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
[[File:Branje šljive.jpg|mini|160px|lijevo|Ručno branje [[šljiva]] koje obezbjeđuje kvalitetne plodove za dobijanje rakije]]
* Branje plodova se obično obavlja ručno protresanjem stabala. Plodovi pri ovakvoj berbi padaju na zemlju što dovodi do prljanja i oštećenja pa je poželjno da se prostor oko stabala prekrije najlonom. U industrijskom sektoru ili kod pojednih proizvodjača, berba se izvodi uredjajima na hidrauličnom ili [[Mehanika|mehaničkom]] principu  
* Sakupljeni plodovi se odvoze na pranje da bi se uklonile eventualne nečistoće i nepoželjna mikroflora.  
* usitnjavanje,  
* Fermetacija nastupa nakon punjenje posuda za vrenje što se obavlja u jednom danu. Punjenje u većim vremenskim razmacima je veoma opasno, jer može izazvati ukiseljavanje i najbolje ukomljene šljive. Ukomljenu šljivu nije dobro držati u otvorenim sudovima, jer pod uticajem [[kiseonik]]a iz vazduha stvaraju se uslovi za rad sirćetnih bakterija i gornji deo komine će se ukiseliti i propasti. Sudove je potrebno dobro povezati pokrivenim [[najlon]]ima i obavezno obezbijediti izlazak [[ugljen-dioksid]]a iz fermentisane komine.

Za razliku od [[šećer]]a, koji nikako ne treba dodavati u toku fermentacije šljiva, jer se time uništava kvalitet rakije, enzimi i [[kvasac]] se uglavnom mogu primenjivati tokom ovog procesa. Ne radi se o hemiji, već o biohemiji, a biohemijski procesi se dešavaju u prirodi, pa čak i u nama. Kvasci trebaju svojim metabolizmom da daju većinom [[etanol]] i jedinjenja koja doprinose aromatskom kompleksu i koji u datim uslovima mogu izneti fermentaciju do kraja. Ovaj uslov nije uvijek lako obezbijediti. Kada prestane izdvajanje CO2 i klobuk potone može se pretpostaviti da je vrenje završeno. 
== Pečenje ==
Destilacija se obavlja na jednostavnim kazanima za destilaciju. Kazan se nikad ne puni do vrha već do nekih 60%. Prvim pečenjem se dobija rakija jačine oko 30% vol takozvana meka rakija. Za dobijanje kvalitetne šljivovice vrši se prepek dobijene sirove meke rakije. Obavezno je izdvajanje prvenca u količini od 0.5-1.5%. Srednji tok ili srce se izdvaja sve dok prosečna količina alkohola koja se prikuplja ne predje 60% vol. Nakon toga se odvaja patočna frakcija.

Sama destilacija traje oko 2-3 sata i po pravilu provodi se polagano, kako bi se dobio destilat s izraženom aromom voćne vrste. U početku se može zagrijavati nešto jače do oko 70&amp;nbsp;°C, ali treba paziti da se grijanje kotla smanji prije nego komina proključa kako ne bi došlo do snažnog kipljenja komine. Hlađenje treba biti tako namješteno da je hladilo kotla u gornjoj trećini toplo, u sredini mlako, a u donjoj trećini hladno.

Ako se želi dobiti destilat s izraženom aromom voćne vrste, nužno je destilaciju provoditi lagano. Jačina destilata na izlazu iz hladila zavisiće od sadržaja alkohola u komini koja se destilira kao i od konstrukcije samog uređaja za destilaciju. Osim od ovih faktora, jačina destilata na izlazu iz hladila zavisi i od voćne vrste. Kako destilacija napreduje, prevrela komina sadrži sve manje alkohola, tako da koncentracija alkohola u destilatu na izlazu iz hladila pada. Kad koncentracija alkohola u destilatu padne na oko 2-3 vol. % alkohola, dalja se destilacija više ne isplati, pa se destilacija prekida.&lt;ref&gt;[https://www.vocarskisavetnik.com/prerada/postupak-pecenja-destilacije-rakije-od-voca/ Postupak pečenja (destilacije) rakije od voća - www.vocarskisavetnik, pristupljeno 27.01,2023.]&lt;/ref&gt;

Sirovi destilat sadrži uglavnom alkohol i vodu, te poželjne i nepoželjne aromatske i druge tvari, na primer patočno ulje i acetaldehid. Obično je sirovi destilat mutan i neugodnog mirisa. Pri destilaciji većih količina voćne komine u sirovi destilat najbolje je u prvoj fazi predestilirati celu kominu u sirovi destilat. Nakon toga potrebno je dobro očistiti uređaj za destilaciju i preći na ponovljenu destilaciju sirovog destilata.

[[File:Печење ракије.jpg|mini|180px|lijevo|Tradicionalni bakreni kotao za pečenje rakije u Srbiji]]
== Rakijski kotao ==
Suština problema rakije i rakijskih kotlova je zasnovana na vrlo ozbiljnim i nepobitnim naučnim dokazima iz vrlo širokog spektra naučnih oblasti kao što su [[fizika]], [[hemija]], [[biologija]], voćarska proizvodnja, prerada i tehnologija, [[termodinamika]], mašinstvo i druge naučne oblasti.&lt;ref&gt;[https://www.tehnologijahrane.com/knjiga/rakije-i-rakijski-kotlovi Rakije i rakijski kotlovi]&lt;/ref&gt;
Rakijski kotao je aparat za destilaciju sastavljen od nekoliko dijelova.
=== Ložište ===
Kompletno je izrađeno od kotlovskog lima debljine 1,5mm, sa ojačanim rubovima, vratima i pepeljarom. Postavljeno je na tri noge koje kazanu daju potrebnu stabilnost. Postoji i priključak za dimovodnu cijev.

=== Kazan sa kapkom ===
Kazani za rakiju koji se koriste u domaćinstvima su zapremine od 10 do 350 litara. Cilindričnog su oblika, izrađen od elektrolitičkog bakra visoke čistoće ( 99.99% ) i dobro je uglačan radi lakšeg pranja. [[Bakar]] se koristi iz više razloga:
* dobar provodnik toplote
* otporan na dejstvo organskih kiselina iz komine
* povoljan uticaj na arome i miris destilata

Radi se u dvije varijante:
* kazan bez mješalice. Ovaj tip kotla ima ugradjen bakarni umetak (rešetku) koji sprečava kontakt čvrstih delova komine sa dnom kazana a samim tim i zagorevanje sadržaja u kazanu tokom destilacije.
* Kazan sa mješalicom je tip kotla sa ugrađenom mješalicom. Izrađena je od mesinganih i prohromskih elemenata otpornih na dejstvo organskih kiselina koje se nalaze u komini. Okretanjem ručke mješalice obezbjeđuje se ravnomernijem zagrevanje, sprječava se zagorjevanje i umanjuje pjenušanje komine u toku procesa destilacije. Mješalicu je potrebno okretati povremeno, na svakih 5-6 minuta, nekoliko okretaja. Kazani maju ugrađenu ručku za preokretanje gornjeg dijela i na taj način se kotao prazni.

Debljina dna kazana treba da je preko 2,5mm, a preporučuje se i 5&amp;nbsp;mm, da bi se spriječilo njegovo pregorjevanje i zagorjevanja destilata, što kao posljedicu ima destilat lošeg ukusa i arome.

Kapak se nalazi na samom kazanu i predstavlja njegov poklopac. On prihvata alkoholno-vodene pare koje se stvaraju tokom zagrevanja i usmerava ih u parovodnu cev. Zapremina kapka je uglavnom 10% od zapremine kazana. A materijal od kog je izrađen je uglavnom bakar.

Uloga kapka nije samo da sprovede paru do parovodne cevi, mnogo je komplikovanija. Suština dobijanja rakije je u razdvajanju para alkohola od vodene pare pri čemu kapak ima značajnu ulogu. Na njemu se dešava kondenzacija vodene pare koja se vraća u kazan. Samim tim se povećava udio para alkohola jer se alkohol skoro i ne kondenzuje na kapku ako je njegova temperatura veća od temperature ključanja alkohola, a to je 78,3 stepena Celzijusa.

=== Parovodna cijev ===
Parovodna cijev spaja kapak kotla i hladnjak. Izrađena je od bakarne cijevi i služi kao predhlađenje u kojoj para počinje da se hladi. Preporučuje se izrada parovodne cijevi i od nerđajućeg [[čelik]]a jer se bakar spaja sa isparljivim [[kiselina]]ma iz komine, najčešće sa sirćetnom kiselinom i nastaje jedinjenje ''kupriacetat''. Ovo jedinjenje ima plavo-zelenu [[Boje|boju]] koja prelazi u rakiju i boji je ili se u njoj izdvaja u vidu taloga. Spoj cijevi sa kapkom i hladnjakom riješeno je sistemom vodenog zaptivanja.

=== Hladnjak ===
Hladnjak (kondenzator, tabarka) je posuda za vodu izrađena od [[Cink|pocinkovanog]] (standard) ili [[Hrom|prohromskog]] lima. U njega je ugrađena spiralno savijena bakarna cev od 3-5 navoja. Bitno je da cijevi budu dovoljno duge da se sva alkoholno-vodna para iz parovodne cijevi pretvori u tečnost. U protivnom, izlazi manje rakije nego što bi trebalo.
 
Rashladna voda i pare koje kondenzuju treba da se kreću protivstrujno što znači da se hladna voda uvodi u sud hladnjaka na dnu, a topla voda izlazi na vrhu suda hladnjaka sa temperaturom od oko 65&amp;nbsp;°C tempertauru. Rakija koja izlazi iz spiralne cijevi treba da ima temperaturu 15-17&amp;nbsp;°C.
=== Održavanje ===
Za vrijeme pečenja rakije talože se tvari masne i voštane prirode na zidovima samog kazana, na kapak, parovodnu, pa čak i u cijevima kondenzatora ili tabarke. Jedan od uslova za dobivanje kvalitetnih rakija je održavanje aparata uvijek u čistom stanju. Nakon svake destilacije voćnog koma, kotao/kazan i poklopac (kapak) treba obilno oprati vodom kako bi se uklonili dijelovi i naslage destiliranog materijala.&lt;ref&gt;[https://www.agroklub.com/agro-hobi/tri-nacina-temeljitog-ciscenja-kotla-za-pecenje-rakije/63338/ Tri načina temeljitog čišćenja kotla za pečenje rakije]&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna svjetska baština ==
Snežana Šaponjić Ašanin, kustos Narodnog muzeja u Čačku je 2019. godine u Etnološkom muzeju u Beogradu organizovala izložbu &quot;Muzej rakije&quot;. Javnosti su predstavljene razne vrste rakija, burad, kotlovi za pečenje i razni pribor. predstavljen je javnosti u vidu. Flaša šljivovice od autohtone sorte crvene šljive iz 1966. godine uzeta je kao reprezentativni primjerak i uz ostalu dokumentaciju predata komisiji UNESCO-a. Flaša je pripadala privatnom &quot;Muzeju rakije&quot; i destileriju u Donjoj Trepči kod Čačka. U muzeju se nalazi niz nagrada za kvalitet koje je vlasnik dobio, kako na domaćim tako i na međunarodnim takmičenjima.&lt;ref&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/652847/sljivovica-iz-cacka-pod-zastitom-uneska Politika - Šljivovica iz [[Čačak|Čačka]] pod zaštitom Uneska - Pristupljeno 1.1.2025.]&lt;/ref&gt;

Šljivovica je upisana u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije zajedno sa skoro 60 elemenata nematerijalne baštine. Upis u Nacionalni registar je preduslov da se običaj, objekat ili „element“ nađe na konkursu za zaštitu baštine UNESCO-a.

Rakija šljivovica upisana je na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Srbije koji objedinjuje kompleksna znanja i vještine za pripremu pića u kućnom okruženju kao i njegovu upotrebu u svakodnevnim i ritualnim obredima.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS Nematerijalna svjetska baština u Srbiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;

Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 3. decembra u [[Rabat]]u, u [[Maroko|Maroku]]. Ministarstvo kulture Srbije je 2021. godine nominovalo šljivovicu za UNESCO Reprezentativnu listu, a nominaciju je pripremio Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/sljivovica-sljiva-unesco-srbija-rakija-/32157140.html Radio slobodna Evropa - Šljivovica upisana na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa UNESCO-a, 1.12.2022]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}} 
{{Commonscat|Slivovitz}}
{{Commonscat|Distillation apparatus for rakija}}

[[Kategorija:Alkoholna pića]]
[[Kategorija:Srpska kuhinja]]
[[Kategorija:Bugarska kuhinja]]
[[Kategorija:Hrvatska kuhinja]]
[[Kategorija:Makedonska kuhinja]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Srbiji]]</text>
      <sha1>iykeivsgfnknncum9rtvjcn25r5jfam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šljivovica (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92558</id>
    <revision>
      <id>42669067</id>
      <parentid>42179565</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:41:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="273" sha1="de2g19u7f15c2rmagjrloxeii9fs3w8" xml:space="preserve">'''Šljivovica''' može biti:
* [[Šljivovica]], piće, vrsta rakije od šljive.

ili:
* [[Šljivovica (Vučitrn)]], naselje u opštini Vučitrn.
* [[Šljivovica (Čajetina)]], naselje u opštini Čajetina.

== Povezano ==
* [[Slivovica (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>de2g19u7f15c2rmagjrloxeii9fs3w8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669082</id>
      <parentid>42669067</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:52:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344" sha1="ei6eyzdmn29ororgf4imtzm5uxqktlx" xml:space="preserve">'''Šljivovica''' može biti:
* [[Šljivovica]], piće, vrsta rakije od šljive.
* [[Šljivovica (Vučitrn)]], naselje u opštini Vučitrn.
* [[Šljivovica (Čajetina)]], naselje u opštini Čajetina.

== Povezano ==
* {{ill|Slivovica (Zlatarica)|bg|Сливовица (село)|v=sup}}, selo u opštini Zlatarica, Bugarska.

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>ei6eyzdmn29ororgf4imtzm5uxqktlx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anastasija Sremska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102577</id>
    <revision>
      <id>42669095</id>
      <parentid>41101196</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:14:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3055" sha1="strcylckytpf0iaesv488islu9b2k3y" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Sveta Anastazija}}

{{Infokutija svetac
|ime=Sveta Anastazija
|datum_slave=22. decembar (pravoslavci); 25. decembar (katolici)
|štovanje_u=[[Rimokatolička crkva]], [[Pravoslavna crkva]]
|slika= Anastasia dutchms.jpg
|širina_slike= 250px
|opis= Sveta Anastazija, sa knjigom i dlanom.  ''[[Knjiga sati]]''. [[Liège]]; c. 1250-1300.
|mjesto_smrti=[[Sirmium]]
|titule=Mučenica
|attributi=[[palmina grana]] (Zapad); [[mučenik|mučenički]] križ, medicinska zdjela (Istok) 
|zaštitništvo=mučenici; tkalci; udovice; otrovani 
|glavno_svetište=[[Katedrala sv. Stošije u Zadru]]
}}

'''Sveta Anastazija''' ({{lang-el|{{polytonic|Ἀναστασία}}}}: &quot;uskrsnuće&quot;, često {{polytonic|Ἁγία Ἀναστασία ἡ Φαρμακολύτρια}}, ''&quot;Sv. Anastazija Iscjeliteljica&quot;'' ) bila je [[kršćanski mučenik|kršćanska mučenica]] i [[svetac|svetica]] koja je umrla u [[Sirmium]]u za vrijeme [[Dioklecijanovi progoni|Dioklecijanovih progona]]. U [[pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]] se slavi kao [[Veliki mučenik|Velika mučenica]] Anastazija, Izbaviteljica od otrova ([[grčki jezik|grčki]]: ''Hagia Anastasia Pharmacolytria''). U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je poznata kao '''Sveta Stošija'''.

O Anastazijinom životu, osim vremena njene smrti, ima malo pouzdanih podataka. Umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane vijekovima nakon njene smrti. Po njima je bila rodom iz [[Rim]]a ili Sirmiuma, odnosno [[rimsko državljanstvo|rimska državljanka]] [[patriciji|patricijskog]] ranga. prema jednoj legendi je bika kćer izvjesnog Preteksta i učenica [[Sveti Hrisogon|Svetog Hrisogona]]. U [[katolici|katoličkoj]] tradiciji se navodi da joj je majka bila [[Fausta iz Sirmijuma|sv. Fausta iz Sirmijuma]].

Anastazija se dugo vremena slavila kao iscjeliteljica i [[egzorcist]]. Njene [[relikvije]] se danas nalaze u [[Katedrala sv. Stošije|Katedrali sv. Stošije]] u [[Zadar|Zadru]].

Ona je jedna od sedam žena, osim [[Blažena djevica Marija|Blažene djevice Marije]], koja je imenom spomenuta u [[Canon Missae|Kanonu Mise]].

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Saint Anastasia}}
* [http://www.ezadar.hr/clanak/sveta-stosija-mucenica-zastitnica-grada-zadra Sveta Stošija mučenica - zaštitnica grada Zadra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110118015223/http://www.ezadar.hr/clanak/sveta-stosija-mucenica-zastitnica-grada-zadra |date=2011-01-18 }}
* [http://www.newadvent.org/cathen/01453a.htm Catholic Encyclopedia: ''St. Anastasia''] {{en icon}}
* [http://www.catholic-forum.com/saints/sainta18.htm Patron Saints: Anastasia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080130014314/http://www.catholic-forum.com/saints/sainta18.htm |date=2008-01-30 }} {{en icon}}
* [http://ocafs.oca.org/FeastSaintsViewer.asp?FSID=103609 Greatmartyr Anastasia the &quot;Deliverer from Potions&quot;] Pravoslavni [[Synaxarion]] i [[ikona]] svetice {{en icon}}

{{DEFAULTSORT:Anastasija Sremska}}
[[Kategorija:Umrli 300-ih]]
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Ranokršćanski mučenici]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]</text>
      <sha1>strcylckytpf0iaesv488islu9b2k3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Srnec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103946</id>
    <revision>
      <id>42669064</id>
      <parentid>42400777</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5678" sha1="p0jcltqghfxq0pfuhikv50miv8dodo7" xml:space="preserve">{{Infokutija umjetnik
|ime              = Aleksandar Srnec
|pokret           = [[Apstraktna umjetnost|apstrakcija]], [[konstruktivizam]]
|slika            = 
|širina_slike         = 
|opis             = 
|datum_rođenja          =  [[Zagreb]], {{flag|Kraljevina Jugoslavija}}, [[30. jul]] [[1924]] 
|datum_smrti             = [[Zagreb]], {{flag|Hrvatska}}, [[27. mart]] [[2010]]
|polje            = [[slikarstvo]], [[dizajn]], [[crtani film]], [[kiparstvo]]
|praksa           = [[EXAT 51]]
|uticaj_na          = 
|uticaj_od         = 
|djela            = 
}}
'''Aleksandar Srnec''' ([[Zagreb]], [[30. jul]] [[1924]] - [[Zagreb]], [[27. mart]] [[2010]]&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/kultura/u-zagrebu-umro-avangardni-umjetnik-aleksandar-srnec-clanak-117504 U Zagrebu umro avangardni umjetnik Aleksandar Srnec, Večernji list]&lt;/ref&gt;), bio je [[hrvati|hrvatski]] - [[Avangarda|avangardni]] [[slikar]], [[kipar]], [[dizajn]]er i autor [[crtani film|animiranih filmova]].

== Biografija ==
Aleksandar Srnec je osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu, crtanje mu je predavao [[Antun Motika]]. [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti]] upisao je ratne [[1943]], ali je napušta nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te upisuje [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitekturu]], da bi se kasnije ponovno vratio na Akademiju, koju definitivno napušta [[1949]] godine.

Nakon toga bavi se opremanjem izložbi i sajmova zajedno s arhitektom [[Vjenceslav Richter|Vjenceslavom Richterom]] i kolegom s Akademije slikarem [[Ivan Picelj|Ivanom Piceljom]].
Njihovo intenzivno druženje i zajednički rad doveli su do toga da su [[1950]] osnovali [[Avangarda|avangardnu]] umjetničku grupu [[EXAT 51]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Exat-51&quot; |url=http://www.collectionsudac.org/WebSlike/1946-1968/Exat-51/index.html |access-date=2011-02-25 |archivedate=2010-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100129030302/http://www.collectionsudac.org/WebSlike/1946-1968/Exat-51/index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; grupa je djelovala do [[1956]] i jako utjecala na razvoj suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i ondašnjoj [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]] svojim pogledima na suvremene vizualne komunikacije i sintezu svih disciplina likovnoga stvaralaštva. 
Nakon faze [[EXAT 51]] Srnec se [[1960e|1960-ih]] upušta u novi eksperiment - crtani film, radi za [[Zagreb film]] - [[Scenografija|scenografije]] za tri [[marioneta|lutkarska]] filma, a sa redateljem Dragutinom Vunakom zajednički realizira crtani film ''Čovjek i sjena'' ([[1960e|1960]]).

Njegovo djelo ''Ambijent Luminoplastika'', izloženo [[1967]] u Galeriji SC-a u Zagrebu, bio je prvi svjetlosni kinetički objekt u hrvatskoj umjetnosti.
Srnec je od kraja [[1960e|1960-ih]] godina redovno sudjelovao na izložbama ''Novih tendencija'', sa svojim lumino-kinetičkim objektima i kinetičkim skulpturama iz visokopoliranih kovina.

== Izložbe ==
Srnec je puno izlagao, u zemlji i inozemstvu, najviše na kolektivnim izložbama, posljednja velika izložba održana je neposredno pred njegovu smrt, pod nazivom ''Prisutna odsutnost'', u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, januar 2010.

== Bibliografija ==
* Radoslav Putar: ''Mala likovna kronika, Aleksandar Srnec'', Čovjek i prostor, br. 29 – 30, str. 7
* Andrija Mutnjaković: ''Jugoslavenski paviljon (Bruxelles)'', Arhitektura, Zagreb, br. 1 - 6, str. 47 - 55
* Vera Horvat - Pintarić: ''Suvremena jugoslavenska umjetnost'', Razlog, Zagreb, br. 5, str. 459
* Božidar Gagro: ''Periferna struktura - Od Karasa do EXATA-a'', Život umjetnosti, Zagreb, br. 1, str. 15 – 25
* Vera Horvat - Pintarić: predgovor u katalogu izložbe Aleksandar Srnec - Mobili, Galerija Doma omladine, Beograd
* Zvonko Maković: ''Aleksandar Srnec'', Život umjetnosti, br. 17, str. 119 – 121
* Zlatko Sudović i Ranko Munitić: ''Zagrebački krug crtanog filma'', Pedeset godina crtanog filma u Hrvatskoj, knjiga I., Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb film, Zagreb, str. 168, 301, 420
* Katalog izložbe Picelj - Srnec - Richter, Galerija Beck, Zagreb, 1993.

== Nagrade ==
Za svoj rad Aleksandar Srnec, dobio je:
* [[1969]] Godišnju nagradu za skulpturu ''Vladimir Nazor'' &lt;ref name=vn&gt;[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/dokumenti/DOBITNICI%201959.%20-%202005..doc Nagrada Vladimir Nazor 1959. – 2005.]&lt;/ref&gt;
* [[1999]] Godišnju nagradu za slikarstvo ''Vladimir Nazor''&lt;ref name=vn/&gt;
* [[2008.]] Nagradu za životno djelo ''Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU)''.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://avantgarde-museum.com/kolekcija/ht/autor.php?autor=103 Aleksandar Srnec na portalu avantgarde-museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100502221611/http://www.avantgarde-museum.com/kolekcija/ht/autor.php?autor=103 |date=2010-05-02 }}
* [http://www.collectionsudac.org/WebSlike/1946-1968/Aleksandar%20Srnec/index.html 10 slika Aleksandra Srneca na portalu Collection Sudac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725184416/http://www.collectionsudac.org/WebSlike/1946-1968/Aleksandar%20Srnec/index.html |date=2011-07-25 }}
* [http://www.ina.hr/UserDocsImages/Ina_casopis/jesen08/92-95-galerija.pdf Galerija Ina: Aleksandar Srnec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331173208/http://www.ina.hr/UserDocsImages/Ina_casopis/jesen08/92-95-galerija.pdf |date=2010-03-31 }}
* [http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23184 Aleksandar Srnec: Objekt130370 na portalu Culturnet.hr]

{{Lifetime|1924|2010|Srnec, Aleksandar}}

[[Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski grafički dizajneri]]
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]</text>
      <sha1>p0jcltqghfxq0pfuhikv50miv8dodo7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlatl Cauac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104600</id>
    <revision>
      <id>42669122</id>
      <parentid>14730142</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:01:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1735" sha1="4onn7r0pys5nc1acs9tnz7mpbisjzhh" xml:space="preserve">'''Atlatl Cauac''' bio je vladar [[Teotihuacan]]a pri početku znatnog širenja teotihuakanskog [[carstvo|carstva]]. Njegovo ime u prijevodu znači ''Sova koja baca atlatl (ili koplje); Spearthrower Owl'') &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mesoweb.com/pari/publications/news_archive/25/strangers/strangers.html |title=PARI Newsletter&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2011-03-05 |archive-date=2014-04-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140423140722/http://www.mesoweb.com/pari/publications/news_archive/25/strangers/strangers.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Zasjeo je na prijestolje [[4. 5.|4. svibnja]] [[374]]., te vladao vrlo dugo, sve do svoje smrti [[9. 6.|9. lipnja]] [[439]]

Budući da nema poznatih Teotihuakanskih zapisa, poznat nam je iz spisa [[narod]]a [[Maya|Maja]]. Tijekom njegove vladavine Teotihuakanska je [[vojska]] pokorila većinu središnjeg majanskog područja i njihovih gradova. Njegov je vojskovođa [[Siyaj K'ak'|Siyah K'ak']] osvojio [[Peten]]. Nakon što je osvojen [[Tikal]], [[car]] [[Teotihuacan]] je za mjesnog vladara postavio svojeg sina [[Nun Yax Ayin]]a, a vladajuči [[kralj]] [[Tikal]]a, Jaguarova Šapa, je bio ubijen. Siyah K'ak' je postavljen kao vladar susjednog grada Uaxactuna.

Kasniji Mayanski vladari još su i nakon pet naraštaja na građevinama isticali da su nasljednici Atlatla Cauaca. Brojni su gradovi koristili ornamente i ukrase u gradnji koji ukazuju na jaki utjecaj koji je [[Teotihuacan]] ostavio za sobom. Osim u [[Tikal]]u i [[Uaxactun]]u, Atlatl Cauac spomenut je i u drugim [[maya|majanskim]] [[grad]]ovima, uključujući [[Yaxchilan]] i [[Tonina|Toninu]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Vladari]]
[[Kategorija:Teotihuacan]]
[[Kategorija:Tikal]]</text>
      <sha1>4onn7r0pys5nc1acs9tnz7mpbisjzhh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ataulf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105464</id>
    <revision>
      <id>42669120</id>
      <parentid>42556055</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5604" sha1="oif3z0jrybikn97ekvpawywgb813euq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ataúlfo 01.jpg|thumb|150px|Ataulf. Skulptura u Madridu na trgu Plaza del Orijente ispred Kraljevskog dvora]]

'''Ataulf''' ({{jez-got|Athal Wolf}}; što znači „plemeniti vuk“), bio je vizigotski kralj između [[410]]. i [[415]]. godine. Sin [[Atanarih|Atanarika]] iz [[Balti dinastija|Balti dinastije]], bio je proglašen kraljem na germanski način, na grobu svog prethodnika, [[Alarih I|Alarika I]] koji je nenadano umro od groznice u [[Kalabrija|Kalabriji]].

Postavši vizigotski kralj, prvo što je uradio Ataulf bilo je da zaustavi gotsku ekspanziju u Italiji koju je započeo Alarik.

U međuvremenu, uzurpator [[Konstantin III (uzurpator)|Konstantin III]] je odvojio [[Galija|Galiju]] od Rimskog carstva. [[Konstancije III|Flavije Konstancije]], [[Honorije]]v [[magister Militum|magister militum]] zajedno sa [[Ulfila (vojskovođa)|Ulfilinim]] Gotima, ugušio je pobunu opsadom [[Arles|Arla]].

Godine [[412]]. Ataulf sa Vizigotima je napustio Italiju i preselio se u Galiju. Sa sobom je vodio Galu Placidiju, Honorijevu polusestru, koju je [[Alarih I|Alarik]] zarobio [[410]]. godine prilikom poslednjeg napada na Rim.

U [[Galija|Galiji]], Ataulf je otpočeo pregovore sa novim uzurpatorom, [[Jovin]]om. Ali kad je Jovin dao prednost [[Sar (vojskovođa)|Saru]], Ataulfovom krvnom neprijatelju među gotskim plemstvom, Ataulf je prekinuo pregovore i ubio Sara. Jovin je onda imenovao svog brata [[Sebastijan]]a za avgusta. Ovo je još više uvredilo Ataulfa, tako da je sklopio savez sa [[Honorije]]m i pošao protiv Jovina. Kada je Jovin bio pobeđen u bici, pobegao je glavom bez obzira, a Sebastijan je zarobljen i predat Honorijevom pretorijanskom prefektu [[Postum Dardanije|Postumu Dardaniju]] na pogubljenje. Nakon toga, Ataulf je uhvatio Jovina u [[Valens (grad)|Valensu]] [[413]]. i poslago ga u [[Narbon]] gde ga je Dardanije pogubio.

Nakon ovoga, odnosi između Ataulfa i Honorija su se bili dovoljno poboljšali da bi Ataulf mogao da ih utvrdi ženidbom sa Galom Placidijom u Narbonu početkom 414. godine. Venčanje je održano prema rimskim običajima.

Vizigotsko kraljevstvo nije bilo potpuno utvrđeno dok Ataulf nije osvojio [[Narbon]] i [[Toulouse|Tuluz]] [[413]]. godine. Međutim, iako je Ataulf bio arijanski hrišćanin, njegovi odnosi sa Rimom i rimskom kulturom su bili veoma bliski. Prema Ataulfovom savremeniku, Orosiju, hrišćanskom teologu i istoričaru i učeniku [[augustin|sv. Avgustina]], Ataulf je shvatio da „država bez zakona nije država“, te iako je na početku hteo da uništi Rimsko carstvo, sada je promenio mišljenje te je počeo da preuzima tekovine rimske civilizacije i da ih primenjuje na svoju državu u cilju da je ojača.

Honorijev [[magister Militum|magister militum]], [[Konstancije III|Flavije Konstancije]] je međutim pokvario odnose između Ataulfa i Honorija i uspeo je da izdejstvuje blokadu mediteranskih galskih luka. Kao odgovor, Ataulf je proglasio [[Prisk Atal|Priska Atala]] za avgusta u [[Bordeaux|Bordou]] [[414]]. godine. Ali Konstancijeva pomorska blokada je bila uspešna te se [[415]]. godine Ataulf povukao sa svojim ljudima u severnu [[Hispanija|Hispaniju]]. Atal je pokušao da pobegne, ali ga je uhvatio Konstancije i poslao u izgnanstvo gde je bivši uzurpator kasnije umro.

Gala Placidija je putovala zajedno sa Ataulfom. Njihov sin, Teodosije, umro je kao beba i bio je sahranjen u Hispaniji čime je nestala mogućnost nastavka rimsko-vizigotske loze.

U Hispaniji, Ataulf je nepromišljeno primio u službu bivše Sarove pristalice, koji su tajno želeli da se osvete za smrt njihovog vođe. Ataulfa su ubili u kraljevskoj palati u [[Barcelona|Barseloni]] dok se kupao.

[[Sigerih|Sigerik]], [[Sar (vojskovođa)|Sarov]] brat, odmah je postao kralj. Međutim, vladao je samo sedam dana, jer je bio odmah ubijen. Nasledio ga je [[Valija]], koji je Galu Placidiju vratio u Ravenu 417. godine, gde se ona pod prisilom svog polubrata Honorija udala za Konstancija.

== Izvori ==
Glavni izvori o Ataulfovom životu su [[Orozije|Pavle Orosije]], hronike galskog biskupa [[Hidacije|Hidacija]] i [[Prosper Akvitanski|Prospera Akvitanskog]], učenika sv. Avgustina.

{{niz|
pre= [[Alarih I]] |
spisak=[[Vizigotski kraljevi|Vizigotski kralj]]&lt;br /&gt;([[410]]—[[415]])|
posle=[[Sigerih]]}}

== Preporučena literatura ==
* Patrick J. Geary, ed., Readings in Medieval History (Ontario: Broadview Press Ltd., 2003), 97.
* Henry Bradley, The Goths: from the Earliest Times to the End of the Gothic Dominion in Spain (New York: G.P. Putnam's Sons, Second edition, 1883), chapter 11.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ataúlfo}}
* [http://www.roman-emperors.org/westemp5.htm De Imperatoribus Romanis: Hugh Elton, „Western Roman Emperors of the First Quarter of the Fifth Century“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716203833/http://www.roman-emperors.org/westemp5.htm |date=2012-07-16 }}
* [http://www.occitania.fr/hist/origin/septw/detail/dr.htm Septimane Wisigothique: „D'où venaient les Wisigoths?“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081118043821/http://www.occitania.fr/hist/origin/septw/detail/dr.htm |date=2008-11-18 }} (in French)
* [http://etext.library.adelaide.edu.au/g/g43d/chapter31.html Edward Gibbon, ''History of the Decline and Fall of the Roman Empire,'' chapter 31] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040914234518/http://etext.library.adelaide.edu.au/g/g43d/chapter31.html |date=2004-09-14 }}
* [http://istorijska-biblioteka.wikidot.com/art:ataulf Istorijska biblioteka: Ataulf]

[[Kategorija:Umrli 415.]]
[[Kategorija:Vizigotski kraljevi]]</text>
      <sha1>oif3z0jrybikn97ekvpawywgb813euq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Allen Iverson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114600</id>
    <revision>
      <id>42669077</id>
      <parentid>42463618</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:42:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10323" sha1="1ye1rss7eioierkg5vecsuvlgnqmpl0" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Košarkaš (SR)
| ime = Allen Iverson
| slika = Iverson dribbling.jpg
| opis_slike = Allen Iverson
| puno_ime = 
| nadimak = 
| državljanstvo = {{zastava|SAD}}
| datum_rođenja = [[7. jun]] [[1975]].
| mesto_rođenja = [[Hampton, Virginia]]
| država_rođenja = [[SAD]]
| datum_smrti =
| mesto_smrti =
| država_smrti =
| visina = 1.83 m
| pozicija = [[plejmejker]]/[[bek (košarka)|bek]]
| draft = 1996 (1. pik u 1. rundi)
| karijera = 1996–
| klub = 
| broj =
| mlade_godine =
| mladi_klubovi = 
| godine = 1996–2006&lt;br /&gt;2006–2008&lt;br /&gt;2008–2009&lt;br /&gt;2009&lt;br /&gt;
| klubovi = [[Philadelphia 76ers]]&lt;br /&gt;[[Denver Nuggets]]&lt;br /&gt;[[Detroit Pistons]]&lt;br /&gt;[[Memphis Grizzlies]]
| reptim =  
| trenerske_godine =
| trenerski_klubovi =
| nagrade =
}}
'''Allen Iverson''' ([[Hampton, Virginia]], [[SAD]], [[7. jun]] [[1975]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[košarka]]š. Studirao je na univerzitetu [[Georgetown]]. Na [[NBA draft 1996|draftu 1996.]] odabrali su ga [[Philadelphia 76ers]]i kao 1. pika. U sezoni 2000./01. odveo je 76erse do [[NBA finale 2001.|NBA finala]] i proglašen je [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijim igračem sezone]]. Iverson je jedanaesterostruki [[NBA All-Star]] te je sedam puta biran u [[All-NBA momčad]]. Jedan je od najboljih strijelaca u istorije NBA: s 27.7 poena po utakmici je na trećem mjestu svih vremena, iza [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] i [[Wilt Chamberlain|Wilta Chamberlaina]].

== Univerzitet ==
Pohađao je univerzitet [[Univerzitet Georgtown|Georgtown]]. S njima je osvojio brojna priznanja. Osvojio je nagradu Big East odbrambeni igrač godine i sa reprezentacijom SAD-a ostvario je zlatnu medalju na Svjetskom univerzitetskom prvenstvu u košarci u [[Japan]]u [[1995]]. godine. Iverson je predvodio američku reprezentaciju sa 16.7 poena i 6.1 asistencija po utakmici. Univerzitetsku karijeru je završio kao najbolji strijelac košarkaškog tima sa prosjekom od 23 poena po utakmici. Zbog porodičnih i finansijskih problema morao je napustiti univerzitet prije mature i otići u [[NBA]].

== NBA karijera ==
=== Philadelphia 76ers ===
==== Početci (1996.-2000.) ====
Izabran je u 1. krugu (1. ukupno) [[NBA draft]]a [[1996]]. godine od strane [[Philadelphia 76ers]]a. Iverson je imao izvrsnu ''rookie'' sezonu. Predvodio je [[Philadelphia 76ers|76erse]] u poenima, asistencijama i ukradenim loptama, te si tako priskrbio nagradu za [[NBA Novak godine|novaka godine]]. Izabran je i u [[NBA All-Rookie momčad|All-Rookie prvu petorku]]. U sezoni 1998./99., Iverson bilježi 26.8 poena po utakmici i time osigurava naslov najboljeg strijelca lige. 76erse odvodi u doigravanje, ali bez većeg učinka jer gube od [[Indiana Pacers|Pacersa]] u drugom krugu. Sljedeće sezone Iverson potpisuje ugovor vrijedan 70 miliona [[$]] i dobija poziv na [[All-Star]] utakmicu. Te iste sezone Iverson bilježi 28.4 poena po utakmici i ponovno [[Philadelphia 76ers|76erse]] odvodi u doigravanje. U doigravanju briljira sa 26.2 poena, 4.8 asistencija, 4 skokova i 1.3 ukradene lopte ali i ovog puta ne prolaze [[Indiana Pacers|Pacerse]] u drugom krugu. Izabran je u [[All-NBA momčad|All-NBA prvu petorku]].

==== Najkorisniji igrač sezone 2000./01. ====
U sezoni 2000./01. predvodio je svoju ekipu do 10 uzastopnih pobjeda u sezoni i izabran je na [[All-Star]] utakmicu, gdje je i osvojio nagradu za [[Najkorisniji igrač NBA All-Star utakmice|najkorisnijeg igrača]] utakmice. 76ersi su ostvarili najbolji odnos pobjeda i poraza na Istoku 56-26. Iverson je bilježio 31.1 poena i 2.5 ukradene lopte po utakmici te si tako priskrbio naslov za najboljeg strijelca i &quot;kradljivca&quot; lige. Te iste sezone osvaja nagradu za [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijeg igrača sezone]] te je izabran u All-NBA prvu petorku. Predvodio je [[Philadelphia 76ers|76erse]] do [[Završnice NBA|NBA finala]] protiv [[Los Angeles Lakers]]a. Uprkos sjajnim igrama Iversona, 76ersi lako gube finale od Lakersa koji su bili predvođeni [[Shaquille O'Neal|O'Nealom]] i [[Kobe Bryant|Bryantom]]. Sezone 2001./02. Iverson je imao dosta problema sa ozljedama, ali je sezonu završio sa 31.4 poena. 76ersi osiguravaju šesto mjesto na Istoku, ali ispadaju već u prvom krugu od [[Boston Celtics|Celticsa]].

==== Sezone bez uspjeha (2003.-2006.) ====
[[Datoteka:AI watches.jpg|thumb|left|180px|Iverson u [[Denver Nuggets|Nuggetsima]].]]
U sezoni 2002./03. Iverson bilježi 27.6 poena i izabran je na NBA [[All-Star]] utakmicu. Predvodi [[Philadelphia 76ers|76erse]] do doigravanja, ali opet gube u drugom krugu, ovog puta od [[Detroit Pistons|Pistonsa]]. Iverson je davao sve od sebe ali nikako nije uspio igru 76ersa podići na višu nivo. Sezona 2005./06. bila je Iversonova posljednja sezona u dresu 76ersa. Prosječno je bilježio 33.7 poena po utakmici, ali 76ersi ponovno ne uspijevaju izboriti doigravanje, drugi put u tri godine. Iverson je nekoliko puta kažnjen tokom sezone zbog svog ponašanja. Nakon nekoliko mjeseci uprava [[Philadelphia 76ers|76ersa]] odlučila je mijenjati Iversona u [[Denver Nuggets]]e za [[Andre Miller|Andrea Millera]], [[Joe Smith|Joea Smitha]] i dva izbora prvog kruga drafta.&lt;ref&gt;[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsID=11979 Allen Iverson novi igrač Denver Nuggetsa]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Denver Nuggets ===
Iverson se [[Denver Nuggets|Nuggetsima]] pridružio u decembru [[2006]]. godine. Iverson se nije uklopio u momčad. Iako je imao uz sebe [[Carmelo Anthony|Carmela Anthonya]], Nuggetsi su izborili samo dva doigravanja u tri godine i oba puta ispali u prvom krugu. Trener Nuggetsa [[George Karl]] nije bio zadovoljan igrom svoje momčadi te nije pokazivao nikakvo žaljenje nakon mijenjanja Iversona u [[Detroit Pistons|Pistonse]]. Ubrzo su počele glasine o mijenjanju u Pistonse i to se uskoro i dogodilo. Iverson je mijenjan u Pistonse za [[Chauncey Billups|Chaunceya Billupsa]], [[Antonio McDyess|Antonia McDyessa]] i [[Cheikh Samb|Cheikha Sambu]].&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/iverson-presao-u-detroit-za-billupsa-i-mcdyessa Iverson prešao u Detroit za Billupsa i McDyessa]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Detroit Pistons ===
Nakon dolaska u Pistonse Iverson je svoj standardni broj 3 zamijenio brojem 1. Sezona [[NBA 2008./09.|2008./09.]] nije bila baš sjajna za [[Detroit Pistons|Pistonse]]. Sezonu su završili sa omjerom pobjeda i poraza 39-43 te tako zauzeli tek osmo mjesto na Istoku. Iverson je bio žestoko kritikovan kao i uprava Pistonsa zbog zamjene [[Chauncey Billups]]a, jer je igra [[Detroit Pistons|Pistonsa]] nakon dolaska Iversona potpuno izgubila smisao. U doigravanju [[Cleveland Cavaliers|Cavsi]] su ih uništili u četiri utakmice i Pistonsi su ispali već u prvom krugu, a sedam prethodnih sezona su bili u finalu Istočne konferencije. Iverson nije igrao u doigravanju zbog ozljede leđa.&lt;ref&gt;[http://sportal.vecernji.hr/sportal/sportal/kosarka/nba/3271446/index.do Iverson propušta ostatak sezone ]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Memphis Grizzlies ===
[[9. septembra]] [[2009]]. Iverson je potpisao jednogodišnji ugovor vrijedan 3,1 miliona dolara čime je postao novi član [[Memphis Grizzlies]]a.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3076&amp;Itemid=65 Iverson potpisao za Memphis Grizzliese]&lt;/ref&gt; [[17. novembra]] [[2009]]. Iverson je raskinuo ugovor s Memphis Grizzliesima.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/allen-iverson-ponovno-na-trzistu-4758 Allen Iverson ponovno na tržištu]&lt;/ref&gt; Nekoliko dana prije Grizzliesi su dopustili Iversonu da napusti klub kako bi riješio neke &quot;privatne stvari&quot;, a sada je njihova saradnja i definitivno okončana. Takođe Iverson se žalio i na ulogu igrača s klupe, budući da u tri nastupa za tu momčad niti jednom nije bio član njene startne petorke.

=== Povratak u Philadelphiu ===
Nakon brojnih predviđanja da odlazi u penziju i da prekida svoju veliku karijeru&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/allen-iverson-zavrsava-karijeru-4944 Allen Iverson završava karijeru?]&lt;/ref&gt;, Iverson je to sve opovrgnuo dogovorom uslova i potpisivanjem ugovora s Philadelphia 76ersima. Potpisao je negarantirani jednogodišnji ugovor koji bi mu trebao donijeti nešto više od milion dolara zarade.&lt;ref&gt;[http://kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsid=30391 Iverson prihvatio ponudu Sixersa]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/rasplakani-iverson-sretan-je-zbog-povratka-u-76erse-5232 Rasplakani Iverson: Želim se ovdje penzionisati]&lt;/ref&gt; Takođe treba spomenuti da je Iverson bio vrlo blizu potpisa s New York Knicksima koji su u posljednji trenutak odustali od te mogućnosti.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/knicksi-odustali-od-allena-iversona-4845 Knicksi odustali od Allena Iversona]&lt;/ref&gt;

== Evropa ==
[[26. oktobra]] [[2010]]. Iverson je potpisao dvogodišnji ugovor vrijedan 4 miliona dolara za Beşiktaş.

== Američka reprezentacija ==
Bio je član reprezentacije [[SAD]]-a na [[Košarka na OI 2004.|Olimpijskim igrama]] u [[Atina|Atini]] [[2004]]., gdje su nakon velikog debakla uspjeli osvojiti bronzanu medalju.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Allen Iverson}}
* {{NBA player}}

{{NBA draft 1996.}}
{{Prvi izbori NBA drafta}}
{{NBA Novak godine}}
{{NBA MVP}}
{{NBA All-Star MVP}}
{{Najbolji strijelci NBA lige}}
{{Najviše ukradenih lopti NBA lige}}
{{Philadelphia 76ers}}
{{Sastav SAD košarka 2003 Turnir Amerika}}
{{Sastav SAD košarkaši 2004 OI}}
{{NBA75}}
{{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1975||Iverson, Allan}}

[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Philadelphia 76ersa]]
[[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Detroit Pistonsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Memphis Grizzliesa]]
[[Kategorija:Košarkaši Beşiktaşa]]
[[Kategorija:Bek šuteri]]
[[Kategorija:Plejmejkeri]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]]</text>
      <sha1>1ye1rss7eioierkg5vecsuvlgnqmpl0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42668973</id>
      <parentid>42668731</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:57:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gljive */</comment>
      <origin>42668973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20941" sha1="ecs1knaev4u3vnz5n4aktuec518ga0v" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>ecs1knaev4u3vnz5n4aktuec518ga0v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andronik I Komnin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126267</id>
    <revision>
      <id>42669098</id>
      <parentid>42461407</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23863" sha1="ndndzlywgxasr84a995nmim2yy66xid" xml:space="preserve">{{Vladar
| ime = Andronik I Komnin
| slika = ByzantineBillonTrachy.jpg
| opis_slike = Andronik I Komnin na vizantijskom bilion trahiju (novčiću u obliku posude). U uobičajnom maniru car je prikazan kako ga kruniše Hrist.
| puno_ime =
| datum_rođenja = oko [[1120]].
| mesto_rođenja =
| država_rođenja =
| datum_smrti = [[12.9.]] [[1185]].
| mesto_smrti = [[Carigrad]]
| država_smrti = [[Vizantija]]
| funkcija =
| vladavina = [[1183]]—[[1185]])
| prethodnik = [[Aleksije II Komnin]]
| naslednik = [[Isak II Anđeo]]
| dinastija = [[Komnini]]
| otac = Isak
| majka = Irina
| supružnik =
| deca = Manojlo&lt;br /&gt;Jovan
}}
'''Andronik I Komnin''' ([[grčki jezik|grč]]: Ανδρόνικος Α’ Κομνηνός, rođ. oko [[1120]], ubijen posle [[12.9.]] [[1185]]) bio je poslednji [[vizantijsko carstvo|vizantijski]] car iz [[dinastija Komnina|porodice Komnina]]. Ponajbolje je ostao upamćen po burnom načinu života pre dolaska na presto, dok je kao vladar od [[1183]]. do [[1185]]. bio surovi protivnik plemstva što ga je na kraju i koštalo života.

== Poreklo i mladost ==
Andronik je rođen oko [[1120]]. godine kao drugo od ukupno šestoro dece sevastokratora Isaka, sina cara [[Aleksije I Komnin|Aleksija I Komnina]], i izvesne Irine koja je možda bila kneginja rodom iz vladarske porodice [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Andronik je vaspitavan na carskom dvoru u [[Istanbul|Konstantinopolju]] zajedno sa svojim bratom od strica [[Manojlo I Komnin|Manojlom]], sinom budućeg cara [[Jovan II Komnin|Jovana II Komnina]]. Između Manojla i Andronika od mladih godina razvijeno je snažno rivalstvo, prvo u raznim sportskim takmičenjima a docnije i na mnogim drugim poljima.

Dinastija Komnina je u principu predstavljala proširenu porodicu, pravi vladarski klan u kome je carska grana bila stalno ugrožena od svojih rođaka. Jovan II je obezbedio presto u borbi sa svojom sestrom [[Ana Komnina|Anom]] koja je pokušala da nametne svog supruga Nićifora Vrijenija za cara, dok je [[1130]]. sevastokrator Isak morao da napusti Vizantiju i potraži utočište na istočnjačkim dvorovima. Povratak mu je dozvoljen [[1136]]. i kao rezultat pomilovanja njegovom sinu Androniku je kasnije poverena komanda na istoku carstva gde je [[1141]]. zarobljen od strane Seldžuka. Posle godinu dana u zatočeništvu Andronik se vratio u Carigrad.

== U carskoj milosti ==
Andronik je važio za privlačnu i šarmantnu osobu, a u isto vreme i je bio i vešt političar i vojskovođa. Međutim, notornu reputaciju u prestonici stekao je kao veliki ženskaroš, tako da je istoričar [[Nikita Honijat]] opisao Andronika kao ''pastuva ludog za ženama''. Iako je imao suprugu, verovatno jednu [[Gruzija|gruzijsku]] princezu čije nam ime nije ostalo zabeleženo, Andronik je bio u čestim i dugim vezama i sa ženama iz svoje familije. Prva po rangu među njegovim brojnim ljubavnicama bila je Evdokija, bratanica cara Manojla, čija su braća u nekoliko navrata bezuspešno pokušavala da porodičnu čast spasu ubistvom razuzdanog Andronika.

Po povratku u prestonicu Andronik je podržao [[1143]]. godine Manojlov uspon na presto nasuprot carevom bratu Isaku. Zauzvrat, Isak je na licu mesta potegao mač na Andronika koji je ostao u životu samo zahvaljujući Manojlovoj intervenciji. Kao carev štićenik, Andronik je [[1152]]. prvo postavljen za namesnika [[Kilikija|Kilikije]] i na ovom putu mu se umesto zakonite žene pridružila Evdokija. I pored neuspeha u pokušaju da oduzme [[Jermeni]]ma grad Mopsuestiju, Andronik je zadržao svoj položaj. Manojlo mu je ponovo ukazao najveće poverenje kada ga je [[1154]]. poslao u Podunavlje radi pregovora sa [[kraljevina Mađarska (1920—1946)|ugarskim]] kraljem [[Geza II|Gezom II]] koji je dotada napadao vizantijske ispostave. Andronik je sa uspehom obavio misiju, ali se već naredne [[1155]]. pokazalo da Ugri ne nameravaju da se pridržavaju sporazuma. Ukratko, Androniku je prebačeno da je tražio ugarsku pomoć kako bi sam postao car dok je Gezi navodno obećao vizantijske gradove [[Beograd]], [[Braničevo]] i [[Niš]]. Odmah zatim je uhapšen i pritvoren je u tamnicu carske palate pod izgovorom da je pripremao atentat na cara Manojla. Iako Androniku sudeći po kasnijim događajima nije manjkalo carskih ambicija, ostaje mogućnost da je utamničen pod uticajem [[sevastokrator]]a Jovana Komnina, Evdokijinog rođenog brata. Sevastokrator Jovan je upravo postao najmoćnija osoba na carigradskom dvoru i hapšenje Andronika Komnina mogao je biti i čin lične osvete i politički motivisano uklanjanje opasnog rivala.

== Bekstvo i dalja lutanja ==
[[Datoteka:Byzantium circa 1170 + Seljuks sr.svg|thumb|left|310px|Vizantijsko carstvo oko 1180. godine (purpurna boja) i Rumski sultanat (zelena boja). Nakon smrti Manojla I Komnina Vizantija je izgubila kontrolu nad Dalmacijom, Bosnom i Nemanjinom Srbijom, kao i nad krstaškom Antiohijskom kneževinom. U Andronikovo vreme kriza se pogoršala pa se i Kipar osamostalio pod vlašću jednog od carevih rođaka.]]
Tokom zatočeništva Andronik je uz pomoć svojih pristalica na dvoru nekoliko puta pokušavao da pobegne. U jednom od navrata uspeo je da pobegne iz Carigrada ali je opet uhvaćen pošto se dokopao okoline [[Nikeja|Nikeje]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Najzad, [[1165]]. Andronik je pobegao i ovoga puta je rešio da se skloni van granica carstva. Uputio se u jednu od ruskih kneževina, Galič, gde ga je knez Jaroslav svečano primio i dodelio mu na uživanje nekoliko sela. Međutim, veliki knez kijevski Jaroslav II je upravo bio u sporu sa carigradskom patrijaršijom koja je tradicionalno imala privilegiju da postavlja kijevskog mitropolita. Manojlo je pokrenuo pravu diplomatsku ofanzivu kako bi i u dalekim ruskim kneževinama sačuvao prestiž vizantijske crkve. Izgleda da je i Andronik uzeo učešća u pregovorima u vizantijsku korist tako da mu je uskoro dozvoljeno da se vrati u Carigrad.

Ruski kneževi su se odrekli i veza sa Ugarskom, tako da je [[1165]]. vizantijska vojska zauzela [[Zemun]]. Manojlo, koji je lično predvodio vojsku, poverio je Androniku zapovedništvo nad ruskim pomoćnim odredima. Međutim, do novog sukoba je došlo 1168. kada je Manojlo objavio da, pošto već nema sinova, namerava da presto ostavi svojoj ćerki Mariji i njenom vereniku despotu Beli-Aleksiju, ugarskom princu koji je kao talac boravio na carigradskom dvoru. Andronik je odbio da položi zakletvu vernosti prigovarajući da će Manojlo ostaviti presto strancu. Kako je Andronik stekao dosta pristalica, Manojlo ga je ponovo poslao u Kilikiju, ovoga puta kako bi ga udaljio iz prestonice.

Andronik je [[1166]]. posetio [[Krstaške države|krstašku]] [[Antiohijska kneževina|kneževinu Antiohiju]] [[Boemund III Antiohijski|Boemunda III]]. Navodno, nezvanični razlog posete bila je lepota Boemundove sestre Filipe koju je već sredovečni Andronik uspeo da zavede. Tim potezom razjario je i svog domaćina Boemunda i cara Manojla kome je Filipa bila svastika tj sestra njegove supruge Marije. Pošto je Filipa time bila u duhovnom srodstvu sa Komnininima, Andronik je od crkvenih krugova proglašen za rodoskrvnika. Preostalo mu je jedino da pobegne u [[Kraljevina Jerusalim|Jerusalimsku kraljevinu]] gde ga je [[Amalrih I Jerusalimski]] proizveo u lorda od [[Bejrut]]a. Neumorni Andronik je sada zaveo Teodoru Komninu, bratičinu Manojla i udovicu jerusalemskog kralja [[Balduin III Jerusalimski|Balduina III]]. Kada je Teodora posetila Bejrut Andronik ju je ubedio da zajedno pobegnu dalje na istok. Ljubavnici su našli utočište u [[Damask]]u na dvoru Nur al-Dina (1146.-1174.) gde je Teodora rodila dvoje dece Aleksija i Irinu. Pošto je veza bila vanbračna, Andronik je dodatno kažnjen eskomunikacijom. Blizina Damaska vizantijskoj granici naterala je Andronika na dalja putovanja sve do [[Bagdad]]a a zatim preko Zakavkazja u Malu Aziju gde je lokalni emir Saltudž darovao beguncima zamak u blizini Koloneje, nedaleko od granica vizantijskog Ponta. Andronik je iz svog utočišta redovno pljačkao vizantijske teritorije a njegove romantične avanture i stalno odoljevanje Manojlovim poterama učinile su ga popularnim u Carigradu. Na kraju je Manojlo rešio problem tako što je [[trapezunt]]ski namesnik Nićifor Paleolog zarobio Teodoru i njenu decu i poslao ih u prestonicu. Andronik je odmah zatražio pomilovanje za sve što je učionio i car ga je u julu [[1180]]. godine pozvao i Konstantinov grad. Sklon teatralnosti, Andronik je u [[Istanbul|Carigrad]] ujahao u lancima i pred Manojlom je pokajnički pokazao svoje rane od teškog gvožđa. Car je briznuo u plač i naredio jednom od plemića da skine Androniku lance kako bi ovaj prihvatio mesto na dvoru koje mu pripada.

[[Datoteka:Maria of Antioch.jpg|thumb|desno|'''Marija Antiohijska''' na savremenom portretu u vidu minijature u vizantijskom rukopisu koji se danas čuva u Vatikanskoj biblioteci. Kao Latinka i ljubavnica korumpiranog protosevasta Aleksija Komnina, Marija je bila laka meta za uklanjanje od strane Andronika. Ironijom sudbine njen rođeni sin Aleksije II Komnin je potpisao ukaz po kome je kasnije osuđena na smrt.]]

== Pohod na Carigrad ==
Manojlo Komnin je u svom drugom braku sa [[Marija Antiohijska|Marijom Antiohijskom]] najposle dobio sina [[Aleksije II Komnin|Aleksija]] 1169. godine. Car je pokušao da obezbedi da svi faktori, i spoljni i unutrašnji, prihvate mladog prestolonaslednika kako bi nasleđivanje prestola prošlo bez potresa. Andronik se morao zakleti na vernost carskom ogranku Komnina i da će ukoliko sazna za zaveru obavestiti Manojla ili njegovog sina i učiniti sve što je do njega da ih zaštiti. Nakon toga, Manojlo je imenovao Andronika za namesnika Ponta koji je sada uživao prihode čitave provincije kao svoju sopstvenu [[Pronija|proniju]]. Andronik i Teodora Komnina su se naselili u Oinajonu na obali [[Crno more|Crnog mora]], ali je Manojlo kao taoce zadržao troje Andronikove legitimne dece.

Manojlo je iznenada umro [[24.9.]] [[1180]]. i njegov maloletni sin [[Aleksije II Komnin]] je zvanično počeo da vlada pod regentstvom carice-majke Marije Antiohijske. Kao Latinka Marija nije bila popularna u Carigradu, a dalje podele je izazvala nakon što je postala ljubavnica Manojlovog sinovca protosevasta Aleksija koji je tako postao pravi vladar carstva. Time su raspaljena stara rivalstva unutar porodice Komnina i sada je Marija Porfirogenita, Manojlova ćerka iz prvog braka, bila glavni organizator nemira protiv vladajućeg regentstva. I Andronikovi sinovi Manojlo i Jovan su [[21. februar]]a [[1181]]. uzeli učešća u zaveri i pokušaju atentata na protosevasta Aleksija. Najzad, protosevast je pokrenuo pravi ulični rat protiv pristalica Marije Porfirogenite i njenog supruga [[Cezar (titula)|cezara]] Jovana-Renijea od Monferata. Sukob je okončan u maju 1181. pobedom carske partije, Mariji i njenom mužu je dozvoljeno da nekažnjeno odu iz Carigrada ali su njihove pristalice kažnjene. Jovan i Manojlo su tako pritvoreni, ali je njihova sestra Marija pobegla u [[Sinopa|Sinopu]] kod njihovog oca Andronika.

Andronik je već bio u prepisci sa vođama pobune, a 10. aprila [[1181]]. prilikom jednog od napada carigradske svetine na palatu gradom se pronela vest da je Andronik sa svojom vojskom već na [[Azija|azijskoj]] obali [[Bosfor]]a. Marija je prenela ocu da se u Carigradu prvo uzdaju u Boga, a zatim u njega. Brojna pisma su već potvrdila Androniku da je željno iščekivan u [[Istanbul|Konstantinopolju]]. I on sam je počeo da piše mladom caru, patrijarhu i drugim velikodostojnicima o svojoj nameri da ispuni zakletvu položenu umrlom caru i ukloni tiransko namesništvo. Andronik je ubrzo okupio vojsku najamnika i malu flotu i krenuo na dug put kroz Malu Aziju. U proleće [[1182]]. Andronik je porazio carsku vojsku koju je predvodio Andronik Anđeo zajedno sa svojim sinovima, budućim carevima [[Isak II Anđeo|Isakom II]] i [[Aleksije III Anđeo|Aleksijem III]]. Anđeli su zatim prešli na Andronikovu stranu, a isto je učinila i čitava flota. Protosevast Aleksije je uhapšen od strane svoje franačke garde i izručen Androniku u [[Halkedon]]. Andronik ga je oslepeo i poslao u [[manastir]].

== Regentstvo ==
Slično Manojlu Komninu i protosevast Aleksije se oslanjao na Latine tokom svoje vlade. Andronikov ustupak carigradskoj svetini bio je dozvola da se izvrši istraga Latina u Konstantinopolju uz pomoć [[Paflagonija|paflagonskih]] najamnika. Pored [[rimokatolička crkva|katoličkog]] klera postradali su i članovi porodica [[Đenova|đenovljanskih]] i [[piza]]nskih trgovaca. Tek kada je progon okončan, Andronik je i zvanično ušao u grad i prvo posetio Manojlovu grobnicu u manastiru Hrista Pantokratora. Na Pedesetnicu [[16.5.]] [[1182]]. godine mladi Aleksije je ponovo krunisan ovoga puta iz ruku Andronika, a zauzvrat novi regent je mladog cara na ramenima odneo od saborne crkve [[Aja Sofija|Svete Premudrosti]] do carske palate.

Konačnim ulaskom u prestonicu Andronik Komnin je pokušao da stvori snažno uporište među birokratijom i sveštenstvom. Marija Porfirogenita, koja je takođe polagala prava na regentstvo, i njen muž Renije Monferatski su stavljeni pod prismotru i ubrzo su pomrli jedno za drugim u carskoj palati. Po glasinama koje su kolale po gradu, Andronik ih je uklonio sporim ali smrtonosnim otrovom. Carica-majka Marija Antiohijska, sada monahinja Ksena (grčki ''Strankinja'') u manastiru Sv. Diomeda, takođe je smatrana pretnjom za regenta. Mladi Aleksije II je po volji svog savladara potpisao ukaz o smrtnoj kazni za veleizdaju, a Andronik je zatim isti taj zakon upotrebio protiv dečakove majke. Marija je osuđena da je pozvala ugarskog kralja [[Bela III|Belu III]] da napadne vizantijski [[Balkansko poluostrvo|Balkan]], a zatim je, i pored protivljena Andronikovog sina Manojla, zadavljena. Protiv uklanjanja carice-majke sa dvora pobunili su se upravo oni koji su pomogli Andronikov pohod na Carigrad. Svi su pohapšeni i kažnjeni oslepljivanjem, sem Andronika Anđela koji je sa svojih šest sinova uspeo da pobegne u Siriju gde je i umro. Najzad, [[patrijarh]] [[Teodosije I Voradiot]] je [[1183]]. nateran da se dobrovoljno povuče u manastir i njegovo mesto je zatim zauzeo Androniku lojalni [[Vasilije II Kamater]] ([[1183]].-[[1186]].). Andronik je još tokom pohoda objavio da dolazi kako bi obnovio jedinistvo i snagu države nasuprot provincijskom vojnom plemstvu koje je smatrano kao remetilački faktor. Kada je u jesen došlo do pobuna u Nikeji i [[Bursa|Prusi]], septembra 1183. godine Andronik je deklamacijom objavio da je neophodno da se mladom caru izabere iskusniji savladar. Ulicama Carigrada carski provokatori su organizovali skandiranje: &quot;''Živeli Aleksije i Andronik, veliki carevi Rimljana'' !&quot; Regent je zatim svečano sproveden u carsku palatu u Vlaherni gde je izvikan za cara. Aleksije je nevoljno priznao svog strica za savladara. Prilikom krunisanja Andronik I Komnin je aklamacijom proglašen za prvog u carskom kolegijumu.

Nedugo nakon krunisanja, i pored svih zakletvi i obaveza, Andronik je likvidirao Aleksija. Najuži krug carevih saradnika je osudio mladog cara na smrt pod izgovorom da carstvu treba samo jedan vladar. Aleksije je zadavljen i zatim je njegovo telo bačeno u more. Andronikov uspon do
trona ostvaren je uz dosta prevrata sreće i političkih likvidacija. Po [[Evstatije Solunski|Evstatiju Solunskom]], car se pohvalio svojim sinovima da je uz pomoć carigradske rulje, uklonio je &quot;Divove&quot; kako bi sada mogao da vlada &quot;Pigmejima&quot;.

== Vladavina ==
Teodora Komnina izgleda nije doživela da vidi uspeh svog dugogodišnjeg saputnika. Andronik se, po stupanju na presto, oženio po drugi put i to Agnesom-Anom, ćerkom francuskog kralja [[Luj VII|Luja VII]]. Agnesa je imala tek dvanaest godina i dovedena je u Carigrad kao verenica zlosrećnog Aleksija II. Andronik je bio pedeset godina stariji od svoje neveste i vizantijski istoričari su sklapanje ovakvog braka smatrali za jedan od njegovih većih zločina.

Već za vreme Andronikovog regentstva vizantijska vlast na Balkanu je teško uzdrmana. Bela III je zauzeo Dalmaciju i Hrvatsku, kao i Beograd i Braničevo i u svom pljačkaškom pohodu, zahvaljujući savezu sa [[Stefan Nemanja|Nemanjinim]] [[Srbi]]ma, Ugri su stigli do Niša. Kada su ugarski upadi stali, Andronik je vojsku sa Balkana poslao da umiri pobune u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] koje su sada predvodili braća Anđeli koji su se upravo vratili iz Sirije. Car je odmetnute gradove Nikeju i Prusu podvrgao teškoj opsadi. U Nikeji je poštedeo stanovnike grada na molbe lokalnog [[arhiepiskop]]a i Isaka Anđela čija je predaja umekšala Andronikov gnev. U Prusi, koju su carske snage zauzele, izvršena je velika odmazda nad gradskim stanovništvom, dok je četrdesetak plemića obešeno. Po [[Nikita Honijat|Honijatu]] prvi put u vizantijskoj istoriji i žene su zatvarane i podvrgavane torturi i oslepljivanju.

U prestonici Andronik je vodio opresivnu politiku prema plemstvu, ali je u provincijama pokušavao da sprovede određene reforme. Ukinuo je Manojlov zakon o prodaji zemlje samo unutar plemstva i uveo nekoliko mera u korist zavisnog stanovništva. Visina nameta je utvrđena i uvedene su stroge mere protiv korupcije. Pored toga uveo je zakon kojim je pokušao da spreči staru mediteransku praksu pljačkanja nasukanih brodova. Mera je bila uvedena verovatno i u cilju omogućavanja povratka latinskim trgovcima. Dok su se Pizanci i Đenovljani, usled posledica pokolja iz 1182. pretvorili u pirate koji su uznemiravali egejske obale, trgovinu su ubrzo obnovili [[Mletačka republika|Mlečani]]. Andronik je samo zarad populizma dozvolio progon Latina a kasnije je, kao što je spomenuto, oženio francusku princezu, poslovao sa italijanskim trgovcima i u svoju službu primio brojne zapadnjačke najamnike.

Ipak, veliko broj plemića je pobegao iz Vizantije tražeći utočište na raznim stranama. Jedan od njih je bio Isak Komnin, potomak jedne od sporednih grana dinastije, koji je sa falsifikovanim pismom uspeo da se nametne za namesnika [[Kipar|Kipra]]. Isak se zatim na Kipru proglasio za cara i nastavio da vlada ostrvom van carevog domašaja.

== Pad ==
Uz velike žrtve i prognanike među plemstvom, Andronik se morao osloniti na one koji su mu bili lojalni bez obzira na njihove sposobnosti. Stariji sin Manojlo, popularan u Carigradu zbog svoje blagosti, zaobiđen je u imenovanju prestolonaslednika u korist mlađeg Jovana, poznatog po surovosti i razuzdanom ponašanju. Vremenom, car je naredio nekoliko javnih pogubljenja tako da su se i Carigrađani lično mogli uveriti u preteranost njegovih nasilnosti. Najzad, u junu [[1185]]. [[Normani|normanski]] kralj [[Sicilija|Sicilije]] [[Vilijem II Sicilijanski|Vilijem II]] je izveo napad na vizantijski [[Drač]]. Zapovednik grada je pre izabrao da se preda Normanima i ode u sužanjstvo na Siciliju nego da se vrati u Konstantinopolj i suoči sa carevom nemilosrdnošću. Slično se ponovilo u avgustu kada su Normani zauzeli [[Solun]] zahvaljujući nespremnosti Davida Komnina, jednog od carevih nemilih rođaka, da brani grad.

[[Datoteka:Death of andronic I.png|thumb|left|350px|'''Smrt Andronika I Komnina''' na minijaturi iz 15. veka koja je ilustovala Istoriju savremenika događaja Gijoma Tirskog. U pozadini se vidi stari i osakaćeni car koji je postavljen naopako na konja (u realnosti na kamilu) i vodan carigradskim ulicama. U prvom planu grupa žena čereči već polumrtvog bivšeg cara u znak odmazde zbog pogubljenja njihovih muževa.]]

Na vest o padu Soluna u Carigradu je zavladala panika. Car je za to vreme boravio u svojim letnjikovcima na azijskom obalama [[Bosfor]]a i sa svojim najbližim saradnicima sastavljao spisak za likvidaciju. Navodno je pored svakog imena napravio belešku na koji način želi da umori osuđene. Pored toga preko posrednika konsultovao je jednog od carigradskih astrologa koji mu je poručio da đe ga naslediti čovek sa slovima ''IS'' u imenu. Andronik se najviše pribojavao svog rođaka sa Kipra, Isaka, ali je carev egzekutor Stefan Hadžiohristoforit predložio [[Isak II Anđeo|Isaka Anđela]] kao potencijalnu opasnost. Hadžiohristoforit je sa još trojicom pratilaca uveče [[11.9.]] [[1185]]. pokušao da privede Isaka Anđela, ali je očajnik jednim potezom mača ubio carevog izaslanika i rasterao njegove ljude. Nakon toga, užasnut svojim delom, sklonio se u crkvu Svete Premudrosti i proveo noć u skloništu okružen članovima familije i sve brojnijom masom stanovnika grada. U zoru [[12.9.]] prvi put su se čule aklamacije protiv Andronika a u korist Isakovog dolaska na presto. Andronik je otprilike u isto vreme stigao u grad odlučan da umiri pobunu, ali se pokazalo da su prilike već van svake kontrole. Patrijarh je dovučen u crkvu Svete Premudrosti i nateran da kruniše Isaka Anđela koji je bio gotovo polumrtav od straha. Ni najamnička garda više nije htela da brani starog Andronika i on se obratio svetini sa prozora carske palate i ponudio abdikaciju u korist sina Manojla. Pošto je oteran pogrdama, Andronik se prerušio i na galiji, zajedno sa suprugom i omiljenim ljubavnicama, pokušao da pobegne iz Carigrada. Pošto je znao da je u vizantijskom svetu neomiljen navodno je planirao da kao nekada davno ponovo pobegne u Rusiju. Međutim, vetar je sprečio cara i njegove dve žene da napuste luku Čele na Crnom moru tako da su brzo uhvaćeni i vraćeni u Carigrad.

U vizantijskoj prestonici Andronik je zatvoren u jednu od kula palate u Vlaherni. Narednog dana doveden je u lancima u carsku palatu gde ga je novi car [[Isak II Anđeo]] predao razbesneloj rulji. Andronik je prošao kroz nekoliko dana teških poniženja i mučenja dok najzad nije praktično raskomadan na carigradskom Hipodromu. Nakon strašne smrti nekadašnjeg spasitelja Carigrada, Andronikovi ostaci sahranjeni su polutajno u manastiru Efora nedaleko od ruševina antičkih Zeuksipovih kupatila.

== Epilog ==
Zajedno sa Andronikom u kovitlacu događaja u Carigradu nestao je i njegov stariji sin Manojlo. Mlađi carev sin i formalni savladar Jovan ubijen je u [[Trakija|Trakiji]] od strane sopstvenih vojnika kada je u vojni logor stigla vest o prevratu. Međutim, propast dinastije preživeli su mladi Manojlovi sinovi, [[Aleksije I Veliki Komnin|Aleksije]] i [[David Komnin|David]] koje je njihova majka, [[Gruzija|gruzijska]] princeza [[Rusudan]], sestra [[Tamara (gruzijska carica)|carice Tamare]], odvela sa sobom na istok. Nakon [[Pad Carigrada (1204)|pada Carigrada 1204.]], Andronikovi unuci su zauzeli crnomorsku obalu Male Azije uz gruzijsku pomoć i udarili temelje vitalnom [[Trapezuntsko carstvo|Trapezuntskom carstvu]]. Pod dinastijom ''Velikih Komnina'' Trapezunt je odolevao sve do [[1461]]. godine kada je maleno carstvo palo u ruke [[Osmansko carstvo|osmanskog sultana]] [[Mehmed II Osvajač|Mehmeda II Osvajača]].

== Literatura ==
* M. Angold, ''The Byzantine Empire, 1025-1204, A Political History'', Second Edition, London-New York 1997.
* C. M. Brand, ''Byzantium Confronts the West, 1180-1204'', Cambridge (Massachustetts) 1968.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Andronikos I Komnenos}}
* [http://www.roman-emperors.org/andycomn.htm Biografija Andronika Komnina iz pera australijskog vizantologa Endrua Stouna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011071450/http://www.roman-emperors.org/andycomn.htm |date=2018-10-11 }}
* [http://www.mittelalter-genealogie.de/_byzanz/a/andronikos_1_kaiser_von_byzanz_1185/andronikos_1_kaiser_1185.html genealogie-mittelalter.de Geneologija Andronika I Komnina na nemačkom]

{{niz|
pre=[[Aleksije II Komnin]]|
spisak=[[Vizantijski carevi]] &lt;br /&gt; [[1183]]—[[1185]]|
posle=[[Isak II Anđeo]]
}}

{{Rimski carevi}}

[[Kategorija:Komnini]]
[[Kategorija:Istočnorimski carevi]]</text>
      <sha1>ndndzlywgxasr84a995nmim2yy66xid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AKB48</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130847</id>
    <revision>
      <id>42668985</id>
      <parentid>42490514</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:46:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28529" sha1="1espcpo3ab13zc082zfih9euucd8grj" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| Ime               = AKB48
| Slika             = AKB48 20090703 Japan Expo 52.jpg
| Img_alt           = 
| Img_capt          = AKB48 nastupa na Japan Expo 2009 u Francuskoj
| Img_size          = 
| Landscape         = 
| Background        = group_or_band
| Alias             = 
| Porijeklo         = [[Akihabara]], [[Tokio]], [[Japan]]
| Žanr              = [[j-pop]], [[pop muzika|pop]]
| Period_aktivnosti = {{Start date|2005}}.–danas
| Diskografska_kuća = AKS&lt;br /&gt;DefSTAR Records&lt;br /&gt;You, Be Cool!/[[King Records]]
| Povezani_izvođači = 
| URL               = [http://www.akb48.co.jp akb48.co.jp]&lt;br /&gt;[http://www.youtube.com/AKB48/ youtube.com/AKB48]
| Bivši_članovi     = 
| Sadašnji_članovi  = [[#Team A|Team A]]&lt;br /&gt;[[#Team K|Team K]]&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[#Team B|Team B]]&lt;br /&gt;[[#Team 4|Team 4]]
}}

'''AKB48''' je [[japan]]ska pop grupa koju je osnovao 2005. godine poznati japanski tekstopisac i producent [[Jasuši Akimoto]].&lt;ref name=&quot;What is AKB48&quot;&gt;{{cite web
| url=http://www.youtube.com/watch?v=98f2J7h-Ya0
| title=What is AKB48? / AKB48 [Official]
| work=AKB48
| date = 14. 2. 2011.
| accessdate = 24. 10. 2011.
| language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;reuters20090728&quot;&gt;{{cite web
| url=http://www.reuters.com/article/2009/07/28/idUS219130+28-Jul-2009+BW20090728
| title=Japanese Idol Group AKB48 to Perform at MIPCOM
| publisher=Reuters
| date=28. 7. 2009.
| accessdate=24. 10. 2011.
| language=engleski
| archivedate=2012-06-16
| archiveurl=https://www.webcitation.org/68TMydg2B?url=http://www.reuters.com/article/2009/07/28/idUS219130+28-Jul-2009+BW20090728
| deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;japantimes20100824&quot;&gt;{{cite web
| url=http://www.japantimes.co.jp/text/nn20100824i1.html
| title=Girl idol group about mass exposure, fans
| date = 24. 8. 2010.
| accessdate = 24. 10. 2011.
| work=The Japan Times
| publisher=The Japan Times Inc.
| language=engleski}}&lt;/ref&gt;

AKB48 je dobila ime po [[Akihabara|Akihabari]] (ili kraće Akibi), okrugu u [[Tokio|Tokiju]] u kojem se nalazi sopstveni teatar grupe.&lt;ref&gt;{{cite web
| url=http://www.akb48.co.jp/english/theater/index.html
| title=AKB48 Official Site｜Where to see them
| publisher=AKB48
| accessdate=24. 10. 2011.
| language=engleski
| archive-date=2008-12-18
| archive-url=https://web.archive.org/web/20081218030159/http://www.akb48.co.jp/english/theater/index.html
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt; Grupa drži koncerte u svom teatre gotovo svakodnevno.&lt;ref name=&quot;japantimes20100824&quot; /&gt;

AKB48 je ušla u [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]] kao „najveća pop grupa“ u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web
| url=http://yeinjee.com/2010/akb48-officially-world-biggest-group/
| title=AKB48 is officially the world's biggest group
| date=15. 11. 2010.
| accessdate=23. 10. 2011.
| archive-date=2013-09-27
| archive-url=https://web.archive.org/web/20130927132131/http://yeinjee.com/akb48-officially-world-biggest-group/
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
| url=http://www.guinnessworldrecords.com/records-8000/largest-pop-group/
| title=Guinness Worlds Records - Largest pop group
| publisher=Guinness World Records
| accessdate=23. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Trenutno AKB48 se sastoji od 4 sastava: Team A, Team K i Team B po 16 devojaka u svakom i Team 4 u sastavu od 11 devojaka, odnosno grupa ima ukupno 59 članica (stanje 2. septembra 2011.).&lt;ref name=&quot;akb48members&quot;&gt;{{cite web
| url=http://www.akb48.co.jp/members/
| title=AKB48公式サイト｜メンバー情報
| accessdate=24. 10. 2011.
| publisher=AKB48
| language=japanski
| archivedate=2006-06-13
| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060613072555/http://www.akb48.co.jp/members/
| deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

Izuzetno su popularne u Japanu.&lt;ref name=&quot;What is AKB48&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;reuters20090728&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;japantimes20100824&quot; /&gt; Devet najnovijih [[singlica|singlova]] grupe su dostigli prvo mesto [[Oricon|Orikonove]] nedeljne liste najprodavanijih singlova.&lt;ref name=&quot;oriconcdsingle&quot; /&gt;

== Članice ==
==== Team A ====
({{nihongo|„Tim A“|チームA|Ći:mu E:}})

Kapiten: [[Minami Takahaši]]
* {{nihongo|[[Misaki Ivasa]]|岩佐 美咲}} (30. januar 1995., [[prefektura Ćiba]])
* {{nihongo|[[Ajka Ota]]|多田 愛佳}} (8. decembar 1994., [[prefektura Saitama]])
* {{nihongo|[[Šizuka Oja]]|大家 志津香}} (28. decembar 1991., [[prefektura Fukuoka]])
* {{nihongo|[[Haruka Katajama]]|片山 陽加}} (10. maj 1990., [[prefektura Aići]])
* {{nihongo|[[Asuka Kuramoći]]|倉持 明日香}} (11. septembar 1989., [[prefektura Kanagava]])
* {{nihongo|[[Haruna Kođima]]|小嶋 陽菜}} (19. april 1988., [[prefektura Saitama]])
* {{nihongo|[[Rino Sašihara]]|指原 莉乃}} (21. novembar 1992., [[prefektura Oita]])
* {{nihongo|[[Mariko Šinoda]]|篠田 麻里子}} (11. mart 1986., [[prefektura Fukuoka]])
* {{nihongo|[[Aki Takađo]]|高城 亜樹}} (3. oktobar 1991., [[Tokio]])
* {{nihongo|[[Minami Takahaši]]|高橋 みなみ}} (8. april 1991., [[Tokio]])
* {{nihongo|[[Haruka Nakagava]]|仲川 遥香}} (10. februar 1992., [[Tokio]])
* {{nihongo|[[Ćisato Nakata]]|中田 ちさと}} (8. oktobar 1990., [[prefektura Saitama]])
* {{nihongo|[[Sajaka Nakaja]]|仲谷 明香}} (15. oktobar 1991., [[prefektura Ivate]])
* {{nihongo|[[Acuko Maeda]]|前田 敦子}} (10. jul 1991., [[prefektura Ćiba]])
* {{nihongo|[[Ami Maeda]]|前田 亜美}} (1. jun 1995., [[Tokio]])
* {{nihongo|[[Nacumi Macubara]]|松原 夏海}} (19. jun 1990., [[prefektura Fukuoka]])

==== Team K ====
({{nihongo|„Tim K“|チームK|Ći:mu Ke:}})

Kapiten: [[Sajaka Akimoto]]
* {{nihongo|[[Sajaka Akimoto]]|秋元 才加}} (26. jul 1988., prefektura Ćiba)
* {{nihongo|[[Tomomi Itano]]|板野 友美}} (3. jul 1991., prefektura Kanagava)
* {{nihongo|[[Majumi Ućida]]|内田 眞由美}} (27. decembar 1993., Tokio)
* {{nihongo|[[Ajaka Umeda]]|梅田 彩佳}} (3. januar 1989., prefektura Fukuoka)
* {{nihongo|[[Juko Ošima]]|大島 優子}} (17. oktobar 1988., [[prefektura Toćigi]])
* {{nihongo|[[Ajaka Kikući]]|菊地 あやか}} (30. jun 1993., Tokio)
* {{nihongo|[[Miku Tanabe]]|田名部 生来}} (2. decembar 1992., [[prefektura Šiga]])
* {{nihongo|[[Tomomi Nakacuka]]|中塚 智実}} (18. jun 1993., prefektura Saitama)
* {{nihongo|[[Moeno Nito]]|仁藤 萌乃}} (22. jul 1992., Tokio)
* {{nihongo|[[Misato Nonaka]]|野中 美郷}} (20. april 1991., prefektura Fukuoka)
* {{nihongo|[[Rejna Fuđie]]|藤江 れいな}} (1. februar 1994., prefektura Ćiba)
* {{nihongo|[[Sakiko Macui]]|松井 咲子}} (10. decembar 1990., prefektura Saitama)
* {{nihongo|[[Minami Minegiši]]|峯岸 みなみ}} (15. novembar 1992., Tokio)
* {{nihongo|[[Sae Mijazava]]|宮澤 佐江}} (13. avgust 1990., Tokio)
* {{nihongo|[[Jui Jokojama]]|横山 由依}} (8. decembar 1992., [[prefektura Kjoto]])
* {{nihongo|[[Rumi Jonezava]]|米沢 瑠美}} (6. jun 1991., prefektura Saitama)

==== Team B ====
({{nihongo|„Tim B“|チームB|Ći:mu Bi:}})

Kapiten: [[Juki Kašivagi]]
* {{nihongo|[[Haruka Išida]]|石田 晴香}} (2. decembar 1993., prefektura Saitama)
* {{nihongo|[[Tomomi Kasaj]]|河西 智美}} (16. novembar 1991., Tokio)
* {{nihongo|[[Juki Kašivagi]]|柏木 由紀}} (15. jul 1991., [[prefektura Kagošima]])
* {{nihongo|[[Rie Kitahara]]|北原 里英}} (24. jun 1991., prefektura Aići)
* {{nihongo|[[Kana Kobajaši]]|小林 香菜}} (17. maj 1991., prefektura Saitama)
* {{nihongo|[[Mika Komori]]|小森 美果}} (19. jul 1994., prefektura Aići)
* {{nihongo|[[Amina Sato]]|佐藤 亜美菜}} (16. oktobar 1990., Tokio)
* {{nihongo|[[Sumire Sato]]|佐藤 すみれ}} (20. novembar 1993., prefektura Saitama)
* {{nihongo|[[Nacuki Sato]]|佐藤 夏希}} (1. jul 1990., [[Saporo]], [[Hokaido|prefektura Hokaido]])
* {{nihongo|[[Šihori Suzuki]]|鈴木 紫帆里}} (17. februar 1994., [[prefektura Kanagava]])
* {{nihongo|[[Marija Suzuki]]|鈴木 まりや}} (29. april 1991., prefektura Saitama)
* {{nihongo|[[Rina Ćikano]]|近野 莉菜}} (23. april 1993., Tokio)
* {{nihongo|[[Nacumi Hirađima]]|平嶋 夏海}} (28. maj 1992., Tokio)
* {{nihongo|[[Juka Masuda]]|増田 有華}} (3. avgust 1991., [[prefektura Osaka]])
* {{nihongo|[[Miho Mijazaki]]|宮崎 美穂}} (30. jul 1993., Tokio)
* {{nihongo|[[Maju Vatanabe]]|渡辺 麻友}} (26. mart 1994., prefektura Saitama)

==== Team 4 ====
({{nihongo|„Tim 4“|チーム4|Ći:mu Fo:}})

Tim je osnovan 7. juna 2011 godine.&lt;ref name=&quot;natalie20110607&quot;&gt;{{cite web
| url=http://natalie.mu/music/news/50842
| title=AKB48、研究生昇格組中心の新チーム「チーム4」誕生
| work=Natalie
| publisher=Natalie (Natasha Inc.)
| date=7. 6. 2011.
| accessdate=23. 10. 2011.
| language=japanski
| archive-date=2012-09-02
| archive-url=https://web.archive.org/web/20120902124742/http://natalie.mu/music/news/50842
| url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;
* {{nihongo|[[Maria Abe]]|阿部 マリア}} (29. novembar 1995., [[prefektura Kanagava]])
* {{nihongo|[[Miori Ićikava]]|市川 美織}} (12. februar 1994., [[prefektura Saitama]])
* {{nihongo|[[Anna Irijama]]|入山 杏奈}} (3. decembar 1995., [[prefektura Ćiba]])
* {{nihongo|[[Mina Oba]]|大場 美奈}} (3. april 1992., [[prefektura Kanagava]])
* {{nihongo|[[Haruka Šimazaki]]|島崎 遥香}} (30. mart 1994., [[prefektura Saitama]])
* {{nihongo|[[Haruka Šimada]]|島田 晴香}} (16. decembar 1992., [[prefektura Šizuoka]])
* {{nihongo|[[Miju Takeući]]|竹内 美宥}} (12. januar 1996., [[Tokio]])
* {{nihongo|[[Marija Nagao]]|永尾 まりや}} (10. mart 1994., [[prefektura Kanagava]])
* {{nihongo|[[Šiori Nakamata]]|仲俣 汐里}} (25. jul 1992., [[Tokio]])
* {{nihongo|[[Mariko Nakamura]]|中村 麻里子}} (16. decembar 1993., [[prefektura Ćiba]])
* {{nihongo|[[Anna Mori]]|森 杏奈}} (21. mart 1994., [[prefektura Ćiba]])
* {{nihongo|[[Suzuran Jamaući]]|山内 鈴蘭}} (8. decembar 1994., [[prefektura Ćiba]])

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! rowspan=&quot;2&quot;| Redni&lt;br /&gt;broj
! rowspan=&quot;2&quot;| Naziv
! rowspan=&quot;2&quot;| Napomene
! colspan=&quot;3&quot;| Pozicija
! rowspan=&quot;2&quot;| Prodaja&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Oricon]])&lt;/small&gt;
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! width=&quot;50&quot;| [[Oricon]]&lt;br /&gt;Weekly&lt;br /&gt;Singles&lt;br /&gt;Chart&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;oriconcdsingle&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/385015/ranking/cd_single/|title=AKB 48 no shinguru uriage rankingu|publisher=Oricon Inc.|accessdate = 24. 10. 2011.|language=japanski}}&lt;/ref&gt;
! width=&quot;50&quot;| [[Billboard]]&lt;br /&gt;[[Japan Hot 100|Japan&lt;br /&gt;Hot&lt;br /&gt;100]]*&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;billboard&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard-japan.com/system/jp_charts/hot100/|title=Hot 100｜JAPAN Charts｜Billboard JAPAN|publisher=Hanshin Contents Link Corporation &amp; Prometheus Global Media, LLC.|language=japanski}}&lt;/ref&gt;
! width=&quot;50&quot;| [[RIAJ]]&lt;br /&gt;Digital&lt;br /&gt;Track&lt;br /&gt;Chart*&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;riajdigital&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.riaj.or.jp/data/others/weekly_chart/index.html|title=有料音楽配信チャート|publisher=Recording Industry Association of Japan|language=japanski|access-date=2011-10-24|archive-date=2012-07-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120703000808/http://www.riaj.or.jp/data/others/weekly_chart/index.html}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| 2006.
| 1
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Sakura no Hanabiratachi“|桜の花びらたち}}
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;2&quot;| &lt;small&gt;Nezavisni singlovi&lt;/small&gt;
| 10
| rowspan=&quot;8&quot; bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;|
| rowspan=2 bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;|
| align=&quot;right&quot;| 46&amp;nbsp;000
|-
| 2
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Skirt, Hirari“|スカート、ひらり}}
| 13
| align=&quot;right&quot;| 21&amp;nbsp;000
|-
| 1
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Aitakatta“|会いたかった}}
| align=&quot;left&quot;| &lt;small&gt;Debitantski singl; izdala ga je izdavačka kuća DefSTAR Records 25. oktobra 2006.&lt;/small&gt;
| 12
| 32**
| align=&quot;right&quot;| 51&amp;nbsp;000
|-
| rowspan=&quot;5&quot;| 2007.
| 2
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Seifuku ga Jama o Suru“|制服が邪魔をする}}
| align=&quot;left&quot;|
| 7
| rowspan=&quot;8&quot; bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;|
| align=&quot;right&quot;| 22&amp;nbsp;000
|-
| 3
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Keibetsu Shiteita Aijō“|軽蔑していた愛情}}
| align=&quot;left&quot;|
| 8
| align=&quot;right&quot;| 23&amp;nbsp;000
|-
| 4
| align=&quot;left&quot;| „BINGO!“
| align=&quot;left&quot;|
| 6
| align=&quot;right&quot;| 26&amp;nbsp;000
|-
| 5
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Boku no Taiyō“|僕の太陽}}
| align=&quot;left&quot;|
| 6
| align=&quot;right&quot;| 29&amp;nbsp;000
|-
| 6
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Yūhi o Miteiru ka?“|夕陽を見ているか?}}
| align=&quot;left&quot;|
| 10
| align=&quot;right&quot;| 18&amp;nbsp;000
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| 2008.
| 7
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Romance, Irane“|ロマンス、イラネ}}
| align=&quot;left&quot;|
| 6
| 22
| align=&quot;right&quot;| 23&amp;nbsp;000
|-
| 8
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Sakura no Hanabiratachi 2008“|桜の花びらたち2008}}
| align=&quot;left&quot;|
| 10
| 26
| align=&quot;right&quot;| 25&amp;nbsp;000
|-
| 9
| align=&quot;left&quot;| „Baby! Baby! Baby!“
| align=&quot;left&quot;| &lt;small&gt;Digitalni singl&lt;/small&gt;
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
| ×
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
|-
| 10
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Ōgoe Diamond“|大声ダイヤモンド}}
| align=&quot;left&quot;| &lt;small&gt;Prvi singl grupe koji je izdat za King Records&lt;/small&gt;
| 3
| 13
| 51**
| align=&quot;right&quot;| 97&amp;nbsp;000
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| 2009.
| 11
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„10nen Zakura“|10年桜|Jūnen Zakura}}
| align=&quot;left&quot;|
| 3
| 13
| bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;|
| align=&quot;right&quot;| 125&amp;nbsp;000
|-
| 12
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Namida Surprise!“|涙サプライズ!}}
| align=&quot;left&quot;|
| 2
| 5
| 28
| align=&quot;right&quot;| 169&amp;nbsp;000
|-
| 13
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Iiwake Maybe“|言い訳Maybe}}
| align=&quot;left&quot;|
| 2
| 2
| 11
| align=&quot;right&quot;| 146&amp;nbsp;000
|-
| 14
| align=&quot;left&quot;| „RIVER“
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 2
| 17
| align=&quot;right&quot;| 261&amp;nbsp;000
|-
| rowspan=&quot;5&quot;| 2010.
| 15
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Sakura no Shiori“|桜の栞}}
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 15
| align=&quot;right&quot;| 405&amp;nbsp;000
|-
| 16
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Ponytail to Chouchou“|ポニーテールとシュシュ}}
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 4
| align=&quot;right&quot;| 734&amp;nbsp;000
|-
| 17
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Heavy Rotation“|ヘビーローテーション}}
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 1
| align=&quot;right&quot;| 843&amp;nbsp;000
|-
| 18
| align=&quot;left&quot;| „Beginner“
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 2
| align=&quot;right&quot;|1&amp;nbsp;036&amp;nbsp;000
|-
| 19
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Chance no Junban“|チャンスの順番}}
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 12
| align=&quot;right&quot;| 694&amp;nbsp;000
|-
| rowspan=&quot;5&quot;| 2011.
| 20
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Sakura no Ki ni Narō“|桜の木になろう}}
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 3
| align=&quot;right&quot;| 1&amp;nbsp;078&amp;nbsp;000
|-
| –
| align=&quot;left&quot;| „Dareka no Tame ni ~What can I do for someone?~“
| align=&quot;left&quot;| &lt;small&gt;Digitalni dobrotvorni singl&lt;/small&gt;
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
| 17
| 2
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
|-
| 21
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Everyday, Kachūsha“|Everyday、カチューシャ}}
| align=&quot;left&quot;|
| 1
| 1
| 1
| align=&quot;right&quot;| 1&amp;nbsp;571&amp;nbsp;000
|-
| 22
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Flying Get“|フライングゲット}}
| align=&quot;left&quot;| 
| 1
| 1
| 1
| align=&quot;right&quot; | 1&amp;nbsp;552&amp;nbsp;000
|-
| 23
| align=&quot;left&quot;| {{nihongo|„Kaze wa Fuiteiru“|風は吹いている}}
| align=&quot;left&quot;| &lt;small&gt;Biti će izdan 26. oktobra 2011.&lt;/small&gt;
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
| bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#BBBBBB&quot;|
|}
&lt;small&gt;''*''' Hit-parada ''Billboard Japan Hot 100'' izlazi od februara 2008. godine, ''RIAJ Digital Track Chart'' izlazi od aprila 2009. godine.&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;'''**''' u 2010. godini&lt;/small&gt;

=== Albumi ===
==== Studijski albumi ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! rowspan=&quot;2&quot;| Redni&lt;br /&gt;broj
! rowspan=&quot;2&quot;| Album
! colspan=&quot;1&quot;| Pozicija
! rowspan=&quot;2&quot;| Prodaja&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Oricon]])&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot;| Sertifikacija&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Recording Industry Association of Japan|RIAJ]])&lt;/small&gt;
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! [[Oricon]]&lt;br /&gt;Weekly&lt;br /&gt;Albums&lt;br /&gt;Chart&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;oriconcdalbum&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/385015/ranking/cd_album/|title=AKB48 no arubamu uriage rankingu|publisher=Oricon Inc.|accessdate = 24. 10. 2011.|language=japanski}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;center&quot;|2008.
| align=&quot;center&quot;|1
| {{nihongo|''Set List ~Greatest Songs 2006–2007~''|SET LIST～グレイテストソングス 2006-2007～}}
&lt;small&gt;
* Objavljen: 1. novembar 2008.
* Ponovo izdat 14. aprila 2010. kao ''Set List ~Greatest Songs~ Kanzenban''
* Izdavačka kuća: DefSTAR Records (DFCL-1429/30 (Limited), DFCL-1431 (Regular), DFCL-1653 (Kanzen)*)
&lt;!--* Formati: CD, digital--&gt;
&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 29&lt;br /&gt;2*
| align=&quot;center&quot; | 54&amp;nbsp;000&lt;br /&gt;160&amp;nbsp;000*
| align=&quot;center&quot;| Platinasti (250&amp;nbsp;000+)&lt;ref name=&quot;riaj201106&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.riaj.or.jp/data/others/gold/201106.html|title=2011年6月度　認定作品|publisher=Recording Industry Association of Japan|accessdate=24. 10. 2011.|language=japanski|archive-date=2013-09-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130915104658/http://www.riaj.or.jp/data/others/gold/201106.html}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| align=&quot;center&quot; | 2
| {{nihongo|''Kamikyokutachi''|神曲たち}}
&lt;small&gt;
* Objavljen: 7. april 2010.
* Izdavačka kuća: King Records (KIZC-65/6 (Regular), NKCD-6512/3 (Theater))
&lt;!--* Formati: CD, digital--&gt;
&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 1
| align=&quot;center&quot; | 534&amp;nbsp;000
| align=&quot;center&quot;| 2× Platinasti&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.riaj.or.jp/data/others/gold/201012.html|title=2010年12月度　認定作品|publisher=Recording Industry Association of Japan|accessdate=24. 10. 2011.|language=japanski|archive-date=2011-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722122316/http://www.riaj.or.jp/data/others/gold/201012.html}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| align=&quot;center&quot; | 3
|{{nihongo|''Koko ni Ita Koto''|ここにいたこと}}
&lt;small&gt;
* Objavljen: 8. jun 2011.
* Izdavačka kuća: King Records (KIZC-90117/8 (Limited), KIZC-117/8 (Regular), NKCD-6546 (Theater))
&lt;!--* Formati: CD, digital--&gt;
&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 1
| align=&quot;center&quot; | 803&amp;nbsp;000+
| align=&quot;center&quot;| Milionski (1&amp;nbsp;000&amp;nbsp;000+)&lt;ref name=&quot;riaj201106&quot; /&gt;
|}
&lt;small&gt;'''*''' reizdanje iz 2010. pod nazivom {{nihongo|''Set List ~Greatest Songs~ Kanzenban''|SET LIST～グレイテストソングス～完全盤}}&lt;/small&gt;

== Videografija ==
=== Glazbeni video ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj
! Singl
! Izvođač
! Naziv
! Službeni video&lt;br /&gt;na [[YouTube]]-u
|-
| align=&quot;center&quot;| 10
| „Ōgoe Diamond”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Ōgoe Diamond”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=F32epua9VQs gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| 11
| „10nen Zakura”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „10nen Zakura”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=iyn5uirg2j8 gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| 12
| „Namida Surprise!”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Namida Surprise!”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=pKQlKygAMrg gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 13
| rowspan=&quot;2&quot;| „Iiwake Maybe”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Iiwake Maybe”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=qJ-Drv9tVjI gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Under Girls
| „Tobenai Agehachō”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=bUCoMByWzI0 gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| 14
| rowspan=&quot;3&quot;| „RIVER”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „RIVER”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=bQqLKCg-UgA gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Under Girls
| „Kimi no Koto Suki Dakara”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=PjgyH3lVI18 gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| {{nowrap|Theater Girls}}
| „Hikōkigumo (Theater Girls Ver.)”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=yBGwymXuhQ0 gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;| 15
| rowspan=&quot;4&quot;| „Sakura no Shiori”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Sakura no Shiori”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=lhEK1mxOm-I gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Majisuka Rock 'n' Roll”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=Kc9cuqAjjhs gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| {{nowrap|Team PB}}
| „Enkyori Poster”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=AFkT9fFTWvc gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| {{nowrap|Team YJ}}
| „Choose me!”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=xM0VcWzaiGw gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;| 16
| rowspan=&quot;4&quot;| „Ponytail to Chouchou”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Ponytail to Chouchou”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=SwXtaahxjls gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Under Girls
| „Nusumareta Kuchibiru”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=8NzfdEyo7x4 gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| {{nowrap|Theater Girls}}
| „Boku no YELL”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=5gLSpFwl-dY gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Majijo Teppen Blues”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=_fcAEkH09_M gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;| 17
| rowspan=&quot;4&quot;| „Heavy Rotation”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Heavy Rotation”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=lkHlnWFnA0c gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Under Girls
| „Namida no Seesaw Game”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=U1_7sqZa0wk gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| {{nowrap|Yasai Sisters}}
| „Yasai Sisters”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=pizw3Wf8MHM gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Lucky Seven”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=GRFwFjgDmus gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| 18
| „Beginner”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Beginner”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=HDn_EK7VRwQ gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| 19
| „Chance no Junban”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Chance no Junban”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=s_2Uz2Z9IkA gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| 20
| „Sakura no Ki ni Narō”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Sakura no Ki ni Narō”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=n9hNT5ezcnc gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 21
| rowspan=&quot;2&quot;| „Everyday, Katyusha”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Everyday, Katyusha”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=vEVq_Bx7_KY gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Kore kara Wonderland”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=O-TwpA5U80o gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| 22
| rowspan=&quot;3&quot;| „Flying Get”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Flying Get”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=ojXCC7SqDjM gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Flying Get” (Dancing Version)
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=WdhMjzfg6-k gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Under Girls
| „Dakishimecha Ikenai”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=P9VLKXaQNMI gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| 23
| rowspan=&quot;3&quot;| „Kaze wa Fuiteiru”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Kaze wa Fuiteiru”
|
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Kaze wa Fuiteiru”&lt;br /&gt;(DANCE! DANCE! DANCE! ver.)
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=fgESmgZ4ld8 gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Under Girls
| „Kimi no Senaka”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=twsL-qBix0g gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 24
| rowspan=&quot;2&quot;| „Ue kara Mariko”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Ue kara Mariko”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=-7YJkt-4R1A gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Noël no Yoru”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=BhCYmRiYP8Y gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 25
| rowspan=&quot;2&quot;| „GIVE ME FIVE!”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „GIVE ME FIVE!”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=SuhiIItERLo gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| Selection 6
| „Sweet &amp; Bitter”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=IQ8cXDgMR74 gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 26
| rowspan=&quot;2&quot;| „Manatsu no Sounds good!”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Manatsu no Sounds good!” (Dance Ver.)
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=MBuJ5R2KBKo gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Gugutasu no Sora”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=ia1t-0RWcUo gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;| 27
| rowspan=&quot;3&quot;| „Gingham Check”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Gingham Check”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=XHdcW2axwMk gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Yume no Kawa”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=xda7fk-lt84 gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Nante Bohemian”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=C4Yd_JiI3G0 gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 28
| rowspan=&quot;2&quot;| „UZA”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „UZA” (Dance Ver.)
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=WIdWXhV33vs gledaj]
|-
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Tsugi no Season”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=TX7RxVlIPDo gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 29
| rowspan=&quot;2&quot;| „Eien Pressure”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „Eien Pressure”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=bBYvuuVJB8k gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot;| NMB48
| „HA!”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=3h61H9MEx7c gledaj pregled]
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;| 30
| rowspan=&quot;2&quot;| „So long!”
| align=&quot;center&quot;| AKB48
| „So long!”
| align=&quot;center&quot;| [http://www.youtube.com/watch?v=LeLsjgbCoMI gledaj pregled]
|}

== Nagrade ==
Najvažnije nagrade grupi
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina
! Ceremonija
! Nagrada
! Nominirano djelo
! Rezultat
|-
| rowspan=&quot;5&quot; align=&quot;center&quot;| 2011
| 53rd [[Japan Record Awards]]&lt;ref name=&quot;mantan20111230&quot;&gt;{{cite web|url=http://mantan-web.jp/2011/12/30/20111230dog00m200048000c.html|title=日本レコード大賞：AKB48涙の初栄冠「フライングゲット」　前田敦子号泣、秋元康も祝福 - MANTANWEB（まんたんウェブ）|date=30. 12. 2011.|accessdate=01. 04. 2012.|publisher=Mainichi Shimbun Digital Co., Ltd|language=Japans|archiveurl=https://archive.today/20121123180848/http://mantan-web.jp/2011/12/30/20111230dog00m200048000c.html|archivedate=2012-11-23|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;
| Grand Prix
| „Flying Get”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| ''[[Billboard Japan]]'' Music Awards&lt;ref name=&quot;billboard20120306&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/charts/youtube#/news/akb48-avril-lavigne-win-big-at-billboard-006361352.story|title=AKB48, Avril Lavigne Win Big at Billboard Japan Music Awards|publisher=Billboard|date = 06. 03. 2012.|accessdate = 01. 04. 2012.|language=Engels}}&lt;/ref&gt;
| Artist of the Year
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| Top Pop Artists
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| Hot 100 of the Year
| „Everyday, Katyusha”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| Hot 100 Single Sales of the Year
| „Everyday, Katyusha”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| rowspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot;| 2012
| 14th [[Mnet Asian Music Awards]]
| Best Asian Artist Japan
| „Uza”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| ''Billboard Japan'' Music Awards&lt;ref name=&quot;billboard20121215&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard-japan.com/d_news/detail/8998|title=AKB48がアーティスト・オブ・ザ・イヤー含む4冠を2年連続で達成│Daily News│Billboard JAPAN|publisher=[[Billboard Japan]]|date = 15. 12. 2012.|accessdate = 05. 02. 2013.|language=japanski}}&lt;/ref&gt;
| Artist of the Year
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| Top Pop Artists
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| Hot 100 of the Year
| „Manatsu no Sounds good!”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| Hot 100 Single Sales of the Year
| „Manatsu no Sounds good!”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|-
| 54th Japan Record Awards&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sanspo.com/geino/news/20121230/akb12123021440001-n1.html|title=ＡＫＢ４８がレコ大連覇！“センター”まゆゆ号泣|publisher=[[Sankei Sports|SANSPO.COM]]|date=30. 12. 2012.|accessdate=05. 02. 2013.|language=japanski|archivedate=2013-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130101200856/http://www.sanspo.com/geino/news/20121230/akb12123021440001-n1.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| Grand Prix
| „Manatsu no Sounds good!”
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background: #ccffcc&quot;|Dobitnik
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|AKB48}}
* [http://www.youtube.com/AKB48 Zvanični kanal na Jutjubu]
* [http://www.akb48.co.jp/ Zvanični sajt]

[[Kategorija:Japanske muzičke grupe]]
[[Kategorija:Pop-grupe]]</text>
      <sha1>1espcpo3ab13zc082zfih9euucd8grj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baalbek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>134679</id>
    <revision>
      <id>42669136</id>
      <parentid>42414107</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9185" sha1="1zx8o7d9z5bs4hnc4ye3utmqok858t3" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Baalbek
| ime_genitiv =Baalbeka
| izvorno_ime =&lt;small&gt;بعلبك‎&lt;/small&gt;

| slika_panorama = Baalbek(js) 19.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike     = Ulaz u Stari grad

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi = 34
| širina-minute    = 00
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 36
| dužina-minute    = 12
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flagcountry|LBN}}
| lokacija1_ime =[[Libanonske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Bekaa]]

| površina_bilješke =
| površina_uža      = 7 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_šira     = 16 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| visina            = 1170 m 
| stanovništvo_godina       = 2005.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = oko 105.000
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          = 82.608
| vremenska_zona     = EET (UTC+2)
| utc_pomak          = 
| vremenska_zona_DST = EEST (UTC+3)
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 
| pozivni_broj       = 
| gradovi_prijatelji =
}}
'''Baalbek''' ([[arapski jezik|arapski]]: بعلبك‎) je [[grad]] u dolini [[Bekaa]] u [[Libanon]]u, na sjeverozapadnom obronku planina Antilibanona i istočno od rijeke [[Litani]], oko 85&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Bejrut]]a i 75&amp;nbsp;km sjeverno od [[Damask]]a. Najpoznatiji je po izvrsno sačuvanim ruinama [[rimski hram|hramova]] (jedni od najvećih ikada sagrađeni), tada [[antički Rim|rimskog]] grada '''Heliopolis'''a ([[grčki jezik|grčki]] Ἡλιούπολις za &quot;Grad [[Helios|Helija]]&quot;, boga sunca), jednog od najvećih svetišta [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Zbog toga je Baalbek upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] još 1984. godine.

Danas se svake godine održava Internacionalni festival glazbe u Baalbeku&lt;ref&gt;[http://www.baalbeck.org.lb/ Baalbeck International Festival – od tradicionalne arapske glazbe do rocka] {{en icon}} Posjećeno 17. travnja 2011.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Baalbek-Layout.jpg|thumb|lijevo|Hramski kompleks u antici]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Baalbek
|image = Baalbek(js) 18.jpg
|godina = [[1984]]. &lt;small&gt;(8. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/294
|država = {{flagcountry|LBN}} 
}}
Podrijetlo grada nije u potpunosti utvrđeno, ali se zna da riječ ''Baal'' na [[fenički|feničkom]] znači &quot;gospodin&quot; ili &quot;vladar&quot;, a davao se [[Semiti|semitskim]] nebeskim božanstvima. Stoga ''Baalbek'' može značiti &quot;Božanstvo Beka (područje doline u kojoj se nalazi)&quot; ili &quot;Božanstvo grada&quot;, ovisno o prijevodu.

[[Fenikija|Feničanski]] grad Baalbek je bio malo poljoprivredno naselje i mjesto štovanja feničkog trojstva bogova, a tijekom [[Helenizam|helenizma]] (poslije 64. pne.) postao je poznat kao svetište boga Sunca, Heliopolis. On je doživio svoj vrhunac za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] kada su se tisuće hodočasnika dolazile pomoliti u njegovim kolosalnim hramovima, nastalih u dva stoljeća, a koji su neki od najljepših primjera [[rimska umjetnost|rimske arhitekture]]. Neki povjesničari navode kako je plan svetišta vjerojatno plod samog cara [[August]]a koji je želio uklopiti lokalna vjerovanja u rimsku vjeru kakao bi ostvario jači integritet Carstva. Hodočasnici su se molili [[Rimska mitologija|romaniziranom]] trojstvu feničkih nebeskih božanstava [[Baal]]-Šamaša ([[Hadad]]), [[Anta|Ante]] ([[Astarta]]) i [[Alin]]a, predstavljenih kao [[Jupiter (planeta)|Jupiter]], [[Venera (planeta)|Venera]] i [[Merkur]].

God. 634. [[Arapi]] su osvojili Baalbek i od kamenja s lokaliteta izgrađena je velika [[džamija]] na akropoli, koja je kasnije pretvorena u [[citadela|citadelu]], te je grad preimenovan u '''Alkala''' (arapski za &quot;Utvrda&quot;). Slijedećih stoljeća Baalbekom su vladale razne islamske dinastije koje su namjerno raznosile njegovu građu, dodajući srednjovjekovne građevine, pri čemu im je pomoglo i nekoliko potresa u 12. stoljeću. Većina današnjih utvrda i džamija potječu iz vremena [[Mameluci|mamelučkog]] [[sultan]]a [[Kalavun]]a (1282.).

Timur Veliki ga je opustošio 1400. godine, a od 1517. godine je potpao pod [[otomansko Carstvo|osmansku vlast]]. Od 18. stoljeća ga posjećuju Europljani i njegove ruine su snažno utjecale na stilski pravac [[neoklasicizam]].

Baalbek je stradao tijekom [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|Izraelsko-libanonskog rata 2006.]] godine kada su Izraelski vojnici, uz podršku helikoptera, napali bolnicu u kojoj su se skrivali pripadnici Hezbolaha koji su oteli dva izraelska vojnika&lt;ref&gt;Andrew Lee Butters, ''[http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1222201,00.html?cnn=yes Behind the Battle for Baalbek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024023615/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1222201,00.html?cnn=yes |date=2012-10-24 }}'', [[CNN]] World, 2. kolovoza 2006. {{en icon}} Posjećeno 17. travnja 2011.&lt;/ref&gt;.

== Znamenitosti ==
{{Široka slika|Pano Baalbek 1.jpg|900px|Panorama Velikog dvorišta hramskog kompleksa|50%|left}}

[[Datoteka:Grundplan af Baalbeks ruiner, Nordisk familjebok.png||thumb|Plan hramskog kompleksa]]
[[Datoteka:Lebanon, Baalbek, Temple of Bacchus 2.jpg||thumb|[[Bakho]]v hram]]
Danas se Baalbeška [[akropolj|akropola]] sastoji od ostataka više [[hram]]ova izvanredne umjetničke i arhitektonske vrijednosti koji svjedoče o stilskoj metamorfozi spoja tračkih i grško-rimskih vjerovanja, ali i spoju rimske arhitekture s već postojećim planom. Rimske građevine su izgrađene preko ranijih ruševina, na uzdignutoj platformi od 24 [[monolit]]na kamena, od kojih najteži teži više od 800 tona.

Glavni hram je bio posvećen Jupiteru Heliopotanusu, a imao je 104 (kasnije još 50), 20 metara visoka, granitna [[Krintski stup|korintska stupa]] (uvezeni iz [[Asuan]]a u [[Egipat|Egiptu]]) koji su potpuno okruživali [[cela|celu]], te divovsko kamenje terase. Započet je za vrijeme cara Augusta, a dovršen za [[Neron]]a, oko 60. godine. Uz njega je spojen Bakhov hram (oko 120.-25.) s raskošnim i velikim [[reljef]]nim ukrasima te [[portal]]om s prikazima figura iz [[Bakho]]vog djetinjstva. Njih spaja Veliko dvorište iz vremena cara [[Trajan]]a (98.-117.) koje je nekad bilo okruženo sa 128 ružićastih granitnih stupova od kojih je ostalo samo šest (ostale je bizantski car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] dao prenijeti u [[Konstantinopolj|Konstantinopol]] kako bi se ugradili u [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] oko 532.-37.). Kružni Venerin hram (''[[tolos]]'') iz 3. stoljeća se razlikuje ne samo svojim oblikom već i skladnošću, osobito među megalomanski velikim hramovima. Ukrašeno je raznim motivima školjaka, golubica i drugih simbola koji se povezuju s venerinim kultom. Tijekom bizantske vlasti, ovaj hram je pretvoren u crkvu [[Sveta Barbara|sv. Barbare]].
Sve što je ostalo od slavnog Merkurovog hrama su isklesane kamenite stube na brdu Čeih Abdulah. [[Odeon]] se nalazi južno od akropole, u mjestu danas poznatom kao Boustan el Kan, i smatra se jednim od najveličanstvenijih [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]].

Akropola se nalazi unutar arapskih zidina, ali zaštićen je i lokalitet između četvrti sjverozapadno od zidina (Boustan el Kan), rimskih građevina i [[Mameluci|mamelučke]] [[džamija|džamije]] Ras-al-Ain.

&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Baalbek(js) 12.jpg|&lt;center&gt;Unutrašnjost Bakhovog hrama
Image:Baalbek(js) 15.jpg|&lt;center&gt;Detalj svoda Bakhovog hrama
Datoteka:Flickr - …trialsanderrors - Temple of Jupiter, Baalbek, Holy Land, ca. 1895.jpg|&lt;center&gt;Jupiterov hram 1895.
Datoteka:Temple of Jupiter in Baalbek Lebanon2.JPG|&lt;center&gt;Jupiterov hram
Image:Baalbek stone.jpg|&lt;center&gt;Monolit &quot;Trudnica&quot;
&lt;/gallery&gt;

== Gradovi prijatelji ==
Baalbek ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
* {{ZD|ITA}} [[Bari]], [[Italija]]
* {{ZD|IRN}} [[Isfahan|Esfahan]], [[Iran]]
* {{ZD|ITA}} [[L'Aquila]], [[Italija]]
* {{ZD|GRČ}} [[Zapadna Tračka]], [[Grčka]]
* [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|20px]] [[Yogyakarta]], [[Indonezija]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Baalbek}}
* [http://lebanon360hd.com/videos/video_baal_en.html Panorama hramova u Baalbeku od 360 stupnjeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515020154/http://lebanon360hd.com/videos/video_baal_en.html |date=2011-05-15 }}
* [http://www.discoverlebanon.com/en/panoramic_views/bekaa/baalbeck/monuments.php Fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419183403/http://www.discoverlebanon.com/en/panoramic_views/bekaa/baalbeck/monuments.php |date=2015-04-19 }}
* [http://www.dainst.org/index_2951_en.html Arheologija u Baalbeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605035347/http://www.dainst.org/index_2951_en.html |date=2009-06-05 }}

{{Svjetska baština u Libanonu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Libanonu]]
[[Kategorija:Fenički gradovi]]
[[Kategorija:Rimski gradovi]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Libanonu]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Libanonu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Libanonu]]</text>
      <sha1>1zx8o7d9z5bs4hnc4ye3utmqok858t3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potres u Banjoj Luci 1969.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152483</id>
    <revision>
      <id>42669007</id>
      <parentid>42377960</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:42:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Predrag Oslo</username>
        <id>149750</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao dvije recenice o odluci kriznog staba i gradonacelinka Zivka Babica da obustave rad u skolama i kolektivima.</comment>
      <origin>42669007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2952" sha1="4ny5fc7q2nwnsmype9apbwp3hib2b99" xml:space="preserve">{{Zemljotres
|naziv= Zemljotres u Banjaluci 1969
|datum= [[27. oktobar]] [[1969]].
|slika=
|alt-tekst slike= Sat na trgu Krajine, uspomena na zemljotres
|mapa= {{Location map | Bosnia
| label =
| lat = 44.766667
| long = 17.183333
| mark = Bullseye1.png
| marksize = 60
| position = top
| width = 250
| float = right
| caption = }}
|alt-tekst mape= 
|magnituda= 
|dubina= 20 km
|šteta= 
|intenzitet= VIII [[Merkalijeva skala|Merkalija]]
|pogođene zemlje= [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
|cunami= 
|naknadni potresi=
|žrtve=15 poginulih, 1117 povređenih 
}}
'''Zemljotres u [[Banja Luka|Banjaluci]] 1969.''' je bio potres jačine 8 stepeni po [[Merkalijeva skala|Merkalijevoj]], ili 6 stepeni po [[Rihterova skala|Rihterovoj skali]], koji se desio [[27. oktobar|27. oktobra]] [[1969]]. godine. Počeo je neuobičajeno jakim „prethodnim udarom“ u nedjelju, 26. oktobra u 16:35 časova. Podrhtavanje tla se nastavilo do sutradan, kad je novi još razorniji zemljotres potresao Banjaluku. To se dogodilo u ponedjeljak, 27. oktobra 1969. godine u 08:53 časova. [[Hipocentar]] je bio 20 kilometara ispod grada.

Ubrzo poslije &quot;prethodnog udara&quot;, krizni štab na čelu sa prijedsjednikom opštine Banja Luka, Živkom Babićem, donosi odluku da obustavi rad u svim školama i kolektivima. Ova odluka, smatra se, je direktno dovela do smanjenja žrtava na minimum&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Živko Babić: Zaboravljeni gradonačelnik Banjaluke koji je spasio svoje građane |url=https://impulsportal.net/impuls-teme/impuls-virtualni-muzej/zivko-babic-zaboravljeni-gradonacelnik-banjaluke-koji-je-spasio-svoje-gradane/}}&lt;/ref&gt;.

Zemljotres je 27.oktobra 1969. devastirao grad. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova ili 3,7 x 10^6 metara kvadratnih stambene površine. Velika oštećenja nanesena su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133), društvenim i objektima javne uprave administracije (152). Privreda je pretrpila značajne gubitke. Sva preduzeća su naredni period radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potuno prestala sa proizvodnjom. Autobusi su iz Banje Luke odvezli osnovce i srednjoškolce koji su, skoro započetu, školsku godinu završili u raznim krajevima [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Ubrzo je počela rekonstrukcija i sanacija devastiranih objekata, obnovljena je gradska infrastruktura i počela brza urbanizacija.

== U fikciji ==
Potres i njegove posljedice su rekonstruirane u igranom filmu ''[[Dan duži od godine]]'' snimljenom 1971. godine.

== Povezano ==
*[[Potres u Petrinji 2020.]]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1969.]]
[[Kategorija:Potresi u Bosni i Hercegovini|Banja Luka 1969]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Istorija Banje Luke]]</text>
      <sha1>4ny5fc7q2nwnsmype9apbwp3hib2b99</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1399.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153161</id>
    <revision>
      <id>42668963</id>
      <parentid>42374230</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4879" sha1="injk8tcpj2l1dhypajol4kefzno1uu3" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1399}}
Godina '''1399''' ('''[[rimski brojevi|MCCCXCIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (1. 1. po julijanskom kalendaru).

== Događaji ==
* januar - [[Timur]] (Tamerlan) poharao sveti indijski grad [[Haridwar]]. 
* [[15. 1.]] - Bosanski kralj [[Stjepan Ostoja]] ustupio [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] pojas od Kurila (danas [[Petrovo Selo (Dubrovnik)|Petrovo Selo]] kod Dubrovnika) do [[Ston]]a.
* [[27. 1.]] - [[Herman II. Celjski]] dobio od kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]] čitavu [[Hrvatsko zagorje|Zagorsku]] županiju.
* [[3. 2.]] - Umro moćni engleski plemić [[John od Genta]], kralj [[Richard II od Engleske|Richard II]] blokira nasledstvo njegovom sinu [[Henry Bolingbrok|Henryju Bolingbroku]] koji je u progonstvu -  ovaj će izvršiti uspešnu invaziju.
* [[23. 2.]] - Građani [[Pag]]a darovali bana Nikolu Gorjanskog (moguće zbog straha od povratka pod [[zadar]]sku vlast).
* [[13. 3.]] - Hrvatski ban [[Nikola II. Gorjanski]] postavio biskupa u svom posjedu [[Osor]]u - prvi put da ban postavlja nekog biskupa. 
* mart - Dubrovčani sređuju odnose sa skopskim sandžak-begom Pašaitom; takođe pregovaraju sa Đurđem II.
* april - Tamerlan se vratio kući s pohoda u [[Delhijski Sultanat]], s velikom količinom plena i robova. 
* [[20. 4.]] - Stjepan Ostoja se i formalno krunisao za kralja. 
* proleće - Ratne pripreme u Ugarskoj i Bosni, ali ne dolazi do sukoba&lt;ref&gt;V. Ćorović, Historija Bosne, str. 204&lt;/ref&gt;.
* jun - Umro egipatski [[Mameluci|mamelučki]] sultan [[Barquq]], nasleđuje ga sin Faradž.
* [[17. 7.]] - Umrla [[Jadviga, kraljica Poljske]], nastavlja samostalno njen muž [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II]].
* [[7. 8.]] - Dubrovačka vlada odlučila da će [[Dmitar Mrnjavčević|Dmitru Mrnjavčeviću]] predati i onaj deo [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašinovog]] blaga koji je pripadao bratu [[Marko Kraljević|Marku]].&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1939/04/01?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 1. april 1939]&lt;/ref&gt;
* [[12. 8.]] - [[Bitka na Vorskli]] (nedaleko današnjeg [[Dnjepar (grad)|Dnjepra]]) - [[Tatari|tatarska]] [[Zlatna Horda]] ([[Edigu]]) porazila savez litvanskog velikog kneza [[Vytautas]]a i [[Tohtamiš]]a, nekadašnjeg vladara Z. H. (zbacio ga [[Timur]]).
* [[17. 8.]] - Kantor [[zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] Ivan prosvjeduje zbog darovnice sinovcima biskupa Eberharda Albena (dobili [[Medvedgrad]] i polovicu dohotka od luke na Savi i sela Slanovca).
* [[30. 9.]] - Zbačen engleski kralj [[Ričard II Engleski|Ričard II]], zamenjuje ga brat od strica [[Henry IV od Engleske|Henry IV]] (do [[1413]], → [[Lancaster (dinastija)|Kuća Lancaster]]). 
* septembar - Pobuna protiv mletačke vlasti oko [[Skadar|Skadra]] i [[Drivast]]a, s umešanošću [[Đurađ II Balšić|Đurđa II Balšića]] (traje dve godine, uz turske upade). 
* septembar? - Bosanski kralj se razveo od prve žene [[Vitača|Vitače]]; zatim uzima [[Kujava Radinović|Kujavu Radinović]] (rođaka velikaša [[Pavle Radenović|Pavla]]).
* [[10. 12.]] - Vizantijski car [[Manojlo II Paleolog]] krenuo na turneju po zapadnoj Evropi&lt;ref&gt;[http://www.roman-emperors.org/manuel2.htm Manuel II PALAIOLOGOS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917032933/http://www.roman-emperors.org/manuel2.htm |date=2008-09-17 }}, Wilhelm Baum, roman-emperors.org&lt;/ref&gt;.

=== Tokom/tijekom godine ===
* Počeo rat između [[Timur]]a i [[Bajazit I|Bajazita]], zbog sukoba interesa u Anadoliji i Siriji (Timur napao i mamelučku državu). 
* Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund odlazi u Češku, gde njegov brat [[Vaclav IV]] ima problema. 
* [[Ladislav Napuljski]] (takođe i pretendent na ugarsko-hrvatsku krunu) preoteo [[Napuljsko kraljevstvo]] od [[Luj II Anžujski|Luja II]]. 
* Poražen turski upad u [[Kneževina Ahaja|Kneževinu Ahaju]]. 
* 1398-99 - [[Monahinja Jefimija]] izvezla [[Zapis na hilandarskoj zavesi]].
* Prvi pomen sirotinjskog hospitala Sv. Duha i Sv. Spasa u [[Kotor]]u. 
* Prvi pomen bratstva Nikšića. 
* [[Jean Le Maingre]], zvani Boucicaut, poslat sa šest brodova i 1200 ljudi u pomoć vizantijskom caru [[Manojlo II Paleolog|Manojlu II]] ([[Carigrad]] je pod turskom opsadom).

== Rođenja ==
{{main|:Kategorija:Rođeni 1399.}}

== Smrti ==
{{main|:Kategorija:Umrli 1399.}}
* [[3. 12.]] - [[Nikola Radonja]] Branković (monah Gerasim), stariji brat Vuka Brankovića
* 1399-1400 - [[Patrijarh srpski Jefrem|Jefrem]], bivši srpski patrijarh (* ca. 1311)

== Reference ==
{{reference}}
* [http://www.archive.org/stream/povjesthrvataodn02klaiuoft/povjesthrvataodn02klaiuoft_djvu.txt Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409)], [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org)

[[Kategorija:1399.]]</text>
      <sha1>injk8tcpj2l1dhypajol4kefzno1uu3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>American Pie (pjesma)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182295</id>
    <revision>
      <id>42669088</id>
      <parentid>41822525</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:05:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11306" sha1="5qwft9kkkx1mtrvcy26t75rfuarn4ap" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|American Pie}}

{{Infobox single|
| Name = American Pie
| Cover = Don McLean - American Pie.jpg
| Artist = [[Don McLean]]
| from Album = [[American Pie (album)|American Pie]]
| B-side = &quot;Empty Chairs&quot; (promo) &lt;br /&gt;
&quot;American Pie part 2&quot; (prvo izdanje)
| Released = novembar 1971. &lt;small&gt;(original)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; November 1991 &lt;small&gt;(re-izdanje)&lt;/small&gt;
| Format = [[gramofonska pločća|vinilna ploča]] (original)&lt;br /&gt;
CD, kaseta, vinil (reizdanje)
| Recorded = 26. maj 1971.
| Genre = [[Rock and Roll|Rock]], [[folk rock]]
| Length = 8:33 (LP)&lt;br /&gt;4:11 (Single Part 1)&lt;br /&gt; 4:31 (Single Part 2)
| Label = [[United Artists Records|United Artists]]
| Writer = [[Don McLean]]
| Producer = Ed Freeman for The Rainbow Collection, Ltd.
| Reviews =
| Last single =
| This single = &quot;'''American Pie'''&quot;&lt;br /&gt;(1971)
| Next single = &quot;[[Vincent (pjesma)|Vincent]]&quot;&lt;br /&gt;(1972)
}}

&quot;'''American Pie'''&quot; je pjesma koju je napisao [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[folk rock]] kantautor [[Don McLean]], te snimio i izdao na istoimenom albumu ''[[American Pie (album)|American Pie]]'' 1971. godine. Karakterizira je neobična dužina, kao i tekst koji je, iako načelno posvećen [[Buddy Holly|Buddyju Hollyju]] i drugim muzičarima stradalim u [[Dan kada je umrla muzika|Danu kada je umrla muzika]], namjerno kriptičan i podložan različitim tumačenjima. Usprkos svoje neobičnosti, pjesma (koja se kao singl pojavila na dvije strane ploče) je doživjela veliku popularnost i 1972. četiri tjedna bila na vrhu top-liste. Sam McLean je na pitanje što njen tekst znači odgovarao &quot;to da više ne moram zarađivati za život&quot;. Dio kritičara njen tekst, pak, tumači kao McLeanov stav o razvoju anglo-američke zabavne muzike 1960-ih, od bezbrižnih dana početaka rock'n'rolla prekinutih zrakoplovnom nesrećom 1959. godine pa sve do cinizma koji je nastupio nakon [[Altamontski besplatni koncert|Altamonta]]. Pjesma je nekoliko puta obrađena, (pa ju je tako [[Weird Al Jankovic]] iskoristio za parodiranje filma ''[[Star Wars Episode I: The Phantom Menace|Fantomska prijetnja]]''). Veliki je uspjeh postigla i [[Madonna|Madonnina]] obrada iz 2000.

== Madonnina verzija ==

{{Singl (HR)
|ime_singla     = American Pie
|slika          = Americanpiesinglecover.jpg
|ime_glazbenika = [[Madonna]]
|s_albuma       = [[Neka druga ljubav (soundtrack)|Neka druga ljubav]] 
|B-strana       = 
|format         = Radio, CD
|objavljeno     = [[3. 3.|3. ožujka]] [[2000]].
|snimanje       = prosinac 1999.
|žanr           = [[Pop]]
|trajanje       = 4:34
|izdavač        = [[Maverick Records|Maverick]], [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]]
|tekstopisac    = Don McLean
|skladatelj     = 
|producent      = Madonna, William Orbit
|singl_prije    = [[Beautiful Stranger]]
|singl0         = 1999.
|singl          = 2000.
|singl_poslije  = [[Music (pjesma)|Music]]
|singl2         = 2000.
}}
&quot;'''American Pie'''&quot; je [[Madonna|Madonnina]] obrada velikog hita [[Don McLean]]a. Madonna je snimila pjesmu za soundtrack za film ''[[Neka druga ljubav]]'' (2000) u kojem je tumačila glavnu ulogu. Kao komercijalno izdanje je pjesma izdana u ožujku 2000. Madonnina obrada je bila kraća nego izvorna pjesma (sadrži samo početak prve strofe, te cijelu drugu i šestu), te je snimljena u [[dance]]-[[pop]] verziji. Don McLean je hvalio obradu te ju prozvao &quot;darom božice&quot;, te da je ova obrada &quot;mistična i senzualna&quot;.

Zbog velikog uspjeha singla, pjesma je uključena kao bonus na osmom studijskom albumu ''[[Music (album)|Music]]'' (2000), osim u Sjevernoj Americi. Madonna je u razgovoru za [[BBC]] rekla kako je namjerno izostavila ovu pjesmu na kompilaciji najvećih hitova ''[[GHV2]]'' jer je htjela kazniti to što je diskografska kuća uključila pjesmu na album ''Music'' gdje nije pripadala.

=== Uspjeh singla ===
Obradu su snimili Madonna i [[William Orbit]], koji su prethodno radili na Madonninom sedmom studijskom albumu ''[[Ray of Light (album)|Ray of Light]]'' (1998) i na singlu &quot;[[Beautiful Stranger]]&quot; (1999). Pjesma je izdana u ožujku 2000., te je postala veliki svjetski hit. Na prvo mjesto ljestvica se popela u Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Australiji, Italiji, Njemačkoj (što je njezin prvi broj 1 nakon &quot;[[La Isla Bonita]]&quot;), Švicarskoj, Austriji i Finskoj. Singl je bio 19. najprodavaniji u UK u 2000. godini. Kao singl nikada nije izdan u Sjedinjenim Državama, ali bez obzira na to, pjesma je dospjela na 29. mjesto [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] samo na osnovi airplaya.

=== Glazbeni video ===
Glazbeni video za pjesmu je snimio Philipp Stölzl, a oslikava razne živote Amerikanaca, uključujući i scene lezbijskih poljubaca, što je rezultiralo cenzuriranjem videa na određenim glazbenim TV postajama u Sjedinjenim Državama. Postoje dvije službene verzije videa. Prva verzija je izdana kao sjetska službena verzija, a pojavljuje se na kompilaciji videa ''[[Celebration - The Video Collection|Celebration]]''. Druga verzija je snimljena kao &quot;Humpty Remix&quot;, odnosno kao ubrzana dance verzija. Ova se verzija pojavljivala na MTV-jevim dance kanalima u Sjedinjenim Državama u svrhu promocije filma ''Neka druga ljubav'' u kojem su glave uloge igrali Madonna i [[Rupert Everett]]. Sadrži potpuno drugačije snimke i scene, a izbačena je i scena lezbijskog poljupca. Everett se nalazi kao prateći vokal u pjesmi, pa se pojavljuje i u videu.

=== Popis formata i pjesama ===
{{col-begin}}
{{col-2}}
; Britanski CD singl 1 &lt;small&gt;(9362 44839 2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/527049 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
; Australski CD singl 1 &lt;small&gt;(9362-44839-2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/1798610 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Album Version)&lt;/small&gt; - 4:33 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Filter Dub Mix)&lt;/small&gt; - 6:06 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Vocal Dub Mix)&lt;/small&gt; - 6:17
; Britanski CD singl 2 &lt;small&gt;(9362 44840-2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/710009 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
; Australski CD singl 2 &lt;small&gt;(9362-44840-2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/713240 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Album Version)&lt;/small&gt; - 4:34 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Richard &quot;Humpty&quot; Vission Radio Mix)&lt;/small&gt; - 4:29 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Richard &quot;Humpty&quot; Vission Visits Madonna)&lt;/small&gt; - 5:44
; Britanski CD singl 3 &lt;small&gt;(W519CD3)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/299114 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Vocal Club Mix)&lt;/small&gt; - 9:07 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Extended Vocal Club Mix)&lt;/small&gt; - 10:35
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Richard &quot;Humpty&quot; Vission Visits Madonna)&lt;/small&gt; - 5:43 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Richard &quot;Humpty&quot; Vission Radio Mix)&lt;/small&gt; - 4:27 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Album Version)&lt;/small&gt; - 4:33
{{col-2}}
; Europski 12&quot; vinyl &lt;small&gt;(9362 44865 0)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/63083 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
; Američki 12&quot; promotivni vinyl &lt;small&gt;(PRO-A-100115)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/534784 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
* A1 &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Vocal Club Mix)&lt;/small&gt; - 9:07 
* B1 &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Extended Vocal Club Mix)&lt;/small&gt; - 10:35
; Njemački CD singl &lt;small&gt;(9362 44837 2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Madonna-American-Pie/release/35528 Madonna - American Pie&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Album Version)&lt;/small&gt; - 4:33
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Richard &quot;Humpty&quot; Vission Radio Mix)&lt;/small&gt; - 4:27 
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Victor Calderone Filter Dub Mix)&lt;/small&gt; - 6:06
# &quot;American Pie&quot; &lt;small&gt;(Richard &quot;Humpty&quot; Vission Visits Madonna)&lt;/small&gt; - 5:43
{{col-end}}

== Službene verzije ==
* Richard &quot;Humpty&quot; Vission Radio Mix
* Richard &quot;Humpty&quot; Vission Visits Madonna 
* Victor Calderone Filter Dub Mix 
* Victor Calderone Vocal Club Mix 
* Victor Calderone Extended Vocal Club Mix
* Victor Calderone Vocal Dub Mix

=== Uspjeh na ljestvicama ===
{{col-begin}}
{{col-2}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Ljestvica &lt;ref&gt;[http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Madonna&amp;titel=American+Pie&amp;cat=s lescharts.com]&lt;/ref&gt;
!align=&quot;left&quot;|Pozicija 
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Flandrija)
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Valonija)
|align=&quot;center&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot;|Europa
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Francuska
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland
|align=&quot;center&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Švicarska
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|U.S. Billboard Hot 100
|align=&quot;center&quot;|29
|-
|align=&quot;left&quot;|U.S. Billboard Hot 100 Airplay
|align=&quot;center&quot;|23
|-
|align=&quot;left&quot;|U.S. Billboard Hot Dance Club Play
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|}
{{col-2}}
=== Certifikacije ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Država
!align=&quot;center&quot;|Certifikacija
|-
|align=&quot;left&quot;|[[ARIA|Australija]]    
|align=&quot;center&quot;|Zlatna
|-
|align=&quot;left&quot;|[[IFPI|Austrija]]  
|align=&quot;center&quot;|Zlatna&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=Certifikacija Austrija |access-date=2012-09-13 |archive-date=2008-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|[[IFPI|Njemačka]]
|align=&quot;center&quot;|Zlatna&lt;ref&gt;[http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/ Certifikacija u Njemačkoj]&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|[[IFPI|Švedska]]
|align=&quot;center&quot;|Platinasta&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Certifikacija Švedska |url=http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/ar-20002.pdf |access-date=2012-02-27 |archivedate=2012-02-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120227190359/http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/ar-20002.pdf |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|[[IFPI|Švicarska]]
|align=&quot;center&quot;|Zlatna&lt;ref&gt;[http://swisscharts.com/awards.asp?year=2000 Certifikacija Švicarska]&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|[[BPI|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|align=&quot;center&quot;|Zlatna&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Certifikacija UK |url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |access-date=2012-09-13 |archive-date=2017-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117174444/https://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|}
{{col-end}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{Madonnini singlovi}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Singlice 1971.]]
[[Kategorija:Singlice 2000.]]
[[Kategorija:Američke pjesme]]
[[Kategorija:Madonna]]</text>
      <sha1>5qwft9kkkx1mtrvcy26t75rfuarn4ap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budva na pjenu od mora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>184147</id>
    <revision>
      <id>42669126</id>
      <parentid>42585534</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:14:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43446-52</username>
        <id>381254</id>
      </contributor>
      <origin>42669126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5759" sha1="oc12tb19y7rr95a8y5mrr6odkwh1w5p" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
|naziv_emisije=Budva na pjenu od mora
|žanr=[[drama]]
|format=[[dramska serija]]
|zemlja= {{flagcountry|CG}}
|jezik=[[Srpski jezik|Srpski]], [[Crnogorski jezik|crnogorski]], 
|režija=[[Milan Karadžić]]
|scenario=[[Milan Karadžić]]&lt;br /&gt;[[Stevo Koprivica]]
|producent=[[Dragan Đurković]]&lt;br /&gt;[[Milutin Karadžić]]
|nastupaju={{ubl|[[Milutin Karadžić]]|[[Ljiljana Blagojević]]|[[Sanja Jovićević]]|[[Mladen Nelević]]|[[Dubravka Vukotić-Drakić]]|[[Momčilo Otašević]]|[[Andrea Mugoša]]}}
|br_sezona=3
|br_epizoda=64
}}

'''''Budva na pjenu od mora''''' je [[Crna Gora|crnogorska]] igrana [[dramska serija|TV-serija]] originalno emitovana od 2012 do 2015. Sastoji se od 64 epizode, a radnja, smještena u [[Budva|Budvi]] prati dvije porodice koje pripadaju različitim svjetovima - domaće Radmiloviće i Bačiće, skorojeviće iz [[Nikšić]]a koji su se obogatili u [[postkomunizam|postkomunističkoj]] tranziciji.

Premijerno je prikazana na [[Radio Televizija Crne Gore|Radioteleviziji Crne Gore]] i [[Prva srpska televizija|Prvoj srpskoj televiziji]], a potom na [[hrvatska|hrvatskoj]] [[RTL Televizija|RTL Televiziji]].

== Radnja ==

U ovoj seriji se oslikava sukob sistema vrednosti različitih sklopova dveju crnogorskih porodica, jedne konzervativne i druge liberalne. Glavni lik ove serije je Savo Bačić koga tumači Mima Karadžić. Ovaj kontroverzni biznismen kupuje u Budvi sve što mu se dopada, investira u višespratnice. Drugi glavni lik ove serije je Jovo Radmilović penzionisani policajac, honorarno zaposlen u hotelu &quot;Splendid&quot;. Udovac. Primorac navikao da živi usporenim životom, ne snalazi se u tranzicionom dobu. Zaplet nastaje kad se rodi ljubav između Savove kćerke Bojane (Sanja Jovićević) i Jovovog sina Luke (Momčilo Otašević)...

== Uloge ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%&quot;
|-
! Glumac: || Uloga:
|-
|[[Milutin Karadžić]] || Savo Bačić
|-
|[[Mladen Nelević]] || Jovo
|-
|[[Ljiljana Blagojević]] || Nađa
|-
|[[Dubravka Vukotić Drakić]] || Olga
|-
|[[Marko Nikolić]] || đed Joko
|-
|[[Sanja Jovićević]] || Bojana
|-
|[[Momčilo Otašević]] || Luka
|-
|[[Branimir Popović]] || Martin
|-
|[[Andrija Milošević]] || Lunjo
|-
|[[Milena Marić]] || Lina
|-
|[[Miloš Pejović]] || Alek
|-
|[[Andrea Mugoša]] || Miljana
|-
|[[Božo Zuber]] || Zoro
|-
|[[Aleksandra Janković]] || Nina
|-
|[[Vojo Krivokapić]] || Mirko
|-
|[[Staša Radulović]] || Nataša
|-
|[[Ana Vučković]] || Maja
|-
|[[Marija Karan]] || 
|-
|[[Bojana Maljević]] || 
|-
|[[Sanja Lakušić]] || Jovana 
|-
|[[Branka Otašević]] || Duška
|-
|[[Aleksandar Radulović]] || Mikaš
|-
|[[Radmila Božović]] || Anka
|-
|[[Boban Čvorović]] || Kapelnik
|-
|[[Barbara Petrović]] || Ljudmila 
|-
|[[Enver Petrovci]] || Bonini
|-
|[[Danina Jeftić]] ||  
|-
|[[Nina Janković]] || 
|-
|[[Emir Čatović]] || Galović
|-
|[[Danilo Babović]] ||Miškec
|-
|[[Branka Knežević]] || insp.Žižić
|-
|[[Jovan Krivokapić]] || Peđa
|-
|[[Nikola Šoć]] || Boćo
|-
|[[Nina Petković]] || Minja
|-
|[[Danijela &quot;Nela&quot; Mihajlović]] || Lucija
|-
|[[Petar Boreta]] || Serjoža
|-
|[[Petar Strugar]] ||Mirović
|-
|[[Dragan Bjelogrlić]] ||Diboa
|-
|[[Milorad Mandić]] ||Mile
|-
|[[Leona Paraminski]] ||Mila Kovač
|-
|[[Viktor Savić]] ||Vasilije
|-
|[[Katarina Marković]] ||Anči Nikezić
|-
|[[Dejan Ivanić]] ||Petar Serdar
|-
|[[Jelena Simić]] ||Valentina novinarka
|-
|[[Marija Bergam]] ||Senka
|-
|[[Ivana Mrvaljević]] ||Kristina državni tužilac
|-
|[[Dejan Lutkić]] ||Aleksej
|-
|[[Mirko Vlahović]] ||Boro Kovačević (Druga Sezona)
|-
|[[Branislav Lečić]] ||Boro Kovačević (Treća Sezona)
|-
|[[Igor Lazić]] ||Ilija Taxista
|-
|[[Mirna Medaković]] ||Ena
|-
|[[Ivo Gregurević]] ||Milin otac Pukovnik Duško Kovač
|-
|[[Milo Lekić]] ||Milin brat Žanko
|-
|[[Frano Lasić]] ||Grof Graziano
|-
|[[Danilo Čelebić]] ||ujak Lukin Mitar
|-
|[[Branko Ilić]] ||Nikita policijac
|-
|[[Ljubomir Bandović]] ||Branimir
|-
|[[Zoran Vujović]] || Toni
|-
|[[Saša Joksimović]] || Saša
|-
|[[Marina Tadić]] ||Niki De Napoli (Nikolina Kovačević)
|-
|[[Jelena Kikić]] ||Dijana
|-
|[[Žaklina Oštir]]||Dušanka
|-
|[[Maja Kljun]] ||Selena
|-
|[[Slavko Kalezić]] ||Roman Milojević
|-
|[[Petar Burić]] || Boško
|-
|[[Nada Vukčević]] || Tereza
|-
|[[Ivona Čović]] || apotekarka Zora
|-
|[[Milivoje &quot;Mišo&quot; Obradović]] ||Boris
|-
|[[Smiljana Martinović]]|| sobarica Stana
|-
|[[Atif Hasanagić]]||inspektor Peroni
|-
|[[Kristina Stevović]] ||Žana
|-
|[[Teodora Miljković]] || Gabrijela
|-
|[[Davor Dragojević]] || mornar Đuka
|-
|[[Tara Toševski]](Toševki) || Svetlana Delibašić
|-
|[[Dragan Račić]] || Đurašković
|-
|[[Tijana Bjelica]] || asistentkinja tužiteljke
|-
|[[Nina Žižić]] || Izabela
|-
|[[Jelena Minić]] || Jovana
|-
|[[Marta Ćeranić]] || Viktorija
|-
|[[Dragiša Simović]] || Pešo
|-
|[[Nikola Radovanović]] ||
|-
|[[Nikola Đurović]] || direktor apartmana
|-
|[[Petar Novaković]] || gitarista na plaži
|-
|[[Momčilo &quot;Momo&quot; Pićurić]] || dr.Buha
|-
|[[Pavle Ilić]] || doktor
|-
|[[Irena Zec]] ||kćerka Petra Serdara
|-
|[[Ruža Dabović]] ||
|-
|[[Dejan Đonović]] ||
|-
|[[Olivera &quot;Olja&quot; Vuković]] || 
|-
|[[Gordana Mićunović]] || 
|-
|[[Ratka Mugoša]] ||Živana
|-
|[[Marta Pićurić]]  ||Tihana
|-
| ||Karlo
|-
|[[Maja Stojanović]] ||Zdravka
|-
| [[Jovan Dabović]] || Boriša
|}

== Veze ==
* {{IMDb title|id=1933549|title=Budva na pjenu od mora}}
* www.budvanapjenuodmora.net Budva na pjenu od mora
* https://www.facebook.com/serijabudvanapjenuodmora?ref=stream Budva na pjenu od mora

[[Kategorija:TV serije]]</text>
      <sha1>oc12tb19y7rr95a8y5mrr6odkwh1w5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Dalasena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>186095</id>
    <revision>
      <id>42669091</id>
      <parentid>41419042</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:46:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2136" sha1="sy8qjh035py2vijw836w6v0xfhqrgu7" xml:space="preserve">{{ infobox nobility
| name = Ana Dalasena
| image = 
| caption = 
| noble family = Dalasena
| father = Aleksije Haron
| spouse = Jovan Komnen
| birth_date = 1025
| birth_place = 
| death_date = 1102
| death_place = 
}}
'''Ana Dalasina''' ili '''Ana Dalasena''' ({{lang-el|{{lang|grc|Ἄννα Δαλασσηνή}}}}, 1025–1102) bila je [[bizant]]ska plemkinja koja je imala važnu ulogu u usponu dinastije [[Komnenoi|Komnena]] u 11. vijeku. Njen sin [[Aleksije I Komnen]] joj dao titulu ''[[Augusta (titula)|augusta]]'', umjesto svojoj supruzi, te je služila kao regent i ''de facto'' vladar kada bi Aleksije odlazio na dugotrajne vojne pohode protiv Turaka i drugih neprijatelja koji su ugrožavali Carstvo. Kao carica majka je imala daleko više uticaja od careve supruge [[Irina Dukina|Irene Dukine]], koju je mrzila zbog ranijih spletki porodice Duka.

== Literatura ==
* Cheynet &amp; Vannier, ''Études prosopographiques'', 95-9
* K. Varzos, ''Η γενεαλογία των Κομνηνών'', Thessaloniki, 1984, vol.1,51-7
* C. Diehl, ''Figures byzantines'', ed 2, Paris: Armand Colin, 1938–39, v.1,317-42
* {{Citation | editor-first = Alexander | editor-last = Kazhdan | editor-link=Alexander Kazhdan | title = [[Oxford Dictionary of Byzantium]] | publisher = Oxford University Press | year = 1991 | isbn = 978-0-19-504652-6}}
* {{Citation | first=Basile | last=Skoulatos | title = Les personnages byzantins de l'Alexiade: Analyse prosopographique et synthèse | language=French | location = Louvain | publisher = Nauwelaerts | year=1980}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.roman-emperors.org/annadal.htm Anna Dalassene biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023103941/http://www.roman-emperors.org/annadal.htm |date=2007-10-23 }} by Lynda Garland
* [http://turdan.w.interia.pl/kaw/kk-p09.html Anna Dalassene Poem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018135050/http://turdan.w.interia.pl/kaw/kk-p09.html |date=2014-10-18 }} by [[Constantine P. Cavafy]]

{{Lifetime|1025|1102|Dalasena, Ana}}
[[Kategorija:Istočnorimske carice]]
[[Kategorija:Komnini]]
[[Kategorija:Porodica Dalassenos|Ana]]</text>
      <sha1>sy8qjh035py2vijw836w6v0xfhqrgu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žrtva (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189718</id>
    <revision>
      <id>42668936</id>
      <parentid>42462436</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:27:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10793" sha1="6qn1ii5i9fbbgs6xjtthv4wfi6j69gb" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
|naslov filma     = Žrtva
|naslov =  Offret
|slika=Offret_poster_01.jpg 
|širina_slike   = 250px
|opis = Plakat filma
|režija= [[Andrej Tarkovski]]
|producent= Anna-Lena Wibom
|scenario = Andrej Tarkovski
|uloge = [[Erland Josephson]]&lt;br /&gt;[[Susan Fleetwood]]&lt;br /&gt;[[Allan Edwall]]&lt;br /&gt;[[Guðrún S. Gísladóttir]]&lt;br /&gt;[[Sven Wollter]]
|muzika = [[Johann Sebastian Bach]]&lt;br /&gt;[[Watazumido-Shuso]]
|fotografija = Sven Nykvist
|montaža = Andrej Tarkovski&lt;br /&gt;Michał Leszczyłowski
|distributer = Sandrew
|premijera = {{Film date|1986|5|9}} 
|trajanje = 149 min.
|zemlja = [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|22px]] [[Švedska]]&lt;br /&gt;{{flagcountry|UK}}&lt;br /&gt;{{flag|Francuska}}
|jezik = [[švedski]] 
|budžet = 
| žanr             = 
| prethodi        = 
| slijedi         = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0091670
}}
'''''Žrtva''''' (švedski ''Offret'') je [[Švedska|švedsko]]-[[Britanija|britanska]] drama iz 1986. koju je režirao i napisao [[Andrej Tarkovski]]. To je njegov sedmi i posljednji dugometražni film, ne računajući dokumentarac ''Tempo di Viaggio''. Radnja se odvija oko umirovljenog glumca ateista ([[Erland Josephson]]) koji se preobrati natrag religiji uoči neidentificirane ratne katastrofe koja bi mogla uništiti sav život na Zemlji, te obeća [[Bog]]u žrtvu ako se uspostavi natrag mir. Kada se mir doista vrati natrag na svijet, junak mora odlučiti hoće li zapaliti svoju kuću kako je obećao. Takrovski je izjavio kako je film duhovna alegorija [[Kršćanstvo|kršćanskog]] koncepta [[Kršćanski mučenici|samo-žrtvovanja]] radi nekog većeg dobra, iako film sadrži i [[pogan]]ske elemente, utjelovljene u vještici Mariji.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://sensesofcinema.com/2001/cteq/sacrifice/| title=''The Sacrifice''| publisher=Sense of Cinema| date=18. srpnja 2001| author=Gino Moliterno| accessdate=30. studeni 2012| archive-date=2013-01-19| archive-url=https://web.archive.org/web/20130119002859/http://sensesofcinema.com/2001/cteq/sacrifice/| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

Alexander je sredovječni umjetnik, bivši glumac, profesor i kazališni kritičar, koji živi sa svojom obitelji - suprugom Adelaide, kćerkom Martom i maloljetnim sinom Gossenom, koji ne može govoriti jer se oporavlja od operacije na grlu - na jednom udaljenom imanju negdje kraj švedske obale. Alexander i Gossen posade drvo kraj plaže, nadajući se da će primiti korijene. Sretne poštara Otta te mu kaže da je njegov odnos s Bogom &quot;nepostojeći&quot;. Njegova obitelj i prijatelji se okupljaju u njegovoj kući kako bi slavili njegov rođendan. Sluškinja Maria odlazi, dok Otto gostima priča kako skuplja &quot;neobjašnjive, ali istinite priče&quot; koje su se dogodile ljudima. Iznenada se čuju zvukovi aviona a na televiziji se objavi vijest o neidentificiranom sukobu koji bi vjerojatno mogao dovesti do [[Treći svjetski rat|Trećeg svjetskog rata]] i moguće [[Nuklearni holokaust|nuklearne katastrofe]] na Zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.bbc.co.uk/films/2007/12/03/the_sacrifice_2007_review.shtml| title=''The Sacrifice''| publisher=BBC| date=30. studeni 2007| author=Jonathan Trout| accessdate=30. studeni 2012}}&lt;/ref&gt;

U očaju, Alexander otiđe u praznu sobu te se prvi put nakon puno godina obrati Bogu u molitvi, te obećava da će žrtvovati svoju obitelj i zapaliti svoju kuću ako se samo dogodi čudo i svijet se spasi. Nakon snovitog stanja, obrati umu se Otto te mu savjetuje da spava sa Marijom, koja je vještica. Alexander otiđe do njene kuće biciklom te ga posluša. Idućeg dana, sve je normalno, na vijestima se sukob više ni ne spominje a obitelj bezbrižno vani uživa u prirodi. On odluči održati svoj dio nagodbe te zapali kuću. Obitelj dotrči do kuće dok se odjednom pojavi ambulantna kola koja odvedu Alexandra jer ga smatraju ludim. Gossen leži ispod posađenog stabla, skine zavoj s vrata te progovori: &quot;U početku bijaše riječ. Zašto je tako, tata?&quot;

== Glavne uloge ==
* [[Erland Josephson]] - Alexander
* [[Susan Fleetwood]] - Adelaide
* [[Allan Edwall]] - Otto
* [[Guðrún Gísladóttir|Guðrún S. Gísladóttir]] - Maria
* [[Sven Wollter]] - Victor
* [[Valérie Mairesse]] - Julia
* [[Filippa Franzén]] - Marta
* [[Tommy Kjellqvist]] - Gossen

== Nagrade ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; |Nagrada
! scope=&quot;col&quot; |Datum
! scope=&quot;col&quot; |Kategorija
! scope=&quot;col&quot; |Nominacije
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Filmski festival u Kanu|Filmski festival u Cannesu]] 
| 27. svibnja 1986
| [[Zlatna palma]]
| Andrej Tarkovski 
| Velika nagrada žirija
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | [[BAFTA]]
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. studeni 1986.
| Najbolji strani film 
| Andrej Tarkovski
| {{Won}}
|-
|}

== Produkcija i analiza ==
''Žrtva'' je posljednji film Tarkovskog, koji je umirao od raka u tom razdoblju, koji je vjerojatno nastao kao posljedica snimanja filma ''[[Stalker (film)|Stalker]]'' na lokacijama u [[Estonija|Estoniji]], u blizini kemijskog postrojenja.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://people.ucalgary.ca/~tstronds/nostalghia.com/TheTopics/Stalker/sharun.html| publisher=Nostalgia.com| title=''In Stalker Tarkovsky foretold Chernobyl''| author=Stas Tyrkin| accessdate=1. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt; Od kada je snimao na Zapadu, Tarkovski više nije imao problema sa cenzurom sa kojom se borio dok je snimao u [[SSSR]]-u, ali se morao naviknuti na drugačije uvjete snimanja. U svojem dnevniku, zapisao je kako su &quot;Šveđani lijeni&quot; te ih &quot;samo zanima pridržavanje pravila: snimanje mora početi u 9 ujutro i niti trenutak kasnije!&quot;&lt;ref name=&quot;tcm&quot;&gt;{{cite web| url=http://www.tcm.com/this-month/article/60092%7C0/The-Sacrifice.html| publisher=Turner Classic Movies| title=''The Sacrifice''| author=| accessdate=1. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;

Veliki problem tijekom snimanja iskrsnuo je kada je Tarkovski zahtijevao da se sekvenca kuće u požaru snimi sa samo jednom kamerom, usprkos prosvjedu snimatelja Svena Nykvista. Usred snimanja, kamera se zaglavila i tako nije snimila kako je kuća izgorila do temelja. Dva tjedna kasnije, uz velike dodatne troškove, kuća je ponovno izgrađena, ali je požar ovog puta snimljen sa dvije kamere.&lt;ref name=&quot;tcm&quot;/&gt; Ta verzija je prošla bez greške. Michal Leszczylowski je u svojem dokumentarcu ''Directed by Andrei Tarkovsky'' iz 1988. opisao tu nezgodu.&lt;ref name=&quot;tcm&quot;/&gt;

[[Filmski leksikon]] analizira film, navodeći kako je &quot;desetominutna uvodna sekvenca, unutar koje kretanje kamere stalno pregrupira likove u daljini, stvara nove dinamičke odnose, [[Metonimija|metonimijski]] predočuje oblik čitavog filma, u kojem ništa ne postiže konačni i definitivno stabilan oblik&quot;.&lt;ref name=&quot;lekiskon&quot;/&gt; Fragmentarnom prikazu nezavršene [[Leonardo Da Vinci|Leonardove]] slike ''[[Poklonstvo mudraca]]'' u uvodnoj špici, &quot;koja se potom u filmu javlja u odrazu ili djelomice zaklonjena, supostavljaju se ikone koje se uvijek prikazuju čitave, što oblikuje napetost između dva modusa predstavljanja, simboličkog i ikoničkog.&quot;&lt;ref name=&quot;lekiskon&quot;/&gt; Prema analizi, &quot;ta napetost određuje poetiku filma u kojem se prikazana zbivanja ne mogu sagledati ni kao zbilja, ni kao [[halucinacija]], nego jedino kao nadilaženje binarne oprjeke duhovnog i materijalnog, izravno predočeno otvorenim krajem koji se podjednako može tumačiti kao uslišenje molitvi protagonista ili kao priviđenje&quot;.&lt;ref name=&quot;lekiskon&quot;&gt;{{cite web| url=http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2133| publisher=Filmski leksikon| title=''Žrtva''| author=T. Brlek| accessdate=1. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
{{izdvojeni citat|Postoje trenuci kada završni film, ''Žrtva'', izgleda poput nekog ostvarenja [[Ingmar Bergman|Bergmana]], i mislim da je to namjerno: Tarkovski, posjetitelj, u egzilu iz Rusije, je radio sa Bergmanovim materijalima i temama na isti način na koji slikar iz Renesanse nakratko stane kako bi uživao u školi majstora. Ipak, i Tarkovski je majstor. Uz Bergmana, on je jedan od pet živućih redatelja koji se primarno zaokupljaju ultimativnim pitanjima ljudskog [[moral]]a...Film nije lagan za gledanje, te je dugo iskustvo. Ali određeno veselje sjaji iz te otežavajuće poteškoće. Tarkovski je očito pobjegao od bilo kakve pomisli na zabavljanje gledatelja te je odlučio, u svojem zadnjem testamentu, reći upravo ono što želi, upravo onakvim stilom kakvim želi.|[[Roger Ebert]]&lt;ref&gt;{{cite web| author=Roger Ebert| url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19861121%2FREVIEWS%2F611210304| publisher=Chicago Sun-Times| title=''Žrtva - recenzija''| date=21. studeni 1986| accessdate=1. prosinca 2012| archive-date=2012-02-07| archive-url=https://web.archive.org/web/20120207215807/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19861121%2FREVIEWS%2F611210304| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|I da, ovo je barem vrlo blizu velikom filmu. Ovo je film koji se zadržava u vašem umu - između ostalog i stoga jer je otvoren za interpretacije. Ali kada sam to već rekao, reći ću i da gledanje istog nisam percipirao kao ugodno iskustvo, niti sam siguran da volim da se zadržava u mojem umu.|Ken Hanke&lt;ref&gt;{{cite web| author=Ken Hanke| url=http://www.mountainx.com/movies/review/sacrifice#.ULnQ3uTCbVo | title=''Žrtva - Recenzija''|date=31. siječnja 2012| accessdate=1. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|Svjestan svoje smrtonosne bolesti, Tarkovski puni film porukama nade za buduće generacije, kako bi živjeli u boljoj harmoniji sa prirodom i međusobno. To je duhovna meditacija o kraju svijeta i novom početku, a ima nekih sličnosti sa djelima Ingmara Bergmana, između ostalog i zbog njegovih tema, glavnog glumca i snimatelja...''Žrtva'' je briljantan film i dostojan labuđi pjev za redatelja koji je snimao samo dobre filmove.|Emanuel Levy&lt;ref&gt;{{cite web| author=Emanuel Levy| url=http://www.emanuellevy.com/review/sacrifice-the-1986-1/ | publisher=| title=''Žrtva (1986.) - recenzija''|date=| accessdate=1. prosinca 2012}}&lt;/ref&gt;}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
* {{imdb title|title=Žrtva|id=0091670}}
* [http://www.rottentomatoes.com/m/1018055-sacrifice/ ''Žrtva''] na [[Rotten Tomatoes]]
* [http://articles.latimes.com/2011/jul/10/entertainment/la-ca-second-look-20110710 Analiza filma] na Los Angeles Times

{{S-start}}
{{s-ach}}
{{succession box
| title=[[Velika nagrada žirija (Cannes)|Velika nagrada žirija u Cannesu]]
| years=1986
| before=''[[Birdy (film)|Birdy]]''
| after=''[[Repentance (film)|Repentance]]''}}
{{end}}

{{Tarkovski}}
{{Guldbagge za najbolji film}}
{{BAFTA za najbolji ne-engleski film}}
{{Velika nagrada žirija (Cannes)}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Švedski filmovi]]
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 1986.]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>6qn1ii5i9fbbgs6xjtthv4wfi6j69gb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arsuf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>205641</id>
    <revision>
      <id>42669115</id>
      <parentid>42527326</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:14:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2428" sha1="cmysfynvaf14ddmf3osif2u0ncimlj0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Arsuf fortress 2.JPG|right|thumbnail|250px|Zračna panorama Tela]]
[[Datoteka:Arsuf.JPG|right|thumbnail|450px|Ostaci uporišta]]
[[Datoteka:Hafir Apolonia.JPG|right|thumbnail|250px|Osušeni [[šanac]]]]
'''Arsuf''' ({{lang-he-n|אַרְסוּף, ארשוף, &quot;'aRShOoPh&quot;}}, {{lang-ar|&quot;Arsaaf&quot;, أرصف}}) također poznat kao '''Arsur''' ili '''Apolonija''', bio je drevni grad i tvrđava u današnjem [[Izrael]]u, smješten oko 15&amp;nbsp;km sjeverno od današnjeg [[Tel Aviv]]a, na litici koja pada u [[Sredozemno more]]. Danas je poznat kao arheološki lokalitet Tel Arsuf, gdje su se od 1994. vršila intenzivna iskopavanja. Godine 2002. je postao dio Nacionalnog parka Apollonia. Sjeverno od grada je 1995. podignuto naselje [[Arsuf (Hof HaSharon)|Arsuf]].

== Literatura ==
* {{Citation|title=Corpus Inscriptionum Arabicarum Palaestinae, Vol. I, A |url=http://books.google.com/books?id=j1rSzWgHMjoC|first1=Moshe|last1=Sharon|year=1997|publisher=BRILL|ISBN=90-04-10833-5}} (see [http://books.google.com/books?id=j1rSzWgHMjoC&amp;lpg=PP1&amp;pg=RA1-PA114#v=onepage&amp;q=&amp;f=false p.114])
* {{citation|title=Apollonia-Arsuf : final report of the excavations, the Persian and Hellenistic periods, with appendices on the Chalcolithic and iron age II remains|url=http://www.tau.ac.il/humanities/archaeology/publications/pub_mon16.html|first1=Israel|last1=Roll|first2=Oren|last2=Tal|year=1999|publisher=Emery and Claire Yass Publications in Archaeology|ISBN=965-266-012-4}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Apollonia, Israel}}
* [http://www.tau.ac.il/humanities/archaeology/projects/proj_apollonia.html] The Official Apollonia-Arsuf Archaeological Project
* [https://web.archive.org/web/20120716185131/http://www.mfa.gov.il/mfa/go.asp?MFAH0k490 Archaeological exploration of Arsuf] Israel Ministry of Foreign Affairs
* [http://www.gemsinisrael.com/e_article000079508.htm Apollonia National Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717001844/http://www.gemsinisrael.com/e_article000079508.htm |date=2012-07-17 }} Gems of Israel
* [http://holyland-pictures.com/tag/coastal-plain/apollonia/ Pictures of Apollonia-Arsuf]{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Holy Land Pictures
* [http://www.arsuf.net] Arsuf - A Community by the Sea

{{coord|32|11|42.72|N|34|48|24.48|E|display=title}}

[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Tvrđave]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Izraelu]]</text>
      <sha1>cmysfynvaf14ddmf3osif2u0ncimlj0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neymar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>209718</id>
    <revision>
      <id>42669134</id>
      <parentid>42661419</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <comment>ažurirani podatci u šablonu</comment>
      <origin>42669134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10609" sha1="gq2mk4df298gk1sz4x5cs5i1qcef0wg" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Neymar 
| slika                      = Neymar Junior Brazil V Morocco 13 June 2026-40.jpg
| punoime                    = Neymar da Silva Santos Júnior
| nadimak                    = Ney 
| datumrođenja               = [[5. 2.|5. veljače]] [[1992]].
| rodnigrad                  = {{flagicon|BRA}} [[Mogi das Cruzes]]
| rodnadržava                = [[Brazil]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| država smrti               = 
| visina                     = 175 cm
| trenutniklub               = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]]
| broj_u_klubu               = 10
| pozicija                   = napadač / napadački vezni
| godine1                    = 2009 – 2013
| klubovi1                   = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]]
| nastupi(golovi)1           = 179 (107)
| godine2                    = 2013 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|SPA}} [[FC Barcelona]]
| nastupi(golovi)2           = 123 (68)
| godine3                    = {{nowrap|2017 – 2023}}
| klubovi3                   = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]}}  
| nastupi(golovi)3           = 112 (82)
| godine4                    = 2023 – 2025
| klubovi4                   = {{flagicon|SAU}} [[Al-Hilal SFC|Al-Hilal]]
| nastupi(golovi)4           = 3 (0)
| godine5                    = 2025 –
| klubovi5                   = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]]
| nastupi(golovi)5           = 38 (17)
| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2010 – 2026
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|BRA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 130 (80)
| zadnjiuređaj               = 6. 8. 2026
}}
'''Neymar Da Silva Santos Junior''' ([[Mogi das Cruzes]], [[5. 2.|5. veljače]] [[1992]].) [[brazil]]ski je fudbaler koji igra na poziciji napadača. Trenutno igra za [[Santos FC|Santos]] i [[brazilska nogometna reprezentacija|brazilsku fudbalsku reprezentaciju]].

== Santos ==
Nakon što se pridružio Santosu 2003. godine, Neymar je debitirao u dobi od 17 godina protiv Haldane FC, [[7. 3.|7. ožujka]] [[2009]]. u 2-1 pobjedi. Neymarov sljedeći nastup bio je protiv Mogi Mirima tjedan dana kasnije, tijekom kojeg je postigao svoj prvi pogodak za Santos. Dana [[11. 4.|11. travnja]] [[2009]]., u Campeonato Paulista polufinalnoj prvoj utakmici protiv Palmeirasa, Neymar zabija odlučujući gol u 2-1 pobjedi na EstádioVila Belmiro. U finalu je Santos Santos pretrpio 4-2 poraz od Corinthiansa. Neymarovi nastupi za Santos privukli su pozornost na mladog igrača, a padale su i usporedbe s brazilskim idolima kao što su [[Robinho]] i [[Pelé]].

Privukao je interes nekoliko europskih klubova, kao što su [[Manchester United F.C.|Manchester United]], [[Inter]], [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[GOŠK]] i [[Juventus F.C.|Juventus]]. Čelnici Real Madrida, idu čak tako daleko da tvrde da su potpisali predugovor s Neymarovim agentom, Renatom Rodriguesom, koji klub Santos odbija potvrditi. [[West Ham United]] je dao ponudu od 12 000 000 £ koja je odbijena u lipnju 2010. Nakon odbijene ponude Santos postavlja minimalnu prodajnu cijenu od 30 milijuna € i produžuju ugovor s Neymarom do prosinca [[2014]]. godine. Neymar izjavljuje da još nije vrijeme za odlazak iz Brazila, jer smatra da je premlad za nove izazove i da će ostati fokusiran samo na Santos. Međutim Neymarov agent inzistira na tome da napadač Santosa ne ostane u svojoj domovini. Neymar je otkrio da bi volio prijeći u GOŠK.

Dana [[15. 4.|15. travnja]] 2010., Neymar zabija pet golova za Santos u 8-1 razbijanju Guaranija u osmini finala brazilskog kupa. Nakon 2010. Campeonato Paulista u kojem je Neymar zabio 14 golova u 19 utakmica, klub se okrunio titulom prvaka nakon 5-5 ukupne pobjede zbog golova u gostima nad Santo Andreom u finalu. Neymaru je naknadno dodijeljena nagrada za najboljeg igrača.

== Reprezentacija ==
Nakon Neymarova nastupa za Brazilsku U-17 momčad na U-17 Svjetskom prvenstvu 2009. godine u kojem je zabio gol u prvoj utakmici protiv [[Japan]]a bivši brazilski nogometaši Pelé i [[Romario]] navodno su predlagali treneru [[Dunga|Dungi]] da povede Neymara na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo održano u Južnoafričkoj republici 2010. godine]]. Iako je rašireno mišljenje da Neymar zaslužuje mjesto u Dunginoj ekipi i skupljeno preko 14 tisuća potpisa peticije, unatoč golemog pritiska na Dungina leđa, Neymar je izostavljen iz momčadi. Iako je Dunga opisao Neymara kao &quot;iznimno talentiranog&quot;, tvrdio je da na međunarodnoj razini nije bio dovoljno testiran da zaradi mjesto na SP-u pa ga nije uspio impresionirati.

Dana [[26. 7.|26. srpnja]] [[2010]]., Neymar je izabran u momčad Brazila novog trenera [[Mano Menezes|Mana Menezesa]] za prijateljsku utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] [[10. 8.|10. kolovoza]] 2010. Utakmicu je započeo s dresom s brojem 11 i nakon samo 28 minuta igre zabija svoj prvi pogodak za reprezentaciju i to glavom, nakon ubačaja Andre Santosa. Utakmica je završila pobjedom Brazila 2-0. Dana [[27. 3.|27. ožujka]] 2011, Neymar je zabio oba pogotka u 2-0 pobjedi protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] na [[Emirates Stadium|Emiratesu]]. Tijekom utakmice protiv Škotske jedan navijač je bacio bananu na teren, što je Neymar okarakterizirao kao primjer čistog rasizma.

== Statistika ==
=== Klub ===
''Ažurirano 18. prosinca 2011.''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Klub
!rowspan=2|Sezona
!colspan=3|[[Campeonato Brasileiro Série A|Brasileiгo]]
!colspan=3|[[Campeonato Paulista|Paulista]]
!colspan=3|[[Copa do Brasil]]
!colspan=3|[[CONMEBOL|Continental]]&lt;sup&gt;&lt;FONT color=&quot;blue&quot;&gt;1&lt;/FONT&gt;&lt;/sup&gt;
!colspan=3|[[FIFA Club World Cup]]
!colspan=3|Friendlies
!colspan=3|Total
|-
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
|-
| rowspan=4|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|17px]] [[Santos FC|Santos]]  
|[[2009 Campeonato Brasileiro Série A|2009]]
|33||10||7||12||3||2||3||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0||0||49||14||9
|-
|[[2010 Campeonato Brasileiro Série A|2010]]
|31||17||7||19||14||7||8||11||5||2||0||0||0||0||0||3||1||1||63||43||21
|-
|[[2011 Campeonato Brasileiro Série A|2011]]
|21||13||4||11||4||2||0||0||0||13||6||3||2||1||0||0||0||0||47||24||9
|-
!| Total
!85!!40!!18!!42!!21!!11!!11!!12!!5!!15!!6!!4!!2!!1!!0!!4!!1!!1!!159!!81!!39
|}

&lt;small&gt;'''&lt;sup&gt;&lt;FONT color=&quot;blue&quot;&gt;1&lt;/FONT&gt;&lt;/sup&gt;Uključujući [[Copa Libertadores]] i [[Copa Sudamericana]].&lt;/small&gt;

=== Internacionalni ===
''Ažurirano 12. listopada 2011.''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot;
|-
! Nacionalna momčad !! Klub !! Sezona !! Nastupi !! Golovi !! Asist
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:center;&quot;|[[Brazil national football team|Brazil]]
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:center;&quot;|[[Santos FC|Santos]]
|2010 || 2 || 1 || 0
|-
|2011 || 13 || 7 || 1
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Total !! 15 !! 8 !! 1
|}

== Nagrade ==
&lt;!--Actual awards only; do not include runners-up.--&gt;

=== Klub ===
{{ZD|BRA}} [[Santos Futebol Clube|Santos]]
* [[Copa do Brasil]] (1): [[2010 Copa do Brasil|2010]]
* [[Campeonato Paulista]] (2): [[2010 Campeonato Paulista|2010]], [[2011 Campeonato Paulista|2011]]
* [[Copa Libertadores]] (1): [[2011 Copa Libertadores|2011]]

=== Individualno ===
* Najbolji mladi igrač [[Campeonato Paulista]] (1): 2009
* Najbolji napadač [[Campeonato Paulista]] (2): 2010, 2011
* Najbolji igrač [[Campeonato Paulista]] (2): 2010, 2011
* Najbolji igrač [[Copa Santander Libertadores]] (1): 2011
* [[Prêmio Craque do Brasileirão|Prêmio Craque do Brasileirão Championship Squad]] (2): [[Bola|2010]], [[Bola|2011]]
* [[Arthur Friedenreich]] nagrada (1): 2010
* [[Bola de Ouro|Golden Ball]] (1): 2011 – Najbolji igrač [[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilian League]] u magazinu [[Placar]]
* [[Placar|Silver Ball]] (2): 2010, 2011 – Najbolji napadač [[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilian League]] u magazinu [[Placar]]
* [[Placar|Golden Boot]] (2): 2010, 2011 – najviše golova u svim natjecanjima [[Brazil]]
* [[Copa do Brasil]] Najbolji strijelac (1): [[2010 Copa do Brasil|2010]]
* [[South American Youth Championship]] Najbolji strijelac (1): [[2011 South American Youth Championship|2011]]
* [[FIFA Club World Cup|FIFA Club World Cup Bronze Ball]] (1): [[2011 FIFA Club World Cup#Awards|2011]]

== Vanjske veze ==
{{WProjekti 
|commons=
|commonssh=
|commonscat= Neymar
|commonscatsh=Neymar
}}
* [http://www.1neyamr/ Official]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Neymar Official
* [http://www.santosfc.com.br/futebol/elenco/jogador.asp?i=2 Neymar Biograghy]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326072234/http://www.santosfc.com.br/futebol/elenco/jogador.asp?i=2 |date=2012-03-26 }} Santos FC
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=314197/index.html Neymar statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100515215634/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=314197/index.html |date=2010-05-15 }} FIFA
* [http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&amp;Id=8094&amp;pn=Neymar_da_Silva_Santos_J%C3%BAnior Neymar] FootballDatabase.com
* [http://www.southamericanfutbol.com/2010/05/player-profile-neymar/ Player Profile: Neymar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110626072205/http://www.southamericanfutbol.com/2010/05/player-profile-neymar/ |date=2011-06-26 }} SouthAmericanfutbol.com
* [http://www.football-lineups.com/footballer/34907/ Tactical Profile] Football Lineups
* [http://www.allforfootball.net/players/da-Silva-Santos-Neymar-54162 Neymar Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111126071357/http://www.allforfootball.net/players/da-Silva-Santos-Neymar-54162 |date=2011-11-26 }} All for Football
* [http://pitacodogringo.wordpress.com/2011/01/21/footbrazils-feature-on-santos-and-brazil-star-neymar/ Neymar video feature] on FootBrazil

{{Sastav Brazil 2014 SP}}
{{Sastav Brazil 2016 OI fudbal}}
{{Sastav Brazil 2018 SP}}
{{Sastav Brazil 2022 SP}}
{{Sastav Brazil 2026 SP}}
{{Južnoamerički fudbaler godine}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Neymar}}

[[Kategorija:Brazilski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>gq2mk4df298gk1sz4x5cs5i1qcef0wg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669135</id>
      <parentid>42669134</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:28:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10533" sha1="rg8cmyg16swtivahqjjsnzu5517a6wv" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Neymar 
| slika                      = Neymar Junior Brazil V Morocco 13 June 2026-40.jpg
| punoime                    = Neymar da Silva Santos Júnior
| nadimak                    = Ney 
| datumrođenja               = [[5. 2.|5. veljače]] [[1992]].
| rodnigrad                  = {{flagicon|BRA}} [[Mogi das Cruzes]]
| rodnadržava                = [[Brazil]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| država smrti               = 
| visina                     = 175 cm
| trenutniklub               = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]]
| broj_u_klubu               = 10
| pozicija                   = napadač / napadački vezni
| godine1                    = 2009 – 2013
| klubovi1                   = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]]
| nastupi(golovi)1           = 179 (107)
| godine2                    = 2013 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|SPA}} [[FC Barcelona]]
| nastupi(golovi)2           = 123 (68)
| godine3                    = {{nowrap|2017 – 2023}}
| klubovi3                   = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]}}  
| nastupi(golovi)3           = 112 (82)
| godine4                    = 2023 – 2025
| klubovi4                   = {{flagicon|SAU}} [[Al-Hilal SFC|Al-Hilal]]
| nastupi(golovi)4           = 3 (0)
| godine5                    = 2025 –
| klubovi5                   = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]]
| nastupi(golovi)5           = 38 (17)
| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2010 – 2026
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|BRA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 130 (80)
| zadnjiuređaj               = 6. 8. 2026
}}
'''Neymar Da Silva Santos Junior''' ([[Mogi das Cruzes]], [[5. 2.|5. veljače]] [[1992]].) [[brazil]]ski je fudbaler koji igra na poziciji napadača. Trenutno igra za [[Santos FC|Santos]].

== Santos ==
Nakon što se pridružio Santosu 2003. godine, Neymar je debitirao u dobi od 17 godina protiv Haldane FC, [[7. 3.|7. ožujka]] [[2009]]. u 2-1 pobjedi. Neymarov sljedeći nastup bio je protiv Mogi Mirima tjedan dana kasnije, tijekom kojeg je postigao svoj prvi pogodak za Santos. Dana [[11. 4.|11. travnja]] [[2009]]., u Campeonato Paulista polufinalnoj prvoj utakmici protiv Palmeirasa, Neymar zabija odlučujući gol u 2-1 pobjedi na EstádioVila Belmiro. U finalu je Santos Santos pretrpio 4-2 poraz od Corinthiansa. Neymarovi nastupi za Santos privukli su pozornost na mladog igrača, a padale su i usporedbe s brazilskim idolima kao što su [[Robinho]] i [[Pelé]].

Privukao je interes nekoliko europskih klubova, kao što su [[Manchester United F.C.|Manchester United]], [[Inter]], [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[GOŠK]] i [[Juventus F.C.|Juventus]]. Čelnici Real Madrida, idu čak tako daleko da tvrde da su potpisali predugovor s Neymarovim agentom, Renatom Rodriguesom, koji klub Santos odbija potvrditi. [[West Ham United]] je dao ponudu od 12 000 000 £ koja je odbijena u lipnju 2010. Nakon odbijene ponude Santos postavlja minimalnu prodajnu cijenu od 30 milijuna € i produžuju ugovor s Neymarom do prosinca [[2014]]. godine. Neymar izjavljuje da još nije vrijeme za odlazak iz Brazila, jer smatra da je premlad za nove izazove i da će ostati fokusiran samo na Santos. Međutim Neymarov agent inzistira na tome da napadač Santosa ne ostane u svojoj domovini. Neymar je otkrio da bi volio prijeći u GOŠK.

Dana [[15. 4.|15. travnja]] 2010., Neymar zabija pet golova za Santos u 8-1 razbijanju Guaranija u osmini finala brazilskog kupa. Nakon 2010. Campeonato Paulista u kojem je Neymar zabio 14 golova u 19 utakmica, klub se okrunio titulom prvaka nakon 5-5 ukupne pobjede zbog golova u gostima nad Santo Andreom u finalu. Neymaru je naknadno dodijeljena nagrada za najboljeg igrača.

== Reprezentacija ==
Nakon Neymarova nastupa za Brazilsku U-17 momčad na U-17 Svjetskom prvenstvu 2009. godine u kojem je zabio gol u prvoj utakmici protiv [[Japan]]a bivši brazilski nogometaši Pelé i [[Romario]] navodno su predlagali treneru [[Dunga|Dungi]] da povede Neymara na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo održano u Južnoafričkoj republici 2010. godine]]. Iako je rašireno mišljenje da Neymar zaslužuje mjesto u Dunginoj ekipi i skupljeno preko 14 tisuća potpisa peticije, unatoč golemog pritiska na Dungina leđa, Neymar je izostavljen iz momčadi. Iako je Dunga opisao Neymara kao &quot;iznimno talentiranog&quot;, tvrdio je da na međunarodnoj razini nije bio dovoljno testiran da zaradi mjesto na SP-u pa ga nije uspio impresionirati.

Dana [[26. 7.|26. srpnja]] [[2010]]., Neymar je izabran u momčad Brazila novog trenera [[Mano Menezes|Mana Menezesa]] za prijateljsku utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] [[10. 8.|10. kolovoza]] 2010. Utakmicu je započeo s dresom s brojem 11 i nakon samo 28 minuta igre zabija svoj prvi pogodak za reprezentaciju i to glavom, nakon ubačaja Andre Santosa. Utakmica je završila pobjedom Brazila 2-0. Dana [[27. 3.|27. ožujka]] 2011, Neymar je zabio oba pogotka u 2-0 pobjedi protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] na [[Emirates Stadium|Emiratesu]]. Tijekom utakmice protiv Škotske jedan navijač je bacio bananu na teren, što je Neymar okarakterizirao kao primjer čistog rasizma.

== Statistika ==
=== Klub ===
''Ažurirano 18. prosinca 2011.''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Klub
!rowspan=2|Sezona
!colspan=3|[[Campeonato Brasileiro Série A|Brasileiгo]]
!colspan=3|[[Campeonato Paulista|Paulista]]
!colspan=3|[[Copa do Brasil]]
!colspan=3|[[CONMEBOL|Continental]]&lt;sup&gt;&lt;FONT color=&quot;blue&quot;&gt;1&lt;/FONT&gt;&lt;/sup&gt;
!colspan=3|[[FIFA Club World Cup]]
!colspan=3|Friendlies
!colspan=3|Total
|-
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
!Nastupi
!Golovi
!Asist
|-
| rowspan=4|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|17px]] [[Santos FC|Santos]]  
|[[2009 Campeonato Brasileiro Série A|2009]]
|33||10||7||12||3||2||3||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0||0||49||14||9
|-
|[[2010 Campeonato Brasileiro Série A|2010]]
|31||17||7||19||14||7||8||11||5||2||0||0||0||0||0||3||1||1||63||43||21
|-
|[[2011 Campeonato Brasileiro Série A|2011]]
|21||13||4||11||4||2||0||0||0||13||6||3||2||1||0||0||0||0||47||24||9
|-
!| Total
!85!!40!!18!!42!!21!!11!!11!!12!!5!!15!!6!!4!!2!!1!!0!!4!!1!!1!!159!!81!!39
|}

&lt;small&gt;'''&lt;sup&gt;&lt;FONT color=&quot;blue&quot;&gt;1&lt;/FONT&gt;&lt;/sup&gt;Uključujući [[Copa Libertadores]] i [[Copa Sudamericana]].&lt;/small&gt;

=== Internacionalni ===
''Ažurirano 12. listopada 2011.''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot;
|-
! Nacionalna momčad !! Klub !! Sezona !! Nastupi !! Golovi !! Asist
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:center;&quot;|[[Brazil national football team|Brazil]]
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:center;&quot;|[[Santos FC|Santos]]
|2010 || 2 || 1 || 0
|-
|2011 || 13 || 7 || 1
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Total !! 15 !! 8 !! 1
|}

== Nagrade ==
&lt;!--Actual awards only; do not include runners-up.--&gt;

=== Klub ===
{{ZD|BRA}} [[Santos Futebol Clube|Santos]]
* [[Copa do Brasil]] (1): [[2010 Copa do Brasil|2010]]
* [[Campeonato Paulista]] (2): [[2010 Campeonato Paulista|2010]], [[2011 Campeonato Paulista|2011]]
* [[Copa Libertadores]] (1): [[2011 Copa Libertadores|2011]]

=== Individualno ===
* Najbolji mladi igrač [[Campeonato Paulista]] (1): 2009
* Najbolji napadač [[Campeonato Paulista]] (2): 2010, 2011
* Najbolji igrač [[Campeonato Paulista]] (2): 2010, 2011
* Najbolji igrač [[Copa Santander Libertadores]] (1): 2011
* [[Prêmio Craque do Brasileirão|Prêmio Craque do Brasileirão Championship Squad]] (2): [[Bola|2010]], [[Bola|2011]]
* [[Arthur Friedenreich]] nagrada (1): 2010
* [[Bola de Ouro|Golden Ball]] (1): 2011 – Najbolji igrač [[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilian League]] u magazinu [[Placar]]
* [[Placar|Silver Ball]] (2): 2010, 2011 – Najbolji napadač [[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilian League]] u magazinu [[Placar]]
* [[Placar|Golden Boot]] (2): 2010, 2011 – najviše golova u svim natjecanjima [[Brazil]]
* [[Copa do Brasil]] Najbolji strijelac (1): [[2010 Copa do Brasil|2010]]
* [[South American Youth Championship]] Najbolji strijelac (1): [[2011 South American Youth Championship|2011]]
* [[FIFA Club World Cup|FIFA Club World Cup Bronze Ball]] (1): [[2011 FIFA Club World Cup#Awards|2011]]

== Vanjske veze ==
{{WProjekti 
|commons=
|commonssh=
|commonscat= Neymar
|commonscatsh=Neymar
}}
* [http://www.1neyamr/ Official]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Neymar Official
* [http://www.santosfc.com.br/futebol/elenco/jogador.asp?i=2 Neymar Biograghy]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326072234/http://www.santosfc.com.br/futebol/elenco/jogador.asp?i=2 |date=2012-03-26 }} Santos FC
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=314197/index.html Neymar statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100515215634/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=314197/index.html |date=2010-05-15 }} FIFA
* [http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&amp;Id=8094&amp;pn=Neymar_da_Silva_Santos_J%C3%BAnior Neymar] FootballDatabase.com
* [http://www.southamericanfutbol.com/2010/05/player-profile-neymar/ Player Profile: Neymar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110626072205/http://www.southamericanfutbol.com/2010/05/player-profile-neymar/ |date=2011-06-26 }} SouthAmericanfutbol.com
* [http://www.football-lineups.com/footballer/34907/ Tactical Profile] Football Lineups
* [http://www.allforfootball.net/players/da-Silva-Santos-Neymar-54162 Neymar Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111126071357/http://www.allforfootball.net/players/da-Silva-Santos-Neymar-54162 |date=2011-11-26 }} All for Football
* [http://pitacodogringo.wordpress.com/2011/01/21/footbrazils-feature-on-santos-and-brazil-star-neymar/ Neymar video feature] on FootBrazil

{{Sastav Brazil 2014 SP}}
{{Sastav Brazil 2016 OI fudbal}}
{{Sastav Brazil 2018 SP}}
{{Sastav Brazil 2022 SP}}
{{Sastav Brazil 2026 SP}}
{{Južnoamerički fudbaler godine}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Neymar}}

[[Kategorija:Brazilski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>rg8cmyg16swtivahqjjsnzu5517a6wv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1203.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223617</id>
    <revision>
      <id>42668978</id>
      <parentid>42668834</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:16:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42668978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6281" sha1="d8x2jc6298knq3imzszpewhcn2c8vwn" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1203}}
{{commonscat|1203}}

== Događaji ==
* 2. 1. - Rjurik Rostislavič je sa [[Kumani|kumanskim]] saveznicima poharao Kijev, [[Roman Veliki|Roman Mstislavič Veliki]] uzvraća sledeće zime.
* januar - [[Četvrti križarski rat]]: križari zimuju u Zadru (osvojenom prošlog novembra); ušli su u dogovor sa [[Aleksije IV Anđeo|Aleksijem Angelom]] da će pomoći njegovom ocu [[Isak II Anđeo|Isaku II]] da povrati vizantijski presto, za šta su dobili velika obećanja.
* početkom godine - Bitka na Peščari Halahaldžid: Togrulovi Kereiti su porazili svog donedavnog vazala Temudžina (budućeg Džingis-kana). 

* februar - Papa je povukao ekskomunikaciju protiv nemlečanskih učesnika križarskog pohoda.

* mart - Papa je dao nalog kaločkom nadbiskupu da ode u Vukanovu Srbiju i da vladara i episkope razreži obaveze pokoravanja carigradskom patrijarhu i učvrsti ih u katoličkoj veri&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 269&lt;/ref&gt; (neostvareno).

* [[7. 4.]] (Uskrš. ponedeljak) - Krstaši kreću iz Zadra, Mlečani su srušili zidove. Deo velikaša, Simon de Montfort i dr. napuštaju vojsku i odlaze ugarskom kralju. Usputne stanice su Drač, Krf.&lt;ref&gt;[https://historion.net/memoirs-or-chronicle-fourth-crusade-and-conquest-constantinople/departure-crusaders-corfu-arrival-yo DEPARTURE OF THE CRUSADERS FOR CORFU - ARRIVAL OF THE YOUNG ALEXIUS - CAPTURE OF DURAS]. historion.net&lt;/ref&gt; Neki krstaši nisu išli na Carigrad, već su nastavili prema Akri u Svetoj zemlji.
* [[8. 4.]] - [[Bilinopoljski sabor]]: bosanski ban Kulin i poglavari Bosanske crkve daju izjavu da se odriču hereze. Kulin i verski prvaci zatim idu u Ugarsku da ponove zakletvu pred kraljem emerikom i tamošnjim biskupima.&lt;ref&gt;Klaić, 188&lt;/ref&gt;
* proleće - Anglo-francuski rat: [[Philippe II od Francuske]] napada Normandiju, koja pripada [[John od Engleske|Johnu od Engleske]]. Do kraja 1204. osvaja veći deo Normandije i Akvitanije. U ovo vreme je nestao Johnov zarobljenik, mladi Arthur I, vojvoda Bretanje.

* [[15. 5.]] - Dužd Dandolo tek sada kreće iz Zadra, nakon što je srušio gradske bedeme, iako mu je papa to zabranio. Rasejani Zadrani se bave gusarenjem, naročito Mlečana; duždev sin Rajnerije Dandolo podiže tvrđicu na otoku Malconseju; splitski nadbiskup Bernhard je po nalogu kralja Emerika preuzeo srebro od templara iz Vrane i unajmio Napuljce za pomoć Zadranima.&lt;ref&gt;Klaić, 190-1&lt;/ref&gt;

* [[23. 6.]] - Krstaši pred Carigradom. Iskrcavaju se kod Halkedona, zauzimaju Hrisopolis, na azijskoj strani. 
* polovinom godine - Baldžunski zavet: Temudžin i njegovi najbliži saradnici se zaklinju na međusobnu vernost, učešće u teškoćama i slavi. Ovog leta okuplja snage za sukob sa Kereitima.

* jul - Nakon što su zauzeli Kulu Galata i uklonili lanac, ovladali su Zlatnim rogom, tako da 11. jula započinju opsadu.
* [[17. 7.]] - Napad krstaša i Mlečana na carigradske zidove, zadržali su ih [[Varjaška garda|Varjazi]]; Mlečani su se povukli iza vatre koja je sagorela 180 ha grada. Nakon još jednog napada sutradan, [[Aleksije III Anđeo|Aleksije III Angel]] beži iz grada u Trakiju.
* [[19. 7.]] - [[Isak II Anđeo|Isak II Angel]] je pušten iz zatvora i proglašen za cara, mada je oslepljen.
* leto - Dok ugarski kralj Emerik ratuje sa češkim kraljem (ili pobunjenim bratom?), bugarski car Kalojan, sa odredima Kumana, upada u sporne oblasti sa Ugarskom (Sirmij, Beograd, Braničevo), takođe i pustoši Vukanovu Srbiju - Kumani su odveli mnoge Vukanove podanike, Kalojan je poseo Niš sa oblašću.&lt;ref name=&quot;IsnI270&quot;&gt;''Istorija s. n. I'', 270&lt;/ref&gt; S druge strane, Kalojan obaveštava papu da su Ugari zauzeli pet bugaskih okruga/episkopija.

* [[1. 8.]] - Na insistiranje krstaša, sin Isaka II, Aleksije IV postaje suvladar i pravi vladar.
** Pokušava naći novac koji je obećao krstašima, konfiskacijom crkvenog blaga i imovine protivnika i pohodom u Trakiju na strica Aleksija. U Carigradu raste neprijateljstvo prema Latinima i krstašima, već ovog meseca ima sukoba, veliki požar uništava deo grada.
* [[24. 8.]] - Otakar I je krunisan za prvog [[Lista vladara Češke|kralja Češke]] od strane papinog legata; pošto ga je nemački vladar Filip Švapski priznao za kralja 1198, ove godine je to učinio i Filipov rival Otto, kojeg podržava papa.

* [[2. 9.]] - Japan [[Kamakura period]]a, Hiki incident: [[Hōjō Tokimasa]] ubija Hiki Yoshikazua (oni su ujak odn. tast šoguna [[Minamoto no Yoriie]]a) i uništava klan Hiki. Drugi Tokimasin sestrić, [[Minamoto no Sanetomo]] (11) postaje šogun (do 1219), ali  Tokimasa ima pravu vlast kao prvi ''shikken'', regent šoguna (do 1205). Klan Hōjō daje šikene do 1333.

* oktobar - Kralj Emerik je kod Varaždina zarobio pobunjenog brata, hercega Andriju.
* jesen - Papa savetuje bugarskog vladara da sklopi mir sa Vukanom, kako neka od zemalja ne bi pretrpela nenadoknadive štete - posle ratnih pustošenja je nastupila glad.&lt;ref name=&quot;IsnI270&quot; /&gt;

* krajem godine - Temudžin je porazio Kereite na reci Herlen, Togrul je poginuo. U naredne tri godine ujedinjuje mongolsku stepu, dobija titulu Džingis-kan (Čingiz-han) 1206.
* decembar? - Rulje u Carigradu ubijaju krstaše i strance. Aleksije IV odbija dalja davanja.
* [[6. 12.]] - Pošto je pokušao deblokirati Chateau Gaillard na istoku Normandije, [[John od Engleske]] napušta tu zemlju i odlazi u Englesku.
* 1203/04 - Zadransko-napuljsko brodovlje pobjeđuje Mlečane, ubija posadu u tvrđici na Malconseju i razara je; Zadrani se vraćaju u grad i počinju ga utvrđivati (ali ubrzo dogovaraju predaju).&lt;ref&gt;Klaić, 191&lt;/ref&gt;

=== Kroz godinu ===

* Prvi put se spominje [[Višnjan]], kao posjed porečkog biskupa.
* [[Međimurje]] se spominje u povelji kralja Emerika.
* [[Domald]] je knez u Zadru 1203-04.
* Kninska katedrala: počinje izgradnja nove crkve na Kapitulu, po nalogu kninskog kaptolskog prepozita Dobroslava, na mjestu prethodnog benediktinskog samostana (posvećena 1270-72).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1203.}}
* {{circa}} [[Mindaugas]], prvi kralj Litvanije († [[1263]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1203.}}
* 1202/03 - [[Alain de Lille]], teolog i pjesnik (* ca. 1128)

[[Kategorija:1203.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>d8x2jc6298knq3imzszpewhcn2c8vwn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1204.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223618</id>
    <revision>
      <id>42668983</id>
      <parentid>42373921</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:34:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42668983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2182" sha1="kol26k6wcsqwjcxvk3xeiborgg6y3wu" xml:space="preserve">{{godina nav}}
[[File:ConquestOfConstantinopleByTheCrusadersIn1204.jpg|thumb|Pad Carigrada.]]
{{godina u drugim kalendarima|1204}}

Godina '''1204.''' ('''[[rimske brojke|MCCIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].

== Događaji ==
* [[28. 1.]] &amp;ndash; [[Bizantski car]] [[Aleksije IV Anđeo]] svrgnut u ustanku.
* [[5. 2.]] &amp;ndash; [[Aleksije V Duka]], zvani Murcuflos, Obrvar, proglašen za [[bizantski car|bizantskog cara]].
* [[13. 4.]] &amp;ndash; [[Četvrti križarski rat]]: [[Križari]] na juriš [[Pad Carigrada (1204)|zauzimaju]] [[Carigrad]] te pljačkaju i pustoše grad sljedeća 3 dana. Pri tome [[Venecijanska Republika|Mlečani]] uzimaju drevne statue od kojih će nastati [[konji svetog Marka]].
* [[16. 4.]] &amp;ndash; Grof [[Balduin I od Carigrada|Balduin od Flandrije]], nakon što su ga izabrali križari, je okrunjen za cara [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]].
* [[26. 8.]] - Po želji obolelog ugarskog kralja Emerika, mali princ [[László III, kralj Ugarske|Ladislav]] (ca. 4) je krunisan za kralja.
* [[30. 11.]] - Umro je [[Imre, kralj Ugarske]], nasleđuje ga mali sin Ladislav. Poveren je sinu [[András II, kralj Ugarske|Andriji]]. Kraljica majka Konstanca beži sa Ladislavom u Austriju, kod rođaka [[Leopold VI od Austrije|Leopolda]].

=== Kroz godinu ===
* [[Teodor I Laskaris]] nakon pada Carigrada bježi u [[İznik|Nikeju]] gdje će uspostaviti [[Nikejsko Carstvo]]; [[Bizantsko Carstvo|bizantskim]] državama-nasljednicama također postaju [[Epirska Despotovina]] i [[Trapezuntsko Carstvo]].
* [[Boniface I, markiz od Montferrata|Boniface I od Montferrata]], vođa Četvrtog križarskog rata, osniva [[Solunsko Kraljevstvo]].

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1204.}}
*

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1204.}}
* [[28. 1.]] - [[Isak II Anđeo]], vizantijski car (* [[1156]])
* febr. [[Aleksije IV Anđeo]], vizantijski car (* ca. 1182)
* [[30. 11.]] - [[Imre, kralj Ugarske]] (* 1174)
* [[12. 12.]] - [[Majmonid]], rabin, teolog, polihistor (* 1135-38)

==Vanjske veze==
{{commonscat|1204}}

[[Kategorija:1204.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>kol26k6wcsqwjcxvk3xeiborgg6y3wu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669031</id>
      <parentid>42668983</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T21:32:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42669031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3067" sha1="j7xhyx78imp7zi3hnzbb2vliv6037eb" xml:space="preserve">{{godina nav}}
[[File:ConquestOfConstantinopleByTheCrusadersIn1204.jpg|thumb|Pad Carigrada.]]
{{godina u drugim kalendarima|1204}}

Godina '''1204.''' ('''[[rimske brojke|MCCIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].

== Događaji ==
* [[1. 1.]] - Umro je kralj Norveške [[Haakon III]], za kralja je proglašen mali Guttorm (ca. 4), ali umire već u avgustu. Faktički regent je Haakon Ludi.
* [[28. 1.]] &amp;ndash; [[Bizantski car]] [[Aleksije IV Anđeo]] svrgnut u ustanku.

* [[5. 2.]] &amp;ndash; [[Aleksije V Duka]], zvani Murcuflos, Obrvar, proglašen za [[bizantski car|bizantskog cara]].

* [[13. 4.]] &amp;ndash; [[Četvrti križarski rat]]: [[Križari]] na juriš [[Pad Carigrada (1204)|zauzimaju]] [[Carigrad]] te pljačkaju i pustoše grad sljedeća 3 dana. Pri tome [[Venecijanska Republika|Mlečani]] uzimaju drevne statue od kojih će nastati [[konji svetog Marka]].
* [[16. 4.]] &amp;ndash; Grof [[Balduin I od Carigrada|Balduin od Flandrije]], nakon što su ga izabrali križari, je okrunjen za cara [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]].

* [[12. 8.]] - Umro je [[Bertold IV., vojvoda Meranije]] i istarski markgrof. [[Vojvodstvo Meranija|Meraniju]] nasleđuje Oto I (do 1234) a Istru i Kranjsku Henrik II (do 1228).
* [[26. 8.]] - Po želji obolelog ugarskog kralja Emerika, mali princ [[László III, kralj Ugarske|Ladislav]] (ca. 4) je krunisan za kralja.

* [[8. 11.]] - Papin legat je krunisao bugarskog vladara [[Kalojan]]a za kralja; dan ranije je bugarskog patrijarha Vasilija posvetio za primasa bugarsko-vlaške crkve (Kalojan se interno naziva carem).
* [[30. 11.]] - Umro je [[Imre, kralj Ugarske]], nasljeđuje ga mali sin Ladislav. Povjeren je stricu [[András II, kralj Ugarske|Andriji]]. Kraljica majka Konstanca će pobjeći sa Ladislavom u Austriju, kod rođaka [[Leopold VI od Austrije|Leopolda]].

=== Kroz godinu ===
* [[Teodor I Laskaris]] nakon pada Carigrada bježi u [[İznik|Nikeju]] gdje će uspostaviti [[Nikejsko Carstvo]]; [[Bizantsko Carstvo|bizantskim]] državama-nasljednicama također postaju [[Epirska Despotovina]] i [[Trapezuntsko Carstvo]].
* [[Boniface I, markiz od Montferrata|Boniface I od Montferrata]], vođa Četvrtog križarskog rata, osniva [[Solunsko Kraljevstvo]].
* Prvi put se spominje [[Pušća]] kod Zagreba.
* U Bavarskoj je osnovan [[Landshut]].
* &quot;Rimska istorija&quot; [[Nikifor Grigora|Nikifora Grigore]] pokriva period 1204-1359.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1204.}}
*

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1204.}}
* [[1. 1.]] - [[Haakon III]], kralj Norveške (* ca. 1183)
* [[28. 1.]] - [[Isak II Anđeo]], vizantijski car (* [[1156]])
* febr. - [[Aleksije IV Anđeo]], vizantijski car (* ca. 1182)
* [[12. 8.]] - [[Bertold IV., vojvoda Meranije]] (* ca. 1159)
* [[30. 11.]] - [[Imre, kralj Ugarske]] (* 1174)
* [[12. 12.]] - [[Majmonid]], rabin, teolog, polihistor (* 1135-38)
* {{circa}} [[Kulin]], bosanski ban 

==Vanjske veze==
{{commonscat|1204}}

[[Kategorija:1204.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>j7xhyx78imp7zi3hnzbb2vliv6037eb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aerodrom Juan Santamaría</title>
    <ns>0</ns>
    <id>245443</id>
    <revision>
      <id>42669002</id>
      <parentid>42433578</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2409" sha1="shziv39rk4b6im8f1wwzpcizijh4mdj" xml:space="preserve">{{Infookvir aerodrom
| ime           = Međunarodna zračna luka Juan Santamaría
| izvorno ime   = Aeropuerto Internacional Juan Santamaría

| slika        =
| slika-širina = 
| opis         = 

| IATA = SJO
| ICAO = MROC

| lokacijska karta      = Costa Rica
| lokacijska karta opis = Položaj zračne luke na zemljovidu Kostarike

| latd = 09 | latm = 59 | lats = 38 | latNS = N
| longd= 084 | longm= 12 | longs= 32 | longEW= W

| vrsta            = javna
| vlasnik-operater = 
| vlasnik          = {{flag|Kostarika}}
| operater         = Aeris Holdings Costa Rica 
| grad             = [[San José, Kostarika|San José]], [[Alajuela]], [[Heredia, Kostarika|Heredia]], [[Cartago, Kostarika|Cartago]]
| lokacija         = 
| izgrađen         = 
| uporaba          = 

| visina-f     = 3022 
| visina-m     = 921
| website      = 
| metar-visina = 

| metar-staza     = 
| staza1-broj     = 07/25
| staza1-dužina-f = 9882
| staza1-dužina-m = 3012
| staza1-površina = asfalt

| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 

| fusnota         = 
}}
'''Međunarodna zračna luka Juan Santamaría''' ([[španjolski]]: ''Aeropuerto Internacional Juan Santamaría'') {{Kod zr-luke|SJO|MROC}}, međunarodna je [[zračna luka]] u provinciji [[Alajuela (provincija)|Alajueli]], oko 20 km od središta [[San José, Kostarika|San Joséa]], glavnog grada [[Kostarika|Kostarike]]. Ime je dobila po kostarikanskom nacionalnom heroju [[Juan Santamaría|Juanu Santamaríji]], hrabrom bubnjaru koji je poginuo 1856. braneći domovinu od snaga koje je predvodio američki odmetnik William Walker.

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
File:United aircraft at SJO 03 2004.JPG|Izlazi 4 i 5 na srednjem putničkom terminalu
File:Juan Santamaria Airport SJO 12 2009 4900.jpg|Kontrolni toranj
File:Juan Santamaría Airport interior 1.jpg|Izlazi 13, 14, 15 i 16
File:Juan Santamaría Airport interior 3.png|Unutrašnjost
File:SJO Airport Costa Rica 2003.jpg|Zgrada terminala i glavna pista, 2003.
File:San Jose Costa Rica Airport.JPG|''Check-in'' u glavnom terminalu
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Juan Santamaría International Airport}}
* [http://fly2sanjose.com/ Službene stranice]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{mrva-zračna luka}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Aerodromi u Kostariki|Juan Santamaría]]</text>
      <sha1>shziv39rk4b6im8f1wwzpcizijh4mdj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1982. na filmu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>248091</id>
    <revision>
      <id>42668974</id>
      <parentid>42645276</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T15:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23186" sha1="6g2ra88ddhu2difjry6zstbofnwjhvf" xml:space="preserve">[[Datoteka:ET logo.svg|right|thumb|225px|[[Steven Spielberg]] je filmom ''[[E.T.: The Extra-Terrestrial|E.T.]]'' postigao najveći hit godine]]
{{Godine na filmu}}
'''[[1982]]. godina bila je vrlo značajna za filmsku umjetnost''' te je uključivala neke klasike, kao što su ''[[Blade Runner]]'', ''[[Tootsie]]'', ''[[E.T.: The Extra-Terrestrial]]'', ''[[Conan the Barbarian (film, 1982)|Conan Barbarin]]'', ''[[Koyaanisqatsi]]'', ''[[The Thing (film, 1982)|Stvor]]'', ''[[Victor Victoria]]'', ''[[The Secret of NIMH|Tajna NIMHA]]'', ''[[Fitzcarraldo]]'', ''[[Missing (film)|Nestali]]'', ''[[Tron]]'', ''[[Star Trek II: The Wrath of Khan|Zvjezdane staze II: Osveta Khana]]'', ''[[Pink Floyd - The Wall]]'', ''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'', ''[[First Blood|Rambo]]'', ''[[La Notte di San Lorenzo|Noć zvijezda padalica]]'', ''[[Yol]]'', ''[[Veronika Voss]]'', ''[[The World According to Garp (film)|Svijet prema Garpu]]'', ''[[The Dark Crystal|Tamni kristal]]'', ''[[The Wind (1982 film)|Vjetar]]'' i ''[[Fanny och Alexander|Fanny i Aleksander]]''.

Značajniji [[anime]] filmovi bili su ''[[Andromeda Stories]]'', ''[[Techno Police 21C]]'' i ''[[Space Runaway Ideon]]''. Na području [[Jugoslavija|Jugoslavije]], značajniji filmovi bili su ''[[Maratonci trče počasni krug]]'', ''[[Tesna koža]]'', ''[[Variola vera (film)|Variola vera]]'' i ''[[Kiklop (film)|Kiklop]]''.

== Događaji ==
* 5. mart - Premijerno prikazan ''[[Fitzcarraldo]]'', pustolovni film [[Werner Herzog|Wernera Herzoga]] o megalomanskom poduzetniku koji početkom 20. vijeka nastoji prevesti orijaški brod kroz [[peru]]ansku [[džungla|džunglu]]; film koji se snimao na autentičnim lokacijama je danas poznat po izuzetno dugoj, kompliciranoj i napornoj produkciji tokom koje su se zbili događaji jednako dramatični kao u samom filmu, odnosno žestoke svađe Herzoga sa glavnim glumcem [[Klaus Kinski|Klausom Kinskim]]. 
* 16. mart - U [[Španija|Španiji]] premijerno prikazan ''[[Conan barbarin (1982)|Conan Barbarin]]'', fantastično-pustolovni spektakl u režiji [[John Milius|Johna Miliusa]] koji predstavlja adaptaciju istoimenog stripa; austrijski bodibilder [[Arnold Schwarzenegger]] zahvaljujući ulozi protagonista postaje [[filmska zvijezda]], a sa vremenom i jedna od najuticajnijih ličnosti u Hollywoodu. 
* 11.jun - Premijera ''[[E.T. the Extra-Terrestrial|E.T.]]'', [[science fiction film]]a u režiji [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]]; priča o [[vanzemaljci|vanzemaljcu]] koji se sprijatelji sa jednim dječakom, iako produciran relativno skromno, postiže neočekivani uspjeh i obara sve rekorde na kino blagajnama, prestiže ''[[Ratovi zvezda Epizoda IV: Nova nada|Ratove zvijezda]]'' te postaje [[Popis filmova s najvećom zaradom|najkomercijalniji film do tada]], rekord koji je slomljen tek [[1993. na filmu|više od desetljeća kasnije]] novim Spielbergovim filmom ''[[Jurski park]]''.
* 9. jul - Premijerno prikazan ''[[Variola vera (film)|Variola vera]]'', film u režiji [[Goran Marković|Gorana Markovića]] čija je radnja temeljena na stvarnim događajima vezanim uz [[Epidemija velikih boginja u Jugoslaviji 1972.|epidemiju]] [[velike boginje|velikih boginja]] koja je pogodila [[SFRJ|Jugoslaviju]] [[1972|deset godina ranije]]; izuzetno mračno ostvarenje predstavlja jedan od rijetkih primjera [[horor film|horora]] i [[film katastrofe|filma katastrofe]] u historiji jugoslavenske kinematografije.
* 23. jul — Na setu filma ''[[Twilight Zone: The Movie]]'', prestižne [[omnibus film|omnibus]] adaptacije TV-serije ''[[Zona sumraka]]'', dolazi do nesreće prilikom koje pada [[helikopter]] pri čemu ginu 53-godišnji glumački veteran [[Vic Morrow]] i dvoje dječjih glumaca; ta nesreća, koja se smatra najgorom u historiji modernog Hollywooda, će značajno uticati na karijeru dotada uspješnog režisera [[Joe Landis|Joea Landisa]] koji je proglašen jednim od glavnih krivaca na tragediju; brojne tužbe protiv njega i producenata će rezultirati brojnim zakonskim reformama i internim hollywoodskim pravilnicima kojima je cilj postrožiti kriterije sigurnosti sigurnosti prilikom snimanja kaskaderskih sekvenci u filmovima, kao i ograničiti rad maloljetnika na filmu.
* 25. jun - Premijerno prikazan ''[[Blade Runner]]'', [[science fiction film]] u režiji [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]]; priča o lovcu na odbjegle [[android]]e u distopijskom [[Los Angeles]]u na početku 21. vijeka, koja kombinira [[film noir]] ugođaj i ikonografiju sa futurističkom modom i revolucionarnim specijalnim efektima, ispočetka ne doživljava uspjeh među publikom; među ljubiteljima SF-žanra, međutim, stiče izuzetnu popularnost koja će se sa vremenom pretočiti i među kritičare i širu javnost, te se danas smatra jednim od najuticajnijih i najboljih SF filmova ikad napravljenih. 
* 25. jun - Premijerno prikazn ''[[Stvor (1982)|Stvor]]'', SF-horor film u režiji [[John Carpenter|Johna Carpentera]]; remake [[The Thing from Another World|istoimenog]] crno-bijelog klasika iz [[1951. na filmu|1951.]] godine ne doživljava veliki komercijalni uspjeh, ali će nakon 15 godina i sam steći [[kult film|kult]] status.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.altfg.com/blog/hollywood/chicago-critics-scariest-films/|title=Chicago Critics’ Scariest Films|publisher=AltFilmGuide.com|accessdate=21. V 2010|archive-date=2015-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604013812/http://www.altfg.com/blog/hollywood/chicago-critics-scariest-films/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar - Premijera ''[[Das Gespenst]]'', zapadnonjemačkog filma [[Herbert Achternbusch|Herberta Achternbuscha]] u kome on tumači lik [[Isus]]a koji dolazi u suvremenu Bavarsku; film izaziva strahovite kritike u [[konzervativizam|konzervativnoj]] i [[katoličanstvo|katoličkom]] dijelu javnosti, a u susjednoj [[Austrija|Austriji]] je zabranjen temeljem još uvijek važećih zakona o [[blasfemija|blasfemiji]].
* 17. decembar - Premijerno prikazan ''[[Tootsie]]'', komedija u režiji [[Sidney Pollack|Sidneya Pollacka]]; priča o dotada neuspjelom glumcu koji postaje zvijezda kada preuzme identitet žene postaje veliki hit, a uglednom glumcu [[Dustin Hoffman|Dustinu Hoffmanu]], koji je prije toga nekoliko godina izbivao iz filmskog svijeta, jedna od najuspjelijih uloga u karijeri.&lt;ref&gt;{{cite web|title=
'Tootsie' wears a classic look well|author=Katherine Tulich|date=31. svibnja 2012|url=http://articles.latimes.com/2012/may/31/entertainment/la-et-guidefeature-20120531}}&lt;/ref&gt;
* tokom godine - [[Coca Cola Company]] preuzima hollywoodski studio [[Columbia Pictures]].
* Prosječna cijena američke kino ulaznice bila je 2,94 $.&lt;ref&gt;{{cite book|page=91|title=Entertainment Industry Economics: A Guide for Financial Analysis|url=http://books.google.hr/books?id=BfyFFCyRvX0C&amp;pg=PA71&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|author=Harold L. Vogel|publisher=Cambridge University Press|year= 2010|isbn=9781139497329}}&lt;/ref&gt;

== Rođenja ==

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;1&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
| '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina smrti'''
|-
| 6. januar || [[Misha Omar]] || malezijska glumica ||
|-
| 11. februar || [[Natalie Dormer]] || britanska glumica ||
|-
| 27. februar || [[Maja Mandžuka]] || srpska glumica ||
|-
| 3. mart || [[Jessica Biel]] || američka glumica ||
|-
| 11. mart || [[Thora Birch]] || američka glumica ||
|-
| 16. mart || [[Dian Sastrowardoyo]] || indonezijska glumica ||
|-
| 26. mart || [[Hristina Popović]] || srpska glumica ||
|-
| 3. april || [[Cobie Smulders]] || kanadska glumica || 
|-
| 5. april || [[Hayley Atwell]] || britanska glumica ||
|-
| 15. april || [[Seth Rogen]] || kanadski glumac i scenarist ||
|-
| 30. april || [[Kirsten Dunst]] || američka glumica ||
|-
| 8. jul || [[Sophia Bush]] || američka glumica ||
|-
| 24. jul || [[Anna Paquin]] || novozelandska glumica ||
|-
| 25. jul || [[Brad Renfro]] || američki glumac || [[2008 na filmu|2008]]
|-
| 30. jul || [[Yvonne Strahovski]] || australijska glumica ||
|-
| 6. august || [[Romola Garai]] || britanska glumica ||
|-
| 7. august || [[Abbie Cornish]] || australijska glumica ||
|-
| 10. august || [[Devon Aoki]] || američka glumica i manekenka ||
|-
| 16. august || [[Cam Gigandet]] || američki glumac ||
|-
| 19. august || [[Erika Christensen]] || američka glumica ||
|-
| 30. septembar || [[Kieran Culkin]] || američki glumac ||
|-
| 10. novembar || [[Heather Matarazzo]] || američka glumica ||
|-
| 12. novembar || [[Anne Hathaway]] || američka glumica ||
|-
| 30. novembar || [[Elisha Cuthbert]] || kanadska glumica ||
|-
| 15. decembar || [[Charlie Cox]] || britanski glumac ||
|-
| 22. decembar || [[Brooke Nevin]] || kanadska glumica ||
|}

== Smrti ==

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;1&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
| '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina rođenja'''
|-
|| 1. januar || [[Victor Buono]] || američki glumac || [[1938 na filmu|1938]]
|-
|| 13. januar || [[Marcel Camus]] || francuski režiser || [[1926 na filmu|1926]]
|-
|| 11. februar || [[Takashi Shimura]] || japanski glumac || [[1905 na filmu|1905]]
|-
|| 17. februar || [[Lee Strasberg]] || američki glumac || [[1901 na filmu|1901]]
|-
|| 26. februar || [[Kinugasa Teinosuke]] || japanski režiser || [[1896 na filmu|1896]]
|-
|| 5. mart || [[John Belushi]] || američki glumac || [[1949 na filmu|1949]]
|-
|| 7. mart || [[Konrad Wolf]] || njemački režiser || [[1925 na filmu|1925]]
|-
|| 3. april || [[Warren Oates]] || američki glumac || [[1928 na filmu|1928]]
|-
|| 25. april || [[Celia Johnson]] || britanska glumica || [[1908 na filmu|1908]]
|-
|| 29. maj || [[Romy Schneider]] || njemačko-francuska glumica || [[1938 na filmu|1938]]
|-
|| 10. jun || [[Rainer Werner Fassbinder]] || njemački režiser || [[1945 na filmu|1945]]
|-
|| 18. jun || [[Curd Jürgens]] || njemačko-austrijski glumac || [[1915 na filmu|1915]]
|-
|| 29. jun || [[Henry King]] || američki režiser || [[1886 na filmu|1886]]
|-
|| 6. jul || [[Alma Reville]] || britanska scenaristica i montažerka || [[1899 na filmu|1899]]
|-
|| 12. jul || [[Kenneth More]] || britanski glumac || [[1914 na filmu|1914]]
|-
|| 16. jul || [[Patrick Dewaere]] || francuski glumac || [[1947 na filmu|1947]]
|-
|| 23. jul || [[Vic Morrow]] || američki glumac || [[1929 na filmu|1929]]
|-
|| 10. august || [[José Nieto (glumac)|José Nieto]] || španski glumac || [[1902 na filmu|1902]]
|-
|| 12. august || [[Henry Fonda]] || američki glumac || [[1905 na filmu|1905]]
|-
|| 14. august || [[Patrick Magee]] || britanski glumac || [[1922 na filmu|1922]]
|-
|| 20. august || [[Ulla Jacobsson]] || švedska glumica || [[1929 na filmu|1929]]
|-
|| 29. august || [[Ingrid Bergman]] || švedska glumica || [[1915 na filmu|1915]]
|-
|| 14. septembar || [[Grace Kelly]] || američka glumica || [[1929 na filmu|1929]]
|-
|| 1. novembar || [[King Vidor]] || američki režiser || [[1894 na filmu|1894]]
|-
|| 4. novembar || [[Dominique Dunne]] || američka glumica || [[1959 na filmu|1959]]
|-
|| 4. novembar || [[Jacques Tati]] || francuski režiser || [[1907 na filmu|1907]]
|-
|| 10. novembar || [[Elio Petri]] || italijanski režiser || [[1929 na filmu|1929]]
|-
|| 30. novembar || [[Verna Fields]] || američka montažerka || [[1918 na filmu|1918]]
|-
|| 2. decembar || [[Marty Feldman]] || britanski glumac || [[1934 na filmu|1934]]
|-
|| 23. decembar || [[Jack Webb]] || američki glumac i producent || [[1920 na filmu|1920]]
|}

== Najkomercijalniji filmovi u američkim kinima ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin:auto; margin:auto;&quot;
|+ Najkomercijalniji filmovi u američkim kinima&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?yr=1982&amp;p=.htm |title=1982 Domestic Grosses |work=[[Box Office Mojo]]|accessdate=29. listopada 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
! Rang || Naslov || Studio || Redatelj || Zarada
|-
| 1.
| ''[[E.T. the Extra-Terrestrial]]''
| [[Universal Studios|Universal]]
| [[Steven Spielberg]]
| '''$359,197,037'''
|-
| 2. 
|''[[Tootsie]]
| [[Columbia Pictures|Columbia]] 
| [[Sydney Pollack]]
| '''$177,200,000'''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=tootsie.htm |title=Box Office Information for ''Tootsie'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100702015504/http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=tootsie.htm |archivedate=2010-07-02 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
|-
| 3.
|''[[An Officer and a Gentleman]]''
| [[Paramount Pictures|Paramount]]/[[Lorimar]]
| [[Taylor Hackford]]
| '''$129,795,554'''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=officerandagentleman.htm |title=Box Office Information for ''An Officer and a Gentleman'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100620025120/http://boxofficemojo.com/movies/?id=officerandagentleman.htm |archivedate=2010-06-20 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
|-
| 4.
| ''[[Rocky III]]''
| [[United Artists]]
| [[Sylvester Stallone]]
| '''$125,049,125'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=rocky3.htm |title=Box Office Information for ''Rocky III'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010}}&lt;/ref&gt;
|-
| 5.
| ''[[Porky's]]''
| [[20th Century Fox]]
| [[Bob Clark]]
| '''$109,492,484'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1982/0POR1.php|title=Box Office Information for ''Porky's''|publisher=The Numbers|date=|accessdate=January 29, 2012|archive-date=2013-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20130910054812/http://www.the-numbers.com/movies/1982/0POR1.php}}&lt;/ref&gt;
|-
| 6.
| ''[[Star Trek II: The Wrath of Khan]]''
| [[Paramount Pictures|Paramount]]
| [[Nicholas Meyer]]
| '''$79,912,963'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1982/0STK2.php|title=Box Office Information for ''Star Trek II: The Wrath of Khan''|publisher=The Numbers|date=|accessdate=January 29, 2012|archive-date=2013-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20130910005135/http://www.the-numbers.com/movies/1982/0STK2.php}}&lt;/ref&gt;
|-
| 7.
|''[[48 Hrs.]]''
| [[Paramount Pictures|Paramount]]
| [[Walter Hill (filmmaker)|Walter Hill]]
| '''$78,868,508'''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=48hrs.htm |title=Box Office Information for ''48 Hrs.'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100702024241/http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=48hrs.htm |archivedate=2010-07-02 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
|-
| 8.
| ''[[Poltergeist (1982 film)|Poltergeist]]''
| [[MGM]]
| [[Tobe Hooper]]
| '''$76,606,280'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=poltergeist.htm |title=Box Office Information for ''Poltergeist'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010}}&lt;/ref&gt;
|-
| 9.
| ''[[The Best Little Whorehouse in Texas (film)|The Best Little Whorehouse in Texas]]''
| [[Universal Studios|Universal]]/[[RKO Pictures|RKO]]
| [[Colin Higgins]]
| '''$69,701,637'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=bestlittlewhorehouseintexas.htm |title=Box Office Information for ''The Best Little Whorehouse in Texas'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010}}&lt;/ref&gt;
|-
| 10.
| ''[[Annie (1982 film)|Annie]]''
| [[Columbia Pictures|Columbia]]/[[Rastar]]
| [[John Huston]]
| '''$57,059,003'''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=annie.htm |title=Box Office Information for ''Annie'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=June 11, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100711142407/http://boxofficemojo.com/movies/?id=annie.htm |archivedate=2010-07-11 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;
|-
| 11.
| ''[[The Verdict]]''
| [[20th Century Fox]]
| [[Sidney Lumet]]
| '''$53,977,250'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=verdict.htm |title=Box Office Information for ''The Verdict'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 12.
| ''[[Gandhi (film)|Gandhi]]''
| [[Columbia Pictures|Columbia]] 
| [[Richard Attenborough]]
| '''$52,767,889'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=gandhi.htm |title=Box Office Information for ''Gandhi'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 13.
| ''[[First Blood]]''
| [[Orion Pictures|Orion]]/[[Carolco Pictures|Carolco]]
| [[Ted Kotcheff]]
| '''$47,212,904'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=firstblood.htm |title=Box Office Information for ''First Blood'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 14.
| ''[[The Toy (1982 film)|The Toy]]''
| [[Columbia Pictures|Columbia]]
| [[Richard Donner]]
| '''$47,118,057'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=the toy.htm |title=Box Office Information for ''The Toy'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 15.
| ''[[Firefox (film)|Firefox]]''
| [[Warner Bros.]]
| [[Clint Eastwood]] 
| '''$46,708,276'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=firefox.htm |title=Box Office Information for ''Fire Fox'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 16.
| ''[[The Dark Crystal]]''
| [[Universal Studios|Universal]]
| [[Jim Henson]], [[Frank Oz]]
| '''$40,577,001'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=the dark crystal.htm |title=Box Office Information for ''The Dark Crystal'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 17.
| ''[[Conan the Barbarian (1982 film)|Conan the Barbarian]]''
| [[Universal Studios|Universal]]
| [[John Milius]]
| '''$39,565,475'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=conan the barbarian.htm |title=Box Office Information for ''Conan the Barbarian'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 18.
| ''[[The Sword and the Sorcerer]]''
| [[Group 1 International Distribution Organization Ltd.|Group 1]]
| [[Albert Pyun]]
| '''$39,103,425'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=theswordandthesorcerer.htm |title=Box Office Information for ''The Sword and the Sorcerer'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 19.
| ''[[Best Friends (1982 film)|Best Friends]]''
| [[Warner Bros.]]
| [[Norman Jewison]]
| '''$36,821,203'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=bestfriends.htm |title=Box Office Information for ''Best Friends'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 20.
| ''[[Richard Pryor: Live on the Sunset Strip]]''
| [[Columbia Pictures|Columbia]]
| [[Joe Layton]]
| '''$36,299,720'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=richardpryor:liveonthesunsetstrip.htm |title=Box Office Information for ''Richard Pryor: Live on the Sunset Strip'' |publisher=[[Box Office Mojo]] |date= |accessdate=January 10, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Nagrade ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:200px;&quot;| Kategorija/Organizacija !! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[Zlatni globus]]&lt;br /&gt;1983.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.goldenglobes.org/browse/?param=%2Fyear%2F1982|title=The 40th Annual Golden Globe Awards (1983)|publisher=goldenglobes.org|accessdate=26. listopada 2013|archive-date=2013-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021025618/http://www.goldenglobes.org/browse/?param=%2Fyear%2F1982|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; !! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[Oscar]]&lt;br /&gt;1983. !! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[Nagrade Udruženja njujorških filmskih kritičara]]&lt;br /&gt;1983.!! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[BAFTA]]&lt;br /&gt;1983.
|-
! width=200| Drama !! style=&quot;width:200px;&quot;| Mjuzikl ili komedija
|-
| Najbolji film || '''''[[E.T. the Extra-Terrestrial|E.T.]]''''' || '''''[[Tootsie]]''''' || '''''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'''''||'''''Gandhi'''''|| '''''Gandhi'''''
|-
| Najbolji redatelj || colspan=2| '''[[Richard Attenborough]] '''&lt;br /&gt;''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'' || '''[[Richard Attenborough]] '''&lt;br /&gt;''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'' || '''[[Sydney Pollack]]'''&lt;br /&gt;''[[Tootsie]]'' ||'''[[Richard Attenborough]] '''&lt;br /&gt;''Gandhi'' 
|-
| Najbolji glumac || '''[[Ben Kingsley]]'''&lt;br /&gt;''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'' || '''[[Dustin Hoffman]]'''&lt;br /&gt;''[[Tootsie]]'' || '''[[Ben Kingsley]]'''&lt;br /&gt;''[[Gandhi (film)|Gandhi]]''  ||'''[[Ben Kingsley]]'''&lt;br /&gt;''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'' || '''Ben Kingsley'''&lt;br /&gt;''Gandhi'' 
|-
| Najbolja glumica || '''[[Meryl Streep]]'''&lt;br /&gt;''[[Sophie's Choice (film)|Sophijin izbor]]'' || '''[[Julie Andrews]]'''&lt;br /&gt;''[[Victor Victoria]]'' ||'''[[Meryl Streep]]'''&lt;br /&gt;''[[Sophie's Choice (film)|Sophijin izbor]]'' || '''Meryl Streep'''&lt;br /&gt;''Sophijin izbor'' ||'''[[Katharine Hepburn]]'''&lt;br /&gt;''[[On Golden Pond (1981 film)|Na zlatnom ljetnikovcu]]''
|-
| Najbolji sporedni glumac || colspan=2| '''[[Louis Gossett, Jr.]]'''&lt;br /&gt;''[[An Officer and a Gentleman|Oficir i džentlmen]]'' || '''[[Louis Gossett, Jr.]]'''&lt;br /&gt;''[[An Officer and a Gentleman|Oficir i džentlmen]]''||'''[[John Lithgow]]'''&lt;br /&gt;''[[The World According to Garp (film)|Svijet prema Garpu]]''|| '''[[Jack Nicholson]]'''&lt;br /&gt;''[[Reds (film)|Crveni]]''
|-
| Najbolja sporedna glumica || colspan=2| '''[[Jessica Lange]]'''&lt;br /&gt;''[[Tootsie]]'' || '''[[Jessica Lange]]'''&lt;br /&gt;''[[Tootsie]]''|| '''Jessica Lange'''&lt;br /&gt;''Tootsie''||'''[[Rohini Hattangadi]]'''&lt;br /&gt;''[[Gandhi (film)|Gandhi]]''
|-
| Najbolji adaptirani scenarij || rowspan=2 colspan=2| '''''[[Gandhi (film)|Gandhi]]'''''&lt;br /&gt;[[John Briley]] || '''''[[Missing (film)|Nestao]]'''''&lt;br /&gt;[[Costa-Gavras]], [[Donald E. Stewart]] || - || -
|-
| Najbolji izvorni scenarij || '''''Gandhi'''''&lt;br /&gt;[[John Briley]] ||'''''[[Tootsie]]'''''&lt;br /&gt;[[Larry Gelbart]], [[Murray Schisgal]]|| '''''[[Missing (film)|Nestao]]'''''&lt;br /&gt;[[Costa-Gavras]], [[Donald E. Stewart]] 
|-
| Najbolji strani film || colspan=2| '''''Gandhi''''' || '''''[[Volver a Empezar]]'''''&lt;br /&gt; || '''''[[Megáll az idő|Vrijeme stoji]]'''''||'''''[[Christ Stopped at Eboli (film)|Krist je stao kod Ebolija]]'''''&lt;br /&gt;
|}

'''[[Zlatna palma]], Cannes:'''
:'''''[[Missing (film)|Nestao]]''''', [[Costa Gavras]], SAD
:'''''[[Yol]]''''', [[Yilmaz Güney]], Turska

'''[[Festival igranog filma u Puli|Zlatna arena]], Pula:'''
:Nagrada nije dodijeljena
== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|1982 in film}}
* [http://www.imdb.com/Sections/Years/1982 1982.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090120111817/http://www.imdb.com/Sections/Years/1982/ |date=2009-01-20 }} na [[Internet Movie Database]]
* [http://www.the-numbers.com/movies/year/1982 1982. na filmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818042421/http://www.the-numbers.com/movies/year/1982 |date=2013-08-18 }} na Numbers
* [http://www.rottentomatoes.com/top/bestofrt/?year=1982 100 najhvaljenijih filmova 1982.] na [[Rotten Tomatoes]]
* [http://www.films101.com/y1982r.htm 100 najboljih filmova]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140112085933/http://www.films101.com/y1982r.htm |date=2014-01-12 }} na Films101

[[Kategorija:1982. na filmu]]</text>
      <sha1>6g2ra88ddhu2difjry6zstbofnwjhvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Australska kišna šuma Gondwana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>250934</id>
    <revision>
      <id>42669125</id>
      <parentid>42414088</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:45:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5960" sha1="6ofdrpx82u21e5uoc5k11z8tsp551i2" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Australska kišna šuma Gondwana
|slika = Box Log Falls.jpg
|godina = [[1986.]] &lt;small&gt;(10. zasjedanje)
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = viii, ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/368
|država = {{flagcountry|AUS}} 
&lt;br /&gt;
&lt;center&gt;{{Lokacijska karta|Australija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=20
|label=Gondwana|position=left
|lat_deg=28|lat_min=25|lat_sec=|lat_dir=S
|lon_deg=150|lon_min=05|lon_sec=|lon_dir=E
}}&lt;small&gt;Lokacija Gondwane u Australiji&lt;/small&gt;&lt;/center&gt; 
}}
'''Australska kišna šuma Gondwana''' ([[engleski]]: ''Gondwana Rainforests of Australia'') ili '''Srednjoistočni šumski rezervati''' su najveće područje suptropske [[kišna šuma|kišne šume]] na svijetu&lt;ref&gt;[http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/gondwana/index.html Gondwana Rainforests of Australia] na stranicama Australske vlade {{eng oznaka}} Posjećeno 1. travnja 2011.&lt;/ref&gt;. Ovaj lokalitet uključuje 50 odvojenih nacionalnih rezervata ukupne površine od 3.665&amp;nbsp;km², koji su uglavnom smješteni na granici dvije [[Australija|australijske]] pokrajine, [[New South Wales]] (3.108&amp;nbsp;km²) i [[Queensland]](592&amp;nbsp;km²)&lt;ref&gt;Greg Reid, ''Australia's National and Marine Parks: Queensland, South Yarra'', 2004., Victoria: Macmillan Education Australia. str. 11. {{ISBN|0-7329-9053-X}}.&lt;/ref&gt;.

Ovi rezervati su dobili ime jer [[fosil]]i pronađeni na ovom području potječu iz vremena kada je ovo područje bilo dijelom kontinenta [[Gondvana]], a svjedoče o vezama s danjašnjim živim svijetom koji još uvijek ovdje obitava. Ovo područje ima veliku [[bioraznolikost]], uključujući više od 200 ugroženih vrsta biljaka i životinja. Zbog toga je 1986. godine Australska kišna šuma Gondwana upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]].

Prosječna [[nadmorska visina]] rezervata je oko 1.600 m. Rezervat godišnje posjeti oko 2 milijuna posjetitelja.

== Popis područja ==
Australske kišne šume Gondwana su podijeljene u osam odvojenih područja od kojih u svakom ima više povezanih nacionalnih rezervata i parkova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Slika
! Područje
! Osnovano
! Lokacija
! Koordinate
! Nacionalni parkovi
|-  valign=top
| [[Datoteka:Queen Mary Falls.jpg|150x150px|Slap kraljice Marije]]
| '''Main Range'''
| 1965.
| [[Killarney, Queensland]]
| {{coord|27|48|00|S|152|15|00|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Biljni rezervat Acacia Plateau, [[Nacionalni park Main Range]], [[Nacionalni park]] [[Spicers Gap]], Državna šuma Goomburra (dio), Državna šuma Spicers Gap (dio), Državna šuma Gilbert (dio), Državna šuma Emu Vale (dio), Državna šuma Gambubal (dio), Državna šuma Teviot (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:White Beech - Tooloom.jpg|150x150px|Divovska bukva]]
| '''Focal Peak'''
| 1995.
| Granica New South Walesa i Queenslanda
| {{Coord|28|55|00|S|152|45|00|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Rezervat biljaka Captains Creek (dio), Nacionalni park Mallanganee, Nacionalni park Mount Clunie (dio), Nacionalni park Mount Nothofagus (dio), Nacionalni park Tooloom (dio), Nacionalni park Toonumbar (dio), Državna šuma Burnett Creek (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:Ships Stern Lamington National Park.jpg|150x150px|Nacionalni park Lamington]]
| '''Shield Volcano'''
| 1915.
| [[McPherson Range]] i [[Tweed Ranges]]
| {{Coord|28|08|S|153|06|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Rezervat biljaka Amaroo, Nacionalni park Border Ranges (dio), Nacionalni park Lamington, [[Rezervat prirode]] Limpinwood, Nacionalni park Mebbin (dio), Nacionalni park Mount Chinghee, Nacionalni park Mount Warning, Nacionalni park Nightcap (dio), Rezervat prirode Numinbah, Nacionalni park Springbrook (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:Ficus watkinsiana on Syzygium hemilampra-Iluka.jpg|150x150px|Divlja smokva u parku Iluka]]
| '''Iluka'''
| 1986.
| [[New South Wales]]
| {{coord|29|24|14|S|153|21|44|E|display=inline|region:AU-NSW_type:landmark_source:GNS-enwiki}}
| Nacionalni rezervat Iluka
|-  valign=top
| [[Datoteka:Washpool.jpg|150x150px|Nacionalni park Washpool]]
| '''Washpool i Gibraltar Range''' 
| 1967. 
| [[New South Wales]]
| {{Coord|29|33|S|152|19|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Nacionalni park Gibraltar Range i Nacionalni park Washpool
|-  valign=top
| [[Datoteka:N Eng NP (1).jpg|150px|Nacionalni park New England]]
| '''New England'''
| 1937.
| [[New South Wales]]
| {{Coord|30|35|S|152|27|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Park prirode Mount Hyland (dio), Nacionalni park Dorrigo (dio), Nacionalni park New England (dio), Nacionalni park Cunnawarra (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:Apsley Falls 7.JPG|150x150px|Oxley Wild Rivers]]
| '''Hastings-Macleay'''
| 1986.
| [[New South Wales]]
| {{coord|30|59|S|152|00|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Nacionalni park Willi Willi (dio), Rezervat biljaka The Castles, Rezervat prirode Mount Seaview, Nacionalni park Oxley Wild Rivers (dio), Nacionalni park Werrikimbe (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:barrington lookout.jpg|150x150px|Nacionalni park Barrington Tops]]
| '''Barrington Tops''' 
| 1969.
| New South Wales
| {{coord|32|03|10|S|151|29|37|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Nacionalni park Barrington Tops (dio) i Nacionalni park Mount Royal (dio)
|-  valign=top
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gondwana Rainforests of Australia}}
* [http://www.bigvolcano.com.au/natural/whin.htm Gondwana Rainforests of Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080719001414/http://www.bigvolcano.com.au/natural/whin.htm |date=2008-07-19 }} {{eng oznaka}} Iscrpne informacije

{{Svjetska baština u Australiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Šume u Australiji|Gondwana]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Australiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji]]</text>
      <sha1>6ofdrpx82u21e5uoc5k11z8tsp551i2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantska šuma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>252498</id>
    <revision>
      <id>42669121</id>
      <parentid>42409217</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:58:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="oveyag8pvb3qzgrbl0491q35yn0d8av" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Rezervati atlantske šume obale otkrića
|slika = Atlantic_Forest.jpg
|godina = [[1999.]] &lt;small&gt;(23. zasjedanje)
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/892
|država = {{flagcountry|BRA}} 
&lt;br /&gt;
&lt;center&gt;{{Lokacijska karta|Brazil|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Obala otkrića|position=left
|lat_deg=16|lat_min=30|lat_sec=|lat_dir=S 
|lon_deg=39|lon_min=15|lon_sec=|lon_dir=W
}}&lt;small&gt;Lokacija Rezervata atlantske šume u Brazilu&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
}}
'''Atlantska šuma''' ([[portugalski]] ''Mata Atlântica)'' je područje [[tropi|tropske]] i suptropske [[kišna šuma|kišne šume]], {{ill|tropska suha šuma|en|tropical dry forest|lt=tropske suhe šume}}, tropskih [[savana]], polu-[[bjelogorica|bjelogorične]] šume, [[mangrove|mangrovih]] šuma i pripadajućeg [[grm]]lja (''restingas'') koje se pružaju duž [[Atlantski ocean|atlantske obale]] [[Brazil]]a, od [[Države Brazila|brazilske savezne države]] [[Rio Grande do Norte]] na sjeveru, do države [[Rio Grande do Sul]] na jugu (u državama [[Bahia]] i [[Espírito Santo]]), te unutra prema zapadu sve do [[Paragvaj]]a i [[Argentina|argentinske]] pokrajine [[Misiones]]. Ona se odlikuje [[bioraznolikost|bioraznolikošću]] velike [[endem]]ičnosti.&lt;ref&gt;G. Dafonseca, ''The Vanishing Brazilian Atlantic Forest'', Biological Conservation 34., 1985., str. 17.-34.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Brazil veg 1977.jpg|mini|300px|lijevo|Brazilska vegetacija po dominantnim vrstama. Atlantska šuma je prikazana tirkizno.]]

To je bio prvi [[pejzaž]] s kojim su se susreli [[Portugalci|portugalski]] osvajači prije 500 godina, otuda i naziv &quot;'''obala otkrića'''&quot; (''Costa do Descobrimento''). Tada se rasprostirao na oko 1 do 1,5 milijuna km², od obale daleko u nepoznatu unutrašnjost [[Južna Amerika|južnoameričkog kontinenta]]. Danas atlantska šuma pokriva oko 95.000&amp;nbsp;km² (7,3% izvorne površine), uglavnom u Brazilu i manjim dijelom u Paragvaju i Argentini.&lt;ref&gt;William Wayt Thomas &amp; Elizabeth G. Britton, ''The Atlantic coastal forest of Northeastern Brazil'', 2008., Bronx, N.Y.: The New York Botanical Garden Press.&lt;/ref&gt;

U ovom području se nalazi nekoliko [[rezervat prirode]] (Linhares), bioloških rezervata (Sooretamai, Una, PAU Brazil CEPLAC, Veracruz) i [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] (Discovery), ukupne površine od oko 1119.3&amp;nbsp;km², koje su najbogatije područje na svijetu po [[bioraznolikost]]i (gledajući po broju vrsta drveća po hektaru, što je negdje bila brojka od 450 vrsta) i u kojem obitava neviđen broj endema koji otkrivaju tragove i uzorke [[evolucija|evolucije]]. Zbog toga su zajedno upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1999. godine kao &quot;usamljeni ostaci nekad širokih šuma koji su nezamjenjiva svjetska šumska baština&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/165 |title=World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=19. veljače 2012}}&lt;/ref&gt;

== Odlike ==
[[Datoteka:Mata Atlântica- Caminho do Itupava.jpg|mini|Atlantska šuma planine Serra da Graciosa]]
[[Datoteka:Caratuva56.JPG|mini|Raskoš bioraznolikosti]]
Vapnenački plato s visoravnima (''sierras'') pokriva veći dio ovog područja čiju granicu čini linija bijelih ili crvenkastih litica morske obale. Sedimenti i pijesak iz rijeke i morskih naslaga čine nepravilne obale pješčanih dina i ravnica i nakupljaju se u velikim riječnim dolinama. Najviše formacije Obale otkrića su okrugla brda [[vulkan]]skog i [[metamorfne stijene|metamorfnog]] podrijetla koja su koncentrirana na jugu, od koji je najpoznatiji ''Monte Pascoal''.

Atlantska šuma se javlja u nekoliko vrsta:
* ''Restinga'' je šuma koja raste na učvršćenim obalnim [[dina]]ma i uglavnom ju čine guste krošnje niske šume velike gustoće. Otvorena restinga je slična [[savana]]ma s razbacanim nakupinama niskog drveća i [[grm]]ova, te gustih slojeva [[trava]], zeljastih biljaka i [[paprati]].
* ''[[Tropska kišna šuma]]'', do 300 m nadmorske visine, prima više od 2.000&amp;nbsp;mm kiše godišnje i prema krajoliku dijeli se na nizinsku, pod-planinsku i planinsku tropsku kišnu šumu. Atlantska tropska kišna šuma je osobita jer se prostire daleko ispod 24° južne geografske širine, koja se smatra granicom tropa, jer ju vjetrovi [[pasati]] pomažu održati tijekom južnjačke zime. Zapravo brazilska atlantska šuma primi više padalina od svibnja do kolovoza, nego tijekom ljetnih mjeseci.
* ''Tabuleiro'' šuma se može naći na jako vlažnom [[glina]]stom tlu, dok se tabuleiro savane javljaju na brzosušećem pjeskovitom tlu. To su vlažna područja koja ovise o vlažnom oceanskom zraku.
* ''Atlantska suha ili sezonska šuma'' se nalazi dalje u unutrašnjosti i predstavlja prijelaz iz aridnih ''caatinga'' šuma na sjeverozapadu i ''cerradosza'' savana na istoku.
Ove šume su niže, otvorenije s većim brojem bjelogoričnih, a manjim brojem tropskih vrsta drveća. One primaju od 700-1.600&amp;nbsp;mm kiše godišnje s točno određenom sezon suša.
* ''Planinska vlažna šuma'' se nalazi na većim visinama, na planinama i visoravnima južnog Brazila.
* ''Grmovite planinske savane ili Campo rupestre'' se javljaju na najvišim dijelovima krajolika.

Atlantska šuma je jasno odvojena od druga dva južnoamerička šumska sustava, od Amazonske šume otvorenim prostranstvima caatinga i cerada, te od Andske šume suhom vegetacijom i depresijama chacoa. Zahvaljujući ovoj odvojenosti na ovom području se javio veliki broj endemskih vrsta: 40% biljaka, 52% drveća, i 60% životinja, od čega 92% vodozemaca. Neki od primjera su: [[kokoš]] ''[[Crax blumenbachii]]'', [[vunasti majmuni pauci]] ''(Brachyteles)'', uskoleđni [[dikobraz]] (''Chaetomys subspinosus'') i mnogi [[pandžaši]] poput više vrsta [[lavlji tamarini|lavljih tamarina]] ''(Leontopithecus)''.

Ona je i veliki [[rezervat biosfere]] s velikim brojem [[kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih vrsta]] kao što su: [[brazilsko drvo]] (''Caesalpinia echinata''), [[palma]] ''Euterpe edulis'', crvena mangrova (''Rhizophora mangle''), troprsti [[lenjivci|ljenivac]] ''(Bradypus torquatus), [[Aburria jacutinga]],'' [[jaguar]] i dr.&lt;ref&gt;[http://www.panda.org/about_our_earth/ecoregions/atlantic_forests.cfm World Wildlife Fund: Atlantic Forest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100406202247/http://www.panda.org/about_our_earth/ecoregions/atlantic_forests.cfm |date=2010-04-06 }} {{eng oznaka}} Preuzeto 19. veljače 2012.&lt;/ref&gt;

Skoro 250 vrsta vodozemaca, ptica i sisavaca su iskorijenjeni ljudskim djelovanjem na ovom području u posljednjih 400 godina. Također, svake godine se otkriju neke do tada nepoznate vrste biljaka i životinja kao što su kritično ugroženi lavlji tamarin Superagui (''Leontopithecus caissara'', otkriven 1990.) i zlatni [[kapucin]] ''(Cebus flavius)'', otkriven tek 2006. god.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Zona_da_Mata_1.jpg|&lt;center&gt;Prolaz kroz atlantsku prašumu
Datoteka:Bromelias50.JPG|&lt;center&gt;[[Bromelije]] atlantske šume
Datoteka:Curitiba_waterfall.jpg|&lt;center&gt;Slap na rijeci [[Curitiba]]
Datoteka:AraucariasPiraquara.jpg|&lt;center&gt;Atlantska šuma kod Piraquara (Grande Curitiba)
Datoteka:Atlantic_Forest_SPOT_1233.jpg|&lt;center&gt;Ugroženost atlantske šume deforestacijom
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vajske veze ==
{{Commonscat|Atlantic Forest}}
* [http://www.amazoninstitute.com Amazon Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210117085824/http://www.amazoninstitute.com/ |date=2021-01-17 }} {{eng oznaka}}
* [http://www.biodiversityhotspots.org/xp/Hotspots/atlantic_forest/ Atlantic Forest (Conservation International)] {{eng oznaka}}
* [http://www.atlanticforest.org: Atlantic Forest Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180819020049/http://www.atlanticforest.org/ |date=2018-08-19 }} {{eng oznaka}}
* [http://www.iracambi.com/english/index.shtml Iracambi Atlantic Rainforest Research and Conservation Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713054039/http://www.iracambi.com/english/index.shtml |date=2011-07-13 }} {{pt}}

{{Regije Južne Amerike}}
{{Svjetska baština u Brazilu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Šume u Brazilu]]
[[Kategorija:Šume u Argentini]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Brazilu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Južnoj Americi]]</text>
      <sha1>oveyag8pvb3qzgrbl0491q35yn0d8av</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42668971</id>
      <parentid>42668735</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:27:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42668971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4083" sha1="37vnefud7a0pc8xw7m1jn75g5vmor43" xml:space="preserve">[[File:Zygo1002L.jpg|thumb|250px|Rani stadij plazmogamije kod ''[[Rhizopus]]'' sp. pod svjetlosnim [[mikroskop]]om, na početku formiranja nezrelog zigosporangija. &lt;br&gt;A = [[Haploid]]ni gamatangij (''n''), &lt;br&gt;B = Suspenzor]] 
'''Plazmogamija''' je stadij [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]] (najčešće kod [[gljiva]]), gdje se [[protoplazma]] dviju roditeljskih ćelija (obično iz [[micelij]]a) spajaju bez spajanja [[ćelijsko jedro|jedara]], efektivno približavajući dva različita, [[ploidija|haploidna]] jedra blizu jedno drugom u istoj ćeliji. To stanje prati [[kariogamija]], gdje se dva jedra spajaju, a zatim prolaze kroz [[mejoza|mejozu]] kako bi se proizvele spore.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite encyclopedia | title = fungus (biology) :: Sexual reproduction | encyclopedia = Britannica | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/222357/fungus/57957/Sexual-reproduction |access-date = 20 April 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Abedon|first=Stephen|title=Plasmogamy|url=http://www.biologyaspoetry.com/terms/plasmogamy.html|work=Biology as Poetry|access-date=25 October 2014}}&lt;/ref&gt; [[dikarion|Dikariotsko]] stanje koje dolazi nakon plazmogamije često će trajati mnogo generacija prije nego što gljive prođu kroz kariogamiju. Međutim, kod nižih gljiva, plazmogamiju obično odmah prati kariogamija.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;

Plazmogamija se može javiti i kod [[protist]]a kao što su [[Amoebozoa]] ([[Myxogastria|Myxomycetes]]), a sumnja se da je uključena u spolno razmnožavanje kod pripadnika roda ''[[Leishmania]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ababa |first=Girma |date=2023 |title=Biology, taxonomy, genetics, and management of Zymoseptoria tritici: the causal agent of wheat leaf blotch |journal=Mycology |volume=14 |issue=4 |pages=292–315 |doi=10.1080/21501203.2023.2241492 |issn=2150-1203 |pmc=10769150 |pmid=38187886}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Catta-Preta |first1=Carolina M. C. |last2=Sacks |first2=David L. |date=Oct 2025 |title=Genetic Exchange in Leishmania: Understanding the Cryptic Sexual Cycle |journal=Annual Review of Microbiology |volume=79 |issue=1 |pages=105–128 |doi=10.1146/annurev-micro-050724-091231 |issn=1545-3251 |pmid=40527332 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid30380054&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hofstatter PG, Brown MW, ((Lahr DJG)) |title=Comparative Genomics Supports Sex and Meiosis in Diverse Amoebozoa |journal=Genome Biol Evol |volume=10 |issue=11 |pages=3118–3128 |date=November 2018 |pmid=30380054 |pmc=6263441 |doi=10.1093/gbe/evy241 }}&lt;/ref&gt; Također je uočeno da se javlja kod [[cvjetnice|cvjetnica]] jer se [[gamet]]i spajaju i stvaraju [[zigot]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ohnishi |first1=Yukinosuke |last2=Kawashima |first2=Tomokazu |date=2020 |title=Plasmogamic Paternal Contributions to Early Zygotic Development in Flowering Plants |journal=Frontiers in Plant Science |volume=11 |article-number=871 |doi=10.3389/fpls.2020.00871 |doi-access=free |issn=1664-462X |pmc=7317025 |pmid=32636867 |bibcode=2020FrPS...11..871O }}&lt;/ref&gt;

Komparativna genomska studija ukazala je na prisustvo mehanizma za plazmogamiju, [[kariogamija|kariogamiju]] i [[mejoza|mejozu]] kod [[Amoebozoa]].&lt;ref name=&quot;pmid30380054&quot; /&gt;

== Historija ==
Spajanje protoplazmi dvije ćelije, bez spajanja jedara, prvi je opisao [[mikolog]] [[John R. Raper]] u svojoj knjizi ''Genetika seksualnosti kod viših gljiva'' (en. ''Genetics of Sexuality in Higher Fungi'') 1966. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Raper |first=John R. |url=http://archive.org/details/geneticsofsexual0000rape |title=Genetics of sexuality in higher fungi |date=1966 |publisher=New York, Ronald Press Co |others=Internet Archive}}&lt;/ref&gt; Analizom ''[[Schizophyllum commune]]'', utvrdio je da [[micelij]]i dvije vrste gljiva koje rastu zajedno mogu rezultirati njihovim spajanjem nakon &quot;hifalnog kontakta&quot;, bez obzira na to da li su sojevi gljiva kompatibilni ili ne. To dovodi do spajanja ćelija koje su u međusobnom dodiru, dok njihova dva jedra ostaju odvojena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Mikologija</text>
      <sha1>37vnefud7a0pc8xw7m1jn75g5vmor43</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668984</id>
      <parentid>42668971</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42668984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1693" sha1="29ntcqgasqy0c6bdi7184urilm31y5a" xml:space="preserve">[[File:Basi1003L.jpg|thumb|Snimak vrste ''[[Puccinia graminis]]'' [[Optički mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], sa [[ecij]]em koji oslobađa svoje eciospore kroz oštećenu površinu lista. A = Eciospore, B = Ecium. Mjerna skala = 0,1 mm]]
'''Aeciospores''' are one of several different types of [[spore]]s formed by [[Rust (fungus)|rusts]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kyu Lee |first1=Seung |last2=Kakishima |first2=Makoto |date=April 1999 |title=Aeciospore surface structures of ''Gymnosporangium'' and ''Roestelia'' (Uredinales)|journal=Mycoscience |language=en|volume=40 |issue=2 |pages=109–120 |doi=10.1007/BF02464289 |s2cid=84953707 |issn=1340-3540}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bueno-Sancho |first1=Vanessa |last2=Orton |first2=Elizabeth S. |last3=Gerrity |first3=Morgan |last4=Lewis |first4=Clare M. |last5=Davey |first5=Phoebe |last6=Findlay |first6=Kim C. |last7=Barclay |first7=Elaine |last8=Robinson |first8=Phil |last9=Morris |first9=Richard J. |last10=Blyth |first10=Mark |last11=Saunders |first11=Diane G.O. |date=22 October 2021 |language=en|title=Aeciospore ejection in the rust pathogen ''Puccinia graminis'' is driven by moisture ingress|journal=Communications Biology |volume=4 |issue=1 |page=1216 |doi=10.1038/s42003-021-02747-1|doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=8536709 |pmid=34686772}}&lt;/ref&gt; They each have two nuclei and are typically seen in chain-like formations in the [[aecium]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Glossary: Aeciospore|website=Pacific Northwest Pest Management Handbooks|date=11 April 2019 |publisher=Pacific Northwest Extension|url=https://pnwhandbooks.org/aeciospore|access-date=23 March 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Mikologija</text>
      <sha1>29ntcqgasqy0c6bdi7184urilm31y5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antigua Guatemala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>258437</id>
    <revision>
      <id>42669105</id>
      <parentid>42468123</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:57:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11087" sha1="flzgvzw4g71kgyk81dtrnksh5urt5xh" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Antigua Guatemala
| ime_genitiv = Antigue
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Antigua_guatemala_2009.JPG
| veličina_slike = 275px
| opis_slike = Panorama Antigue s Brda Križa (''Cerro de la Cruz'')

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = ''Muy Noble y Muy Leal'' (&quot;Veoma plemenit i veoma odan&quot;)
| geslo =

| širina-stupnjevi =14
| širina-minute =34
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =90
| dužina-minute =44
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{GUA}}
| lokacija1_ime = [[Departmani Gvatemale|Departman]]
| lokacija1_info = [[Sacatepéquez (departman)|Sacatepéquez]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnutak
| utemeljenje_datum = 10. ožujka 1543.
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti = 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = 
| ime_vođe = 
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 1.500 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2022.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 46,054 &lt;ref name=cita&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/guatemala/cities/?cityid=11233
 | title =''Antigua Guatemala in Sacatepéquez''
 | accessdate =5.3.2023.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; 
| stanovništvo_gustoća = 
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = +6
| vremenska_zona_DST = UTC+5
| utc_pomak_DST = +5
| poštanski_broj = +
| pozivni_broj = +
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| web_stranica = [http://www.viajeaguatemala.com/especiales/antiguaguatemala/ www.viajeaguatemala.com]

| slika_karta = 
| veličina_karte =
| opis_karte = 
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Gvatemala

| bilješke =

| prazno_ime = [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]]
| prazno_info = '''Antigua Guatemala'''
| prazno1_ime = Godina uvrštenja
| prazno1_info = [[1979.]]
| prazno2_ime = Vrsta
| prazno2_info = Kulturno dobro
| prazno3_ime = Mjerilo
| prazno3_info = ii, iii, iv
| prazno4_ime = Ugroženost
| prazno4_info = -
| prazno5_ime = Poveznica
| prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/65 UNESCO]
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
}}
'''Antigua Guatemala''' ([[španjolski|šp.]] za &quot;Stara Gvatemala&quot;), poznat jednostavno i kao '''Antiugua''' ili '''la Antigua''', je glavni i najveći grad istoimene općine i [[Departmani Gvatemale|Gvatemalskog departmana]] [[Sacatepéquez (departman)|Sacatepéquez]]. Nalazi se u dolini Pankoy, okružen [[vulkan]]ima [[Agua (vulkan)|Agua]] (&quot;Vodeni vulkan&quot;, visok 3.766 m, prozvan je tako jer su s njega česti odroni blata u tekućem obliku, [[lahar]]), [[Acatenango]] (3.976 m) i najaktivniji [[Fuego (vulkan)|Fuego]] (&quot;Vatreni vulkan&quot;, visok 3.763 m).

Antiguu su osnovali [[Španjolci]] [[1543.]] godine kao treći glavni grad vojne kolonije Gvatemala&lt;ref&gt;''[http://www.e-local.gob.mx/work/templates/enciclo/puebla/index.html Enciclopedia de los Municipios de México ESTADO DE PUEBLA PUEBLA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822122229/http://www.e-local.gob.mx/work/templates/enciclo/puebla/index.html |date=2011-08-22 }}'', Instituto Nacional para el Federalismo y el Desarrollo Municipal {{es}} Posjećeno 16. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;. Nalazi se na 1.500 m nadmorske visine i jako je uništen u katastrofalnom [[potres]]u 1773. godine, iako su sačuvani brojni povijesni spomenici. Zbog svoje iznimne [[barok]]ne arhitekture, Antigua Guatemala je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1979. godine&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/65 Antigua Guatemala] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 29. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; kao &quot;jedinsveni [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolski kolonijalni]] grad sagrađen u [[renesansa|renesansnom]] planu pravilne mreže ulica i idućih 300 godina ispunjen [[barokna arhitektura|baroknim]] građevinama&quot; s jasnim utjecajem [[Španjolska|španjolske]] [[Mudéjar|mudéjar umjetnosti]].

Danas je Antigua veliko turističko središte, poznato po školama španjolskog jezika, a druga grana gospodarstva je proizvodnja [[kava|kave]].
[[Datoteka:Antigua, Guatemala.jpg|mini|lijevo|Luk sv. Kataline]]
[[Datoteka:Nuestra Señora de la Merced 2009.JPG|mini|lijevo|Dvorište crkve La Merced s najvećom gradskom fontanom]]
[[Datoteka:Osos-de-United-Buddy-Bears.jpeg|mini|lijevo|[[United Buddy Bears]] 2019 - Antigua Guatemala]]

== Historija ==
[[Datoteka:1 antigua guatemala panorama.jpg|mini|240px|Panorama starog središta grada]]

Antigua je izvorno nazvana ''Santiago de los Caballeros de Guatemala'' (&quot;Sveti Jakov vitezova Gvatemale&quot;) kao treća [[glavni grad|prijestolnica]] kolonije Gvatemale, nakon što je istoimenu drugu prijestolnicu (današnji [[Ciudad Vieja]]) blatom zatrpao [[Agua (vulkan)|Vulkan Agua]] [[11. septembar|11. septembra]] [[1541]]. Jedan od prvih guvernera bio je [[konkvistador]] Bernal Diaz del Castillo, stari vojnik [[Hernan Cortes|Hernana Cortesa]], i Antigua je slijedećih 200 godina ostala prijestolnica [[Generalna kapetanija Gvatemala|Generalne kapetanije Gvatemale]] koja je pokrivala većinu današnje Centralne Amerike i meksičku južnu državu [[Chiapas]].

Dana [[29. oktobar|29. oktobra]] [[1717]]., potres magnitude 7,4 stupnjeva srušio je više od 3.000 građevina u gradu. Zbog toga su vlasti razmišljale o premještanju prijestolnice, ali su ipak obnovili grad u novom baroknom stilu. No, nakon potresa 1773. godine, španjolska kruna je 1776. ipak naredila premještanje prijestolnice u Dolinu hramova. Antigua je napuštena, ali ne u potpunosti, te je od tada prozvana &quot;Stara Gvatemala&quot; ('''Antigua Guatemala'''), dok je novi grad prozvan &quot;Nova Gvatemala Gospina Uznesenja&quot; (''Nueva Guatemala de la Asunción'') današnji glavni grad [[Guatemala]].

Antigua je prije potresa imala oko 60.000 stanovnika, a nakon potresa većina se preselila. Tek je koncem 20. stoljeća broj stanovnika dosegao polovinu broja iz 18. stoljeća. Danas je grad pored svoje arhitekture najpoznatiji po svetkovinama za [[Korizma|Korizmu]] kada svake nedjelje jedna lokalna [[župa]] biva pokroviteljem raskošno uređene ulične [[procesija|procesije]], koje su postale velika turistička atrakcija.

== Znamenitosti ==

Plan grada je, kao i mnogih drugih kolonijalnih gradova [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], sagrađen u pravokutnoj mreži ulica oko središnjeg trga. Njegove građevine, iako u ruševinama, su ostale neizmijenjene nakon potresa 1773. godine.

Luk sv. Kataline iz 17. stoljeća je izvorno povezivao samostan Sv. Kataline sa školom, čime su redovnice mogle proći iz jedne zgrade u drugu bez izlaska na ulicu. Sat na vrhu je dodan u doba Srednjoameričke Federacije, oko 1830. god.

Treće najstarije sveučilište u [[Amerika]]ma, Sveučilište Sveti Karlo Boromejski (''Universidad de San Carlos de Borromeo'') osnovan je u Antigui 1676. godine. Danas je na njegovom mestu muzej i dvorana za koncerte klasične glazbe.

Samostan i crkva [[kapucini|kapucina]] (''Iglesia y convento de las Capuchinas'') je jedan od najreprezentativnijih kompleksa iz 18. stoljeća. Posvećena je 1736. godine, ali je od potresa iz 1751. i 1773. godine u ruševinama.

Katedrala sv. Josipa (''Catedral de San José'') je izvorno sagrađena 1541. kao renesansna crkva, ali je nakon što je srušena u potresu 1669., obnovljena 1680. godine u baroknom stilu i do 1743. je bila najveća katedrala u Amerikama. U potresu je jako oštećena i nikad obnovljena u izvornoj veličini.

Franjevačka bolnica i crkva Sv. Petra od sv. Josipa Betancura (''San Hermano Pedro'') je franjevački kompleks iz 16. stoljeća s crkvom i prvom bolnicom u ovom dijelu svijeta. U crkvi se nalazi tijelo [[Petar od sv. Josipa Betancura|Petra od sv. Josipa Betancura]], prvog [[Kanari|kanarskog]] sveca koji je postao blaženim 1980., a svetim 2002. godine. njegov grob posjete tisuće hodočasnika svake godine.

Ostali znameniti barokni spomenici, uglavnom u ruševinama, su: Crkva Blažene Djevice Marije od milosti (''La Merced'') reda je raskošan kompleks s polovice 18. stoljeća; Kompleks rekolekta (franjevačkog podreda), danas u ruševinama, nalazi se u zapadnom dijelu grada; te Samostan sv. Dominika iz 1538., koji je nakon potresa pretvoren u hotel.

&lt;gallery perrow=5&gt;
Datoteka:La_merced_antigua_guatemala_2009d.JPG|&lt;center&gt;Crkva La Merced
Datoteka:Antigua_guatemala_ruins_2009.JPG|&lt;center&gt;Pročelje srušene crkve El Carmen
Datoteka:antigua guatemala church roof.JPG|&lt;center&gt;Razrušeni svod crkve
Datoteka:Guatemala_176.jpg|&lt;center&gt;Katedrala sv. Josipa (''Catedral de San José'')
Datoteka:San jose antigua guatemala cathedral 2009.JPG|&lt;center&gt;Katedrala sv. Josipa noću
Datoteka:2010.05.13.173923_Iglesia_San_Francisco_Antigua_Guatemala.jpg|&lt;center&gt;Franjevačka crkva sv. Petra (''San Hermano Pedro'')
Datoteka:Antigua0833.JPG|&lt;center&gt;Franjevačka bolnica sv. Petra (''San Hermano Pedro Hospital'')
Datoteka:Antigua Fountain.jpg|&lt;center&gt;Obnovljena fontana u gradskom parku
Datoteka:Capuchinas.jpg|&lt;center&gt;[[Klaustar]] Samostana kapucina
Datoteka:Antigua guatemala church ruins j.JPG|&lt;center&gt;Napuštena crkva
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Antigua Guatemala}}
* [http://patrimoniomundialguatemala.org/la-antigua.html Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229084154/http://patrimoniomundialguatemala.org/la-antigua.html |date=2012-02-29 }} {{es}} 
* [http://www.worldmonuments.org/ World Monuments Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020930193523/http://www.worldmonuments.org/ |date=2002-09-30 }} {{eng oznaka}} 
* [http://whc.unesco.org/en/list/416/video Video na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} 
* [http://www.fotosdepuebla.org/galeria/main.php Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206025651/http://www.fotosdepuebla.org/galeria/main.php |date=2012-02-06 }} {{es}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Gvatemali]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Gvatemali]]</text>
      <sha1>flzgvzw4g71kgyk81dtrnksh5urt5xh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aubigné-sur-Layon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283434</id>
    <revision>
      <id>42669124</id>
      <parentid>42106885</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:14:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="l9ctk19z9npeqafh30vnwpbveat9luf" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Obinje sir Lajon
| originalni_naziv = Aubigné-sur-Layon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Vije
| gšir = 47.2127777777778
| gduž =-0.459722222222222
| nadm visina = 44
| maksimalna_nadmorska_visina = 80
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 5,32
| površina-he = 532
| stanovništvo        =334&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 67,29
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49012
| poštanski kod = 49540
}}

'''Obinje sir Lajon''' ({{jez-fra|Aubigné-sur-Layon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 334 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 62&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 44 metara (maksimalnoj 80 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=292|
1968=324|
1975=271|
1982=257|
1990=263|
1999=334|
2006=|
2011=358|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 356 1968: 324
  points:(84,128)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 271
  points:(100,110)(128,106)   color:blue    width:2 #1982: 257
  points:(128,106)(160,108)   color:blue    width:2 #1990: 263
  points:(160,108)(196,131)   color:blue    width:2 #1999: 334
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.aubignesurlayon.fr http://www.aubignesurlayon.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517004535/http://aubignesurlayon.fr/ |date=2014-05-17 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=86279 Obinje sir Lajon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=012 Obinje sir Lajon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824018421278963&amp;RadLong1=-0.00802366642279447 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490012 Položaj mesta Obinje sir Lajon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2127777777778&amp;longitude=-.459722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Obinje sir Lajon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_12_46_N_00_27_35_W_type:city_region:FR|47° 12' 46&quot; SG Š, 00° 27' 35&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>l9ctk19z9npeqafh30vnwpbveat9luf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ostrvo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>514154</id>
    <revision>
      <id>42669011</id>
      <parentid>42587317</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:58:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Otok]] na [[Razgovor:Ostrvo]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>2378312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Rock</title>
    <ns>1</ns>
    <id>515948</id>
    <revision>
      <id>42668952</id>
      <parentid>41411183</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:43:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Rock muzika]] na [[Razgovor:Rock]]: prema zahtjevu</comment>
      <origin>40695865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angina pektoris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1077369</id>
    <revision>
      <id>42669099</id>
      <parentid>42656397</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120233" sha1="hsipfn7jrrbuy93uxuhdstybs39u8gf" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Angina}}
{{Infobox Disease 
| Name           = Angina pektoris&lt;br /&gt;({{jez-lat|angina pectoris}})
| Image          = AMI pain front.png
| Caption        = Tipična lokalizacija jakog bola u grudima ''(crveno)''  na prednjoj strani tela i njegovog zračenja, ''(roze)'' kod angine pektoris.
| DiseasesDB     = 8695
| ICD10          = {{ICD10|I|20||i|20}}
| ICD9           = {{ICD9|413}}
| ICDO           =
| OMIM           =
| MedlinePlus    =
| eMedicineSubj  = med
| eMedicineTopic = 133
| MeshID         = D000787
}}
[[Datoteka:AMI pain back.png|desno|mini|290p|Tipična lokalizacija jakog bola u grudima na zadnjoj strani tela kod angine pektoris.]]
'''Angina pektoris, stenokardija, stezanje u grudima'''&lt;ref name=&quot;urlMerckMedicus : Dorlands Medical Dictionary&quot;&gt;{{cite web |url=http://merckmedicus.com/pp/us/hcp/search/searchresults.jsp?ip_text=angina+pectoris&amp;offset=&amp;hitsPerPage=15&amp;drillDown=&amp;drillFdr=&amp;modifier=&amp;queryterm=angina+pectoris&amp;refModifierStrByFedSrc=&amp;breadCrumbID=&amp;reExecute=N&amp;keyAllWords=&amp;keyExactPhrase=&amp;keyAtLeastOne=&amp;searchType=B&amp;refinmentType=&amp;searchKey=0 |title=MerckMedicus : Dorland's Medical Dictionary |work= |accessdate=20. 1. 2011 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; (od [[grčki jezik|grč.]] άγχειεν – &quot;stezati&quot;, &quot;suziti&quot; + [[latinski jezik|lat.]] ''pectus'' – &quot;prsa&quot;; ili od [[grčki jezik|grč.]] στενός – &quot;uzak&quot; + χαρδία – &quot;srce&quot;), skup je [[simptom]]a, među kojima je vodeći [[bol]], karakteristan; specifičnom lokalizacijom, zračenjem, dužinom trajanja i provokativnim faktorima.&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;&gt;''Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za dijagnostikovanje i lečenje ishemijske bolesti srca'', Nacionalni vodič kliničke prakse Ministarstva zdravlja Srbije, Beograd, 2012. [http://www.zdravlje.gov.rs/downloads/2011/Decembar/Vodici/Vodic%20za%20dijagnostikovanje%20i%20lecenje%20ishemijske%20bolesti%20srca.pdf] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt; Bol je najčešće lokalizovan u prekordijumu iza grudne kosti, i nastaje kao posledica narušene ravnoteže između dostupnosti i potrebe [[srčani mišić|srčanog mišića]] ([[miokard]]a) za [[kiseonik]]om, usled nemogućnosti koronarne (arterijske) cirkulacije [[srce|srca]] da zadovolji sopstvene potrebe.&lt;ref&gt;Nacionalni komitet za prevenciju kardiovaskularnh bolesti RS: Nacionalni vodič kliničke prakse – ''Prevencija ishemijske bolesti'', septembar 2002.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vulić D, Ostojić M, Marinković J, (2007) ''Primarna i sekundarna prevencija ateroskleroze, Novi pogledi u prevenciji i tretmanu ateroskleroze'', Akedemija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Naučni skupovi, Knjiga XI, Odeljenje medicinskih nauka, Knjiga 2,Banja Luka&lt;/ref&gt;

Mehanizam nastanka bola u [[stenokardija|stenokardiji]] ili angini pektoris nije tačno poznat, ali se pouzdano zna da se javlja kada je srčani mišić izložen [[ishemija|ishemiji]] izazvanoj mnogobrojnim stanjima (uzrocima), u kojima rastu potrebe srčanog mišića za kiseonikom.
Bol u grudima opisuje se kao osećaj pritiska i stezanja ili kao osećaj [[dispneja|gušenja]], najčešće iza [[grudna kost|grudne kosti]], a koji se javlja u toku i/ili nakon fizičkog napora, emotivnog [[stres]]a, nakon obilnog obroka, za vreme izlaganja hladnoći itd. Bol može da zrači u predelu levog ramena ili duž unutrašnje strane leve [[ruka|ruke]], niz [[leđa]] između [[lopatica]] (češće kod žena), u grlu, donjoj [[vilica|vilici]] ili [[zubi]]ma. Ponekad se širi i niz desnu ruku. Mnogi pacijenti anginozni bol više opisuju kao osećaj nelagodnosti, nego kao bol. On često ima karakter naizmeničnog pojačavanja i smanjivanja i obično traje 10 do 15 minuta. Istraživanja su pokazala da intenzitet bola u grudima nije uvek u korelaciji sa patoanatomski supstratom, patofiziološkim tokom događaja i najtežim srčanim komplikacijama. Uz bol u anginoznom napadu se mogu javiti i [[Psihosomatski poremećaj|neurovegetativni simptomi]]; [[tahikardija]] (ubrzan rad srca), [[povišen krvni pritisak]], [[mučnina]] itd.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;&gt;Popović Miodrag, ''Liječenje bolesti srca,'' Svijetlost, Sarajevo, 1987. pp. 110-129.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr Ratomir Antić ''Interna propedevtika fizička dijagnostika'' Dečje novine 1990.&lt;/ref&gt; Zato je veoma je značajno diferencijalno dijagnostički tačno odrediti uzrok bola u grudima, tj. razlučiti bol uzrokovan ishemijom srčanog mišića od neishemijskog bola u grudima, koji veoma često, takođe može zahtevati hitno lečenje.&lt;ref&gt;Harrison's ''Principles of Internal medicine'', fifteenth edition, CD version, 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lakka HM, Laaksonen DE et al: ''The metabolic syndrome and total and cardiovascular disease mortality in middle-aged men.'' JAMA 2002; 288: 2709-2716.&lt;/ref&gt;

''Osoba koji ima anginu pektoris može voditi normalan život, a da bi to i ostvarila ona mora biti upoznata sa svojim stvarnim zdravstvenim stanjem i mogućim rizicima, i da redovno uzima propisanu [[terapija|terapiju]], redovno posećuje lekara i istrajno do kraja života sprovodi pravilan i zdrav način života.''

== Istorijat ==
Iako se otkriće [[Cirkulacija krvi (hemodinamika)|cirkulacije krvi]] pripisuje [[Vilijam Harvi|Vilijamu Harviju]],&lt;ref&gt;Harvey, William (1993). ''The Circulation of the Blood and Other Writings''. London: Everyman: Orion Publishing Group. {{ISBN|0-460-87362-8}}.&lt;/ref&gt; jedan od najpoznatijih drevnih indijskih [[lekar]]a i učitelja [[Mahariši Sušruta]] još [[500. p. n. e.|500. p. n. e]], poznavao je organ kao što je srce i izučavao njegovu ulogu u kretanju „vitalne tečnosti kroz kanale“. Mahariši Sušruta je među prvima uočio tegobe (bol iza grudne kosti) identične angini pektoris, koje je pod nazivom „Hritshoola“-srčani bol opisao u svom čuvenom traktatu ''„[[Sušruta Samhita]]”.&lt;ref name=Dwivedi&amp;Dwivedi07&gt;Dwivedi, Girish &amp; Dwivedi, Shridhar (2007). [http://medind.nic.in/iae/t07/i4/iaet07i4p243.pdf ''History of Medicine: Sushruta – the Clinician – Teacher par Excellence''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081010045900/http://medind.nic.in/iae/t07/i4/iaet07i4p243.pdf |date=2008-10-10 }}. [[National Informatics Centre|National Informatics Centre (Government of India)]]. Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EdwardHyde1626.jpg|thumb|U autobiografiji Edvarda Hajda ([[1609]]—[[1674]]) otkriven je prvi opis kliničkog sindroma angine pektoris]]
Prvi opis kliničkog sindroma angine pektoris datira iz [[17. vek]]a u [[autobiografija|autobiografiji]] [[Englezi|engleskog]] [[književnik]]a [[Edvard Hajd|Edvarda Hajda]] ''(Edward Hyde 1609–1674)'', [[grof]]a od Klarendona.&lt;ref&gt;{{en}} EDWARD HYDE [http://essays.quotidiana.org/hyde/ Biography, Essays by Edward Hyde] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;. U njoj je Edvard ovako opisao tegobe njegovog oca, koje je on imao nakon napora; „bol u levoj ruci ga je toliko mučio da bi on pobledeo“.&lt;ref&gt;Clarendon E. ''The Life of Edward, Earl of Clarendon.'' Oxford at the Clarendon Press; 1827:18.&lt;/ref&gt;

Prvi naučni opis ovog sindroma objavio je [[patološki anatom]] [[Đovani Morgani|Đovani Batista Morgani]] ''(Giovanni Battista Morgani [[1682]]–[[1771]])'' u delu „O sedištu i uzrocima bolesti“ ({{jez-lat|De sedibus et causis morborum ...}}). Morgani je već [[1707]]. secirao [[leš]] jednog bolesnika koji je umro nakon [[stenokardija|stenokardičnog]] napada, ali je opažanja o ovom slučaju objavio tek [[1761]].&lt;ref&gt;Ventura, H O (October 2000). ''&quot;Giovanni Battista Morgagni and the foundation of modern medicine&quot;''. Clinical cardiology 23 (10): 792–4. doi:10.1002/clc.4960231021. {{PMID|11061062}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Thiene, G; Pennelli N (October 1983). ''&quot;Third centenary of the birth of Giovanni Battista Morgagni (1682-1982): is there still need for the autopsy?&quot;.'' Giornale Italiano di Cardiologia 13 (10): 262–4. {{PMID|6365669}}.&lt;/ref&gt;

Na veoma upečatljiv i stručan način kliničke [[Simptomi bolesti|simptome]] angine pektoris prikazao je [[Vilijam Haberden]] ''(William Haberden [[1710]]-[[1801]])'' [[1876]].&lt;ref&gt;{{en}}[http://www.1911encyclopedia.org/William_Heberden William Heberden, biografija] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;. Dok su raniji autori ukazivali samo na bol i dispneju Haberden je opisao i paroksizmalni osećaj stezanja u grudima. U jednom predavanju, održanom [[21. jul]]a [[1768]]. na Kraljevskom koledžu lekara Haberden je prvi put upotrebio izraz angina pektoris.&lt;ref&gt;Jay V. ''The legacy of William Heberden''. Arch Pathol Lab Med. Dec 2000;124(12):1750-1.&lt;/ref&gt;

Pari ''(Paryy [[1755]]-[[1882]])'' je prvi pretpostavio da bi koronarne [[arterije]] mogle biti odgovorni faktor u patogenezi stenokardije. [[Edvard DŽener]] ''(Edward Jenner ([[1749]]–[[1823]])'' ukazao je takođe na povezanost stenokardije i ateroskleroze srčanih krvnih sudova.&lt;ref&gt;{{en}}[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2216/ Cardiology Explained Chapter 5Coronary artery disease], Ashley EA, Niebauer J, London 2004, {{ISBN|1-901346-22-6}}, Pristupljeno 14. 9. 2013.&lt;/ref&gt;

[[Alan Burn]] ''(Allan Burns [[1781]]–[[1813]])'' je zaključio da se je sindroma angine pektoris, zapravo klinička manifestacija koronarne opstrukcije{{efn|Koronarna opstrukcija je potpuni prekid kretanja [[krv]]i kroz [[Krvni sudovi|krvne sudove]] koji ishranjuju srčani mišić izazvan npr. emblusom, trombom ili vazospazmom.}}.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hodder|first=Edwin|title=Sir George Burns: his time and friends|url=http://books.google.com/books?id=Vzp0cs1DRUQC|year=1890|publisher=Hodder and Stoughton}}&lt;/ref&gt;

[[Herman Notnagel]] ''(Hermann Nothnagel [[1881]]–[[1905]])'' opisao je vazomotorni oblik angine pektoris, od koje je i sam bolovao. Na ovaj oblik angine ukazao je je [[1806]]. i [[Leonard Landois]]. A na aortalnu genezu tog sindroma posumnjao je [[Tomas Klajford Albut]] ''(Thomas Clifford Allbutt [[1836]]–[[1925]])''.
[[Datoteka:Angioplasty-scheme.svg|thumb|Zahvaljujući otkriću [[Perkutana koronarna intervencija|perkutane koronmarne intervencije]] životni vek bolesnika sa anginom pektoris značajno je produžen]]
Za lečenje angine pektoris [[Tomas Brunton]] ''(Thomas Lauder Brunton)'', prvi je preporučio [[amilnitrat]] 1876.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Fye, W. Bruce | title = T. Lauder Brunton and Amyl Nitrite: A Victorian Vasodilator | year = 1986 | volume = 74 | pages=222-229 | url = http://circ.ahajournals.org/cgi/reprint/74/2/222.pdf |issue=2}}&lt;/ref&gt;, a dve godine kasnije [[Vilijam Murel]] ''(William Murrell)'' [[nitroglicerin]]. Askenazi ''(S. Askanazi)'' je za lečenje anginoznih bolova primenio [[diuretin]]. Operativno lečenje angine paktoris započeo je [[Tomas Jonesko]] ''(Thomas Jonnesco [[1860]]–[[1926]])'' koji je [[1916]]. preporučio primenu [[vrat]]ne [[simpatektomija|simpatektomije]].&lt;ref&gt;{{en}}{{cite journal | author = Târcoveanu E, Angelescu N.| title = A European surgeon: Thoma Ionescu (Thomas Jonnesco)--founder of the Romanian school of surgery (1860-1926)'' Acta Chir Belg.| year = 2009 | volume = 109 | pages=824-828 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20184082 | issue=2|accessdate=2012-06-12}}&lt;/ref&gt;
 
Tokom [[1924]] A. Leven u lečenju stenokardije uvodi primenu paravertebralne injekcije [[alkohol]]a, a R. Lerih [[1936]] ''(R.Lerich)'' [[stelektomija|stelektomiju]].

Nakon što je [[1974]]. [[Andreas Grincig]] izveo prvu [[angioplastika|angioplastiku]] na perifenim krvnim sudovima, u [[anestezija|lokalnoj anestaziji]] kod [[čovek]]a, on je nakon [[Intervencija u medicini|intervencije]] na animalnom modelu, prikazao i prvu uspešnu dilataciju [[stenoza|stenoziranog]] srčanog krvnog suda. Zajedno sa Milerom i Hanaom, [[1977]]. u [[San Francisko|San Francisku]] a potom u [[Cirih]]u, tokom elektivnog aortokoronarnog premošćavanja, Andreas Grincig je uradio prvu koronarnu angioplastiku, a zatim [[16. septembar|16. septembra]] 1977, prvi put u [[istorija medicine|istoriji medicine]] i samostalnu [[Perkutana koronarna intervencija|perkutanu koronarnu intervenciju]].&lt;ref&gt;''Biographic sketch of Andreas Gruentzig''. [http://www.ptca.org/archive/bios/gruentzig.html] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;

Važna otkrića u interventnoj kardiologiji nastaju [[1986.]] kada su, napre [[Žak Puel]] ({{jez-fr|Jacques Puel}}) u [[Tuluz]]u - [[Francuska]], a zatim i [[Ulrih Sigvar]] ''(Ulrich Sigwar)'' sa saradnici [[1987]]. godine implantirali prvi intrakoronarni [[stent]], kojim je omogućena još šira upotreba perkutanih koronarnih intervencija širom [[svet]]a. Glavni razlog za njihovo uvođenje u interventnu radiologiju bilo je smanjenje broj [[restenoza]] koje su se javljale nakon angioplastike i bolja podrška dilatiranom (proširenom) [[krvni sud|krvnom sudu]] ili cevastom kanalu.&lt;ref&gt;Mueller RL, Sanborn TA. T''he history of interventional cardiology: cardiac catheterization, angioplasty, and related interventions.'' Am Heart J 1995;129:146-72&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
Podaci o [[učestalost]]i angine pektoris variraju u različitim kliničkim studijama u zavisnosti od: geografskog položaja proučavanog stanovništva, kriterijuma koji su primenjeni u testiranju pacijenata i različito definisanih uslova istraživanja.&lt;ref&gt;Adlam D, Azeem T, Ali T, Gershlick A. ''Is there a role for provocation testing to diagnose coronary artery spasm?.'' Int J Cardiol. Jun 22 2005;102(1):1-7&lt;/ref&gt;

Tako se procenjuje da u [[SAD]] od angine pektoris boluje oko 9,8 miliona [[Amerikanci|Amerikanaca]], kao i da se ona svake godine javlja u 500.000 novih slučajeva. U [[2009]], oko 785.000 Amerikanaca je imalo prvi [[srčani napad]], a kod oko 470.000 on se ponovo javljao. Samo u oko 18% srčanih napada prethodi angina pektoris. Takođe procenjuje se da je pojava prvog [[srčani udar|srčanog udara]] ([[infarkt miokarda|infarkta miokarda]]) sa anginoznim napadom prisutna kod 195.000 Amerikanaca svake godine.&lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;&gt;Lloyd-Jones D, Adams R, Carnethon M, De Simone G, Ferguson TB, Flegal K, et al. ''Heart disease and stroke statistics--2009 update: a report from the American Heart Association Statistics Committee and Stroke Statistics Subcommittee.'' Circulation. Jan 27 2009;119(3):e21-181. [Medline].&lt;/ref&gt;

Pre [[1990]]. godine, od kada je počela era savremenog načina lečenja [[Ishemijska bolest srca|IBS]], 60-70% bolesnika umiralo je u periodu do 5 godina od postavljanja dijagnoze, a prijemi u bolnicu zbog pogoršanje simptoma bili su česti i ponavljajući, što je dovelo do „epidemije hospitalizacija“ u mnogim zemljama sveta. Zahvaljujući savremenijim oblicima lečenja, smanjen je broj hospitalizovanih sa IBS u poslednjih nekoliko godina [[21. vek]]a i za 30-50%, sa manje značajanim padom i u mortalitetu.&lt;ref&gt;Stewart S, MacIntyre K, Hole DJ, Capewell S, McMurray JJ. ''More‘malignant’ than cancer? Five-year survival following a ﬁrst admission for heart failure.'' Eur J Heart Fail 2001;3:315–322&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jhund PS, Macintyre K, Simpson CR, Lewsey JD, Stewart S, Redpath A, Chalmers JW, Capewell S, McMurray JJ. ''Long-term trends in ﬁrst hospitalization for heart failure and subsequent survival between 1986 and 2003: a population study of 5.1 million people.'' Circulation 2009;119:515–523.&lt;/ref&gt;

Oko 1-2% odraslog stanovništva u razvijenim zemljama ima insuficijenciju srca, sa prevalencom raste do ≥ 10% među osobama od 70 godina ili stariji. Muškarci čine oko 70% pacijenata sa anginom pektoris.&lt;ref&gt;Mosterd A, Hoes AW. ''Clinical epidemiology of heart failure.'' Heart 2007;93: 1137–1146.&lt;/ref&gt; Tipični pacijenti muškog pola sa anginom su u dobi od 40 i 60 godina ili ženskog pola između 65 i 75 godina starosti.&lt;ref&gt;Stewart S, Ekman I, Ekman T, Oden A, Rosengren A. ''Population impact of heart failure and the most common forms of cancer: a study of 1 162 309 hospital cases in Sweden (1988 to 2004).'' Circ Cardiovasc Qual Outcomes 2010;3:573–580&lt;/ref&gt;

=== Mortalitet/Morbiditet ===
U prim decenijama 20. veka, od kardiovaskularnih bolesti umro je svaki 10. stanovnik, da bi se u prvim decenijama 21. veka, usled nove faze „epidemiološke tranzicije“, taj broj povećao na 30%. Svake godine u svetu od kardiovaskularnih bolesti umre preko 17 miliona stanovnika, dok samo od akutnog srčanog udara oboli preko 6 miliona stanovnika, od čega se smrtni ishod javlja kod približno 25% slučajeva.&lt;ref&gt;WhO. ''World health Report 2004: Changing history''. Geneva: WhO; 2004.&lt;/ref&gt;

[[Smrt]]nost uzrokovana [[koronarna bolest|koronarnom bolešću]], tri puta je veća kod muškaraca nego kod žena u dobi ispod 65 godina. Kod starijih pacijenata smrtnost u oba pola je podjednaka, a u dobi preko 65 godina, dva puta veća je kod žena. Iako je u poslednje dve dekade ukupna smrtnost nepromenjena, u dobi ispod 65 godina smrtnost je smanjena za preko 50%.

Na osnovu rezultata desetogodišnjeg mortaliteta od KVB (IBS i CVB) u 12 evropskih kohortnih studija sa ukupno 205.178 ispitanika (88.080 žena i 117.098 muškaraca), sa ukupnim praćenjem od 2,7 miliona bolesnika-godina, registrovana su 7.934 smrtna ishoda od KVB od kojih čak 5.652 od ishemijske bolesti srca.&lt;ref name=&quot;Ref8&quot;/&gt;

Svakih 25 sekundi, u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] javlja se koronarni događaj, a skoro svake minute neko će umreti od posledica tog događaja. [[Koronarna bolest srca]] izazvala je najmanje jedan od pet smrtnih slučajeva [[2005]]. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Takođe u 2005. od koronarne bolesti srca umrlo je 445.687 osoba (232.115 muškaraca i 213.572 žena). Na osnovu podataka o smrtnosti u 2005, očekuje se da će u narednim godinama oko 2.400 Amerikanaca umreti od [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih bolesti]] svaki dan, ili u proseku dogodiće se jedan smrtni slučaj svakih 37 sekundi.&lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|''Iako se različite zemlje nalaze u različitim fazama tranzicije, predviđa se da će do 2020. godine bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok umiranja postati u svim zemljama, naročito u nerazvijenim. Već sada je procenjeno da preko 80% smrtnosti od svih kardiovaskularnih bolesti i 60% opterećenja od ishemijske bolesti srca potiče iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja.&lt;ref&gt;Mackay J, Mensah G. ''Atlas of heart Disease and Stroke''. Geneva: WhO; 2004.&lt;/ref&gt;''}}

Imajući u vidu napred iznete činjenice, brojni izvori navode da u strukturi umiranja od kardiovaskularnih bolesti u svetu, s početka 21. veka, dominira mortalitet od ishemijske bolesti srca, nakon čega sledi umiranje od cerebrovaskularnih i drugih bolesti srca i krvnih sudova.&lt;ref&gt;Vasiljević Z, Mickovski-Katalina N, Panić G, i sar. ''Klinička obeležja, lečenje i smrtnost bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom u Srbiji od 2002. do 2005. godine: analiza podataka Nacionalnog registra za akutni koronarni sindrom.'' Srp Arh Celok Lek 2007;135(11-12):645-658.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mickovski-Katalina N. ''Socijalno-demografske, bihevioralne i kliničke karakteristike bolesnika sa akutnim infarktom miokarda kao činioci načina njihovog zbrinjavanja'' (Magistraska teza). Beograd: Medicinski fakultet univerziteta u Beogradu, 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ref11&quot;&gt;Matić D. ''Analiza bolesnika sa akutnim koronarnim sindromima na teritoriji Srbije u jednogodišnjem periodu'' (Magistarska teza). Beograd: Medicinski fakultet univerziteta u Beogradu, 2011.&lt;/ref&gt;

Analizom pojedinačnih uzroka smrti u Srbiji, u strukturi svih uzroka smrtnog ishoda, smrtnost od pojedinih kliničkih oblika ishemijske bolesti srca je među prvih deset. Pomeranja uzrasne granice mortaliteta/morbiditeta od ishemijske bolesti srca, kod osoba uzrasta 20 do 64 godine, smrtnost od akutnog infarkta srca već je na drugom mestu, iza mortaliteta od raka pluća.&lt;ref name=&quot;Institut9&quot; &gt;''Incidencija i mortalitet od akutnog koronarnog sindroma u 2006, 2007, 2008, 2009, Srbija.'' Institut za javno zdravlje republike Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, na [http:// www.batut.org.rs.] Pristupljeno 11.9.2013.&lt;/ref&gt;

Na donjoj tabeli prikazan je trend umiranja u Srbiji od angine pektoris, prema uzrastu i polu. 
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=17 |&lt;center&gt; '''Stopa mortaliteta od nestabilne angine pektoris na 100.000 stanovnika prema uzrastu i polu, u Srbiji, 2009.&lt;ref name=&quot;Institut9&quot;/&gt;'''&lt;/center&gt;
|-
! Pol !!0-4 !! 5-9!!10-14 !! 15-19!! 20-24 !! 25-29 !! 30-34 !! 35-39 !! 40-44 !! 45-49!!50-54!!55-59!!60-64!!65-69!!70-74!!&gt;75
|-
| '''Muškarci'''||0.0|| 0.0|| 0.0 ||0.0|| 0.0|| 0.0|| 0.0|| 0.0|| 0.4|| 1.6||3.7|| 5.0 ||7.0 ||11.9 ||14.7 ||32.1
|-
| '''Žene'''||0.0||0.0||0.0 ||0.0||0.0|| 0.0|| 0.0|| 0.0 ||0.0||0.0||0.7|| 1.3|| 4.4 ||8.2 ||10.7 ||34.2 
|}

=== Rasa ===
Koronarna bolest pogađa ljude svih rasa. Godišnja stopa novih epizoda ​​angine pektoris na 1.000 stanovnika u odnosu na rasu prema podacima iz SAD prikazana je u donjoj tabeli &lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;/&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=8 | '''Godišnja stopa novih epizoda ​​angine pektoris na 1.000 stanovnika u odnosu na rasu u SAD.&lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;/&gt;'''
|-
! Starost !! Bela rasa !! Crna i hispano rasa
|-
| '''45 do 54 godina''' 
|| 
* 8.5 u muškaraca
* 10,6 u žena 
|| 
* 11.8 u muškaraca
* 20,8 u žena
|-
| '''55 do 64 godina''' 
|| 
* 11.9 u muškaraca
* 11.2 u žena
||
* 10.6 u muškaraca
* 19.3 u žena 
|-
| '''65 do 74 godina''' 
|| 
* 13,7 u muškarca
* 13.1 u žena
||
* 8.8 u muškarca
* 10.0 u žena
|}
„Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) SAD, prevalenca angine i/ili koronarne bolesti srca je najveća i stalno se uvećava u latino-amerikanaca ([[hispano]] porekla), zatim kod belaca i crnaca koji nisu hispano porekla (5%, 4,2%, 3,7%). Ova informacija uključuje 50 američkih saveznih država, [[Distrikt Kolumbija|Distrikt Kolumbiju]], [[Portoriko]] i [[Američka Devičanska Ostrva]].“&lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Centers&quot;&gt;{{en}} Centers for Disease Control and Prevention. ''Prevalence of heart disease--United States, 2005''. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. Feb 16 2007;56(6):113-8. [http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm5606a2.htm Full Text] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;

=== Pol ===
Muškarci čine oko 70% pacijenata sa anginom pektoris. Tipični pacijenti sa anginom su muškarci u dobi od 40-60 godina ili žene između 65 i 75 godina. Prema podacima iz SAD angina pektoris među Amerikancima starosti od 40-74 godina, bila je veća kod žena nego kod muškaraca &lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;/&gt;, kao jedan od [[simptom]]a koronarne bolesti, sa žensko muškim odnosom 1,7:1 i [[prevalenca|prevalencom]] od 4,6 miliona kod žena i 3,3 miliona u muškaraca. Učestalost atipičnih oblika angine je takođe češći kod žena u odnosu na muškarce. Procenjuje se da je prevalenca angine u starosti veća kod žena nego kod muškaraca. Žene imaju nešto višu stopu smrtnosti od koronarne bolesti u poređenju sa muškarcima, zbog njene pojave u kasnijem životmom dobu (između 65 i 75 godina) zbog češćeg odsustva klasičnih anginoznih simptoma.&lt;ref name=&quot;Lloyd&quot;/&gt; Podaci [[CDC]] SAD iz 2005. ukazuju da muškarci imaju povećanu prevalencu angine i/ili koronarne bolesti srca (5,5%), nego žene (3,4%).&lt;ref name=&quot;Centers&quot;/&gt;

=== Starost ===
Prevalencija angine pektoris se povećava sa godinama. Starost je snažan faktor rizika smrtnosti. Više od 150.000 Amerikanaca mlađih od 65 godina umrlo je od koronarne bolesti u 2005. Međutim, u 2005, 32% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti nastalo je pre 75 godine života, što je dobar pokazatelj ako se uzme u obzir da je prosečan očekivani životni vek čoveka oko 77,9 godina. Učestalost novih i rekurentnih slučajeva angine pektoris se povećava sa godinama, ali onda opada nakon 85 godina starosti.&lt;ref name=&quot;Centers&quot;/&gt;&lt;ref name=autogenerated1&gt;Lloyd-Jones D, Adams R, Carnethon M, De Simone G, Ferguson TB, Flegal K, et al. ''Heart disease and stroke statistics--2009 update: a report from the American Heart Association Statistics Committee and Stroke Statistics Subcommittee.'' Circulation. Jan 27 2009;119(3):e21-181.&lt;/ref&gt;.

== Etiologija ==

Angina pektoris je urgentno stanje u [[kardiologija|kardiologiji]], koje nastaje kao posledica ishemije srčanog mišića, uzrokovane smanjenom ili poremećenom cirkulacijom krvi i smanjenim prilivom kiseonika u [[tkivo|tkivu]] i [[ćelija]]ma srčanog mišića. Poremećaj cirkulacije krvi kroz srčani mišić uzrokuje nesklad između njegove potreba i koncentracije kiseonika, usled [[Patologija|anotomopatoloških]] promena na srčanim (koronarnim) arterijama, u kojima dominira [[spazam]] ili suženje lumena u različitom stepenu ili njihovo potpuno začepljenje.&lt;ref&gt;McMurray JJ, Adamopoulos S, Anker SD, Auricchio A, Bohm M, Dickstein K, Falk V, Filippatos G, Fonseca C, Gomez-Sanchez MA, Jaarsma T, Kober L, Lip GY, Maggioni AP, Parkhomenko A, Pieske BM, Popescu BA, Ronnevik PK, Rutten FH, Schwitter J, Seferovic P, Stepinska J, Seferovic P, Trindade PT, Voors AA, Zannad F, Zeiher A, ESC Committee for Practice Guidelines (CPG). ESC ''Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure 2012.'' Eur Heart J. 2012;33(14):1787-847.&lt;/ref&gt;

Jedna od najčešćih ishemija kod angine pektoris je hronična ishemija srčanog mišića, usled [[arteritis]]om izazvanih promena na krvnim sudovima srca. Ona po ''Lucariniju i Picanu'' &lt;ref&gt;Lucarini AR, Picano E, Lattenyi F, Camici P, Marini C, Salvetti A, L`Abbate A. ''Dipirydamole echocardiography stress testing in hypertensive patients.'' Target and Tools. Circulation 1991; 83 (suppl III): III68-III74.&lt;/ref&gt; može da nastane na jedan od sledeća tri načina:
[[Datoteka:Mogući uzroci ishemije miokarda.PNG|right|320px]]

&lt;big&gt;1. Suženja (stenoze) epikardijalnog dela koronarne cirkulacije kao posledica&lt;/big&gt;;
* aterosklerozom izazvane opstrukcije lumena koronarne arterija;
* tromboze i tromboembolije lumena koronarne arterija;
* spazma zida koronarne arterije i posledične opstrukcije lumena koronarne arterije 
&lt;big&gt;
2. Hipertofija (uvećanja) mase srčanog mišića, koja nije praćena uvećanjem (umnožavanjem) cirkulacije&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;3. Promene u mikrocirkulaciji, koje mogu nastati u toku;&lt;/big&gt;
* povišenog krvnog pritiska (hipertenzivna kriza)
* šećerne i drugih sistemskih bolesti.
U etiopatogenezi [[ishemijska bolest srca|ishemije srčanog mišića]] može da bude uključen samo jedan ili kombinacija dva, pa i sva tri mehanizma. Tako na primer, bolesnik sa aterosklerotičnim oboljenjem koronarnih arterija može da ima i hipertenzivnu hipertrofiju leve srčane komore, kao i mikrovaskularnu bolest zbog [[dijabetes]]a.
[[Datoteka:Ateroskleroza koronarke.PNG|left|300px]]
Angina pektoris najčešće je rezultat delimične opstrukcije koronarne arterije ateromom koji nastaje u procesu ateroskleroze. Zato se ateroskleroza u oko 95% slučajeva javlja kao najčešći uzrok hroničnom ishemijom izazvane angine pektoris.
 
U ostalih 5% slučajeva uzroci mogu biti; [[kolagena bolest]], [[sifilis]], [[embolija]] koronarnih krvnih sudova izazvana vegetacijama u bakterijskom [[endokard]]u itd. Takođe veoma je važno razlučiti šta je uzrok grudnog bola, posebno ishemijskog, od neishemijskog bola u grudima. Neishemijski bol može biti izazvan nekim drugim ozbiljnim uzrokom, koji takođe zahteva hitno lečenje, npr, disekcija aorte, perikarditis ili plućna embolija. Takođe treba imati u vidu da kod pacijenata sa visokim rizikom, uzroci mogu biti i udruženi, tj istovremeni.

Iako etiopatogeneza ateroskleroze u angini pektoris nije potpuno razjašnjena, veliku ulogu u njenom razvoju igraju [[faktori rizika]]. Među ovim faktorima najznačajniji su; povišen krvni pritisak, poremećaj srčanog ritma (npr tahikardija), povišen nivo [[masti]] u [[serum]]u uz nisku LDH frakciju [[holesterol]]a, netolerancija na [[ugljeni hidrati|ugljene hidrate]], [[pušenje duvana|pušenje]], [[ishrana]] bogata zasićenim mastima, [[psihoemocionalna napetost]]. Uz sve navedeno od velikog značaja je i životna dob, [[pol]] i porodična opterećenost ishemijskom bolešću srca.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=3 |&lt;center&gt; '''Faktori rizika povezani sa koronarnom aterosklerozom.&lt;ref name=&quot;Ref15&quot;/&gt;'''&lt;/center&gt;
|-
!&lt;center&gt; Faktori!!&lt;center&gt; Karakteristike !!Stepen dokaza
|-
| '''[[Hipertenzija]]''' || Rizik od koronarnog oboljenja srca progresivno raste sa rastom krvnog pritiska||&lt;center&gt;'''IIa'''
|-
|'''[[Gojaznost]]''' || Zbog napora ili uzbuđenja, nakon obroka, statičkog napora, za vreme hladnog vremena||&lt;center&gt;'''IIa''' 
|-
|'''[[Hiperlipidemija]]''' || Rizik od nastanka koronarne bolesti raste ako je povećan ukupni nivo holesterola u plazmi i/ili LDL, uz istovremeno nisku vrednost HDL u plazmi.&lt;ref&gt;Grundy SM: ''Cholesterol and coronary heart disease.'' A new era. JAMA 256 (20):  2849-2858, 1986&lt;/ref&gt;||&lt;center&gt;'''IIa''' 
|-
|'''[[Šećerna bolest]]''' || Rizik za koronarnu bolest raste 2-3 puta za muškarce i 3-5 puta za žene||&lt;center&gt;'''Ib'''
|-
| '''[[Pušenje]]''' ||Pušenje je značajan faktor rizika za koronarna srčana oboljenja. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik koji je upola manji nakon prve godine nepušenja.||&lt;center&gt;'''Ib'''  
|-
|'''[[Alkohol]]'''||Veza između koronarnog srčanog oboljenja i alkohola je korelativna - najniži rizik je pri umerenom konzumiranju alkohola.||&lt;center&gt;'''IIb''' 
|-
|'''[[Anamneza (medicina)|Porodična anamneza]] [[Ishemijska bolest srca|ishemijske bolesti srca]]'''||Rizik od nastanka oštećenja koronarne cirkulacije je veći ukoliko je u porodici bilo ishemijskog oboljenja srca u ranijem životnom dobu (&lt;55 kod muškaraca; &lt;65 godina kod žena)||&lt;center&gt;'''IIa''' 
|-
|'''[[Pol]]'''||Ugroženi su muškarci i žene nakon menopauze.||&lt;center&gt;'''IIb'''  
|-
|'''[[uzrast|Dob]]'''||Rizik raste sa godinama.||&lt;center&gt;'''IIb'''  
|-
|}

== Patološka anatomija ==
Kliničaru je lako da opiše osnovne karakteristike [[sindrom]]a angine pektoris. Patološkom anatomu je to znatno teže, jer se pokazalo da jačina bola u grudima nije u korelaciji sa patoanatomski supstratom, patofiziološki sledom događaja i najtežim komplikacijama, pa se i do današnjih dana pouzdano ne zna pravi supstrat ovog sindroma. A ne može se znati zbog jednog od sledeća dva razloga:
* ''U jednom slučaju'', napad angine pektoris izaziva trenutnu smrt [[bolesnik]]a; a patološki nalazi detektuju eventualne promene na [[koronarne arterije|koronarnim arterijama]] (aterosklerozu, [[sifilis]], arteritis sa [[tromboza|trombozom]] ili bez nje), ali bez promena na srčanom mišiću, jer nije bilo dovoljno vremena da se one razviju. Još teže je ako je smrt nastala bez promena na koronarnim arterijama a bolesnik je imao kliničku sliku angine pektoris. Tada je [[obdukcioni nalaz]] negativan
* ''U drugom slučaju'', blesnici umiru pod kliničkom slikom [[hronična insuficijencija srca|hronične insuficijencije srca]], koja je nastala zbog hronične koronarne insuficijencije, ali su promene srčanog mišića toliko razvijene, da je teško reći, kako je izgledala početna lezija. Pored toga pojmovi [[insuficijencija srca]] i [[koronarna insuficijencija]] nisu identični. Svaka koronarna insuficijencija, pre ili kasnije dovodi do insuficijencije srčanog mišića, ali ne mora svaka insuficijencija srčanog mišića obavezno dovesti do sindroma koronarne insuficijencije, koja nastaje tek kod visokog stepena [[hipoksija|hipoksije]], tako da pre sindroma angine pektoris obično nastupa smrt zbog [[hipoksija|hipoksije]] vitalnih centara [[mozak|mozga]].
Zato se patološki anatom u svom izveštaju o promenama kod angine pektoris uglavnom ograničava na opisivanje koronarne insuficijencije, odnosno promena na koronarnim arterijama&lt;ref&gt;Kannel WB, Feinleib M.'' Natural history of angina pectoris in the Framingham study. Prognosis and survival''. Am J Cardiol. Feb 1972;29(2):154-63.&lt;/ref&gt;.

== Patofiziologija ==
U osnovi angine pektoris je ishemija srčanog mišića, koja nastaje kada protok krvi kroz koronarne arterije postane nedovoljan za normalno snabdevanje kiseonikom. Tada ćelije srčanog mišića prelaze sa aerobnog u anaerobni [[metabolizam]], što je praćeno progresivnim oštećenjem metaboličkih, mehaničkih i električnih funkcija. Zato se kaže da je angina pektoris najčešća klinička manifestacija [[ishemija|ishemije]] srčanog mišića, koja uzrokuje hemijsku i mehaničku stimulaciju senzornih aferentnih nervnih završetaka u koronarnim krvnim sudovima i srčanom mišiću. Ova nervna vlakana protežu se od prvog do četvrtog grudnog kičmenog nerva, pa preko kičmene moždine dosežu do [[talamus]]a, a odatle do [[Mozak|moždane kore]].

Brojne studije navode [[adenozin]] kao jedan od glavnih hemijskih medijatora anginoznom bolu. Tokom ishemije, [[ATP]] se razlaže do adenozina, koji, nakon difuzije u ekstracelularni prostor, izaziva dilataciju arteriola i anginozni bol. Adenozin, najverovatnije, izaziva anginu tako što stimuliše receptore u A1 aferentnim nervnim završecima srca &lt;ref name=&quot;Crea&quot;&gt;Crea F, Pupita G, Galassi AR, et al. ''Role of adenosine in pathogenesis of anginal pain. Circulation''. Jan 1990;81(1):164-72.&lt;/ref&gt;.
Ishemija srčanog mišića može biti posledica;
[[Datoteka:Cause of angina.jpg|thumb|Među uzroci angine pektoris, dominira spazam ili suženje lumena krvnih sudova srca u različitom stepenu ili njihovo potpuno začepljenje]]
* smanjenjnog protoka krvi kroz koronarne arterije izazvanog fiksnom i/ili dinamičkom epikardijalnom stenozom koronarnih arterija (tj smanjenjem protoka kroz krvne sudove), 
* abnormalnog suženja ili nedovoljnog širenja (dilatacije) koronarne mikrocirkulacije (tj. povećanog otpora u krvnim sudovima),
* smanjenjenog prenosa kiseonika putem krvi.
* životne dobi, muškarci starosti &gt; 55 godina i žene posle [[menopauza|menopauze]] starosti &gt; 65 godina.
Ishemija srčanog mišića može biti i posledica faktora koji utiču na sastav krvi, kao što su smanjena sposobnost krvi za transport kiseonika, npr. kod teške anemije (hemoglobin, &lt;8 g/dl), ili povišenog nivoa karboksihemoglobina (kao posledica udisanja ugljen-monoksida u zatvorenom prostoru ili dugorotranog pušenja).

Ateroskleroza je jedan od najčešćih uzroka oštećenja koronarnih arterija, pa samim tim i angine pektoris. Pacijenti sa fiksnim koronarnim aterosklerotskim lezijama od najmanje 50% pokazuju znake ishemije srčanog mišića tokom povećanih metaboličkih zahteva, kao rezultat značajnog smanjenja koronarnog protoka krvi. Ovi pacijenti nisu u stanju da povećaju svoj koronarni protok krvi tokom stresa, tako da zbog nastalog nesklada između povećane potražnje i poremećaja metabolizma, nastaje angina. Fiksne aterosklerotske lezije od najmanje 90% skoro potpuno ukidaju rezervni protok i zato se kod ovih pacijenata promene praćene anginom mogu javiti u mirovanju.

Koronarni [[spazam]] takođe može da smanji koronarni protok krvi izazivanjem dinamičke stenoze koronarnih arterija. [[Princmetalova angina]] se definiše kao anginozni sindrom sa elevacijom ST segmenta, izazvane centralnim spazmom koronarnih arterija. I ako kod većine pacijenata sa Princmetalovom anginom u osnovni postoji koronarna lezija, kod dela pacijenata [[Angiografija|angiografski nalaz]] koronarnih arterija može biti normalan. Nekoliko mehanizama se navodi kao mogući uzrok Princmetalove angine: kao glavni je nedostatak azotnog oksida zbog poremećaja u njegovoj proizvodnji &lt;ref&gt;Kugiyama K, Yasue H, Okumura K, et al. ''Nitric oxide activity is deficient in spasm arteries of patients with coronary spastic angina.'' Circulation. Aug 1 1996;94(3):266-71.&lt;/ref&gt;, hiperinsulinemija, nizak nivo intraćelijskog [[magnezijum]]a, pušenje [[cigareta]], i korišćenje [[kokain]]a.

== Podela ==
Prema kliničkoj slici, toku bolesti, lečenju i prognozi može se razlikovati nekoliko tipova angine pektoris. Tako je još Heberden vrlo tačno opisao nekoliko tipova angine pektoris.

Anginu pektoris ([[MKB 10]]: {{ICD10|I|20||i|20}}) karakteriše reverzibilna ishemija i ona se prema patofiziološkom mehanizmu, prognozi, težini kliničke slike i terapiji deli na;&lt;ref&gt;{{en}} [[MKB 10]],'' Ischaemic heart diseases (I20-I25)'' [http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gi20.htm+i20 Angina pectoris I20] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;.
* '''[[MKB 10]]: I20.1 – stabilna angina pektoris''', (''hronična i stabilna ishemijske bolesti srca'')&lt;ref name=&quot; Vasiljević &quot;/&gt; 
* '''[[MKB 10]]: I20 – nestabilna angina pektoris''', ''(akutna i nestabilna forma ishemijske bolesti srca)'' &lt;ref name=&quot; Vasiljević &quot;/&gt;.
* '''[[MKB 10]]: I20.1 – angina pektoris s dokazanim spazmom''' (''Princmetalovu, varijantnu, vazomotornu anginu'')
* '''[[MKB 10]]: I20.8 – ostale posebne forme angine pektoris''' (''anginu na napor i stenokardija'') 
* '''[[MKB 10]]: I20.9 – angina pektoris-neodređena''' (''anginozni sindrom, ishemijski bol u grudima'')
&lt;center&gt;
{|style=&quot;background-color:Lavender; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Thistle; padding:2px&quot;
|''Poslednjih godina u Srbiji u proseku 55% umrlih osoba, žrtva je neke od bolesti iz ove grupe &lt;ref&gt;[http://www.batut.org.rs/download/izvestaji/Odabrani%20zdravstveni%20pokazatelji%202009.pdf ''REPUBLIKA SRBIJA ODABRANI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI ZA 2009. GODINU Bolesti sistema krvotoka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305143928/http://www.batut.org.rs/download/izvestaji/Odabrani%20zdravstveni%20pokazatelji%202009.pdf |date=2016-03-05 }} Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;. U odnosu na sve uzroke smrti tokom 2009,  u Srbiji je od bolesti srca i krvnih sudova umrlo je 25.740 muškaraca (45,2 %)  i 31.211 žena (54,8%). U periodu od 2002. do 2009. stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji porasle su od 756,9  na 100.000  do 777,9  na 100.000 stanovnika''

''Kao najteži oblik ishemijskih bolesti srca, akutni koronarni sindrom (AKS) predstavlja vodeći zdravstveni problem u razvijenim zemljama sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju.  Akutni koronarni sindrom (AKS) predstavljaju akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris.  
''
''Prema podacima registra za AKS, u Srbiji je u 2008. godini sa dijagnozom AKS evidentirano 22.058  slučajeva.  Incidencija AKS u Srbiji iznosila je 300,1  na 100.000 stanovnika.''

''Iste godine (2008) od ovog sindroma u Srbiji je umrlo 7.158 osoba. Mortalitet od AKS u Srbiji iznosio je 97,4 na 100.000 stanovnika.''
|}
&lt;/center&gt; 
=== Hronična stabilna angina ===
Stabilna angina ili stabilna koronarna bolest srca, je klinički sindrom koji se uglavnom karakteriše epizodama reverzibilnih promena u srčanom mišiću, ali bez njegove [[Nekroza|nekroze]], izazvanih neusklađenim odnosom između „tražnje i ponude“ (usled nesklada u snabdevanju i potrebama za [[kiseonik]]om), koje se odnose na ishemiju ili hipoksiju, i obično su izazvane vežbom, emocijama ili drugim vrstama [[stres]]a ili drugim psihofizičkim naprezanjima, koja se mogu spontano dešavati. Takve epizode ​​ishemije/hipoksije se obično povezuju sa pojavom prolaznih nelagodnosti u grudima (angina pektoris). Najčešće je to bol, koji prolazi desetak minuta nakon odmora, ali se ponavlja sa malim dnevnim promenama u intenzitetu.&lt;ref name=&quot;ref1&quot;&gt;{{en}} ESC guidelines on the management of stable coronary artery disease The Task Force on the management of stable coronary artery disease of the European Society of Cardiology, Eur Heart J (2013) doi: 10.1093/eurheartj/eht296 First published online: August 30, 2013 [http://eurheartj.oxfordjournals.org/content/early/2013/08/28/eurheartj.eht296.full#sec-4] Pristupljeno 9.9.2013.&lt;/ref&gt;

Kod pacijenta koji imaju stabilnu anginu pektoris (ili hroničnu i stabilnu ishemijsku bolest srca&lt;ref&gt;Crea F. ''ESC textbook of cardiology.'' Oxford: Oxford University Press; 2010. Chronic ischaemic heart disease.&lt;/ref&gt;) bol se uvek pojavljuje u sličnim situacijama, pri određenom stepenu napora, koji je individualno različit kod različitih osoba. Bol prolazi posle nekoliko minuta odmora ili primene nitroglicerina sublingvalno (pod jezik). Anginozni bol najčešće označava aterosklerotsko oštećenje srčanih arterija, ali se može javiti i kod bolesnika s aortnom stenozom, kod hipertrofične kardiomiopatije ili [[Hipertenzija|hipertenzije]] (obično u drugom ili trećem stadijumu bolesti) bez oštećenja srčanih arterija.&lt;ref name=&quot; Vasiljević &quot;/&gt;.

U cilju brzog, boljeg i preciznijeg ocenjivanja težine anginoznih tegoba na osnovu anamnestičkih podataka, Kanadsko kardiovaskularno udruženje ''(CCS – Canadian Cardiovascular Society)''&lt;ref&gt;[http://www.ccs.ca/home/index_e.aspx ''Canadian Cardiovascular Society''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131112142711/http://www.ccs.ca/home/index_e.aspx |date=2013-11-12 }} Pristupljeno 9.9.2013.&lt;/ref&gt; predložilo je primenu klasifikacije stabilne angine pektoris koja je predstavljena u ovoj tabeli,&lt;ref name=&quot;ref2&quot;&gt;Fox K, Garcia MA, Ardissino D, Buszman P, Camici PG, Crea F, et al. ''Guidelines on the management of stable angina pectoris: executive summary: The Task Force on the Management of Stable Angina Pectoris of the European Society of Cardiology.'' Eur Heart J. 2006 Jun;27(11):1341- 81.&lt;/ref&gt;
&lt;center&gt;
'''&lt;big&gt;Klasifikacija stabilne angine pektoris prema Kanadskom kardiovaskularnom udruženju.&lt;/big&gt;'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klasa !! Anamnestički podaci 
|-
|&lt;center&gt; '''I''' || Uobičajena fizička aktivnost ne izaziva bol (šetnja, penjanje uz stepenice) 
|-
|&lt;center&gt; '''II''' || Lako ograničenje uobičajene aktivnosti dovodi do bola (šetnja ili penjanje uz stepenice, hod uzbrdo, bol posle obroka, na hladnoću, vetar, zbog emocionalnih stresova)
|-
|&lt;center&gt; '''III''' || Mala fizička aktivnost dovodi do bola (šetnja po ravnom, penjanje uz stepenice) 
|-
|&lt;center&gt; '''IV''' || Nemogućnost da se izvrši bilo koja fizička aktivnost bez bola (bolovi mogu biti prisutni iu miru)
|}
&lt;/center &gt;
Iako je ovaj sistem rangiranja angine pektoris Kanadskog kardiovaskularnog udruženja, prema težini napora, prihvaćen širom sveta u poslednjih 30 godina, isto to udruženje danas smatra da je revizija ove klasifikacije poželjna s obzirom na moguće nepravilnosti i nedoslednosti u odnosu na stavovove koji su danas prisutni u lečenju ishemijske bolesti srca.&lt;ref&gt;Campeau L. ''The Canadian Cardiovascular Society grading of angina pectoris revisited 30 years later.'' Can J Cardiol 2002;18:371-379.&lt;/ref&gt;

Do skora se smatralo da pacijenti sa stabilnom anginom pektoris (bolovima u grudima) bez opstruktivne koronarne bolesti srca, kao i osobe ženskog pola imaju niži rizik za kardiovaskularne događaje (srčani udar ili smrtni ishod), međutim dokazi koji ovo podržavaju su veoma retki. Naime, brojna istraživanja pokazuju suprotno, tj da su takve osobe u povećanom riziku od smrtnog ishoda, u poređenju sa referentnim stanovništva bez ishemijske bolesti srca, kao i da je rizik za osobe ženskog, isti kao kao za osobe muškog pola.&lt;ref&gt;Glaser R, Selzer F, Jacobs AK, Laskey WK, Kelsey SF, Holper EM, Cohen HA, Abbott JD, Wilensky RL. ''Effect of gender on prognosis following percutaneous coronary intervention for stable angina pectoris and acute coronary syndromes.'' Am J Cardiol. 2006 Dec 1;98(11):1446-50. Epub 2006 Oct 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hemingway H, McCallum A, Shipley M, Manderbacka K, Martikainen P, Keskimäki I. ''Incidence and prognostic implications of stable angina pectoris among women and men''. JAMA. 2006 Mar 22;295(12):1404-11.&lt;/ref&gt;

=== Nestabilna akutna angina ===
Nestabilna angina, kao termin, primenjuje se za naglo pogoršanje angine pektoris:
* ''kada napadi postanu jačeg intenziteta ili se češće ponavljaju (≥ 3 epizode ​​dnevno),'' 
* ''kada ih uzrokuje manji stepen napora nego prethodno,'' 
* ''kada se napadi angine javljju pri odmaranju,'' 
* ''kada se angina javlja posle nedavno preležanog srčanog udara.''

Kada su ove promene praćene objektivnim [[EKG]] nalazom ishemije srčanog mišića (depresija ST segmenta ili dinamika inverzije T talasa), znak su ozbiljne opstrukcije (začepljenja-[[tromboza|tromboze]]) nekog od glavnih krvnih sudova srca.

Ovaj oblik angine se često naziva i preinfarktno stanje, i može se javiti u više oblika, koji međusobno nisu tačno razgraničeni:
* ''Progresivna angina pektoris'' – ({{jez-lat|angina pectoris progresiva}})
* ''Angina pektoris intraktabilis (sa kojom se teško radi)'' – ({{jez-lat|angina pectoris intractabilis}})
* ''Inicijalna angina pektoris'' – ({{jez-lat|angina pectoris initialis}})
* ''Dekubitalna angina pektoris'' – ({{jez-lat|angina pectoris decubitus}})
* ''Noćna angina pektoris'' – ({{jez-lat|angina pectoris nocturna}})
* ''Anginozni status'' – ({{jez-lat|status anginosus}})
{{izdvojeni citat|''Nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta, infarkt miokarda sa elevacijom ST segmenta i iznenadna (nagla) srčana smrt predstavljaju akutne, nestabilne oblike ishemijske bolesti srca pod zajedničkim nazivom akutni koronarni sindrom (AKS)&lt;ref name=&quot; Vasiljević &quot;/&gt;.''}}

=== Princmetalova (varijantna-vazomotorna) angina ===
{{glavni članak|Princmetalova angina}}
U ovu grupu angina spadaju vazomotorni oblici angine pektoris kod kojih obično nema organske stenoze, već je poremećaj u koranornim arterijama izazvan spazmom. Tu spadaju pored varijantne-Princmetalove angine i:&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt;

'''Nikotinska angina pektoris kod pušača.'''&lt;br /&gt;Istraživanjima je utvrđeno da pušači imaju veću tendenciju ka nižim nivoima [[Azotni oksidi|azotnog oksida]] u krvnim sudovima nego nepušači, što povećava sklonsot ka vazospazmima praćenim anginoznim bolovima. Zato se smatra da je [[pušenje]] jedan od glavni faktor [[rizik]]a za pojavu koronarnog spazama.&lt;ref&gt;{{en}} ''Prinzmetal's Angina'' na [http://www.hearthealthywomen.org/cardiovascular-disease/prinzmetals-angina/prinzmetals-angina.html HeartHealthyWomen.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514005154/http://www.hearthealthywomen.org/cardiovascular-disease/prinzmetals-angina/prinzmetals-angina.html |date=2013-05-14 }}, Pristupljeno 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;U.S. Department of Health and Human Services. ''The Health Consequences of Smoking: Nicotine Addiction: A Report of the Surgeon General.'' Atlanta: U.S. Department of Health and Human Services, Public Health Service, Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Chronic Disease Prevention and Health Promotion, Office on Smoking and Health, 1988 [accessed 2010 Jun 6.]&lt;/ref&gt;

'''Ergotaminska angina pektoris'''

'''Reflektorna vagovagalna angina pektoris'''

Varijantna (Princmetalova) angina-rezultat je grča koronarnih arterija, najčešće udruženog sa postojećom koronarnom ateroskelrozom. Karakteristično je da se bol javlja u stanju mirovanja ili budi pacijenta iz [[san|sna]], a ne pri naporu, kao kod drugih oblika &lt;ref name=autogenerated2&gt;[http://emedicine.medscape.com/article/153943-overview Coronary Artery Vasospasm] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;.

Promene na elektrokardiogramu (EKG) su tipične - u toku epizode ​​angine dolazi do elevacije ili rasta ST segmenta ''(označeno crvenom strelicom na slici)''. Da bi se utvrdila dijagnoza postoji potreba za specijalizovanim proverama primenom različitih testova &lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt;.

Oko 2% bolesnika sa anginom pektoris ima spazam koronarnih arterija. Spazam koronarnih arterija javlja se otprilike kod 4 na svakih 100.000 stanovnika, sa različitom stopom učestalosti u pojedinim delovima sveta.&lt;ref&gt;Sueda S, Kohno H, Oshita A, Fukuda H, Kondou T, Yano K, et al. ''Coronary abnormal response has increased in Japanese patients: Analysis of 17 years' spasm provocation tests in 2093 cases.'' J Cardiol. May 2010;55(3):354-361&lt;/ref&gt;.

Učestalost Princmetalove angine među najnižim je u [[svet]]u u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Kod oko 4% pacijenata nakon koronarne [[angiografija|angiografije]] postoje dokazi o fokalnim spazmima, (koji su definisani kao 75% smanjenje lumena koronarne arterije nakon primene [[ergonovin]]a &lt;ref&gt;Harding MB, Leithe ME, Mark DB, Nelson CL, Harrison JK, Hermiller JB, et al. ''Ergonovine maleate testing during cardiac catheterization: a 10-year perspective in 3,447 patients without significant coronary artery disease or Prinzmetal's variant angina.'' J Am Coll Cardiol. Jul 1992;20(1):107-11.&lt;/ref&gt;.

U [[Francuska|Francuskoj]], učestalost je tri puta veća nego u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Oko 12% pacijenata imalo je pozitivan nalaz nakon sprovedenog, na [[ergonovin]]u zasnovanog, testiranja &lt;ref&gt;Bertrand ME, LaBlanche JM, Tilmant PY, Thieuleux FA, Delforge MR, Carre AG, et al. ''Frequency of provoked coronary arterial spasm in 1089 consecutive patients undergoing coronary arteriography. Circulation. Jun 1982;65(7):1299-306.''&lt;/ref&gt;, dok u [[japan]]skim studijama objavljenim u publikacijama, o spazmu koronarnih arterija, navode pozitivan nalaz kod oko 30% pacijenata&lt;ref&gt;Sueda S, Kohno H, Fukuda H, Ochi N, Kawada H, Hayashi Y, et al. ''Frequency of provoked coronary spasms in patients undergoing coronary arteriography using a spasm provocation test via intracoronary administration of ergonovine.'' Angiology. Jul-Aug 2004;55(4):403-11&lt;/ref&gt;.

=== Ostale forme angine pektoris ===
==== Tiha ili bezbolna angine pektoris ====
Tiha ili bezbolna angine pektoris, ili nemanifestna ishemijska bolest srca, je u stvari, bezbolna ishemija koja se u suštini ne razlikuje od uobičajene angine, ako uzmemo u obzir efekat ishemije na srce u celini. Glavna razlika je praktično samo u njenom nazivu, jer srčani mišić dobija manje kiseonika, a pacijent ne doživljava bol. Ova vrsta angine pektoris često je praćena osećajem nedostatka vazduha ili zamaranjem.&lt;ref&gt;Knatterud GL, Bourassa MG, Pepine CJ, et al. ''Effects of treatment strategies to suppress ischemia in patients with coronary artery disease: 12-week results of the asymptomatic cardiac ischemia pilot (ACIP) study.'' J Am Coll Cardiol, 1994;24:1-6.&lt;/ref&gt; U klinčkoj slici koronarne bolesti upravo je najčešće prisutna bezbolna, tj. nemanifestna ishemija srčanog mišića, koju ne prati anginozni bol kao najprepoznatljiviji simptom, već najčeće propratni simptomi nedostatak vazduha i prisutan zamor.&lt;ref&gt;Đorđević P, Lalić M. ''Koronarna bolest''. U: Kardiologija III izdanje. Nedeljković S. Ed. 1956-59. D.P. za izdavačko trgovinsku delatnost. Beograd, 2000.&lt;/ref&gt; Uz objektivne pokazatelje ishemije srčanog mišića, često nisu prisutni simptomi koji su ekvivalentni angini.

{{izdvojeni citat|''Nemanifestna ishemija se karakteriše izmenjenom dijastolni funkcijom leve komore, povećanjem dijastolnog pritiska u plućnoj arteriji, poremećajem ritma srca pa i naprasnom srčanom smrću. Smatra se da je nema ishemija posledica kombinacije različite senzitivnosti na bolne draži i disfunkcije endotela u koronarnoj bolesti.&lt;ref&gt;Zoran Čeperković, Nemanifestna ishemijska bolest srca, Saopštenja, Opšta medicina 2005; 11 (1-2): 14-18&lt;/ref&gt;''}}

Zašto se to dešava, teško je sa potpunom tačnošću reći? Opisana su četri moguća mehanizma:
* ''Postojanje autonomne neuropatije,''
* ''Visok prag za druge vrste bolnih draži'', koji postoji kod određenog broja ljudi, koji generalno dobro tolerišu bol, pa čak ga i ne osećaju.
* ''Povećana produkcija endorfina'', koji povećavaju prag za bol,
* ''Različit stepen težine ishemije u bolesnika sa stabilnom i nestabilnom anginom pektoris''.&lt;ref&gt;Nešković A, Vlahović A, Otašević P. ''Nema ishemija miokarda.'' U: Kardiologija principi i praksa. Beograd, 2000.&lt;/ref&gt;

Smanjena reakcija na bol u nekim slučajevima može se uočiti i kod bolesnika sa šećernoj bolesti. Promene na krvnim sudovima i [[nerv|nervnim završecima]], uključujući i srce u dijabetičara su takve, da ponekad čak i srčani napad kod njih može proći bez bilo kakvi tegoba, ili su one toliko male da se srčani udar dijagnostikuje tek nakon nekoliko godina kao slučajni nalaz.&lt;ref&gt;Boland LL, Folsom AR, Sorlie PD, Taylor HA, Rosamond WD, Chambless LE, Cooper LS. ''Occurrence of unrecognized myocardial infarction in subjects aged 45 to 65 years (the ARIC study).'' Am J Cardiol. 2002;90:927-931.&lt;/ref&gt;

[[Dijagnostika]] bezbolane ishemije je moguća u toku testa fizičkim opterećenjem, kada lekar na EKG konstatuje jasne znake ishemije, a pacijent ništa ne doživljava i nastoji da savlada opterećenje još dugo vremena. Ako se test ne prekine, pacijent može doći čak i do ivice srčanog udara, a da nije toga svestan.

==== Refraktorna angina ====
Ovaj oblik angine pektoris karakteriše stanje u kome pacijenti ne odgovaraju na konvencionalno lečenje.

U današnje vreme sve je više pacijenata sa [[arterijska bolest srca|arterijskom bolešću srca]], koji imaju česte anginozne bolove, a više ne reaguju, ni na uobičajenu terapiju lekovima, niti na revaskularizaciju srčanog mišića. Vrlo česti anginozni bolovi i nemogućnost njihovog ublažavanja otežavaju život i onemogućavaju obolelom osnovne radne i životne aktivnosti, a njihova prognoza je vrlo loša.

Zato se u svetu sve više istražuju novi terapijski metodi i tehnike, među kojima su najbolje rezultate pokazale; pojačana spoljašnja kontrapulzacija, transmiokardna revaskularizacija srčanog mišića, kao i neurostimulacija, koje smanjuju broj anginoznih napada i popravljaju objektivne pokazatelje ishemije srčanog mišića kod bolesnika sa refraktornom anginom pektoris&lt;ref&gt;Ristić A, Angelkov L, Damjanović M, Baškot B. ''Lečenje refraktorne angine pektoris.'' Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. 2004; 132(11-12):453-457. [http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0370-8179/2004/0370-81790412453R.pdf scindeks] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;.

== Kliničke karakteristike ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=3 | '''Kanadska klasifikacija angine pektoris kojom se određuje težina kliničke slike koronarne arterijske bolesti'''
|-
|&lt;center&gt; '''Stepen težine''' ||&lt;center&gt; '''Opis'''||&lt;center&gt; '''Primer'''
|-
|&lt;center&gt; I || Pri normalnom naporu se ne javlja angina, javlja se samo pri teškom naporu.|| 
|-
| &lt;center&gt;II || Angina se javlja pri naporu.|| Tegobe kod penjanja uz stepenice ili hodanja uzbrdo.
|-
|&lt;center&gt; III || Angina se javlja pri minimalnom naporu. || Tegobe u toku obavljanja svakodnevnih kućnih poslova
|-
|&lt;center&gt; IV || Anginozni napadi se javljaju pri minimalnom naporu, ali takođe u mirovanju.|| Tegobe se mogu javiti i u mirovanju
|-
|}

== Dijagnoza ==
&lt;center&gt;
{|style=&quot;background-color:Lavender; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Thistle; padding:2px&quot;
|'''''Dijagnoza angine pektoris se postavlja na osnovu pažljivo uzete anamneze praćene usmerenim fizikalnim pregledom, i procenom srčanih faktora rizika. Uz odgovarajuće dijagnostičke testove, ovako sproveden dijagnostički postupak omogućava postavljanje precizne dijagnoze u 90% slučajeva.''''' 
|}
&lt;/center&gt;
=== Preporuke ===
Verovatnoća za postojanje stabilne angine pektoris može se izračunati na osnovu kliničkih karakteristika bola u grudima, godina starosti i pola bolesnika.&lt;ref name=&quot;Ref15&quot;/&gt;

'''Tri najvažnije kliničke karakteristike bola u grudima su:''' 
: 1. retrosternalno (iza grudne kosti) lokalizacija karakterističnog kvaliteta i trajanja, 
: 2. provociranost fizičkim naporom ili emocionalnim stresom, 
: 3. prestanak bola pri odmoru ili na primenu [[nitroglicerin]]a.

Na osnovu ovih karakteristika, bol u grudima se klasifikuje kao: 
: '''1. tipična ili definitivna angina pektoris''' - potrebno je da bol u grudima ima sve tri navedene karakteristike, 
: '''2. atipična ili moguća angina pektoris''' - bol ima dve od tri navedene karakteristike, 
: '''3. nesrčani bol u grudima''' - postoji jedna ili nijedna od navedenih karakteristika.

Nakon što se ustanovi verovatnoći postojanja angine pektoris ([[Ishemijska bolest srca|ishemijska bolest srca - IBS]]) (tzv. „pretest verovatnoća“ u Bejsovoj teoremi), bolesnik se prema verovatnoći za postojanje angine pektoris (IBS) može svrstati u jednu od tri kategorije
: '''1. Mala verovatnoća''' — manja od 10% (prema nekim autorima manja od 20%). Kod ovih bolesnika nije potrebno dodatno ispitivanje neinvazivnim ili invazivnim testovima (osim za procenu određenih sportskih ili profesionalnih sposobnosti).
: '''2. Srednja verovatnoća''' — 10 - 90% (prema nekim autorima između 20 i 80%). Ove bolesnike potrebno je testirati neinvazivnim funkcionalnim testovima kako bi se dokazalo postojanje ishemije srčanog mišića. 
: '''3. Visoka verovatnoća''' — veća od 90% (prema nekim autorima veća od 80%). Kod ovih bolesnika indikovana je [[koronarna angiografija]] i to bez prethodnog neinvazivnog testiranja.

Navedenih preporuka, u dijagnostici se treba obavezno pridržavati; ''zato što kod bolesnika sa niskom (odnosno visokom) pretest verovatnoćom za postojanje angine pektoris ([[Ishemijska bolest srca|IBS]]), neinvazivno funkcionalno testiranje i u slučaju lažno pozitivnog(odnosno negativnog) rezultata i dalje daje nisku (odnosno visoku) post-test verovatnoću postojanja angine pektoris ([[Ishemijska bolest srca|IBS]]) koja utiče na donošenje kliničkih odluka nezavisno od rezultata testa.&lt;ref name=&quot;Ref4&quot;&gt;Ostojic M. ''Preporuke za prevenciju ishemijske bolesti srca.'' Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije; 2002.&lt;/ref&gt;''

=== Definicije nivoa dokaza i klasa preporuka ===
Definicije klasa preporuka i nivoa dokaza, koji su korišćeni u daljem tekstu, prikazane su na osnovu preporuka u kliničkim vodičima koji su kao literatura korišćeni za pisanje ove stranice, i predstavljeni su u dole navedenim tabelama:
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=3 |&lt;center&gt; &lt;big&gt;'''Definicije klasa preporuka.&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;/&gt;'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;center&gt; '''Klasa preporuke''' ||&lt;center&gt; '''Definicija'''
|-
|&lt;center&gt;'''Klasa I''' || Postoje dokazi i/ili opšta saglasnost da je određeni tretman ili procedura delotvoran, koristan i efektan.
|-
|&lt;center&gt;'''Klasa II''' || Postoje protivrečni dokazi i/ili različiti stavovi oko koristi/efikasnosti određenog tretmana ili procedure.
|-
|&lt;center&gt;'''Klasa IIa''' || Najveći broj dokaza govori u prilog koristi/efikasnosti.
|-
|&lt;center&gt;'''Klasa IIb''' || Korist/efikasnost je mnogo manje zasnovana na dokazima/stavovima. 
|-
|&lt;center&gt;'''Klasa III''' || Postoje dokazi ili opšta saglasnost da određeni tretman ili procedura nije koristan/efikasan, i u nekim slučajevima može biti štetan.
|-
|}

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=3 |&lt;center&gt; &lt;big&gt;'''Definicije nivoa dokaza.&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;/&gt;'''&lt;/big&gt;
|-
|&lt;center&gt; '''Nivo dokaza A''' || Dokazi potiču iz više randomizovanih kliničkih studija ili meta-analiza.
|-
|&lt;center&gt;'''Nivo dokaza B'''|| Dokazi potiču iz jedne randomizovane studije ili velikih nerandomizovanih studija. 
|-
|&lt;center&gt;'''Nivo dokaza C''' || Konsenzus ili mišljenje eksperata i/ili male studije, retrospektivne studije, registri .
|-
|}

{{izdvojeni citat|''Postoje nedoumice i među autorima preporuka, kakva je npr razlika između '''I, IIa''' ili '''IIb'''. Diplomatsko objašnjenje je da preporuka '''I''' znači da ona ima prednost, preporuka '''IIa''' je nešto što se mora razmatrati u multidisciplinarnom timu i sa bolesnikom, a preporuka '''IIb''' se može, ali i ne mora razmatrati i uzimati u obzir. Preporuka '''III''', smatra se da je procedura nekorisna ili čak štetna.&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;/&gt;''}}
 
=== Anamneza ===

U [[Anamneza (medicina)|anamnezi]] angine pektoris najznačajnije podaci su oni koji opisuju osobine ili karakteristike bola;&lt;ref name=&quot;Ref15&quot;/&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=2 |&lt;center&gt; '''Karakteristike bola u angini pektoris'''&lt;/center&gt;
|-
!&lt;center&gt; Bol !!&lt;center&gt; Prezentacija bola 
|-
| '''Karakter''' || Obično čvrst, stežući, u vidu pritiska, tuposti, težine, žarenja, osećaja gušenja (dispneja), ponekad praćen povraćanjem. Disanje i promena položaja nemaju uticaja na oštrinu bola

Odsutna nelagodnost u grudima (npr., dispneja, [[povraćanje]], izmenjeni senzorijum)
|-
| '''Lokalizacija''' || 
Centralni prostor grudnog koša, iza grudne kosti (često difuzno u bilo kom predelu između C7-T4 dermatoma)

Retrosternalnno ili substernalno, iznad dojke, levo jednostrano, napred jednostrano, gornji deo trbuha, rame, vrat, ruke, pozadi u predeo lopatice.

Lokacija bola u zubima, vilici, donjem delu lica (iznad C7 [[dermatom]]a) često je nejasne etiologije.
|-
| '''Širenje'''|| Jedonstrano ili obostrano u ruke, ramena, vrat, donji deo lica, vilice, uvo ili nazad u leđa i epigastrijum 
|-
|'''Precipitacija''' || Zbog napora ili uzbuđenja, nakon obroka, statičkog napora, za vreme hladnog vremena
|-
| '''Trajanje''' || Do 15 minuta, ako traje duže - sumnjati na srčani udar
|-
| '''Pogoršanje''' || Ako se napor nastavi
|-
| '''Olakšanje''' || Nakon par minuta odmora ili primene nitroglicerina sublingvalno (pod jezik), kiseonika, smanjenjenja stresnog nadražaja, lekova protiv bolova ili [[placebo]] [[koktel]]a.
|-
|'''Ozbiljnost'''|| Blaga do ozbiljna (1/10 do &gt; 10/10)
|}
Većina pacijenata anginu pektoris češće doživljava kao nelagodnost u grudima iza grudne kosti, nego kao jasno definisan bol. Jedan deo pacijenata anginu pektoris opisuje kao pritisak, težinu, stiskanje, žarenje, ili osećaj davljenja ili gušenja. Drugi deo pacijenata koristi prideve za anginozne tegobe, opisujući ih kao dosadne, bolove, ili stiskanje. Raznolikost anamnestičkih podataka u istoriji bolesti verovatno je povezana sa starošću pacijenata, polom, [[rasa|rasom]], [[kultura|kulturom]] i [[obrazovanje]]m.

Anginozni bol može biti lokalizovan pre svega u [[epigastrijum]]u, [[leđa|leđima]], vratu, [[vilica|vilici]] ili ramenima. Karakteristične lokacije u koje zrači bol su [[Ruka|ruke]], [[rame]]na i vrat. Tipično, za anginu je da se ona javlja nakon napora, [[jela]], izlaganja [[hladnoća|hladnoći]], ili [[emocionalni stres|emocionalnom stresu]]. Tegobe obično traju od 1 do 5 minuta i povlače se nakon odmora ili primene nitroglicerina. [[Bol u grudima]] kod jednostavne angine pektoris traje samo nekoliko [[sekund]]i. Intenzitet anginoznih tegoba ne menja se [[disanje]]m, kašaljem ili promenom položaja tela. Bol kod Princmetalove angine često je slabo izražen pa se ponekad naziva i tihi bol u [[grudi]]ma. Ovi pacijenti mogu tegobe opisati kao „kratak dah“, [[mučnina|mučninu]] ili bol u [[stomak]]u.&lt;ref&gt;Almeda FQ, Kason TT, Nathan S, Kavinsky CJ. ''Silent myocardial ischemia: concepts and controversies.'' Am J Med. Jan 15 2004;116(2):112-8&lt;/ref&gt; Bol iznad [[donja vilica|donje vilice]] i ispod epigastrijumu retko je anginozni.

Takođe, pri uzimanju anamneze treba imati u vidu da sistemske bolesti, kao što su [[šećerna bolest]] ili hronični bolni sindromi, mogu izmeniti karakteristike anginoznih simptoma, dok druga oboljenja, kao što su prethodna [[cerebralna vaskularna bolest]] ili [[demencije]], mogu da ograniče sposobnost pacijenta da da pravilan opis simptoma.

=== Fizikalni pregled ===
[[Datoteka:Stethoscope (PSF).png|thumb|Auskultacijom|[[Auskultacija]] bolesnika sa anginom pektoris najčešće je bez patoloških znakova, ali se mogu otkriti i srčani šumovi kao znak oštećenja srca.]]
Ovim pregledom moraju se ustanoviti svi međusobno povezani uslovi ili faktori rizika.
Obavezno, prvo se proverava krvni pritisak i puls, pošto bol obično povećava obe izmerene vrednosti.
Kod većine pacijenata fizikalni nalaz pokazuje da nema patoloških znakova.&lt;ref name=&quot;Ref15&quot;/&gt;

* ''Inspekcija'': pomodrelost, bledilo kože i vidljivih sluzokoža (ukazuje na anemiju), povećane pulsacije vratnih vena i uvećanje jetre (hronična srčana insuficijencija), generalizovani edam može biti znak perifernog vaskularnog oboljenja.
* ''Palpacija'': pozitivan Levinov znak (izvodi ga lekar pritiskom pesnice na grudnu kost pacijenta) pri čemu pacijent navodi pojavu nelagodnosti, što pouzdano govori o angini pektoris.
* ''[[Auskultacija]] srca'': čest je S4 srčani ton, koji je tih i teško se čuje. Pojava S3 tona i blagog apikalnog mitralnog šuma znak je da su oštećene srčane funkcije.
* ''[[Perkusija (medicina)|Topografska (granična) perkusija]]'': kod promena na srcu služi za određivanje njegove veličine i eventualnih nfiltrativnih promena u sredogruđu i prisustvo izliva (kod perikarditisa) u srčanoj kesi.
{{clear}}

=== Dijagnostički testovi &lt;ref&gt;{{en}} Marc D Haber ''Angina Pectoris in Emergency Medicine Workup'' [http://emedicine.medscape.com/article/761889-workup emedicine]&lt;/ref&gt; ===
Kod svih bolesnika sa suspektnom ili stabilnom anginom pektoris potrebno je uraditi sledeće: biohemijske analize krvi, [[EKG]] u miru, test opterećenja, na pokretnoj traci ili ergociklu, terapijsku probu nitroglicerinom i dodatna ispitivanja.

==== Primena Bajesovog koncepta verovatnoće u izboru testa ====

Osnova svakog kliničkog odlučivanja baziranog na primeni neinvazivnih testova za procenu prisustva angine pektoris je dijagnostička mogućnost testa da proceni njeno prisustvo, odnosno odsustvo. Ovo se konvencionalno prikazuje senzitivnošću, specifičnošću i prediktivnomvrednošću datog testa i zasniva se najčešće na Bajesovom konceptu verovatnoće.&lt;ref&gt;M.Ostojić, P.Mitrović, J.Milosavljević, N.Milić, J.Marinković–Erić, ''3.2. Bayes-ov koncept verovatnoće za prisustvo koronarne bolesti: primena Bayesoveteoreme u kliničkom odlučivanju'' u: Preporuke za prevenciju ishemijske bolesti srca, Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije, pp. 28 (2002)&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Implikacija Bajesovog koncepta u interpretaciji nekog kardiološkog testa proizilazi iz analize odnosa verovatnoća bolesti pre i posle testa, u funkciji pozitivnih ili negativnih rezultata primenjenog testa. Po pravilu, kada lekar želi da potvrdi postojanje angine pektoris - bira test visoke specifičnosti, a ako želi da isključi neku bolest - izabrani test bi trebalo da je visoko senzitivan.&lt;ref&gt;Dotlić R, Maksimović R, Dragićević T, Gajić M. ''Edukacija medicinske informatike  na Medicinskom fakultetu u Beogradu''. Srp Arh Celok Lek 1995, 123 Suppl 2: 1-4.&lt;/ref&gt;}}

Idealni test za procenu angine pektoris mora daima senzitivnost i specifičnost 100%, a njegova prediktivna vrednost je 100% u slučaju pozitivnog testa i 100% u slučaju negativnog, bez obzirana na verovatnoću prisustva bolesti u testiranoj populaciji pre testa. 
* Senzitivnost testa označava njegovu sposobnost da u odnosu na zlatni standard (koronarna angiografija ili autopsija) otkrije bolesnika. Ako je test npr 75% senzitivan, to znači da je on u 75 od 100 bolesnika bio pravo pozitivan, a u 25 lažno negativan. 
* Specifičnost testa je sposobnost testa da prepozna zdravog ispitanika u odnosu na zlatni standard. Ako je test npr 70% specifičan, to znači da je on u 70 zdravih ispitanika bio pravo negativan, a u 30 lažno pozitivan.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=3 |&lt;center&gt; &lt;big&gt;'''Dijagnostička tačnost testa.&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;/&gt;'''&lt;/big&gt;
|-
|'''&lt;big&gt;Senzitivnost (Sn)'''&lt;/big&gt;&lt;br /&gt;% bolesnika kod kojih angina pektoris postoji koji se mogu otkriti sa pozitivnim testom &lt;big&gt;'''PP/(PP+LN)'''&lt;/big&gt;||
|-
|&lt;big&gt;'''Specifičnost (Sp)'''&lt;/big&gt;&lt;br /&gt;% zdravih osoba koje se mogu identifikovati negativnim testom &lt;big&gt;'''PN/(PN+LP)'''&lt;/big&gt;||[[Datoteka:Inferno Riesenslalom-02 2007.jpg|150px|bezokvira|centar]]
|-
|&lt;big&gt;'''Skraćenice'''&lt;/big&gt;|| &lt;big&gt;'''PP'''&lt;/big&gt; = pravo pozitivan, &lt;big&gt;'''LP'''&lt;/big&gt; = lažno pozitivan, &lt;big&gt;'''PN'''&lt;/big&gt; = pravo negativan, &lt;big&gt;'''LN'''&lt;/big&gt; = lažno negativan
|-
|}

==== Laboratorijske analize ====
* Kompletna [[Krv|krvna slika]] (obratiti pažnju na [[Anemija|anemiju]] - može biti uzrok angine),
* Glikemija – nivo šećera u krvi – (natašte),
* Lipidni status,
* Kreatinin, urea, hepatogram, mokraćna kiselina, [[fibrinogen]], hsCRP,
* Srčani enzimi ako je bol oštar i traje duže od 10 minuta.
&lt;center&gt;
'''&lt;big&gt;Preporuke za laboratorijske analize kod bolesnika sa stabilnom anginom pektoris.&lt;ref name=&quot;ref2&quot;/&gt; &lt;/big&gt;'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Preporuke za laboratorijske analize u početnoj proceni angine pektoris (kod svih pacijenata) !! Klasa preporuke!! Nivo dokaza
|-
|Lipidni profil našte, ukupni [[holesterol]], HDL, LDL i [[trigliceridi]] ||&lt;center&gt; '''I''' || &lt;center&gt; '''B'''
|-
| Glukoza našte||&lt;center&gt; '''I''' ||&lt;center&gt;  '''B'''
|-
| Kompletna krvna slika: [[hemoglobin]] (Hb), [[leukociti]] ||&lt;center&gt; '''I''' ||&lt;center&gt;  '''B'''
|-
| Kreatinin||&lt;center&gt; '''I''' ||&lt;center&gt; '''C'''
|-
! Preporuke za laboratorijske analize u početnoj proceni angine pektoris (zasnovane na kliničkoj slici) !! !! 
|-
|Markeri oštećenja srčanog mišića, ako klinička slika ukazuje na nestabilnost ili akutni koronarni sindrom ||&lt;center&gt; '''I'''||&lt;center&gt; '''A'''
|-
|Markeri tireoidne funkcije ako je klinički indikovano||&lt;center&gt; '''I'''||&lt;center&gt; '''C'''
|-
|Oralni test opterećenja glukozom||&lt;center&gt; '''IIa'''||&lt;center&gt; '''B'''
|-
|[[C reaktivni protein|hsCRP]] &lt;ref name=&quot;pmid17062957&quot;&gt;{{cite journal | author=Kim H, Yang DH, Park Y, Han J, Lee H, Kang H, Park HS, Cho Y, Chae SC, Jun JE, Park WH | title = Incremental prognostic value of C-reactive protein and N-terminal proB-type natriuretic peptide in acute coronary syndrome | journal = Circ. J. | volume = 70 | issue = 11 | pages=1379–84 | year = 2006 | month = November | pmid = 17062957 | doi = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Risk&quot;&gt;{{cite journal | author = Clearfield MB | title = C-reactive protein: a new risk assessment tool for cardiovascular disease | journal = The Journal of the American Osteopathic Association | volume = 105 | issue = 9 | pages = 409–16 | year = 2005 | month = September | pmid = 16239491 | url = http://www.jaoa.org/content/105/9/409.full | access-date = 2014-03-23 | archive-date = 2012-01-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120110071000/http://www.jaoa.org/content/105/9/409.full | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;||&lt;center&gt; '''IIb'''||&lt;center&gt; '''B'''
|-
|Lp(a),&lt;ref&gt;Nordestgaard BG, Chapman MJ, Ray K, Borén J, Andreotti F, Watts GF, Ginsberg H, Amarenco P, Catapano A, Descamps OS, Fisher E, Kovanen PT, Kuivenhoven JA, Lesnik P, Masana L, Reiner Z, Taskinen MR, Tokgözoglu L, Tybjærg-Hansen A (December 2010). ''&quot;Lipoprotein(a) as a cardiovascular risk factor: current status&quot;.'' Eur. Heart J. 31 (23): 2844–53. doi:10.1093/eurheartj/ehq386. PMC 3295201. {{PMID|20965889}}.&lt;/ref&gt; [[ApoA-1 Milano|ApoA-1]],&lt;ref&gt;Franceschini G, Sirtori CR, Capurso A, Weisgraber KH, Mahley RW (1980). ''&quot;A-IMilano apoprotein. Decreased high density lipoprotein cholesterol levels with significant lipoprotein modifications and without clinical atherosclerosis in an Italian family&quot;'' (PDF). J. Clin. Invest. 66 (5): 892–900. doi:10.1172/JCI109956. PMC 371523. {{PMID|7430351}}.&lt;/ref&gt; i ApoB.&lt;ref&gt;Contois JH, Warnick GR, Sniderman AD (2011). ''Reliability of low-density lipoprotein cholesterol, non-high-density lipoprotein cholesterol, and apolipoprotein B measurement.'' JOURNAL OF CLINICAL LIPIDOLOGY 5 (4): 264–272. doi:10.1016/j.jacl.2011.05.004. {{PMID|17478563}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;McQueen MJ, Hawken S, Wang X et al. (July 2008). ''Lipids, lipoproteins, and apolipoproteins as risk markers of myocardial infarction in 52 countries (the INTERHEART study): a case-control study.'' Lancet 372 (9634): 224–33. doi:10.1016/S0140-6736(08)61076-4. {{PMID|18640459}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Benn M, Nordestgaard BG, Jensen GB, Tybjaerg-Hansen A (2007). ''Improving prediction of ischemic cardiovascular disease in the general population using apolipoprotein B: the Copenhagen City Heart Study''. Arterioscler Thromb Vasc Biol 27 (3): 661–70. doi:10.1161/01.ATV.0000255580.73689.8e. {{PMID|17170368}}&lt;/ref&gt; ||&lt;center&gt; '''IIb.'''||&lt;center&gt;  '''B'''
|-
|[[Homocistein]]||&lt;center&gt; '''IIb'''||&lt;center&gt; '''B'''
|-
|HbA1c {{efn|HbA1c ili glikozilirani hemoglobin, poznat je i pod nazivom  „dugotrajni šećer“  jer pokazuje srednju vrednost nivoa šećera u krvi tokom 2-3 meseca pre uzimanja uzorka.}}||&lt;center&gt; '''IIb'''||&lt;center&gt; '''B'''
|-
|[[N-terminalni prohormon moždanog natriuretskog peptida|NT-proBNP]] &lt;ref name=&quot;pmid15389242&quot;&gt;{{cite journal | author=Atisha D, Bhalla MA, Morrison LK, Felicio L, Clopton P, Gardetto N, Kazanegra R, Chiu A, Maisel AS | title = A prospective study in search of an optimal B-natriuretic peptide level to screen patients for cardiac dysfunction | url=https://archive.org/details/sim_american-heart-journal_2004-09_148_3/page/518 | journal = Am. Heart J. | volume = 148 | issue = 3 | pages=518–23 | year = 2004 | month = September | pmid = 15389242 | doi = 10.1016/j.ahj.2004.03.014 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12020494&quot;&gt;{{cite journal | author = Nakamura T, Sakamoto K, Yamano T, Kikkawa M, Zen K, Hikosaka T, Kubota T, Azuma A, Nishimura T | title = Increased plasma brain natriuretic peptide level as a guide for silent myocardial ischemia in patients with non-obstructive hypertrophic cardiomyopathy | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-college-of-cardiology_2002-05-15_39_10/page/1656 | journal = J. Am. Coll. Cardiol. | volume = 39 | issue = 10 | pages=1657–63 | year = 2002 | month = May | pmid = 12020494 | doi = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10995414&quot;&gt;{{cite journal | author = Talwar S, Squire IB, Downie PF, Davies JE, Ng LL | title = Plasma N terminal pro-brain natriuretic peptide and cardiotrophin 1 are raised in unstable angina | url = https://archive.org/details/sim_british-heart-journal_2000-10_84_4/page/421 | journal = Heart | volume = 84 | issue = 4 | pages=421–4 | year = 2000 | month = October | pmid = 10995414 | pmc = 1729429 | doi =}}&lt;/ref&gt;||&lt;center&gt; '''IIb'''||&lt;center&gt; '''B'''
|-
! Preporuke za laboratorijske analize za redovnu ponovnu procenu kod bolesnika sa hroničnom stabilnom anginom pektoris!! !!
|-
|Lipidni profil i glukoza našte jednom godišnje||&lt;center&gt; '''IIa'''||&lt;center&gt; '''C'''
|}
&lt;/center&gt;

==== EKG ====
Ova metoda u angini pektoris omogućava objektivizaciju nalaza, jer razvoj koronarne insuficijencije sa pratećom ishemijom i promenama na EKG može nastati naglo, akutno ali može postojati i tokom dugog intervala, da bi se pri fizičkim ili psihičkim naprezanjima ispoljila u vidu tipičnog anginoznog napada. Zbog toga se sa kliničkog i EKG stanovišta uočavaju sledeći oblici promena:
* U miru, [[EKG]] je obično normalan kod 30 - 50% pacijenata,
* Nalaz u toku napada može biti od koristi. Reverzibilna depresija ST segmenta je snažan znak koronarne arterijske bolesti,
* Nalaz kratkotrajna ST depresija, inverzija T talasa ili pojava uspravnih T talasa, čest je kod angine pektoris,
* Dokaz o ranijem srčanom udaru, hipertrofija leve komore ili prisustvo [[blok leve grane|bloka leve grane]] od koristi su pri postavljanju tačne dijagnoze.

[[Datoteka:ECG1.png|center|500px]]
&lt;center&gt;&lt;small&gt;Manifestne promena na ST segmentu [[EKG]] kod bolesnika sa ishemijskim bolom&lt;/small&gt;&lt;/center&gt; 
U zavisnosti od [[elektrokardiogram]]skih promena u ranoj fazi angine pektoris, izdvajaju se dve kategorije bolesnika:

'''1.''' Bolesnici sa ishemijskim bolom ili njegovim ekvivalentima (najčešće dispnejom), kod kojih se elektrokardiogramski registruje perzistentna elevacija ST segmenta ili novonastali [[blok leve grane]]. Kod ovih bolesnika se najčešće kasnije razvije akutni srčani udar sa „Q“ zupcem;

'''2.''' Bolesnici sa ishemijskim bolom ili njegovim ekvivalentima bez perzistentne elevacije ST segmenta i bez novonastalog bloka leve grane. Kod njih se najčešće registruje trajna ili prolazna depresija ST segmenta, inverzija, aplatiranost ili pseudonormalizacija T talasa, nespecifične promene ST segmenta, a nekada i nema promena na elektrokardiogramu. Najveći deo ovih bolesnika nema biohemijske markere nekroze srčanog mišića i predstavlja grupu bolesnika sa nestabilnom anginom pektoris. Ako su prisutni biohemijski markeri to je grupa bolesnika sa srčanim udarom, bez elevacije ST segmenta, odnosno to su uglavnom bolesnici koji imaju akutni srčani udar, bez „Q“ zupca. Takođe, mali procenat može imati akutni srčani udar, sa „Q“ zupcem &lt;ref name=&quot;Vasiljević&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Braunwald E, et al. ''ACC/AHA Guideline Update for the Management of Patients With Unstable Angina and Non–ST–Segment Elevation Myocardial Infarction.'' A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Committee on the Management of Patients With Unstable Angina). ACC/AHA; 2002&lt;/ref&gt;

==== Test opterećenja ====
Test opterećenja, koji se po standardizovanim protokolima izvodi na pokretnoj traci ili ergociklu, kao opšte prihvaćena metoda, rutinski se primenjuje za dijagnostikovanje angine pektoris ili ishemijskom bolesti srca (IBS) ili pak kod bolesnika sa već postavljenom dijagnozom IBS, a kod kojih se test izvodi pre svega u prognostičke svrhe.
&lt;center&gt;
{|style=&quot;background-color:Lavender; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Thistle; padding:2px&quot;
|'''''Test se smatra pozitivnim za koronarnu bolest ukoliko dođe do pada krvnog pritiska za više od 15 mmHg, pojave ventrikularne tahiaritmije, ili pojave nishodne depresije ST segmenta veće od 1&amp;nbsp;mm, trajanja 0,08 sec.'''''
|}
&lt;/center&gt;
Ovim testom se može otkriti IBS tek kada je [[Ateroskleroza|aterosklerozom]] zahvaćeno više od 75% površine poprečnog preseka srčane arterije (što odgovara 50% dijametra stenoze).

{{izdvojeni citat|''Test fizičkim opterećenjem izvodi se sa ciljem postavljanja (ili odbacivanja) dijagnoze IBS. Svim ispitanicima bi trebalo isključiti digoksin, beta blokatore, antagoniste kalcijuma i nitrate, najmanje 24 h (optimalno 48 h) pre izvođenja testa (pod uslovom da isključenje ovih lekova ne utiče značajno na zdravstveno stanje pacijenta). Beta blokatore bi trebalo isključiti postepeno.&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;/&gt;''}}

Zbog visoke dostupnosti i niske cene, test fizičkim opterećenjem sa EKG monitoringom se najčešće
koristi za potvrđivanje uzroka bola u grudima i obezbeđivanje objektivnog dokaza postojanja IBS. 
[[Datoteka:Stress test.jpg|centar|mini|500px|Ispitivanje opterećenja, na pokretnoj traci rutinski se primenjuje za dijagnostikovanje angine pektoris.]]

Međutim ovaj test ima mnoga ograničenja, zbog nedostatke i probleme pri interpretaciji; 
* osetljivost i specifičnost testa je oko 60-80%,
* javlja se i veliki broj lažno pozitivnih rezultata, posebno kod žena posle menopauze, 
* javlja se i veliki broj lažno pozitivnih rezultata kod hipertoničara, hipertrofije leve komore, hiperlipidemija sa posledičnom endotelne disfunkcijom.

Takođe test se ne može primeniti kod bolesnika sa blokom leve grane Hisovog snopa srca, nespecifičnih promena u ST segmentu i T talasu, VPV sindroma, kao i kod prisustva ritma pejsmejkera​​. 
U tim stanjima prednost treba dati vizuelnim metodama, u kojima se prikazuje funkcija ili perfuzija leve komore srčanog mišića (stres ehokardiografiji ili stres perfuzionoj scintigrafiji).&lt;ref name=&quot;Ref5&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
&lt;big&gt;'''Preporuke za primenu testa fizičkim opterećenjem sa vizuelizacionim tehnikama.&lt;ref name=&quot;ref2&quot;/&gt;'''&lt;/big&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Preporuke za primenu testa fizičkog opterećenja sa vizuelizacionim tehnikama(ehokardiografija ili nuklearne metode) u inicijalnoj dijagnostici angine pektoris !! Klasa preporuka!! Nivo dokaza
|-
|Stres ehokardiografija sa testom fizičkog opterećenja kod bolesnika sa srednjom pre-test verovatnoćom za koronarnu bolest koji imaju jednu od sledećih promena na EKG-u u miru:
* VPV sindrom (sindrom preekscitacije),
* ST-depresija u miru ≥ 1&amp;nbsp;mm,
* LBBB (blok leve grane),
* Ritam pejsmejkera
||&lt;center&gt; '''I''' ||&lt;center&gt; '''V'''
|-
|Bolesnici sa neodređenim testom opterećenja na EKG-u, kod kojih postoji velika verovatnoća postojanja koronarne bolesti, gde je dijagnoza još uvek sumnjiva.||&lt;center&gt; '''I''' ||&lt;center&gt; '''V'''
|-
|Bolesnici sa prethodnom revaskularizacijom srčanog mišića  (PCI ili CABG) kod kojih je lokalizacija ishemije značajna. ||&lt;center&gt; '''I''' ||&lt;center&gt; '''A'''
|-
|Farmakološko stres-test (dobutamin, adenozin, dipiridamol) kod bolesnika sa srednjom pretest verovatnoćom za IBS koji nisu sposobni da izvedu adekvatan test fizičkim opterećenjem || ||&lt;center&gt; '''V'''
|-
|Bolesnici sa malom verovatnoćom preopterećenja za postojanje IBS, kao što su žene sa atipičnim bolom u grudima ||&lt;center&gt; '''IIa''' ||&lt;center&gt; '''V'''
|-
|Procena funkcionalne značajnosti intermedijarnih lezija nakon koronarne arteriografije ||&lt;center&gt; '''IIa''' ||&lt;center&gt; '''S'''
|-
|Za određivanje lokalizacije ishemije srčanog mišića, kada se razmatra mogućnost ili planira revaskularizacija (PCI ili CABG) kod bolesnika kod kojih je već urađena arteriografija||&lt;center&gt; '''IIa'''||&lt;center&gt; '''V'''
|}
&lt;/center&gt;

==== Terapijska proba ====
Ona se obavezno primenjuje. Izvodi se tako što se pacijentu probno daje nitroglicerin, (1 [[Tableta (farmacija)|tableta]] bukalno, ispod jezika ili u obliku spreja). Ukoliko pacijent nakon nitroglicerina oseti olakšanje, to ukazuje na anginu pektoris.

==== Dodatni testovi ====
U dodatne testove, koji se primenjuju u dijagnostici angine pektoris spadaju:
===== Holter EKG =====
[[Datoteka:Wireless ECG Monitor.jpg|300px|thumb|right|Savremeni bežični [[holter EKG]]]] 
[[Holter EKG]] je dijagnostička metoda kontinuiranog snimanja EKG, koje pokriva višečasovni period rada srca pacijenta (najčešće od 24 do 48 časa a prema potrebi i od 5 do 7 dana). Primenom, holter monitoringa mnogo je veća verovatnoća za utvrđivanje asimptomatske srčane [[ishemija|ishemije]], i abnormalnih poremećaja srčanog ritma, prisutnih u periodu anginoznih napada, u odnosu na klasični EKG čije registrovanje traje manje od jedne minute.&lt;ref name=&quot;Ref12&quot;&gt;{{ru}} {{Cite web |url=http://www.kardio.ru/profi_1/holter.htm |title=Holterovskoe monitorirovanie |accesdate=14. 3. 2010. |access-date=2014-03-23 |archivedate=2010-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101009141723/http://www.kardio.ru/profi_1/holter.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Holter EKG ima i nedostatak kada se simptomi srčanih poremećaj, ne javljaju svakodnevno, i često je, najviše primenjivan, 24 časovni holter EKG bez revolucionarnih otkrića. U ovim slučajevima, duža snimanja, više dana, primenom holter EKG, često mogu pomoći da se otkriju srčane aritmija ili da se one isključe kao uzrok tegoba. Zato danas postoje holter EKG aparati koji mogu i do 7 dana da registruju signale srca i da na ovaj način pomognu u otkrivanju, napada panike i anksiozni poremećaj i koje su često posledica aritmija, a ne angine pektoris.&lt;ref name=&quot;Ref12&quot;/&gt;
{|style=&quot;background-color:Lavender; border-style:solid; border-width:2px; border-color:Thistle; padding:2px&quot;
|''Za 24 časovni holter EKG-a važe slična ograničanja kao i za EKG u opterećenju, a indikacije za njegovu primenu su bolesnici sa suspektnom vazospastičnom anginom pektoris (Prinzmetal) '''(klasa preporuka IIa, nivo dokaza C)''', kao i bolesnici sa anginom pektoris i pridruženim poremećajima srčanog ritma '''(klasa preporuka I, nivo dokaza B)''. 
|}
===== Radiološki testovi =====

'''Ehokardiografija'''
[[Datoteka:Apikal4D.gif|300px|mini|Trodimenzionalni ehokardiogram vrha srca.]]
[[Ehokardiografija]] je opšteprihvaćen termin koji se koristi da označi sve ultrazvučne tehnike snimanja srca, uključujući dvodimenzionalnu/trodimenzionalnu ehokardiografijue, pulsirajući i kontinuirani talasni dopler, kolor dopler protoka, TDI dopler (Tissue Doppler imaging). U toku ovog snimanja uz pomoću ultrazvučnih talasa dobija se slikovni prikaz srca i njegovih funkcija (ehokardiogram).&lt;ref&gt;Rudski LG, Lai WW, Aﬁlalo J, Hua L, Handschumacher MD, Chandrasekaran K, Solomon SD, Louie EK, Schiller NB. ''Guidelines for the echocardiographic assessment of the right heart in adults: a report from the American Society of Echocardiography endorsed by the European Association of Echocardiography, a registered branch of the European Society of Cardiology, and the Canadian Society of Echocardiography.'' J Am Soc Echocardiogr 2010;23:685–713; quiz 786–688&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paulus WJ, Tschope C, Sanderson JE, Rusconi C, Flachskampf FA, Rademakers FE, Marino P, Smiseth OA, De Keulenaer G, Leite-Moreira AF, Borbely A, Edes I, Handoko ML, Heymans S, Pezzali N, Pieske B, Dickstein K, Fraser AG, Brutsaert DL. ''How to diagnose diastolic heart failure: a consensus statement on the diagnosis of heart failure with normal left ventricular ejection fraction by the Heart Failure and Echocardiography Associations of the European Society of Cardiology.'' Eur Heart J 2007;28:2539–2550&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dokainish H, Nguyen JS, Bobek J, Goswami R, Lakkis NM. ''Assessment of theAmerican Society of Echocardiography-European Association of Echocardiography guidelines for diastolic function in patients with depressed ejection fraction: an echocardiographic and invasive haemodynamic study.'' Eur JEchocardiogr 2011;12:857–864.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kirkpatrick JN, Vannan MA, Narula J, Lang RM. ''Echocardiography in heart failure:applications, utility, and new horizons.'' J Am Coll Cardiol 2007;50:381–396.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lancellotti P, Moura L, Pierard LA, Agricola E, Popescu BA, Tribouilloy C,Hagendorff A, Monin JL, Badano L, Zamorano JL. ''European Association ofEchocardiography recommendations for the assessment of valvular regurgitation.'' Part 2: mitral and tricuspid regurgitation (native valve disease). Eur J Echocardiogr 2010;11:307–332.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lancellotti P, Tribouilloy C, Hagendorff A, Moura L, Popescu BA, Agricola E,Monin JL, Pierard LA, Badano L, Zamorano JL. European Association of Echocardiography recommendations for the assessment of valvular regurgitation. Part 1:aortic and pulmonary regurgitation (native valve disease). Eur J Echocardiogr 2010;11:223–244&lt;/ref&gt; 
(TDI) .8,27-34,61-64

Ehokardiografija pruža informacije o anatomija srca (npr. zapremine, geometrija, masa) i njegovim funkcijama (npr. funkciji leve komore i zida, funkciji srčanih zalistaka, funkciji desne komore, pritisku u plućnoj arteriji, funkciji i izgledu srčane kese...). Ehokardiogram se snima u mirovanju i pri maksimalnom opterećenju (ehokardiografija sa opterećenjem). Ukoliko je prisutna ishemija pokreti zida leve komore su nenormalni.&lt;ref name=&quot;Ref15&quot;/&gt;

'''Rendgrenografije srca i pluća'''

Korist od rutinske rendgrenografije srca i pluća nije dokazana kod svih bolesnika sa [[Ishemijska bolest srca|IBS]]. Iako se u dijagnostičkim priručnicima ona preporučuje, treba je primenjivati prvenstveno:
* ''kod bolesnika sa ishemijskom kardiomiopatijom'' '''(klasa preporuke I, nivo dokaza C)''',
* ''bolesnika sa klinički dokazanom značajnom bolešću pluća'' '''(klasa preporuke I, nivo dokaza B).'''

'''Multidetektorska kompjuterizovana tomografija (MDCT)'''

[[Multidetektorska kompjuterizovana tomografija]] (MDCT){{efn|Multidetektorska kompjuterizovana tomografija je brza, neinvazivna, bezbolna dijagnostička procedura, sa mogućnošću kateterizacije aterosklerotičnog plaka  koja se koristi za otkrivanje opstruktivne koronarne bolesti, procene njene prognoze i praćenje rezultata lečenja. Ova metoda u obradi slike kombinuje korišćenje računara i rendgen-zraka. Višestruki slike koje nastaju prosvetljavanjem rendgen zracima (koje emituje rotirajuća rendgenska cev) stiču se u nizu u računaru gde se obradom dobija vizuelni prikaz promena na monitoru. }} je relativno dobra metoda za vizuelizaciju koronarnih arterija, dok je [[Magnetna rezonantna tomografija|magnetna rezonanca]] (MRT) prihvatljivija u prikazivanju strukture srčanog mišića.

MDCT koronarnih arterija ima senzitivnost 94% i specifičnost 84%, pozitivnu prediktivnu vrednost 84% i visoku negativnu prediktivnu vrednost 94%. Sugerišući pri tome da je MDCT odlična metoda za isključivanje [[Ishemijska bolest srca|IBS]], dok je njena pozitivna prediktivna vrednost umerena, diskutabilno je jer MDCT angiografijom ne može precizno da se predvidi hemodinamski značaj koronarne stenoze, s obzirom na to u toku obrade ne uzima u obzir veličinu perfuzionog polja nishodno od mesta stenoze sužene koronarne arterije.

U Srbiji i drugim manje razvijenim zemljama sveta dostupnost ove tehnologije i njena masovnija pristupačnost za bolesnika je relativno mala, u poređenju sa drugim neinvazivnim dijagnostičkim testovima. Uglavnom je namenjena za bolesnike koji se tim drugim testovima ne mogu proceniti (npr. loš akustički prozor).

'''Kombinacija anatomskog i funkcionalnog ispitivanja'''

Kombinacija anatomskog i funkcionalnog ispitivanja, iako dans veoma interesantan koncept koji u Srbiji još nije zaživeo, za sada se primenjuje samo u malom broju medicinskih centara u svetu. Kombinacija anatomskog i funkcionalnog ispitivanja se može postići uređajima koji u sebi imaju objedinjene dve različite vizuelizacione tehnike (MDCT i SPECT-Single-photon emission computed tomography; MDCT i [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] ).

'''[[Koronarna angiografija|Koronarna arteriografija (angiografija)]]'''

Angiografija srčanih arterija jedna je od radioloških invazivan metod i predstavlja „zlatni standard“ u dijagnostici koronarne bolesti. Kod bolesnika sa nemanifestnim oblikom angine pektoris (IBS) opravdano je uraditi koronarnu arteriografiju:&lt;ref&gt;Boncher CA, Brewster DC, Darling RC et al. ''Determination of cardiac risk by dipyridamole-thallium imaging before periferal vascular surgery.'' N Eng J Med, 1985;312:389- 94&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Wellens' Warning.gif|mini|desno|300p|[[Angiografija]] je jedna od metoda u [[dijagnostika|dijagnostici]] koronarna arterijska bolest]]
* ako su prisutni znaci velikog rizika pri neinvazivnom ispitivanje, 
* znaci multisegmentnih pokreta zidova leve komore u stres eho-testu, 
* nalaz segmentnih defekata u više vaskularnih regiona u '''Tl'''&lt;sup&gt;&lt;small&gt;201&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; scintigrafija u testu fizičkim opterećenjem,
* povećano zadržavanje '''Tl'''&lt;sup&gt;&lt;small&gt;201&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; u plućima u odsustvu znajne disfunkcije leve komore srčanog mišića pri mirovanju,&lt;ref&gt;Pohost GM, Ingwall JS, Strauss W et al. ''Thalium redistribution. Mechanism and clinical utility'', Sem Nucl Med. 1980;10:70-92.&lt;/ref&gt; 
* kod osoba koja je uspešno reanimirana od komorske fibrilacije, bez jasnog uzroka, a sa sumnjom na koronarnu bolest (opravdano je uraditi koronarografiju).

Angiogram srca precizno otkriva obim i ozbiljnost promena na svim koronarnim arterijama i jasno lokalizuje mesto suženja-blokade. Kod bolenika sa teškom anginom pektoris ili srčanim udarom, ili kod onih bolesnika koji imaju izrazito patološke neinvazivni testove za IBS (kao što su stres testovi), angiograma takođe pomaže lekaru da izabere optimalnu terapiju, koja uključuju primenu lekova, balon angioplastiku, ugradnju koronarnog stenta, aterektomiju („roto-ruterom“), ili primenu neke od metoda koronarne bajpas hirurgije.&lt;ref&gt;{{en}} Dennis Lee, ''Coronary Angiogram'' na MedicineNet.com [http://www.medicinenet.com/coronary_angiogram/article.htm] Pristupljeno 13. 9. 2013.&lt;/ref&gt;

===== Stres-ehokardiografija =====
Stres ehokardiografija kao dijagnostika metoda primenjuje se pre odlaska bolesnika sa suspektnom anginom pektoris na invazivnu kardiološku obradu. ili u mnogim slučajevima gde je primena testa opterećenja na tredmilu (ergometru) ili ergobiciklu kontraindikovana ili neizvodljiva.&lt;ref&gt;Picano E. ''Stress echocardiography''. 3rd Ed. Berlin-Heidelberg, Springer-Veralg, 1997.&lt;/ref&gt;

Kod ehokardiografskih stres-testova (farmakolških i fizičkih), normalan odgovor leve komore na stres je hiperkinezija. Pokazatelj tranzitorne ishemije srčanog mišića je regionalna disinergija, koja omogućava sagledavanje lokalizacije, obima i trajanja ishemije.

===== Scintigrafija štitne žlezde =====
[[Scintigrafija štitne žlezde]], ima za cilj da utvrdi funkciju [[štitna žlezda|štitne žlezde]] i utvrdi nivo T3, T4, TSH hormona (zbog moguće [[tireotoksikoza|tireotoksikoze]])

== Diferencijalna dijagnoza ==
Veoma je značajno tačno diferencijalno dijagnostički odrediti uzrok anginoznog bola u grudima, tj razlučiti bol uzrokovan ishemijom miokarda od neishemičnog grudnog bola koji takođe može zahtevati hitno lečenje.

Pre nego što se postavi konačna [[dijagnoza]] uzroka angine pektoris, [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalno dijagnostički]] treba imati u vidu sledeće poremećaje koji mogu da izazovu simptome slične anginoznim ili [[spazam|vazospastičnim]] bolovima;&lt;ref&gt;{{en}} ''Prinzmetal's Angina, Making a Diagnosis,'' na [http://heart-disease.emedtv.com/prinzmetal's-angina/prinzmetal's-angina-p2.html heart-disease.emedtv.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415114503/http://heart-disease.emedtv.com/prinzmetal%27s-angina/prinzmetal%27s-angina-p2.html |date=2021-04-15 }} Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=5 |&lt;center&gt; '''Uzroci bola u grudima u različite kliničkim studijama.&lt;ref&gt;Lamberts H, Brouwer H, Mohrs J. ''Reason for encounter and episode oriented standard output form the transition project''. Department of General Practice/Family medicine, University of Amsterdam, Amsterdam 1991&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klinkman MS, Stevens D, Gorenﬂo DW. ''Episodes of carefor chest pain.'' J Fam Pract 1994; 38: 345–52.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Svavarsdo´ttir AE, Jo´nasson MR, Gudmundsson GH, Fjeldsted K. Chest pain in family practice. ''Diagnosis and long-term outcome in a community setting.'' Can Fam Physician 1996; 42: 1122–8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herlitz J, Ba˚ng A, Isaksson L, Karlsson T. ''Outcome for patients who call for an ambulance for chest pain in relation to dispatcher’s initial suspicion of acute myocardial infarction.'' Eur J Emerg Med 1995; 2: 75–82.&lt;/ref&gt;&lt;/center&gt;
|-
! Uzroci !! Opšta praksa % !! Dispečerski centar %!! Ekipa hitne pomoći %!! Urgentni centar %
|-
| &lt;big&gt;Srčani&lt;/big&gt; || 20 || 60 || 69 || 45
|-
| &lt;big&gt;Mišićno-skeletni&lt;/big&gt; || 43 || 6 || 5 || 14
|-
| &lt;big&gt;Plućni&lt;/big&gt; || 4 || 4 || 4 || 5
|-
| &lt;big&gt;Želudačno-crevni&lt;/big&gt; || 5 || 6 || 3 || 6
|-
| &lt;big&gt;Psihijatriski&lt;/big&gt;|| 11 || 5 || 5 || 8
|-
| &lt;big&gt;Ostalo&lt;/big&gt; || 16 || 19 || 18 || 26
|}
Diferencijalno dijagnostički treba imati u vidu da prevalenca bola u grudima ili nelagodnosti u grudima varira u različitim delovima [[svet]]a. Veliki deo ljudi, prema objavljenim podacima pati od neke vrste nelagodnosti u grudima ''(što najbolje ilustuje gornja tabela)''. U britanskoj studiji u 7.735 ispitanika, angina pektoris ili u istoriji bolesti naveden akutni srčani udar, zabeležen je u 14% ispitanika, dok je oko 24% bolovalo od atipičnog bola u grudima.&lt;ref&gt;Rose GA, Blackburn H, Gillum RF, Prineas RJ. ''Cardiovascular Survey Methods (2nd edn)''. Geneva: WHO, 1982.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schaper AG, Cook DG, Walker M, Macfarlane PW. ''Prevalence of ischaemic heart disease in middle-aged British men.'' Br Heart J 1984; 51: 595–605.&lt;/ref&gt;
=== Srčani bol ===
==== Srčani ishemični bol ====
Kao posledica akutne ishemije i/ili [[nekroza|nekroze]] srčanog mišića, čiji je uzrok najčešće akutna koronarna lezija, nastala rupturom aterosklerotičnog plaka u koronarnoj atreriji, sa pratećom [[tromb]]ozom, inflamacijom, [[vazokonstrikcija|vazokonstrikcijom]] i mikroembolizacijom nastaje akutni koronarni sindrom (AKS), koji podrazumeva grupu različitih kliničkih stanja.&lt;ref name=&quot;Vasiljević&quot;&gt;Vasiljević Z. ''Akutni koronarni sindrom: patofiziološki mehanizam, klasifikacija i klinički oblici'': Acta Clinica 2006;6(1):29-36.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Grech ED, Ramsdale DR.'' Acute coronary syndrome: unstable angina and non-ST segment elevation myocardial infarction.'' B M J 2003;326:259-1261.&lt;/ref&gt;.

Akutni koronarni sindrom može da se ispolji kao: nestabilna angina pektoris, akutni srčani udar, bez i sa elevacijom ST segmenta ili kao iznenadna srčana smrt &lt;ref name=&quot;Vasiljević&quot;/&gt;

'''''Srčani udar (infarkt miokarda)'''''

Kad se radi o bolu uzrokovanom ishemijom srčanog mišića, treba jasno razlikovati anginozni bol od srčanog udara. Diferencijalno dijagnostički kriterijumi dati su u tabeli:
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#E6E6FA;&quot; colspan=3 |&lt;center&gt; '''Diferencijalna dijagnoza angine pektoris i srčanog udara''' &lt;ref name=&quot;Vasiljević&quot;/&gt;&lt;/center&gt;
|-
! Karakteristike bola i pratećih simptoma !! Angina pektoris !! Srčani udar
|-
| '''Početak i trajanje bola''' || Bol u grudima obično se dešava bez napora ili pri naporu i traje oko 10 minuta, ali ne duže od 30 minuta || Bol u grudima obično se dešava naglo i traje najmanje 30 minuta, a može potrajati i do 1-2 sata ili čak nekoliko dana.
|-
| '''Karakteristike bola '''''(prema opisu bolesnika)'' ||
* Blag do umeren,
* Stezanje,
* Težak pritisak,
* Duboki bol,
* Napetost u grudima.
|| 
* Jak i težak pritisak,
* Gnječenje,
* Gušenje,
* Stezanje,
* Duboki bol i pečenje.
|-
| '''Ostale tegobe koje prate bol''' 
|| 
* Nestanak daha,
* Znojenje,
* Mučnina,
* Teskoba.
||
* Nedostatak vazduha,
* Obilno znojenje,
* Mučninu,
* slabost i zamor,
* Vrtoglavicu,
* Veliku uznemirenost.
|}
'''''Anginozni bol kao prethodnik srčanom udaru'''''

Preinfarktna angina pektoris ili anginozni bol kao prethodnik srčanom udaru javlja se u sledećim situacijama: 
* iznenadni napad angine pektoris; 
* ubrzan razvoj bola, veća učestalost i porasta inteniteta tegoba i dužine njihovog trajanje; 
* izražene promena sa tipičnom lokalizacijom ili zračenjem bola za srčani udar; 
* bol je udružene sa mukom ili povraćanjem 
* stalni ili ponovljeni anginozni dekubitus; 
* potpuna refrakternost na gliceril trinitrat.
Preinfarktna angina pektoris se terpijski tretira kao da bolesnik boluju od srčanog udara. Ako se angina pektoris ponovo javlja, posle dužeg vremenskog perioda bez simptoma, može se ali i ne mora tretirati kao srčani udar.

'''''Ateroskleroza koronarnih arterija'''''

[[Ateroskleroza]] je bolest velikih i srednjih mišićnih [[arterija]]. Karakteriše se disfunkcijom endotela srčanog krvnog suda, [[vaskulitis]]om, i nakuplanjem [[mast]]i, holesterola, [[kalcijum]]a i ćelijskih elemenata u zidu krvnog suda. Ovaj proces za posledicu ima formiranje [[plak]]a, vaskularno remodelovanje, akutnu i hroničnu opstrukciju lumena krvnog suda, poremećen protok krvi i smanjeno snabdevanje srčanog mišića kiseonikom, što se manifestuje anginoznim tegobama.

==== Srčani neishemični bol ====

'''''[[Perikarditis]]'''''

[[Zapaljenje srčane maramice]] može biti praćeno simptomima anginoznog bola sličnog onom kod pleuritisu ili upali pluća. Bol kod perikarditisa izazvan je iritacijom ili zapaljenjem srčane maramice i izlivom u perikardnu šupljinu, koji vrši pritisak na srčani mišić i rasteže perikardnu kesu.

'''''[[Miokarditis]]'''''

'''''[[Izolovane anomalije koronarnih arterija]]'''''

'''''Kardiomiopatije'''''

=== Nesrčani bol u grudima ===
'''''[[Anksiozni poremećaji]] i [[panični poremećaj]]'''''

Anksioznost i napadi panike često mogu izazivati bol u grudima, koji traje od nekoliko minuta, do nekoliko dana. Bol može biti oštar i jak u vidu uboda strele ili noža na vrhu srca ili preko prekordijuma. Takođe, je često praćen kratkim dahom, ili dubokim udisajima. Bol može biti pogoršan emocionalnim uzbuđenjem i obično nije povezan sa fizičkom aktivnošću. Ne prolazi posle uzimanja nitroglicerina. Pacijenti zbog ubrzanog i površnog disanja ([[hiperventilacija]]), jako često imaju blagu [[vrtoglavica|vrtoglavicu]], trnjenje i peckanje u usnama i prstima i česte žalbe na stalnu iscrpljenost. Kako često napad [[panika|panike]] ne može odmah biti potvrđen od strane lekara, pacijent mora obavezno da prođe kroz uobičajene testove kako bi se isključila angina izazvana arterijskom bolesti srca ili drugim bolestima.

'''''[[Poremećaji motaliteta jednjaka]] (gastroezofagealni refluks)'''''
 
Jednjak je mišićna cev obložena sluzokožom koja povezuje usnu duplju i želudac. Refluks ili regurgitacija-vraćanje hrane i kiselog sadržaja želuca u jednjak može izazvati gorušicu i bol u grudima sličan anginoznom.

'''''[[Spazam jednjaka|Spazam (grč) jednjaka]]'''''

Kada nastane spazam mišića jednjaka može doći do pojave bola u grudima, koji je veoma sličan anginoznom ili srčanom udaru. Uzrok grča mišića jednjaka je nepoznat. Bol izazvan spazmom jednjaka može prestati posle uzimanja nitroglicerina, kao i anginozni.

'''''Hijatus hernija'''''

Bol kod [[Hijatus hernija|hijatus hernije]] se javlja u donjim delovima grudnog koša ili gornjim delovima abdomena i to najčešće posle unosa obilnog obroka hrane u ležećem položaju ili posle savijanja. Bol se smiruje blagom dijetom, antacidima, polufovlerovim položajem i kretanjem.

'''''Zapaljenje pluća i pleuritis'''''

[[Upala pluća]] (bakterijska ili virusna) kao i [[pleuritis]] mogu biti praćeni bolom u grudima ali i visokom temperaturom. Bol kod bakterijske pneumonije izazvan je iritacijom ili zapaljenjem plućne maramice i njenim rastazanjem pojavom izliva u njenoj šupljini.

'''''Trovanje kokainom'''''

Pri dugotrajnoj i prekomernoj upotrebi, kokain dovodi do trovanja. Znaci trovanja kokainom na srcu mogu biti praćeni, ubrzanim radom srčanog mišića (tahikardijom) i drugim [[srčana aritmija|srčanim aritmijama]] koje prati i značajan [[Hipertenzija|rast krvnog pritiska]]. Ovi poremećaji mogu dovesti i do pojave bolova sličnih angineoznim, i mogu se u terminalnoj fazi trovanja završiti smrtnim ishodom, ukoliko korisnik kokaina ima srčane probleme i druge kardiovaskularne bolesti.&lt;ref&gt;{{cite web|last = Goldacre|first = Ben|date = juni 2008|title = Cocaine study that got up the nose of the US|url = http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2009/jun/13/bad-science-cocaine-study|work = Bad Science|publisher = The Guardian}} - [http://www.tdpf.org.uk/WHOleaked.pdf International study on cocaine executed by the World Health Organization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019061425/http://www.tdpf.org.uk/WHOleaked.pdf |date=2013-10-19 }} Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;

'''''[[Embolija pluća]]'''''

'''''[[Čir na dvanaestopalačnom crevu|Peptički ulkus]] (čir)'''''

Često se pomišlja i na peptične ulkuse, ali se neki bolesnici oslobađaju anginoznih teškoća povraćanjem. U ovom poremećaju simptomi su povezani sa uzimanjem hrane, ali ne i sa zamaranjem. Radiografije i skopije su od izuzetnog značaja za postavljanje dijagnoze. Bol popušta nakon odgovarajuće dijete i terapije antiulkusnim lekovima.

'''''[[Sindrom prednjeg zida grudnog koša]]'''''

Ovaj sindrom se karakteriše jasno ograničenim bolom u međurebarnoj muskulaturi i izazvan je pritiskom koji se reprodukuje bolom u grudima. [[Iščašenje zgloba|Iščašenje]] ili inflamacija hondrokostalnih pripoja, koji su topli, natečeni i crveni (tzv. Titceov sindrom) daju bolove difuznog karaktera u grudnom košu koji su takođe izazvani lokalnim pritiskom. Dijagnozu može otežati međurebarni neuritis (herpes zoster, šećerna bolest itd).

'''''[[Pankreatitis]]'''''

'''''[[disekcija aorte|Akutna disekcija aorte]]'''''

Poremećaj aorte koji se karakteriše uzdužnim cepanjem njenog zida, pri čemu krv ulazi u pukotinu i tako nastaje drugi, lažni lumen aorte. Najčešće nastaje kod [[aneurizma aorte|aneurizme aorte]] i karakteriše se pojavom simptoma u vidu jakih, oštrih bolova (koji se šetaju), šoka i gubitka svesti zbog iskrvarenja.

'''''[[Kompresija nerva]]'''''

Bol sličan anginoznom može biti i posledica kompresije (pritiska) na nervne korenove kičmene moždine, na mestima gde oni izlaze iz [[kičmena moždina|kičmenog kanala]]. Pored bola kompresiju nerva karakterišu i simptomi slabosti mišića i utrnulost u predelu podlaktice i grudima. Vratno ili grudno oboljenje kičmene moždine (degenerativno oboljenje diska, određena urođene anomalije kičme, artritis međupršljenskih zglobova), zahvataju dorzalne puteve i izazivaju oštar i jak bol sličan angini po lokalizaciji i širenju, ali je on uslovljen posebnim pokretima vrata ili kičme pri ležanju, naprezanju ili vožnji. Bol zbog oboljenja cervikalnotorakalnog međupršljenskog diska zahvata češće spoljnu stranu dorzalnog dela ruke, palca i srednjeg prsta, ponekad i do malog prsta.

'''''[[Kamen u žučnim putevima]]'''''

Prisustvo kamenja može ometati rad žučne kese ili žučnih puteva i izazvati oštar bol u gornjem delu stomaka, leđima i grudima. Bol može biti sličan onom kod angine pektoris i infarkta.

'''''Herpes zoster'''''
 
[[Herpes zoster]] je infektivna virusna bolest koja ako napadne međurebarne živace može biti praćena jakim bolom u predelu grudnog koša, koji treju nekoliko dana pre nego što se pojavi tipična [[ospa]].

== Terapija ==
Lečenje i prevencija angine pektoris kao i kod ostalih oblika koronarne bolesti srca zasniva se na sledećim principima:&lt;ref name=&quot;Ref15&quot;&gt;{{en}} ''ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure 2012.'' Addenda. 2012. 8 p. [http://www.escardio.org/guidelines-surveys/esc-guidelines/GuidelinesDocuments/Guidelines-Acute%20and%20Chronic-HF-FT.pdf Electronic copies: Available in Portable Document Format (PDF) from the European Society of Cardiology (ESC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140922031720/http://www.escardio.org/guidelines-surveys/esc-guidelines/GuidelinesDocuments/Guidelines-Acute%20and%20Chronic-HF-FT.pdf |date=2014-09-22 }} Pristupljeno 14. 9. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Opšte preventivne mere ===
Imaju za cilj zaštitu bolesnika od daljeg pogoršanja bolesti i zaustavljanje pojave (ili učestalosti) novih napada bolova uz istovremeno usporavanje razvoja koronarnog procesa. U ovu grupu mera prvenstveno spada prestanak pušenja i izbegavanje boravka u prostoru zagađenom duvanskim dimom i drugim štetnim isparenjima, fizička aktivnost itd.

Evropsko udruženje kardiologa je kao svoj cilj zacrtalo da nijedno novorođeno dete u trećem milenijumu ne umre i ne oboli od kardiovaskularnih bolesti, pre svoje 65 godine života &lt;ref name=&quot;Ref8&quot;&gt;Graham I, Atar D, Borch-Johnsen K, Boysen G, Burell G, Cifkova R, et al. ''European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: full text. Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and other societies on cardiovascular disease prevention in clinical practice (constituted by representatives of nine societies and by invited experts).'' Eur J Cardiovasc Prev Rehabil. 2007 Sep;14 Suppl 2:S1-113.&lt;/ref&gt; i kao primarnu prevenciju preporučilo je „šifru“ koja upućuje na zdrav način života i kontrolu faktora rizika, koja glasi:

:::::&lt;math&gt;0+3+5+140+5+3+0&lt;/math&gt;&lt;/small&gt;

* &lt;math&gt;0&lt;/math&gt; – ''bez pušenja (ni aktivnog ni pasivnog)'', 
* &lt;math&gt;3&lt;/math&gt; – ''najmanje 3 km šetnje dnevno'', 
* &lt;math&gt;5&lt;/math&gt; – ''preporučljivo je konzumirati 5 obroka dnevno sa voćem i povrćem (minimum 400-600 g)'', 
* &lt;big&gt;'''140'''&lt;/big&gt; – ''sistolni krvni pritisak manji od 140 mmHg'', 
* &lt;math&gt;5&lt;/math&gt; – ''ukupni holesterol manji od 5 mmol/l'', 
* &lt;math&gt;3&lt;/math&gt; – ''LDL holesterol manji od 3 mmol/l'', 
* &lt;math&gt;0&lt;/math&gt; – ''bez gojaznosti i šećerne bolesti.''

=== Lečenje manifestnih kliničkih simptoma i sprečavanje recidiva ===
Pored inicijalne terapije (kupiranje akutnih napada bola) lečenje mora da uključi i sanaciju ili smanjenje uticaja osnovnih bolesti koji izazivaju nastanak ovog oboljenja, i zato se sprovodi u dva pravca; kao inicijalni medicinski tretman, sprečavanje manifestnih kliničkih simptoma i sprečavanje anginoznih napada.&lt;ref&gt;''Angina pektoris'' na [http://www.scribd.com/doc/6138012/Angina-Pektoris scribd.com] Pristupljeno 7.9.2013.&lt;/ref&gt;

==== Inicijalni medicinski tretman ====
Inicijalni medicinski tretman ima za cilj ublažavanje anginoznog napada i kupiranje bola i treba da uključi; eliminaciju provocirajućeg faktora i medikamentozno lečenje.&lt;ref&gt;Nacionalni komitet za prevenciju kardiovaskularnh bolesti RS:''Liječenje stabilne angine pektoris – farmakoterapijske preporuke u svakodnevnoj praksi'', novembar 2000.&lt;/ref&gt;

'''1. Eliminacija provocirajućeg faktora'''

Zaustaviti hodanje, prestanak sa fizičkim ili psihičkim naprezanjima, a kod noćnih napada sedanje u krevetu ili ustajanje, su najznačajniji provocirajući faktori koje treba eliminisati.

Nekada dobro deluju i tople kupke ili topli oblozi podlaktica, i ako je to moguće treba ih odmah primeniti (po preporuci dr Fridberga)

'''2. Medikamentozno lečenje'''

Osnovni ciljevi medikamentoznog lečenja su otklanjanje ili smanjenje anginoznih simptoma i poboljšanje prognoze. Kako ishemija u srčanom mišiću nastaje usled nesklada u njegovom snabdevanju kiseonikom i njegovim potrebama, ''koje su definisane „duplim proizvodom“ ('''srčana frekvenca h sistolni krvni pritisak''')'', svi antianginozni lekovi koji se koriste u lečenju napada angine pektoris usmereni su na smanjenje potrošnje kiseonika od strane srčanog mišića (smanjenjem srčane frekvence i/ili krvnog pritiska).&lt;ref&gt;Nacionalni komitet za prevenciju kardiovaskularnh bolesti RS: ''Liječenje stabilne angine pektoris – farmakoterapijske preporuke u svakodnevnoj praksi'', novembar 2000.&lt;/ref&gt;

U grupu medikamenata za lečenje angine pektoris spadaju; beta blokatori, nedihidropiridinski kalcijumski antagonisti, svi vazodilatatori antihipertenzivi).

Kod lečenja vazospastične angine (Prinzmetal) bitni su i vazodilatatori (dugo i kratkodelujući nitrati i kalcijumske antagonisti).

Medikamentozno lečenje treba započeti podjezičnom, peroralnuom ili intravenskom terapijom. Na primer; [[nitroglicerol]]a podjezično 0,3-0,6&amp;nbsp;mg ili ''[[nifedipin]]a'' 10&amp;nbsp;mg podjezično ili 10–15&amp;nbsp;mg ''[[izosobrid dinitrat]]a'' podjezično .&lt;br /&gt;Standardni terapija, može da uključujuči i primenu antiagregacionih/antitrombotičkih lekova, [[statini|statina]], i [[beta blokatori|beta-blokatora]] (npr. ''[[atenolol]]'' ili ''[[metoprolol]]''. Kada se postavi dijagnoza koronarnog arterijskog vaszospazma, mogu se primeniti [[blokatori kalcijumskih kanala]] i dugotrajna terapija [[nitrati]]ma npr. ''izosobrid dinitrat'' ili ''[[mononitrat]]om'' (kao dugoročna profilaksa).

==== Lečenje manifestnih simptoma i sprečavanje anginoznih napada ====
Kako svaki ishemijski napad oštećuje srčani mišić i predstavlja potencijalnu opasnost od koronarne fibrilacije sa smrtnim ishodom, lečenje mora da obuhvati i kupiranje manifestnih kliničkih simptoma i sprečavanje anginoznih napada.&lt;ref&gt;WHO,''Prevention of Cardiovascular disease:Pocket Guidelines for Assessment and Management of Cardiovascular Ris'',Geneva 2007.&lt;/ref&gt; 
{{izdvojeni citat|''Na progresiju koronarne ateroskleroze, koja je u stvari proces aterotromboze, a samim tim i na simptome, a što je još važnije, na prognozu esencijalno deluju sledeće grupe lekova: statini, antiagregacioni lekovi (prevashodno aspirin), ace-inhibitori i beta blokatori''.&lt;ref&gt;Sever PS, Dahlof B et al: ''Prevention of coronary and stroke events with atorvastatin in hypertensive patients wha have average or lowerthan-average cholesterol concentrations'', in the Anglo-Scandinavian Cardiac Outcomes Trial-Lipid-Lowering Arm(ASCOT-LLA): a multicentre randomised controlled trial.&lt;/ref&gt;}}

=== Invazivna i kardiohirurška terapija ===
Revaskularizacija (stentovanje) koronarnih arterija i druge invazivne metode lečenja u ovih bolesnika, uglavnom se primenjuju kod težih oblika anginoznih bolova sa čestim recidivima koji se ne mogu lečiti konzervativnim načinom.&lt;ref&gt;Shanmugam G, Legare JF. ''Revascularization for ischaemic cardiomyopathy.'' Curr Opin Cardiol. 2008 Mar;23(2):148-52.&lt;/ref&gt;

Revaskularizacija srčanog mišića ima za cilj da bolesnika oslobodi od anginoznih tegoba, skrati njegov boravak u bolnici i poboljša prognozu. Postavljanje indikacija i određivanje optimalnog vremena za revaskularizaciju, kao i izbor adekvatnog pristupa, koji može biti [[perkutana koronarna intervencija]] (PCI)&lt;ref&gt;Čolić M., Dragica JJadranin D, Marković D,Davidović L. Lazar ''Perkutana transluminalna angioplastika i 'stenting' karotidnih arterija - rani rezultati'' BIBLID: 0370-8179, 136(2008) 9-10, pp. 494-497 DOI: 10.2298/SARH0810494C UDC: 616.133-007.27-089.819.8 [http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0370-8179/2008/0370-81790810494C.pdf], Pristupljeno 23. 4. 2013.&lt;/ref&gt; ili ugradnja [[Koronarni arterijski bajpas graft|koronarnog arterijskog bajpas grafta]] (CABG),&lt;ref&gt;''Bypass Surgery, Coronary Artery''. American Heart Association. Retrieved March 26, 2010.&lt;/ref&gt; što zavisi od brojnih faktora; trenutnog bolesnikovog stanja, faktora rizika, komorbiditete, i ekstenzivnosti bolesti i značajnosti lezija otkrivenih na [[Koronarna angiografija|koronarnoj angiografiji]].
{{double image|center|Angioplasty-scheme.svg|250|Blausen 0466 Heart Bypass Surgery.png|200|[[Perkutana koronarna intervencija]]|Ugradnja koronarnog arterijskog bajpas grafta}}

=== Opšte higijensko-dijetetske mere ===
''Dijetalna ishrana'' je jedan od najvažnijih preventivnih faktora. Pod uticajem stroge dijete evolucija bolesti je sporija, a komplikacije su značajno ređe. Jedan od glavnih pozitivnih uticaja dijete je smanjenje hiperkoagulabilnosti krvi, kao glavnog uzroka arterijske bolesti srca.

''Redovna fizička aktivnost''&lt;ref&gt;Laughlin MH, Oltman C, Bowles DK. Exercise training-induced adaptations in the coronary circulation. Med Sci Sports Exerc. 1998; 30: 352–360&lt;/ref&gt;

''[[Mentalna higijena]]''

''Prestanak pušenja''&lt;ref&gt;Daly, L E; Mulcahy, R; Graham, I M; Hickey, N (1983). &quot;Long term effect on mortality of stopping smoking after unstable angina and myocardial infarction&quot;. BMJ 287 (6388): 324–6. doi:10.1136/bmj.287.6388.324. PMC 1548591. {{PMID|6409291}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Daly, L E; Graham, I M; Hickey, N; Mulcahy, R (1985). &quot;Does stopping smoking delay onset of angina after infarction?&quot;. BMJ 291 (6500): 935–7. doi:10.1136/bmj.291.6500.935. PMC 1417185. {{PMID|3929970}}.&lt;/ref&gt;

''Sprečavanje naglog opterećenja koronarnog krvotoka''

Poznato je da [[svađa|svađe]], teži psihički [[stres]]ovi (npr kod smrtnih slučajeva, [[rat]]a itd) mogu izazvati teške koronarne krize, pa čak i naglu smrt.&lt;ref&gt;↵ Leon AS, Franklin BA, Costa F, Balady GJ, Berra KA, Stewart KJ, et al. Cardiac rehabilitation and secondary prevention of coronary heart disease: an American Heart Association scientific statement from the Council on Clinical Cardiology (Subcommittee on Exercise, Cardiac Rehabilitation, and Prevention) and the Council on Nutrition, Physical Activity, and Metabolism (Subcommittee on Physical Activity), in collaboration with the American Association of Cardiovascular and Pulmonary Rehabilitation. Circulation. 2005;111(3):369-376.&lt;/ref&gt; Zato, takve situacije treba maksimalno izbegavati, kao i nagla fizička opterećenja (trčanje ili žurbu za autobusom ili vozom uz nošenje tereta), izlaganje naglim promenama temperature (kao npr hladan tuš ili skakanje u hladnu vodu bazena ili mora itd). Naglo opterećenje koronornog sistema, ne samo da može da izazove anginozni bol, već i paroksizmalnu tahikardiju, pa ih zato treba preventivno sprečiti.&lt;ref&gt;Linden, Wolfgang; Stossel, Carmen; Maurice, Jeffrey (1996). &quot;Psychosocial Interventions for Patients with Coronary Artery Disease: A Meta-analysis&quot;. Archives of Internal Medicine 156 (7): 745–52. doi:10.1001/archinte.1996.00440070065008. {{PMID|8615707}}.&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==
Sa dužinom trajanja angine pektoris [[tok bolesti|tok]] i tegobe se produžavaju različitom učestalošću, i intenzitetom napada i naglašenim, povremeno kompletnim remisijama i epizodama srčanog udara, ili se mogu završiti iznenadnom smrću.&lt;ref&gt;Allen LA, Felker GM, Pocock S, McMurray JJ, Pfeffer MA, Swedberg K, Wang D, Yusuf S, Michelson EL, Granger CB. ''Liver function abnormalities and outcome in patients with chronic heart failure: data from the Candesartan in Heart Failure: Assessment of Reduction in Mortality and Morbidity (CHARM) program.'' Eur J Heart Fail 2009;11:170–177.&lt;/ref&gt;

Prosečna, dužina preživljavanje nakon prvog napada angine pektoris iznosi 8 do 10 godina. Smrtnost nastaje u oko 5-8% bolenika, i van učestalosti koja se očekuje na osnovu starosti i pola bolesnika.&lt;ref&gt;Ketchum ES, Levy WC. ''Establishing prognosis in heart failure: a multimarker approach.'' Prog Cardiovasc Dis 2011;54:86–96.&lt;/ref&gt;

Dužinu [[život]]a kod bolenika sa manifestnom anginom pektoris skraćuje i šećerna bolest, povišen krvni pritisak, [[kardiomegalija]], [[kongestivna insuficijencija]], srčanog udara, [[aritmija srca]] izazvane poremećajem u [[sprovodni sistem srca|sprovodnom sistemu srca]] itd.&lt;ref&gt;Jackson CE, Solomon SD, Gerstein HC, Zetterstrand S, Olofsson B, Michelson EL, Granger CB, Swedberg K, Pfeffer MA, Yusuf S, McMurray JJ. ''Albuminuria in chronic heart failure: prevalence and prognostic importance''. Lancet 2009;374:543–550.&lt;/ref&gt;

Prognoza angine pektoris je značajno lošija kod bolesnika koji su doživeli prve anginozne napade pre 40 godine života, kao i kod onih iz čije se [[anamneza|porodične anamneze]] doznaje za ranu srčanu smrt nekog od bližih rođaka. [[Insuficijencija srca]] prognostički takođe spada u jedan od mogućih uzroka prevremene smrti u angini pektoris.&lt;ref&gt;Rocco MB, Nabel EG, Campbell S, et al. ''Prognostic importance of myocardial ischemia detected by ambulatory monitoring in patients with stable coronary artery disease.'' Circulation. Oct 1988;78(4):877-84.&lt;/ref&gt;

Od ukupnog broja bolesnika sa anginom pektoris 50% umire iznenada, a oko 33% posle srčanog udara.&lt;ref name=&quot;Ref11&quot;/&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Povezano ==
* [[Srce]]
* [[Krvni sudovi]]
* [[Krvni pritisak]]
* [[Ishemija]]
* [[Ishemijska bolest srca]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Hodder|first=Edwin|title=Sir George Burns: his time and friends|url=http://books.google.com/books?id=Vzp0cs1DRUQC|year=1890|publisher=Hodder and Stoughton}}

== Vanjske veze ==
* {{sr}} [http://www.mojlekar.com/03/01/03010023.htm Angina pektoris] Moj lekar, baza zdravstvenih resursa Srbije
* {{sr}} [http://porodicnamedicina.com/download/klinicki_vodici/Oboljenja-kardiovaskularnog-sistema/AnginaPektoris.pdf Angina pektoris i bol u grudima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170827003808/http://porodicnamedicina.com/download/klinicki_vodici/Oboljenja-kardiovaskularnog-sistema/AnginaPektoris.pdf |date=2017-08-27 }} 
* {{es}} [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/spanish/tutorials/anginaspanish/htm/_yes_50_no_0.htm Angina pectoris on line na medline plus]
* {{ru}} [http://www.forens-med.ru/book.php?id=432 Kliničeskaя klassifikaciя išemičeskoй bolezni serdca VKNC AMN SSSR (1984), razrabotannaя na osnove rekomendaciй эkspertov VOZ (1979)]
* {{ru}} [http://www.kardio.ru/profi_1/index_4_4.htm Serdečnaя hirurgiя i vspomogatelьnoe krovoobraщenie. Stenokardiя]
* {{ru}} [http://da-med.ru/diseases/cat-81/d-131/ Da-med.ru ::: Stenokardiя] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704084928/http://da-med.ru/diseases/cat-81/d-131/ |date=2014-07-04 }}
* {{ru}} [http://www.libemed.ru/stenokardiya/ Libemed.ru Vse o stenokardii] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250625081045/https://libemed.ru/stenokardiya/ |date=2025-06-25 }}
* {{en}} [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/000198.htm Angina pectoris na ''Medline Plus''].
* {{en}} [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/000159.htm Angina di Prinzmetal na ''Medline Plus'']

[[Kategorija:Kardiologija]]
[[Kategorija:Srčane bolesti]]</text>
      <sha1>hsipfn7jrrbuy93uxuhdstybs39u8gf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4-Aminosalicilna kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233438</id>
    <revision>
      <id>42668977</id>
      <parentid>42291407</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:05:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3648" sha1="oco5d5q05i57118xgvu7c1ju98zs6oy" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = P-Aminosalicylic acid.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 4-Aminosalicylic acid 3d structure vander.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = 4-Aminosalicilna kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aminopar, Aminox, Apacil, Deapasil
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|4-Aminosalicylic acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 65-49-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J04
| ATC_suffix        = AA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4649
| PubChemSubstance  = 46505572
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00233
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4488
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C02518
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 27565
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1169
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=7 |H=7 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 153,135
| smiles            = NC1=CC(O)=C(C=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C7H7NO3/c8-4-1-2-5(7(10)11)6(9)3-4/h1-3,9H,8H2,(H,10,11)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WUBBRNOQWQTFEX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 150.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''4-Aminosalicilna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 153,135 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|4-Aminosalicylic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00233 4-Aminosalicylic acid]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Salicilne kiseline]]
[[Kategorija:Anilini]]</text>
      <sha1>oco5d5q05i57118xgvu7c1ju98zs6oy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adinazolam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233642</id>
    <revision>
      <id>42668998</id>
      <parentid>42296541</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4374" sha1="o4y8w5431qj6sh8jearhypooa018vwx" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Adinazolam.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Adinazolam3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Adinazolam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Adinazolam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 37115-32-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = BA07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 37632
| PubChemSubstance  = 46509054
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00546
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 34519
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 251412
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 328250
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=18 |Cl=1 |N=5
| molecular_weight  = 351,833
| smiles            = CN(C)CC1=NN=C2CN=C(C3=CC=CC=C3)C3=C(C=CC(Cl)=C3)N12
| StdInChI          = 1S/C19H18ClN5/c1-24(2)12-18-23-22-17-11-21-19(13-6-4-3-5-7-13)15-10-14(20)8-9-16(15)25(17)18/h3-10H,11-12H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GJSLOMWRLALDCT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Adinazolam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 351,833 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Lahti RA, Sethy VH, Barsuhn C, Hester JB: Pharmacological profile of the antidepressant adinazolam, a triazolobenzodiazepine. Neuropharmacology. 1983 Nov;22(11):1277-82. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6320036 6320036]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sethy VH, Collins RJ, Daniels EG: Determination of biological activity of adinazolam and its metabolites. J Pharm Pharmacol. 1984 Aug;36(8):546-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6148400 6148400]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;File SE, Pellow S: Triazolobenzodiazepines antagonize the effects of anxiogenic drugs mediated at three different central nervous system sites. Neurosci Lett. 1985 Oct 24;61(1-2):115-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2867497 2867497]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Adinazolam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00546 Adinazolam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200212010305/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00546 |date=2020-02-12 }}

[[Kategorija:Anksiolitici]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>o4y8w5431qj6sh8jearhypooa018vwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atorvastatin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233936</id>
    <revision>
      <id>42669123</id>
      <parentid>42296715</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T09:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4446" sha1="t2174d8wtaavvvd4cujgnxryppwovfw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Lipitor.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Atorvastatin3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Atorvastatin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Atogal, Cardyl, Faboxim, Hipolixan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Atorvastatin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 14 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 134523-00-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AA05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01076
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06834
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 2910
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=33 |H=35 |F=1 |N=2 |O=5
| molecular_weight  = 558,640
| smiles            = CC(C)C1=C(C(=O)NC2=CC=CC=C2)C(=C(N1CC[C@@H](O)C[C@@H](O)CC(O)=O)C1=CC=C(F)C=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C33H35FN2O5/c1-21(2)31-30(33(41)35-25-11-7-4-8-12-25)29(22-9-5-3-6-10-22)32(23-13-15-24(34)16-14-23)36(31)18-17-26(37)19-27(38)20-28(39)40/h3-16,21,26-27,37-38H,17-20H2,1-2H3,(H,35,41)(H,39,40)/t26-,27-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XUKUURHRXDUEBC-KAYWLYCHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 159.2-160.7
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Atorvastatin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 33 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 558,640 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Rouleau J: Improved outcome after acute coronary syndromes with an intensive versus standard lipid-lowering regimen: results from the Pravastatin or Atorvastatin Evaluation and Infection Therapy-Thrombolysis in Myocardial Infarction 22 (PROVE IT-TIMI 22) trial. Am J Med. 2005 Dec;118 Suppl 12A:28-35. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16356805 16356805]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Maggon K: Best-selling human medicines 2002-2004. Drug Discov Today. 2005 Jun 1;10(11):739-42. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15922927 15922927]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 111,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Atorvastatin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01076 Atorvastatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160202004533/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01076 |date=2016-02-02 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Piroli]]</text>
      <sha1>t2174d8wtaavvvd4cujgnxryppwovfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azidocilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233986</id>
    <revision>
      <id>42669128</id>
      <parentid>42296730</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:57:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3727" sha1="fa126ni2c7pgon6x4o0intu30j5uong" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Azidocillin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Azidocilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Azidocillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 17243-38-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CE04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71886
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08795
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 16735689
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 51758
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=17 |N=5 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 375,402
| smiles            = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](N=[N+]=[N-])C1=CC=CC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H17N5O4S/c1-16(2)11(15(24)25)21-13(23)10(14(21)26-16)18-12(22)9(19-20-17)8-6-4-3-5-7-8/h3-7,9-11,14H,1-2H3,(H,18,22)(H,24,25)/t9-,10-,11+,14-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ODFHGIPNGIAMDK-NJBDSQKTSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Azidocilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,402 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 161,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Azidocillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08795 Azidocillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218184320/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08795 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>fa126ni2c7pgon6x4o0intu30j5uong</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azlocilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233988</id>
    <revision>
      <id>42669129</id>
      <parentid>42296732</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4027" sha1="8u05hz0qt4y6zujo6kowe6llbyvfkmz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Azlocillin skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Azlocilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Azlin, Bayer Brand of Azlocillin, Securopen
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Azlocillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,3 - 1,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 37091-66-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CA09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6479523
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01061
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4980416
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06839
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 2956
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1537
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=23 |N=5 |O=6 |S=1
| molecular_weight  = 461,492
| smiles            = [H][C@](NC(=O)N1CCNC1=O)(C(=O)N[C@@H]1C(=O)N2[C@@H](C(O)=O)C(C)(C)S[C@]12[H])C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C20H23N5O6S/c1-20(2)13(17(28)29)25-15(27)12(16(25)32-20)22-14(26)11(10-6-4-3-5-7-10)23-19(31)24-9-8-21-18(24)30/h3-7,11-13,16H,8-9H2,1-2H3,(H,21,30)(H,22,26)(H,23,31)(H,28,29)/t11-,12-,13+,16-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JTWOMNBEOCYFNV-NFFDBFGFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Azlocilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 461,492 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Wright AJ: The penicillins. Mayo Clin Proc. 1999 Mar;74(3):290-307. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10090000 10090000]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 173,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Azlocillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01061 Azlocillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416074509/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01061 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>8u05hz0qt4y6zujo6kowe6llbyvfkmz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Α-Metilacetilfentanil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238086</id>
    <revision>
      <id>42668938</id>
      <parentid>42276023</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:41:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3611" sha1="neqxnu27k8bul1nynzkqlsqyt6an9c2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Alphamethylacetylfentanyl.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Α-Metilacetilfentanil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Α-Methylacetylfentanyl}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 101860-00-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 62307
| PubChemSubstance  = 46507041
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01532
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 56102
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=28 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 336,471
| smiles            = CC(CC1=CC=CC=C1)N1CCC(CC1)N(C(C)=O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C22H28N2O/c1-18(17-20-9-5-3-6-10-20)23-15-13-22(14-16-23)24(19(2)25)21-11-7-4-8-12-21/h3-12,18,22H,13-17H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OKTLVZBUKMRPLL-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Α-Metilacetilfentanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,471 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Α-Methylacetylfentanyl}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01532 Α-Methylacetylfentanyl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416094958/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01532 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>neqxnu27k8bul1nynzkqlsqyt6an9c2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Α-Metilfentanil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238087</id>
    <revision>
      <id>42668939</id>
      <parentid>42276025</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3580" sha1="5dz6qzczadp45fi1n39yrbkk07b86wd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Alphamethylfentanyl.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Α-Metilfentanil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Α-Methylfentanyl}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 79704-88-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 62281
| PubChemSubstance  = 46507153
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01557
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 56081
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=30 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 350,497
| smiles            = CCC(=O)N(C1CCN(CC1)C(C)CC1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C23H30N2O/c1-3-23(26)25(21-12-8-5-9-13-21)22-14-16-24(17-15-22)19(2)18-20-10-6-4-7-11-20/h4-13,19,22H,3,14-18H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NGTVDHYUFBKWID-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Α-Metilfentanil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 350,497 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Α-Methylfentanyl}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01557 Α-Methylfentanyl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130703213517/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01557 |date=2013-07-03 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>5dz6qzczadp45fi1n39yrbkk07b86wd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antabus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1238135</id>
    <revision>
      <id>42669102</id>
      <parentid>42271192</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:37:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3763" sha1="ib8a8wek2t0nkqya4lawgyn6yrgtqgj" xml:space="preserve">{{drugbox-lat
| verifiedrevid = 417931543
| IUPAC_name = 1,1',1&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;,1&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;-[disulfanediylbis(carbonothioylnitrilo)]tetraethane
| synonyms=&lt;small&gt;1-(diethylthiocarbamoyldisulfanyl)-N,N-diethyl-methanethioamide&lt;/small&gt;
| image = Disulfiram2.svg
| width =
| image2 = Disulfiram-space-filling.png
| width2 =
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = TR3MLJ1UAI
| InChI = 1/C10H20N2S4/c1-5-11(6-2)9(13)15-16-10(14)12(7-3)8-4/h5-8H2,1-4H3
| smiles = CCN(CC)C(=S)SSC(=S)N(CC)CC
| InChIKey = AUZONCFQVSMFAP-UHFFFAOYAF
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 964
| DrugBank_Ref =
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C10H20N2S4/c1-5-11(6-2)9(13)15-16-10(14)12(7-3)8-4/h5-8H2,1-4H3
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = AUZONCFQVSMFAP-UHFFFAOYSA-N
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 97-77-8
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 3005
| ATC_prefix = N07
| ATC_suffix = BB01
| ATC_supplemental = {{ATC|P03|AA04}}
| PubChem = 3117
| IUPHAR_ligand =
| DrugBank = APRD00767
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D00131
| C=10 | H=20 | N=2 | S=4
| molecular_weight = 296.539 g/mol
| bioavailability =
| protein_bound =
| metabolism = [[jetra|hepatički]] do [[dietiltiokarbamat]]a
| elimination_half-life = 60–120 časa| pregnancy_category = C &lt;small&gt;([[US]])&lt;/small&gt;
| legal_status =
| routes_of_administration = Oralno, potkožni implant
}}
'''Antabus''' je prodajno ime za '''disulfiram''', drogu koja izaziva mučninu kada je u krvotoku [[pojedinac|osobe]] koji uzme [[alkohol]]. Koristi se u averzivnoj [[terapija|terapiji]] alkoholizma.&lt;ref&gt;{{RSR}}&lt;/ref&gt;

Disulfiram se takođe ispituje za lečenje [[kokain]]ske zavisnosti, jer sprečava razlaganje [[dopamin]]a ([[neurotransmiter]]a čije oslobađanje stimuliše kokain). Suvišni dopamin dovodi do povećane [[anksioznost]]i, [[Povišen krvni pritisak|povišenog krvnog pritiska]], nemira i drugih neprijatnih simptoma. Nekoliko studija je ustanovilo da on isto tako ima [[Antiprotozoalni agens|antiprotozoalno]] dejstvo.&lt;ref name=pmid9624499&gt;{{cite journal |author=Nash T, Rice WG |title=Efficacies of zinc-finger-active drugs against Giardia lamblia |url=https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_1998-06_42_6/page/1488 |journal=Antimicrob. Agents Chemother. |volume=42 |issue=6 |pages=1488–92 |year=1998 |pmid=9624499 |doi= |pmc=105627}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid10052908&gt;{{cite journal |author=Bouma MJ, Snowdon D, Fairlamb AH, Ackers JP |title=Activity of disulfiram (bis(diethylthiocarbamoyl)disulphide) and ditiocarb (diethyldithiocarbamate) against metronidazole-sensitive and -resistant Trichomonas vaginalis and Tritrichomonas foetus |journal=J. Antimicrob. Chemother. |volume=42 |issue=6 |pages=817–20 |year=1998 |pmid=10052908|doi=10.1093/jac/42.6.817}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
* [http://www.mentalhealth.com/drug/p30-a02.html Farmakologija, kontraindikacije i dr.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010803053832/http://www.mentalhealth.com/drug/p30-a02.html |date=2001-08-03 }}
* [http://www.alkoholizam.com/lecenje14.htm O Antabusu i o drugim sredstvima koja izazivaju pojavu uslovnog refleksa gađenja ili odbojnosti prilikom upotrebe alkohola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202233030/http://alkoholizam.com/lecenje14.htm |date=2009-02-02 }}
{{-}}
{{Adrenergici}}
{{Dopaminergici}}

{{klica-medicina}}

[[Kategorija:Droge]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Antiprotozoici]]
[[Kategorija:Tiuram disulfidi]]
[[Kategorija:Inhibitori dopaminske beta hidroksilaze]]</text>
      <sha1>ib8a8wek2t0nkqya4lawgyn6yrgtqgj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikolajev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1261337</id>
    <revision>
      <id>42669137</id>
      <parentid>42398888</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:36:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7495" sha1="trkmajwa51pxlio8eoqz3hc69y2qz5w" xml:space="preserve">{{For|grad u Lavovskoj oblasti|Nikolajev (Lavovska oblast)}}
{{Naselje
| ime =Nikolajev
| ime_genitiv =Sumija
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Миколаїв&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Вид сверху на Николаев.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike    =Pogled na grad iz zraka

| slika_zastava=Flag of Mykolaiv.svg
| slika_zastava_veličina=50px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Ukrajina

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =46
| širina-minute =58
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =32
| dužina-minute = 00
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Ukrajina}}
| lokacija1_ime  =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| lokacija1_info = [[Mikolajivska oblast]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       =Jurij Hranaturov
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =260 [[km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2013]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =496 188 &lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =EEST
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =[[UTC+2]]
| utc_pomak_DST      =+3
| poštanski_broj =  	54000
| pozivni_broj       =+380 512
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.gorsovet.mk.ua/home.en http://www.gorsovet.mk]
| bilješke =
}}
'''Nikolajev''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Миколаїв'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Николаев''; danas službeno '''Mikolajiv''') je [[glavni grad|glavni]] i najveći [[grad]] [[Mikolajivska oblast|Nikolajevske oblasti]] od 496 188 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-mykolaiv.php
 | title      = Ukaraine: Mykolaïv / Миколаїв
 | accessdate = 5. 4. 2014
 | language   = engleski
 | publisher  = City population}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Nikolajev leži na jugu [[Ukrajina|Ukrajine]], na mjestu gdje se u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Južni Bug]] ulijeva [[Ingul]] i od kud počinje [[estuarij]] Južnog Buga u [[Crno more]], koje je udaljeno oko 65 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[Datoteka:Панорама Миколаєва.jpg|thumb|left|260px|Panorama grada]]

To je vrlo moderan grad ortogonalnog tlocrta i širokih avenija&lt;ref name=brit/&gt;, regionalni centar [[Odesa]] leži 100&amp;nbsp;km zapadno, a [[luka|lučki]] grad [[Herson]] 60&amp;nbsp;km jugoistočno.

== Historija ==
Nikolajev je novi grad osnovan - [[1788]]. kao [[pomorska baza]], nakon [[aneksija|anaksije]] [[Crno more|crnomorske]] obale, nedaleko od ostataka [[Antička Grčka|starogrčke]] [[Olbia, Ukrajina|Olbie]].&lt;ref name=brit/&gt; Inicijator njegova osnivanja bio je [[knez]] [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|Potemkin]] koji je pet godina ranije osnovao - ''[[Crnomorska flota|Crnomorsku flotu]]'' i gotovo istovremeno gradio [[Sevastopolj]], kao glavnu pomorsku bazu te flote, pa mu je Nikolajev trebao biti rezervna baza i [[brodogradilište]].&lt;ref name=pot&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/472610/Grigory-Aleksandrovich-Potemkin
   |title      = ''Grigory Aleksandrovich Potemkin''
   |publisher  = Encyclopædia Britannica
   |language   = engleski
   |accessdate = 5. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;
Od [[1862]]. otvorena je [[trgovina|trgovačka]] [[luka]], do koje je stigla [[željeznica|željeznice]] [[1873]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nikolajev je bio zatvoren za strance sve do kasnih [[1980e|1980-ih]] zbog tog što su se u njegovom brodogradilištu gradili najkompleksniji [[SSSR|sovjetski]] [[brod]]ovi poput [[nosač aviona|nosača aviona]] ''[[Nosač aviona Admiral Kuznjecov|Admiral Kuznjecov]]'', kao i zbog [[avion|avio]]-baze.

== Obrazovanje i kultura i znamenitosti ==
Nikolajev ima više [[univerzitet]]a (nekadašnjih [[fakultet]]a), od kojih je svakako najpoznatiji ''Državni brodograđevni univerzitet admiral Makarov''. On ima i brojne kulturne institucije, tri [[teatar|teatra]], jednu [[orkestar|filharmoniju]], te brojne [[muzej]]e i galerije.

== Privreda i transport ==
Nikolajev je danas jedna od najvećih ukrajinskih [[luka]], koja najviše služi [[stepa|stepskoj]] regiji oko grada [[Krivij Rih|Krivi Rog]] poznatoj po uzgoju [[žitarice|žitarica]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/400400/Mykolayiv
   |title      = ''Mykolayiv''
   |publisher  = Encyclopædia Britannica
   |language   = engleski
   |accessdate = 5. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

On je i snažan [[industrija|industrijski]] grad, poznat po svom [[brodogradilište|brodogradilištu]] Crnomorski zavod, ali i po brojnim drugim [[tvornica]]ma, koje proizvode široku paletu proizvoda od [[stroj]]eva do robe široke potrošnje. Od [[1970e|1970-ih]] na periferiji djeluje i velika talionica [[aluminij]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Grad ima međunarodni [[aerodrom]] ([[IATA]]: NLV, [[ICAO]]: UKON) iz kog ima letova jedino za [[Odesa|Odesu]] i [[Moskva|Moskvu]]

== Poznati sugrađani ==
* [[Stepan Makarov]] [[Rusko Carstvo|ruski]] vice[[admiral]] i [[oceanograf]]
* [[Georgi Brusilov]] [[Rusko Carstvo|ruski]] [[mornarica|mornarički]] [[oficir]] i istraživač [[Arktik]]a

== Gradovi prijatelji ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{flag|Gruzija}}, [[Batumi]]
* {{flag|Italija}}, [[Trst]]
* {{flag|Turska}}, [[Bursa]]
* {{flag|Moldavija}}, [[Tiraspol]]
||
* {{flag|Rusija}}, [[Moskva]]
* {{flag|Bugarska}}, [[Pleven]]
* {{flag|Francuska}}, [[Lyon]]
||
* {{flag|Gruzija}}, [[Borjomi]]
* {{flag|Kina}}, [[Dezhou]]
* {{flag|Bjelorusija}}, [[Mogilev]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mykolaiv}}
* [http://www.gorsovet.mk.ua/home.en Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030406003521/http://www.gorsovet.mk.ua/home.en |date=2003-04-06 }} {{uk icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/400400/Mykolayiv ''Mykolayiv'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}

{{Administrativni centri u Ukrajini}}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>trkmajwa51pxlio8eoqz3hc69y2qz5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amil nitrit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1266819</id>
    <revision>
      <id>42669090</id>
      <parentid>42296619</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:26:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4949" sha1="qrq7ck21o0k1fl3onyzpv60ziyc2c9p" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01612
|  Name = Amil nitrit
|  ImageFile = Amyl nitrite Formula V.1.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Amyl-nitrite-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Aspiral, Vaporole
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 110-46-3
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 10026
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 9632
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01612
|  KEGG = C07457
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 55344
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = V03
|  ATCCode_suffix = AB22
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCCCCON=O
|  InChI = 1/C5H11NO2/c1-2-3-4-5-8-6-7/h2-5H2,1H3
|  StdInChI = 1S/C5H11NO2/c1-2-3-4-5-8-6-7/h2-5H2,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = CSDTZUBPSYWZDX-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=5 |H=11 |N=1 |O=2
|  MolarMass = 117,146
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Amil nitrit''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 117,146 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Amyl nitrite}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01612 Amyl nitrite]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Alkil nitriti]]</text>
      <sha1>qrq7ck21o0k1fl3onyzpv60ziyc2c9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živa(II) jodid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275619</id>
    <revision>
      <id>42668935</id>
      <parentid>42291080</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:19:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4867" sha1="axtssmbtrqv28tmy5gonx9gjizf0eyn" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04445
|  Name = Živa(II) jodid
|  ImageFile = Mercury(II)-iodide-xtal-3D-SF-A.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Mercury(II)-iodide-xtal-3D-SF-B.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = Mercury iodide.jpg
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 24485
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 22893
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04445
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 49659
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = I[Hg]I
|  InChI = 1/Hg.2HI/h;2*1H/q+2;;/p-2
|  StdInChI = 1S/Hg.2HI/h;2*1H/q+2;;/p-2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = YFDLHELOZYVNJE-UHFFFAOYSA-L 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|Hg=1 |I=2
|  MolarMass = 454,400
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
}}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
}}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
}}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
}}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
}}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
}}
}}

'''Živa(II) jodid''' je [[hemijsko jedinjenje]], koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 454,400 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 0,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Holleman&amp;Wiberg1st}}
* {{Housecroft3rd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Mercury(II) iodide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04445 Mercury(II) iodide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527124305/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04445 |date=2013-05-27 }}

[[Kategorija:Jedinjenja žive]]
[[Kategorija:Jodidi]]</text>
      <sha1>axtssmbtrqv28tmy5gonx9gjizf0eyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ženšen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275621</id>
    <revision>
      <id>42668930</id>
      <parentid>42316126</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:01:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8027" sha1="2ckzmdgcj15384p1fq0l3m0ebxf4qf6" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|name = Ženšen
|slika = Panax quinquefolius.jpg
|širina_slike = ''Panax quinquefolius'' foliage and fruit
|regnum = [[Plantae]]
|unranked_divisio = [[Angiosperms]]
|unranked_classis = [[Eudicots]]
|unranked_ordo = [[Asterids]]
|ordo = [[Apiales]]
|familia = [[Araliaceae]]
|subfamilia = [[Aralioideae]]
|genus = '''''Panax'''''
|genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]]
|subdivision_ranks = Species
|subdivision = Subgenus ''Panax''&lt;br /&gt;
:Section ''Panax''
::Series ''Notoginseng''
:::''[[Panax notoginseng]]''
::Series ''Panax''
:::''[[Panax bipinnatifidus]]''
:::''[[Panax ginseng]]''
:::''[[Panax japonicus]]''
:::''[[Panax quinquefolius]]''
:::''[[Panax vietnamensis]]''
:::''[[Panax wangianus]]''
:::''[[Panax zingiberensis]]''
:Section ''Pseudoginseng''
:::''[[Panax pseudoginseng]]''
:::''[[Panax stipuleanatus]]''
Subgenus ''Trifolius''&lt;br /&gt;
:::''[[Panax trifolius]]''
}}
{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01404
|  Name = Ženšen
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 50647-08-0
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01404
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = 
|  InChI = 
|  StdInChI = 
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey =  
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat

|  MolarMass = 
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
}}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
}}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
}}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
}}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
}}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
}}
}}

'''Ženšen''' ili ''Ginseng'' je promoviše adaptogen (proizvod koji povećava telesnu otpornost na [[stres]]). To tvrdnja je u izvesnoj meri podržana njegovim antikarcinogenim i [[antioksidans]]nim svojstvima. Takođe je poznato da ženšen sadrži fitoestrogene.&lt;ref&gt;Lee YJ, Jin YR, Lim WC, Park WK, Cho JY, Jang S, Lee SK: Ginsenoside-Rb1 acts as a weak phytoestrogen in MCF-7 human breast cancer cells. Arch Pharm Res. 2003 Jan;26(1):58-63. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12568360 12568360]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chan RY, Chen WF, Dong A, Guo D, Wong MS: Estrogen-like activity of ginsenoside Rg1 derived from Panax notoginseng. J Clin Endocrinol Metab. 2002 Aug;87(8):3691-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12161497 12161497]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lee Y, Jin Y, Lim W, Ji S, Choi S, Jang S, Lee S: A ginsenoside-Rh1, a component of ginseng saponin, activates estrogen receptor in human breast carcinoma MCF-7 cells. J Steroid Biochem Mol Biol. 2003 Mar;84(4):463-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12732291 12732291]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;McElhaney JE, Gravenstein S, Cole SK, Davidson E, O'neill D, Petitjean S, Rumble B, Shan JJ: A placebo-controlled trial of a proprietary extract of North American ginseng (CVT-E002) to prevent acuterespiratory illness in institutionalized older adults. J Am Geriatr Soc. 2004 Jan;52(1):13-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14687309 14687309]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lewis WH, Zenger VE, Lynch RG: No adaptogen response of mice to ginseng and Eleutherococcus infusions. J Ethnopharmacol. 1983 Aug;8(2):209-14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6685799 6685799]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* Baeg, In-Ho, and Seung-Ho So. &quot;The world ginseng market and the ginseng.&quot; ''Journal of ginseng research'' 37.1 (2013): 1. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3659626/ online]
* Evans, Brian L. &quot;Ginseng: Root of Chinese-Canadian Relations,&quot; ''Canadian Historical Review'' (1985) 66#1 pp 1–26
* {{cite book|author=Johannsen, Kristin |title=Ginseng Dreams: The Secret World of America's Most Valuable Plant|url=http://books.google.com/books?id=2qdfQD7judIC|year=2006|publisher=University Press of Kentucky}}
* Kim, Seonmin. &quot;Ginseng and Border Trespassing Between Qing China and Choson Korea,&quot; ''Late Imperial China'' (2007) 28#1 pp 33–61 
* Pritts, K.D. (2010). ''Ginseng: How to Find, Grow, and Use America´s Forest Gold''. Stackpole Books. {{ISBN|978-0-8117-3634-3}}
* Taylor, D.A. (2006). ''Ginseng, the Divine Root: The Curious History of the Plant That Captivated the World''. Algonquin Books. {{ISBN|978-1-56512-401-1}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ginseng}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01404 Ginseng] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225181554/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01404 |date=2014-02-25 }}
* [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/natural/patient-ginseng.html MedlinePlus-Ginseng - National Institutes of Health]
* [http://nccam.nih.gov/health/asianginseng Asian Ginseng - NCCAM - National Institutes of Health]
* [http://tangcenter.uchicago.edu/herbal_resources/ginseng.shtml Ginseng Abuse Syndrome disputed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004055254/http://tangcenter.uchicago.edu/herbal_resources/ginseng.shtml |date=2008-10-04 }}
* [http://www.aafp.org/afp/20031015/1539.html Panax ginseng - American Family Physician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724225818/http://aafp.org/afp/20031015/1539.html |date=2008-07-24 }}

[[Kategorija:Dijetetski suplementi]]</text>
      <sha1>2ckzmdgcj15384p1fq0l3m0ebxf4qf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azot trioksid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1275761</id>
    <revision>
      <id>42669130</id>
      <parentid>42291604</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:05:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4558" sha1="lxn01yleetevx9dw7qp0ze9k1br1irm" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| verifiedrevid = 443695072
| Name = Azot trioksid
| ImageFile = Dinitrogen-trioxide-3D-vdW.png
| ImageSize = 200px
| ImageName = Dinitrogen trioxide
| ImageFile1 = Dinitrogen-trioxide-xtal-3D-vdW.png
| IUPACName = 
| OtherNames = Azotni anhidrid
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID = 55446
|  InChI = 1/N2O3/c3-1-2(4)5
|  InChIKey = LZDSILRDTDCIQT-UHFFFAOYAC
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEBI = 29799
|  SMILES = [O-][N+](=O)N=O
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChI = 1S/N2O3/c3-1-2(4)5
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
|  StdInChIKey = LZDSILRDTDCIQT-UHFFFAOYSA-N
|  CASNo = 10544-73-7
|  PubChem = 61526
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|   Formula = N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
|   MolarMass = 76.01 g/mol
|   Appearance = plava tečnost
|   Density = 1.4 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, tečnost &lt;br /&gt; 1.783 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (gas)
|   MeltingPt = &amp;minus;100.1&amp;nbsp;°C (173.05 K)
|   BoilingPt = 3&amp;nbsp;°C (276 K)
|   Solubility = veoma rastvoran
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|   MolShape = planaran, ''C''&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;
|   Dipole = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|   DeltaHf = +91.20 kJ/mol
|   Entropy = 314.63 J&amp;thinsp;K&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;&amp;thinsp;mol&lt;sup&gt;&amp;minus;1&lt;/sup&gt;
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|   ExternalMSDS = 
|   EUIndex = Nije na listi
|   EUClass = Visoko toksičan ('''T+''')
|   RPhrases = 
|   SPhrases = 
|   MainHazards = 
|   NFPA-H = 3
|   NFPA-F = 0
|   NFPA-R = 0
|   NFPA-O = OX
|   FlashPt = Nije zapaljiv
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|   OtherFunctn = [[Azot suboksid]]&lt;br /&gt;[[Azot monoksid]]&lt;br /&gt;[[Azot dioksid]]&lt;br /&gt;[[Azot tetroksid]]&lt;br /&gt;[[Azot pentoksid]]
|   Function = [[azot]]ni [[oksid]]i
|   OtherCpds = [[Azotna kiselina]]
  }}
}}

'''Azot trioksid''' (''diazot trioksid'') je [[hemijsko jedinjenje]] sa [[hemijska formula|formulom]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. Ova duboko plava [[tečnost]] je jedan od binarnih [[azotni oksidi|azotnih oksida]]. On se formira nakon mešanja jednakih delova [[azot monoksid]]a i [[azot dioksid]]a i hlađenjem smeše ispod &amp;minus;21&amp;nbsp;°C (&amp;minus;6&amp;nbsp;°F):&lt;ref name=&quot;Greenwd&quot;&gt;{{Greenwood&amp;Earnshaw1st|pages=521–22}}&lt;/ref&gt;
:NO + NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; {{eqm}} N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;

Azot trioksid je nerastvoran samo na niskim temperaturama, i.e. u tečnoj i čvrstoj [[agregatno stanje|fazi]]. Na višim temperaturama ravnoteža ze povoljna za sastavne gasove, sa ''K''&lt;sub&gt;diss&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;= 193&amp;nbsp;kPa (25&amp;nbsp;°C).&lt;ref name=&quot;Holleman&amp;Wiberg1st&quot;&gt;{{Holleman&amp;Wiberg1st}}&lt;/ref&gt;

== Struktura i vezivanje ==
Tipično su N–N veze slične dužine sa vezama [[hidrazin]]a (145 pm). Azot trioksid, međutim, ima neobično dugačku N–N vezu sa 186 pm. Neki drugi [[Azotni oksidi|oksidi azota]] takođe poseduju duge N–N veze, npr. diazot tetroksid (175 pm). N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; molekul je planaran i ispoljava Cs simetriju. Dimenzije prikazane ispod su dobijene [[Rotaciona spektroskopija|mikrotalasnom spektroskopijom]] na niskoj temperaturi za gasoviti N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;ref name=&quot;Greenwd&quot;/&gt;:
&lt;center&gt;
[[Datoteka:Dinitrogen-trioxide-2D-geometry.png|400px|float|The bond lengths and angles of dinitrogen trioxide.]]
&lt;/center&gt;

On je anhidrid nestabilne azotaste kiseline (HNO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), koji prelazi u azotastu kiselinu kad se pomeša sa vodom. Alternativna struktura bi bila struktura anhidrida, i.e. O=N–O–N=O, međutim ovaj izomer nije nađen. Ako se azotasta kiselina ne potroši brzo, on se razlaže u azot monoksid i azotnu kiselinu. Azotne soli se mogu formirati dodavanjem N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; u rastvore baza:
:N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 2 NaOH → 2 NaNO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* [http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/67.html Oksidi azota] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040205090004/http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/67.html |date=2004-02-05 }}
* [http://www.webelements.com/webelements/compounds/text/N/N2O3-10544737.html Diazot trioksid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512004650/http://www.webelements.com/webelements/compounds/text/N/N2O3-10544737.html |date=2008-05-12 }}

[[Kategorija:Neorganska jedinjenja azota]]
[[Kategorija:Kiseli oksidi]]
[[Kategorija:Kiseli anhidridi]]
[[Kategorija:Seskvioksidi]]</text>
      <sha1>lxn01yleetevx9dw7qp0ze9k1br1irm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alenka Bratušek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1334311</id>
    <revision>
      <id>42669066</id>
      <parentid>42291530</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:40:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5428" sha1="q1mr7hclwnsjowz0nt37tg32bd1gdlf" xml:space="preserve">{{Infobox officeholder
|name         = Alenka Bratušek
|image        = Alenka Bratušek 2013-06-10.jpg
|office       = [[premijer Slovenije]]
|president    = [[Borut Pahor]]
|term_start   = 20. mart 2013
|term_end     = 18. septembra 2014
|predecessor  = [[Janez Janša]]
|successor    = [[Miro Cerar]]
|office1      = vođa [[Pozitivna Slovenija|Pozitivne Slovenije]]
|term_start1  = 17. januar 2013
|term_end1    = 25. april 2014
|predecessor1 = [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]]
|successor1   = [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]]
|birth_date   = {{birth date and age|1970|3|31|df=y}}
|birth_place  = [[Celje]], [[SR Slovenija]], [[SFRJ]]&lt;br /&gt;{{small|(danas [[Slovenika]])}}
|death_date   = 
|death_place  = 
|party        = [[Liberalna demokracija Slovenije|Liberalna demokracija]] {{small|(2006–2008)}}&lt;br /&gt;[[Zares]] {{small|(2008–2010)}}&lt;br /&gt;[[Lista Hermine Krt]] {{small|(2010–2011)}}&lt;br /&gt;[[Pozitivna Slovenija]] {{small|(2011–2014)}}&lt;br /&gt;[[Savez Alenke Bratušek]] {{small|(2014–)}}
|alma_mater   = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|religion     = [[rimokatolik]]
}}
'''Alenka Bratušek''' ({{jez-slv|Alenka Bratušek}}; [[Celje]], [[31. mart]] [[1970]]) [[Slovenija|slovenačka]] je [[politika|političarka]] i premijer Slovenije od [[20. mart]]a [[2013]]. godine. Prva je žena-premijer Slovenije. Od [[januar]]a 2013. do aprila 2014. bila je predsednica partije [[Pozitivna Slovenija]].&lt;ref&gt;[http://pozitivnaslovenija.si/novice/item/657-pozitivno-slovenijo-vodi-mag-alenka-bratu%C5%A1ek Positive Slovenia is led by Alenka Bratušek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014082451/http://pozitivnaslovenija.si/novice/item/657-pozitivno-slovenijo-vodi-mag-alenka-bratu%C5%A1ek |date=2013-10-14 }} (In Slovene: Pozitivno Slovenijo vodi mag. Alenka Bratušek), official website, news section, 17 January 2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.delo.si/novice/politika/zoran-jankovic-ni-vec-predsednik-stranke.html Zoran Janković is not the party's president anymore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130327092826/http://www.delo.si/novice/politika/zoran-jankovic-ni-vec-predsednik-stranke.html |date=2013-03-27 }} (&quot;Zoran Janković ni več predsednik stranke&quot;), [[Delo]], 17 January 2013&lt;/ref&gt; Pred izvanredne izbore 2014. osnovala je novu stranku pod imenom [[Savez Alenke Bratušek]].

== Obrazovanje ==
Rođena je 1970. godine u [[Celje|Celju]]. Završila je Fakultet prirodnih nauka i tehnologije univerziteta u Ljubljani, nakon čega je magistrirala na Fakultetu socijalnih nauka. Posle toga je šest godina bila na čelu Direktorata za državni proračun u ministarstvu finansija.

Marta 2013. anonimnom dojavom je bila optužena da je plagirala deo magistarskog rada,&lt;ref&gt;[http://www.delo.si/novice/politika/s-pinceto-nad-magisterij-alenke-bratusek.html With the tweezers over the Master's thesis by Alenka Bratušek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130503204833/http://www.delo.si/novice/politika/s-pinceto-nad-magisterij-alenke-bratusek.html |date=2013-05-03 }} (In Slovene: &quot;S pinceto nad magisterij Bratovškove&quot;), [[Delo]], 26 February 2013&lt;/ref&gt; nakon čega je njen fakultet pokrenuo istragu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fdv.uni-lj.si/o-fdv/za-medije/sporocila-za-javnost/odziv-fdv-na-domnevno-plagiatorstvo-alenke-bratu%C5%A1ek-6.-3.-2013 |title=Odziv FDV na domnevno plagiatorstvo Alenke Bratušek, 6. 3. 2013 |publisher=FDV.uni-lj.si |date=}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==
Godine [[2008]]. se bezuspešno kandidovala za slovenačku skupštinu. Na parlamentarnim izborima [[2011]]. bila je izabrana na listi Pozitivne Slovenije. Od 2011. je predsednica skupštinskog Komiteta za kontrolu proračuna.

Bratušekova je [[13. januar]]a 2013. izabrana za predsednicu Pozitivne Slovenije, nakon što je ovu funkciju napustio njen prethodnik [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]] zbog istraga oko optužbi za korupciju.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Alenka Bratušek |url=http://pozitivnaslovenija.si/ekipa/alenka-bratusek-1 |access-date=2014-04-27 |archive-date=2014-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006091804/http://pozitivnaslovenija.si/ekipa/alenka-bratusek-1 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Sa te je funkcije otišla nakon što je Janković 25. aprila pobedio na stranačkim izborima.

Ustanovila je svoju stranku - [[Zavezništvo Alenke Bratušek]]

=== Premijerka ===
Dana [[27. februar]]a 2013, Alenka Bratušek odabrana je da formira novu slovenačku vladu.&lt;ref&gt;http://www.globaltimes.cn/content/764822.shtml|Alenka{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Bratusek elected as Slovenia's new PM&lt;/ref&gt; Funkciju premijerke zvanično je preuzela 20. marta.

== Porodica ==
Trenutno živi u [[Kranj]]u. U braku je i ima sina i ćerku.&lt;ref name=&quot;Interview_with_AB_by_Siol_2011&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20130225052125/http://www.siol.net/novice/rubrikon/sprosceno_s_siolom/2012/04/alenka_bratusek.aspx Interview with Alenka Bratušek], [[Siol.net]], 11 March 2012, accessed 28 January 2013, archived by [[WebCite]] at&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Alenka Bratušek}}
* [http://alenkabratušek.si Zvanična stranica]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Predsednici Vlade Republike Slovenije}}

{{Lifetime|1970||Bratušek, Alenka}}

[[Kategorija:Premijeri Slovenije]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]</text>
      <sha1>q1mr7hclwnsjowz0nt37tg32bd1gdlf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abiogeneza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1351142</id>
    <revision>
      <id>42668986</id>
      <parentid>42660740</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:18:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49903" sha1="hyyr5bf3itswh9xez6dzflmp2y7mjo1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stromatolites.jpg|desno|thumb|200px|[[Prekambrij]]ski [[stromatolit]]i u  Siyeh formacijama, Glacier National Park, [[SAD]]&lt;br&gt; U 2002. godini, rad u naučnom časopisu  ''[[Nature]]'' predložio  je da ove 3, 5 milijardi godina geološke formacije sadrže fosilizirane [[mikroorganizam|mikrobe]] [[cijanobakterije]] Ovo ukazuje da su dokaz jednog od najstarijih poznatih oblika života na [[Zemlja|Zemlji]].]]
'''Abiogeneza''' ili  '''biopoeza''' prirodni je proces postanka prvog [[život]]a iz nežive materije kao što su jednostavni [[organski spoj]]evi. Vjeruje se da se desila prije 3,8 do 4,1 milijardi godina, a istraživana je u kombinaciji laboratorijskih eksperimenata i [[genetički kod|genetičkih informacija]] recentnih organizama. Tako je bilo moguće doći do razumnih pretpostavki o tome koji su hemijski procesi  doveli do nastanka živih sistema. Abiogeneza se proučava  sa tri glavna aspekta: 
*[[geofizika|geofizički]], 
*[[hemija|hemijski]] i 
*[[biologija|biološki]],&lt;br&gt; a eksperimenti se danas sve češće temelje na pokušaju sinteze sva tri područja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Warmflash |first1=David |last2=Warmflash |first2=Benjamin |date=November 2005 |title=Did Life Come from Another World? |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2005-11_293_5/page/64 |journal=[[Scientific American]] |location=Stuttgart |publisher=[[Georg von Holtzbrinck Publishing Group]] |volume=293 |issue=5 |pages=64–71 |doi=10.1038/scientificamerican1105-64 |issn=0036-8733}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Yarus|2010|p=47}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Peretó |first=Juli |year=2005 |title=Controversies on the origin of life, http://www.im.microbios.org/0801/0801023.pdf |format=PDF |journal=[[International Microbiology]] |location=Barcelona |publisher=Spanish Society for Microbiology |volume=8 |issue=1 |pages=23–31 |pmid=15906258 |issn=1139-6709 |accessdate=2015-06-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web, http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112|title=Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon|author=Elizabeth A. Bell|publisher=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Davies, Paul (1998): The Fifth Miracle, Search for the origin and meaning of life&quot; 9Penguin&lt;/ref&gt;

Mnogi pristupi istražuju kako su nastale [[replikacija DNK|samoreplicirajuće molekule]], a   danas  je najprihvaćenija hipoteza da je život na Zemlji potekao preko  [[RNK]]  prapočetaka,  iako možda život  utemeljen  na replikaciji RNK nije bio prvi koji je postojao. [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyev]] i slični eksperimenti su demonstrirali da [[aminokiseline]], koje su osnovni sastojci života, mogu biti sintetizirane iz anorganskih spojeva,  u uvjetima za koje se pretpostavlja da su slični onima u  ranim fazama postojanja planete [[Zemlja]]. Brojni se fokusiraju na to kako je [[kataliza]] u hemijskim sistemima mogla omogućiti nastanak prekursorskih [[molekula]], koje su   za samoeophodne za replikaciju.  Tako složene [[organski spoj|organske molekule]], koje su  pronađene u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]  i međuzvjezdanom prostoru, mogle su biti početni materijal za razvoj života na Zemlji. Prema hipotezi [[panspermija|panspermije]],  mikroskopski život  bi mogao postojati širom  svemira i biti raznošen [[meteorit]]ima, [[asteroid]]ima i ostalim manjim nebeskim tijelima. Spekulira se na temu da je [[biohemija]]  života počela odmah nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]], prije 13.8 milijardi godina, tokom epohe kada je svemir bio star „samo“ 10 do 17 miliona godina.&lt;ref name=&quot;Ralser 2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Keller |first1=Markus A. |last2=Turchyn |first2=Alexandra V. |last3=Ralser |first3=Markus |date=25 March 2014 |title=Non‐enzymatic glycolysis and pentose phosphate pathway‐like reactions in a plausible Archean ocean |journal=[[Molecular Systems Biology]] |location=Heidelberg, Germany |publisher=EMBO Press on behalf of the [[European Molecular Biology Organization]] |volume=10 |issue=725 |doi=10.1002/msb.20145228 |issn=1744-4292 |pmc=4023395 |pmid=24771084}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Science 2015&quot;&gt;{{cite news |last=Perkins |first=Sid |date=8 April 2015 |title=Organic molecules found circling nearby star |url=http://news.sciencemag.org/chemistry/2015/04/organic-molecules-found-circling-nearby-star?rss=1 |work=[[Science (journal)|Science]] |type=News |location=Washington, D.C. |publisher=[[American Association for the Advancement of Science]] |issn=1095-9203 |accessdate=2015-06-02 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=King |first=Anthony |date=14 April 2015 |title=Chemicals formed on meteorites may have started life on Earth, http://www.rsc.org/chemistryworld/2015/04/meteorites-may-have-delivered-chemicals-started-life-earth |work=[[Chemistry World]] |type=News |location=London |publisher=[[Royal Society of Chemistry]] |issn=1473-7604 |accessdate=2015-04-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Saladino |first1=Raffaele |last2=Carota |first2=Eleonora |last3=Botta |first3=Giorgia |last4=Kapralov |first4=Mikhail |last5=Timoshenko |first5=Gennady N. |last6=Rozanov |first6=Alexei Y. |last7=Krasavin |first7=Eugene |last8=Di Mauro |first8=Ernesto |display-authors=3 |date=13 April 2015 |title=Meteorite-catalyzed syntheses of nucleosides and of other prebiotic compounds from formamide under proton irradiation |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[National Academy of Sciences]] |volume=112 |issue=21 |doi=10.1073/pnas.1422225112 |pages=E2746–E2755 |issn=1091-6490 |pmid=25870268}}&lt;/ref&gt;

Zemlja je, unatoč svemu,  jedino mjesto u svemiru za koje  se pouzdano zna da je kolijevka [[život]]a. Procjenjuje se da starost Zemlje iznosi oko 4,54 milijardi godina, a najraniji nepobitni dokaz života na njoj potiče od prije 3,5 milijardi godina, iz  epohe [[eoarhaik]]a. Pronađeni su fosili [[mikroskop]]skih  oblika života  u 3,48 milijardi godina starom pješčenjacima Zapadne [[Australija|Australijje]]. Drugi stariji fizički dokazi supstanci biološkog podrijekla jesu [[grafit]]i u 3,7 milijardi godina starim metasedimentnim stijenama, koje  su otkrivene na jugozapadnom dijelu [[Grenland]]a  i ''ostaci biotičkog života', koji potiču od prije  4,1 milijardi godina, a nađeni su u  starim stijenama Zapadne Australije. Prema jednom od istraživanja. ''Ako se život na Zemlji pojavio relativno brzo ... onda bi mogao biti uobičajen i u svemiru.''

==Rani geofizički uvjeti==
Prema nedavnim istraživanjima, potpomognutim  kompjuterskim modelima,  složene organske molekule, potrebne za život,  mogle su se formirati u protoplanetarnom disku svemirske prašine koji je obavijao [[Sunce]] prije formiranja Zemlje. [[Kompjuter]]ske analize ukazuju da se isti proces mogao zbiti i oko drugih zvijezda koje su  okružene planetama. Vjeruje se da je Zemlja u doba [[hadij]]a imala sekundarnu [[atmosfera|atmosferu]] stvorenu oslobađanjem plinova iz stijena, koje su  nastale od velikih planetezimalnih čvrstih objekata, pri  sudarima sa Zemljom. |đPrvo se smatralo da se Zemljina tadašnja atmosfera sastojala od hidirda –[[metan]]a, [[amonijak]]a i [[voda|vodene pare]], te  da se  početak života pojavio u takvim uvjetima,  pogodnim za formiranje [[organski spoj|organskih molekula]]. Prema kasnijim modelima, koji su  zasnovani na proučavanju starih  [[mineral]]a, u kasnom hadiju, atmosfera se  uglavnom sastojala od [[dušik]]a i [[ugljendioksid]]a, uz manje količine [[ugljik-monoksid]]a, [[vodik]]a i spojeva [[sumpor]]a. Kako  je Zemlji nedostajala gravitacija kojom bi se zadržao molekulski vodik, ta se komponenta vjerojatno brzo izgubila, već  tokom hadija,  zajedno s nekim drugim prvobitnim inertnim plinovima. [[Otopina]]  [[ugljendioksid|CO2]] u vodi je doprinijele da mora budu blago kisela, uz  [[pH vrijednost]] oko 5,5.  Tadašnja atmosfera se opisuje kao ''gigantski produktivni hemijski laboratorij na otvorenom''.  Bila je slična  mješavini plinova koju oslobađaju [[vulkan]]i, a takva se i danas upotrebljava  u proučavanju abiotskih  hemijskih pojava i procesa. Okeani su se najvjerojatnije pojavili u periodu hadija,  oko 200 miliona godina nakon Zemljinog formiranja i to u vrućim uvjetima,  sa temperaturama od oko 100 °C. A  [[pH vrijednost]] je bila, vjeruje se, oko 5,8  i  brzo se povećavala prema neutralnoj. Na to posebno upućuje datiranje 4,404 milijardi godina starih kristala cirkona sa planine [[Narryer]] u Zapadnoj Australiji,  što ukazuje da su okeani i kontinentalna kora već  postojali,  unutar perioda od oko  150 miliona godina nakon formiranja Zemlje. Unatoč vjerovatno povećanoj vulkanskoj aktivnosti i postojanju brojnih manjih [[tektonska ploča|tektonskih ploča]], predloženo je  da je, prije između 4,4 i 4,3 milijardi godina, Zemlja bila vodena sredina  sa veoma malo ili nimalo kontinentalne kore,  sa ekstremno turbulentnom [[atmosfera|atmosferom]] i [[hidrosfera|hidrosferom]], koje su bile  izložene visokoj razini [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] (UV) i kosmičkog zračenja,  sa učestalim udarima [[meteor]]a.  [[Hadij]]sko okruženje je  bilo izuzetno opasno  za današnje oblike života. Česti sudari s velikim objektima (promjera i do 500 kilometara) bili bi dovoljni da steriliziraju planetu i dovedu do potpunog [[evaporacija|isparavanja]] današnjih okeana  i ostalih vodnih površina unutar nekoliko mjeseci konstantnih udara, a vrela para bi zajedno s plinovima iz stijena stvarala oblake na visokoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]], a  koji bi u potpunosti prekrili planetu. Protokom  vremena  bi na nižim visinama počele kiše, a visina oblaka bi se postepeno smanjivala tokom idućih 2.000 godina,  što bi povratilo okeane na njihovu prvobitnu dubinu, ali tek nakon 3.000 godina poslije udara.

==Najraniji biološki dokazi prisustva života na Zemlji==
Postojeći dokazi upućuju da je rani život na Zemlji sigurno postojao prije najmanje 3,5 milijardi godina tokom [[eoarhaik]]a, o čemu svjedoče fizički dokazi grafita biološkog porijkla u metasedimentnim stijenama jugozapadnog [[Grenland]], koji su datirani na oko 3,7 milijardi godina prije današnjice, kao  i fosili mikroorganizama u 3,48 milijardi godina starom pješčenjaku iZapadne Australije. Okeanograf  [[Gustaf O. Arrhenius]]  pronašao je 3,7 milijardi godina stare  dokaze ranog života,  u stijenama otoka [[Akilia]],  blizu jugozapadnog Grenlanda. Koristeći spektrometrijsku analizu,  identificirao je [[radiougljik|izotope ugljika]], koji su nedvojbeno  biološkog porijekla.  Na Strelley Poolu, u Pilbarra regiji Zapadne Australije,  pronađeni su [[fosil]]ni  ostaci života koji upućuju na [[turbelaria|tubularne]] ćelije koje su  [[autotrof]]no – fotosintezom oksidirale [[sumpor]],  u nedostatku [[kisik]]a. Nedavno su geohemičari sa Univerziteta  Kalifornija, Los Angeles (UCLA) pronašli dokaze da je život vjerojatno postojao na Zemlji pri najmanje 4,1 milijardiu godina – 300  miliona godina prije nego što su na to upućivala pretrhodna  istraživanja.

U ranijem  periodu Planete, između 3,8 i 4,1 milijardu godina,  promjene u orbitama gigantskih planeta vjerojatno su dovele do teškog bombardiranja [[asteroid]]ima i [[kometa]]ma.[  Da je život postojao u to vrijeme, udari bi sterilizirali Zemlju. Geološki gledano, hadijska Zemlja je  trebala biti daleko aktivnija nego u bilo koje drugo doba svoje prošlosti.  Istraživanja meteorita su pokazala da su [[radioaktivni izotopi]], kao što je  [[aluminij]]-26 s dužinom poluživota od 7,17×105 godina i [[kalij|kalija-40]],  s poluživotom od 1,250×109 godina, pretrežno  proizveden u supernovama, bili daleko češći.
 
Istraživanje Kevina A. Mahera i Davida J. Stevensona pokazalo je da duboko hidrotermno okružje pruža povoljne uvjete za nastanak života,  čime se abiogeneza mogla ostvariti vrlo rano, već  u periodu između 4,0 do 4,2 milijardi godina prije današnjice.  S druge strane, ukoliko se odvila saamo na površini Zemlje, mogla se najranije desiti u razdoblju od prije 3,7 do 4 milijarde godina.

==Historija==
==Spontana generacija==
Hipoteza o „spontanoj  generaciji“ počiva na stanovištu da  se i sada  određeni oblici  života spontano rađaju iz nežive materije, kao  npr. [[muha|muhe]]  iz pokvarenog mesa ili pčele iz cvijeća,  što su njene pristalice imenovali [[heterogeneza|heterogenezom]]. Takvo vjerovanje, historijske korijene ima još od  [[Aristotel]]ovog  učenja  i  antičke grčke [[filozofija|filozofije]], a  podžavali su ga i  zapadni učenjaci sve do 19. stoljeća. Smatralo  se da se određeni, kompleksni živi organizmi spontano stvaraju iz raspadajućih organskih sastojaka. Prema Aristotelu, bila je lahko uočljiva istina da lisne uši dolaze iz rose koja pada na biljke, muhe iz truhle materije, miševi iz prljavog sijena itd. U 17. stoljeću,  započeto je  provjeravanje  takvih i sličnih  pretpostavki.  Tako je [[1646]]. [[Thomas Browne]] objavio je  djelo ''Pseudodoxia Epidemica''  koje je opovrgava  lažna vjerovanja. Njegov suvremenik, [[Alexnder Ross]] pokušao ga je osporiti, uz  optužbe da dovodi u pitanje razum, osjetila i iskustvo. U [[1665]]., [[Robert Hooke]] objavljuje  prve crteže [[mikroorganizm]]a, a zazim je, [[1676]].,  [[Antonie van Leeuwenhoek]]  je opisao i nacrtao mikroorganizme za koje se danas zna da su bili [[protozoa]] (praživotinje) i [[bakterije]]. Mnogi su tada smatrali da su mikroorganizmi dokaz [[spontana generacija|spontane generacije]]  jer su pretpostavljali da su suviše jednostavni za [[spolno razmnožavanje]], a nespolno putem [[mitoza|ćelijske diobe]]  još nije bilo poznato. Van Leeuwenhoeka su zaintrigirale  tada prihvaćene ideje da muhe spontano nastaju iz truleži, a žabe iz mulja. Demonstriranjem  raznih eksperimente – od  otvorene i zatvorene inkubacije mesa do detaljnog proučavanja razmnožavanja [[insekt|insekata]] – do  1680-ih je postao siguran da je ideja o spontanoj generaciji neodrživa.

Prvi poznati eksperimentalni dokaz protiv mogućnosti pojave spontane generacije, ipak se  pojavio trek kada je  [[1668]]. [[Francesco Redi]] pokazao da se u mesu ne pojavljuju crvi ukoliko se muhama onemogući da polažu jajašca na meso. Postupno se isto potvrdilo za sve testirane više i vidljive organizme. Prva alternativa je bila  [[teorija biogeneze]], tj. da jer svako živo biće  nastalo iz već postojećeg živog bića ([[latinski jezuk|lal.]] ''omne vivum ex ovo'' = sve živo iz jajeta). U [[1768]]., [[Lazzaro Spallanzani]] je  pokazao da su [[mikrob]]i prisutni u zraku te se mogu ubiti kuhanjem u ključaloj vodi. Nakon toga, [[1861]]. [[Louis Pasteur]] je u seriji eksperimenata demonstrirao  nalaz da se organizmi kao što su [[bakterije]]  i [[kvasci]]  ne pojavljuju spontano u samoj  sterilnoj,  bogatoj hranljivoj podlozi,  već samo onda kadas tu  dospiju izvana. Zahvaljujući i  Pasteurovim i ostalim  dokazima,  do sredine 19. stoljeća,  teorija biogeneze je nakupila toliko podrške, da je teorija spontane generacije bila uspješno opovrgnuta.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-592-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;&gt;Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-581-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

==Porijeklo termina ''biogeneza'' i ''abiogeneza''==
Prvo spominjanje izraza  ''biogeneza'' se uobičajeno pripisuje ili Henryju Charltonu Bastianu ili Thomasu Henryju Huxleyju.  Bastian ga je upotrijebio oko [[1869]].,  u neobjavljenom razgovoru s Johnom Tyndallom, upotrebljavajući ga u značenju ''porijeklo života'' ili ''početak''. U [[1870]]., Huxley je,  u svojstvu  Britanskog društva za unapređenje  nauke objavio  pismo naslovom ''Biogeneza i abiogeneza''. Upotrebio je termin biogeneza suprotno od Bastianpoda i uveo pojam abiogeneze za postanak  živoga iz nežive materije. Zbog drugačije upotrebe ovog termina, Bastian je,  [[1871]]. u predgovoru svoje knjige uveo novi termin ''archebiosis''  za proces postanka života, za ono što je prethodno nazivao biogenezom, ali je Huxley za to uveo termin abiogeneza dok je biogeneza koristio samo za postanak živog od prethodno živog.

==Pasteur i Darwin==
[[Datoteka:Louis Pasteur en 1857.jpg|Louis Pasteur|alt=Louis Pasteur in 1857|thumb|right|Pasteur, [[1857]].]]
[[Datoteka:Charles Darwin seated crop.jpg|mini|left|250px]]
Pasteur je [[1864]]. zabilježio: ''Nikad se doktrina spontane generacije neće oporaviti od ovog smrtonosnog udarca jednostavnim eksperimentom''. Alternativna hipoteza porijekla života bila je nastanak Zemaljskog  života negdje drugdje u svemiru. Bernal je to  kritizirao tvrdeći da je ona istovjetna drugim hipotezama baziranim nametafizičkim, duhovnim predlošcima i da se svodi na stvaranje [[dizajn]]om, odnosno kreacijuom. Po njemu takva bi teorija o porijeklu života bila nenaučna, a  brojni naučnici su život shvatali kao  rezultat neke unutrašnje ''životne sile'' ([[latinsi jezik|lat.]] ''vis vitalis'')  čiji je posebni pobornik bio Henri Bergson,  u kasnom  dijelu 19. stoljeća.

Koncept [[evolucija|evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]  okončao je eru  metafizičkih  [[teologija|teoloških]] pretpostavki. U pismu [[Joseph Dalton Hooker|Josephu Daltonu Hookeru]],  1. februara  [[1871]]., Darwin se osvrnuo na pitanje porijekla života, uz napomenu da je prvobitna iskra života mogla nastati u malom, toplom [[jezero|jezeru]] koje je bilo bogato raznim solima [[amonijak]]a i [[fosfor]]a u kombinaciji sa [[svjetlost|sasvjetlošću]], [[toplota|toplotom]] i [[elektricitet]]om,  što je moglo dovesti do stvaranja [[protein]]skih sastojaka spremnih za daljnji razvoj  kompleksnijih  promjena. Naveo je i kako bi se danas takva početna materija raspala ili apsorbirala,  što se nije moglo desiti u vremenima prije postanka živih bića. Ukratko, istraživanje pojave života ovisno je o umjetnoj proizvodnji [[organski spoj|organskih komponenti]]  u sterilnim uvjetima laboratorija.

==Hipoteza o primordijalnoj juhi==

Sve do [[1924]]., nije bilo novih značajnijih istraživanja ili teorija o porijeklu života. ]Tada je [[Aleksandar Ivanovič Oparin]] došao do zaključka da [[kisik]] sprečava sintezu određenih organskih sastojaka, a  koji su nužni gradivni blokovi za evoluciju života. U knjizi ''Porijeklo života'', Oparin je predložio da se ''spontana generacija života'', koju je kao hipotezu svojevremeno napadao [[Louis Pasteur]], jednom uistinu desila, ali je sadašnjim uvjetima nemoguća jer su  se oni iz ranog perioda postojanja  Zemlje bitno izmijenili te bi postojeći organizmi odmah konzumirali bilo kakav spontano nastali organizam. Oparin je tvrdio da se [[prajuha]]  organskih molekula može stvoriti u [[atmosfera|atmosferi]] bez kisika uz pomoć [[sunce|sučeve svjetlosti]]. Te bi se molekule mogle kombinirati na još složenije načine, sve dok ne bi nastale kapljice [[koacervat]]a. Takve kapljice  bi narastale međusobnim spajanjem i razmnožavale  putem  fisije u kapljice kćeri, pa  tako imale primitivni [[metabolizam]], u kojem bi preživjele strukture  koje pridonose integritetu ćelije, a izumrli oni koji nemaju takva svojstva. Mnoge moderne teorije o nastanku života,  kao razumno polazište, uzimaju Oparinove ideje.
U nešto zrelijem obliku, [[Robert Shapiro]] je sažeo teoriju primordijalne juhe Oparina i J.B.S. Haldanea: 
1.	rana Zemlja je  imala hemijski [[redoks|reducirajuću]] [[atmosfera|atmosferu]];
2.	atmosfera je, izložena  različitim oblicima [[energija|energije]], proizvela jednostavne organske spojeve ([[monomer]]e);
3.	ti su se sastojci akumulirali u juhi koja se mogla biti koncentrirana  na raznim lokacijama (obala, hidrotermalni izvori i sl.).;
4.	tokom daljnjih transformacija,  u juhi su se razvili složeni organski [[polimer]]i i, samim tim,  [[život]].

Približno istovremeno,  Haldane je predložio da su Zemljini prebiotički okeani bili drugačiji od svojih današnjih  oblika, i da su mogli formirati vruću razrijeđenu juhu, u kojoj su se mogli formirati [[organski spoj]]evi. Bernal je tu ideju nazvao ''biopoiesis'' ili ''biopoesis'' = proces kojim živa materija evoluira iz samoobnovljivih ali neživih [[molekula]], uz napomenu da se ta biopoeza odvijala kroz veći broj međufaza. 
[[Datoteka:Miller1999 no frame.jpg|160px|mini|Stanley Miller]]
[[Datoteka:Miller-Urey experiment-en.svg|mini|350px|Prikaz Miller-Uryjevog eksperimenta]]

Jedna od najvažnijih eksperimentalnih podrški  teoriji prajuhe pojavila se [[1952]]., kada su [[Stanley L. Miller]] i [[Harold C. Urey]] izveli pokus koji je demonstrirao kako se organske molekule mogu spontano formirati iz [[anorganski spoj|anorganskih prekursora]],  u uvjetima koje je predlagala Oparin-Haldaneova hipoteza. U tom poznatom [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyevom eksperimentu]]  korištena je vrlo reducirana smjesa [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[vodik]]a,  kako bi se, uz vještačka elektručna pražnjenja, formirali osnovni organski [[monomer]]i poput [[aminokiselina]].  To je bio direktan dokaz druge od četiri navedene tačke hipoteze primordijalne juhe. Mješavina vode, vodika, metana i amonijaka, u   eksperimentu kružila kroz aparaturu koja je pridodavala električne iskre. Nakon jedne sedmice. Ispostavilo se da je 10% do 15% [[ugljik]]a u sistemu pripadalo racemičnoj smjesi organskih spojeva uključujući i [[aminokiseline]], koje su glavni gradivni blokovi [[protein]]a.
Osnovna hipoteza Oparina, Haldanea, Bernala, Millera i Ureya bila je da su uvjeti na ranoj Zemlji pogodovali hemijskim reakcijama koje su sintetizirale isti skup složenih organskih spojeva iz takvih jednostavnih prekursora. U [[2011]]. ponovna analiza spremljenih bočica s originalnim ekstraktima iz Miller-Ureyeovg eksperimenta, zahvaljujući naprednijoj analitičkoj opremi, pokazala je još više biohemijskih sastojaka nego što je prvobitno utvređeno 1950-ih. Jedan od najvažnijih pronalazaka bile su 23 različite [[aminokiseline]], daleko više od 5 originalno registriranih. Bernal je ipak tvrdio da nije dovoljno objasniti način formiranja  takvih molekula, već je neophodno doći do [[fizikalna hemija|fizičko-hemijskog]]  objašnjenja porijekla molekula koje ukazuju na nekadašnje prisustvo prikladnih početnih sastojaka i izvora energije.

==Proteinoidne mikrosfere==
[[Datoteka:Phospholipids aqueous solution structures.svg|mini|300px|Tri glavne strukture [[fosfolipid]]a spontanog  rastvora:  [[liposom]] (blizak dvosloju), [[micela]]  i dvosloj]]
[[Datoteka:010 small subunit-1FKA.gif|thumb|350px|right|Molekulska structura [[ribosom|30S podjedinice ribosoma]]  ''[[Thermus thermophilus]]''.&lt;ref name=&quot;Venki&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wimberly |first1=Brian T. |last2=Brodersen |first2=Ditlev E. |last3=Clemons |first3=William M., Jr. |last4=Morgan-Warren |first4=Robert J. |last5=Carter |first5=Andrew P. |last6=Vonrhein |first6=Clemens |last7=Hartsch |first7=Thomas |last8=Ramakrishnan |first8=V. |authorlink8=Venkatraman Ramakrishnan |display-authors=3 |date=21 September 2000 |title=Structure of the 30S ribosomal subunit |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-09-21_407_6802/page/327 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=407 |issue=6802 |pages=327–339 |doi=10.1038/35030006 |issn=0028-0836 |pmid=11014182}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bernstein&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bernstein |first1=Harris |last2=Byerly |first2=Henry C. |last3=Hopf |first3=Frederick A. |last4=Michod |first4=Richard A. |last5=Vemulapalli |first5=G. Krishna |display-authors=3 |date=June 1983 |title=The Darwinian Dynamic |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1983-06_58_2/page/185 |journal=[[The Quarterly Review of Biology]] |location=Chicago, IL |publisher=[[University of Chicago Press]] |volume=58 |issue=2 |pages=185–207 |doi=10.1086/413216 |issn=0033-5770 |jstor=2828805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Michod 1999&quot;&gt;{{harvnb|Michod|1999}}&lt;/ref&gt;]]

U pokušajima  otkrivanja  međukoraka  abiogeneze, koje je pominjao Bernal, [[Sidney W. Fox]] je 1950-ih i 1960-ih proučavao spontano formiranje [[peptid]]nih struktura, u uvjetima koji su vjerovatno postojali u ranoj fazi Zemljine prošlosti. Pokazao je da [[aminokiseline]] mogu spontano oblikovati male lance nazvane [[peptid]]ima. U jednom od  eksperimenata omogućio je aminokiselinama da se isuše kao u  kaljuži na toplom, suhom mjestu u prebiotičkim uvjetima. Otkrio je da su, kako su se sušile, formirale duge, često ukrštene, končaste, submikroskopske [[polipeptid]]ne molekule koje da danas nazivaju [[proteinoid]]nim [[mikrosfera]]ma.
 
U drugom eksperimentu, uz slične metode kreiranja povoljnih uvjeta za nastanak života, Fox je posmatrao [[vulkan]]ski materijal s [[krater]]a ([[engleski jezik|eng.]] ''cinder cone'') na [[Hawaii]]ma. Otkrio je da je,  samo 10 centimetara ispod površine kratera,  temperatura bila preko 100 °C i predložio to kao okolnosti  u kojima se mogao formirati život: molekule su se mogle formirati i potom putem slobodnog pepela dospjeti u more. Stavio je grude lave na [[aminokiseline]] koje su dobijene iz [[metana]], [[amonijak]]a i [[voda|vode]], sterilizirao taj materijal i,  na aminokiselinama, pekao lavu nekoliko sati u staklenim uvjetima. Na površini se oblikovala smeđa ljepljiva supstanca, a kada je lavu umakao u sterilnu vodu, iscurila je smeđa tekućina. Ispostavilo se da su aminokiseline formirale proteinoide, a oni su se spojili u kuglice koje je Fox nazvao [[mikrosfera]]ma. Ti proteinoidi nisu bili [[ćelije (biologija)|ćelije]], iako su oblikovali nakupine i lance koji lije  na [[cijanobakterije]]; ipak, nisu sadržavali djelotvorne  [[nukleinske kiseline]] ili bilo kakve druge kodirane informacije za samoobnavljanje. Na osnovu  takvih eksperimenata, [[Colin S. Pittendrigh]] je, [[1967]]. izjavio da će se  laboratorijskim uvjetima žive ćelije kreirati  za 10 godina, ali je  ta  tvrdnja ipak bila odraz pretjeranog entuzijazna tadašnjeg nepoznavanja složenosti  ćelijske  strukture.&lt;ref name=&quot;Chen 2010&quot;&gt;{{cite journal |first1=Irene A. |last1=Chen |first2=Peter |last2=Walde |title=From Self-Assembled Vesicles to Protocells |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2890201/pdf/cshperspect-ORI-a002170.pdf |format=PDF |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Biology |location=Cold Spring Harbor, NY |publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |date=July 2010 |volume=2 |issue=7 |page=a002170 |doi=10.1101/cshperspect.a002170 |issn=1943-0264 |pmc=2890201 |pmid=20519344 |accessdate=2015-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Exploring&quot;&gt;{{cite web |url=http://exploringorigins.org/protocells.html |title=Exploring Life's Origins: Protocells |website=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |publisher=National Science Foundation |location=Arlington County, VA |accessdate=2014-03-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chen 2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Chen |first=Irene A. |date=8 December 2006 |title=The Emergence of Cells During the Origin of Life |url=http://www.sciencemag.org/content/314/5805/1558.full |journal=Science |location=Washington, D.C. |publisher=American Association for the Advancement of Science |volume=314 |issue=5805 |pages=1558–1559 |doi=10.1126/science.1137541 |issn=0036-8075 |pmid=17158315 |accessdate=2015-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Discover 2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Zimmer |first=Carl |authorlink=Carl Zimmer |date=26 June 2004 |title=What Came Before DNA? |url=http://discovermagazine.com/2004/jun/cover |journal=Discover |location=Waukesha, WI |publisher=Kalmbach Publishing |issn=0274-7529}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SciAm 2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Shapiro |first=Robert |authorlink=Robert Shapiro (chemist) |date=June 2007 |title=A Simpler Origin for Life |url=http://www.scientificamerican.com/article/a-simpler-origin-for-life/ |journal=Scientific American |location=Stuttgart |publisher=Georg von Holtzbrinck Publishing Group |volume=296 |issue=6 |pages=46–53 |doi=10.1038/scientificamerican0607-46 |issn=0036-8733 |pmid=17663224 |accessdate=2015-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Grote 2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Grote |first=Mathias |date=September 2011 |title=''Jeewanu'', or the 'particles of life' |url=http://www.ias.ac.in/jbiosci/grote_3677.pdf |format=PDF |journal=[[Journal of Biosciences]] |location=Bangalore, India |publisher=[[Indian Academy of Sciences]]; Springer |volume=36 |issue=4 |pages=563–570 |doi=10.1007/s12038-011-9087-0 |issn=0250-5991 |pmid=21857103 |accessdate=2015-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gupta 2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gupta |first1=V. K. |last2=Rai |first2=R. K. |date=August 2013 |title=Histochemical localisation of RNA-like material in photochemically formed self-sustaining, abiogenic supramolecular assemblies 'Jeewanu', http://www.academia.edu/9439398/Histochemical_Localisation_of_RNA_like_material_in_photochemically_formed_self-sustaining_abiogenic_supramolecular_assemblis_Jeewanu_ |journal=International Research Journal of Science &amp; Engineering |location=Amravati, India |volume=1 |issue=1 |pages=1–4 |issn=2322-0015 |accessdate=2015-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Welter |first=Kira |date=10 August 2015 |title=Peptide glue may have held first protocell components together, http://www.rsc.org/chemistryworld/2015/08/peptide-glue-rna-may-have-held-first-protocells-together |work=Chemistry World |type=News |location=London |publisher=Royal Society of Chemistry |issn=1473-7604 |accessdate=2015-08-29}}&lt;/ref&gt;

==Današnji modeli==
Danas,  još uvijek, ne postoji ''standardni model '' porijekla života. Kao najprihvaćenji modeli slove oni koji se temelje bar na nekim elementima teorije molekulske ili hemijske evolucije života, koju su postavili [[Aleksandear Oparin]] ([[1924]].) i [[J. B. S. Haldane]] ([[1925]].). Prema njima, prve molekule, koje su evoluirale u  najranije ćelije, bile su sintetizirane u prirodnim uvjetima, tokom  sporih procesa molekulske evolucije, kada  su se organizirale u prve molekulske sisteme sa svojstvima biološkog reda, tj sposobnostima autonomnosti, autoregulacije i autoreprodukcije. Predložili su da je atmosfera rane epohe zazvoja  Zemlje bila hemijski reducirajuća, prcvenstveno  sastavljena od [[metan]]a, [[amonijak]]a, [[voda|vode]], vodikovog  [[sulfid]]a, [[ugljendioksid]]a, [[ugljenmonoksid]]a i [[fosfat]]a s molekulskim [[kisik]]om i [[ozon]]om,  u vrlo malim količinama ili bez njega. Prema kasnijim modelima, atmosferu su u kasnom hadiju uglavnom sačinjavali  [[dušik]] i [[ugljendioksid]], s manjim količinama ugljik monoksida, vodika i spojeva [[sumpor]]a, uz nedostatak molekularnog kisika i ozona, ali nije bila hemijski reducirajuća, kako su pretpostavljali  Oparin i Haldane. U atmosferi  koju su opisali, električna aktivnost može katalizirati nastanak jednostavnih organskih molekula, kao što su [[aminokiseline]] koje su osnovna gradivne jedinica proteina, a time i života. To je potvrdio [[Miller-Ureyev eksperiment]] iz  [[1953]]. godine.

U [[1949]].,  Bernal je osmislio termin ''biopoiesis'' kojim je označio proces  nastanaka života, a  [[1967]]. je predložio njegove tri  faze: 
#nastanak bioloških [[monomer]]a; 
#nastanak bioloških [[polimer]]a,  i 
#evolucija od sastavnih  molekula do ćelije.
Sugerirao je da je evolucija počela negdje između 1. i 2. faze. Razumijevanje prve faze danas je na visokoj razini, a otkriće alkalnih hidrotermalnih izvora i njihova sličnost s protonskom pumpom koja je jedan od temelja života bioloških sistema pružaju dokaze za drugu fazu. Bernal je smatrao da je treća faza – pronalaženje metode proučavanja kako su se biološke reakcije integrirale iza stanične membrane – najteže  dokučiva. Moderna istraživanja mogućnosti samoorganiziranja kojim bi nastala [[ćelijska membrana]]  i rad na mikroporama u različitim supstratima obilježavaju predstavljaju aktuelna  eksperimentalna istraživanja  koja teže ka  rješavanju problema razumijevanja treće faze.

Hemijski procesi koji su se odvijali na ranoj fazi Zemljine prošlosti  nazivaju se zajedničkim nazivom hemijska evolucija. Manfred Eigen i Sol Spiegelman su demonstrirali  ogled u kojem se evolucija, uključujući i replikaciju, varijacije i prirodnu selekciju, može odvijati u [[populacija|populaciji]],  kako [[molekula]] tako i [[organizam]]a. Spiegelman je,  putem prirodne selekciji sintetizirao [[Spiegelmanovo čudovište]],  koje je imalo [[genom]] od samo 218 [[nukleotid]]nih baza. Na osnovu tog  Spiegelmanovog rada,  Eigen je proizveo sličan sistem sa samo 48 ili 54 nukleotida.

Hemijska  evolucija bila jew praćena inicijacijom biološke evolucije, što je dovelo do nastanka prvih pravih samoobnovljivih ćelija. Nikome  još nije  pošlo za rukom da sintetizira protoćeliju, uz korištenje jednostavnih  komponenti koje su neophodne za život (tzv. ''bottom-up'' pristup izgradnje složenijih sistema od osnovnih elemenata). Bez takvih  dokaza, objašnjenja se više fokusiraju na [[hemosinteza|hemosintezu]]. Unatoč tome, postoje istaknuti istraživači, kao što su  Steen Rasmussena i Jack W. Szostak,  koji rade na tom području, uključujući bottom-up pristup. Druge hipoteze se zalažu za ''top-down'' pristup,  u kojem se složeniji sistem pokušava objasniti na temelju rastavljanja i proučavanja pojedinih komponti ili podsistema. Uspješni primjer ''top-down'' pristupa je eksperiment Craiga Ventera i drugih iz  Instituta za genomska istraživanja (''The Institute for Genomic Research''),  u kojem je uspješno  kreirana  [[prokarioti|prokariotskka]] ćelija, prema modelu već postojećem  prirodnom modelu, ali s progresivno manje gena kako bi se doznala  granica koja ispunjava  minimalne zahtjeve za živi sistem.

==Hemijsko porijeklo organskih molekula==
[[Datoteka:Phylogenic Tree-en.svg|right|thumb|450px|[[Kladogram]] koji prikazuje ekstremne [[hipertermofil]]e na temelju  [[filogeneza|filogenetskog stabla života]].]]
Osim vodika, svi  elementi potiču od nukleosinteze tokom životnog ciklusa zvijezda. Složene molekule, uključujući i organske, formiraju se, kako u svemiru,  tako i na planetama. Postoje dva moguća izvora organskih molekula u  ranoj fazi  Zemljinog postojanja:
#Zemaljsko porijeklo - organska sinteza posredovana udarima svemirskih objekata, kao šro  [[meteorit]]ia ili drugi izvori energije ([[UV zračenje]], [[redoks|redoks reakcije]], [[elektricitet]]). Podrška  takvom  tumačenju su rezultati  eksperimenta kao što je  Miller-Ureyev.
#Vanzemaljsko porijeklo – podrazumijeva  formiranje organskih molekula u međuzvjezdanoj prašini i njihovu disperziju na planete.

Procjene tih izvora upućuju da je događaj poznat pod nazivom Kasno teško bombardiranje (''Late Heavy Bombardment''), 3,5 milijardi godina prije današnjice, kada se veliki broj [[asteroid]]a sudarao s ranim planetama Sunčevog sistema, učinivši u ranoj atmosferi dostupnim količine organskih spojeva koje su komparabilne sa onima proizvedenim drugim izvorima energije. Pretpostavlja se da je ovo bombardiranje također moglo djelotvorno  sterilizirati Zemljinu površinu do desetke metara dubine. Ako je život evoluirao dublje od toga, bio bi također zaštićen od vrlo visokih razina [[UV zračenje|UV zračenja]] tadašnjeg Sunca. Oponašanje  geotermalno zagrijane okeanske kore rezultiralo  je dobijanjem  daleko više organskih spojeva nego u slučaju Miller-Ureyevog eksperimenta. U dubokim hidrotermalnim izvorima,  Everett Shock je uočio ogromni termodinamički potencijal za stvaranje organskih molekula,  budući da su morska voda i hidrotermalne tekućine daleko od ravnoteže i da  se miješaju prema stabilinijem stanju. Shock je ustanovio kako je maksimalna, dostupna energija prisutna pri [[temperatura]]ma oko  100-150 °C, što su  upravo onakve na kojima žive neke hipertermofilne [[bakterije]] i termoacidofilne [[archae]]  koje se nalaze na samom korijenu [[filogeneza|filogenetskog stabla]], najbliže posljednjem [[univerzalni zajednički predak|univerzalnom zajedničkom pretku]] (''Last Universal Common Ancestor'':  LUCA).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Geballe |first1=Thomas R. |last2=Najarro |first2=Francisco |last3=Figer |first3=Donald F. |authorlink3=Donald Figer |last4=Schlegelmilch |first4=Barret W. |last5=de la Fuente |first5=Diego |display-authors=3 |date=10 November 2011 |title=Infrared diffuse interstellar bands in the Galactic Centre region |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-11-10_479_7372/page/200 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=479 |issue=7372 |pages=200–202 |arxiv=1111.0613 |bibcode=2011Natur.479..200G |doi=10.1038/nature10527 |issn=0028-0836 |pmid=22048316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Klyce|2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Chyba |first=Christopher |authorlink=Christopher Chyba |last2=Sagan |first2=Carl |authorlink2=Carl Sagan |date=9 January 1992 |title=Endogenous production, exogenous delivery and impact-shock synthesis of organic molecules: an inventory for the origins of life |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-01-09_355_6356/page/125 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=355 |issue=6356  |pages=125–132 |bibcode=1992Natur.355..125C |doi=10.1038/355125a0 |issn=0028-0836 |pmid=11538392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Furukawa |first1=Yoshihiro |last2=Sekine |first2=Toshimori |last3=Oba |first3=Masahiro |last4=Kakegawa |first4=Takeshi |last5=Nakazawa |first5=Hiromoto |display-authors=3 |date=January 2009 |title=Biomolecule formation by oceanic impacts on early Earth |url=https://archive.org/details/nature-geoscience_2009-01_2_1/page/62 |journal=Nature Geoscience |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=2 |issue=1 |pages=62–66 |bibcode=2009NatGe...2...62F |doi=10.1038/NGEO383 |issn=1752-0894}}&lt;/ref&gt;

==Hemijska sinteza==
Iako se osobine samoorganizacije, samoregulacije i samoobnavljanja  često smatraju značajkama isključivo živih sistema, postoje brojni primjeri abiotičkih molekula koje pokazuju neka od  tih obilježja  u određenim, odgovarajućim uvjetima. Stan Palasek je pokazao kako se [[ribonukleinska kiselina]] (RNK) može sama spontano formirati zahvaljujući fizičkim svojstvima  okolnih  hidrotermalnih izvora. Samostalno sastavljanje [[virus]]a unutar ćelija domaćina također ima implikacije u istraživanju  porijekla života budući da povećava povjerenje u hipotezu o nastanku života putem samostalnog organiziranja organskih molekula.
U ranoj prošlosti Zemlje postojali su višestruki izvori energije za [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]]. Naprimjer, toplota (u geotermalnim procesima) je standardni izvor energije u hemiji, a uz to je i  sunčevu svjetlost i električno pražnjenje atmosfere  (munje). Reakcije koje se teško i sporo odvijaju mogu se odvijati  u datim uvjetima nastati  vrlo lahko,  kao što je to slučaj u [[željezo]]-[[sumpor]] hemizmima. To je, primjerice,  bilo važno za fiksaciju [[ugljik]]a (konverzija ugljika iz anorganskih u organske oblike). Ta  fiksacija  se,  uz željezo-sumpor reakcije, odvija u neutralnim vrijednostima pH i oko 100&amp;nbsp;°C. Tako su željezno-sumporne površine, koje su obilno prisutne u okolini hidrotermalnih izvora,  i danas sposobne proizvesti male količine [[aminokiselina]] i drugih [[metabolit]]a.

Tako [[formamid]] proizvodi sva četiri  [[ribonukleotid]]a i druge biološke molekule, ako  se zagrije u prisustvu različitih zemnih [[mineral]]a. Formamid je sveprisutan u svemiru, gdje se javlja  kao rezultat reakcije vode i [[cijanovodik]]a (HCN). Kao mogući  biološki prekursor,  ima nekoliko prednosti,  uključujući sposobnost da se tokom isparavanja vode vrlo lako koncentrira. Cijanovodik je otrovan samo za aerobne organizme ([[eukarioti]] i aerobne [[bakterije]]), koji na počecima života  nisu postojali. Uz to, može imati ulogu i u drugim hemijskim procesima, kao što je sinteza [[aminokiseline]] [[glicin]]a.

U [[1961]]. je dokazano da [[purin]]ska baza nukleinskih kiselina, [[adenin]] može nastati zagrijavanjem vodene otopine amonijevog cijanida (NH4CN). Također su uočeni i drugi vidovi sinteze baza iz anorganskog materijala. Leslie E. Orgel i suradnici  su pokazali da su temperature smrzavanja pogodne za sintezu purina,  zbog koncentriranja ključnih prekursora, kao što je  [[cijanovodik]]. Istraživanje Stanleyja L. Millera i suradnika naslutilo je da, dok  sinteza [[adenin]]a i [[guanin]]a traži ledene uvjete, za sintezu [[citozin]]a i [[uracil]]a bi mogle biti potrebne temperature vrenja. Od [[1972]]. do [[1997]]. zabilježili su formiranje sedam različitih [[aminokiselina]] i 11 nukelobaza u ledu,  kada su bili uključeni amonijak i cijanid.

== Povezano ==
{{Portal|Biologija}}
*[[Evolucija]]
*[[Porijeklo života]]
*[[Život]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commons|Abiogenesis}}

* {{cite web |url=http://exploringorigins.org/ |title=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |website=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |publisher=[[National Science Foundation]] |location=Arlington County, VA |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite journal |last=Fields |first=Helen |date=October 2010 |title=The Origins of Life |url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-origins-of-life-60437133/?all |journal=[[Smithsonian (magazine)|Smithsonian]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[Smithsonian Institution]] |issn=0037-7333 |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite journal |last=Fox |first=Douglas |date=28 March 2007 |title=Primordial Soup's On: Scientists Repeat Evolution's Most Famous Experiment |url=http://www.scientificamerican.com/article/primordial-soup-urey-miller-evolution-experiment-repeated/ |journal=[[Scientific American]] |location=Stuttgart |publisher=[[Georg von Holtzbrinck Publishing Group]] |issn=0036-8733 |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite web |url=http://www.gla.ac.uk/projects/originoflife/ |title=The Geochemical Origins of Life by Michael J. Russell &amp; Allan J. Hall |date=13 December 2008 |publisher=[[University of Glasgow]] |location=Glasgow, Scotland |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite journal |last=Kauffman |first=Stuart |authorlink=Stuart Kauffman |date=8 August 1996 |title=Even peptides do it |url=http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |location=London |publisher=[[Nature Publishing Group]] |volume=382 |issue=6591 |pages=496–497 |bibcode=1996Natur.382..496K |doi=10.1038/382496a0 |issn=0028-0836 |pmid=8700218 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061015000732/http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |archivedate=2006-10-15 |accessdate=2015-07-02 |archive-date=2006-10-15 |access-date=2017-04-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000732/http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |url-status=dead }}
* {{cite web |url=http://www.earthfacts.com/evolution-and-life/howlifebeganearth/ |title=How life began on Earth |last=Malory |first=Marcia |website=Earth Facts |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite journal |last1=Nowak |authorlink1=Martin Nowak |first1=Martin A. |last2=Ohtsuki |first2=Hisashi |date=30 September 2008 |title=Prevolutionary dynamics and the origin of evolution |url=http://www.pnas.org/content/early/2008/09/11/0806714105.full.pdf |format=PDF |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[National Academy of Sciences]] |volume=105 |issue=39 |pages=14924–14927 |bibcode=2008PNAS..10514924N |doi=10.1073/pnas.0806714105 |issn=0027-8424 |pmc=2567469 |pmid=18791073}}
* {{cite web |url=http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |title=Possible Connections Between Interstellar Chemistry and the Origin of Life on the Earth |website=Space Science and Astrobiology at Ames |publisher=[[NASA]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090731102920/http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |archivedate=2009-07-31 |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite web |url=http://origins.harvard.edu/pages/research-spotlight-jack-szostak |title=Research Spotlight: Jack Szostak: Making Life from Scratch |website=Origins of Life Initiative |publisher=[[Harvard University]] |location=Cambridge, MA |accessdate=2015-07-02 |archive-date=2015-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150704112147/http://origins.harvard.edu/pages/research-spotlight-jack-szostak |url-status=dead }}
* {{cite news |last=Schirber |first=Michael |date=9 June 2006 |title=How Life Began: New Research Suggests Simple Approach |url=http://www.livescience.com/10531-life-began-research-suggests-simple-approach.html |work=[[LiveScience]] |location=Ogden, UT |publisher=[[Purch]] |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite web |url=http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |title=Scientists Find Clues That Life Began in Deep Space |date=30 January 2001 |website=[[NASA Astrobiology Institute]] |publisher=NASA |location=Mountain View, CA |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130429151151/http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |archivedate=2013-04-29 |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite news |date=16 May 2008 |title=Simple Artificial Cell Created From Scratch To Study Cell Complexity |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2008/05/080515171023.htm |work=[[Science Daily]] |location=Rockville, MD |publisher=ScienceDaily, LLC |accessdate=2015-07-02}} Post is reprinted from materials provided by [[Pennsylvania State University]].
* {{cite web |last=Singer |first=Emily |title=Chemists Invent New Letters for Nature’s Genetic Alphabet |url=http://www.wired.com/2015/07/chemists-invent-new-letters-natures-genetic-alphabet |date=19 July 2015 |work=[[Wired (magazine)|Wired]] |publisher=[[Condé Nast]] |location=New York |accessdate=2015-07-20}}
* {{cite journal |last=Swaminathan |first=Nikhil |date=10 June 2008 |title=Scientists Close to Reconstructing First Living Cell |url=http://www.scientificamerican.com/article/scientists-close-to-recon/ |journal=Scientific American |location=Stuttgart |publisher=Georg von Holtzbrinck Publishing Group |type=News |issn=0036-8733 |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite journal |last1=Vasas |first1=Vera |last2=Fernando |first2=Chrisantha |last3=Santos |first3=Mauro |last4=Kauffman |first4=Stuart |authorlink4=Stuart Kauffman |last5=Szathmáry |first5=Eörs |authorlink5=Eörs Szathmáry |display-authors=3 |date=5 January 2012 |title=Evolution before genes |url=http://www.biologydirect.com/content/pdf/1745-6150-7-1.pdf |format=PDF |journal=[[Biology Direct]] |location=London |publisher=[[BioMed Central]] |volume=7 |page=1 |doi=10.1186/1745-6150-7-1 |issn=1745-6150}}
* {{cite journal |last=Zlobin |first=Andrei E. |year=2013 |title=Tunguska similar impacts and origin of life |url=http://web.snauka.ru/en/issues/2013/12/30018 |journal=Modern Scientific Researches and Innovations |location=Moscow |publisher=International Centre of Science and Innovations Ltd. |number=12 |accessdate=2015-07-02}}
* {{cite journal |last=Zlobin |first=Andrei E. |year=2014 |title=Symmetry infringement in mathematical metrics of hydrogen atom as illustration of ideas by V.I.Vernadsky concerning origin of life and biosphere |url=http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf |format=PDF |journal=Acta Naturae |location=Moscow |publisher=Park Media Ltd. |issue=Special Issue 1 |page=48 |issn=2075-8251 |accessdate=2015-07-02 |archive-date=2014-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006115358/http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf |dead-url=yes }}

=== Video resursi===
* {{cite AV media |last=Hazen |first=Robert M. |authorlink=Robert Hazen |date=29 April 2014 |title=The Origins of Life |medium=[[Webcast]] |url=https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |accessdate=2015-07-03 |location=Baltimore, MD |publisher=[[Space Telescope Science Institute]]}} – A 2014 Spring Symposium webcast (video; 38&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=mYW7qCP6-z8|title=&quot;The Origin of Life&quot;|link=yes}} – A [[Royal Institution]] Discourse lecture given by [[John Maynard Smith]] in 1995 (video; 58&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title=&quot;Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA&quot;|link=no}} – Panel discussion at NASA headquarters on 14 July 2014 (video; 87&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title=&quot;Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA&quot; Svemirski eksperti iz NASA-e diskutuju o potrazi za životom u Svemiru|link=no}}
*https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |accessdate=2015-07-03 |location=Baltimore, MD |publisher=Space Telescope Science Institute}} – A 2014 Spring Symposium webcast (video; 38&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=mYW7qCP6-z8|title=&quot;The Origin of Life&quot;|link=yes}} – A Royal Institution Discourse lecture given by John Maynard Smith in 1995 (video; 58&amp;nbsp;m)
* {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title=&quot;Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA&quot;|link=no}} – Panel discussion at NASA headquarters on 14 July 2014 (video; 87&amp;nbsp;m)

{{Evolucija}}

== Povezano ==
* [[Evolucija (biologija)|Evolucija]]
* [[Miler-Jurijev eksperiment]]
{{Biologija}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Teorije]]</text>
      <sha1>hyyr5bf3itswh9xez6dzflmp2y7mjo1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baabe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1364767</id>
    <revision>
      <id>42669133</id>
      <parentid>42527429</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T11:25:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3153" sha1="sx6kkxn8i24m5xtr7mjg1aop01ur0bu" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Babe}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Babe
 | izvorni_naziv       = ''Baabe''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Babe
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 888&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 393
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 2,3
 | gšir                = 54.35
 | gduž                = 13.7
 | nadmorska_visina    = 10
 | registarska_oznaka  = RÜG
 | pozivni_broj        = 038303
 | poštanski_kod       = 18586
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_3/index.htm www.amt-moenchgut.de]
 | gradonačelnik       = ''Dieter Mathis''
 | stranka             = CDU
 | ije                 = da
 }}

'''Babe''' ({{jez-nem|Baabe}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]. Jedno je od 42 opštinska središta okruga [[Okrug Rigen|Rigen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 888 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 13061003.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Baabe in RÜG.PNG|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rigen]]
Babe se nalazi u saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]] u okrugu Rigen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 10 metara. Površina opštine iznosi 2,3&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 888 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 393 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Baabe}}

* [http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_3/index.htm Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220221614/http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_3/index.htm |date=2007-12-20 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rigen}}</text>
      <sha1>sx6kkxn8i24m5xtr7mjg1aop01ur0bu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moroišta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1453680</id>
    <revision>
      <id>42668937</id>
      <parentid>42591405</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:37:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ehrlich91</username>
        <id>31090</id>
      </contributor>
      <origin>42668937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2051" sha1="1rj4na1ar0gpcbp88yjbsdj8fsfal10" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Moroišta
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;{{jez-mak|Мороишта}}&lt;/small&gt;
|grb                = 
|slika              = Воздушен поглед на Мороишта.jpg
|opis_slike         = 
|opština            = Struga
|populacija         = 909
|nadm visina        = 700
|gšir               = 41.2028
|gduž               = 20.7
|pozivni broj       = +389 (0)46
|poštanski kod      = 6330
|registarska oznaka =SU
}}
'''Moroišta''' ({{jez-mak|Мороишта}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Moroišta pripadaju [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Moroišta je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 5&amp;nbsp;km severoistočno.

Moroišta se nalaze u istorijskoj oblasti [[Gornji Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno u [[Struško polje|Struškom polju]], koje se pruža na severnoj strani [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Nadmorska visina naselja je približno 700 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Moroišta su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imala 909 stanovnika.

Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (99%).

Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>1rj4na1ar0gpcbp88yjbsdj8fsfal10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žilina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461662</id>
    <revision>
      <id>42668932</id>
      <parentid>42523464</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="130335" sha1="0sjnbmmrwghrrn3pe45uf7l6hhncn34" xml:space="preserve">{{Infobox Slovenské mesto
|Obrázok = Zilina-namestie ahlinku.jpg
|Názov = Žilina
|URL znaku = Coat of Arms of Žilina.svg
|URL vlajky = Zilina-zilina-flag.svg
|URL polohy = Slovakia zilina zilina.png
|Kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|Okres = [[Okrug Žilina|Žilina]]
|Región = [[Gornje Považje]]
|Prvá písomná zmienka = [[1208]].
|PSČ = 010 01
|Predvoľba = +421-41
|Kód = 517402
|EČV = ZA
|ŠPZ = ZA
|Adresa = Radničná 1
|Členenie =  
|Website = www.zilina.sk/
|Starosta = Igor Homa
|Politická strana = Smer-SD
|E-mail = radnica@zilina.sk
|Telefón = +421 (0)41 5621 522
|Fax = 5624 993
|BM = B
|gšir = 49.222778
|gduž = 18.740000
}}
'''Žilina''' ([[Slovački jezik|svk.]]''{{Audio|Sk-Žilina.ogg|Žilina}}'', {{jez-mađ|Zsolna}}, {{jez-nem|Sillein}}, {{jez-polj|Żylina}}) je grad na [[severozapad]]u [[Slovačka|Slovačke]], u blizini njene tromeđe sa [[Češka|Češkom]] i [[Poljska|Poljskom]]. Smeštena je na ušću [[Kisuca|Kisuće]] i [[Rajčanka|Rajčanke]] u [[Vah]], u kotlini okruženoj planinama, koje pripadaju masivu Zapadnih [[Karpati|Karpata]]. Nalazi se na raskrsnici prirodnih puteva koji, još od [[srednji vijek|srednjeg veka]], povezuju [[Rusija|Rusiju]], [[Baltičko more|Baltik]] i [[Severna Evropa|severnu Evropu]] sa [[Dunav]]om i [[Južna Evropa|južnom Evropom]], a danas je jedno od najvažnijih drumsko-železničkih čvorišta u državi i nalazi se na [[Panevropski koridori|panevropskim koridorima]] [[Panevropski koridor Va|Va]] i [[Panevropski koridor VI|VI]].

Pod današnjim imenom se prvi put pominje [[1208]]. godine, a [[1379]]. godine je prvi put zabeležen grb grada, koji je i danas u upotrebi. Kralj [[Karlo Robert]] je [[1321]]. godine Žilinu proglasio [[srednjovekovni gradovi|slobodnim kraljevskim gradom]], dok je njegov naslednik [[Lajoš I Anžujski|Lajoš I]] posebnom poveljom ''[[Privilegium pro Slavis]]'' (izdatom [[7. maj]]a [[1381]]. godine) izjednačio prava [[Slovaci|slovenskih]] i [[Nemci|nemačkih]] građana. Vrhunac u svom razvoju grad je doživeo u [[17. vek]]u, nakon čega počinje njegova stagnacija, sve do dolaska [[Železnička pruga|železničke pruge]] [[1872]]. godine, čime je otpočeo novi razvoj grada i njegova [[industrijalizacija]].

Danas u Žilini živi 85 399 stanovnika, što je čini petim [[spisak gradova u Slovačkoj|gradom u Slovačkoj]] po broju stanovnika. Sedište je jedne od [[administrativna podela Slovačke|osam oblasti Slovačke]] (''[[Žilinski kraj|Žilinskog kraja]]'') i jednog od [[Okruzi Slovačke|njenih okruga]] (''[[okrug Žilina]]''), univerzitetsko središte, a od [[2008]]. godine i novoformirane Žilinske [[biskup]]ije. Jedan je od najvećih privrednih centara u državi, naročito posle dolaska [[automobil]]skog giganta [[Kija motors|KIA]], koji je u gradu podigao fabriku vrednu milijardu [[Evro|evra]], čime je Žilina postala jedno od tri sedišta [[Automobilska industrija u Slovačkoj|automobilske industrije u Slovačkoj]].

== Simboli grada ==
Simboli Žiline su [[grb]], [[zastava]] i [[pečat]] grada.
:''Grb Žiline'' čini [[Zlatna boja|zlatni]] dvostruki krst sa korenom na [[Maslinastozelena boja|maslinastozelenom]] ranogotičkom [[Štit u heraldici|štitu]], pored koga se nalaze dve zlatne [[Šestokraka zvezda|šestokrake zvezde]]. Prvi put se pojavljuje na jednom računu izdatom [[8. mart]]a [[1379]]. godine, što ga čini najstarijim grbom u Slovačkoj i jednim od najstarijih grbova u [[Evropa|Evropi]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://cblis.uniza.sk/?go=venue|title=Conference CBLIS - University of Zilina: ''Zilina''|accessdate=10. 6. 2009|archivedate=2013-03-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130331104530/http://cblis.uniza.sk/?go=venue|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; koji se i danas koriste. [[Dvostruki krst]] je [[Vizantijsko carstvo|vizantijskog porekla]] i odraz je tradicije [[Moravskopanonska misija|Moravsko-panonske misije]] [[Ćirilo Solunski|Ćirila]] i [[Metodije Solunski|Metodija]] koji su [[Pokrštavanje Slovena|doneli hrišćanstvo]] [[Slovaci]]ma.
:''Zastavu Žiline'' čine dve široke vodoravne pruge zlatne (gornja) i maslinasto-zelene (donja) boje. Na zlatnom polju, uz [[jarbol]], smešten je grb grada, koji zauzima tri četvrtine visine zlatnog polja. Sama zastava je razmere 3:2.
:''Pečat Žiline'' je okruglog oblika sa grbom grada u njegovom središtu, oko koga se u kružnom prstenu nalazi natpis na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] ''„SIGILLUM, CIVIUM. DE. ZILINA“''.

== Geografija ==

[[Datoteka:Žilina skyline.jpg|mini|levo|250p|Pogled na grad, sa snežnim vrhovima u pozadini]]
Žilina se nalazi u [[severozapad]]nom delu Slovačke, udaljena je oko 200 kilometara od prestonice [[Bratislava|Bratislave]]. Njene [[geografske koordinate]] su 49°13’22’’ severne [[Geografska širina|geografske širine]] i 18°44’24’’ istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]], sam grad obuhvata površinu od 80.028[[kvadratni kilometar|km²]]&lt;ref name=&quot;ШУСК1&quot; /&gt; i smešten je na 378 metara [[apsolutna visina|nadmorske visine]]&lt;ref name=&quot;ШУСК1&quot; /&gt;.

Najveći je grad u dolini [[Vah]]a, smešten na ušću [[Kisuca|Kisuće]] i [[Rajčanka|Rajčanke]] (''Žilinke'') u njega, u [[Žilinska kotlina|Žilinskoj kotlini]]. Samu kotlinu okružuju, delovi masiva [[Zapadni Karpati|Zapadnih Karpata]], planinski venci [[Mala Fatra|Male Fatre]] (na [[jugoistok]]u), [[Stražovski vrhi]] (na [[jugozapad]]u), [[Sulovski vrhi]] (na jugozapadu), [[Javorniki]] (na [[sever]]u i severozapadu) i [[Kisućka vrhovina]] (na [[severoistok]]u)&lt;ref name=&quot;Опште&quot; /&gt;. Njen [[geološki sastav]] čine [[tercijar]]ni [[Sedimentne stene|sedimenti]] ([[Konglomerat (geologija)|konglomerati]] u kojima ima trošnog [[peščar]]a iz donjeg tercijara)&lt;ref name=&quot;Опште&quot; /&gt;, dok se uz obale Vaha i Rajčanke nalaze [[Šljunak|šljunkovite]] [[Diluvijalna ravan|diluvijalne ravni]]&lt;ref name=&quot;Опште&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/1/zakladne/|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Basic facts''|accessdate = 29. 7. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;. U Žilinskoj kotlini postoji pet takvih ravni, a visinska razlika među njima iznosi od 80 do 90 metara&lt;ref name=&quot;Опште&quot; /&gt;.

Na Vahu su napravljene dve [[Hidroelektrana|hidroelektrane]], ''Žilinska'' (istočno od grada) i ''Hričovska'' (zapadno od grada), koje su stvorile [[Veštačko jezero|veštačka jezera]] (''Žilinsko'' površine 2,55 km² sa zapreminom od 18.151.000 [[km³]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/3813/category/378|title=Žilina Gallery: ''Malebná Malá Fatra od Vodného diela Žilina''|accessdate=22. 8. 2009.|language=slovački|archivedate=2011-11-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111120113504/http://zilina-gallery.sk/picture.php?%2F3813%2Fcategory%2F378|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; i ''Hričovsko'' površine 2,53km² sa zapreminom od 8.467.000 km³&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/6692/category/640|title=Žilina Gallery: ''Vodná nádrž Hričov''|accessdate = 22. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;) pogodna za razvoj [[Turizam|turizma]], ali i značajna u odbrani od [[poplava]] naselja u dolini reke. Pored tri reke, na tlu grada postoji i nekoliko manjih vodotokova.

== Klima ==

Žilina se nalazi u [[Umereni klimatski pojas|umerenom klimatskom pojasu]] i ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], sa jasno izraženim [[godišnje doba|godišnjim dobima]]. Prosečna letnja [[temperatura]], u julu, iznosi 17,3 °C, dok je prosečna zimska, u januaru, −3,1 °C&lt;ref name=&quot;ТБ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tikzilina.sk/167.0/zakladne-udaje/|title=Turistická informačná kancelária mesta Žilina: ''Základné údaje''|accessdate = 13. 6. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;. Padavina, prosečno, ima između 760 i 780 mm, a najviše ih je u julu (u proseku 104 mm)&lt;ref name=&quot;ТБ&quot; /&gt;, dok se [[snijeg|snežni pokrivač]] u gradu zadržava između 66 i 75 dana godišnje&lt;ref name=&quot;ТБ&quot; /&gt;.

{| class=&quot;wikitable collapsible&quot; style=&quot;MARGIN: auto; WIDTH: 90%&quot;
! style=&quot;FONT-SIZE: 90%; TEXT-ALIGN: center&quot; colSpan=14 | [[Datoteka:Nuvola apps kweather.svg|30px]]'''Prosečne temperature i padavine u Žilini'''[[Datoteka:Weather-rain-thunderstorm.svg|30px]]
|- style=&quot;FONT-SIZE: 90%&quot;
! Mesec
! [[Januar|Jan.]]
! [[Februar|Feb.]]
! [[Mart]]
! [[April|Apr.]]
! [[Maj]]
! [[Jun]]
! [[Jul]]
! [[Avgust|Avg.]]
! [[Septembar|Sep.]]
! [[Oktobar|Okt.]]
! [[Novembar|Nov.]]
! [[Decembar|Dec.]]
|-
! style=&quot;FONT-SIZE:90%; height:16px;&quot;| Prosečna maksimalna dnevna temperatura °[[Stepen celzijusa|C]] (°[[Farenhajt (jedinica)|F]])
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#fff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 0&lt;br /&gt;(33)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ffc; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 3&lt;br /&gt;(38)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff9; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 8&lt;br /&gt;(47)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:orange; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 14&lt;br /&gt;(58)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff8c00; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 20&lt;br /&gt;(68)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff6400; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 22&lt;br /&gt;(72)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff5000; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 25&lt;br /&gt;(76)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff5000; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 25&lt;br /&gt;(77)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff8c00; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 20&lt;br /&gt;(67)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:orange; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 14&lt;br /&gt;(58)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff9; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 6&lt;br /&gt;(44)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#fff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 1&lt;br /&gt;(35)
|-
! style=&quot;FONT-SIZE:90%; height:16px;&quot;| Prosečna minimalna dnevna temperatura °[[Stepen celzijusa|C]] (°[[Farenhajt (jedinica)|F]])
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0c8f0; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| -5&lt;br /&gt;(22)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0c8f0; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| -5&lt;br /&gt;(23)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#c8dcf0; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| -1&lt;br /&gt;(30)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ffc; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 3&lt;br /&gt;(37)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ff9; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 8&lt;br /&gt;(46)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#fc6; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 10&lt;br /&gt;(51)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:orange; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 12&lt;br /&gt;(54)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:orange; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 12&lt;br /&gt;(53)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#fc6; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 9&lt;br /&gt;(47)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#ffc; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 5&lt;br /&gt;(41)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#fff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 0&lt;br /&gt;(33)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0c8f0; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| -4&lt;br /&gt;(26)
|-
! style=&quot;FONT-SIZE:90%; height:16px;&quot;| Prosečna [[količina padavina]] [[centimetar|cm]] ([[inč]]a)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#c8dcff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 2.85&lt;br /&gt;(1,12)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#c8dcff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 2.67&lt;br /&gt;(1,05)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#b4c8ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 3.10&lt;br /&gt;(1,22)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0b4ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 4.08&lt;br /&gt;(1,61)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0b4ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 4.82&lt;br /&gt;(1,90)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#788cff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 6.99&lt;br /&gt;(2,75)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#788cff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 6.84&lt;br /&gt;(2,69)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#8ca0ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 5.19&lt;br /&gt;(2,04)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0b4ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 4.74&lt;br /&gt;(1,87)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#a0b4ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 4.19&lt;br /&gt;(1,65)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#b4c8ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 3.91&lt;br /&gt;(1,54)
| style=&quot;FONT-SIZE:85%; BACKGROUND:#b4c8ff; COLOR:#000; TEXT-ALIGN:center;&quot;| 3.42&lt;br /&gt;(1,35)
|-
| style=&quot;FONT-SIZE: 88%; TEXT-ALIGN: center&quot; colSpan=14 | ''Izvor: MSN Weather&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.worldweather.org/011/c01223.htm |title=Monthly Averages for Žilina, Slovakia|publisher=worldweather.org|accessdate = 22. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;''
|}

== Historija ==
=== Praistorija i antika ===
Najstariji tragovi naselja na području današnje Žiline, potiču iz perioda nakon poslednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], pre 22 000 godina. U pitanju su ostaci naselja iz [[Kameno doba|kamenog doba]], otkriveni, u gradskoj četvrti, Zavodju. Prostor grada bio je naseljen i tokom [[Bronzano doba|bronzanog]], [[Gvozdeno doba|gvozdenog]] i [[Antika|antičkog]] ([[Antički Rim|rimskog]]) doba.

=== Srednji vek ===
Prvi tragovi [[Sloveni|Slovena]] datiraju iz [[5. vek]]a. Tada je podignuto slovensko naselje, čiji su ostaci pronađeni u gradskoj četvrti Frambor. U Boriku je pronađeno slovensko naselje iz kasnijeg perioda ([[9. vek]]), a iz tog doba potiče i [[nekropola]] iz Banove. Tada je oblast Žiline bila u sastavu [[Nitranska kneževina|Nitranske kneževine]] pod [[Pribina (knez)|Pribinom]] (knez Nitre [[825]]—[[833]], Panonije [[840]]—[[861]]), a kasnije [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravske kneževine]] kneza [[Rastislav (knez)|Rastislava]] ([[846]]—[[870]]), u koju su, [[863]]. godine, došli [[Ćirilo Solunski|Ćirilo]] i [[Metodije Solunski|Metodije]] da [[Moravskopanonska misija|šire hrišćanstvo na slovenskom jeziku]]. Nije isključeno da je stalno naselje postojalo i pre 5. veka, zbog povoljnog strateškog položaja Žiline, na raskrsnici prirodnih puteva koji prate doline Vaha, Kisuće i Rajčanke&lt;ref name=&quot;Ист&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pamiatky.sk/pamiatky/ochrana-pamiatkoveho-fondu/revue-pamiatky-a-muzea/rocnik-2007/PM-3-07-summary|title=Pamiatkový úrad Slovenskej republiky: ''Summary 3/2007''|accessdate = 13. 6. 2009.|language=engleski}}&lt;/ref&gt;.

Najstariji pisani trag o gradu potiče iz [[1208]]. godine, kada se u dokumentu [[njitra|nitranskog]] [[župan]]a Tomaša pominje ''terra de Selinan'' (''Žilinska zemlja''), dok se oblik ''Žilina'' u izvorima prvi put javlja [[1297]]. godine. Međutim, danas se smatra da je grad počeo da se razvija još pre početka [[13. vek]]a.&lt;ref name=&quot;Ист&quot; /&gt;

Tokom 13. veka, grad se razvijao kao središte pogranične oblasti [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|kraljevine Ugarske]] prema [[Šleska|Šleskoj]] i lokalni trgovački centar. Iz tog vremena potiče i danas najstarija očuvana građevina u Žilini, [[crkva svetog Štefana Kralja]], sagrađena u prvoj polovini 13. veka. U njegovoj drugoj polovini je podignuto, danas iščezlo, [[Žilinski Grad|utvrđenje pored Vaha]], a krajem veka su u Žilinu došli [[Nemci|nemački]] kolonisti iz [[Tešin]]a, koji su iznova podigli grad. Tada je nedaleko od grada podignuto nekoliko [[tvrđava|utvrđenja]], poput [[Zamak Budatin|Budatina]], u kome je bila carina, [[Stari zamak na Vahu|Varinskog Grada]] i [[Strečnijanski zamak|Strečna]], a u okolini grada je u [[srednji vijek|srednjem veku]] postojao čitav niz utvrđenja: ([[Hričov (tvrđava)|Hričov]], [[Bytča (tvrđava)|Bytča]], [[Sulov (tvrđava)|Sulov]], [[Zamak Lietava|Lietava]] i [[Rajec (tvrđava)|Rajec]].
[[Datoteka:Charles_I_of_Hungary_(head).jpg|mini|desno|[[Karlo Robert]]]]
Početkom [[14. vek]]a, [[1312]]. godine Žilina se prvi put pominje kao grad, a devet godina kasnije kralj [[Karlo Robert]] ([[1310]]—[[1342]]) je, tokom posete gradu, [[12. jul]]a izdao [[Povelja|povelju]] kojom je Žilinu proglasio [[srednjovekovni gradovi|slobodnim kraljevskim gradom]], koju su kasnije, [[1397]]. odnosno [[1497]]. godine potvrdili i kraljevi [[Žigmund Luksemburški]] (kralj Ugarske [[1387]]—[[1437]], [[car Svetog rimskog carstva|sveti rimski car]] 1433—1437) i [[Vladislav II Jagelo]] ([[kralj Češke]] [[1471]]—[[1516]], kralj Ugarske 1490—1516).
[[Datoteka:Ludvik1Uhry_trun.jpg|mini|levo|[[Lajoš Veliki]]]]
Mikulaš od Lukova je [[1378]]. godine napravio kopiju [[Magdeburški zakonik|Magdeburškog zakonika]], koga su se pridržavali nemački kolonisti, dok su živeli u Tešinu. To je bio početak [[Žilinska knjiga|Žilinske knjige]] (''Žilinská kniha'') koja predstavlja ''najvrednije pismeno nasleđe srednjeg veka u Slovačkoj''&lt;ref name=&quot;РСИ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rozhlas.sk/inetportal/rsi/core.php?page=showSprava&amp;id=5880&amp;lang=2|title=Radio Slovakia International: ''Competition II. Žilina''|accessdate=15. 6. 2009.|language=engleski|archivedate=2021-03-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210313071139/https://www.rtvs.sk/radio/radia?id=5880&amp;lang=2&amp;page=showSprava|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, a ujedno i najstariji sačuvani zapis na [[Slovački jezik|slovačkom jeziku]] koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj&lt;ref name=&quot;РСИ&quot; /&gt;. Naredne godine je na jednom računu od [[8. mart]]a, prvi put zabeležen grb grada, koji se i danas koristi. Tokom svoje posete gradu, kralj [[Lajoš I Anžujski|Lajoš I Veliki]] (1342—1382) je [[7. maj]]a [[1381]]. godine izdao povelju ''[[Privilegium pro Slavis]]'', kojom je izjednačio prava nemačkih i slovenskih tj. slovačkih građana. Njom je bilo potvrđeno da polovinu članova gradskog veća čine Nemci, a drugu polovinu Slovaci, dok se [[gradonačelnik]] bira na godinu dana i to naizmenično iz redova jednih i drugih. On je prethodno već doprineo razvoju Žiline, prvo [[1357]]. godine kada je odobrio održavanje tržnice, a zatim [[1364]]. godine, kada je po njegovoj naredbi izgrađen drum od [[Košice|Košica]] do doline Vaha, duž koga je nekoliko mesta, među kojima i Žilina, naplaćivalo drumarinu.
[[Datoteka:Strečno hrad 18 Slovakia.jpg|mini|desno|300p|[[Strečnijanski zamak|Tvrđava Strečno]]]]
[[Husiti]] su dva puta ([[1431]]. i [[1434]]) spalili grad, nakon čega je započelo njegovo nazadovanje. Kralj Žigmund je utvrdio Žilinu [[1405]]. godine, nakon čega je grad oslobodio plaćanja poreza i carina ([[1414]]), a jedan od njegovih naslednika [[Matija Korvin]] (1458—1490) je 1458. godine odobrio da se u gradu, svake godine, održava sajam na dan [[arhangel Mihail|svetog Mihajla]]. Usled feudalne anarhije koja je usledila nakon Korvinove smrti, grad je došao u posed gospodara obližnjeg Strečna, a sredinom [[15. vek]]a ([[1451]]) zabeležen je prvi podatak na slovačkom jeziku, u Žilinskoj knjizi, koja je 1471. godine prevedena na slovenski jezik.

=== Novi vek ===

U gradu počinje da se intenzivnije razvija [[zanatstvo]], a [[1488]]. godine se pominje [[Esnaf|gilda]] [[krznar]]a u njemu. Borba građanstva i gradskog plemstva oko naslednih položaja u gradu, okončana je njihovim ukidanjem [[1508]]. godine, a samo 15 godina kasnije, neposredno pre [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1526]]. godine i propasti kraljevine Mađarske, Žilina je izgubila status slobodnog grada. U gradu se [[1542]]. godine prvi put pominje Žilinska gimnazija ''Akademija'', a [[1561]]. godine je unet poslednji zapis u Žilinsku knjigu, koja se danas čuva u Državnom arhivu u [[Bytča|Bytči]]. Car [[Maksimilijan II Habzburg|Maksimilijan]] ([[1564]]—[[1576]]) [[1568]]. godine odobrava održavanje sajma u gradu, svake godine na dan [[sveti Vlasije|svetog Blaža]]. On je naredne godine odobrio proizvođačima [[tekstil]]a da prodaju svoju robu, što će biti uvod u ubrzani ekonomski razvoj, koji će proizvodnja tekstila u Žilini doživeti tokom [[17. vek]]a&lt;ref name=&quot;Ист&quot; /&gt;. Grad je [[1587]]. godine zahvatila prva [[epidemija]] [[Kuga|kuge]] u njegovoj istoriji.
[[Datoteka:Matthias - Holy Roman Emperor (Hans von Aachen, 1625).jpg|mini|levo|200p|[[Matija, car Svetog rimskog carstva|Mateus Habzburški]]]]
[[Matija, car Svetog rimskog carstva|Mateus Habzburški]] ([[1608]]—[[1619]]), sveti rimski car 1612—1619) je tokom svoje vladavine doneo niz mera koje su direktno dovele do razvoja grada, koji se učvršćuje kao centar [[Zanatstvo|zanatstva]], [[Trgovina|trgovine]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]]&lt;ref name=&quot;РСИ&quot; /&gt;. Prvo je [[1609]]. godine dozvolio godišnji sajam na dan [[Sveta Lucija|svete Lucije]] i oslobodio građane Žiline plaćanja drumarina na tlu nekadašnje kraljevine Mađarske, da bi naredne godine Žilinčanima odobrio slobodnu trgovinu [[tekstil|tkaninama]] svih [[spisak boja|boja]], kako u gradu, tako i van njega. U gradu je [[1610]]. godine održan Žilinski sinod koji je obuhvatio predstavnike protestantske crkve središnje i zapadne Slovačke. Sistem gradskog [[vodovod]]a sa [[Drvo (materijal)|drvenim]] [[cev]]ima je izgrađen [[1613]]. godine, a njegovi ostaci otkriveni su tokom [[terensko istraživanje u arheologiji|arheoloških istraživanja]] [[1995]]. godine. [[Leopold I Habzburški|Leopold I]] ([[1655]]—[[1705]], sveti rimski car 1658—1705) je [[1657]]. godine odobrio održavanje [[Stoka|stočnih]] sajmova u gradu, a dve godine kasnije je dozvolio naplatu ''mokre drumarine'', čime su građani Žiline stekli pravo da drumarine naplaćuju ne samo na [[most]]ovima preko Vaha i Kisuće, kao do tada, već i na [[Rečna skela|skelama]], koje su bile napravljene za slučaj da bujice unište mostove. U gradu se [[1665]]. godine otvara prva [[štamparstvo|štamparija]], a [[1667]]. godine postaje jedna od stanica [[Poštanska kočija|poštanske kočije]] na relaciji [[Nalčovo]] — Tešin. Deceniju kasnije, [[1678]]. godine, ceo grad je praktično uništen u velikom požaru, nakon čega je otpočela njegova obnova. [[Isusovci|Jezuiti]] su [[1686]]. godine došli u Žilinu, a pet godina kasnije osnivaju nižu gimnaziju na mestu današnjeg ''Sirotišta''. Krajem veka, u gradu je postojalo 16 gildi sa oko 200 manufaktura, od čega su tri četvrtine bile tekstilne, a tokom [[barok]]nog doba sagrađeni su brojni manastiri i crkve kao i zamak [[Budatin]].
[[Datoteka:Žilina P6062158.jpg|mini|desno|200p|Skulptura [[Bogorodica|Device Marije]] (''Immaculata'')]]
Prema podacima iz [[1700]]. godine, Žilina je imala 2 682 žitelja, a [[1704]]. godine su u grad došli [[Franjevci]] i započeli radove na osnivanju manastira [[sveta Varvara|svete Barbare]]. Početkom veka, u okolini grada se pojavio drumski razbojnik [[Juraj Janošik]] ([[1688]]—[[1713]]), rođen u obližnjem selu [[Terhova|Terhovi]], koji će kasnije postati slovački nacionalni junak i [[Robin Hud]]. [[Karlo IV Habzburški|Karlo IV (''III'')]] ([[1711]]—[[1740]]) je [[1712]]. godine odobrio održavanje godišnjeg sajma u gradu i na dan [[stefan I Mađarski|svetog Stefana ''Kralja'']], a na glavnom gradskom trgu (''Marijanski trg''), je [[1738]]. godine podignuta barokna skulptura [[Bogorodica|Device Marije]] (''Immaculata''), da bi označila okončanje uspešne re-[[Katolička crkva|katolizacije]] grada koju su sproveli jezuiti i franjevci, uz podršku gradskog plemstva. O tome svedoče podaci da je [[1730]]. godine bilo svega nekoliko desetina ljudi koji su se izjasnili kao protestanti, a sredinom [[19. vek]]a skoro da ih nije ni bilo&lt;ref name=&quot;Ист&quot; /&gt;. Prvi plan grada, koji se danas čuva u Povaškom muzeju, napravio je [[1747]]. godine [[geometar]] Mihal Rutkaj-Nedecki, a [[1763]]. godine se otvara prva poštanska stanica. Sam grad je tokom [[18. vek|18.]] i 19. veka počeo da nazaduje i gubi svoju značajnu ulogu trgovačkog centra na raskršću puteva&lt;ref name=&quot;Ист&quot; /&gt;.
[[Datoteka:Žilina P6062214.jpg|mini|levo|200p|Spomenik [[Jozef Miloslav Hurban|Jozefu Miloslavu Hurbanu]] u žilinskoj četvrti Budatin]]
Sredinom 19. veka došlo je do [[revolucije 1848—1849.|čitavog niza revolucija]] koje su zahvatile [[Evropa|Evropu]] [[1848]]. godine. Na tlu današnje Slovačke, Slovaci su se pobunili tražeći veća prava u odnosu na dominantne Mađare i stali su na stranu Austrijanaca u njihovoj borbi protiv Mađara. Krajem 1848. i početkom [[1849]]. godine slovački dobrovoljci su u bitkama kod Budatina pobedili mađarske gardiste. Nakon pobeda, na glavnom gradskom trgu su [[4. januar|04. 01.]] vođe slovačkog pokreta, [[Ljudovit Štur]] i [[Jozef Miloslav Hurban]], održali govore. Gradsko utvrđenje je tokom vekova izgubilo na strateškom značaju, usled čega je njegov veći deo bio sasvim porušen, a ostaci dve glavne gradske [[Kapija|kapije]] su porušeni, nakon velikog [[požar]]a koji je zahvatio grad 1848. godine. Deset godina kasnije, veliki [[zemljotres]] je potresao grad [[15. januar|15. 01.]][[1858]]. godine, a još jedan požar ga je zahvatio [[11. avgust|11. 08.]][[1886]]. godine.

Grad se naglo razvio, u drugoj polovini 19. veka, nakon dolaska [[Železnička pruga|železnice]]. Prvo je [[1872]]. godine završena pruga [[Košice]] — [[Bohumin]] (danas u [[Češka|Češkoj]]) zatim je produžena do [[Bratislava|Bratislave]] [[1883]]. godine, da bi [[1899]]. godine bio izgrađen krak do [[Rajec (Slovačka)|Rajeca]], čime je Žilina postala važno železničko raskršće. Ovo je dovelo do otvaranja novih fabrika u gradu, poput tekstilne fabrike ''„Slovena“'' ([[1891]]) i fabrika [[Hemija|hemijskih]] proizvoda ''„Považje“'' ([[1892]]). Grad je [[1903]]. godine bio domaćin velikog [[Industrija|industrijskog]] sajma ''Gornje Mađarske'' (tj. Slovačke), što je podstaklo razvoj kako Žiline, tako i celog [[Gornje Považje|Gornjeg Považja]]. Žilina je [[1900]]. godine imala 5 633 stanovnika i 411 kuća, dok je dvadeset godina ranije imala 3 244 stanovnika i 375 kuća, da bi gradska populacija premašila brojku od 10.000 stanovnika [[1911]]. godine.

=== Moderno doba ===
Nakon kraja [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] i [[Raspad Austrougarske|raspada Austrougarske]], u [[Prag]]u je [[28. oktobar|28. oktobra]] [[1918]]. godine proglašeno stvaranje nove države, ''[[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]''. Dva dana kasnije, predstavnici slovačkog naroda su u [[Martin (grad)|Martinu]] potpisali ''[[Martinska deklaracija|Martinsku deklaraciju]]'' o pristupanju Čehoslovačkoj, a predstavnici Žiline su bili među prvima koji su je prihvatili&lt;ref name=&quot;РСИ&quot; /&gt;. Grad je tada postao prva prestonica Slovačke i sedište njene vlade, do [[mart]]a [[1919]]. godine&lt;ref name=&quot;РСИ&quot; /&gt;. Unutrašnja organizacija Čehoslovačke se menjala tokom godine, a nakon njene centralizacije [[1928]]. godine, kojom je država podeljena na četiri dela, Žilina je ušla u sastav Slovačke krajine. Posle zaključivanja [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] [[29. septembar|29. septembra]] [[1938]]. godine, kojim je počeo raspad Čehoslovačke, predstavnici sedam političkih stranaka su, nakon razgovora u Žilini, [[6. oktobar|6. oktobra]] iste godine proglasili autonomiju Slovačke unutar Čehoslovačke, a odluku je saopštio [[Katolička crkva|katolički]] sveštenik dr. [[Jozef Tiso]]. On će kasnije, uoči [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], postati vođa marionetske [[Slovačka republika (1939—1945)|Nezavisne države Slovačke]], koja će biti formirana pola godine kasnije, [[14. mart]]a [[1939]]. godine.
[[Datoteka:SNP map11.png|mini|levo|300p|Mapa [[Slovački narodni ustanak|Slovačkog narodnog ustanka]]]]
Posle uspostavljanja marionetske države, Žilina je postala središte okruga u [[Trenčín]]skoj župi i grad koji se nalazio na granici ''zaštitne zone'' koju je [[Treći rajh|nacistička Nemačka]] uspostavila na [[severozapad]]nom delu zemlje, pred početak Drugog svetskog rata. Tokom [[Slovački narodni ustanak|Slovačkog narodnog ustanka]], koji je trajao od kraja [[avgust]]a do kraja [[Oktobar|oktobra]] [[1944]]. godine, Žilina se našla na oslobođenoj teritoriji, a nedaleko od nje je vođena bitka u Strečnianskom tesnacu u kojoj su nemačke trupe suzbile ustanike i povratile kontrolu nad važnim [[Železnica|železničkim]] pravcem uz reku Vah. Snage [[Crvena armija|Crvene armije]] su tokom [[1945]]. godine oslobodile prostor današnje Slovačke, koja ušla u sastav obnovljene Čehoslovačka.

Sam grad je 1945. godine imao 18 000 stanovnika, a [[1949]]. godine je postao sedište novoformiranog Žilinskog kraja. Preteča današnjeg [[Žilinski univerzitet|Žilinskog univerziteta]] je osnovana u Pragu [[1953]]. godine, a [[1960]]. godine se seli u Žilinu. Intenzivno širenje grada započinje [[1959]]. godine gradnjom novih stambenih četvrti Glini, Solinka i Vlčince, ali nakon ukidanja Žilinskog kraja naredne godine, dalji razvoj grada biva zaustavljen.
[[Datoteka:Žilina by night.jpg|mini|desno|300p|Izgled glavnog gradskog trga, nakon obnove]]
Posle [[1968]]. godine počinje nova era razvoja grada na svim poljima, od industrijskog i saobraćajnog, preko stambenog do kulturnog i obrazovnog. Početkom [[1970e|1970ih]] je u Donjem Hričovu podignut [[aerodrom Žilina|novi aerodrom]], dok je stari aerodrom srušen da bi se omogućilo dalje širenje grada na njegovom mestu.

[[Plišana revolucija|Političke reforme u Čehoslovačkoj]] i uvođenje višestranačkog sistema u državu, doveli su i do uvođenja direktnog izbora za gradonačelnika. Na prvim izborima, održanim [[1990]]. godine, pobedio [[Kontroverza|kontroverzni]] [[Nacionalizam|nacionalistički]]&lt;ref&gt;Slota je poznat po svojim izjavama protiv najvećih nacionalnih manjina u Slovačkoj, [[Mađari|Mađara]] i [[Romi|Roma]], kao i onima protiv [[homoseksualnost|homoseksualaca]][http://www.spectator.sk/articles/view/30712/11/forgive_and_forget.html][http://www.spiegel.de/international/europe/0,1518,485497,00.html][http://www.hhrf.org/hhrf/index_en.php?oldal=182#slota] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110105110629/http://www.hhrf.org/hhrf/index_en.php?oldal=182#slota |date=2011-01-05 }}.&lt;/ref&gt; političar [[Jan Slota]]. On je pobeđivao i u naredna 4 izborna ciklusa, tako da se na čelu grada nalazio sve do [[2006]]. godine, kada je poražen na izborima&lt;ref name=&quot;Политика&quot;&gt;{{cite news |first=Milan |last=Lazarević |authorlink= |coauthors= |title=Šesnaest godina Jana Slote |url=http://www.politika.rs/rubrike/Svet/t14303.sr.html|work= |publisher=[[Politika (novine)|Politika]]|date = 11. 12. 2006. |accessdate = 27. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;, od Ivana Harmana. Tokom ovog perioda, grad je započeo svoj intenzivan razvoj. Već 1990. godine je otpočela obnova istorijskog jezgra grada, a u [[Novembar|novembru]] [[1994]]. godine je počeo da funkcioniše [[trolejbus]]ki sistem u gradu, koji je finansiran isključivo iz gradskog budžeta. Nedaleko od grada je, iste godine, započela izgradnja Žilinske brane na reci Vah, čija je prva [[turbina]] puštena u rad krajem [[1997]]. godine. Posle mirnog raspada Čehoslovačke [[1. januar]]a [[1993]]. godine, novostvorena [[Slovačka|Slovačka Republika]] je reformom [[1996]]. godine ponovo formirala [[Žilinski kraj]], kao jednu od 8 [[administrativna podela Slovačke|upravnih oblasti države]]. Gradsko veće je [[9. novembar|09. 11.]][[2003]]. godine usvojilo plan ekonomskog i socijalnog razvoja grada. Naredne godine, [[7. april|07. 04.]], postavljen je kamen temeljac fabrike [[automobil]]a [[Kija motors|KIA]], iz koje je prvi automobil izašao [[7. decembar|07. 12.]]2006. godine, čime je Žilina postala jedno od tri središta automobilske industrije u Slovačkoj.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

[[Datoteka:Žilina - Námestie A. Hlinku.jpg|mini|350px|Panorama trga Andreja Glinke]]
U Žilini živi 85 399 stanovnika, a na poslednjem popisu, obavljenom [[2001]]. godine, imala je 85 400 stanovnika (40 968 muškaraca i 44 432 žena). U gradu ima 8 398 kuća, od čega je njih 7 341 stalno naseljeno.

Stanovništvo je, u verskom pogledu, uglavnom [[katolička crkva|rimokatoličke veroispovesti]] (74,91 %), dok u nacionalnom smislu dominiraju [[Slovaci]] (96,90 %).

{{GuS-O|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot;&gt;{{ŠUSK7|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;|83 911|85 400|40 501|40 968|43 410|44 432|7 866|8 398|7 123|7 341|}}
{{GuS-NiV|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot; /&gt;|83 911|85 400|96.83|96.90|0.14|0.12|0.26|0.23|0.02|0.04|0.05|0.04|2.14|1.61|0.30|0.11|0.02|0.00|0.06|0.07|0.05|0.05|61.83|74.91|3.07|3.74|0.25|0.31|0.05|0.11|0.03|0.06|12.56|16.74|0.32|0.13|21.90|3.18|}}{{GuS-ES|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot; /&gt;|83 911|85 400|40 501|40 968|43 410|44 432|-|45 319|-|22 947|-|22 372|-|35 247|-|18 533|-|16 714|-|7 246|-|4 049|-|3 197|}}
{{-}}
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;9&quot; style=&quot;margin:0.5em 0 1em 1em; font-size:90%;&quot;
! colspan=9 | '''Broj stanovnika Žiline po delovima grada'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/index.php?page=ukazoznam&amp;id=198|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Oznamy''|language=slovački|accessdate = 30. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background: #D0F0C0;text-align: center;&quot;
| Stare mesto i Glini || Banova || Brodno || Budatin || Bitčica || Gajik || Mojšova Lučka || Povašski Hlmec || Rosinki
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| 25 793 || 1 879 || 1 307 || 1 543 || 2 244 || 7 311 || 412 || 1 352 || 911
|- style=&quot;background: #D0F0C0;text-align: center;&quot;
| Solinki || Stražov || Trnove || Vlčince || Vranje || Zadubnje || Zastranje || Zavodje || Žilinska Legota
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| 14 297 || 554 || 2 422 || 20 077 || 761 || 700 || 929 || 2 758 || 308
|-
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:gold;&quot;| ''Cela Žilina: 85 558 stanovnika (31. avgusta 2008)''
|}

{{GuS-D|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК3&quot;&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;|85 370|41 006|44 364|11 783|26 928|29 245|17 414|470|236|856|435|421|781|377|404|-107|-29|-78|}}

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;15&quot; style=&quot;margin:0.5em 0 1em 1em; font-size:90%;&quot;
! colspan=15 | '''Broj stanovnika kroz istoriju Žiline'''&lt;ref name=&quot;СКИст&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-historia|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''História''|accessdate=23. 6. 2009.|language=slovački|archivedate=2009-04-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090408021433/http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-historia|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background: #D0F0C0;text-align: center;&quot;
| Godina || 1700. || 1880. || 1900. || 1910. || 1930. || 1945. || 1950. || 1961. || 1980.¹ || 1986. || 1991.² || 2001.² || 2008.&lt;ref name=&quot;ШУСК3&quot; /&gt; || 2009.&lt;ref name=&quot;ТБ&quot; /&gt;
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Ukupno stanovnika || 2 682 || 3 244 || 5 633 || preko 10.000 || 17 451 || 18 027 || 28 571 || 32 512 || 70 025 || preko 90.000 || 83 853 || 85 453 || 85 370 || 85 399
|-
! colspan=15 | &lt;small&gt;''¹Teritorija grada Žiline je tokom [[1970e|1970ih]] godina [[20. vek]]a proširena na okolna mesta. &lt;br /&gt; ²Prema Statističkom zavodu: 83 911 odnosno 85 400.&lt;ref name=&quot;ШУСК7&quot; /&gt;''&lt;/small&gt;
|}
{{-}}

== Politika ==
=== Gradska uprava ===
[[Datoteka:Žilina_P5292117.jpg|mini|desno|250p|Zgrada gradskog veća]]
[[Datoteka:Žilina P6062161.jpg|mini|desno|250p|Gradska kuća]]
Gradom upravljaju [[gradonačelnik]] (''primátor'') i gradsko veće (''mestské zastupiteľstvo''), koji se biraju istovremeno neposrednim tajnim glasanjem i njihov mandat traje četiri godine. Gradonačelnik se nalazi na čelu grada, zastupa ga i obavlja izvršnu funkciju u njemu, a poseduje i svog zamenika. Sam grad je podeljen u osam [[Izbori|izbornih]] oblasti iz kojih se bira 31 odbornik gradskog veća&lt;ref name=&quot;ГВ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/mesto-zilina-samosprava-mestske-zastupitelstvo-clenovia-zastupitelstva|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Členovia Mestského zastupiteľstva''|language=slovački|accessdate=30. 6. 2009|archivedate=2009-07-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090724013719/http://www.zilina.sk/mesto-zilina-samosprava-mestske-zastupitelstvo-clenovia-zastupitelstva|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;:
# Stare mesto, Glini I-IV, Glini VIII (5 odbornika)
# Glini V-VII, Borik (4 odbornika)
# Solinki (5 odbornika)
# Vlčince (7 odbornika)
# Gajik (3 odbornika)
# Bitčica, Rosinki, Trnove, Mojšova Lučka (2 odbornika)
# Zavodje, Banova, Stražov, Žilinska Legota (2 odbornika)
# Budatin, Povaški Hlmec, Vranje, Brodno, Zadubnje, Zastranje (3 odbornika)

Poslednji izbori u Žilini održani su [[27. novembar|27. 11.]][[2010]]. godine i na njima je za gradonačelnika izabran Igor Homa, koga je predložila koalicija stranaka predvođena [[Smer-SD|Smer - socijalnom demokratijom]] (''Smer – sociálna demokracia, SMER-SD''). On je tek treći gradonačelnik Žiline (posle [[Jan Slota|Slote]] i Harmana) koji je na tu funkciju došao posle pobede na izborima, ali su u istorijskim izvorima zabeleženi podaci o dvestotinak ljudi koji su se u raznim periodima nalazili na čelu grada&lt;ref name=&quot;ГДР&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/21/primatori-v-historii-mesta/|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Predstavitelia v histórii mesta''|language=slovački|accessdate=22. 8. 2009|archive-date=2010-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20101203212431/http://zilina.sk/21/primatori-v-historii-mesta/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Najstariji podatak je iz [[1325]]. godine&lt;ref name=&quot;ГДР&quot; /&gt;, kada se na čelu grada nalazio Jan Pezold.

=== Regionalne uprave ===
Žilina je sedište jednog od 8 [[administrativna podela Slovačke|krajeva]], kao i [[Okruzi Slovačke|okruga]] Žilina koji se nalazi u njemu. U gradu je smeštena i regionalna kancelarija [[Narodna banka Slovačke|Narodne banke Slovačke]].

==== Okrug Žilina ====
{{Glavni članak|Okrug Žilina}}
Okrug Žilina (''Okres Žilina'') obuhvata površinu od 815&amp;nbsp;km², na kojoj živi 157 787 stanovnika (51,4% žena i 48,6% muškaraca) i ima [[gustina stanovništva|gustinu naseljenosti]] od 194 stanovnika po km². Sačinjavaju ga 53 mesne zajednice od kojih 3 sa [[spisak gradova u Slovačkoj|statusom grada]] (Žilina, [[Rajec (Slovačka)|Rajec]] i [[Rajecké Teplice]]){{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;.

==== Žilinski kraj ====
{{Glavni članak|Žilinski kraj}}
Žilinski kraj (''Žilinský kraj'') se prostire na površini od 6.808,7&amp;nbsp;km², na kojoj živi 695 698 stanovnika (51% žena i 49% muškaraca) i ima gustinu naseljenosti od 102 stanovnika po km². Čini ga 11 okruga, unutar kojih postoji 315 mesnih zajednica od kojih 18 imaju status grada ([[Bytča]], [[Vrútky]], [[Dolný Kubín]] Žilina, [[Kysucké Nové Mesto]], [[Krásno nad Kysucou]], [[Liptovski Hradok|Liptovski Grad]], [[Liptovski Mikulaš]], [[Martin (grad)|Martin]], [[Námestovo]], [[Rajec (Slovačka)|Rajec]], [[Rajecké Teplice]], [[Ružomberok]], [[Tvrdošín]], [[Turzovka]], [[Trstená (grad)|Trstená]], [[Turčianske Teplice|Turčianske Teplice]], [[Čadca]]){{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;.

== Gradska infrastruktura ==
{{GuS-I|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК1&quot;&gt;{{ŠUSK1|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ŠUSK2|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ШУСК4&quot;&gt;{{ŠUSK4|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ŠUSK5|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;|Žilina|0|da|da|da|da|da|25589.9|318.2|25029.5|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|Žilina|}}

{{GuS-KiT|Rfr=&lt;ref name=&quot;ШУСК4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{ŠUSK6|OkrugBr=430511|NUTS=517402|Ime=Žilina|}}&lt;/ref&gt;|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|da|ne|ne|da|}}

== Privreda ==
[[Datoteka:Kia cee'd LX Zilinaschwarz.JPG|mini|levo|250p|[[KIA sid]] (''Kia cee'd'') koji se proizvodi u Žilini]]
Žilina je danas jedan od najznačajnijih [[Privreda|privrednih]] centara u Slovačkoj i njeno odeljenje [[Slovačka trgovačka i industrijska komora|Slovačke trgovačke i industrijske komore]] je drugo po veličini u državi&lt;ref name=&quot;НОпште&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/eng/basic_information/0/|title=City of Žilina - Official web site: ''Basic information''|accessdate=15. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2009-08-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090813134050/http://www.zilina.sk/eng/basic_information/0/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Sam grad se, prema broju [[Trgovina|trgovaca]] na sto stanovnika, nalazi na drugom, a prema broju [[Akcionarsko društvo|akcionarskih društava]] i [[Društvo sa ograničenom sposobnošću|društava sa ograničenom sposobnošću]] na trećem mestu u Slovačkoj.&lt;ref name=&quot;НОпште&quot; /&gt; Kupovna moć stanovnika u [[Považje|Považju]], čiji je centar Žilina, je druga po redu u Slovačkoj,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.spectator.sk/articles/view/19011/|title=The Slovak Spectator: ''Purchasing power, regional disparities up'' (07. mart 2005)|accessdate = 15. 8. 2009. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; dok se grad, sa okrugom, nalazi na drugom ili trećem mestu prema [[bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].&lt;ref name=&quot;НОпште&quot; /&gt; Najveća investicija u gradu je svakako dolazak [[Južna Koreja|južnokorejskog]] [[automobil]]skog giganta [[Kija motors|KIA]] [[2004]]. godine, koji je u Žilini podigao fabriku vrednu 1 [[Milijarda|milijardu]] [[evro|evra]]&lt;ref name=&quot;КИА&quot;&gt;{{cite web|url=http://eng.kia.sk/index.php?context=208|title=Kia Motors Slovakia, s.r.o.: ''Company at a Glance''|accessdate=15. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2009-02-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090226035714/http://eng.kia.sk/index.php?context=208|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Pored automobilske industrije, u gradu je još razvijena&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/657141/Zilina | title=Zilina (Slovakia)| work=[[Enciklopedija Britanika|Encyclopædia Britannica]] | accessdate = 16. 8. 2009.}}&lt;/ref&gt; i [[Hrana|prehrabrena]], [[inženjer]]ska i [[drvna industrija]], kao i [[građevinarstvo]], koje čini 13% proizvodnje u Žilinskom kraju.{{sfn|Reuvid|2005|pp=41, 181}} Pored regionalne kancelarije Narodne banke Slovačke, dvadesetak banaka imaju svoja predstavništva u gradu.

Kompleks fabrike automobila KIA se prostire na površini od 166 [[hektar]]a, od čega zgrade, u kojima radi oko 2 700 radnika, zauzimaju 16,3 hektara&lt;ref name=&quot;КИА&quot; /&gt;. U njemu se proizvode tri različita modela vozila u koja se ugrađuju četiri vrste [[motor]]a, a kapacitet fabrike je 300.000 vozila godišnje&lt;ref name=&quot;КИА&quot; /&gt;. Pored fabrike automobila KIA, čitav niz njenih [[saradnja|kooperanata]] ima svoje fabrike u gradu: ''„[[Dong Hi]]“'', koji pravi automobilske [[Šasija|šasije]] za potrebe, kako fabrike u Žilini, tako i [[Hjundai]]jeve fabrike u [[Ostrava|Ostravi]], zatim fabrika automobilskog [[čelik]]a ''„[[Hjundai hisko]]“'' i ''„MOBIS“'', koji pravi 40% auto-opreme za KIA automobile. Krajem [[2008]]. godine, KIA je najavila podizanje nove fabrike automobilskih motora u Žilini, vredne između 100 i 200 miliona evra&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kia to build engine plant in Slovakia|url=http://news.theage.com.au/business/kia-to-build-engine-plant-in-slovakia-20081127-6iye.html|work=The Age|date=November 27, 2008|accessdate = 16. 8. 2009.}}&lt;/ref&gt;, što je sredinom [[2009]]. godine podržala i [[Vlada Slovačke Republike]], koja je izdvojila 15 miliona evra za podršku ovom projektu&lt;ref&gt;{{cite news|title=Government approves EUR 28mn investment aid to five companies|url=https://www6.lexisnexis.com/publisher/EndUser?Action=UserDisplayFullDocument&amp;orgId=102236&amp;topicId=127020003&amp;docId=L:1003420714|work=AMT Online (Slovakia Today)|date=9. 7. 2009.|accessdate=16. 8. 2009|archivedate=2013-03-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130331130717/https://www6.lexisnexis.com/publisher/EndUser?Action=UserDisplayFullDocument&amp;orgId=102236&amp;topicId=127020003&amp;docId=L:1003420714|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Zilina_Slovena.jpg|mini|desno|250p|Upravna zgrada fabrike tekstila ''„Slovena“'']]
Od [[Prehrambrena industrija|prehrambrene industrije]], u gradu se nalazi [[Mleko|mlekara]] ''„Laktis“'', [[pekar]]ska industrija ''„Peza“'', koja funkcioniše u sastavu grupe „Junajted bejkeris“ i fabrika za preradu [[Živina|živinskog]] mesa ''„HIZA“'', koja postoji od [[1974]]. godine i danas spada među najveće fabrike tog tipa u Slovačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/2401/category/57|title=Žilina Gallery: ''HYZA a.s. Žilina''|accessdate = 16. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt; U domenu mašinske i drvne industrije, u Žilini se nalaze preduzeća: ''„Elektrovod“'', koji se bavi proizvodnjom i izgradnjom raznih [[Čelik|čeličnih]] struktura (npr. [[dalekovod]]a i zaštitnih ograda pored [[put]]eva) osnovan [[1. januar]]a [[1950]], fabrika [[Kuglični ležaj|kugličnih ležajeva]] ''„ZVL“'', koja postoji od [[1966]]. godine i sarađuje sa mnogim svetski poznatim firmama (poput [[Boš]]a, [[Simens (preduzeće)|Simensa]], [[Volvo]]a, [[Virlpul]]a, [[Merloni]]ja i drugih{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;), zatim ''„Drevoindustrija mehanik“'', koja proizvodi mašine za drvnu industriju i reciklažu, zapošljava 165 radnika i ima mesečni promet od preko 250.000 evra&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Odnos slovačke krune prema evru je fiksan i iznosi 30,1260 kruna za 1 evro. |url=http://www.nbs.sk/en/euro/euro-changeover/basic-principles-of-the-euro-changeover-in-slovakia |access-date=2014-07-21 |archive-date=2009-11-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091121121943/http://www.nbs.sk/en/euro/euro-changeover/basic-principles-of-the-euro-changeover-in-slovakia |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; tj. 8 miliona nekadašnjih [[Slovačka kruna|slovačkih kruna]]{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;.
[[Datoteka:Chimney Žilina.jpg|mini|levo|200p|Dimnjak Žilinske toplane, visok 192 metra]]
Među građevinskim preduzećima, izdvaja se ''„Vahostav“'', koji je osnovan [[01. jul]]a [[1954]]. godine da bi gradio [[Brana (građevina)|brane]], akumulaciona [[Jezero|jezera]] i [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] na gornjem i srednjem toku Vaha.&lt;ref name=&quot;Вахостав&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vahostav-sk.sk/index.php?page=23|title=VÁHOSTAV-SK: ''History''|accessdate=15. 8. 2009.|language=engleski|archive-date=2007-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20070809222451/http://www.vahostav-sk.sk/index.php?page=23|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Danas je jedna od vodećih slovačkih firmi u oblasti građevinarstva i bavi se izgradnjom puteva, [[Železnička pruga|pruga]], akumulacionih jezera, [[Ekologija|ekoloških]], industrijskih i komunalnih građevina, ali i [[Inustrijski park|industrijskih parkova]] sa pratećom infrastrukturom. Pored građenja u samoj zemlji i učešća u izgradnji [[HE Gabčikovo|hidrocentrale Gobčikovo]]&lt;ref name=&quot;Вахостав&quot; /&gt; na [[Dunav]]u (koju zajednički grade Slovačka i [[Mađarska]]), Vahostav je gradio i u [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i na [[Kipar|Kipru]]&lt;ref name=&quot;Вахостав&quot; /&gt;.

Od ostalih većih preduzeća, u Žilini radi ''„Povaški hemijski zavod“'' (osnovan [[1892]]. godine kao fabrika hemijskih proizvoda ''„Považje“''), zatim fabrika papira ''„Tento“'', koja zapošljava oko 600 ljudi i ima godišnji promet od 90 miliona evra&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/922/category/57|title=Žilina Gallery: ''Tento Žilina - Metsä Tissue, a.s.''|accessdate=16. 8. 2009.|language=slovački|archivedate=2010-12-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101202210914/http://zilina-gallery.sk/picture.php?%2F922%2Fcategory%2F57|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; i nekadašnji [[tekstil]]ni gigant (pred [[Prvi svetski rat]] bila je jedna od najvećih tog tipa na tlu današnje Slovačke{{sfn|Reuvid|2005|pp=41, 181}}), fabrika ''„Slovena“'', osnovana [[1891]]. godine. Pored njih, u gradu postoji velika [[toplana]], a na Vahu su kod grada izgrađene dve hidroelektrane sa veštačkim jezerima:
* ''Hričovska hidroelektrana'', izgrađena od [[1958]]. do [[1962]]. godine nizvodno od grada, sa [[kaplanova turbina|kaplanovom turbinom]] snage 31.5 MW i godišnjom proizvodnjom od 59.1 [[GWh]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/6690/category/639|title=Žilina Gallery: ''Vodná elektráreň Hričov''|accessdate = 16. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;
* ''Žilinska hidroelektrana'', izgrađena od [[1994]]. do [[1998]]. godine uzvodno od grada, sa dve kaplanove turbine snage po 36 MW i godišnjom proizvodnjom od 173 GWh&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/3736/category/374|title=Žilina Gallery: ''Elektráreň na Vodnom diele Žilina''|accessdate=16. 8. 2009.|language=slovački|archivedate=2011-11-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111119175446/http://zilina-gallery.sk/picture.php?%2F3736%2Fcategory%2F374|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Prosečna plata u Žilinskom kraju 2008. godine iznosila je 19 460 slovačkih kruna odnosno 645.95 evra, što je manje u odnosu na prosečnu platu u državi (21 782 Sk tj. 723.03 €). [[Stopa nezaposlenosti]] je iznosila 7,7% (sam okrug Žilina je sredinom godine imao stopu od 6,44 %&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.arrza.sk/okres_zilina.php|title=Agentúra pre regionálny rozvoj v Žiline: ''Okres Žilina''|accessdate=22. 8. 2009.|language=slovački|archivedate=2010-12-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101215164025/http://www.arrza.sk/okres_zilina.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;), što je niže od državnog nivoa od na kome je bila 9,6%, ali treba imati u vidu da je stopa danas najverovatnije dosta viša, usled [[Svetska ekonomska kriza|svetske ekonomske krize]] i krize u automobilskoj industriji, što je dovelo do povećanja stope nezaposlenosti u Slovačkoj na 12,07%, sredinom avgusta 2009. godine&lt;ref&gt;{{cite news|title=Unemployment Breaks the 12-percent Threshold|url=http://www.slovakradio.sk/inetportal/rsi/core.php?page=showSprava&amp;id=20037&amp;lang=2|work=Radio Slovakia International|date=19. 8. 2009., 15:08:51|language=engleskom|accessdate = 16. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;.

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;10&quot; style=&quot;width:95%; margin:0.5em 0 1em 1em; font-size:90%;&quot;
! colspan=12 | '''Kretanja prosečnih plata i stope nezaposlenosti u Žilinskom kraju'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=6599|title=Štatistický úrad SR: ''Average Monthly Wage''|accessdate=22. 8. 2009.|language=engleski|archive-date=2008-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20081120220231/http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=6599|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=6598|title=Štatistický úrad SR: ''Unemployment''|accessdate=22. 8. 2009.|language=engleski|archive-date=2008-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20081120220123/http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=6598|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background: #D0F0C0;&quot;
| || 1998. || 1999. || 2000. || 2001. || 2002. || 2003. || 2004.² || 2005. || 2006.² || 2007. || 2008.
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Prosečna plata (u Sk¹) || 9 010 || 9 627 || 10 218 || 10 931 || 12 057 || 12 600 || 13 930 || 15 172 || 16 437 || 17 739 || 19 460
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Stopa nezaposlenosti (u %) || 10,5 || 15,9 ||	18,5 || 18,9 ||	17,3 || 17,2 ||	17,5 || 15,2 || 11,8 || 10,1 || 7,7
|-
! colspan=12 | ¹&lt;small&gt;''Slovačka kruna je 1. januara 2009. godine ukinuta, a platežno sredstvo je postao evro (1 € = 30,1260 Sk).''&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;²&lt;small&gt;''Fabrike KIA automobila je počela da se gradi u aprilu 2004, a puštena je u rad u decembru [[2006]]. godine.''&lt;/small&gt;
|}

== Saobraćaj ==

Žilina se nalazi na raskrsnici značajnih prirodnih puteva, koji se koriste još od srednjeg veka, povezujući prvenstveno dolinu [[Dunav]]a sa [[Baltičko more|Baltičkim morem]] i istokom današnje Slovačke ka [[Rusija|Rusiji]], kroz dolinu Vaha. Sama reka danas nije plovna, ali postoje planovi da se to omogući&lt;ref name=&quot;Саобраћај&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/en/index.php?page=transport|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Transport''|accessdate=16. 7. 2009.|language=engleski|archive-date=2009-02-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20090220201315/http://zilina.sk/en/index.php?page=transport|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, čime bi se grad preko Dunava povezao sa [[Okean|svetskim morima]]. Danas spada među najvažnije [[put|drumske]] i [[Železnica|železničke]] raskrsnice u zemlji&lt;ref name=&quot;Саобраћај&quot; /&gt;, a nalazi se na [[Panevropski koridori|panevropskim koridorima]]:
* [[Panevropski koridor Va|Va]] ([[Trst]]—[[Beč]]—[[Bratislava]]—Žilina—[[Ukrajina]])
* [[Panevropski koridor VI|VI]] ([[Gdanjsk]]—[[Bjelsko-Bjala]]—[[Zvardon]]—[[Skalište]]—Žilina)

=== Gradski prevoz ===
[[Datoteka:Škoda 14Tr in Žilina, 2006.jpg|mini|desno|300p|Trolejbus [[Škoda (fabrika)|Škoda]] 14Tr na ulicama Žiline]]
Gradski prevoz u Žilini je započet [[1949]]. godine, osnivanjem Saobraćajnog preduzeća grada Žiline (''Dopravný podnik mesta Žiliny s.r.o.'') [[1. maj|01. 05.]] i puštanjem u rad prvih autobuskih linija [[28. oktobar|28. 10.]] iste godine. Ideja o razvoju [[trolejbus]]kog sistema u gradu javila se [[1978]]. godine, a idejni projekat je urađen [[1985]]. godine. On je [[1988]]. godine pokrenut pomoću [[autobus]]a, da bi gradska uprava u [[maj]]u [[1992]]. godine odobrila početak radova na izgradnji trolejbuske mreže, čija je prva linija je puštena u rad [[17. novembar|17. 11.]] [[1994]]. godine.

Prema podacima iz [[2007]]. godine,&lt;ref name=&quot;ГСП&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dpmz.sk/Stranky/Sprava_2007.pdf|title=Výročná správa za rok 2007|accessdate = 17. 6. 2009. |format=PDF|publisher=Dopravný podnik mesta Žiliny s.r.o.|language=slovački}}{{dead link}}&lt;/ref&gt; u Saobraćajnom preduzeću je bila zaposlena 301 osoba, a tokom godine je prevezeno 14.348.825 putnika, što je manje nego prethodnih godina ([[2006]]. je prevezeno 14.666.257, a [[2005]]. 15.616.869 putnika&lt;ref name=&quot;ГСП&quot; /&gt;). Vozni park čini ukupno 54 autobusa (9 različitih modela) i 42 trolejbusa (3 različita modela).

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;6&quot; style=&quot;margin:0.5em 0 1em 1em; font-size:90%;&quot;
|-
! colspan=6 | '''Karakteristike gradskog prevoza u Žilini 2007. godine'''&lt;ref name=&quot;ГСП&quot; /&gt;
|- style=&quot;background: #D0F0C0;&quot;
| Tip prevoza || Broj linija || Dužina linija || Broj putnika || Broj vozila || Broj vozača
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Autobus || 14 (10+2+2¹) || 79&amp;nbsp;km || 6 414 963 || 54 || 75
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Trolejbus || 8 || 31&amp;nbsp;km || 7 933 862 || 42 || 67
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Ukupno || 22 || 110&amp;nbsp;km || 14 348 825 || 96 || 142
|-
! colspan=6 | ¹''10 dnevnih, 2 noćne i 2 za radnike fabrike KIA''
|}
[[Datoteka:E50.jpg|mini|desno|300p|Deonica puta E 50 između Žiline i [[Martin (grad)|Martina]] kod [[Stari zamak na Vahu|Varinskog Grada]]]]
=== Drumski saobraćaj ===
Grad se nalazi na predviđenim trasama [[evropska mreža međunarodnih puteva|međunarodnih evropskih auto-puteva]]:
* [[Evropski put E50|E 50]] ([[Atlantski okean|Atlantik]]—[[Pariz]]—[[Prag]]—Žilina—[[Ukrajina]]—[[Azovsko more]]—[[Kaspijsko jezero]])
* [[Evropski put E75|E 75]] (([[Norveška]])—Baltik—Žilina—[[Beograd]]—[[Atina]])
* [[Evropski put E442|E 442]] ([[Karlove Vari]]—Žilina)
odnosno na trasama slovačkih auto-puteva koji ih prate:
* D 1 (Bratislava—Žilina—[[Košice]]), sa vezama ka [[Trst]]u u [[Italija|Italiji]] odnosno [[Lavov]]u u Ukrajini, dužine 513[[kilometar|km]]&lt;ref name=&quot;АП&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.highways.sk/highways/highways.html|title=Dialnice na Slovensku|accessdate=17. 6. 2009.|language=slovački|archivedate=2016-10-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161011013224/http://www.highways.sk/highways/highways.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* D 3 (Žilina—[[Kysucké Nové Mesto]]—[[Čadca]]) sa vezom ka auto-putu D 1 odnosno granici sa [[Poljska|Poljskom]], dužine 59&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;АП&quot; /&gt;
a u blizini grada je u planu izgradnja tunela ''Ovčiarsko'' i ''Višnova''—''Dubna Skala''.
[[Datoteka:Highways_Slovakia_sr.svg|mini|levo|250p|Karta izgrađenih i trase planiranih auto-puteva u Slovačkoj]]
Od ovih trasa, izgrađen je gotovo celokupan potez od Bratislave do Žiline, osim segmenta oko [[Povaška Bistrica|Povaške Bistrice]] na auto-putu ''D 1'', dok radovi na trasi ''D 3'', praktično nisu ni započeti.

U gradu se nalazi autobuska stanica preko koje se obavlja saobraćaj sa svim većim gradovima u Slovačkoj i inostranstvu ([[Berlin]], [[Bern]], [[Beč]], [[Birmingem]], [[Bolonja]], [[Brisel]], [[Brno]], [[Đenova]], [[Ženeva]], [[Kardif]], [[Karlsrue]], [[Liberec]], [[London]], [[Makarska]], [[Milano]], [[Minhen]], [[Padova]], Prag, [[Rim]], [[Roterdam]], [[Split]], [[Firenca]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[Hamburg]], [[Cirih]], [[Štutgart]]&lt;ref&gt;Prema spisku autobuskih linija iz Žiline, dostupnom [http://portal.cp.sk/Search.aspx?c=7&amp;mi=5 ovde].&lt;/ref&gt;).

=== Železnički saobraćaj ===
Razvoj [[Železnica|železnice]] u gradu je otpočeo [[1872]]. godine i izgradnjom pruge [[Košice]]—[[Bohumin]], čija trasa je i danas operativna. Grad se danas nalazi na raskrsnici značajnih [[Evropske železničke rute|međunarodnih železničkih ruta]] E 42 i E 52, kao i na veoma prometnoj ruti Bratislava—Košice, koja preko severa povezuje zapad i istok Slovačke. Pored direktnih veza ka domaćim gradovima, Žilina je direktnim linijama povezana i sa gradovima u neposrednom okruženju ([[Beč]], Bohumin, [[Kijev]], [[Olomouc|Olomuc]], [[Plzenj|Plzen]], [[Usti nad Labom|Ušti nad Labem]]).
[[Datoteka:Stained glass in Žilina - kraj Žilina.jpg|mini|desno|300p|Jedan od vitraža na železničkoj stanica u Žilini]]
Glavna železnička stanica je stradala krajem [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], tako da je nakon njega izgrađena nova. Njenu unutrašnjost je [[vitraž]]ima ukrasio slovački akademski slikar [[Fero Kralj]], koji je od [[1945]]. godine živeo i stvarao u gradu. Pored nje u gradu postoje još dve stanica:
* Žilina—''Solinki''
* Žilina—''Zarječje''
Zgrada stanice Zarječje je podignuta 1945. godine, a početkom [[21. vek]]a je pretvorena i u svojevrstan [[Kultura|kulturno]]–[[Umetnost|umetnički]] prostor, koji je zvanično otvoren [[18. septembar|18. 09.]] [[2003]]. godine&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.artfactories.net/STANICA-Truc-Spherique-Zilina.html|title=STANICA (Truc Sphérique) - Zilina - Artfactories|accessdate = 18. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;. Danas se ona pored regularnog lokalnog železničkog saobraćaja koristi i za razne umetničke programe i [[performans]]e sa [[Galerija|galerijom]] i radionicom. Smeštena je unutar velikog drumskog kružnog toka zvanog ''Rondel'', a u planu je da se ceo prostor unutar njega pretvori u umetnički prostor, koji bi, između ostalog, bio ukrašen i [[grafiti]]ma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.artfactories.net/STANICA-Truc-Spherique-Zilina.html|title=STANICA: ''NEWS''|accessdate = 18. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Vazdušni saobraćaj ===
{{Glavni članak|Aerodrom Žilina}}
[[Datoteka:Zilina_Air_Show_2008.jpg|mini|levo|250p|[[Cesna 525]] na aerodromu Žilina (''aeromiting Žilina 2008'')]]
Aerodrom Žilina (''Letisko Žilina'') se nalazi kod [[Donji Hričov|Donjeg Hričova]], desetak kilometara zapadno od grada i opslužuje oblast severozapadne Slovačke u kojoj živi oko 1.2 miliona stanovnika&lt;ref name=&quot;АЕРО&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.letisko.sk/history|title=Airport Žilina: ''History''|accessdate=17. 6. 2009.|language=engleski|archivedate=2009-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090703195159/http://www.letisko.sk/history|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;.

Napravljen je početkom [[1970e|1970ih]], da bi zamenio stari aerodrom ''Brezovski Majer'' (''Letisko Brezovský Majer'') koji je srušen da bi se omogućilo dalje širenje grada. Prvi let je obavljen [[4. maj|04. 05.]][[1972]]. godine, a zvanično je otvoren [[2. avgust|02. 08.]][[1974]]. godine&lt;ref name=&quot;АЕРО&quot; /&gt;. Iste godine je uvedena i redovna linija Žilina—[[Prag]]—Žilina, koja je ukinuta [[1981]]. godine, da bi ponovo bila uspostavljena u periodu od [[1986]]. do [[1990]]. godine. Aerodrom je u [[april]]u [[1991]]. godine otvoren za [[čarter saobraćaj]], a redovan saobraćaj ka Pragu je opet obavljan u periodu od [[1997]]. do [[1998]]. godine, kada je ponovo obustavljen zbog [[bankrot]]a kompanije koja ga je obavljala (''[[Er Ostrava]]''). Izgradnja novog modernog terminala je započeta [[2004]]. godine da bi se omogućilo obnavljanje redovnog saobraćaja, koji je na liniji ka Pragu uspostavljen [[15. jul|15. 07.]][[2005]]. godine&lt;ref name=&quot;АЕРО&quot; /&gt;. Povodom pedesetpetogodišnjice Žilinskog univerziteta i devedesetogodišnjice vazduhoplovstva u Čehoslovačkoj, na aerodromu je [[28. jun|28. 06.]][[2008]]. godine održan aero-miting.
[[Datoteka:OK-KFN.JPG|mini|desno|250p|Avion [[ATR 42]] kompanije [[Češke avio-linije|ČehoslovačkaA]], kakvi lete iz Žiline]]
Aerodrom se koristi za redovan i čarter saobraćaj, [[pilot]]sku obuku u sklopu [[Žilinski univerzitet|Žilinskog univerziteta]], potrebe Žilinskog aero-kluba i udruženja amaterskih sportskih pilota, ali i za održavanje [[aeromiting]]a i trka [[motocikl|motorcikala]].

Danas postoji redovna linija ka Pragu, koju dva puta dnevno obavlja [[Češke avio-linije|ČehoslovačkaA]] pomoću dva aviona [[ATR 42]], sa 46 sedišta.

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;10&quot; style=&quot;margin:0.5em 0 1em 1em; font-size:90%;&quot;
! colspan=10 | '''Statistički podaci aerodroma Žilina'''{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;
|- style=&quot;background: #D0F0C0;&quot;
| || 2000. || 2001. || 2002. || 2003. || 2004. || 2005. || 2006. || 2007. || 2008.
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Broj avio-operacija || 14 205 || 11 477 || 15 071 || 12 192 || 14 253 || 15 407 || 11 495 || 10 971 || 12 673
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Broj putnika || 1 625 || 1 125 || 910 || 1 680 || 966 || 4 522 || 10 973 || 10 720 || 12 294
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| Prevezeni teret ([[kilogram|kg]]) || 25 569 || 1 242 || 6 546 || 1 464 || 0 || 1 975 || 8 173 || 1 234 || 1 685
|}

== Kultura i znamenitosti ==
=== Pozorišta ===
U Žilini postoje dva pozorišta:
[[Datoteka:Žilina P5292125.jpg|mini|desno|250p|Gradsko pozorište]]
* ''Gradsko pozorište'' (''Mestské divadlo Žilina''), osnovano [[1. januar|01. 01.]][[1992]]. godine uz podršku grada koji je bio jedini finansijer. U periodu od [[1999]]. do [[2003]]. godine je izvedena potpuna [[rekonstrukcija]] pozorišne zgrade, koja je svečano otvorena [[19. decembar|19. 12.]][[2003]]. godine i poseduje dve sale kapaciteta 310 odnosno 100 mesta. Samo pozorište kao svoje ciljeve ističe ''podizanje pozorišne, kulturne i umetničke produkcije do najviših umetničkih nivoa i da kroz pozorišnu umetnost razviju i obogate život Žilinčana''&lt;ref name=&quot;ГП&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.divadlozilina.eu/mestske-divadlo-zilina|title=Mestské divadlo Žilina|accessdate=12. 6. 2009.|language=slovački|archivedate=2012-02-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120203223845/http://www.divadlozilina.eu/mestske-divadlo-zilina|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Pozorište je, do danas, izvelo 86 premijera i odigralo preko 2 500 predstava&lt;ref name=&quot;ГП&quot; /&gt;.
* ''Lutkarsko pozorište'' (''Bábkové divadlo Žilina''), osnovano [[1950]]. godine je najstarije profesionalno pozorište tog tipa u Slovačkoj&lt;ref name=&quot;ЛП&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bdz.sk/index.php?name=menu_historia|title=História BDž|accessdate=12. 6. 2009.|language=slovački|archivedate=2008-10-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081009135911/http://www.bdz.sk/index.php?name=menu_historia|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Gostovalo je u 33 države na 4 svetska [[kontinent]]a ([[Azija]], [[Amerike|Amerika]], [[Afrika]] i [[Evropa]]) i u svojoj istoriji je izvelo 213 premijera. Njegovi članovi su odigrali više od 12 000 predstava, koje je videlo preko 2 500.000 gledalaca iz zemlje i inostranstva&lt;ref name=&quot;ЛП&quot; /&gt;.

=== Muzeji ===
U Žilini postoje tri muzeja:
[[Datoteka:Budatín hrad - by Pudelek.jpg|mini|desno|250p|Zamak Budatin, sedište Povašskog muzeja]]
[[Datoteka:Zilina-povazska_galeria_umenia.jpg|mini|desno|250p|Povaška umetnička galerija]]
:''Povaški muzej'' (''Považské múzeum'') spada među najveće [[Muzeji u Slovačkoj|muzeje u Slovačkoj]]&lt;ref name=&quot;МЗ-СК&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.muzeum.sk/defaulte.php?obj=muzeum&amp;ix=pvm_en|title=Muzeum.SK: ''Povazie Museum Zilina''|accessdate=9. 7. 2009.|language=engleski|archivedate=2009-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090703093534/http://www.muzeum.sk/defaulte.php?obj=muzeum&amp;ix=pvm_en|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, a njegova kolekcija predmeta vezanih za [[Kazandžija|kazandžijski zanat]] ga čini jedinstvenim u svetu&lt;ref name=&quot;СК-ТР&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;idp=3854|title=Slovakia.travel: ''Museum of Považie in Žilina (Považské múzeum v Žiline)''|accessdate=9. 7. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-09-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110913224803/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?idp=3854&amp;l=2|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Osnovan je [[1942]]. godine kao opštinski muzej, a od [[1948]]. godine se njegovo sedište nalazi u [[Budatinski zamak|Budatinskom zamku]]&lt;ref name=&quot;ПМ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pmza.zilina.net/index.php?zobraz=ehtml&amp;idmenu=33|title=Považské múzeum Žilina: ''História''|accessdate=9. 7. 2009.|language=engleski|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074604/http://www.pmza.zilina.net/index.php?zobraz=ehtml&amp;idmenu=33}}&lt;/ref&gt;, na [[sever]]u grada. Muzejska postavka je otvorena za javnost [[1956]]. godine&lt;ref name=&quot;МЗ-СК&quot; /&gt; i danas je čini više od 130.000 eksponata&lt;ref name=&quot;ПМ&quot; /&gt; iz oblasti [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]] ([[zoologija]], [[botanika]], [[geologija]]&lt;ref name=&quot;СК-ТР&quot; /&gt;), [[Arheologija|arheologije]], [[Istorija|istorije]] i [[Etnografija|etnografije]]&lt;ref name=&quot;МЗ-СК&quot; /&gt;. Pored samog Budatinskog zamka, čiji se delovi trenutno renoviranju, muzejske postavke obuhvataju i obližnju [[strečnijanski zamak|tvrđavu Strečno]], kao i dve seoske kuće u obližnjem selu [[Čičmanji]]&lt;ref name=&quot;МЗ-СК&quot; /&gt;, u kojima su prikazani [[narodni život]] i običaji.
:''Povaška umetnička galerija'' (''Považská galéria umenia''), kao samostalna institucija postoji od [[1976]]. godine kada je umetnička kolekcija izdvojena iz Povašskog muzeja&lt;ref name=&quot;ПГУ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pgu.sk/|title=''Považská galéria umenia v Žiline - Museum of Art Zilina''|accessdate = 9. 7. 2009. |language=slovački, engleski}}&lt;/ref&gt;, a danas je smeštena u velikoj zgradi, podignutoj početkom [[20. vek]]a&lt;ref name=&quot;ПГУ&quot; /&gt;. Tokom [[1970e|1970ih]] i [[1980e|1980ih]] godina, u okviru galerije su mahom prikazivane slike tadašnjih slovačkih autora, da bi se od početka [[1990e|1990ih]] Povaška umetnička galerija orijentisala na prikazivanje svih vidova aktuelnog [[Umetnost|umetničkog]] stvaralaštva, uz prikaze dela nastalih tokom [[19760e|1960ih]], [[1970e|1970ih]] i [[1980e|1980ih]] godina&lt;ref name=&quot;ПГУ&quot; /&gt;. Danas se u njoj nalaze smešteni kako moderni (razne [[Instalacija (umetnost)|instalacije]], [[video-umjetnost|video umetnost]] i drugi), tako i klasični vidovi umetničkog izražavanja ([[Slika|slike]], [[Skulptura|skulpture]] i drugi)&lt;ref name=&quot;ПГУ&quot; /&gt; slovačkih umetnika [[20. vek]]a. Sama zgrada, u kojoj se muzej-galerija nalazi, je krajem prve decenije [[21. vek]]a renovirana i poprimila moderniji izgled u odnosu na klasičan stil u kome je izvorno podignuta.
:''Muzej jevrejske kulture'' (''Múzeum židovskej kultúry'') je smešten u sklopu [[Sinagoga|sinagoge]] ortodoksne [[Jevreji|jevrejske]] zajednice, koja je podignuta [[1927]]. godine, a zvanično je otvoren [[29. jun|29. 06.]][[1996]]. godine&lt;ref name=&quot;МЈК&quot;&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/96/category/24|title=Žilina Gallery: ''Múzeum židovskej kultúry v Žiline''|accessdate = 16. 7. 2009. |language=slovački, engleski}}&lt;/ref&gt;, u delu koji su nekada žene koristile za molitvu. Unutrašnjost sinagoge je očuvala svoj izvorni drveni nameštaj, urađen u stilu `20 godina [[20. vek]]a i ukrašen [[Geometrija|geometrijskim]] dekorom&lt;ref name=&quot;МЈК&quot; /&gt;. Muzejsku postavku čine predmeti koji se koriste u vršenju službe u [[Judaizam|judaizmu]]&lt;ref name=&quot;МЈК&quot; /&gt;, a deo sinagoge u kome je postavka smeštena odvojen je drvenom pregradom od dela koji se koristi za [[Molitva|molitvu]].

=== Ostale kulturne institucije ===

U Žilini se nalazi ''Dom [[Matica slovačka|Matice slovačke]]'', zatim ''Krajski kulturni centar'' i ''Povašski [[planetarijum]]'', smešteni u Babuškovoj kući, kao i dva [[bioskop]]a, Centar i SineMaks. Pored njih, u gradu deluju i:
:''Državni kamerni orkestar'' (''Štátny komorný orchester'') ili ''Slovačka Sinfonijeta'' je osnovan [[1974]]. godine&lt;ref name=&quot;Оркестар&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovaksinfonietta.sk/index.php?lng=eng&amp;obs=eng/about|title=Slovak Sinfonietta of Žilina|accessdate = 29. 7. 2009. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; i danas je smešten nekadašnjem ''Domu Fatranske umetnosti''. Orkestar je odsvirao preko 2 300 koncerata&lt;ref name=&quot;Оркестар&quot; /&gt;, nastupajući u gotovo svim [[Evropa|evropskim]] zemljama, [[Tunis]]u, [[Japan]]u, [[Brazil]]u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]&lt;ref name=&quot;Оркестар&quot; /&gt;. Njegov trenutni dirigent je japanac Cugio Maeda&lt;ref name=&quot;Оркестар&quot; /&gt;, koji je i dugogodišnji koorganizator ''„Srednjoevropskog festivala koncertnih umetnosti“''.
[[Datoteka:Žilina Kostol svatej Barbory.jpg|mini|levo|250p|Crkva svete Barbare]]
:''Krajska biblioteka'' (''Krajská knižnica'') je centralna biblioteka za okruge Žilina i Bytča, kao i za ceo [[Žilinski kraj]]. Osnovana [[15. oktobar|15. 10.]][[1924]]. godine&lt;ref name=&quot;Библиотека&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tikzilina.sk/230.0/krajska-kniznica-v-ziline/|title=Turistická informačná kancelária mesta Žilina: ''Krajská knižnica v Žiline''|accessdate = 29. 7. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;, da bi nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] kratko prestala sa radom. Ponovo je otvorena [[1954]]. godine, a [[1995]]. godine se preselila u sopstvenu zgradu u kojoj se danas nalazi. Spada među prve biblioteke u Slovačkoj koje su počele da stvaraju fondove [[audio knjiga]] za potrebe [[Slepi i slabovidi|slepih i slabovidih]]&lt;ref name=&quot;Библиотека&quot; /&gt;, a [[2006]]. godine je proglašena za biblioteku sa najviše izdatih knjiga u Slovačkoj&lt;ref name=&quot;Библиотека&quot; /&gt;. U okviru nje, funkcionišu odeljenja [[Britanski savet|Britanskog saveta]], [[Francuska alijansa|Francuske alijanse]] i [[Gete institut]]a&lt;ref name=&quot;Библиотека&quot; /&gt;.
=== Znamenitosti ===
Stari grad je rekonstruisan početkom [[1990e|1990ih]] godina i od tada je zaštićen kao spomenik kulture (''Mestská pamiatková rezervácia''). Centar grada čine dva trga - Marijanski (''Mariánske námestie'') i trg Andreja Glinke (''Námestie A. Hlinku''). Marijanskim trgom dominira crkva [[apostol Pavle|svetog apostola Pavla]], stara zgrada gradskog veća i barokna statua [[Bogorodica|Device Marije]]. U blizini se nalazi crkva [[sveta Trojica|svetog Trojstva]], izgrađena oko [[1400]]. godine, koja je od [[2008]]. i saborna crkva Žilinske [[biskup]]ije.

Među gradskim znamenitostima treba istaći i sledeće&lt;ref name=&quot;СТ-ШВ&quot; /&gt;:
[[Datoteka:Zilina_Financny_palac.jpg|mini|desno|200p|Finansijska palata]]
* Crkva [[sveta Varvara|svete Barbare]] i [[Franjevci|franjevački]] samostan, podignuti u periodu od [[1723]]. do [[1731]]. godine
* Babuškova kuća odnosno kuća Makovickog
* Drvena katolička crkva [[sveti Georgije|svetog Đorđa]] u četvrti Trnove, podignuta je gotičkom stilu, a prvi put se pominje [[1582]]. godine
* Dom fatranske umetnosti, u kome se danas nalazi sedište Državnog kamernog orkestra
* Finansijska palata
* Baherova vila
* Palata Rozenfeld, podignuta u [[secesija|art nuvo]] stilu
* Zgrada Žilinskog univerziteta, podignuta u art nuvo stilu
* Katolička kuća, podignuta u stilu [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]
* [[Evangelizam|Evangelistička]] crkva

==== Sedam čuda Žiline ====

U sklopu proslave 800. godišnjice od prvog pominjanja Žiline u pisanim izvorima ([[1208]]), [[2008]]. godine je napravljen spisak sedam najznačajnijih spomenika kulturne baštine Žiline, koji sačinjava pet arhitektonskih celina i dva pisana spomenika&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;.

===== Prvo čudo Žiline (''Istorijsko jezgro grada'') =====
[[Datoteka:Zilina-Marianske_namestie.jpg|levo|300p|mini|Marijanski trg]]
'''Istorijsko jezgro grada''' (''Historické jadro Žiliny'') je formirano u [[srednji vijek|srednjem veku]] i njegova osnovna struktura je ostala nepromenjena do današnjih dana. Centralno mesto zauzima ''Marijanski trg'', približno [[kvadrat]]nog oblika (okvirnih dimenzija 100 x 100 metara)&lt;ref name=&quot;ТБ-МН&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tikzilina.sk/129.0/marianske-namestie/|title=Turistická informačná kancelária mesta Žilina: ''Mariánske námestie''|accessdate = 28. 7. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;, sa čijih temena polaze po dve široke ulice ka ostalim delovima grada, dok dve uže polaze sa sredine njegove zapadne i istočne strane. Ovakav sistem gradnje potiče od [[Nemci|nemačkih]] kolonista koji su došli u grad krajem [[13. vek]]a i karakterističan je za [[Nemački slobodni gradovi|nemačke gradove]], zbog čega su Žilinu nazivali i ''mađarski [[Nirnberg]]''&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. Veliki požari, koji su zahvatili Žilinu u prošlosti, uticali su na izgled istorijskog jezgra grada. Prvobitne [[Drvo (materijal)|drvene]] kuće, zamenjene su onima od [[kamen]]a i [[opeka|cigle]], kuće podignute u [[Gotika|gotičkom stilu]], zamenjene su, nakon [[1521]]. godine, novim u [[Renesansa|renensansnom stilu]], ispod kojih su očuvani gotički podrumi&lt;ref name=&quot;ТБ-МН&quot; /&gt;. Od prvobitnih 40 kuća na trgu, danas je sačuvano njih 32&lt;ref name=&quot;ТБ-МН&quot; /&gt;. Na trgu je smeštena [[barok]]na skulptura Device Marije, postavljena [[1738]]. godine, a njime dominira stara gradska većnica (danas gradska kuća u kojoj je sedište gradonačelnika) i crkva [[apostol Pavle|svetog apostola Pavla]] (završena [[1754]]. godine) sa [[isusovci|jezuitskim]] samostanom. Tokom rekonstrukcije grada krajem [[20. vek]]a, sa trga je uklonjena bazen sa fontanom, koji je na njega postavljen [[1966]]. godine. U blizini trga se nalazi i crkva [[sveta Trojica|svetog Trojstva]] podignuta početkom [[15. vek]]a u gotičkom stilu, koja je od [[2008]]. godine postala saborna crkva novoformirane Žilinske biskupije. Pored nje se nalazi Burijanova kula, [[zvonik]] visok 46 metara&lt;ref name=&quot;СТ-ШВ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovakiatravels.com/sections/Regionscities/Zilina/Zilina_whatToSee-en.php|title=SlovakiaTravels.com: ''City of Zilina, what to see,informations,historical monuments,churches''|accessdate=28. 7. 2009.|language=engleski|archivedate=2008-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080325174033/http://www.slovakiatravels.com/sections/Regionscities/Zilina/Zilina_whatToSee-en.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, podignut u prvoj polovini [[16. vek]]a u [[Renesansa|renesansnom]] stilu, po uzoru na [[italija]]nske zvonike iz tog perioda&lt;ref name=&quot;СТ-ШВ&quot; /&gt;.

Celokupno gradsko jezgro je [[1987]]. godine proglašeno zaštićenom urbanom celinom&lt;ref name=&quot;СТ-ШВ&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ТБ-МН&quot; /&gt;, a u narednoj deceniji je doživelo potpunu rekonstrukciju.

===== Drugo čudo Žiline (''Crkva svetog Štefana Kralja'') =====
{{Glavni članak|Crkva svetog Štefana Kralja}}
[[Datoteka:Kostol_sv_Stefana-Zilina.jpg|desno|250p|mini|Crkva svetog Štefana Kralja]]
'''Crkva svetog Štefana Kralja''' (''Kostol svätého Štefana kráľa'') se nalazi u kvartu Rudini, nedaleko od železničke stanice Zarječje i predstavlja najstariji sačuvanu građevinu na prostoru grada. Posvećena je [[stefan I Mađarski|svetom Stefanu (''Štefanu''/''Ištvanu'') Arpadu]] ([[997]]—[[1038]]), koji je primio [[hrišćanstvo]], [[Pokrštavanje Mađara|pokrstio Mađare]] i postao prvi kralj [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarske]]. [[Narodno predanje]] podizanje same crkve vezuje za njega i njegovo doba, navodeći da ju je podigao u znak zahvalnosti za pobedu nad [[Poljski kralj|poljskim kraljem]] [[Boleslav Hrabri|Boleslavom Hrabrim]] ([[992]]—[[1025]])&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. Međutim, na osnovu naučnih istraživanja smatra se da je crkva podignuta početkom [[13. vek]]a (najverovatnije između [[1200]]. i [[1230]]. godine&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;) u stilu kasne [[Romanika|romanike]] i to u središtu naselja, koje je tokom [[13. vek]]a postojalo na tom prostoru. Već početkom narednog veka, novo naselje je podignuto na prostoru današnjeg istorijskog jezgra Žiline, tako da naselje oko crkve svetog Štefana gubi na značaju i vremenom nestaje, a od njega je ostala samo crkva.

Oko crkve svetog Štefana Kralja postoji visoki [[bedem]], a unutar zatvorenog kompleksa postoje još:
* kapela Božijeg tela tj. ''Corpus Christi'' (''Kaplnka Božieho Tela'') iz [[15. vek]]a (smeštena je uz samu crkvu i danas su od nje očuvani samo temelji otkriveni [[1995]]. godine)
* Otvorena kapela u [[Renesansa|renesansnom]] stilu (''Renesančná otvorená kaplnka''), iz druge polovine [[16. vek]]a (danas je u potpunosti očuvana i nalazi se nedaleko od kapele Božijeg tela)
Sama crkva svetog Štefana Kralja je većim delom očuvala svoj prvobitni izgled&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, a najveće promene izvršene su [[1762]]. godine, tokom velike obnove celog kompleksa u [[barok]]nom stilu. Prozori su joj urađeni u romaničkom stilu, ima kamenu [[baptisterijum|krstionicu]], a njena unutrašnjost bila je ukrašena [[freska]]ma, čiji delovi su otkriveni [[1950]]. godine, ispod slojeva mlađih fresaka, nakon čega su [[Restauracija|restaurirani]]. Najstarije među njima su nastale oko [[1260]]. godine&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt; i nalaze se u [[Apsida|apsidi]], stvarajući [[Iluzija|iluziju]] o postojanju rebarnih lukova tj. izbočina na zidu, dok su na vrhu apside predstavljeni simboli [[Mesec]]a, [[Sunce|Sunca]] i [[Krst]]a. Početkom [[14. vek]]a naslikana je kompozicija koju sačinjava [[apostoli|dvanaest apostola]] i [[Isus|Isus Hrist]]. U kasnijem periodu, od [[15. vek|15.]] do [[17. vek]]a, prvobitni [[freskopis]] je zamenjen novim na kome su, između ostalog, bili prikazani i [[mađarski sveci]]&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;.

===== Treće čudo Žiline (''Žilinski Grad'') =====
{{Glavni članak|Žilinski Grad}}
[[Datoteka:Zilina castle ruins.jpg|levo|300p|Žilinski grad|mini]]
'''Žilinski Grad''' (''Žilinský hrad'') je bilo gradsko [[tvrđava|utvrđenje]] u Žilini, koje se do [[2008]]. godine smatralo iščezlim. Tokom radova na izgradnji tržnog centra u starom gradskom jezgru, otkriveni su ostaci nekadašnje tvrđave, o čemu je javnost obaveštena [[30. maj]]a [[2008]]. godine&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. Neposredno pored crkve [[sveta Trojica|svete Trojice]] na trgu Andreja Glinke, podignute oko [[1400]]. godine, otkriveni su ostaci [[kule]] ovalnog oblika. Njen spoljni [[prečnik]] je 14 metara&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, a unutrašnji 8 metara, zbog čega se procenjuje da bi mogla biti visoka i do 20 metara&lt;ref name=&quot;ЖГ&quot; /&gt;. Smatra se da je podignuta u [[13. vek]]u&lt;ref name=&quot;ЖГ&quot;&gt;{{cite web|url=http://spravy.pravda.sk/v-ziline-nasli-zvysky-hradu-z-13-storocia-stanu-sa-len-interierom-nakupneho-centra-gik-/sk_regiony.asp?c=A080605_153222_sk_regiony_p23|title=Pravda.sk: ''V Žiline našli zvyšky hradu z 13. storočia, stanú sa len interiérom nákupného centra''|accessdate=16. 7. 2009.|language=slovački|archive-date=2020-04-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20200411001932/https://spravy.pravda.sk/regiony/clanok/207523-v-ziline-nasli-zvysky-hradu-z-13-storocia-stanu-sa-len-interierom-nakupneho-centra/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, a mogla bi biti [[Donžon kula]] nekadašnje tvrđave&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, koja je imala i stambenu ulogu. U izvorima se utvrđenje prvi put pominje [[1318]]. godine&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, u doba vladavine [[Matija Čak|Matije Čaka]] ovim podnebljem, ali ima onih koji ga smatraju starijim i smeštaju njegovo podizanje u drugu polovinu [[13. vek]]a, nakon [[mongolsko-ugarski sukobi|mongolske najezde]] ([[1241]]—[[1242]]), kada je širom tadašnje [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|kraljevine Ugarske]] podignut veći broj utvrđenja. Poslednji pisani podatak o tvrđavi zabeležen je [[1457]]. godine. Danas ostaci Žilinskog Grada predstavljaju najveći arheološki lokalitet u gradu&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt; i stavljeni su pod zaštitu države.

===== Četvrto čudo Žiline (''Budatinski Grad'') =====
{{Glavni članak|Budatinski Grad}}
[[Datoteka:Budatin castle.jpg|desno|250p|mini|Budatinski Grad]]
'''Budatinski Grad''' (''Budatínsky hrad'') je utvrđenje napravljeno na [[ušće|ušću]] [[Kisuca|Kisuće]] u [[Vah]]&lt;ref name=&quot;СТ-БГ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;llt=1&amp;idp=7102|title=Slovakia.travel: ''Castle of Budatín''|accessdate=16. 7. 2009.|language=engleski|archivedate=2013-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130511041629/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;llt=1&amp;idp=7102|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, da bi kontrolisalo putni pravac koji je povezivao Ponitrje i [[Šleska|Šleziju]]. Podignut je najverovatnije u drugoj polovini [[13. vek]]a&lt;ref name=&quot;СТ-БГ&quot; /&gt;, verovatno posle [[mongolsko-ugarski sukobi|mongolske najezde]] ([[1241]]—[[1242]])&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, kao tipičan vodeni grad&lt;ref name=&quot;СТ-БГ&quot; /&gt;. Najstariji danas očuvani deo predstavlja [[Romanika|romanička]] okrugla [[Kule|kula]] sa elementima rane [[Gotika|gotike]], koja je kasnije dorađena u [[Renesansa|renesansnom stilu]]&lt;ref name=&quot;СТ-БГ&quot; /&gt;. Tvrđava je tokom vekova menjala vlasnike, da bi sa gubitkom strateškog značaja bila u prvoj polovini [[19. vek]]a pretvorena u [[barok]]ni letnjikovac&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. Kasnije je uz njega napravljena kapela i veliki [[park]] u [[Engleski park|engleskom stilu]] koji se prostirao do samih reka&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. Poslednja velika rekonstrukcija Budatinskog Grada je urađena nakon [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Danas je u njemu smešten Povaški muzej, a sama građevina je u procesu obnove&lt;ref name=&quot;СТ-БГ&quot; /&gt;.

===== Peto čudo Žiline (''Neologička sinagoga'') =====
[[Datoteka:Synagoga zilina.JPG|levo|250p|Sinagoga u Žilini|mini]]
'''Neologička [[sinagoga]]''' (''Neologická synagóga'') je delo čuvenog nemačkog arhitekte [[Peter Berens|Petera Berensa]] i predstavlja značajno delo [[Moderna evropska arhitektura|moderne evropske arhitekture]] na tlu današnje Slovačke&lt;ref name=&quot;НС&quot; /&gt;. Podignuta je na mestu stare sinagoge iz [[1860]]. godine, u periodu od [[1928]]. do [[1931]]. godine&lt;ref name=&quot;НС&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovak-jewish-heritage.org/database.php?LangID=1&amp;MonumentID=78&amp;form_TypeID=0&amp;form_RegionID=0&amp;form_LocationID=61|title=SLOVAK JEWISH HERITAGE: ''Žilina''|accessdate = 16. 7. 2009. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;. Zgrada je napravljena u modernom stilu sa elementima [[Mavarska arhitektura|mavarske arhitekture]]&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, prizemnim delom od grubo tesanog tamnog kamena na koji se nadovezuje svetliji deo sa nizom prozora&lt;ref name=&quot;НС&quot; /&gt;, a nad celom građevinom se uzdiže široka crvena [[kupola]] [[prečnik]]a 16 metara&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. U njenoj unutrašnjosti se nalazi velika dvorana za molitvu, sa galerijama namenjenim ženama, smeštenim sa strane&lt;ref name=&quot;НС&quot; /&gt;. Danas se u zgradi nalazi [[bioskop]] ''„Centar“'', a na njoj se nalazi spomen ploča u znak sećanja na [[Jevreji|Jevreje]] stradale u [[treći rajh|nacističkim]] [[Koncentracioni logor|koncentracionim logorima]].

===== Šesto čudo Žiline (''Privilegium pro Slavis'') =====
{{Glavni članak|Privilegium pro Slavis}}
[[Datoteka:Privilegium Pro Slavis.jpg|desno|270p|''Privilegium pro Slavis'']]
'''Privilegium pro Slavis''' je povelja koju je [[7. maj]]a [[1381]]. godine&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilinskyvecernik.sk/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=8902&amp;Itemid=75|title=Žilinský večerník a.s., Dolný val 16, 010 01 Žilina: ''Sedem divov Žiliny''|accessdate = 16. 7. 2009.|language=slovački}}&lt;/ref&gt;, tokom posete gradu, izdao kralj [[Lajoš I Anžujski|Lajoš I Veliki]]. Njom je uvažio pritužbe slovenskih građana Žiline i izjednačio njihova prava sa pravima nemačkih kolonista. U povelji je bilo potvrđeno da polovinu članova gradskog veća čine [[Nemci]], a drugu polovinu [[Slovaci]], dok se gradonačelnik bira na godinu dana i to naizmenično iz redova jednih i drugih. Očuvana je u prepisu iz [[1431]]. godine&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;, a danas se čuva u Državnom arhivu u obližnjoj [[Bytča|Bytči]]&lt;ref name=&quot;7ЧЖ&quot; /&gt;. U znak sećanja na izdavanje ove povelje, na gradskoj kući je [[3. decembar|3. decembra]] [[1993]]. godine otkrivena spomen ploča&lt;ref name=&quot;ППС&quot;&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/8011/category/783|title=Žilina Gallery: ''Šiesty div Žiliny''|accessdate = 16. 7. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;.

===== Sedmo čudo Žiline (''Žilinska knjiga'') =====
{{Glavni članak|Žilinska knjiga}}
[[Datoteka:Žilinská kniha.jpg|levo|mini|250p|Žilinska knjiga]]
'''Žilinska knjiga''' (''Žilinská kniha'') predstavlja ''najvrednije pismeno nasleđe srednjeg veka u Slovačkoj'', a ujedno i najstariji sačuvani zapis na slovačkom jeziku koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj. Pisana je na tri jezika ([[Latinski jezik|latinskom]], [[Nemački jezik|nemačkom]] i [[Slovački jezik|slovačkom]]) u periodu od [[1378]]. do [[1561]]. godine i sastoji se od tri dela. Prvi deo čini prepis [[Magdeburg|Magdeburškog]] zakonika na nemačkom jeziku, koji je [[1378]]. godine napravio Mikulaš od Lukova. Drugi deo je njegov prepis na slovačkom jeziku nastao [[1473]]. godine, dok treći i najobimniji deo čine imovinski i privatni zapisi vođeni u kontinuitetu od [[1380]]. do [[1524]], nakon čega su sporadično unošeni do [[1561]]. godine&lt;ref name=&quot;ЖК&quot;&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/8000/category/783|title=Žilina Gallery: ''Siedmy div Žiliny''|accessdate = 16. 7. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;. Žilinsku knjigu sačinjava 149 listova papira dimenzija 29 x 22 [[centimetar|cm]], ukoričenih u [[15. vek]]u&lt;ref name=&quot;ЖК&quot; /&gt;. Danas je smeštena u Državnom arhivu u Žilini, a [[1988]]. godine je proglašena za narodni kulturni spomenik&lt;ref name=&quot;ЖК&quot; /&gt;.

== Manifestacije ==
Tokom godine, u Žilini se održava veći broj tradicionalnih manifestacija iza kojih stoji lokalna samouprava, bilo kao direktan organizator, bilo kao partner u organizaciji. Među njima treba izdvojiti:
[[Datoteka:Zilina city (21).jpg|mini|desno|250p|Trg Andreja Glinke, na kome se odvija deo manifestacija u gradu]]
:''Žilinski bal'' je dobrotvornog karaktera i prvi put je organizovan u [[januar]]u [[2008]]. godine, u cilju proslave 800. godišnjice prvog pominjanja grada.
:''Žilinski karneval'' se održava u [[februar]]u i predstavlja najveći [[karneval]] u Slovačkoj&lt;ref name=&quot;Карн&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/eng/carneval_slovakia_zilina/5/|title=City of Žilina - official web site: ''Carneval Slovakia Žilina''|accessdate=16. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704004002/http://zilina.sk/eng/carneval_slovakia_zilina/5/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Na njemu učestvuje više stotina [[kostim]]iranih ljudi, kako iz Žiline i ostalih delova Slovačke, tako i iz okolnih zemalja, [[Poljska|Poljske]] i [[Češka|Češke]]&lt;ref name=&quot;Карн&quot; /&gt;. Tokom njegovog trajanja, na ulicama se pored maskiranih igrača i plesača [[folklor]]a, mogu naći i tezge na kojima se nude lokalni specijaliteti.
:''Festival Stari grad'' se održava od [[1995]]. godine na dva glavna gradska trga i predstavlja najpoznatiju kulturnu manifestaciju u Žilini&lt;ref name=&quot;ФСГ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/eng/old_town_festival/5/|title=City of Žilina - official web site: ''Old Town Festival''|accessdate=16. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704004541/http://zilina.sk/eng/old_town_festival/5/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Traje tri dana, tokom kojih se predstavlja [[domaća radinost]] i muzika svih žanrova, a prateće aktivnosti obuhvataju manifestacije u sklopu [[Svetski dan deteta|Međunarodnog dana deteta]], izložbe, radionice vezane za istoriju grada i druge aktivnosti&lt;ref name=&quot;ФСГ&quot; /&gt;.
[[Datoteka:Terchová - kostel Svatého Cyrila a Metoděje.jpg|mini|levo|175p|Crvka svetih Ćirila i Metodija u Terhovi]]
:''Noć [[jovan Krstitelj|svetog Jovana]]'' je međunarodni ulični [[Pozorište|pozorišni]] festival koji se od [[2005]]. godine održava u [[jun]]u svake godine, a za cilj ima povratak pozorišta na ulicu, među običan narod. U sklopu njega se održavaju noćni performansi sa [[baklja]]ma, predstave na [[štule|štulama]], predstave za decu i razne pozorišne radionice.
:''Žilinsko kulturno leto'' traje od [[jun]]a do [[avgust]]a i obuhvata čitav niz kulturnih događanja (koncerte, pozorišne predstave, [[film]]ske projekcije, radionice, simpozijum [[Drvodeljstvo|drvodeljstva]], izložbe i druge). U sklopu njega se u obližnjoj [[Terhova|Terhovi]] odvijaju ''„Dani [[Ćirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]]“'', kao i ''„[[Juraj Janošik|Janošikovi]] dani“'', kojima prisustvuje oko 70.000 posetilaca&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/eng/zilina_cultural_summer/5/|title=City of Žilina - official web site: ''Žilina Cultural Summer''|accessdate=16. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704003928/http://zilina.sk/eng/zilina_cultural_summer/5/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;.
:''Srednjovekovni dan'' se održava u [[avgust]]u svake godine, na Marijanskom trgu, koji se za tu potrebu pretvara u središte jednog tipičnog [[srednji vijek|srednjovekovnog]] sela. Tokom celog dana posetioci mogu da vide prizore iz srednjovekovnog života, uključujući i grupe ljudi koje se bave starim [[zanat]]ima ([[kovač]]i, [[pekar]]i i drugi) ili borbama [[spisak oružja u srednjem veku|srednjovekovnim oružjem]].
:''Dani zdravlja'' imaju za cilj promovisanje zdravog načina života među stanovništvom, pogotovo u okviru porodica. Pored niza pratećih programa, posetiocima se na licu mesta obavlja čitav niz osnovnih [[medicina|lekarskih]] pregleda, poput merenja [[Krvni pritisak|krvog pritiska]], [[holesterol]]a, nivoa [[šećer]]a u [[krv]]i ili telesne [[lipid|masnoće]].
[[Datoteka:Slovakia_Terchova_7.jpg|mini|desno|175p|Spomenik Juraju Janošiku u Terhovi]]
:''Sever protiv Juga'' je [[sport]]ska manifestacija tokom koje se na trgu Andreja Glinke igra [[fudbal]], na improvizovanom terenu dimenzija 40x20 metara&lt;ref name=&quot;НПЈ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/eng/north_against_south/5/|title=City of Žilina - official web site: ''North against South''|accessdate=16. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704003821/http://zilina.sk/eng/north_against_south/5/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Svaka od utakmica traje 30 [[minut]]a, a na turniru može da učestvuje bilo ko od posetilaca, tako da se procenjuje da preko 500 ljudi uzme učešće u ovoj manifestaciji svake godine&lt;ref name=&quot;НПЈ&quot; /&gt;. Ona se organizuje u saradnji sa [[FK Žilina]], a u njoj grupno učestvuju škole, firme i druge institucije.
:''[[Deda Mraz|Božić Bata]] stiže u grad'' se odigrava neposredno pre [[Božić]]a, krajem [[Decembar|decembra]] svake godine. U njenom sklopu se organizuju Božićni vašari na oba glavna gradska trga, prateći kulturni program i dobrotvorna dešavanja.
:''Doček Nove godine'' se svake godine održava na trgu Andreja Glinke, na kome se organizuje bogat umetnički program u kome učestvuju najznačajniji slovački umetnici. Organizovano je i posluženje, a jedan od ciljeva manifestacije je i da spreči eventualne [[Vandalizam|vandalizme]], preterivanja u konzumiranju [[alkohol]]a i upotrebu [[Pirotehnika|pirotehničkih]] sredstava.
a pored njih, u gradu se održavaju ''„Srednjoevropski festival koncertnih umetnosti“'' ([[april]]), festival lutkarskih pozorišta ([[jun]]), međunarodni festivala [[Animacija|animacije]] ''„Anča fest“'' ([[jul]]), međunarodni festival kreativnosti i [[Fantazija|fantazije]] ''„Vesela radionica“'' ([[septembar]])&lt;ref name=&quot;Мнф&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/eng/top_events/5/|title=City of Žilina - official web site: ''Top events''|accessdate=16. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2009-08-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090813134151/http://www.zilina.sk/eng/top_events/5/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;.

== Okolina grada ==

Turističku ponudu grada, upotpunjuju interesantne destinacije u njegovoj neposrednoj blizini. Gradići, [[Banja|banje]] i sela, zatim ostaci nekoliko [[tvrđava|utvrđenja]] koja su štitila putne pravce koji se ukrštaju u Žilini, kao i okolni planinski venci i [[Zaštićene oblasti u Slovačkoj|zaštićene prirodne celine na njima]].

=== Naseljena mesta ===
[[Datoteka:Kunerád0003.jpg|mini|levo|250p|Dvorac Kunerad]]
U dolini Rajčanke, 15 kilometara južno od grada, nalazi se banjsko lečilište i gradić sa 2 936 stanovnika&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=517933|Ime=Rajecké Teplice|}}&lt;/ref&gt; [[Rajecké Teplice]]. Njegovi izvori termalne vode temperature 38°[[Stepen celzijusa|C]] se koriste u medicinske svrhe od [[1378]]. godine&lt;ref name=&quot;ТБ-Рјц&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tikzilina.sk/382.0/smer-zilina---rajec/|title=Turistická informačná kancelária mesta Žilina: ''Smer: Žilina - Rajec''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;. U gradiću se nalazi park sa veštačkim jezerom i [[fontana]]ma, kao i bazen sa termalnom vodom. Neposredno pored Rajeckih Teplica, kod sela Kunerad 17.5 kilometara od Žiline, nalazi se istoimeni [[dvorac]] sa [[Kule|kulama]], lukovima, terasama i stepeništima. Podigao ga je u periodu od [[1914]]. do [[1916]]. godine [[grof]] Balestrem&lt;ref name=&quot;ТБ-Рјц&quot; /&gt; u [[secesija|stilu secesije]]. Tokom [[Slovački narodni ustanak|Slovačkog narodnog ustanka]] [[1944]]. godine, [[treći rajh|nemački nacisti]] su ga spalili, ali je nakon rata obnovljen. Uzvodno od Rajeckih Teplica smešten je [[Rajec (Slovačka)|Rajec]], gradić sa 6 076 stanovnika&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt;, koji se u izvorima javlja još [[1193]]. godine&lt;ref&gt;{{ŠUSK1|OkrugBr=430511|NUTS=517917|Ime=Rajec|}}&lt;/ref&gt; u povelji [[spisak vladara Mađarske|mađarskog kralja]] [[Bela III|Bele III]] ([[1173]]—[[1196]]) kao ''Raich''. U njemu je nekada postojalo utvrđenje, koje je uništeno u [[17. vek]]u&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.castles.sk/index.php?castle=149|title=Slovak castles: ''Rajec''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2014-08-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140825020749/http://www.castles.sk/index.php?castle=149|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Danas u njemu pažnju privlači glavni gradski trg sa starom većnicom i crkvom [[Sveti Vladislav|svetog Vladislava]]&lt;ref name=&quot;ТБ-Рјц&quot; /&gt;. Pored toga, od [[1993]]. godine se u gradskoj većnici, koja je nekada bila pivara, nalazi mesni muzej u kome su smeštene dve zbirke, [[Etnografija|etnografska]] i [[Biologija|biološka]].
[[Datoteka:Cicmany-radenov_dom.jpg|mini|desno|250p|''Radenov dom'' u Čičmaniju]]
Rajecká Lesná, koja se nalazi 27 kilometara južno od Žiline, prvi put se u izvorima pominje [[1474]]. godine&lt;ref&gt;{{ŠUSK1|OkrugBr=430511|NUTS=517925|Ime=Rajecká Lesná|}}&lt;/ref&gt;, a danas u njoj živi 1 272 stanovnika&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=517925|Ime=Rajecká Lesná|}}&lt;/ref&gt;. U njoj se nalazi ''[[Slovački Vitlejem]]''&lt;ref name=&quot;ТБ-Рјц&quot; /&gt;, velika [[Drvo (materijal)|drvena]] kompozicija dugačka 2.5, široka 8.5 i visoka 3 metra&lt;ref name=&quot;СвкВтл&quot;&gt;{{cite web|url=http://frivald.host.sk/betlehem.html|title=Rajecká Lesná: ''Slovenský Betlehem''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački|archivedate=2009-06-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090615203709/http://frivald.host.sk/betlehem.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, koju je 17 godina&lt;ref&gt;Radovi su započeti [[1980]]. godine, veći deo kompozicije je predstavljen i otvoren za javnost [[26. novembar|26. 11.]][[1995]]. godine, do kraja naredne je dodat još jedan deo, a svi radovi su okončani krajem [[1997]]. godine.&lt;/ref&gt; radio drvodelja Jozef Pekara&lt;ref name=&quot;СвкВтл&quot; /&gt;. Na njoj su prikazani [[Biblija|biblijski]] motivi, kao i znamenitosti Slovačke, pored kojih su prikazani [[zanat]]i, običaji i poslovi karakteristični za pojedine delove države. Dodatnu atrakciju ove kompozicije predstavlja i činjenica da se na njoj pojavljuje oko 300 figurica&lt;ref name=&quot;СвкВтл&quot; /&gt; ([[čovek|ljudi]], [[životinja]]...), od čega se polovina pomera&lt;ref name=&quot;СвкВтл&quot; /&gt;. Južnije od nje je selo Čičmani, smešteno na obroncima Sulovskih vrha kraj [[Rajčanka|Rajčanke]] i udaljeno je 41 kilometar od Žiline. U izvorima se prvi put pominje [[1272]]. godine&lt;ref&gt;{{ŠUSK1|OkrugBr=430511|NUTS=517470|Ime=Čičmani|}}&lt;/ref&gt;, a danas u njemu živi 194 stanovnika&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=517470|Ime=Čičmani|}}&lt;/ref&gt;. Poznato je po sačuvanim primerima seoske narodne arhitekture&lt;ref name=&quot;ТБ-Рјц&quot; /&gt; koji se od [[1977]]. godine nalaze pod zaštitom države i danas funkcionišu u sklopu Povaškog muzeja. Centralna muzejska postavka, koja obuhvata narodne običaje, [[folklor]] i čičmanski [[vez]], smeštena je u ''Radenovom domu'', dok se kući sa brojem 42. nalazi postavka [[enterijer]]a narodnih kuća, na prelazu iz [[19. vek|19.]] u [[20. vek]]&lt;ref name=&quot;ТБ-Рјц&quot; /&gt;.
[[Datoteka:Terchova-janosikovci.JPG|mini|levo|210p|Rodna kuća Juraja Janošika]]
U dolini Varinke, u podnožju Male Fatre, nalazi se selo [[Terhova]], udaljeno 25.1 kilometar istočno od Žiline. Prvi put se u izvorima pominje [[1598]]. godine&lt;ref&gt;{{ŠUSK1|OkrugBr=430511|NUTS=518042|Ime=Terhova|}}&lt;/ref&gt;, a danas, sa svojih 4 073 stanovnika&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430511|NUTS=518042|Ime=Terhova|}}&lt;/ref&gt;, spada među veća sela u Slovačkoj. Poznata je kao rodno mesto [[Juraj Janošik|Juraja Janošika]], slovačkog [[Robin Hud|Robina Huda]] iz [[18. vek]]a&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;smi=108006&amp;ami=108006&amp;llt=1&amp;idp=1629|title=Slovakia.travel: ''Juraj Jánošík (1688-1713)''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2013-05-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130510142429/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;smi=108006&amp;ami=108006&amp;llt=1&amp;idp=1629|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, a u kući u kojoj se on, najverovatnije, rodio, danas je smeštena izložba ''„Janošik i Terhova“'', koja je sastavni deo Povaškog muzeja iz Žiline. Na uzvišenju iznad sela se, od [[1988]]. godine, uzdiže njegov spomenik visok 7.5 metara&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;smi=108048&amp;ami=108048&amp;llt=1&amp;idp=4166|title=Slovakia.travel: ''The monument of Juraj Jánošík (Terchová)''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;, a među znamenitosti sela treba ubrojati i crkvu [[Ćirilo i Metodije|svetih Ćirila i Metodija]] iz prve polovine [[20. vek]]a. U blizini Terhove se nalazi ski centar Vratna dolina, a tokom godine se u selu odvija nekoliko manifestacija, među kojima su i [[folklor]]ni festival ''„Janošikovi dani“'' (koji se održava početkom [[avgust]]a svake godine, od [[1963]]) i ''„Dani Ćirila i Metodija“'' (koji se održava u [[jul]]u svake godine, od [[1990]]).
[[Datoteka:Zamky.Sk Bytca.jpg|mini|desno|210p|Bytčanski zamak]]
Na udaljenosti od 19.4 kilometara od Žiline, nizvodno na reci Vahu, nalazi se gradić [[Bytča]] sa 11 600 stanovnika&lt;ref&gt;{{ŠUSK3|OkrugBr=430501|NUTS=517461|Ime=Bytča|}}&lt;/ref&gt;. Prvi put se u izvorima pominje [[1234]]. godine, a u drugoj polovini [[14. vek]]a je dobio svoj [[Gradski statut|statut]]. Na mestu na kome se ranije najverovatnije nalazilo starije utvrđenje, sa [[temelj]]ima u [[Voda|vodi]]&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tikzilina.sk/360.0/smer-zilina---bytca/|title=Turistická informačná kancelária mesta Žilina: ''Smer: Žilina - Bytča''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt;, František Turzo je od [[1571]]. do [[1574]]. godine podigao [[Bytčanski zamak]] u [[Renesansa|renesansnom]] stilu&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot; /&gt;. Njegov sin, [[Palatin (titula)|palatin]] Juraj, je [[1601]]. godine u njegovom sklopu podigao ''Svadbenu palatu''&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot; /&gt;. Danas se u njemu nalazi Državni arhiv koji čuva preko 600 raznih fondova i zbirki dokumenata&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot; /&gt;, od [[1263]]. godine, do današnjih dana&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot; /&gt;, uključujući i povelju ''[[Privilegium pro Slavis]]''.

=== Utvrđenja ===
[[Datoteka:Hrad Lietava - střední palác.jpg|mini|levo|170p|Ruševine Lietave]]
Uzvodno od grada nad Vahom se uzdižu tvrđave [[Stari zamak na Vahu|Varin]] i [[Strečnijanski zamak|Strečno]], koje su kontrolisale prolaz kroz Strečnianski tesnac. Prvo je, u prvoj polovini [[13. vek]]a, podignut Varin (prvi put se pominje u izvorima [[1235]]. godine kao ''castrum Warna''&lt;ref name=&quot;Врн&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.castles.sk/index.php?castle=178|title=Slovak castles: ''Starý hrad''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-12-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111210163501/http://www.castles.sk/index.php?castle=178|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;), da bi krajem [[13. vek|13.]] ili početkom [[14. vek]]a u njegovoj blizini bio u [[Gotika|gotičkom stilu]] podignut Strečno, koji se prvi put javlja u izvorima [[1316]]. godine kao ''castrum de Strechun''&lt;ref name=&quot;Стрч&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.castles.sk/index.php?castle=183|title=Slovak castles: ''Strečno''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2012-03-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120312011606/http://www.castles.sk/index.php?castle=183|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Varin je tokom godina postao poznat kao ''Stari Grad'', a napušten je u [[16. vek]]u i danas je većim delom u ruševinama&lt;ref name=&quot;Врн&quot; /&gt;. Strečno su [[1698]]. godine spalile snage cara [[Leopold I Habzburški|Leopolda I]]&lt;ref name=&quot;Стрч&quot; /&gt;, nakon čega je napušten, ali je danas delimično konzerviran i restauriran, tako da funkcioniše u sklopu Povaškog muzeja iz Žiline.

Nedaleko od Hričovske brane, 14 kilometara zapadno od grada, se nalaze ruševine [[Hričovski Grad|Hričovskog Grada]], koji se u izvorima prvi put pominje [[1208]]. godine, kao vlasništvo [[njitra|nitranskog]] [[biskup]]a&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot; /&gt;. Podignut je u gotičkom stilu, a tokom vekova je menjao gospodare (među kojima je bio [[Matija Čak]]), sve do [[17. vek]]a, kada je napušten&lt;ref name=&quot;ТБ-Бтч&quot; /&gt;. Između Vaha i Rajčanke se uzdiže planina Sulovski vrhi, na kojoj se nalaze ruševine tvrđava [[Sulov (tvrđava)|Sulov]] i [[Lietava (tvrđava)|Lietava]]. Među Sulovskim stenama nalazi Sulov, podignut u prvoj polovini [[15. vek]]a&lt;ref name=&quot;Сулов&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.castles.sk/index.php?castle=189|title=Slovak castles: ''Súľov''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2012-01-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120111041052/http://www.castles.sk/index.php?castle=189|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, koji je napušten nakon razaranja [[1763]]. godine&lt;ref name=&quot;Сулов&quot; /&gt;. Zapadno od njega, na udaljenosti od 11 kilometara od Žiline, nalaze se ostaci tvrđave Lietava, podignute u [[13. vek]]u&lt;ref name=&quot;Лиет&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.castles.sk/index.php?castle=102|title=Slovak castles: ''Lietava''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2012-03-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120312002041/http://www.castles.sk/index.php?castle=102|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Značajna proširenja i obnovu je doživela u [[15. vek|15.]] i [[16. vek]]u, a trajno je napuštena u [[18. vek]]u&lt;ref name=&quot;Лиет&quot; /&gt;.
[[Datoteka:Pekelník, Veľký Kriváň.jpg|mini|desno|250p|Veljki Krivan na Maloj Fatri]]

=== Planine ===

Jugoistočni obod Žilinske kotline čini jugozapadni deo [[Mala Fatra|Male Fatre]] ''Lučanska Mala Fatra'' koju od severoistočnog dela ''Krivanske Male Fatre'' odvaja Strečnianski tesnac na Vahu. Najviši vrh planine je Veljki Krivan sa 1 709 metara [[apsolutna visina|nmv]], koji se nalazi u severnom delu, dok je najviši vrh Lučanskog dela Veljka Luka sa visinom od 1 475 metara. Na planini se nalazi veliki broj obeleženih pešačkih staza, čija ukupna dužina prelazi 400 kilometara&lt;ref name=&quot;СТ-МФ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;smi=108013&amp;ami=108013&amp;llt=1&amp;idp=4990|title=Slovakia.travel: ''Holiday resort Malá Fatra Mts.''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;. U okviru severnog dela planine, formiran je [[1988]]. godine [[Nacionalni park Mala Fatra]], a veliki ski centar na planini je [[Vratna dolina]] kod sela Terhova. Mala Fatra je bogata [[Voda|vodom]], tako da na njoj ima dosta izvora i vodopada&lt;ref name=&quot;СТ-МФ&quot; /&gt;, od kojih je najveći Šutovski, sa visinom pada od 38 metara&lt;ref name=&quot;СТ-МФ&quot; /&gt;.
[[Datoteka:Sulovske skaly-goticka-brana-2.jpg|mini|levo|175p|Gotička kapija]]
Na prostoru jugozapadno od Žiline, između Rajčanke i Vaha, uzdižu se planine [[Stražovski vrhi|Stražovski]] i [[Sulovski vrhi]]. Njihove najviše tačke su Stražov (1 213 [[metar|m]] [[apsolutna visina|nmv]]) i Veljki Manin (891 m [[apsolutna visina|nmv]]). Pojedini delovi obe planine su [[1989]]. godine [[zaštićeno područje Stražovski vrhi|proglašene zaštićenom oblašću]], u okviru koje posebno mesto zauzima oblast Sulovskih stena sa svojim kamenim formacijama, među kojima se ističe ''Gotička kapija''&lt;ref name=&quot;СТ-СВ&quot; /&gt;. Sulovski vrhi su poznati i po najvećem staništu [[orhideja]] u Slovačkoj&lt;ref name=&quot;СТ-СВ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;smi=108034&amp;ami=108034&amp;llt=1&amp;idp=4892|title=Slovakia.travel: ''Súľovské skaly rocks (Súľovské vrchy Mts.)''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2013-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130511021723/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;smi=108034&amp;ami=108034&amp;llt=1&amp;idp=4892|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, kao i po Sulovskom&lt;ref name=&quot;СТ-СВ&quot; /&gt; ili Hlbockom&lt;ref name=&quot;СХВ&quot;&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/11542/category/1096|title=Žilina Gallery: ''Hlbocký vodopád ''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt; vodopadu, koji ima dve kaskade, ukupne visine 15 metara&lt;ref name=&quot;СХВ&quot; /&gt;.

U oblastima severno od grada, uzdižu se planine [[Javorniki]] (prema severu i severozapadu) i [[Kisućka vrhovina]] (prema severoistoku), čiji su najviši vrhovi Veljki Javornik (1 071 m [[apsolutna visina|nmv]]) odnosno Veljka Rača (1 236 m [[apsolutna visina|nmv]]). Venac Javorniki se pruža do [[Češka|Češke republike]], a na njemu, između ostalih, žive i velike [[grabljivice]], poput [[vuk]]a i [[ris]]a, ali i najveći grabljivac koji živi u Slovačkoj, [[smeđi medved]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.karpaty.net/slovensko/javorniky.htm|title=KARPATY.net: ''Javorníky, Slovensko, Biely Kríž, Portáš, Pindula, CHKO Kysuce''|accessdate=19. 8. 2009.|language=češki|archive-date=2009-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625175441/http://www.karpaty.net/slovensko/javorniky.htm}}&lt;/ref&gt;. Na obema planinama postoje skijaški centri, a na delu njihovih masiva je [[1984]]. godine formirana [[zaštićeno područje Kisuća|zaštićena oblast]].
[[Datoteka:Tiesňavy.jpg|mini|desno|200p|Tiesnjavi, jedna od zaštićenih celina NP Mala Fatra]]
=== Zaštićene prirodne celine ===

''[[Nacionalni park Mala Fatra]]'' (''Národný park Malá Fatra'') se nalazi severozapadno od grada i obuhvata 40 posebno zaštićenih rezervata. Proglašen je [[1988]]. godine (prve zaštićene oblasti na tlu današnjeg parka su proglašene [[1967]]. godine)&lt;ref name=&quot;НПМФ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sopsr.sk/malafatra/|title=ŠOPSR: ''Národný park Malá Fatra''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=slovački}}&lt;/ref&gt; i obuhvata zaštićenu oblast površine 226,3 [[kvadratni kilometar|km²]] (površina šire zaštitne zone iznosi 232,62&amp;nbsp;km²)&lt;ref name=&quot;НПМФ&quot; /&gt;. U okviru parka živi 1 141 vrsta [[zeljasta biljka|zeljastih]] (od toga su 92 vrste [[Prave mahovine|pravih mahovina]], 111 vrsta [[lišaj]]eva i 7 vrsta [[gljive|gljiva]], na razne načine ugrožene&lt;ref name=&quot;НПМФ&quot; /&gt;) i 973 vrste [[drvo|drvenastih biljaka]] (od čega 22 [[Zapadni Karpati|zapadnokarpatska]] i 14 [[Karpati|karpatskih]] [[endemizam|endemita]]&lt;ref name=&quot;НПМФ&quot; /&gt;, 15 karpatskih [[subendemit]]a i 1 lokalni endemit{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;), dok od životinjskog sveta ima oko 3 000 vrsta [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] (od toga 28 retkih, 12 ugroženih i 2 kritično ugrožene vrste) i 210 vrsta [[kičmenjaci|kičmenjaka]] (od toga 15 retkih, 56 ugroženih i 15 kritično ugroženih vrsta)&lt;ref name=&quot;НПМФ&quot; /&gt;. Veći deo teritorije nacionalnog parka se nalazi pod [[Šuma|šumom]] (oko 70%), u kojima su najzastupljenije [[Bukva|bukve]], [[Smreka|smreke]] i [[Jela|jele]], a na pojedinim mestima i [[planinski javor]]&lt;ref name=&quot;НПМФ&quot; /&gt;. Među zaštićenim zonama se nalaze i razni [[Geomorfologija|geomorfološki]] oblici, poput Šutovske [[Epigenija|epigenije]] (dvostruka epigenija Vaha i Šutovskog potoka&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/447|title=Šzocčp SR: ''Nature monument Šútovská epigenéza''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački, engleski|archive-date=2013-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214235938/http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/447|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;), stena u obliku igle (Poluvsijanska&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/384|title=Šzocčp SR: ''Nature monument Poluvsianska skalná ihla''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački, engleski|archive-date=2013-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214235828/http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/384|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; i Hričovska&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/270|title=Šzocčp SR: ''Nature monument Hričovská skalná ihla''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački, engleski|archive-date=2013-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214235832/http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/270|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;), Slnečnih stena (masiv [[Dolomit|dolomitskih stena]] raznih oblika&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/422|title=Šzocčp SR: ''Nature reserve Slnečné skaly''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački, engleski|archive-date=2013-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215000013/http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/422|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;) i brda Šip (dominantni vrh sa stenjacima&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/441|title=Šzocčp SR: ''National nature reserve Šíp''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački, engleski|archive-date=2013-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214235824/http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/441|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Manínská tiesňava1.jpg|mini|levo|200p|Maninski tesnac, kroz koji prolazi lokalni put Kostolec-Povaška Tepla]]
''[[Zaštićeno područje Stražovski vrhi|Zaštićena oblast Stražovski vrhi]]'' (''Chránená krajinná oblasť Strážovské vrchy'') je formirana [[1989]]. godine na prostoru planina Stražovski i Sulovski vrhi&lt;ref name=&quot;ЗОСВ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sazp.sk/slovak/struktura/copk/chodniky/chkostrv.html|title=SAŽP: ''Chránená krajinná oblasť Strážovské vrchy''|accessdate=19. 8. 2009.|language=slovački|archivedate=2010-07-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100719050601/http://www.sazp.sk/slovak/struktura/copk/chodniky/chkostrv.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Obuhvata površinu od 30.979 [[hektar|ha]]&lt;ref name=&quot;ЗОСВ&quot; /&gt; na kojoj se nalazi 12 posebno zaštićenih rezervata. Pre njenog formiranja, četiri rezervata su se već nalazili pod zaštitom države:Maninski tesnac ([[1967]]), Kostolecki tesnac ([[1970]]), Sulovske stene ([[1973]]) i Stražov ([[1981]]). Raznolika flora ove oblasti obuhvata i nekoliko zapadnokarpatskih i karpatskih endemita, kao i jednu endemsku vrstu [[Čičak|čička]]&lt;ref name=&quot;ЗОСВ&quot; /&gt;. Šume na ovom prostoru su bukove, koje na višim predelima smenjuju zajednice bukve i jele, iznad kojih preovlađuju [[četinari]]. Životinjski svet je uobičajen za pojas [[listopadna biljka|listopadnih]] šuma, sa predstavnicima [[Red (biologija)|reda]] [[zveri]] (medved i ris), lovne divljači ([[muflon]], [[jelen]], [[srna|srndać]] i [[divlja svinja]]), kao i nekoliko retkih vrsta [[leptiri|leptira]]&lt;ref name=&quot;ЗОСВ&quot; /&gt;.

''[[Zaštićeno područje Kisuća|Zaštićena oblast Kisuća]]'' (''Chránená krajinná oblasť Kysuce'') je formirana [[1984]]. godine na prostoru planina Javorniki i Kisućka vrhovina&lt;ref name=&quot;ЗОК&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;ami=108035&amp;smi=108035&amp;llt=1&amp;idp=2313|title=Slovakia.travel: ''The Protected Land-scape Area Kysuce''|accessdate=19. 8. 2009.|language=engleski|archivedate=2011-05-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522171910/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&amp;ami=108035&amp;smi=108035&amp;llt=1&amp;idp=2313|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. Obuhvata površinu od 65.462 [[hektar|ha]]&lt;ref name=&quot;ЗОК&quot; /&gt; na kojoj se nalazi 22 posebno zaštićenih rezervata. Pre njenog formiranja, trinaest rezervata su se već nalazili pod zaštitom države:Veljki Javornik ([[1967]]), Bukovski pramenj ([[1973]]), Čierna Lutiša ([[1972]]), Veljke Ostre ([[1973]]), Vojtovski pramenj ([[1973]]), Vihilovske prahi ([[1973]]), Klokočovske stene ([[1973]]), Kornjanski ropni pramenj ([[1973]]), Ohodnicki pramenj ([[1973]]), Veljka Rača ([[1976]]), Zajačkova luka ([[1979]]), Mali Polom ([[1981]]), Vihilovske stene ([[1983]]). Jedna od specifičnosti ove oblasti su kamene lopte nepoznatog porekla. U pitanju su loptaste formacije, od [[peščar]]a i [[Konglomerat (geologija)|konglomerata]], čiji [[prečnik]] dostiže i do 260[[centimetar|cm]]&lt;ref name=&quot;ЗОК&quot; /&gt;, a javljaju se na dve odvojene lokacije, koje su zaštićene kao rezervati Megonki&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/1127|title=Šzocčp SR: ''Nature monument Megonky''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=slovački, engleski}}&lt;/ref&gt; i Klokočovske stene&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/310|title=Šzocčp SR: ''Nature reserve Klokočovské skálie''|accessdate = 19. 8. 2009. |language=slovački, engleski}}&lt;/ref&gt;. Rezervat Kornjanski ropni pramenj obuhvata prirodni izvor [[nafta|sirove nafte]], iz koga povremeno izbija i [[prirodni gas]] (sa visokom koncentracijom [[metan]]a), dok je selo Vihilovka poznato po [[Turizam|turističkoj]] [[pruga uzanog koloseka|pruzi uskog koloseka]] i muzeju tradicionalne seoske arhitekture&lt;ref name=&quot;ЗОК&quot; /&gt;.

== Obrazovanje ==
Početak [[Obrazovanje|obrazovnih]] institucija u Žilini, datira u [[1542]]. godinu, kada se u izvorima prvi put pominje [[Protestantizam|protestantska]] [[gimnazija]] ''Akademija''. Vek i po` kasnije, [[Isusovci|Jezuiti]] su [[1691]]. godine otvorili nižu gimnaziju. Danas u gradu postoje većinom državne obrazovne ustanove, ali se, nakon promena u tadašnjoj Čehoslovačkoj, od [[1989]]. godine javljaju privatne i verske.

=== Osnovno obrazovanje ===
[[Datoteka:Zs_zavodie.jpg|mini|desno|300p|Osnovna škola u kvartu Zavodje]]
U gradu postoji 18 državnih, jedna privatna, tri verske i tri umetničke [[Osnovna škola|osnovne škole]], sa oko 7 500 učenika (u školskoj 2006/2007 bilo je upisano 7 484 učenika{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;). Među umetničkim školama se ističe škola ''„Ladislav Arvaja“'', osnovana [[1927]]. godine, koja spada među najveće škole tog tipa u Slovačkoj&lt;ref name=&quot;ЖО&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/en/index.php?page=education|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Education''|accessdate=23. 6. 2009|archive-date=2009-02-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20090220201251/http://zilina.sk/en/index.php?page=education|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Na njoj se, između ostalog, izučava sviranje raznih [[Muzički instrumenti|instrumenata]], [[balet]] i [[ples]].

=== Srednje obrazovanje ===
Žilina, kao oblasno središte, ima razvijen sistem [[Srednja škola|srednjih škola]] koji sačinjava: 8 [[gimnazija]] sa oko 3 500 učenika (u školskoj 2006/2007 bilo je upisano 3 514 učenika{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 10. 01. 2014.--&gt;), 10 specijalizovanih srednjih škola sa oko 3 700 učenika (u školskoj 2006/2007 bilo je upisano 3 696 učenika{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;) i 9 stručnih srednjih škola sa 4 900 učenika (u školskoj godini 2006/2007 bilo je upisano 4 870 učenika{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;).

Među srednjim školama treba istaći [[Konzervatorijum]], koji spada među najveće u Slovačkoj, a u sklopu njega deluju [[hor]], [[big bend]] i druge muzičke sekcije&lt;ref name=&quot;ЖО&quot; /&gt;. Pored njega, izdvajaju se: dvojezična privatna gimnazija, u kojoj se nastava, pored slovačkog, odvija na [[Francuski jezik|francuskom]] i [[Španski jezik|španskom]], kao i verska gimnazija ''„[[franjo Asiški|sveti Franja Asiški]]“''.

=== Žilinski univerzitet ===
[[Datoteka:Veľký diel P5262095.jpg|mini|levo|250p|Rektorat Univerziteta u Žilini]]
U Žilini danas postoji državni [[univerzitet]] koji sačinjava sedam [[fakultet]]a&lt;ref name=&quot;ЖУ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniza.sk/menu/inc.asp?menu=99&amp;ver=en&amp;sub=text.html|title=Žilinská univerzita: ''Present situation of the University''|accessdate = 11. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;:
# Fakultet za [[saobraćaj]] i [[Ekonomija|ekonomiju]] [[transport]]a i [[Komunikacije|komunikacija]] (''Prevádzky a ekonomiky dopravy a spojov'')
# [[Mašinstvo|Mašinski]] fakultet (''Strojnícka'')
# [[Elektrotehnika|Elektrotehnički]] fakultet (''Elektrotechnická'')
# [[Građevina|Građevinski]] fakultet (''Stavebná'')
# Fakultet za [[rukovođenje|menadžment]] i [[Informatika|informatiku]] (''Riadenia a informatiky'')
# Fakultet [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]] (''Prírodných vied'')
# Fakultet specijalnog inženjerstva (''Špeciálneho inžinierstva'')
i tri instituta:&lt;ref name=&quot;ЖУ&quot; /&gt;
# Institut fizičkog obrazovanja (''Ústav telesnej výchovy'')
# Institut sudske medicine (''Ústav celoživotného vzdelávania'')
# Institut za [[računar]]sku tehnologiju (''Ústav informačných a komunikačných technológií'')
na kojima je zaposleno oko 1450 ljudi, od čega nastavno osoblje čini&lt;ref name=&quot;ЖУ&quot; /&gt;:
# 69 redovnih profesora
# 154 vanrednih profesora
# 398 asistenata.
[[Datoteka:Former_university_building.jpg|mini|desno|250p|Univerzitetski izdavački zavod (ranije zgrada fakulteta prirodnih nauka)]]
Osnovan je [[1. oktobar|01. 10.]][[1953]]. godine u [[Prag]]u (danas [[Češka|Češka republika]]), kao ''Visoka železnička škola'' (''Vysoká škola železničná''), da bi [[1959]]. godine promenio ime ''Univerzitet transporta'' (''Vysoká škola dopravná''). Njegovo sedište se [[6. septembar|06. 09.]][[1960]]. godine premešta u Žilinu, a [[1980]], usled širenja delatnosti, biva preimenovan u ''Univerzitet transporta i komunikacija'' (''Vysoká škola dopravy a spojov''). Nove promene i restrukturiranje samog univerziteta otpočele su [[1989]]. i on je [[1996]]. godine dobio svoje današnje ime ''Žilinski univerzitet'' (''Žilinská univerzita'').

Tokom pola veka postojanja univerziteta, na njemu je diplomiralo preko 33 000 studenata (uključujući i 1 130 stranih studenata iz 15 zemalja), od kojih je skoro 750 steklo viša naučna zvanja&lt;ref name=&quot;ЖУ&quot; /&gt;. Danas (školska [[2008]]/[[2009|09]]) na Žilinskom univerzitetu studira{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;:
* osnovne studije 12.070 (redovno) i 4.669 (vanredno) studenata,
* doktorske studije 349 (redovno) i 501 (vanredno) studenata.

== Sport ==
U gradu postoji veći broj sportskih klubova i društava, kao i niz pratećih sportskih objekata, kako rekreativnog, tako i profesionalnog karaktera.
{{Glavni članak|FK Žilina|Stadion pod Dubnom}}
[[Datoteka:Zilina_vs_Slovan.JPG|mini|levo|200p|Poluvreme utakmice FK Žilina-FK Slovan na stadionu pod Dubnom ([[09. 05.]][[2009]])]]
''FK Žilina'' (''MŠK Žilina'') je osnovana [[1908]]. godine od strane radnika fabrike tekstila ''„Slovena“'' i hemijskih proizvoda ''„Považje“'', a zvanično je formirana na sastanku održanom [[20. jun|20. 06.]][[1909]]. godine&lt;ref&gt;Klub je praktično osnovan [[1908]]. godine i ona se pojavljuje na njegovom [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/e/e5/MSK_Zilina_logo.png grbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120826203525/http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/e/e5/MSK_Zilina_logo.png |date=2012-08-26 }}, dok je [[20. jun|20. 06.]][[1909]]. godine zvanično osnovan pod imenom ''Zsolnai Testgyakorlók Köre''&lt;/ref&gt;. Tokom svoje istorije, deset puta je menjao ime, a najznačajniji uspesi na međunarodnoj sceni su četvrtfinale [[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kupa pobednika kupova]] u [[Kup pobednika kupova u fudbalu 1961/62.|sezoni 1961/1962]]. kada su ispali od [[FK Fiorentina|Fiorentine]]{{činjenica}}&lt;!--mrtva veza do 20. 12. 2013.--&gt;, finale [[Mitropa kup]]a u [[Mitropa kup 1974.|sezoni 1973/1974]], kada su izgubili od [[FK Tatabanja|FK Tatabanje]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesm/mit74.html|title=''Mitropa Cup 1973-74''|accessdate = 23. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; i učešće u grupnoj fazi [[UEFA Liga šampiona|Lige šampiona]] u [[Liga šampiona 2010/11.|sezoni 2009/2010]]. Na domaćem planu, klub je bio dva puta — [[1928]]. i [[1929]]. prvak Slovačke&lt;ref&gt;Na prostoru Slovačke je između [[1925]]. i [[1933]]. godine igrana odvojena liga.&lt;/ref&gt; između dva svetska rata. Nakon raspada Čehoslovačke [[1993]]. godine, FK Žilina je pet puta bila [[Prva liga Slovačke u fudbalu|prvak države]] ([[2002]], [[2003]], [[2004]], [[2007]]. i [[2010]]), tri puta drugoplasirana ([[2005]], [[2008]]. i [[2009]]) i tri puta je osvajala [[Super Kup Slovačke]] ([[2003]], [[2004]]. i [[2007]]), što je čini najuspešnijom ekipom u Slovačkoj po broju osvojenih titula ([[FK Slovan Bratislava|FK Slovan]] iz [[Bratislava|Bratislave]] je takođe osvojio pet titula) i najuspešnijom ekipom po broju osvojenih bodova&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geocities.com/clasglenning/Europeiska_fotbollstabeller/SLOVAK.htm|title=''Slovakia 1st level alltimetable''|accessdate=23. 6. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040430153800/http://www.geocities.com/clasglenning/Europeiska_fotbollstabeller/SLOVAK.htm|archivedate=2004-04-30|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:MSK_Zilina_stadium_007.jpg|mini|desno|200p|Stadion pod Dubnom]]
Klub svoje utakmice igra na ''stadionu pod Dubnom'', koji se trenutno renovira i proširuje (radovi su otpočeli [[2006]]. godine i planira se njihovo okončanje [[2011]]. godine). Sam stadion je napravljen [[1941]]. godine oko terena koji je klub koristio od svog osnivanja&lt;ref name=&quot;СПД&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mskzilina.sk/index.php?url=static&amp;stranka=8|title=MŠK Žilina - ''INFORMÁCIE O ŠTADIÓNE''|accessdate=23. 6. 2009|archivedate=2009-07-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090713125346/http://www.mskzilina.sk/index.php?url=static&amp;stranka=8|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, a tokom prve decenije [[21. vek]]a je postao peti [[stadion u Slovačkoj]] koji je dobio [[Rasveta|rasvetu]]&lt;ref name=&quot;СПД&quot; /&gt;. Rekordan broj gledalaca na stadionu je 25 000, zabeležen [[1953]]. godine na utakmici protiv [[Moskva|moskovskog]] [[FK Dinamo (Moskva)|Dinama]], dok je današnji kapacitet stadiona 7 781 mesta za sedenje&lt;ref name=&quot;СПД&quot; /&gt;.

Uz zapadnu tribinu fudbalskog stadiona, nalazi se [[led]]ena dvorana, podignuta [[1945]]. godine. Ona je tokom [[2006]]. i [[2007]]. godine renovirana i sada ima kapacitet od 6 328 (5 000 mesta za sedenje + 1 328 mesta za stajanje)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hlasvlkov.sk/index.php?page=stadion_info|title=FANKLUB MSHK ŽILINA: ''Informácie o štadióne MsHK Žilina''|accessdate=24. 6. 2009|archivedate=2008-09-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080914031450/http://www.hlasvlkov.sk/index.php?page=stadion_info|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;. U njoj svoje utakmice igra [[HK Žilina]] (''MsHK Žilina'') koja je osnovana [[1925]]. godine. Ona nastupa u slovačkoj [[hokej na ledu|hokejaškoj]] [[Slovačka ekstraliga u hokeju na ledu|Super ligi]], koju je osvojila u sezoni [[2005]]/[[2006]], a naredne godine je u evropskom [[Super Siks]] turniru zauzela četvrto mesto.
[[Datoteka:Sphalaza1.JPG|mini|levo|300p|Sportska hala]]
Južno od središta grada, smešteno je gradsko plivalište. Napravljeno je u periodu od [[1959]]. do [[1963]]. godine i u to doba je to bio prvi zatvoreni pedesetometarski ([[Olimpijske igre|olimpijski]]) [[bazen]] u tadašnjoj Čehoslovačkoj&lt;ref name=&quot;Базен&quot;&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/9258/category/955|title=''Mestská plaváreň'' — Žilina Gallery|language=slovački|accessdate = 24. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;. Ceo kompleks je obnovljen u periodu od [[1991]]. do [[1996]]. godine, a radovi na rekonstrukciji su obavljani i [[2008]]. godine. Danas se kompleks sastoji od jednog zatvorenog pedesetometarskog bazena, dva na otvorenom, [[tobogan]]a i niza drugih pratećih sadržaja, a kapacitet mu je 3 000 posetilaca&lt;ref name=&quot;Базен&quot; /&gt;.

Neposredno pored bazena, nalazi se [[sportska hala]] [[Krug|kružnog]] oblika. Podignuta je [[1986]]. godine, a njenim projektantima ([[inženjer|ing.]] [[Arhitekta|arh.]] Ljudovit Kupkovič i ing. Andrej Bašist) je iste godine za nju dodeljena prestižna nagrada ''„[[Dušan Jurkovič]]“'', koju dodeljuje [[Savez arhitekata Slovačke]] (''Spolok architektov Slovenska'')&lt;ref name=&quot;Печурка&quot;&gt;{{cite web|url=http://zilina-gallery.sk/picture.php?/9343/category/957|title=''Športová hala'' — Žilina Gallery|language=slovački|accessdate = 24. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;. Danas se koristi za sportske, ali i [[Muzika|muzičke]] i druge vrste aktivnosti. Njena aktivna površina iznosi 4 500 m², dok joj je kapacitet 2 000 sedišta i dodatnih 1 200 mesta na tribini, a može se proširiti na 6 000 mesta, korišćenjem površine predviđene za igru&lt;ref name=&quot;Печурка&quot; /&gt;.

Pored navedenih sportskih društava i objekata, u Žilini postoje klubovi koji se bave [[veslanje]]m, [[kajak]]om, [[tenis]]om, [[golf]]om, [[Košarka|košarkom]], [[Odbojka|odbojkom]], [[Slobodno penjanje|slobodnim penjanjem]] na veštačkoj steni površine 300 m², visine 3.4 m, na kojoj ima 3 000 hvatišta&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anatomic.sk/climbing-wall-slovakia-k2-zilina-k2-poprad|title=Climbing Walls K2-Poprad OC MAX: ''Bouldering wall K2-Zilina''|language=engleski|accessdate=24. 6. 2009|archivedate=2010-04-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100402141614/http://www.anatomic.sk/climbing-wall-slovakia-k2-zilina-k2-poprad|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, [[paraglajding]]om (na obližnjem brdu Stranik (769 m [[apsolutna visina|nmv]])) i drugim sportovima, dok se u bližoj okolini grada nalazi nekoliko zimskih centara.

== Gradovi pobratimi ==
Žilina ima 17 gradova pobratima&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-partnerske-mesta|title=Žilina - oficiálne stránky mesta: ''Partnerské mestá Žiliny''|accessdate=28. 7. 2009.|language=slovački|archivedate=2017-09-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170924155802/http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-partnerske-mesta|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;:
{|
|
* [[Datoteka:POL Bielsko-Biała COA.svg|20px]] [[Bjelsko-Bjala]], {{flagcountry|POLJ}}
* [[Datoteka:Emblem of Blagoevgrad.svg|20px]] [[Blagoevgrad]], {{flag|Bugarska}}
* [[Datoteka:Coat of arms of Hrodna.svg|20px]] [[Grodno]], {{flagcountry|BLR}}
* [[Datoteka:Dnipropetrovska gerb.png|20px]] [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]], {{flagcountry|UKR}}
* [[Datoteka:Essen (B) wapen1.svg|20px]] [[Esen (Belgija)|Esen]], {{flagcountry|BEL}}
* [[Datoteka:Wappen Kikinda.png|20px]] [[Kikinda]], {{flag|Srbija}}
||
* [[Kopar]], {{flagcountry|SLV}}
* [[Korbi]], {{flagicon|Engleska}} [[Engleska]]
* [[Kotonu]], {{flagcountry|BEN}}
* [[Datoteka:Blason ville fr Nanterre (Hauts-de-Seine).svg|20px]] [[Nanter]] (deo [[Pariz]]a), {{flagcountry|FRA}}
* [[Datoteka:Plzen small CoA.png|20px]] [[Plzenj]], {{flagcountry|ČEŠ}}
* [[Datoteka:Praha-15 CoA.svg|20px]] [[Prag 15]] (deo [[Prag]]a), {{flagcountry|ČEŠ}}
||
* [[Datoteka:CoA Città di Ferrara.svg|20px]] [[Ferara]], {{flag|Italija}}
* [[Datoteka:Frýdek Místek CoA CZ.svg|20px]] [[Fridek-Mistek]], {{flagcountry|ČEŠ}}
* [[Hanija]], {{flag|Grčka}}
* [[Čangčuen]], {{flagcountry|KIN}}
* [[Datoteka:POL Czechowice-Dziedzice COA.svg|20px]] [[Čehovice-Dziedzice]], {{flagcountry|POLJ}}
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Reuvid|first=Jonathan|title=Doing Business with Slovakia|url=http://books.google.com/books?id=VwA3g4LMEGUC&amp;pg=PA41|year=2005|publisher=GMB Publishing Ltd|isbn=978-1-905050-69-7}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Žilina}}
* [http://www.zilina.sk/ Zvanična prezentacija Žiline] {{sk}} {{en}}
: Prošlost grada na [http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-historia slovačkom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090408021433/http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-historia |date=2009-04-08 }} i [http://www.zilina.sk/en/index.php?page=history engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928114703/http://www.zilina.sk/en/index.php?page=history |date=2008-09-28 }}.
: Saobraćaj grada na [http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-doprava slovačkom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090801045147/http://www.zilina.sk/mesto-zilina-o-meste-doprava |date=2009-08-01 }} i [http://www.zilina.sk/en/index.php?page=transport engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220201315/http://zilina.sk/en/index.php?page=transport |date=2009-02-20 }}.
* [http://www.zilina.sk/ Zvanična prezentacija]
* [http://zilina-gallery.sk/ Fotografije Žiline]

{{GUŽK}}
{{Okrug Žilina}}
{{Slovačka}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Žilina| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Okrug Žilina]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>0sjnbmmrwghrrn3pe45uf7l6hhncn34</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Tomić (košarkaš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467722</id>
    <revision>
      <id>42669104</id>
      <parentid>42262544</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:47:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9252" sha1="ifm17r2bc1tcs5i0uh84e8ac5szou5u" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Ante Tomić
|slika          = Ante Tomić (basketball) 44 FC Barcelona Bàsquet 20180126.jpg
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = {{flag|HRV}}
|nadimak        = 
|datum_rođenja  = [[7. veljače]] [[1987.]]
|mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[centar (košarka)|Centar]]
|visina         = 218 cm
|težina         = 118
|nadimak       = Dugi
|sveučilište    = 
|draft          = 2. krug (44. ukupno), [[NBA Draft 2008.|2008.]]&lt;br /&gt;[[Utah Jazz]]
|karijera       = 
|liga           = [[1. HKL|A-1 Liga]]&lt;br&gt;[[NLB liga|NLB Liga]]&lt;br&gt;[[EuroChallenge]]
|klub           = [[F.C. Barcelona Bàsquet|Barcelona]]
|broj           = 4
|bivši_klubovi  = [[KK Dubrovnik|Dubrovnik]] &lt;br&gt; [[KK Zagreb|Zagreb]]&lt;br&gt;[[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]
|nagrade        = Najkorisniji igrač [[NLB liga|NLB lige]] [[NLB liga 2008./09.|2008./09.]]
|medalje        = {{MedaljeNatjecanje|[[Mediteranske igre]]}}
{{Medalje zlato|[[XVI. Mediteranske igre - Pescara 2009.|Pescara 2009.]]|{{KošRep|HRV}}}}
}}
'''Ante Tomić''' ([[Dubrovnik]], [[17. veljače]] [[1987.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je profesionalni [[košarka]]š. Visok 2,18 m i težak 118&amp;nbsp;kg&lt;ref&gt;[https://www.fcbarcelona.com/sections/basketball/first-team/staff/players/2016-2017/ante-tomic Ante Tomic WEIGHT 118 Kg HEIGHT 218 cm.]&lt;/ref&gt;. Igra na poziciji [[centar (košarka)|centra]], a trenutačno je član košarkaškog kluba [[F.C. Barcelona Bàsquet|Barcelona]]. Izabran je u 2. krugu (44. ukupno) [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2008.|2008.]] od strane [[Utah Jazz]]a. Tomić je član i [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|Hrvatske košarkaške reprezentacije]]. Jedan je od najvećih hrvatskih košarkaških talenata.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ante Tomić - najveći hrvatski košarkaški talent |url=http://sport.dnevnik.hr/multimedia/ante-tomic-najveci-hrvatski-kosarkaski-talent.html |access-date=2014-07-26 |archivedate=2009-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090414061855/http://sport.dnevnik.hr/multimedia/ante-tomic-najveci-hrvatski-kosarkaski-talent.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Karijeru je započeo 1995. godine u košarkaškom klubu KK Šumica (klub OŠ Ivana Gundulića){{nedostaje izvor}} u kojem mu je prvi trener bio Pero Jejina, 2002. odlazi u Zagreb no nakon kratkog vremena odlazi na posudbu u [[KK Gorica|Goricu]] gdje se zadržao jednu sezonu te se 2004. vraća u Zagreb. Najveći uspjesi su mu 2. mjesto na kadetskom prvenstvu Hrvatske, te 1. mjesto na juniorskom prvenstvu Hrvatske sve s [[KK Zagreb|Zagrebom]].&lt;ref&gt;[http://209.85.129.132/search?q=cache:IxO2mKX73ysJ:www.skolskaliga.hr/joomla/content/view/52/18/+Ante+Tomi%C4%87+zapo%C4%8Deo&amp;cd=5&amp;hl=hr&amp;ct=clnk&amp;gl=hr&amp;client=firefox-a Školska Liga - Ante Tomić]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Nakn povratka u Zagreb započinje negov uspon u karijeri. U sljedeće tri godine prometnuo se u prvog igrača kluba. Iako s nedostatakom kilaže za poziciju centra, Tomić je sa svojih 215 centimetara i odličnom tehnikom nadoknadio taj nedostatak.

Prijavio se na [[NBA draft 2008.]] godine te je izabran kao 44. izbor drafta od strane [[Utah Jazz]]a. Glavni menadžer Utah Jazza, Kevin O'Connor izjavio je da je draftiranje Tomića &quot;ulog u budućnost kluba&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Utah Jazz: Ante Tomić je ulaganje u budućnost |url=http://www.javno.com/hr-sport/utah-jazz--ante-tomic-je-ulaganje-u-buducnost_159832 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2021-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219033806/http://www.javno.com/hr-sport/utah-jazz--ante-tomic-je-ulaganje-u-buducnost_159832 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Tomić je bez obzira na draft ostao u Europi, točnije u Zagrebu kako bi popravio svoje nedostatke u igri.

U sezoni 2007./08. dobio je laureat nagrade &quot;Košarkaš.hr&quot; za najboljeg košarkaša sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Proglašeni laureati nagrade &quot;Košarkaš.hr&quot; |url=http://www.zadarsport.com/clanak/1215185801.php |access-date=2014-07-26 |archive-date=2008-12-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081202102112/http://www.zadarsport.com/clanak/1215185801.php |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Sezonu regionalne [[NLB liga|NLB lige]] 2008./09., Zagreb je okončao u donjem dijelu tablice. Usprkos tome, Tomić je odigrao odličnu sezonu, za nešto više od 30 minuta na parketu prosječno je postizao 15.8 koševa i 8.5 skokova. Odlične igre donijele su mu naslov [[MVP|najkorisnijeg igrača]] regionalne NLB lige. U sezoni je 14 puta ostvario double-double učinak, u devet navrata imao je valorizaciju +30 i više. U lipnju 2009. spominjao se odlazak u izraelski [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]],&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/sport/clanak/ante-tomic-i-dalje-je-igrac-zagreba-ugovor-s-maccabijem-jos-nije-potpisan/436957.aspx Ante Tomić i dalje je igrač Zagreba: &quot;Ugovor s Maccabijem još nije potpisan&quot;]&lt;/ref&gt; kao nasljednikom Nikole Vujčića u žutom dresu. Iako su za njegove usluge bili zainteresirani [[KK Cibona|Cibona]] i još neki inozemni klubovi, Zagrebov odštetni zahtjev od 2 milijuna eura koliko su tražili za otkup dvogodišnjeg ugovora odbila je klubove.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/sport/kosarka/tomic-odsteta-mene-je-previsoka-clanak-4882 Tomić: Odšteta za mene je previsoka]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Izjavio je da bi volio doći u Cibonu igrati [[Euroliga|Euroligu]] te napredovati.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ante Tomić zna što hoće: Cibona? O, da, vrlo rado! |url=http://www.24sata.hr/sport/ante-tomic-zna-sto-hoce-cibona-o-da-vrlo-rado/127544/ |access-date=2014-07-26 |archive-date=2009-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091001234436/http://www.24sata.hr/sport/ante-tomic-zna-sto-hoce-cibona-o-da-vrlo-rado/127544/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Spominjali su se nekakve razmjene igrača kojom bi stigao u Cibonu, ali na kraju je ostao u Zagrebu.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/ante-tomic-sljedecu-sezonu-ostaje-u-trnskom Ante Tomić sljedeću sezonu ostaje u Trnskom]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U 2009./10. Tomić je ponovo nakon prvog dijela sezone najkorisniji igrač NLB lige, a i njegova momčad nalazi se u vrhu poretka. Tomić trenutno za tri boda (23,8) vodi ispred Partizanovog Aleksa Marića (20,6) i Cedevitinog Andrije Žižića (19,6), najbolji je skakač lige (8,7) ispred Marića (8,5) i drugi strijelac (17,5) iza Žižića (17,9), a ispred Ciboninog Marka Tomasa (16,6).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ante Tomić i Cibona obilježili prvi dio sezone |url=http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsid=30812 |access-date=2014-07-26 |archivedate=2009-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091230075215/http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsid=30812 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U siječnju 2009. je prešao u španjolski Real iz Madrida. Zadnju utakmicu za Zagreb je odigrao u susretu protiv beogradske [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].Ante Tomić je 26.Lipnja izbačen iz Real Madrida koji ne osporava njegov veliki talent,ali se žali na njegovu mlaku igru i nikakvu borbenost. Nakon odlaska iz Real Madrida, Tomić prelazi u redove najljućeg konkurenta [[F.C. Barcelona Bàsquet|Barcelona Regal]].

5. srpnja potpisuje za F.C. Barcelona Regal na 3+1 godinu.

== Hrvatska reprezentacija ==
Bio je član [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske B reprezentacije]] koja je na [[XVI. Mediteranske igre - Pescara 2009.|Mediteranskim igrama]] u [[Pescara|Pescari]] [[2009.]] godine osvojila zlatnu medalju. Zajedno je s [[Damir Rančić|Damirom Rančićem]] bio ponajbolji igrač finalnog dvoboja s [[Grčka košarkaška reprezentacija|grčkom reprezentacijom]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Košarkašima zlato na Mediteranskim igrama! |url=http://sport.dnevnik.hr/clanak/kosarka/kosarkasima-zlato-na-mediteranskim-igrama.html |access-date=2014-07-26 |archivedate=2009-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090811082635/http://sport.dnevnik.hr/clanak/kosarka/kosarkasima-zlato-na-mediteranskim-igrama.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; S reprezentacijom bio je na pripremama za [[Europsko prvenstvo u košarci - Poljska 2009.|Europsko prvenstvu u Poljskoj]] iste godine, ali na kraju je upravo s Rančićem ispao iz završnog popisa igrača.
Na Europskom prvenstvu u Sloveniji 2013 Tomić je uz [[Bojan Bogdanović|Bojana Bogdanovića]] nositelj igre [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske reprezentacije]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.nba.com/draft2008/profiles/AnteTomic.html NBA.com Draft 2008.]
* [http://www.draftexpress.com/profile/Ante-Tomic-257/ Draft Express.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140627080311/http://www.draftexpress.com/profile/Ante-Tomic-257 |date=2014-06-27 }}
* [http://www.kk-zagreb.hr/main.asp?dir=player&amp;klubid=1&amp;playerID=1 Profil na Zagreb.com]

{{NBA draft 2008.}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1987||Tomić, Ante}}

[[Kategorija:Hrvatski košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Zagreba]]
[[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Košarkaši Barcelone]]
[[Kategorija:Košarkaški centri]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]</text>
      <sha1>ifm17r2bc1tcs5i0uh84e8ac5szou5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Sršen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467725</id>
    <revision>
      <id>42669093</id>
      <parentid>42600178</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:54:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6706" sha1="svtjxezsg104v23hfkr4q9el9ag3ng3" xml:space="preserve">{{infokvir plivač
| ime = Ana Sršen
| slika = Ana Sršen 225x300.jpg
| slika_širina = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| slika_opis =
| puno_ime = Ana Sršen
| nadimak = 
| državljanstvo = {{flag|HRV}}
| stilovi = 400 m slobodno &lt;br /&gt; 100 m slobodno &lt;br /&gt; 100 m prsno 
| klub = 
| collegeteam = 
| datum_rođenja = [[24. prosinca]] [[1973]].
| mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| visina =
| težina =
| medalje =
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje sport | Svjetsko prvenstvo za osobe sa invaliditetom}}
{{Medalje srebro | Svjetsko prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom 1996. | 100  m prsno}}
{{Medalje bronca | Svjetsko prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom 2002. | 5 km}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje sport | Europsko prvenstvo za osobe sa invaliditetom}}
{{Medalje srebro | Europsko prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom 1997. | 100 m prsno}}
{{Medalje srebro | Europsko prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom 2001. | 100 m slobodno}}
{{Medalje bronca | Europsko prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom 2001. | 100 m prsno}}
{{Medalje bronca | Europsko prvenstvo u plivanju za osobe sa invaliditetom 1997. | 100 m slobodno}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje sport | Paraolimpijske igre}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Mediteranske igre]]}}
{{Medalje sport | Mediteranske igre za osobe sa invaliditetom}}
{{Medalje srebro | Mediteranske igre za osobe sa invaliditetom Tunis 2001. | 100 m slobodno}}
{{Medalje bronca | Mediteranske igre za osobe sa invaliditetom Almeria 2005. | 100 m slobodno}}
}}

'''Ana Sršen''' ([[Dubrovnik]], 24. prosinca [[1973]].) [[hrvatska]] je plivačica koja se natjecala u disciplinama 100 m slobodno, 400 m slobodno i 100 m prsno. Natjecala se u kategorijama osoba sa invaliditetom.

== Početak karijere ==
Kad je imala 12 godina Ani Sršen je zbog sarkoma amputirana noga. Počela je trenirati plivanje a sa ozbiljnijim natjecanjima je započela [[1995]]. godine&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C12%5C31%5C17A17.PDF Nedjeljni vjesnik - Ana Sršen]&lt;/ref&gt;. Ana Sršen je [[2000]]. pokrenula obuku neplivača i plivačku školu za djecu s posebnim potrebama kroz [[Plivački klub Natator]] iz Zagreba.

== Medalje i sportski uspjesi ==
Prva je vrhunska sportašica s invaliditetom u Hrvatskoj. Višestruka je državna prvakinja u kategoriji S 9. Ana Sršen osvajačica je brojnih medalja sa raznih međunarodnih plivačkih natjecanja. Najveće je uspjehe postizala na svjetskim i europskim plivačkim prvenstvima&lt;ref&gt;[http://www.hpo.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=35&amp;Itemid=49 Hrvatski paraolimpijski odbor]&lt;/ref&gt;.

Na svjetskom [[plivanje|plivačkom]] prvenstvu [[1996]]. godine Ana je u disciplini 100 m prsno osvojila [[srebro|srebrnu]] medalju, a na svjetskom prvenstvu [[2002]]. koje se održavalo u [[Argentina|argentinskoj]] [[Mar del Plata|Mar del Plati]] u disciplini duge staze (5&amp;nbsp;km) osvojila je [[bronca|brončanu]] medalju.

Na [[Europa|europskom]] plivačkom prvenstvu [[1997.]] godine Ana Sršen je u disciplini 100 m prsno osvojila srebrnu medalju, a u disciplini 100 m slobodno brončanu.

Na [[Europa|europskom]] plivačkom prvenstvu [[2001]]. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Braunschweig|Braunschveigu]] u disciplini 100 m slobodno Ana osvaja još jednu srebrnu, a u disciplini 100 m prsno i brončanu medalju.

Na XIV [[Mediteranske igre|Mediteranskim igrama]] u [[Tunis]]u [[2001]]., Ana je u disciplini 100 m slobodno osvojila srebrnu medalju&lt;ref&gt;{{Cite web |title=XIV MI Tunis |url=http://www.rss.hr/content/view/289/47/ |access-date=2014-07-26 |archive-date=2009-04-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090409114342/http://www.rss.hr/content/view/289/47 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, a na XV Mediteranskim igrama u [[Španjolska|španjolskoj]] [[Almería (grad)|Almeriji]] u istoj disciplini je osvojila brončanu medalju&lt;ref&gt;{{Cite web |title=XV MI Almeira |url=http://www.rss.hr/content/view/290/47/ |access-date=2014-07-26 |archive-date=2007-12-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071223053037/http://www.rss.hr/content/view/290/47/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Veliki je to uspjeh s obzirom da se natjecala u mješovitoj kategoriji sa plivačicama koje su imale manji stupanj invaliditeta.

Ana Sršen je bila sudionica na četiri [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijade]] i to u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996]]., [[Sydney]]u [[2000]]., [[Atena|Ateni]] [[2004]]. i [[Peking]]u [[2008]]. U Atlanti je osvojila 4. mjesto u disciplini 100 m prsno, a u Ateni je bila također četvrta u disciplini 400 m slobodno&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/poi-spanja-i-lozanov-u-finalu-srsen-14 |title=POI 2008. |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029200532/http://www.ezadar.hr/clanak/poi-spanja-i-lozanov-u-finalu-srsen-14 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Od [[1998]]. do [[2005]] Ana Sršen je na raznim natjecanjima šest puta rušila svjetske i tri puta europske rekorde&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/plivanje |title=Plivanje |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140325103340/http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/plivanje |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Nagrade i priznanja ==
Ana Sršen je [[1997]]. dobila [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|državnu nagradu za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

2008. godine je dobila priznanje Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Najuspješniji sportaši s invaliditetom |url=http://www.zssi.hr/content/view/189/67/ |access-date=2014-07-26 |archivedate=2009-03-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090303174328/http://www.zssi.hr/content/view/189/67/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://archive.today/20121209175326/www.ottobock.hr/pdf/dialog/7.pdf Pokretljivost bez ograničenja - Razgovor sa Anom Sršen]
* [http://ns1.vjesnik.com/pdf/2002%5C04%5C28%5C15A15.PDF Ana Sršen sportašica 2001. godine]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.adventure-sport.net/index.php?option=com_sport&amp;task=article&amp;id=779&amp;sectionid=61&amp;rid=8 Adventure sport - Ana Sršen: Sport ne smije biti ekskluziva pojedinaca!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625001031/http://www.adventure-sport.net/index.php?option=com_sport&amp;task=article&amp;id=779&amp;sectionid=61&amp;rid=8 |date=2008-06-25 }} 
* [http://www.natator.hr/ Plivački klub Natator]

{{DEFAULTSORT:SDršen, Ana}}
[[Kategorija:Hrvatski plivači]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]</text>
      <sha1>svtjxezsg104v23hfkr4q9el9ag3ng3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Kostelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1472017</id>
    <revision>
      <id>42669103</id>
      <parentid>42262542</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:42:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6780" sha1="cfgqdu7tz6xtgmt4g2mug50uqum7f5s" xml:space="preserve">'''Ante Kostelić''' ([[Zagreb]], [[11. kolovoza]] [[1938.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[skijanje|skijaški]] trener, nekada aktivni športaš i rukometni trener. Otac skijaša [[Ivica Kostelić|Ivice]] i [[Janica Kostelić|Janice Kostelić]].

== Rukometni igrač==

U mladosti je trenirao veći broj [[sport]]ova: [[rukomet]], [[plivanje]], [[skijanje]], a bavio se i utrkama [[automobil]]a. Dobio je nadimak &quot;Gips&quot;, jer je bio hiperaktivan i često je lomio [[ruka|ruke]] i [[noge]]. U svakom sportu intezivno je trenirao, odricao se i sportski živio. Najviše se bavio rukometom, nastupao je za zagrebačke rukometne klubove RK Polet, [[RK Mladost Zagreb|Mladost]], [[RK Zagreb]] i za [[Francuska|francuski]] klub ASHC &quot;Cannes&quot;. Bio je i član skijaškog kluba &quot;Rade Končar&quot; i plivačkog kluba &quot;Mladost&quot;.

Sredinom šezdesetih, bio je čuven po svojoj upornosti i marljivosti u rukometnom klubu &quot;Mladost&quot;. Igrao je na poziciji krila i pivota. Odlično je pucao sedmerce. Svakodnevno je uz treninge i samostalno marljivo trenirao i trčao po [[Sljeme]]nu. Uvijek je bio odlično tjelesno pripremljen. Osvojio je naslov prvaka s [[RK Zagreb]]. Bio je u konkurenciji za nastup u [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|rukometnoj reprezentaciji Jugoslavije]]. Na pripremnom turniru bio je najbolji strijelac, no nije igrao na službenim utakmicama, među ostalim i zato što su ga smatrali osviještenim hrvatskim domoljubom. Uvelike je pridonio, da ASHC &quot;Cannes&quot; dođe iz treće u prvu francusku rukometnu ligu. Na jednoj utakmici treće lige, postigao je sva 24 pogodaka za svoju ekipu.

== Rukometni trener ==

Od [[1975]]. do [[1990]]. godine bio je trener muških i ženskih [[rukomet]]nih klubova. Trenirao je rukometne klubove: [[RK Ivanić Grad|Ivanić Grad]], [[ŽRK Osijek|Osijek]], [[RK Medveščak|Medveščak]], [[RK Zagreb|Zagreb]], [[RK Pelister|Pelister]] iz [[Makedonija|Makedonije]], [[RK Bjelovar|RK Partizan]] iz Bjelovara, [[RK Željezničar Zagreb|Željezničar]], [[RK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevku]] i [[RK Celje|Celje]]. Trenirao je i ženski rukometni klub [[Nürnberg]], ali samo tjedan dana, jer je izbacio iz ekipe ženu predsjednika kluba. Najduže se zadržao u [[Osijek]]u tri godine. Rukometašice je uveo u prvu ligu, osvojio je Kup Jugoslavije te jedno 3. i 4. mjesto u prvenstvu. Kao trener imao je vrlo intezivne i naporne treninge, tražio je velika odricanja od svojih igrača i igračica, sve vježbe je i osobno izvodio. Bio je na raspolaganju cijeli dan, no većina sportaša, koje je trenirao nisu bili spremni na velika odricanja i sportski način života. Sukobljavao se i s upravama, jer je imao poseban stil i pristup sportu.

== Skijaški trener ==

Razočaran zbog nerazumijevanja igrača i uprava klubova, odlučio je napustiti rukomet i postao je [[skijanje|skijaški]] trener. Trenirao je skijaške klubove &quot;Medveščak&quot; i &quot;Zagreb&quot;. Predsjednik SK &quot;Zagreb&quot; zaposlio ga je kao kondicijskog trenera. Na samom početku, Ante Kostelić mu je rekao: &quot;Čuj Ivo, ja sam ovamo došao napraviti svjetske šampione!&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=1247&amp;to=Printable.ascx |access-date=2014-07-27 |archivedate=2007-07-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070731073144/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=1247 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&quot; Znatno je povećao broj treninga, zbog čega su ga roditelji skijaša više puta pokušali smijeniti. Usput je trenirao i svog sina [[Ivica Kostelić|Ivicu]]. U početku nije imao u planu i da [[Janica Kostelić|Janica]] trenira skijanje, ali kada se pokazalo, da je Janica izuzetno talentirana, onda je i nju trenirao. Nakon što je Janica postigla fenomenalne rezultate u juniorskoj konkurenciji, dobio je ponudu, da prijeđe u [[Slovenija|slovensku]] skijašku reprezentaciju i puno bolje uvjete, ali je odbio. Ante Kostelić imao je dugoročni plan treninga, vodio je temeljitu evidenciju i radio analize. Cijela je obitelj Kostelić dugi niz godina prošla trnovit put po skijalištima, dok nisu dobili pomoć sponzora. Kasnije su Janica i Ivica Kostelić postigli vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji, pobijeđivali u [[Svjetski skijaški kup|Svjetskom kupu]], na [[OI|Olimpijskim igrama]] i [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskim skijaškim prvenstvima]]. Pratile su ih i vrlo teške i mnogobrojne ozljede.

Dobio je nagradu &quot;[[Matija Ljubek]]&quot; [[HOO|Hrvatskog olimpijskog odbora]], [[2001.]] godine&lt;ref&gt;http://www.hoo.t-com.hr/nagrade_i_priznanja/2001-matija_ljubek/ante-kostelic.htm{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;, [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državnu nagradu za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]], [[2003]]. godine, nagradu [[Hrvatska vlada|Hrvatske vlade]] [[2003]]. godine, kada je s Janicom i Ivicom, bio na prijemu kod tadašnjeg premijera [[Ivica Račan|Ivice Račana]]&lt;ref&gt;http://www.croski.hr/index.php?lang=hr&amp;link=novosti&amp;mod=vise&amp;novost_id=292{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.

Ante Kostelić odlično pjeva i svira [[gitara|gitaru]]. Gips se i danas prihvati gitare i zapjeva, ali nikada ga nitko nije uspio nagovoriti da to učini u društvu. Obožavao je Elvisa Presleya, oduševljavao ga je gitarist Janko Mlinarić Truly na čije je rock koncerte uvijek išao u Budimpeštu i Beč.&lt;ref name=&quot;Vecernji list&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/ante-kostelic-40 Ante Kostelic, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140302124747/http://www.vecernji.hr/biografije/ante-kostelic-40 |date=2014-03-02 }} (pristupljeno 17. veljače 2014.)&lt;/ref&gt; Još je u mladosti marljivo čitao djela svjetske književnosti i [[filozofija|filozofije]]. Posebno je volio biografije vojskovođa i političara. Jako su ga zanimale knjige o sportu. Bio je najvjerniji čitatelj izdavačke kuće &quot;Sportska tribina&quot;. Kupovao je gotovu svaku knjigu, koju su objavili, a kada nije imao novca, besplatno su mu poklonili &lt;ref&gt;http://www.aftennis.si/index.php?option=com_joomlaboard&amp;Itemid=54&amp;func=view&amp;id=58&amp;catid=4&lt;/ref&gt;. S obitelji Boršić, osnovao je nakladničku kuću &quot;Stih&quot;, u kojoj povremeno radi kao urednik i autor predgovora ili pogovora.

Njegova supruga je Marica Kostelić. U mladosti je bila [[rukometašica]]. O njihovom životnom putu, napisana je knjiga Tomislava Birtića &quot;Kostelići - cijela istina&quot;.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Janica Kostelić]]
* [[Ivica Kostelić]]

== Vanjske veze ==
{{wikicitat|Ante Kostelić}}

{{DEFAULTSORT:Kostelić, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski rukometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski rukometni treneri]]
[[Kategorija:Alpsko skijanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>cfgqdu7tz6xtgmt4g2mug50uqum7f5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Assegun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504295</id>
    <revision>
      <id>42669119</id>
      <parentid>42263579</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T08:11:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1076" sha1="mh6osqv53v1zu0ogdobowneog7buq5q" xml:space="preserve">'''Assegun''' /možda od Chippewa ŭ′shigŭn 'black bass'. W. J.,/ tradicionalno pleme u području Mackinaw i Sault Ste. Marie odakle su ih protjerali [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] i [[Chippewa]] Indijanci na [[Lower Peninsula|Lower Peninsulu]], [[Michigan]]. Kasnije se nalaze u konfederaciji sa [[Mascouten]]ima, plemenom koje je nestalo u drugoj polovici 18. stoljeća. Jezično su vjerojatno pripadali porodici [[Algonquian]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pottawatomie/mascoutenshist.htm Mascouten Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120828061720/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/pottawatomie/mascoutenshist.htm |date=2012-08-28 }}
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/assegun_indian_history.htm Assegun Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090112191322/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/assegun_indian_history.htm |date=2009-01-12 }}

[[Kategorija:Indijanci, Michigan]]
[[Kategorija:Algonquian]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>mh6osqv53v1zu0ogdobowneog7buq5q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adaptivna vrednost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1750182</id>
    <revision>
      <id>42668993</id>
      <parentid>42306845</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1690" sha1="bae5abucepzk3uu5fby0q51j3u2d694" xml:space="preserve">'''Adaptivna vrednost''' ili '''fitnes''' je mera [[populaciona biologija|populaciono]]-[[evolucija (biologija)|evolucionog]] uspeha (uspeha u preživljavanju i [[reprodukcija|razmnožavanju]]) određenog [[genotip]]a. Ispoljava se preko karakterističnih performansi fenotipa, koje nazivamo ''komponentama adaptivne vrednosti''.

Osnovne komponente fitnesa su:
# dužina života — vijabilitet; i
# broj potomaka — fertilitet.

Vrednosti ovih komponenti nastaju u sadejstvu genotipa i ekoloških faktora životne sredine koju organizmi (genotip) nastanjuju.

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref = harv |author = Elliott Sober |year = 2001 |chapte = The Two Faces of Fitness |editor = R. Singh, D. Paul, C. Krimbas, and J. Beatty |title = Thinking about Evolution: Historical, Philosophical, and Political Perspectives |publisher = Cambridge University Press |paes = 309-321 |url = http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |access-date = 2018-10-25 |archivedate = 2011-07-18 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |deadurl = yes |archive-date = 2011-07-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |url-status = dead }}
* {{cite journal |author = Orr HA |title = Fitness and its role in evolutionary genetics |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 10 |issue = 8 |pages=531-9 |year = 2009 |month = August |pmid = 19546856 |doi = 10.1038/nrg2603 |pmc = 2753274}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Fitness}}
* [http://www.blackwellpublishing.com/ridley/a-z/Fitness.asp Evolution A-Z: Fitness]

{{klica-biologija}}

[[Kategorija:Evoluciona biologija]]</text>
      <sha1>bae5abucepzk3uu5fby0q51j3u2d694</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ušće (Kraljevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1777092</id>
    <revision>
      <id>42668979</id>
      <parentid>42545469</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T16:25:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43187-76</username>
        <id>381072</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42668979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5602" sha1="tta3ik5do82928bzmyyfch2w4a597so" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Ušće (razvrstavanje)}}
{{Selo u Srbiji
|mesto=Ušće
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Raški
|grad=Kraljevo
|nadm visina=338
|populacija=2040
|poštanski kod=36342 
|pozivni broj=036
|registarska oznaka=KV
|gšir=43.468
|gduž=20.617833
}}
'''Ušće''' je naseljeno mesto [[Grad Kraljevo|grada Kraljeva]] u [[Raški okrug|Raškom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 2040 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1958 stanovnika). Do [[1965]], godine je ovo naselje sedište '''opštine Ušće''' koju su činila naseljena mesta: Bare, Bojanići, Borovo, Brezova, Bzovik, Cerje, Dolac, Dražiniće, Đakovo, Gokčanica, Kamenjani, Lozno, Međurečje, Miliće, Mlanča, Orlja Glava, Plana, Polumir, Predole, Reka, Rudno, Rudnjak, Savovo, Tadenje, Tepeče, Ušće, Vrh i Zasad. Posle ukidanja samostalne opštine, teritorija bivše opštine u celini ulazi u sastav opštine Kraljevo.

== Demografija ==
U naselju Ušće živi 1621 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,8 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 630 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:2448 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:1632 color:gray1
  from:start till:end
  bar:816 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,86)(77,98) color:blue  width:2 
  points:(77,98)(100,130) color:blue  width:2
  points:(100,130)(128,130) color:blue  width:2
  points:(128,130)(157,138) color:blue  width:2
  points:(157,138)(185,155) color:blue  width:2
  points:(185,155)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=952
|p1953=1126
|p1961=1591
|p1971=1598
|p1981=1700
|p1991=1958
|p1991n=1943
|p2002s=2065
|p2002=2040
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|2002|98.13}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|9|0.44}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|4|0.19}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|green|2|0.09}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|orange|13|0.63}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|4|3.60|4.50|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|14|12.61|11.71|13}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|23|20.72|32.43|36}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|41|36.93|47.74|53}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|50|45.04|57.65|64}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|43|38.73|41.44|46}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|54|48.64|45.94|51}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|82|73.87|70.27|78}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|93|83.78|71.17|79}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|87|78.37|72.97|81}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|69|62.16|52.25|58}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|73|65.76|62.16|69}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|80|72.07|69.36|77}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|76|68.46|52.25|58}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|77|69.36|61.26|68}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|63|56.75|56.75|63}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|62|55.85|49.54|55}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|48|43.24|42.34|47}}
|prosekm=37.8
|prosekž=39.6
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|208|255|413|419|492|606|630|103|123|124|161|60|45|7|7|-|-|3.24}}

{{BrakNaseljaSrbija|866|258|549|39|15|5|836|129|547|122|24|14}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|453|44|4|154|110|6|1|14|10|47|294|97|-|10|62|-|-|28|32|6|747|141|4|164|172|6|1|42|42|53|4|6|18|13|12|4|-|-|6|2|2|2|21|24|3|-|-|5|6|8|20|34|36|7|-|-|11}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Usce2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.468,20.617833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/usce-43-28-8-n-20-37-7-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.468&amp;longitude=20.617833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Grad Kraljevo}}

[[Kategorija:Opština Kraljevo]]
[[Kategorija:Naselja u Raškom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>tta3ik5do82928bzmyyfch2w4a597so</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chiessi, Livorno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2353541</id>
    <revision>
      <id>42668992</id>
      <parentid>42056155</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Carsten Steger</username>
        <id>165163</id>
      </contributor>
      <comment>Aerial image of Chiessi inserted.</comment>
      <origin>42668992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2544" sha1="t1v63uocr8u2em7xfapaaf9wnurnyo7" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Chiessi
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = Aerial image of Chiessi (view from the southwest).jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 161
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.75974
| gduž                = 10.11274
| nadmorska_visina    = 17
| geonameid           = 3178799
}}

'''Chiessi''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 161 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 17 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Chiessi}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]</text>
      <sha1>t1v63uocr8u2em7xfapaaf9wnurnyo7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomonte, Livorno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2353921</id>
    <revision>
      <id>42669000</id>
      <parentid>42078013</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T18:20:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Carsten Steger</username>
        <id>165163</id>
      </contributor>
      <comment>Aerial image of Pomonte inserted.</comment>
      <origin>42669000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2544" sha1="jnxz2hx1mxl50w07aq7rjn7rnflvokm" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Pomonte
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Livorno (provincija)|Livorno]]
| slika               = Aerial image of Pomonte (view from the southwest).jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 299
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.74846
| gduž                = 10.12115
| nadmorska_visina    = 20
| geonameid           = 3170340
}}

'''Pomonte''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Livorno (provincija)|Livorno]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 299 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 20 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Pomonte}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Livorno}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Livorno]]</text>
      <sha1>jnxz2hx1mxl50w07aq7rjn7rnflvokm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alismatales</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2888488</id>
    <revision>
      <id>42669075</id>
      <parentid>42395594</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2643" sha1="h3mbncgibp0kjtj6753vzb3gmxg4u6c" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Alismatales
| slika        = Triglochium palustris BotGartBln310505.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = Triglochium palustris
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       = [[Plantae]]
| phylum       = [[Magnoliophyta]] 
| classis      = [[Liliopsida]]
| ordo         = '''Alismatales'''
| ordo_autorstvo = &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt;
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodica]]
| razdioba = vidi tekst
| karta_raspon        = 
| karta_raspon_širina = 
| karta_raspon_opis   = 
}}
'''Alismatales''' (žabočunolike), biljni red iz razreda jednosupnica ([[Liliopsida]]) koji uključuje 13 porodica&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biolib.cz/en/taxon/id3359/ |title=BioLib |access-date=2014-11-05 |archive-date=2015-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404055820/http://www.biolib.cz/en/taxon/id3359/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; s oko 4500 vrsta.

Poput ostalih pravih žabočunovki cijeli red voli vodena i močvarna staništa. Cvjetovi su obično raspoređeni u cvatovima, a zrelim sjemenkama nedostaje [[endosperma]].

Na popisu se nekada nalazila i porodica [[Acoraceae]] sa rodom [[Acorus]], koja se sada klasificira samostalnom redu [[Acorales]]. Njezin poznati predstavnik je [[Acorus calamus]] ili [[iđirot]].

== Porodice ==
* [[Alismataceae]] &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt;; vernakularni nazivi: [[žabočunovke]]
* [[Aponogetonaceae]] &lt;small&gt;J.G. Agardh&lt;/small&gt;; dvije ugrožene vrste
* [[Araceae]] &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; [[Kozlačevke]]; imaju 31 ugroženu vrstu
* [[Butomaceae]] &lt;small&gt;L. C. Richard&lt;/small&gt;; vernakularni nazivi: [[vodoljubovke]]
* [[Cymodoceaceae]] &lt;small&gt;N. Taylor&lt;/small&gt;
* [[Hydrocharitaceae]] &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; vernakularni nazivi: [[žabogrizovke]]
* [[Juncaginaceae]] &lt;small&gt;L. C. M. Richard&lt;/small&gt;; vernakularni nazivi: [[brulovke]]
* [[Posidoniaceae]] &lt;small&gt;Hutchinson&lt;/small&gt;
* [[Potamogetonaceae]] &lt;small&gt;Reichenbach&lt;/small&gt;; vernakularni nazivi: [[mrjesnjakovke]]
* [[Ruppiaceae]] &lt;small&gt;Horaninow&lt;/small&gt;
* [[Scheuchzeriaceae]] &lt;small&gt;Rudolphi&lt;/small&gt;
* [[Tofieldiaceae]] &lt;small&gt;Takhtajan&lt;/small&gt;
* [[Zosteraceae]] &lt;small&gt;Dumortier&lt;/small&gt;; vernakularni nazivi: [[vogovke]] s dvije ugrožene vrste

== Vernakularni nazivi ==
Nazivi dolaze po rodu žabočunovki i vrsti [[žabočun]], a kao takav javlja se i u nekim drugim slavenskim jezicima:
* Żabieńcowce, [[poljski]]
* Žabníkotvaré, [[češki]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Alismatales
|wikivrste  = Alismatales
}}

[[Kategorija:Alismatales| ]]
[[Kategorija:Monokotiledoni]]</text>
      <sha1>h3mbncgibp0kjtj6753vzb3gmxg4u6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alfred Diamantstein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029624</id>
    <revision>
      <id>42669073</id>
      <parentid>42604806</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:57:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8213" sha1="sso2lmwk1dh447ahn8chugabn8wptza" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
|ime          = Alfred Diamantstein
|slika         = Alfred_Dijamantštajn.jpg
|širina_slike    = 200px
|alt           = 
|opis       = Alfred Dijamantštajn na policijskom snimku iz 1919. godine.
|ime_po_rođenju    = 
|datum_rođenja    = [[1896]].
|mjesto_rođenja   = [[Zagreb]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]]
|datum_smrti    = [[1941]]. (dob: 44-45)
|mjesto_smrti   = ?, [[Kraljevina Jugoslavija]]
|tijelo_otkriveno = 
|uzrok_smrti   = 
|počivalište = 
|počivalište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --&gt;
|rezidencija     = 
|nacionalnost   = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
|etnicitet     = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]]&lt;ref name=&quot;io&quot;&gt;Ivan Očak, 1988, str. 5, 122, 123&lt;/ref&gt;
|državljanstvo   = Kraljevina Jugoslavija
|ostala_imena   = Alfred Dijamantštajn&lt;br&gt;Milan Danić
|poznat_po     = [[Afera Diamantstein|Aferi Diamantstein]]
|obrazovanje     = 
|alma_mater    =  
|poslodavac      = 
|zanimanje    = 
|godine_aktivnosti  = 
|mjesto_porijekla     = 
|plata        = 
|neto_vrijednost      = 
|visina        = 
|težina        = 
|titula         = 
|mandat          = 
|prethodnik   = 
|nasljednik     = 
|partija         = [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|SRPJ(k)]]
|suparnici     = 
|odbori        = 
|religija      = 
|supružnik        = 
|partner       = 
|djeca      = 
|roditelji       = Ludvig Diamantstein
|rodbina     = 
|pozivni_znak      = 
|nagrade        = 
|potpis     = 
|website       = 
|fusnote     = 
|širina_kutije     = 
}}

'''Alfred Diamantstein''' ([[Zagreb]], [[1896]] - ?, [[1941]]), [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] [[Komunistička partija Jugoslavije|komunist]] i član rukovodstva Jugoslavenske komunističke frakcije (JKF) u [[Budimpešta|Budimpešti]] za vrijeme postojanja [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]].

Nakon hapšenja [[1919]]. izdao je policiji sve što je znao o pripremi komunističke revolucije u Kraljevini SHS, što je ostalo upamćeno kao [[afera Diamantstein]].&lt;ref name=&quot;Očak-Milan-Ćopić&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/189442 Ivan Očak, Milan Ćopić, prilog biografiji]&lt;/ref&gt;

== Rana biografija ==

Alfred Diamantstein je rođen 1896 godine u Zagrebu u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] porodici Ludviga Diamantsteina.&lt;ref name=&quot;io&quot;/&gt; Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] služio je u [[Austro-ugarska vojska|vojsci Austro-Ugarske Monarhije]].&lt;ref name=&quot;lzmk&quot;&gt;{{Cite web|title=Diamantstein, Alfred|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4728|author=|authorlink=|first=|coauthors=|editor=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|format=|work=|pages=|day=|month=|year=|access-date=7. 1. 2016|archive-url=|archive-date=|quote=}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Afera Diamantstein ==
{{main|Afera Diamantstein}}
Široj javnosti [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] tj. Kraljevine Jugoslavije, a kasnije i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], je postao poznat po [[Afera Diamantstein|Aferi Diamantstein]]. Alfred je [[1919]] godine, u vrijeme hapšenja od strane redarstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina Jugoslavija), imao 23 godine. U zatvoru nije izdržao torturu te je izdao sve što je znao i radio. Kao rezultat njegovog priznanja, uhapšeno je 65 lica, među kojima su bili članovi [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] (CK) Komunističke partije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca organiziranog krajem [[1918]] u [[Moskva|Moskvi]] od jugoslavenskih komunista sudionika [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], te rukovodioci CK [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]] (SRPJ(k)) poput [[Filip Filipović|Filipa Filipovića]], [[Sima Marković|Sime Markovića]], [[Vladimir Ćopić|Vladimira Ćopića]], [[Đuka Cvijić|Đuke Cvijića]] i dr.&lt;ref name=&quot;io&quot;/&gt;

Prema referatu IV. armijske oblasti, Alfred je na saslušanju kod redarstvenog povjereništva u Zagrebu od [[2. 8.]] 1919 priznao da se je početkom iste godine, našavši se u [[Pešta|Pešti]] bez zanimanja i sredstava, bio prisiljen obratiti [[Béla Kun|Beli Kunu]] da mu omogući zaposlenje. Dobio je pismeno potpisano riješenje od Kuna, po kome se imao prijaviti komesarijatu za inozemsku propagandu i to kod šefa odsjeka Pora, koji je imao velikog upliva na sve propagatore u inostranstvu, osobito u Kraljevini Jugoslaviji. Sa tim rješenjem, Alfred se uputio u ured frakcije jugoslavenskih komunista koji su se nalazili u Pešti, Rozsa ulica 61. Predsjednik frakcije, [[Ivan Matuzović]], je po dolasku ispitivao Alfreda da se uvjeri o njegovom boljševičkom aktivizmu, članstvu u SRPJ(k)-a i koga tamo poznaje. Matuzović ga je potom uputio da se nađe sa [[Nikola Kovačević|Nikolom Kovačevićem]] i Vladimirom Ćopićem u Zagrebu, te da se obrati kapetanu [[Jugoslovenska vojska|Jugoslavenske kraljevske vojske]] Josipu Metzgeru koji ga je imao uputiti u stvaranje propagande u vojsci. Alfred je u Zagreb ponio Matuzovićevo pismo sa uputama tj. direktivama za djelovanje jugoslavenskih komunista i 5.000 mađarskih kruna (KR). U Zagrebu se preko [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] povezao s najodgovornijim komunistima te im je prenio novac i poruke za zajedničku revolucionarnu akciju. Preko njegovih ruku je do hapšenja prešlo 26.200 KR koje je u Zagrebu razdijelio članovima SRPJ(k). Prilikom hapšenja, redarstvo je kod Alfreda našlo; jednu šifru (''dobio ju je od [[Franjo Drobnik|Franje Drobnika]]'') koju su članovi SRPJ(k) koristili za međusobnu komunikaciju, bilježnicu u kojoj je pisao u kojoj je svrhi i kome izdavao novac i razne brošure [[Boljševizam|boljševičkog]] sadržaja. Na ispitivanju je Alfred priznao da je imao namjeru sve te radnje prijaviti redarstvu, jer je došao do uvjerenja &quot;''da je Bela Kun veliko zlo i da društvo ljudsko preživljuje jednu veliku svoju nesreću, a samo krivicom Bele Kuna''&quot;. Prema referatu IV. armijske oblasti, Alfred je također priznao da nikada nije bio boljševik niti je držao da se boljševička ideja može realizirati, te da žali što je prerano uhapšen jer mu je tako onemogućena namjera da se potpuno uvuče u boljševičku propagandu na tlu Kraljevine Jugoslavije i da u prikladan čas sve otkrije vlastima.

Alfred je [[7. 4.]] [[1920]] presudom proglašen krivim. Osuđen je na tri mjeseca zatvora, no kako je u zatvoru proveo više od osam mjeseci, bio je pušten na slobodu. Nakon suđenja o Alfredu se vrlo malo zna.&lt;ref name=&quot;io&quot;/&gt;

== Afera Tehnička unija ==

Pred [[Drugi svjetski rat]] Alfred Diamantstein se pojavio kao protagonist još jedne afere, ovog puta pro-fašističke, pod lažnim imenom Milan Danić. Februara [[1937]]. godine Jugoslaviju je potresla Afera &quot;Dijamantštajn - Tehnička unija - Zbor&quot;.&lt;ref&gt;npr. [http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/02/19#page/3/mode/1up Politika 19. 2. 1937, str. 4-5] i [http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/02/21?pageIndex=00007 Politika, 21.2.1937. str. 7]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; Organ [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) &quot;[[Proleter (novine)|Proleter]]&quot; ustvrdio je da je umiješan u aferu tvrtke &quot;Technische Union&quot;, koja je u to vrijeme pod izgovorom prodaje tehničke robe financirala [[Fašizam|fašistički pokret]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]].&lt;ref name=&quot;lzmk&quot;/&gt;
 
== Smrt ==

Prema nekim verzijama Alfred je ubijen na početku rata.&lt;ref name=&quot;lzmk&quot;/&gt;

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Očak|first=Ivan|title=Afera Diamantstein : prvi antikomunistički proces u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919)|year=1988|publisher=Naprijed|location=Zagreb|ref=harv}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Afera Diamantstein]]

{{Lifetime|1896|1941|Diamantstein, Alfred}}

[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Austrougarski Jevreji]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Afera Diamantstein]]
[[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugosloveni u mađarskoj revoluciji]]</text>
      <sha1>sso2lmwk1dh447ahn8chugabn8wptza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthur Penn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4562249</id>
    <revision>
      <id>42669117</id>
      <parentid>31062297</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T07:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4710" sha1="pv02jhpg05oeprwxf92gs29bzwuzgt3" xml:space="preserve">
{{Infokutija Filmska biografija
| ime        = Arthur Penn
| me_po_rođenju =Arthur Hiller Penn
| datum_rođenja = {{Birth date|1922|09|27|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Philadelphia]], [[Pensilvanija]], [[SAD]]
| datum_smrti  = {{Death date and age|2010|09|28|1922|09|27|df=y}}
| mjesto_smrti = [[New York]], [[New York (država)|New York]], SAD
| zanimanje  = filmski režiser, producent
| supružnik =Peggy Maurer (1955–2010; njegova smrt)
| djeca =[[Matthew Penn]], Molly Penn
| znameniti_filmovi = ''[[Bonnie and Clyde (film)|Bonnie and Clyde]]''&lt;br&gt;''[[Little Big Man (film)|Little Big Man]]''
| znamenite_serije = ''[[Law &amp; Order]]''
}}


'''Arthur Hiller Penn'''  (27. septembar 1922 – 28. septembar 2010) bio je [[SAD|američki]] teatarski, filmski i televizijski režiser i producent, najpoznatiji kao autor znamenitog gangstersko-biografskog filma ''[[Bonnie and Clyde (film)|Bonnie and Clyde]]'' koji se smatra začetkom pokreta zvanog kao [[Novi Hollywood]].

Penn je karijeru započeo za vrijeme vojne službe u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kada je organizirao predstave za američke trupe stacionirane u [[UK|Britaniji]]. Na njegov opus će značajan uticaj imati poratni [[makartizam|makartistički]] progoni, koji su kod njega izazvali gnušanje i sklonost prema [[nonkonformizm]]u i [[historijski revizionizam|revizionističkim]] pogledima na američku historiju. Tako se njegov filmski debi ''[[The Left Handed Gun]]'', biografija [[Billy the Kid|Billya Kida]] iz 1958. godine, često naziva jednim od prvih modernih [[revizionistički vestern|revizionističkih vesterna]]. Taj film, međutim, nije imao komercijalnog uspjeha, ali je zato ''Bonnie and Clyde'' sa svojim [[nonkonformizam|nonkonformističkim]] protagonsitima savršeno pogodio raspoloženje mlađe publike te je postao veliki hit uspkros razbijanju tadašnjih [[filmska cenzura|cenzorskih]] konvencija o eksplicitnosti nasilja. Tri godine kasnije je veliki uspjeh postigao i sa vestern-filmom ''[[Little Big Man (film)|Mali veliki čovjek]]'' koji je [[indijanski ratovi|indijanske ratove]] prikazao iz perspektive poraženih [[Američki Indijanci|Indijanaca]]. Od sredine 1970-ih mu kritika, međutim, nije bila previše sklona, te se od kraja 1980-ih preorijentirao na rad na televiziji, gdje se istakao kao jedan od producenata TV-serije ''[[Law &amp; Order]]''.  

==Djela==
{{col-begin}}
{{col-break|width=50%}}

===filmografija===
*''[[The Left Handed Gun]]'' (1958)
*''[[The Miracle Worker (1962 film)|The Miracle Worker]]'' (1962)
*''[[Mickey One]]'' (1965)
*''[[The Chase (1966 film)|The Chase]]'' (1966)
*''[[Bonnie and Clyde (film)|Bonnie and Clyde]]'' (1967)
*''[[Flesh and Blood (1968 film)|Flesh and Blood]]'' – TV-film (1968) 
*''[[Alice's Restaurant (film)|Alice's Restaurant]]'' (1969)
*''[[Little Big Man (film)|Little Big Man]]'' (1970)
*''[[Visions of Eight]]'' (dokumentarni) (segment ''The Highest'') (1973)
*''[[Night Moves (1975 film)|Night Moves]]'' (1975)
*''[[The Missouri Breaks]]'' (1976)
*''[[Four Friends (1981 film)|Four Friends]]'' (1981)
*''[[Target (1985 film)|Target]]'' (1985)
*''[[Dead of Winter]]'' (1987)
*''[[Penn &amp; Teller Get Killed]]'' (1989)
*''[[The Portrait (1993 film)|The Portrait]]'' – TV-film (1993)
*''[[Inside (1996 film)|Inside]]'' – TV-film (1996)
{{col-break}}

===teatar===
*''[[Two for the Seesaw]]'' (1958)
*''[[The Miracle Worker (drama)|The Miracle Worker]]'' (1959)
*''An Evening With [[Mike Nichols]] and [[Elaine May]]'' (1960)
*''[[All the Way Home (drama)|All the Way Home]]'' (1960)
*''[[Toys in the Attic (drama)|Toys in the Attic]]'' (1960)
*''[[Golden Boy (mjuzikl)|Golden Boy]]'' (1964)
*''[[Wait Until Dark]]'' (1966)
*''[[Sly Fox]]'' (1976)
* ''[[Who's Afraid of Virginia Woolf?]]'' (2000)
*''[[Fortune's Fool]]'' (2002)
{{col-end}}

==Vanjske veze==
* {{iBDB name|15854}}
* {{iobdb|Arthur|Penn}}
* {{iMDb name|671957}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/penn/ Arthur Penn at Senses of Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225133653/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/penn/ |date=2010-12-25 }}
* [http://www.nytimes.com/slideshow/2010/09/29/arts/20100930_Penn_slideshow.html Looking Back at Arthur Penn] – slideshow by ''The New York Times''
* [http://www.virtual-history.com/movie/person/1822/arthur-penn Literature on Arthur Penn]
*{{emmytvlegends name|arthur-penn}}

{{Arthur Penn}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1922|2010|Penn, Arthur}}
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki teatarski režiseri]]
[[Kategorija:Američki televizijski režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki televizijski producenti]]</text>
      <sha1>pv02jhpg05oeprwxf92gs29bzwuzgt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aquae S...</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4572266</id>
    <revision>
      <id>42669106</id>
      <parentid>42444677</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T04:49:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10553" sha1="mqkn8k1ixwuqwuglm1wokmeao1emogd" xml:space="preserve">[[File: Rimske iskopine na Ilidži.jpg |mini|desno|Ostaci rimske vile urbana na Ilidži]]
''Aquae S...'' predstavlja naziv [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog]] naselja na području današnjeg naselja Lužani, na [[Ilidža|Ilidži]], kod [[Sarajevo|Sarajeva]]. Puni naziv naselja još uvijek ostaje nepoznat. Za sada je pronađen natpis na kojem se naziv naselja spominje djelimično, dok za nastavak ''S...'' postoje razne teorije i pretpostavke.

Današnji [[Rimske iskopine na Ilidži|ostaci rimskog naselja]] predstavljaju arheološko područje koje je proglašeno za [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2498 |title=Rimske iskopine |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804073508/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2498 }}&lt;/ref&gt; Nalazi pokretnog arheološkoga materijala, danas se čuvaju u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Najznačajnije naselje u Sarajevskom polju u periodu vladavine [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]], je ono na Ilidži. Gradski ager ''Res publicae Aquarum S...'' sastojao se od većih i manjih naselja – ''pagi, vici'' domaćeg stanovništva u ruralnom području, te od ekonomskih zaselaka zemljoposjednika [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|''villae rusticae'']], kao i manjih zanatskih i trgovačkih naselja. Kolonija Aquae S... postala je upravni i politički centar ovog područja, a vremenom je postigla i poseban ugled kao lječilište i trgovačko središte. Planski se razvijala za vrijeme cara Marka Aurelija (161.-180.). Tada je  veliki procenat isluženih vojnika (veterana) dobio zemlju na prostoru Ilidže. Aquae S... je u 3. stoljeću tri puta unapređivala svoj status od ''municipija'', preko ''kolonije'' do ''res publike'' u vrijeme cara [[Dioklecijan]]a.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016.}}&lt;/ref&gt;

== Arheologija i nalazi ==
Prva istraživanja Ilidže započela su za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije 1882 i 1883. godine, i trajala su do 1990. godine. U istraživanjima učestvovali su arheolozi [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;veladžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title= Amina Veladžić: Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine |work=UNIVERZITET U SARAJEVU, FILOZOFSKI FAKULTET, ODSJEK ZA HISTORIJU, 2018  |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Naselje ===
Pronađen je objekat [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vile urbana]] sa peristil odjeljenjem i portikom, i sa tipičnim unutrašnjim rasporedom bogate rimske kuće, ukrašene vrijednim [[Mozaik|mozaicima]] i [[freska]]ma. Bila je kvadratnog oblika, s trideset prostorija različitih dimenzija i funkcija. Krov je bio od tegule i imbricesa. Vanjske površine zidova bile su obložene pločastim lomljenim kamenom nepravilnog oblika i pravilno tesanim kvadratnim kamenom. Ispod podova su nađene naprave za centralno zagrijavanje zgrada.

Uz nju se nalazilo više objekata koji su bili povezani kolonadama stubova i bedema. Zgrada hospicijuma (hospitium / hospitalium), građena je u više vremenski odvojenih faza. Objekat je bio javne namjene. U osnovi je izduženi pravougaonik, s nizom odaja oko unutrašnjeg dvorišta. Arheološka istraživanja pokazala su da je objekat prvobitno imao termalni karakter, s lječilištem (pars balnearia) i rekreativnim centrom. Poslije je dograđen gostinjski dio - hospitium. Građevina je bila opremljena raznim savremenim uređajima, vodovodnim i kanalizacijskim instalacijama. Grijalo se pomoću hipokaustnog sistema uređaja.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Pokretni nalazi ===
Prilikom istraživanja, 1894. godine otkriveni su oltar, žrtvenik i dva portreta posvećeni  Apolonu Tadenskom. Mozaik sa oltara postao je kasnije motiv za grb opštine Ilidže. Apolon je bio božanstvo lječilišta i streličarstva. Otkriven je i natpis koji  su tadašnji građani postavili caru [[Dioklecijan]]u (Gaius Aurelius Valerius Dioclectianus 284-305), sa imenom naselja, koje od  tada postaje administrativni centar današnjeg sarajevskog područja, sa statusom kolonije (''colonia'').&lt;ref name=&quot;Urbanizacija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=2020-04-17 |archive-date=2021-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Zanimljiv bronzani predmet s Ilidže su tri noge neke sprave, s lavljim glavama i tri ljudska poprsja. Željezni dvostruki kladivci služili su u zidarskom zanatu kao vitilj ili dlijeto. Otkriveni su željezna kuka za vješanje (jednostavne kuke za haljine), željezni noževi, koštani cilindrični držak od noža s bronzanim kolutom, oštrice od željeza, stvrdla, šilj, igla, željezne nožice na pero, šestar, potkovice. Od kamena je ulomak jedne zdjelice sa žljebićem, zatim mnogo ulomaka raznog pribora, posuda od žežene ilovače, okrajak trbušastog lonca, okrajci posuda, lonac s tri ručke, grlić boce od žučkaste ilovače, fragmenti zdjelica. Među nalazima su i svjetiljke s natpisima C. Des[si] i VIBIANI399, fragmentarni predmeti od stakla (suđe bez boje ili bijele, zelene, zagasite i modre boje), kao i ulomak debele pločaste cigle s preciznim otiskom sandale, klincima potkovane. Nađeno je mnogo fragmenata kućica nekog morskog puža, životinjskih kostiju i ljudskih lobanja.

U Sarajevskom Polju je radilo šest antičkih figlina za proizvodnju keramike i cigle. Svoje proizvode žigosali su pečatima NIMIXAM = (Maximin) i CONST […].  U radionici na Ilidži su se izrađivale amfore sa žigom COSSII.

Pronađeno su 63 komada novčića (50 bronzanih, devet bilonskih i četiri srebrena), u dvije gomile. Najstariji je iz 42. godine i najmlađi iz 364.-375. godine.

=== Mozaici === 
Otkriveno je postojanje 12 mozaika u vili urbana. Zajednička karakteristika ovih mozaika je postojanje četvrtastih polja u kojima se nalaze fguralne predstave ptica, pozorišnih maski, klasičnih geometrijskih motiva, rozeta, Gordijevog čvora, polja ispunjenog nizom trokuta, okvira u vidu pletenica, prikazi delfina, nimfi, ribe. Na mozaicima se nalaze i prikazi predstava hipokampa - morskog lava kojeg jaše Amor (dio scene thiasosa – povorke s vjenčanja Tetide i [[Posejdon]]a), predstava velike morske zmije, mozaik s oštećenim centralnim medaljonom&lt;ref name=&quot;Mozaici&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.academia.edu/5668669/Umjetnosti_antickih_mozaika_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine_Ancient_mosaics_in_the_territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title=Adnan Busuladžić: Umjetnosti antickih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine |work= Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. = 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
 
Među najbolje očuvane mozaike na Ilidži može se uvrstiti primjerak koji pripada tipu sa centralnim motivom. Ukras se sastoji od sfernog romba, oko kojeg je prostor podijeljen u četiri eliptična i četiri trapezoidna polja. Navedeni dijelovi su uokvireni motivom  beskonačne pletenice. U centralnom dijelu nalazi se prikaz nimfe. Aquae S... od 2. st. n. e. imao je vlastitu radionicu u kojoj su izrađivani mozaici pronađeni na Ilidži i u njenoj okolini.

=== Ostala nalazišta ===
Vila na Stupu, podijeljena na dva dijela, bila je izgrađena od ćerpića ili od kamena, s podnicom od ilovače. Pronađeno je dosta kuhinjskog posuđa, ulomaka stakla, oruđa, kliješta, sjekire, kose, testera, verige, makaze, srp i lemeš. Interesantan nalaz predstavlja mač. Vila je bila u posjedu imućnog zemljoradnika ilirskog porijekla. Po nalazu novca, datira se oko 300. godine, što dokazuje novac careva.

U Švrakinom Selu su ustanovljeni tragovi rimske naseobine, gdje je pronađena ara s natpisom404 čiji je dedikant bio Aurelijan Maksimin, veteran legije VIII Augusta. Osim are, konstantovani su i fragmenti rimske cigle i obrađenog kamena, što ukazuje na stambenu aktivnost na ovom prostoru.

Rimska aglomeracija postojala je u [[Trnovu]], gdje su konstatovani nalazi novčića, kamene cilindrično-valjkaste urne i ostali predmeti. Na Naklu u [[Vojkovići]]ma postojala je stražarnica za čuvanje ulaza u Sarajevsko Polje, a na prostoru [[Hrasnica|Hrasnice]] bila je naseobina vezana za poljoprivredno dobro. Tragovi naseljenosti zabilježeni su i u [[Semizovac|Semizovcu]] i na području [[Vogošća|Vogošće]], posebno uz potok Jošanicu i oko sumpornog vrela, gdje su zabilježeni ostaci rimskih građevina.

== Literatura ==
* [[Karl Pač]], - Arheološko-epigrafska istraživanja povijesti  rimske provincije Dalmacije, VII dio, Glasnik Zemaljskog muzeja  u Sarajevu XVIII, Sarajevo, 1906., 151-181 
* [[Đuro Basler]], Ruševine zgrada iz rimskog doba na Ilidži kao konzervatorski problem, Naše starine VI, Sarajevo, 1959.,1 67 -172.
* [[Esad Pašalić]] -Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja  u Sarajevu XIV, 1959., 113 -134.
* Esad Pašalić -Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. 
* Enver Imamović -Antički kultni i votivni spomenici na području   Bosne i Hercegovine,  Sarajevo, 1977.  
* Mirza Hasan Ćeman -Res Publica Aquarum S...U: Ilidža Sarajevo, Sarajevo 2000, 123-170.

== Reference ==
{{reference|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://arheon.org/aquae-s/ Aquae S] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410152130/http://arheon.org/aquae-s/ |date=2014-04-10 }}

[[Kategorija:Ilidža]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH]]
[[Kategorija:Rimski gradovi u BiH]]</text>
      <sha1>mqkn8k1ixwuqwuglm1wokmeao1emogd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Kasparian</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4577698</id>
    <revision>
      <id>42669092</id>
      <parentid>42606348</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T01:48:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2503" sha1="dvxwhuucf6c6fjnq3u4tpug369vck7e" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime        = Ana Kasparian
| slika       = Ana Kasparian on the centre Stage at Collision 2017 in New Orleans, Louisiana (3x4 cropped).jpg
| opis     = Kasparian u svibnju 2017.
| ime_po_rođenju  = Anahit Misak Kasparian
| datum_rođenja  = {{Birth date and age|1986|7|7|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Northridge, Los Angeles|Northridge]], [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište   = [[West Hollywood, California|West Hollywood]], Kalifornija, SAD
| nacionalnost = [[SAD|američka]]
| obrazovanje   = [[Bachelor of Arts, Journalism]]&lt;br/&gt;[[Master of Arts in Political Science]]
| alma_mater  = [[California State University, Northridge]]
| zanimanje  = televizijska voditeljica
| poslodavac    = ''[[The Young Turks]]''
| televizija  = ''[[The Young Turks#Weeknight program on Current TV|The Young Turks with Cenk Uygur]]''
| pokret    = [[progresivizam u SAD|progresivizam]]
| supružnik      =  Christian Lopez (vj. 2016)
}}

'''Anahit Misak Kasparian''',&lt;ref name=armenian&gt;{{cite web|url=http://www.theyoungturks.com/story/2007/10/26/124637/27/news/The-Young-Turks-From-an-Armenian-s-Perspective|title=The Young Turks ... From an Armenian's Perspective|author=Kasparian, Ana|date=October 26, 2007|archivedate=June 4, 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120604092736/http://www.theyoungturks.com/story/2007/10/26/124637/27/news/The-Young-Turks-From-an-Armenian-s-Perspective|publisher=The Young Turks|accessdate=25. II 2012}}&lt;/ref&gt; ({{lang-hy|Անահիտ Միսաքի Գասպարյան}}, {{IPA-hy|ɑnɑˈhid miˈsɑkʰ kʰɑsbɑˈɾjɑn|pron}}; born July 7, 1986),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://asbarez.com/arm/72679|script-title=hy:ԼՈՒՍԱՐՁԱԿ- Երիտհայուհին|author=ՄԱՆՈՅԵԱՆ, ԳԷՈՐԳ|date=April 30, 2005|accessdate=25. III 2012|language=Armenian|trans-title=Lusardzak – Yerithayuhin|archive-date=2013-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928002926/http://asbarez.com/arm/72679|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; poznatija kao '''Ana Kasparian''', je [[SAD|američka]] politička komentatorica [[ljevica|lijeve]] orijentacije, poznata kao su-voditelj i producent političke web-emisije ''[[The Young Turks]]''.

==Izvori==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
{{Commons category}}
*{{IMDb ime}}
*[http://www.tytnetwork.com ''TYT Network'']

{{Lifetime|1986||Kasparian, Ana}}

[[Kategorija:Američke televizijske voditeljice]]
[[Kategorija:Američki politički komentatori]]
[[Kategorija:Američki televizijski producenti]]</text>
      <sha1>dvxwhuucf6c6fjnq3u4tpug369vck7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avanture Borivoja Šurdilovića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4600910</id>
    <revision>
      <id>42669127</id>
      <parentid>42395793</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T10:20:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4940" sha1="h35s0pcb8625uj2ur7qttc3tqzn44xk" xml:space="preserve">{{Infokutija film
 | naslov        = Avanture Borivoja Šurdilovića
 | slika        = Avanture Borivoja Surdilovica.jpg
 | opis   = DVD omot
 | godina       = {{Filmdate|1980|6|10|df=y}}
 | zemlja        = {{flag|SFR Jugoslavija}}
 | jezik        = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]
 | žanr         = [[Filmska komedija|komedija]]
 | režija       = [[Aleksandar Đorđević (reditelj)|Aleksandar Đorđević]]
 | scenario     = [[Siniša Pavić]]
 | muzika       = [[Vojkan Borisavljević]]
 | uloge        = [[Ljubiša Samardžić]]&lt;br /&gt;[[Bora Todorović]]&lt;br /&gt;[[Miodrag Petrović Čkalja]]&lt;br /&gt;[[Žika Milenković]]&lt;br /&gt;[[Vesna Čipčić]]&lt;br /&gt;[[Radmila Savićević]]
 | producent    = Dragoljub Marković
 | kompanija    = [[Croatia film]] &lt;br /&gt; [[Radio-televizija Srbije|RTV Beograd]]
 | studio       = 
 | trajanje      = 88 min.
 | montaža      = Radmila Nikolić
 | snimatelj     = Đorđe Nikolić
 | scenografija = Vladislav Lašić
}}
'''''Avanture Borivoja Šurdilovića''''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenska]] [[filmska komedija]] iz [[1980. na filmu|1980]]. godine. Režirao ga je [[Aleksandar Đorđević (reditelj)|Aleksandar Đorđević]], a scenario je pisao [[Siniša Pavić]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.filmovi.com/yu/film/277.shtml|title=Avanture Borivoja Šurdilovića|publisher=filmovi.com|date= |accessdate=10. 7. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Snimljena je uporedo sa TV-serijom ''[[Vruć vetar]]'' i predstvalja kombinaciju njene treće i četvrte epizode. Premijerno je prikazan [[10. jun]]a [[1980]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.idemoukino.com/film/trailer/8075/Avanture-Borivoja-Surdilovica|title=Avanture Borivoja Šurdilovića|publisher=idemoukino.com|date=|accessdate=10. 7. 2013.|archive-date=2013-11-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20131110190340/http://www.idemoukino.com/film/trailer/8075/Avanture-Borivoja-Surdilovica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

Borivoja Šurdilovića, berberina bez posla, zadivi sjaj i razmetanje novcem prijatelja Slobodana Mihajlovića zvanog Bob iz detinjstva koji je postigao uspeh u Nemačkoj. Bob mu predlaže da i on ode u Nemačku, i kaže da će mu pomoći da nađe posao. Šurda ubrzo odlazi kod Boba u Nemačku i shvata da Bob zapravo nije uspešan kao što se hvali, i da je iskorišćavao gostoprimstvo svoje bogate ljubavnice Afronzine, koja je baš u danu Šurdinog dolaska, nezadovoljna Bobovim ponašanjem odlučila da ga izbaci iz kuće. Bob je ipak pokušao da se snađe kao i da pomogne Šurdi, poslavši ga kod svojih poznanika kako bi mu dali neki posao, ali Šurda nijednim poslom nije zadovoljan pa odlučuje da se vrati u Beograd kod ujaka Firge. Šurda dobija posao u samoposluzi, gde nadgleda kupce da ne kradu, ali prvi koga je uhvatio u krađi je upravo Bob koji se i sam vratio iz Nemačke pošto nije mogao da nađe novi posao. Šurda traži da Bob plati aparat za brijanje koji je ukrao, ali on nema para, i nagovara Šurdu da plati umesto njega, zbog čega Šurda dolazi u sukob sa šefom. Posle sedam dana rada Šurda dobija otkaz. Potom u kafani upoznaje Vesnu, koja mu se veoma dopada. Uprkos razočarenju svog oca Soće, koji mu je našao bogatu udavaču, Šurda joj nudi brak, na šta Vesna odmah pristaje.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Ljubiša Samardžić]] || Borivoje Šurdilović – Šurda
|-
|[[Bora Todorović]] || Slobodan Bob Mihajlović
|-
|[[Miodrag Petrović Čkalja]] || Blagoje Popović – Firga
|-
|[[Radmila Savićević]] || Šurdina baba
|-
|[[Živojin Milenković|Žika Milenković]] || Soća Šurdilović
|-
|[[Vesna Čipčić]] || Vesna Šurdilović
|-
|[[Ljubica Ković]] || Jana Šurdilović
|-
|[[Ljubica Šćepanović]] || Šurdina sestra
|-
|[[Mladen Nedeljković Mlađa|Mladen Nedeljković]] || Šurdin zet
|-
|[[Ružica Sokić]] || Anđelija
|-
|[[Dara Čalenić]] || Bobova ljubavnica Afronzina
|-
|[[Branko Cvejić]] || Vesnin bivši dečko
|-
|[[Ljubomir Didić]] || Svetolik Popadić – Baćko
|-
|[[Dragoljub Gula Milosavljević]] || Bobov prijatelj
|-
|[[Dušan Poček]] || šef samoposluge
|-
|[[Milivoje Mića Tomić|Milivoje Tomić]] || Vesnin stanodavac
|-
|[[Mihajlo Bata Paskaljević]] || Žilijen Živago
|-
|[[Mira Dinulović]] ||Službenica u zavodu za zapošljavanje
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov|id=180460|title=Avanture Borivoja Šurdilovića}}
* [http://www.port.rs/avanture_borivoja_surdulovica_avanture_borivoja_surdilovica/pls/fi/films.film_page?i_film_id=114719&amp;i_city_id=3372&amp;i_county_id=-1&amp;i_topic_id=2 Avanture Borivoja Šurdilovića - Port] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160323023759/http://port.rs/avanture_borivoja_surdulovica_avanture_borivoja_surdilovica/pls/fi/films.film_page?i_film_id=114719&amp;i_city_id=3372&amp;i_county_id=-1&amp;i_topic_id=2 |date=2016-03-23 }}

[[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]</text>
      <sha1>h35s0pcb8625uj2ur7qttc3tqzn44xk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Annette Funicello</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4606369</id>
    <revision>
      <id>42669101</id>
      <parentid>42512374</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T03:24:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5360" sha1="03imeo79jsu2yt0ybojmzhlo1yv2xn3" xml:space="preserve">{{Infokutija glumica
| ime          = Annette Funicello
| slika         = Annette Funicello Former Mouseketeer 1975.jpg
| opis       = Funicello godine 1968.
| ime_po_rođenju    = Annette Joanne Funicello
| datum_rođenja = {{Birth date|1942|10|22}}
| mjesto_rođenja = [[Utica, New York|Utica]], [[New York (država)|New York]], [[SAD]]
| datum_smrti    = {{Death date and age|2013|04|08|1942|10|22|df=y}}
| mjesto_smrti   = [[Bakersfield, California|Bakersfield]], [[Kalifornija]], SAD
| zanimanje    = glumica, pjevačica
| period  = 1955–1995
| supružnik        = {{marriage|Jack Gilardi|1965|1981|reason=razvod}}&lt;br&gt;{{marriage|Glen Holt|1986|2013|reason=njena smrt}}
| djeca      = 3
}}

'''Annette Joanne Funicello''' (22. oktobar 1942&amp;nbsp;– 8. april 2013) je bila [[SAD|američka]] glumica i pjevačica, najpoznatija kao zvijezda ''[[beach party film|beach party]]'' filmova sredine [[1960-e na filmu|1960-ih]]. Funicello je karijeru započela kao [[dijete glumac]] te slavu stekla kao najpopularniji od svih ''mouseketeera'', odnosno stalnih članova glumačke postave dječje Tv-serije ''[[Mickey Mouse Club]]''. 1992. godine se povukla iz javnosti nakon što joj je dijagnosticirana [[multipla skleroza]].

[[Paul Anka]] je u mladosti bio nesretno zaljubljen u nju, te joj je posvetio pjesmu ''[[Puppy Love (Paul Anka)|Puppy Love]]'', koja je 1960. godine postala veliki hit.

==Filmografija==
*''[[The Shaggy Dog (1959 film)|The Shaggy Dog]]'' (1959)
*''[[Babes in Toyland (1961 film)|Babes in Toyland]]'' (1961)
*''Elfego Baca: Six Gun Law'' (1962) (kompilacija serije ''Wonderful World of Color'')
*''The Horsemasters'' (1962) (kompilacija epizoda serije ''Wonderful World of Color'')
*''[[Beach Party]]'' (1963)
*''[[The Misadventures of Merlin Jones]]'' (1964)
*''[[Muscle Beach Party]]'' (1964)
*''[[Bikini Beach]]'' (1964)
*''[[Pajama Party (film)|Pajama Party]]'' (1964)
*''[[Beach Blanket Bingo]]'' (1965)
*''[[The Monkey's Uncle]]'' (1965)
*''[[Ski Party]]'' (1965) (cameo)
*''[[How to Stuff a Wild Bikini]]'' (1965)
*''[[Dr. Goldfoot and the Bikini Machine]]'' (1965) (cameo)
*''[[Fireball 500]]'' (1966)
*''[[Thunder Alley (film)|Thunder Alley]]'' (1967)
*''[[Head (film)|Head]]'' (1968)
*''[[Back to the Beach]]'' (1987)
*''[[Troop Beverly Hills]]'' (1989) (cameo)
*&quot;[[Lots of Luck]]&quot; (1985)

==Televizijski nastupi==
*''[[Mickey Mouse Club]]'' (1955–59; 1977; 1980; 1990; 1993)
*''[[Zorro (TV serija, 1957)|Zorro]] (1959; 1961)
*''[[The Danny Thomas Show]]'' (član postave 1959)
*''[[The Horsemasters]]'' (1961)
*''[[Escapade in Florence]]'' (1962)
*''Wagon Train'', epizoda &quot;The Sam Pulaski Story&quot; (1963)
*''[[The Greatest Show on Earth (TV serija)|The Greatest Show on Earth]]'', epizoda &quot;Rosetta&quot; (1964)
*''Burke's Law'', epizoda &quot;Who Killed The Strangler&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0533888/&lt;/ref&gt;&quot; (January 6, 1965)
*''Easy Does It... Starring Frankie Avalon'' (1976) (ljetna zabavna TV-emisija)
*''[[Love, American Style]]'', segment &quot;Love and the Tuba&quot; (zajedno sa Frankiejem Avalonom, 1971)
*''Frankie and Annette: The Second Time Around'' (1978) (neprodani pilot)
*''[[Fantasy Island]]'', epizoda &quot;Ghostbreaker&quot; (1978) &lt;ref&gt;{{cite web |author=TV.com |url=http://www.tv.com/fantasy-island-1978/birthday-party-ghostbreaker/episode/53212/summary.html |title=Fantasy Island: Birthday Party / Ghostbreaker – Season 2, Episode 20 |publisher=TV.com |date=March 3, 1979 |accessdate=7. II 2012 |archive-date=2020-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317085346/http://www.tv.com/shows/fantasy-island/birthday-party-ghostbreaker-53212/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*''The Mouseketeer Reunion'' (23. novembar 1980)
*''[[Lots of Luck]]'' (1985; TV film)
*''[[Growing Pains]]'', epizoda &quot;The Seavers and the Cleavers&quot; (guest star, 1985)
*''[[Pee-wee's Playhouse Christmas Special]]'' (gostujući nastup, 1988)
*''[[Full House]]'', epizoda &quot;Joey Goes Hollywood&quot; (gostujući nastup sa Frankiejem Avalonom, 29. mart 1991)
*''A Dream Is a Wish Your Heart Makes: The Annette Funicello Story'' (1995; TV film)
*[http://www.imdb.com/title/tt0323245/ ''The Mickey Mouse Club Story''] (1995; dokumentarni film)

==Knjige==
* Funicello, Annette and Patricia Romanowski. ''A Dream is a Wish Your Heart Makes: My Story'' 1994, {{ISBN|0-7868-8092-9}}
* ''The Annette Mysteries'': Includes ''The Desert Inn Mystery'', ''The Mystery at Moonstone Bay'', ''The Mystery at Smugglers' Cove'', and ''Sierra Summer''

==References==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Annette Funicello}}
* {{IMDb name|0002088}}
* {{Tcmdb name|67014}}
* {{IMDb title|0112898|title=A Dream Is a Wish Your Heart Makes: The Annette Funicello Story}}
* [http://annetteconnection.com/ Annette Funicello] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411093443/http://annetteconnection.com/ |date=2013-04-11 }}
* [https://archive.today/20130423034052/https://www.lifestory.com/StoryDetail/StoryDetail?lifeStoryId=20134_62de731d-92d3-43e7-944a-3ec94b4525d6 Annette Funicello on LifeStory.com] Share how she touched your life.
* [http://d23.disney.go.com/news/2013/04/beloved-mouseketeer-and-iconic-teen-star-annette-funicello-passes-away/ Obituary from Disney D23]
* [http://www.briansdriveintheater.com/annettefunicello.html Annette Funicello] at Brian's Drive In Theatre
* {{Find a Grave|108035124}}

{{Authority control}}</text>
      <sha1>03imeo79jsu2yt0ybojmzhlo1yv2xn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološko nalazište Prozor (Lika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608801</id>
    <revision>
      <id>42669109</id>
      <parentid>41573988</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6113" sha1="7yw9p4mz5suym7bpu2qpytxr1xei01o" xml:space="preserve">'''Arheološko nalazište Prozor (Gračac)''', [[Lika]], [[Hrvatska]], pripada ilirskom plemenu [[Japodi]].&lt;ref name=&quot;IliriH&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/134360394/POVIJEST-JAPODA|title= POVIJEST JAPODA |work= Ministarstvo kulture RH |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od prahistorijskog naselja, [[Japodske gradine|dvojne gradine]] Veliki i Mali Vital, a ispod se nalazi jedna od najvećih japodskih nekropola.&lt;ref name=&quot;IliriH&quot;/&gt;

Postoje podaci da je prva istraživanja 1888. godine obavio austrijski major Ramberger. Istraživanja su obavljena  od 1900. do 1901. Nakon toga Prozor postaje sinonimom za Japode i japodsku kulturu. Tokom 1988 je na Velikom Vitlu istraženo pet prahistorijskih kuća i osim ognjišta oko kojih je bilo keramičkih grijalica i kamenih žrvnjeva, na cijelom prostoru kuća nađeno je mnogo ulomaka keramike i samo jedan jedini bronzani nalaz - mali pojasni okov.&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – JAPODI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

U Prahistorijskoj zbirci Naturhistorisches Museuma u [[Beč]]u i Arheološkom muzeju u [[Zagreb]]u su nalazi sa ovog lokaliteta.
== Nalazi ==
'''Ovalno zrno tamnocrvenog [[jantar]]a ukrašeno [[Geometrija|geometrijskim ornamentima]]''', dimenzija duljina 5 cm, širina 3,6 cm, debljina 2 cm,  oštećeno na užim krajevima. Donji dio je ravan, gornji blago zaobljen, a po duljini je skroz probušeno. Zaravnjena strana zrna podijeljena je u četiri friza nejednake širine. U prva tri su geometrijski motivi, a četvrti  ukrašen je  nizom od četiri ratnika koji su profilom okrenuti na lijevu stranu. Ljudske figure predstavljene su visokim istokračnim trokutima sa šljemovima i štitovima.
 
'''Malo zrno jantara u obliku dvije antitetično postavljene ljudske glave''', dimenzija: dužina 3,2 cm, visina 1,9 cm, debljina 1,3 cm, sa otvorom u sredini, pa se predpostavlja da je zrno bilo dio nekog većeg ukrasnog predmeta na koji je bilo pričvršćeno. Na zrnu je plastični prikaz dvije glave ratnika sa šljemovima i štitovima.&lt;ref name=&quot;ružica&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/33656 |title= Ružica Drechsler-Bižić: Rezultati istraživanja japodske nekrople u Kompolju |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230821214350/https://hrcak.srce.hr/file/33656 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
 
Na dva '''bronzana okova''' iz nekropole u Prozoru prikazane su povorke ratnika: na jednom šest, a na drugom osam. Na glavama imaju stilizirane šljemove Iliro-grčkog tipa s krestom. &lt;ref name=&quot;Iliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/46512954/Branka-Raunig-Umjetnost-i-Religija-Prahistorijskih-Japoda |title= UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA|work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Trapezoidna pojasna kopča''' (5 kom.) svojom izradbom očituje utjecaje mediteranskoga kulturnog kruga, i otkrivene su i na području [[Daorsi|Daorsa]] i [[Labeati|Labeata]]. Kopča je gotovo reduciranih simboličkih scena, a uz to je njezina izradba znatno ispod zanatske razine do sada poznatih primjeraka iste vrste. Rad je domaćega, japodskog majstora, koji je po uzoru na uvezene bogatije ukrašene primjerke nastojao izraditi oblogu kopče, sa likom krilate glave božanstva, smještenu između antitetično postavljenih ptica.&lt;ref name=&quot;Branka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230820184838/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y }}&lt;/ref&gt;
==== Ostali nalazi ====
Zrno - jantar, nalik leći s vertikalno probušenom rupicom: 2,7 cm.

Karike - bronzane, okrugle; manja ima romboidan presjek, a veća ovalan.

Aplike (13 kom.) - bronzane, kalotasta oblika s rupicom po sredini i izvučena koncentričnim krugovima ukrašena oboda, 10 oštećenih: 2 cm.
 
Nož - [[Željezo|željezni]], ravna hrpta i zakrivljena sječiva, jezičak u obliku pločice, oštećen: duž. sječiva 20,5 cm, duž. jezička 4,5 cm, šir. sječiva 2-2,8 cm.
 
Nož - željezni, s drškom od drva (očuvani tragovi) pojačanom pojasevima od bronanoga lima, hrbat ravan, sječivo zakrivljeno, oštećen: dužinom sječiva 12 cm, duž. ručke oko 6,5 cm, šir. sječiva 1-1,5 cm

Fibula - bronzana, sa spiralom od 19 navoja te s unatrag, prema ovalnom luku savijenom nožicom ukrašenom roskanjem i ovalnim zadebljanjima: duž. 11,6 cm, vis. 3,6 cm.

Gnathia posuda na niskoj prstenastoj nozi - keramika debljih stijenki, s vanjske i djelomično unutrašnje strane prevučena crnim, nejednako nanesenim firnisom; rame i vrat ukrašeni širim i užim trakama, mjestimice obrubljenim nizom nepravilnih točkica nalik listićima. Ornament i nožica s dijelom dna posude oslikani su svijetlosivom bojom, oštećena: vis. 16 cm, otvora 8,4 cm, trbuha 12,3 cm, dna 5,5 cm.

Svi predmeti, izuzev posude Gnathia, koja je importirani predmet, proizvod su domaćih radionica. Kopča svojom izradbom očituje utjecaje mediteranskoga, a fibula keltskoga kulturnog kruga, dok se ostali predmeti odlikuju značajkama japodske oblikovne tradicije.&lt;ref name=&quot;Dubravka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/39903 |title= Dubravka Balen-Letunić: Figuralno ukrašene trapezoidne pojasne kopče tipa Prozor |work= Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 28-29 No. 1, 1995. |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Literatura == 
* [[Borivoj Čović]], Duhovna kultura Ilira, Simpozij Herceg-Novi 1982, Sarajevo 1984, s. 7-13.
== Reference ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Japodi]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>7yw9p4mz5suym7bpu2qpytxr1xei01o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alexa Wild</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4610458</id>
    <revision>
      <id>42669068</id>
      <parentid>42657517</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8019" sha1="srvau3vh363nktevzfczxw8w9xbc811" xml:space="preserve">{{Infokutija porno glumac
 | ime = Alexa Wild
 | slika = 
 | širina_slike = 
 | opis = 
 | ime_po_rođenju = Aleksandra Bukovčan
 | nadimak = 
 | datum_rođenja = {{bda|1988|2|29|df=y}}
 | mjesto_rođenja = [[Koprivnica]], {{zastava|SFRJ}}
 | nacionalnost= [[Hrvati|hrvatska]]
 | datum_smrti      = 
 | mjesto_smrti     = 
 | zanimanja = 
 | period_aktivnosti = [[2011]]-[[2016]]
 | broj_filmova = 
 | znameniti_filmovi = 
 | supružnik = 
 | visina  = 1,74
 | masa = 50
 | oči = braon
 | kosa = plava
 | mjere = 82-61-92
 | penis = 
 | obrezan = 
 | orijentacija = [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]]
 | tjelesna_odlika =
 | nagrada = 
 | iafd              = 
 | imdb              =5201386
 | afdb              = 
}}
'''Aleksandra Bukovčan''' ([[Koprivnica]], [[29. februar]] [[1988]]), poznata pod umetničkim imenom '''Aleksa Vajld''' ({{jez-engl|Alexa Wild}}), bivša je [[hrvatska]] [[Pornografski glumci i glumice|pornografska glumica]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zavod69.si/porno-zvezde/alexa-wild/|title=Alexa Wild|publisher=zavod69.si|date=|accessdate=3. 12. 2013.|archive-date=2017-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170513000543/http://zavod69.si/porno-zvezde/alexa-wild/}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Aleksa Vajld je svoju karijeru u porno industriji započela [[2011]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.freeones.com/html/a_links/bio_Alexa_Wild.php|title=Alexa Wild Biography|publisher=freeones.com|date= |accessdate=3. 12. 2013.}}&lt;/ref&gt; Veliku popularnost, osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], stekla je i u drugim zemljama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Poznata je kao prva hrvatska međunarodna visokobudžetna pornografska glumica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rtl.hr/tabloid/zvijezde/184694/od-malena-sam-voljela-seks-golotinju-i-pornice/|title=Od malena sam voljela seks, golotinju i porniće!|publisher=rtl.hr|date=|accessdate=3. 12. 2013.|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109082602/http://www.rtl.hr/tabloid/zvijezde/184694/od-malena-sam-voljela-seks-golotinju-i-pornice/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Osim u Hrvatskoj, [[pornografski film|porno-filmove]] snimala je i u celoj [[Evropa|Evropi]]. Snimala je i sa poznatim porno glumcima kao što su [[Roko Sifredi]] i Pir Vodman.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zauder-film.hr/Novosti|title=Alexa Wild - Hrvatska porno zvijezda!|publisher=zauder-film.hr|date=|accessdate=3. 12. 2013.|archive-date=2013-12-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209131527/http://zauder-film.hr/Novosti|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vesti-online.com/Scena/Film/182256/Hrvatska-porno-zvezda-Na-redu-seks-sa-20-muskaraca-odjednom|title=Hrvatska porno zvezda: Na redu seks sa 20 muškaraca odjednom!|publisher=vesti-online.com|date=|accessdate=3. 12. 2013.}}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Poznatiji filmovi koji su stekli popularnost i širu pažnju javnosti su: ''Vatrena hrvatica Alexa Wild i prijatelji'', ''Alexa i Max Wild - prvi hrvatski porno par'', koji je snimala sa svojim suprugom Maks Vajldom, ''Nove ex-Yu porno zvijezde'', ''Hrvatsko-srpska seks rapsodija'', kao i [[Slovenija|slovenački]] ''[[Idemo svojim putem]]'', koji je snimala sa slovenačkom starletom [[Urška Čepin|Urškom Čepin]], hrvatskom porno-glumicom [[Tina Blade|Tinom Blejd]], [[Srbija|srpskom]] porno glumicom [[Čeri Kis]] i slovenačkim porno glumicama [[Santana Blu|Santanom Blu]] i [[La Toja|La Tojom]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://supermen.tportal.hr/zabava/211101/Pornografski-brak-Srpkinja-Hrvatica-i-Slovenki.html |title=Pornografski brak Srpkinja, Hrvatica i Slovenki |publisher=supermen.tportal.hr |date= |accessdate=3. 12. 2013. |archive-date=2013-12-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204163628/http://supermen.tportal.hr/zabava/211101/Pornografski-brak-Srpkinja-Hrvatica-i-Slovenki.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hardcoreclub.si/en/rolling/hard-core-club-the-latest-slovenian-hardcore-flick/|title=HARD CORE CLUB &amp; THE LATEST SLOVENIAN HARDCORE FLICK|publisher=hardcoreclub.si|date=|accessdate=3. 12. 2013.|archive-date=2014-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20140109141743/http://hardcoreclub.si/en/rolling/hard-core-club-the-latest-slovenian-hardcore-flick/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nastupala je na više sajmova [[Erotika|erotike]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/xmag/clanak/pored-ovih-cura-alexa-wild-izgledala-je-gotovo-nevino-na-eros4u/586375.aspx|title=Pored ovih cura, Alexa Wild izgledala je gotovo nevino na Euros4U|publisher=index.hr|date= |accessdate=3. 12. 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/alexa-wild-gola-dijelila-autograme-na-sajmu-erotike-eros4u--ja-sam-presretna-i-prezadovoljna--ovo-je-definitivno-najbolji-posao-sto-postoji-/991459/|title=Pornoglumica Alexa Wild gola dijelila autograme na erotskom sajmu u Zagrebu|publisher=jutarnji.hr|date=|accessdate=3. 12. 2013.|archive-date=2014-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307100048/http://www.jutarnji.hr/alexa-wild-gola-dijelila-autograme-na-sajmu-erotike-eros4u--ja-sam-presretna-i-prezadovoljna--ovo-je-definitivno-najbolji-posao-sto-postoji-/991459|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nadlanu.com/pocetna/zivot/ljubav-i-seks/Sajam-erotike-u-Celju---Lizalice-u-obliku-penisa-ili-vagine-Foto.a-161458.266.html|title=Sajam erotike u Celju|publisher=nadlanu.com|date=|accessdate=3. 12. 2013.|archive-date=2017-02-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20170217041227/http://www.nadlanu.com/pocetna/zivot/ljubav-i-seks/Sajam-erotike-u-Celju---Lizalice-u-obliku-penisa-ili-vagine-Foto.a-161458.266.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Februar]]a [[2016]]. objavila je da prekida porno karijeru.&lt;ref&gt;[https://epodravina.hr/foto-fanovi-u-soku-alexa-wild-objavila-kraj-porno-karijere/ „Fanovi u šoku: Alexa Wild objavila kraj porno karijere“], ''epodravina.hr'', [[6. februar]] [[2016]].&lt;/ref&gt;

2019. godine se učlanila u stranku [[Živi zid]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/drustvo/3343715/bivsa-pornoglumica-alexa-wild-zakoracila-u-politicke-vode-neki-ce-je-se-sjetiti-kao-mentorice-nasoj-varazdinki-tini-blade/|title=Bivša pornoglumica Alexa Wild zakoračila u političke vode. Neki će je se sjetiti kao mentorice našoj Varaždinki Tini Blade|pristup=24. II 2019|date=21.02.2019|publisher=[[RTL Televizija|Varaždinski RTL]]}}&lt;/ref&gt;

== Izabrana filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#ffe4e1; text-align:center;&quot;
! Godina
! Naziv filma
! Produkcija
|-{{ligne grise}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2013. || ''Alexa i Max Wild - prvi hrvatski porno par'' || ''Zauder Film''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''[[Idemo svojim putem]]'' || ''Zavod 69''
|-{{ligne grise}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Hrvatsko-srpska seks rapsodija'' || ''Zauder Film''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Models jung und verfickt'' || ''Magma''
|-{{ligne grise}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Nove ex-Yu porno zvijezde'' || ''Zauder Film''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Perry's DP's 3'' || ''Evil Angel''
|-{{ligne grise}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Rocco's POV 20'' || ''Evil Angel''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Vatrena hrvatica Alexa Wild i prijatelji'' || ''Zauder Film''
|-{{ligne grise}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Versklavt 2'' || ''Magma''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2012. || ''Viens Diner Ma Femme Est Au Menu'' || ''JTC''
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|5201386|Alexa Wild}}
* [http://alexawild.com/ Zvanični vebsajt] ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj''
* [http://www.definebabe.com/models/ll7g/alexa-wild/ Profil na definebabe]
* [http://www.eurobabeindex.com/sbandoindex/alexawild.html Profil na eurobabeindex.com]

{{DEFAULTSORT:Vajld, Aleksa}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Hrvatske pornografske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Koprivnica]]</text>
      <sha1>srvau3vh363nktevzfczxw8w9xbc811</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mohammad Salah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4620333</id>
    <revision>
      <id>42668933</id>
      <parentid>42644772</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:17:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7264" sha1="6gjygknvgs6khqveuezbefb7ex9g7j8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mohammad Salah
| slika                     = Mohamed Salah 2018.jpg
| punoime                   = Mohammad Salah Hamid Mahrus Gali
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[15. lipnja]] [[1992.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|EGI}} [[Nagrig]]
| rodnadržava               = [[Egipat]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Arapi]]n
| državljanstvo             = {{flagicon|EGI}} [[egipat|egipatsko]]
| visina                    = 1.75 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|TUR}} [[Trabzonspor]]
| brojnadresu               = 61

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2010 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|EGI}} [[Al-Mokaulun]]
| nastupi(golovi)1           = 38 (11)
| godine2                    = 2012 – 2014
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]]
| nastupi(golovi)2           = 47 (9)
| godine3                    = 2014 – 2016
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
| nastupi(golovi)3           = 13 (2)
| godine4                    = 2015 
| klubovi4                   = → {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)4           = 16 (6)
| godine5                    = 2015 – 2016 
| klubovi5                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)5           = 34 (14)
| godine6                    = 2016 – 2017
| klubovi6                   = {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (15)
| godine7                    = 2017 – 2026
| klubovi7                   = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| nastupi(golovi)7           = 315 (191)
| godine8                    = 2026 –
| klubovi8                   = {{flagicon|TUR}} [[Trabzonspor]]
| nastupi(golovi)8           = 0 (0)
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2011 – 
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|EGI}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 121 (68)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 5.8.2026
}}
{{Commonscat}}
'''Mohammad Salah Hamid Mahrus Gali''' ([[arapski]]: محمد صلاح حامد محروس غالى, {{IPA-arz|mæˈħam.mæd sˤɑˈlɑːħ ˈɣæːli}}; [[Nagrig]], [[15. lipnja]] [[1992.]]), [[egipat]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji napadača i trenutno je član turskog [[Trabzonspor]]a.

Salah je svoju profesionalnu karijeru započeo [[2010.]] godine u rodnom gradu, igrajući za [[El Mokawloon]] u [[Egipatska Premijer liga|egipatskoj Premijer ligi]]. Nakon dvije sezone, potpisao je za [[švicarska|švicarski]] [[FC Basel|Basel]] za nepoznati iznos. U Švicarskoj je odmah stekao status zvijezde, postavši [[Švicarska Super liga|švicarski prvak]] u debitantskoj sezoni te dobitnik nagrade za najboljeg igrača. Njegovi nastupi privukli su pažnju engleskog [[Chelsea FC|Chelseaja]], koji ga je [[2014.]] godine na koncu i kupio za £11,000,000. Ipak, u Chelseaju je igrao sporadično tako da mu je klub dozvolio posudbe u [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] i, kasnije, [[A.S. Roma|Romu]], koja ga je na koncu otkupila za €15,000,000. 

Nakon serije konstantnih dobrih nastupa u [[Rim]]u i važnoj ulozi u osvajanju drugog mjesta uz rekordan broj bodova tokom [[2017.]] godine, Salah se na kraju sezone vratio u Premijer ligu, potpisavši za [[Liverpool FC|Liverpool]] za iznos od £36,900,000. Tokom svoje druge epizode u Engleskoj, Salah je adaptirao svoju igru i od krilnog igrača postao čisti napadač, postavši tako jedan od glavnih igrača Liverpoola. Ubrzo će oboriti klupski rekord po broju golova u debitantskoj sezoni te postati prvi igrač koji je dobio tri nagrade za igrač mjeseca u istoj sezoni. U sezoni [[2017.]]/[[2018.]], Salah je izabran u [[PFA Momčad godine|momčad godine]], igrač godine po izboru ostalih igrača i navijača, igrač godine nogometnih novinara te igrač sezone Premijer lige, osvojivši istovremeno [[Zlatna kopačka Premier lige|zlatnu kopačku]] za 32 postignuta gola u 36 utakmica. Klub je napustio [[2026.]] godine te je potpisao za [[Trabzonspor]].

Na međunarodnoj razini, Salah je predstavljao [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] još u omladinskim kategorijama, osvojivši broncu na U-20 Kupu nacija te sudjelovavši na FIFA U-20 Svjetskom prvenstvu te na [[Olimpijada 2012|Olimpijskim igrama 2012.]] godine. Iste godine dobio je nagradu CAF-a za najperspektivnijeg mladog afričkog igrača. Za seniorsku reprezentaciju debitirao je [[2011.]] godine te je pomogao reprezentaciji do finala [[Afrički kup nacija 2017.|Kupa nacija 2017.]] godine; bio je najbolji strijelac u afričkim kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] (zajedno s [[Préjuce Nakoulma|Préjuceom Nakoulmom]] iz [[Burkina Faso|Burkine Faso]]), pomogavši tako svojoj reprezentaciji da se kvalificira za natjecanje. Za svoje nastupe, Salahu je uručena nagrada za [[Afrički nogometaš godine|Afričkog nogometaša godine]] te [[BBC-jev Afrički nogometaš godine|BBC-jeva nagrada za afričkog nogometaša godine]]. Također je izabiran u CAF-ovu momčad godine te idealnu momčad Afričkog kupa nacija. 

{{Sastav Egipat 2018 SP}}
{{Sastav Egipat 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci FA Premier lige}}
{{Afrički fudbaler godine}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Salah, Mohammad}}

[[Kategorija:Egipatski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Basela]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]]</text>
      <sha1>6gjygknvgs6khqveuezbefb7ex9g7j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668934</id>
      <parentid>42668933</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:18:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Trabzonspora|Fudbaleri Trabzonspora]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42668934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7302" sha1="dn8c8nzpjrjukpch8vhf4dxnf43y1he" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mohammad Salah
| slika                     = Mohamed Salah 2018.jpg
| punoime                   = Mohammad Salah Hamid Mahrus Gali
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[15. lipnja]] [[1992.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|EGI}} [[Nagrig]]
| rodnadržava               = [[Egipat]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Arapi]]n
| državljanstvo             = {{flagicon|EGI}} [[egipat|egipatsko]]
| visina                    = 1.75 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|TUR}} [[Trabzonspor]]
| brojnadresu               = 61

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2010 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|EGI}} [[Al-Mokaulun]]
| nastupi(golovi)1           = 38 (11)
| godine2                    = 2012 – 2014
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]]
| nastupi(golovi)2           = 47 (9)
| godine3                    = 2014 – 2016
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
| nastupi(golovi)3           = 13 (2)
| godine4                    = 2015 
| klubovi4                   = → {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)4           = 16 (6)
| godine5                    = 2015 – 2016 
| klubovi5                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)5           = 34 (14)
| godine6                    = 2016 – 2017
| klubovi6                   = {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (15)
| godine7                    = 2017 – 2026
| klubovi7                   = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| nastupi(golovi)7           = 315 (191)
| godine8                    = 2026 –
| klubovi8                   = {{flagicon|TUR}} [[Trabzonspor]]
| nastupi(golovi)8           = 0 (0)
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2011 – 
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|EGI}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 121 (68)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 5.8.2026
}}
{{Commonscat}}
'''Mohammad Salah Hamid Mahrus Gali''' ([[arapski]]: محمد صلاح حامد محروس غالى, {{IPA-arz|mæˈħam.mæd sˤɑˈlɑːħ ˈɣæːli}}; [[Nagrig]], [[15. lipnja]] [[1992.]]), [[egipat]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji napadača i trenutno je član turskog [[Trabzonspor]]a.

Salah je svoju profesionalnu karijeru započeo [[2010.]] godine u rodnom gradu, igrajući za [[El Mokawloon]] u [[Egipatska Premijer liga|egipatskoj Premijer ligi]]. Nakon dvije sezone, potpisao je za [[švicarska|švicarski]] [[FC Basel|Basel]] za nepoznati iznos. U Švicarskoj je odmah stekao status zvijezde, postavši [[Švicarska Super liga|švicarski prvak]] u debitantskoj sezoni te dobitnik nagrade za najboljeg igrača. Njegovi nastupi privukli su pažnju engleskog [[Chelsea FC|Chelseaja]], koji ga je [[2014.]] godine na koncu i kupio za £11,000,000. Ipak, u Chelseaju je igrao sporadično tako da mu je klub dozvolio posudbe u [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] i, kasnije, [[A.S. Roma|Romu]], koja ga je na koncu otkupila za €15,000,000. 

Nakon serije konstantnih dobrih nastupa u [[Rim]]u i važnoj ulozi u osvajanju drugog mjesta uz rekordan broj bodova tokom [[2017.]] godine, Salah se na kraju sezone vratio u Premijer ligu, potpisavši za [[Liverpool FC|Liverpool]] za iznos od £36,900,000. Tokom svoje druge epizode u Engleskoj, Salah je adaptirao svoju igru i od krilnog igrača postao čisti napadač, postavši tako jedan od glavnih igrača Liverpoola. Ubrzo će oboriti klupski rekord po broju golova u debitantskoj sezoni te postati prvi igrač koji je dobio tri nagrade za igrač mjeseca u istoj sezoni. U sezoni [[2017.]]/[[2018.]], Salah je izabran u [[PFA Momčad godine|momčad godine]], igrač godine po izboru ostalih igrača i navijača, igrač godine nogometnih novinara te igrač sezone Premijer lige, osvojivši istovremeno [[Zlatna kopačka Premier lige|zlatnu kopačku]] za 32 postignuta gola u 36 utakmica. Klub je napustio [[2026.]] godine te je potpisao za [[Trabzonspor]].

Na međunarodnoj razini, Salah je predstavljao [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] još u omladinskim kategorijama, osvojivši broncu na U-20 Kupu nacija te sudjelovavši na FIFA U-20 Svjetskom prvenstvu te na [[Olimpijada 2012|Olimpijskim igrama 2012.]] godine. Iste godine dobio je nagradu CAF-a za najperspektivnijeg mladog afričkog igrača. Za seniorsku reprezentaciju debitirao je [[2011.]] godine te je pomogao reprezentaciji do finala [[Afrički kup nacija 2017.|Kupa nacija 2017.]] godine; bio je najbolji strijelac u afričkim kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] (zajedno s [[Préjuce Nakoulma|Préjuceom Nakoulmom]] iz [[Burkina Faso|Burkine Faso]]), pomogavši tako svojoj reprezentaciji da se kvalificira za natjecanje. Za svoje nastupe, Salahu je uručena nagrada za [[Afrički nogometaš godine|Afričkog nogometaša godine]] te [[BBC-jev Afrički nogometaš godine|BBC-jeva nagrada za afričkog nogometaša godine]]. Također je izabiran u CAF-ovu momčad godine te idealnu momčad Afričkog kupa nacija. 

{{Sastav Egipat 2018 SP}}
{{Sastav Egipat 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci FA Premier lige}}
{{Afrički fudbaler godine}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Salah, Mohammad}}

[[Kategorija:Egipatski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Basela]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]]
[[Kategorija:Fudbaleri Trabzonspora]]</text>
      <sha1>dn8c8nzpjrjukpch8vhf4dxnf43y1he</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksej Ovčinjin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627990</id>
    <revision>
      <id>42669065</id>
      <parentid>42636522</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:38:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5065" sha1="7v7jmsb0jzrmsbsh1wyqcr8h1wkreu5" xml:space="preserve">{{Kosmonaut
|ime_i_prezime       = Aleksej Nikolajevič Ovčinjin
|slika               = Aleksey Ovchinin.jpg
|tip                 = Kosmonaut [[Federalna kosmička agencija|FKA]] {{flagicon|RUS}}
|državljanstvo        = [[Rusija|Rusko]]
|status              = aktivan
|datum_rođenja        = {{datum rođenja|1971|9|28|god=da}}
|mesto_rođenja        = [[Ribinsk]], [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]
|država_rođenja       =
|datum_smrti = 
|mesto_smrti         = 
|država_smrti        = 
|zanimanje            = [[Pilot]]
|rang                = [[Potpukovnik]], [[Rusko ratno vazduhoplovstvo|RRV]]
|vreme_u_svemiru     = 172 dana 3 sata i 47 minuta
|broj_šetnji          = 
|vreme_šetnji         = 
|selekcija           = kosmonautska grupa [[2006]].
|misije              = [[Sojuz TMA-20M]], [[Ekspedicija 47 (MSS)|Ekspedicija 47]]/[[Ekspedicija 48 (MSS)|48]]
|logo_misija         = [[Datoteka:ISS Expedition 47 Patch.svg|30px]] [[Datoteka:ISS Expedition 48 Patch.png|30px]]
| datum_penzionisanja  = 
|odlikovanja          = 
|}}

'''Aleksej Nikolajevič Ovčinjin''' ({{jez-ru|Алексей Николаевич Овчинин}}; rođen [[28. septembar|28. septembra]] [[1971]]. u [[Ribinsk]]u, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]) ruski je [[kosmonaut]] i [[potpukovnik]] [[Rusko ratno vazduhoplovstvo|RRV]]. Za kosmonauta je od strane agencije [[Roskosmos]] izabran 11. oktobra [[2006]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.testpilot.ru/espace/nabory/14nabtspk.html |title=Otrяd CPK VVS.14-й nabor |access-date=2018-10-31 |archive-date=2019-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609091418/http://www.testpilot.ru/espace/nabory/14nabtspk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.gctc.ru/print.php?id=196 Biografiя na saйte CPK imeni Ю. A. Gagarina.]&lt;/ref&gt; Osnovnu obuku završio je početkom juna [[2009]]. godine. U septembru 2013. učestvovao je u astronautskoj obuci „Kejvs” ({{jez-eng|Caves}}) [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] u [[pećina]]ma na [[Sicilija|Siciliji]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.infuture.ru/article/9536 |title=I snova astronavtы spustilisь v peщerы |access-date=2018-10-31 |archive-date=2019-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190606031911/https://infuture.ru/article/9536 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Izabran je za člana rezervne posade letelice ''Sojuz TMA-16M''. Prvi put poleteo je u [[svemir]] u martu [[2016]]. godine, letelicom ''Sojuz TMA-20M''&lt;ref name=Crew&gt;{{Cite web|url=http://www.spacefacts.de/schedule/e_iss.htm|title=Upcoming ISS expeditions|accessdate = 13. 03. 2014|publisher=Spacefacts}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Crew2&gt;{{Cite web|url=http://www.spaceflight101.com/iss-crews-and-expeditions.html|title=International Space Station Crew Assignments|accessdate=13. 03. 2014|publisher=Spaceflight101|archive-date=2014-03-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20140313001144/http://www.spaceflight101.com/iss-crews-and-expeditions.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=NASA, International Space Station Partners Announce Future Crew Members|url=http://www.redorbit.com/news/business/1113068575/nasa-international-space-station-partners-announce-future-crew-members/|accessdate=13. 03. 2014|newspaper=RedOrbit|date=11. 02. 2014|archive-date=2015-02-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20150210171153/http://www.redorbit.com/news/business/1113068575/nasa-international-space-station-partners-announce-future-crew-members/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; i bio je član Ekspedicije 47/48 na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chris|last=Bergin|title=Soyuz TMA-20M trio return to Earth|url=https://www.nasaspaceflight.com/2016/09/soyuz-tma-20m-trio-return-earth/|work=Nasaspaceflight|accessdate=7. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

U [[brak]]u je sa Svetlanom, i imaju ćerku Janu (2007). U slobodno vreme bavi se [[lov]]om, [[ribolov]]om i sluša muziku.

== Galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Soyuz TMA-20M crew during an emergency scenario training session at JSC.jpg|
Soyuz TMA-20M official crew portrait.jpg|
Expedition 43 backup crew members in front of the Soyuz TMA spacecraft mock-up in Star City, Russia.jpg|
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Aleksey Ovchinin}}
{{portal|Biografija}}
* [http://www.jsc.nasa.gov/Bios/htmlbios/ovchinin.html Biografija] na sajtu agencije [[NASA]]
* [http://www.spacefacts.de/bios/cosmonauts/english/ovchinin_aleksei.htm Biografija] na sajtu ''-{Spacefacts.de}-''
* [https://archive.today/20130912095849/rweek.ru/article/a-1464.html Aleksej Ovčinjin — kosmonaut br. 205]
* [http://astronaut.ru/as_rusia/2005/text/ovchinin.htm?reload_coolmenus Biografija Alekseja Ovčinjina na astronaut.ru]
* [http://www.bvvaul.ru/profiles/1067.php Biografija Alekseja Ovčinjina na sajtu VVAUL]
* [http://gazeta-rybinsk.ru/2011/04/13/896 Zvezdani put Alekseja Ovčinjina]

{{DEFAULTSORT:Ovčinjin, Aleksej}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Ruski istraživači]]
[[Kategorija:Ruski kosmonauti]]</text>
      <sha1>7v7jmsb0jzrmsbsh1wyqcr8h1wkreu5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gubitak svesti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4630264</id>
    <revision>
      <id>42669021</id>
      <parentid>41487959</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T20:32:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43161-94</username>
        <id>381131</id>
      </contributor>
      <origin>42669021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15768" sha1="b6i91t4xss90gvvekvmf8dxafnx9bkt" xml:space="preserve">{{Infobox symptom 
 | Name           = Gubitak svesti
 | Image          = Bittentongue.JPG
 | Caption        = Ugriz jezika u toku epileptičkim napadom izazvanog gubitka svesti
 | Field          = [[Neurologija]]
 | DiseasesDB     = 
 | ICD10          = 
 | ICD9           = 
 | ICDO           = 
 | OMIM           = 
 | MedlinePlus    = 
 | eMedicineSubj  = 
 | eMedicineTopic = 
 | MeshID         = D014474
}}
'''Gubitak svesti''' je epizodičan poremećaj u vidu iznenadnog (paroksizmalnog) i prolazanog prekida kontinuiteta svesti praćenog nestabilnošću, padom na tlo i često različitim motornim manifestacijama. U dijagnostici gubitka svesti najvažnija je klinička procena: da li se radi o pravom gubitku svesti kakav se viđa kod [[Sinkopa (medicina)|sinkope]] i [[Epilepsija|epilepsije]] ili o padu sa prividnim gubitkom svesti koji može biti praćen motornim simptomima (psihogeni neepileptički napadi) ili samo gubitkom mišićnog tonusa.&lt;ref&gt;Topalov V, Radišić B, Kovačević D, Kovačević D. ''Iznenadna srčana smrt''. Med Pregl 1999;52(3-5):179-83&lt;/ref&gt;

== Osnovni pojmovi o svesti ==
Pojmovi „svest“, „svesnost“, „nesvesnost“ i „budnost“ imaju veliki broj značenja, pa se ponekad javlja dvosmislenost pri njihovoj upotrebi. U medicini, svest se definiša kao: ''„trenutno stanje svesnosti, sebe i svoje okoline i odgovor na spoljne stimuluse i unutrašnje potrebe.“''&lt;ref name=&quot;ref1&quot;&gt;{{Cite book |ref= harv|title=Gubitak svesti Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti|year=2005|publisher=Srpsko lekarsko društvo|location=Beograd|isbn=978-86-85313-32-5|url=http://www.zdravlje.gov.rs/downloads/2008/Sa%20Zdravlja/dokumenta/Vodici/gubitak%20svesti.pdf|author=Radna grupa za izradu vodiča, rukovodilac Dragoslav Sokić|accessdate=30. 4. 2014|pages=6-21}}&lt;/ref&gt;

Za svest, odnosno svesnost sebe i svoje okoline, neophodna su dva osnovna faktora: budnost i mentalni sadržaj svesti. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Pojam !! Značenje
|-
| '''Stanje svesti zdrave osobe''' 
||
* Budno stanje
* REM spavanje 
* Sporotalasno spavanje 
|-
| '''Anatomski supstrat svesti''' 
|| 
* Ascedentni retikularne aktivirajući sistem i talamus (koji su uglavnom odgovorni za budnost i kontrolu ciklusa budnost - spavanje)
* Kora velikog mozga koja je odgovorna za kvalitet i koherentnost misli i ponašanje odgovarajuće osobe 
|-
| '''Gubitak budnosti''' 
||
* Gubitak normalnog stanja budnosti je je najvažniji i najdramatičniji aspekt poremećaja svesti.
* Najteži stepen depresije svesti je koma.  
|}

== Epidemiologija najvažnijih gubitaka svesti ==
Epidemiloški gledano ogromnu većinu pravih uzroka epizodnog gubitka svesti čine sinkope i epileptički napadi.
;Sinkopa
Relevantni podaci o učestalosti sinkope u opštoj populaciji koji su dobijeni iz sedamnaestogodišnje Framinganske studije, na osnovu praćenja 7.814 pacijenata starijih od 20 godina nije otkrivena značajna razlika učestalosti među polovima. Oko 80% osoba imalo je samo jednu epizodu sinkope.&lt;ref&gt;Soteriades ES, Evans JC, Larson MG, et al. ''Incidence and prognosis of syncope.'' N Engl J Med 2002;347:878-885.&lt;/ref&gt; Od ukupnog broja osoba sa sinkopom, u ovoj studiji samo 56% njih, obratilo se za pomoć lekaru. Upoređivanjem ovih podataka sa ukupnim brojem poseta lekaru provcenjeno je da svaki lekar opšte prakse najmanje jednom mesečno ima bolesnika sa znacima prve epizode sinkope.&lt;ref&gt;''Statistički godišnjak Srbije 2004.'' Republički zavod za statistiku, Beograd 2005;381-392.&lt;/ref&gt;
;Epilepsija
Prema starijim podacima iz literature oko polovina bolesnika sa epilepsijom preve znake bolesti ispoljavalo je do svoje 15-te godine. Međutim novija epidemiološkeška istraživanja utvrdila su da raste broj novootkrivenih slučajeva u starijem životnom dobu. To je najverovatnije posledica sve veće zastupljenosti osoba starije životne dobi u opštoj populaciji kao i povećana incidencija cerebrovaskularnih bolesti, koje su važan uzrok epilepsije.

Istraživanjima nisu utvršđene značajne razlike u učestalosti epilepsije između polova.

Samo 30 do 50% dece i odraslih osoba javlja se lekaru nakon doživljenog prvog epileptičkog napada. Kod većine bolesnika koji se obrate lekaru radi dijagnostike prvog epileptičkog napada, deraljnom anamnezom otkriven je najmanje jedan prethodni napad.

Na osnovu životne prevalencije epilepsije koja se kreće od 2 do 5% procenjeno je da će svaki lekar opšte prakse imati jednom godišnje tokom svog radnog veka oko 10 bolesnika koji se aktivno leče od epilepsije i još 15-25 bolesnika koji su ranije imali epileptične napade ali im terapija više nije potrebna.&lt;ref&gt;Brown S, Betts T, Chadwick D, Hall B, Shorvon S,Wallace S. ''An epilepsy needs document.'' Seizure l993;2:91-103.&lt;/ref&gt;
&lt;center&gt;
'''Učestalost epileptičkih napada tokom godine kod istog bolesnika'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Učestalost napada !! U procentima 
|-
| '''&lt; 1 godišnje'''  ||&lt;center&gt; '''33 %'''
|-
| '''1 - 12 godišnje''' ||&lt;center&gt; '''33 %'''
|-
| '''&gt; 1 godišnje'''||&lt;center&gt;'''33 %'''
|}
&lt;/center&gt;
  
;Ostali uzroci
Ostalih uzroka gubitka svesti mogu biti:
* Tranzitorna ishemijski ataci u vertebrobazilarnom slivu. Oni su odgovorni za 1-2% svih gubitaka svesti.&lt;ref&gt;Brown RD Jr, Petty GW, O'Fallon WM, Wiebers DO, Whisnant JP. ''Incidence of transient ischemic attack in Rochester, Minnesota, 1985- 1989''. Stroke. 1998;29:2109-2113.&lt;/ref&gt;
* Prividni gubici svesti uslovljeni psihogenim neepileptičnim napadima. Njihova incidencija javljanja je  1,4 na na 100.000 stanovnika.&lt;ref&gt;Sigurdardottir KR, Olafsson E. ''Incidence of psychogenic seizures in adults: a population-based study in Iceland.'' Epilepsia 1998;39:749-752.&lt;/ref&gt; 
* Gubirtak svesti izazvan hipoglikemijom. Javlja se u sklopu lečenja šećerne bolesti insulinom u proseku kod 1 bolesniku godišnje.&lt;ref&gt;Donnelly LA, Morris AD, Frier BM, Ellis JD, Donnan PT, Durrant R, Band MM, Reekie G, Leese GP; DARTS/MEMO Collaboration. ''Frequency and predictors of hypoglycaemia in Type 1 and insulin-treated Type 2 diabetes: a population-based study.'' Diabet Med. 2005;22:749-755.&lt;/ref&gt;

== Etiologija ==
Gubitak svesti je dosta čest klinički problem, najčešće sa povoljnom prognozom, koji može biti iazvan sledećim (vidi tabelu) najčešćim uzrocima, prema dominantno zahvaćenim sistemima:
&lt;center&gt;
'''Poremećaji koji mogu da izazovu gubitak svesti ili da u velikoj meri podsećaju na gubitak svesti'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Uzroci !! Poremećaji
|-
|&lt;center&gt; '''Psihijatrijski''' 
|| 
* Psihogeni neepileptički napadi 
* Panični napadi 
* Somatiformni poremećaj 
* Konverzivni poremećaj  
* Depersonalizacija 
* Posttraumatski stresni poremećaj  
* Epizodički gubitak kontrole 
* Napadi besa, nastup besa (tantrum temper) 
* Sindrom hiperventilacije 
* Sindrom isključivanja („pad u nesvest“) 
* Šizofrenija/katatoni stupor 
* Simulacija
|-
|&lt;center&gt; '''Neurološki'''
|| 
* Epilepsija 
* Epileptičkim napadom izazvana asistolija 
* Komocione konvulzije 
* Narkolepsija/katapleksija, druge hipersomije i parasomije 
* Paroksizmalne diskinezije/noćna horeoatetoza 
* Brunsov sindrom 
* Bazilarna migrena/migrenozni ekvivalenti
|-
|&lt;center&gt; '''Kardiovaskularni'''
||
* Strukturno srčano ili kardiovaskularno oboljenje  
* Cerebrovaskularni poremećaji
* Neklasifikovana sinkopa 
* Ortostatska hipotenzija
* Poremećaji srčanog ritma
* Neuralno posredovana (refleksna) sinkopa (vazovagalna sinkopa)
|-
|&lt;center&gt; '''Metabolički/Toksički'''
|| 
* Hipoglikemija 
* Hiponatrijemija 
* Intoksikacije 
* Hipokapnija/hiperventilacija 
* Feohromocitom 
* Porfirija
|-
|- style=&quot;background:gold;&quot;
|&lt;center&gt; '''NAPOMENA''' || 
* Na ovoj tabeli prikazana je samo jedna od mogućih klasifikacija gubitka svesti. 
* „Zbog nepreciznosti terminologije i varijabilnih kriterijuma svaka klasifikacija poremećaja koji izazivaju pravi ili prividni gubitak svesti je arbitrarna“.&lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt;
|}
&lt;/center&gt;

== Najčešći uzroci gubitka svesti ==
Dva najvažnija uzroka epizodnog gubitka svesti u kliničkoj praksi su sinkopa i epileptički napad.
=== Sinkopa ===
{{glavni|Sinkopa (medicina)}}
Sinkopa je nagli i prolazni gubitak svesti praćen gubitkom posturalnog tonusa usled kompromitovane cirkulacije krvi izazvane globalnom hipoperfuzijom mozga. U praksi se jako često za sinkopu koristi i izraz kolaps.

Nakaon sinkope oporavak svesti obično podrazumeva gotovo trenutno vraćanje odgovarajućeg (normalnog) ponašanja, mentalnih sposobnosti i orijentacije. Vremenski period kompletnog gubitka svesti kod najčešćih sinkopa je kratak (kod vazovagalne sinkope on obično ne traje duže od 20 sekundi).&lt;ref&gt;Topalov V, Živkov Šaponja D, Kovačević VD. ''Sinkope''. Novi Sad: Agora; 2007&lt;/ref&gt;

Patofiziološki mehanizam koji dovodi do gubitka svesti, a karakterističan je za skoro sve sinkope, je kompromitovana cirkulacija krvi praćena difuznom hipoperfuzijom moždanoe kore i retikularnog aktivirajućeg sistema usled redukcije (smanjenja) sistemskog arterijskog pritiska i posledično moždanog perfuzionog pritiska, zbog smanjenja srčanog minutnog volumena i/ili totalnog perifernog vaskularnog otpora.

Sinkope može nastati i usled prolaznih poremećaja protektivnih mehanizama ili kao posledica uticaja drugih fakora (lekovi, krvarenja, hipoglimija) koji dovode do sniženja sistolnog krvnog pritiska ispod praga autoregulacije.&lt;ref&gt;Donnelly LA, Morris AD, Frier BM, Ellis JD, Donnan PT, Durrant R, Band MM, Reekie G, Leese GP;DARTS/MEMO Collaboration. Frequency and predictors of hypoglycaemia in Type 1 and insulin-treated Type 2 diabetes: a population-based study. Diabet Med. 2005;22:749-755.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapoor WN. Syncope. N Engl J Med 2000;343:1856-1862.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Colman N, Scholten RPJM, Reitsma JB, Shen WK, Wieling W. Drugs and pacemakers for neurally mediated syncope. (Protocol) The Cochrane Database of Systematic Reviews 2003, Issue 2. Art No.: CD004194.DOI: 10.1002/14651858.CD004194.&lt;/ref&gt;

=== Epileptički napad ===
{{glavni|Epileptički napad}}
Epileptički napad je , kratkotrajna, paroksizmalna i stereotipna promena motorne aktivnosti, senzibiliteta, ponašanja ili svesnosti, uzrokovana narušenom električnom hiperaktivnošću mozga.

Bilo koji simptom može da bude epileptički ukoliko se javlja naglo (paroksizmalno) i spontano (neprovocirano), traje kratko, ima tendenciju da se ponavlja na stereotipan način i po pravilu je praćen postiktalnom iscrpljenošću.

Neki simptomi epileptički napad su od većeg dijagnostičkog značaja zato što se češće javljaju (klasični simptomi):cijanoza, konvulzije, „deja vu“ fenomen, olfaktorni i gustatorni simptomi, gastrična aura, napadi u spavanju, inkontinencija mokraće, ugriz jezika, teže povrede (prelomi kostiju i opekotine).&lt;ref&gt;Biros MH, Heegaard WG. ''Head injury''. In: Marx JA, Hockberger RS, Walls RM, et al., eds. Rosen's Emergency Medicine: Concepts and Clinical Practice. 7th ed. Philadelphia, Pa: Mosby Elsevier; 2009:chap 38.&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
Kako se radi o prolaznom poremećaju najčešće se gubitaka svesti neposredno ne opservira od strane lekara, pa se dijagnoza mora postavljati retrospektivno-retrogradno, najčešće detaljnim uzimanjem anamneze od samog bolesnika i eventualnih očevidaca. Veoma je važno u dijagnostici utvrditi jasnu razliku rizmeđu sinkope &lt;ref&gt;Brignole M, Alboni P, Benditt DG, et al. ''Guidelines on management (diagnosis and treatment) of syncope-update 2004''. Europace 2004;6:467-537.&lt;/ref&gt; i epilepsije &lt;ref&gt;Manford M. ''Assessment and investigation of possible epileptic seizures.'' J Neurol Neurosurg Psychiatry 2001;70(suppl II):3-8.&lt;/ref&gt; zbog mogućih različitih dijagnostikih pristupa, uzroku nastanka i terapiji ova dva poremećaja. Primenom jednostavnog kliničkog postupka u većini slučajeva iskusnom lekaru je lako da razlikuju pojedini uzroke gubitaka svesti.&lt;ref&gt;Hauser WA. ''Should people be treated after a first seizure?'' Arch Neurol 1986;43:1287-1288.&lt;/ref&gt;

Nakon susreta sa bolesnikom koji je doživeo kratkotrajan gubitak svesti treba obaviti detaljan pregled i:&lt;ref&gt;Cooke JL. ''Depressed consciousness and coma.'' In: Marx JA, Hockberger RS, Walls RM, et al., eds. Rosen's Emergency Medicine: Concepts and Clinical Practice. 7th ed. Philadelphia, Pa: Mosby Elsevier; 2009:chap 14.&lt;/ref&gt;
* Proceniti postiktalno stanje svesti. 
* Uzeti kratku heteroanamnezu/anamnezu o okolnostima, faktorima rizika i prodromalnim simptomima. 
* Obaviti osnovni fizikalni pregled sa merenjem krvnog pritiska u ležećem i uspravnom položaju 
* Snimiti elektrokardiogram (EKG) a po potrebi i [[elektroencefalogram]] (EEG).

Ovakav rutinski pregled bi trebalo da da odgovore na sledeće pitanja: 
* Da li je gubitak svesti sinkopalne prirode?&lt;ref&gt;Linzer M, Yang EH, Estes NAM III et al. ''Diagnosis syncope.'' 2. Unexplained syncope Ann Intern Med 1997;126:989-996.&lt;/ref&gt; 
* Da li postoji oboljenje srca?&lt;ref&gt;Alboni P, Brignole M, Menozzi C et al. ''The diagnostic value of history in patients with syncope with or without heart disease.'' J Am Coll Cardiol 2001;37:1921-1928.&lt;/ref&gt; 
* Da li postoje određene kliničke karakteristike koje sugerišu dijagnozu?&lt;ref&gt;Berg AT, Shinnar S. ''The risk of seizure recurrence following a first unprovoked seizure:'' A quantitative review. Neurology 1991;41:965-972.&lt;/ref&gt;

== Diferencijalna dijagnoza ==
Diferencijalna dijagnoza sinkope i epileptičkog napada je od kritične važnosti zbog daljeg 
ispitivanja, lečenja i prognoze ovih poremećaja Na donjoj tabeli prikazane su glavne kliničke 
karakteristike od značaja u diferencijalnoj dijagnozi između epileptičkih napada i sinkope.&lt;ref&gt;Kothari RU, Crocco TJ, Barsan WG. Stroke. In: Marx J, ed. Rosen's Emergency Medicine: ''Concepts and Clinical Practice''. 6th ed. Philadelphia, Pa: Mosby Elsevier; 2006:chap 99.&lt;/ref&gt; 
&lt;center&gt;
'''Diferencijalna dijagnoza između epileptičkih napada i sinkope'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kliničke karakteristike  !! Epilepsija !! Sinkopa 
|-
|'''Precipitirajući faktori'''  
|| 
* treperava svetlost, 
* nespavanje
|| 
* emocionalni stres, 
* bol, 
* duže stajanje 
|-
|'''Položaj tela'''
|| 
* nije od značaja
|| 
* uglavnom uspravan
|- 
|'''Vreme javljanja'''
|| 
* u budnosti i spavanju
||
* u budnosti
|-
|'''Trajanje'''
||
* kratko
||
* duže, 
* postepen razvoj 
|-
|'''Aura ili premonitorni simptomi''' 
||
* neprijatan miris, 
* neodređen neprijatan osećaj u stomaku 
||
* nauzeja, povraćanje, 
* bledilo, osećaj hladnoće, 
* preznojavanje, 
* mutnoća u glavi, zamućenje vida 
|-
|'''Period bez svesti''' 
||
* minuti
||
* sekunde
|-
|'''Boja kože''' 
||
* cijanoza ili normalna boja 
||
* bledilo 
|-
|'''Konvulzije'''
||
* uobičajene, 
* produženog trajanja, 
* početak koincidira sa gubitkom svesti
||
* retko, 
* uvek kratkog trajanja (&lt;15 sekundi) 
* javljaju se posle gubitka svesti 
|-
|'''Povrede'''
|| 
* česte kod konvulzivnih napada 
||
* retke, osim kod srčanih sinkopa
|-
|'''Ugriz jezika'''
||
* često, obično ivica jezika
||
* retko, obično vrh jezika
|-
|'''Simptomi po povratku svesti'''
||
* produžena konfuznost, 
* bolovi u mišićima, 
* glavobolja, pospanost
|| 
* nema konfuznosti, 
* mučnina, povraćanje, 
* bledilo, malaksalost
|}
&lt;/center&gt;
== Izvori ==
{{reflist|30em}}
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|title=Gubitak svesti Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti|year=2005|publisher=Srpsko lekarsko društvo|location=Beograd|isbn=978-86-85313-32-5|url=http://www.zdravlje.gov.rs/downloads/2008/Sa%20Zdravlja/dokumenta/Vodici/gubitak%20svesti.pdf|author=Radna grupa za izradu vodiča, rukovodilac Dragoslav Sokić|accessdate=30. 4. 2014|pages=6-21}}

{{Portalbar|Medicina}}

[[Kategorija:Simptomi]]</text>
      <sha1>b6i91t4xss90gvvekvmf8dxafnx9bkt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abraham Polonsky</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4632770</id>
    <revision>
      <id>42668987</id>
      <parentid>42400631</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:25:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42668987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3154" sha1="9i1u0214lamc39h2bkok2qwv6dwoqx4" xml:space="preserve">{{Infokutija filmska biografija
|ime=Abraham Polonsky
|ime_po_rođenju=Abraham Lincoln Polonsky
|datum_rođenja={{birthdate|1910|12|5|df=y}}
|mjesto_rođenja=[[New York]], [[SAD]]
|datum_smrti={{death date and age|1999|10|26|1910|12|5|df=y}}
|mjesto_smrti=[[Beverly Hills, California|Beveryl Hills]], SAD
|zanimanje=[[filmski režiser|režiser]], [[scenarist]], [[književnik]]
|znameniti_filmovi=''[[Force of Evil]]''
}}

'''Abraham Lincoln Polonsky''' (5. decembar 1910 - 26. oktobar 1999) bio je [[SAD|američki]] književnik, filmski scenarist i režisera najpoznatiji kao autor scenarija za film ''[[Force of Evil]]''. Na djela i karijeru su mu značajno uticala [[komunizam|komunistička]] uvjerenja zbog kojih se u vrijeme [[makartizam|makartističkih]] progona početkom 1950-ih našao na [[Hollywoodska crna lista|Hollywoodskoj crnoj listi]] te mu je skoro dvije decenije bilo zapriječeno pisanje scenarija pod vlastitim imenom.

== Filmografija ==
* ''[[Golden Earrings]]'' (ko-autori: [[Frank Butler (pisac)|Frank Butler]] i [[Helen Deutsch]]) (1947)
* ''[[Body and Soul (1947 film)|Body and Soul]]'' (1947)
* ''[[Force of Evil]]'' (ko-autori: [[Ira Wolfert]]) (1948) (također eežija)
* ''[[I Can Get It for You Wholesale (film)|I Can Get It for You Wholesale]]'' (ko-autor: [[Vera Caspary]]) (1951)
* ''[[Odds Against Tomorrow]]'' (ko-autor: [[Nelson Gidding]]) (1959) (van špice)
* ''[[Kraft Suspense Theatre]]'' (1965) (TV)
* ''[[Seaway (TV series)|Seaway]]'' (1965) (TV)
* ''[[Madigan]]'' (ko-autor: [[Howard A. Rodman]]) (1968)
* ''[[Tell Them Willie Boy Is Here]]'' (1969) (također režija)
* ''[[Romance of a Horsethief]]'' (1971) (samo režija)
* ''[[Avalanche Express]]'' (1979)
* ''[[Monsignor (film)|Monsignor]]'' (ko-autor: [[Wendell Mayes]]) (1982)
* ''[[Mommie Dearest]]'' (1981) (van špice)

== Romani i eseji ==
* ''The Goose is Cooked'' (1940) (ko-autor:_ Mitchell A Wilson - pseudonim Emmett Hogarth)
* ''[[The World Above]]'' (1951) (roman)
* ''A Season Of Fear'' (1956)
* &quot;How the Blacklist Worked in Hollywood&quot; (1970) (esej)
* &quot;Making Movies&quot; (1971) (esej)
* ''Zenia's Way'' (1980) (roman)
* ''Children of Eden'' (1982) (nedovršeni roman)
* ''To Illuminate Our Time:  The Blacklisted Teleplays of Abraham Polonsky'' (1993)
* ''Body and Soul:  The Critical Edition'' (2002)
* ''Force of Evil:  The Critical Edition'' (1996)
* ''Odds Against Tomorrow:  The Critical Edition'' (1999)
* ''You Are There Teleplays:  The Critical Edition'' (1997)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb name|id= 0689796|name=Abraham Polonsky}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/polonsky/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021053348/https://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/polonsky/ |date=2020-10-21 }}
* {{emmytvlegends name|abraham-polonsky}}
* {{Find a Grave|23453}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1910|1999|Polonsky, Abraham}}

[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Američki scenaristi]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki komunisti]]
[[Kategorija:Holivudska crna lista]]</text>
      <sha1>9i1u0214lamc39h2bkok2qwv6dwoqx4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slivovica (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4636230</id>
    <revision>
      <id>42669081</id>
      <parentid>42184246</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:51:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="296" sha1="2xa5gou2kwzneh89fcvvtenk05g8n8n" xml:space="preserve">'''Slivovica''' može biti:
* [[Šljivovica|Slivovica]] (''Šljivovica''), piće, vrsta rakije od slive (''šljive'').
* {{ill|Slivovica (Zlatarica)|bg|Сливовица (село)|v=sup}}, selo u opštini Zlatarica, Bugarska.

== Povezano ==
* [[Šljivovica (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>2xa5gou2kwzneh89fcvvtenk05g8n8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološko područje Nebo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4655338</id>
    <revision>
      <id>42669111</id>
      <parentid>42444690</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T06:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9024" sha1="pgpyeevbyzla9ngs1t7mettuswp8ebz" xml:space="preserve">[[File:Balkan Late Neolithic.png|mini|desno|Neolitske kulture na Balkanu]]
'''Arheološko područje Nebo''' nalazi se u naselju [[Brajkovići (Travnik)|Brajkovići]], udaljeno od [[Travnik]]a oko osam km. u pravcu istoka. Proglašeno je za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3725 |title=Arheološko područje Nebo |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2022-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521065135/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3725 }}&lt;/ref&gt; Većina arheološkog materijala s lokaliteta Nebo, deponirana je u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, a manji broj površinskih artefakata, smješten je u Zavičajnom muzeju Travnik.

== Lokacija ==
Lokalitet, poznat i kao “Sikirište” (prema brojnim pronađenim sjekirama) i “Nastinice”, smješteno je na malom platou, koji se diže iznad ravnice uz rijeku [[Bila (rijeka)|Bilu]] pa se u literaturi uz naziv ovog arheološkog područja navodi naziv susjednog naselja [[Nova Bila]]. Obuhvata površinu dužine 150 m i širine 100 m.

== Istraživanja ==
[[Neolit|Mlađi neolitik]] u središnjoj Bosni obilježen je [[Butmirska kultura|butmirskom kulturom]], nazvanoj po istoimenom i prvom istraženom lokalitetu Butmiru kod Sarajeva. Odlikuje se originalnim oblicima posuda, specifičnim ornamentalnim sustavom, bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom. Naselja ove kulture raspoređena su na nešto širem prostoru nego što je onaj koji je pokrivala [[Kakanjska kultura|kakanjska kulturna grupa]]. Samo su [[Obre|Obre II]], u početnoj fazi ove grupe, locirana u blizini samog [[Kakanj|Kaknja]], a naselja razvijene i kasne faze, osim [[Okolišta]], podignuta su dosta daleko od tog središta. Tako je i sam Butmir smješten u blizini izvora rijeke Bosne, a [[Brdo]] u [[Kiseljak]]u iznad [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Idući dolinom Lašve udaljavaju se prema zapadu naselja Nebo, Mujevine i Crkvina, dok je u srednjem toku Bosne locirano naselje u Kraljevinama.

Arheološka istraživanja neolitičkog naselja Nebo obavljena su 1948. i 1951. godine i vodio ih je [[Alojz Benac]]. Doprinijela su boljem poznavanju butmirske kulturne grupe, kojoj pripada. Na lokalitetu Nebo nije bilo prekida kulturnog sloja, koji se slagao u kontinuitetu. Na otkopanom prostoru kulturni sloj bio je bogat, jedinstven i bez prekida, što ukazuje na dugotrajan život naselja. Kada je naselje napušteno, na ovom mjestu život više nije obnavljan.

Do pronalaska ovog lokaliteta, Butmir je smatran posebnim nalazištem, ali od otkrića lokaliteta Nebo, Butmir se promatra kao nalazište u okviru određene kulture.

== Opis dobra ==
=== Naseobinski objekti ===
Neolitsko naselje Nebo se nalazi u blizini sela Brajkovići u dolini rijeke Bile, pritoke rijeke [[Lašva|Lašve]]. Dimenzije iznose otprilike: 70 x 47m. Istraživano je u dva navrata, 1949. god. i 1951. god. Tokom iskopavanja otkriveno je ukupno osam stambenih objekata od kojih je sedam zemuniĉkog tipa i jedan nadzemni objekat koji pripada kasnijoj fazi naselja.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Zemunice se mogu podjeliti na sličan način kao i objekti iz [[Hvarsko-lisičićka kultura|Lisičića]]. Većinu čine zemunice sa manjom izbočinom.  U samo dva objekta pronađeni su ostaci koji se mogu identifikovati kao vatrište dok u ostalim nedostaju tragovi unutrašnjeg vatrišta. Zidovi su pravljeni od debljeg sloja pletera i lijepa. Unutar zemunica pronađene su jame od kojih je u jednoj pronađen čitav žrvanj. Pored objekata su pronađena vanjska ognjišta i jame. Jame koje sadržavaju ostatke pepela i pruća su korištene kao podzemne peći dok su neke korištene kao sekundarno odlagalište kućnog lijepa.&lt;ref name=&quot;Sarajevo&quot;&gt;{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Student Saša Buljević, mentor Adnan Kaljanac - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |accessdate= 9. 2. 2019 |archive-date= 2019-11-06 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Tehnika izgradnje naseobinskih objekata na lokalitetu Nebo gotovo je istovjetna tehnici koja je primjenjena na lokalitetu Lisičići. To ukazuje da je naselje Nebo u prvoj građevinskoj fazi korišteno sezonski. Za razliku od Lisičića, otrkiveni lokaliteti u Nebu su većinom bez ognjišta. U Nebu kao i u Lisičićima lov je bio jedan od glavnih naĉina obezbjeđivanja hrane ali za razliku od Lisičića u Nebu su pronađeni ostaci domestikata, prvenstveno govečeta, dok za svinju nije sasvim jasno da li je bila domesticirana. U Nebu nisu pronađeni ostaci žitarica, što dalje govori o sezonskoj prirodi naselja. Naselje u Nebu je osnovala i koristila lovačko-stočarska zajednica koja je lovačko-skupljačku aktivnost kombinovala sa stočarstvom kao načinom privređivanja.

Postojanje dvije strategije osiguravanje hrane uticalo je na društvene odnose unutar zajednice u Nebu. Pojedine grupe su se specijalizovale za lov dok su druge aktivnije učestvovale u stočarstvu. Zavisno od dominantnosti jedne ili druge grupe formirali su se i  društveni odnosi unutar naselja.

Karakteristike naselja Neba ukazuju da su kao i u Lisiĉićima na prostoru Bosne i Hercegovine egzistirale visoko mobilne zajednice čiji se način života razlikovao od ustaljenog modela neolitskih zajednica. Proizvodnja keramike i stila ukrašavanja ne može biti jedini kriteriji pri analizi društvenih zajednica u neolitu.

=== Ostali nalazi ===
U kulturnom sloju nađene su '''kosti životinja''' (zub vepra, čeljusne kosti i zubi svinje, goveda i psa), a najveći broj pripadao je rogovima jelena, tako da se može zaključiti da je lov bio važan u životu stanovnika naselja.
Na otkopanom dijelu pronađeno je 28 cijelih i 16 fragmentiranih '''kamenih oruđa''', uz mnoštvo kremenih strugalica i tri kremene strelice. Oruđe je bilo lijepo modelirano i polirano, a izrađivano je u samom naselju, čiji su se stanovnici služili isključivo kamenim glačanim oruđem, što je bitna odrednica za dataciju u neolitičko razdoblje.

Pored kamenog oruđa, Nebo je obilovalo i '''koštanim oruđem''', a naročito su bila brojna šila u dva oblika: jedna duža i tanja, a druga kraća i deblja. Nađena je i jedna fragmentirana udica od kosti, kao dokaz o bavljenju ribarstvom.

'''Keramika''' s lokaliteta Nebo bila je brojna, raznovrsna oblicima, bogato ornamentirana, a po svemu navedenom, odgovarala je keramici iz Butmira.&lt;ref name=&quot;Neolit u Bosni&quot;&gt;{{Cite web|url= https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2019-10-31|archive-url= https://web.archive.org/web/20191031095916/https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html}}&lt;/ref&gt;  Naročito su česte bile bikonične i zaobljene kupe (skifosi), sa oštrim ili blagim prelazom između gornjeg i donjeg dijela. Veliki broj kupa imao je na gornjem dijelu vertikalna udubljenja. Kao ukras na kupama javljala su se i plastična dugmad. Zanimljiv je nalaz kupe s plastično izvedenim cik - cak ornamentom. Sve kupe izrađivane su od crnopečene zemlje, površina je bila nepažljivo glačana, a najčešće su one na visokoj nozi (cilindričan oblik, noge s raširenim dnom, noge sa zadebljenjem u sredini, s kanelurama) koje u potpunosti odgovaraju nalazima iz Butmira.

Na Nebu su plastične tvorevine veoma rijetke, ali su potpuno identične onima u Butmiru, pa se ovdje radi o kvantitetu a ne o kvalitetu. Na jednoj figuri se primjećuju prave armenoidne rasne osobine, dok je druga figura prikazana na prijestolju, jedini primjerak te vrste u butmirskoj civilizaciji. Noge su kratke i šematične, a trup je predstavljen u suknji.

Na lokalitetu Nebo, pronađen je čitav niz ulomaka keramike s urezanim ornamentom. Izvođeni su različiti motivi: trake, rombovi, trokutovi, “vučji zubi”, spirale, šahovska polja, kvadratna polja i sl. Na Nebu se dosta koristila crvena boja za farbanje čitavih površina, kao i za inkrustiranje.

== Vanjske veze ==
* [http://documents.tips/documents/neolit-na-podrucju-bih.html Neolit u BiH]
== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]]
[[Kategorija:Neolitska arheološka nalazišta u BiH|Nebo]]
[[Kategorija:Butmirska kultura]]</text>
      <sha1>pgpyeevbyzla9ngs1t7mettuswp8ebz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>And the Rockets' Dead Glare</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4657263</id>
    <revision>
      <id>42669096</id>
      <parentid>41002097</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2868" sha1="plja10nxcpxeg33c7ocacre58g6br22" xml:space="preserve">{{Infokutija TV epizoda
| naslov        = And the Rockets Dead Glare
| serija       = [[Homicide: Life on the Street]]
| sezona       = 1
| epizoda      = 7
| datum_premijere      = {{start date|1993|3|17|df=y}}
| produkcija   = 108
| writer       = 
| scenario   = [[Jorge Zamacona]]
| sinopsis     = [[Tom Fontana]]
| režija     = [[Peter Markle]]
| fotografija = [[Wayne Ewing]]
| gosti  = *Ami Brabson ... Mary Pembleton
*Geoffrey C. Ewing ... Pony Johnson
*Gerald F. Gough ... Bert Granger
* [[Željko Ivanek]] ... [[Ed Danvers]]
* [[Clayton LeBouef]] ... [[George Barnfather]]
* [[Bai Ling]] ... Lin Chang
* [[Ed Lauter]] ... Agent Gruszynski
*Steven Marcus ... Detektiv DeSilva
* [[Michael Willis]] ... Darin Russom
| epizoda_lista = Lista epizoda Homicide: Life on the Street
| pret         = [[A Dog and Pony Show (Homicide: Life on the Street)|A Dog and Pony Show]]
| sled         = [[Smoke Gets in Your Eyes (Homicide: Life on the Street)|Smoke Gets in Your Eyes]]
}}

'''''And the Rockets Dead Glare''''' ({{jez-sh|I mrtvi sjaj raketa}}{{efn|1=Igra riječi, s obzirom da je naslov inspiriran stihom &quot;And the Rockets Red Glare&quot;, odnosno &quot;I crveni sjaj raketa&quot;, iz [[Star-Spangled Banner]], himne [[SAD]].}}) je epizoda [[SAD|američke]] policijske TV-serije ''[[Homicide: Life on the Street]]'', premijerno prikazana 17. marta 1993. godine. Radnja prikazuje kako [[Meldrick Lewis|Lewis]] i [[Steve Crosetti|Crosetti]] odlaze u [[Washington, D.C.]] kako bi istraživali ubistvo [[NR Kina|kineskog]] studenta za koga sumnjaju da je počinila kineska vlada; [[Frank Pembleton|Pembleton]] se nalazi pred iskušenjem kada mu je ponuđeno unaprijeđenje bez znanja njegovog šefa [[Al Giardello|Giardella]], a [[Kay Howard|Howard]] nespretnim svjedočenjem umalo ne izazove oslobađajuću presudu na suđenju okrutnom ubici koga je bila uhvatila.

U epizodi se prvi put pojavljuje lik advokata Darina Russoma koga tumači [[Michael Willis]], kao i Pembletomnve supruge Mary, koju tumači Ami Brabson, supruga [[Andre Braugher|Andrea Braughera]], glumca koji tumači Pembletonov lik. U epizodi je zapažen nastup u maloj ulozi kineske studentice imala glumica i manekenka [[Bai Ling]]. Epizoda je također poznata po tome što u njoj [[Tim Bayliss|Bayliss]] i [[John Munch|Munch]] otvoreno izražavaju podrškku zahtjevima za [[legalizacija marihuane|legalizaciju marihuane]]. 

==Napomene==
{{notelist}}

==Vanjske veze==
* {{imdb episode|0604337|And the Rockets Dead Glare}}
* [http://www.tv.com/homicide-life-on-the-street/and-the-rockets-dead-glare/episode/36467/summary.html &quot;And the Rockets Dead Glare&quot;]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at [[TV.com]]

{{Homicide: Life on the Street}}

{{DEFAULTSORT:And The Rockets' Dead Glare}}
[[Category:TV-epizode 1993.]]
[[Category:Epizode serije Homicide: Life on the Street]]</text>
      <sha1>plja10nxcpxeg33c7ocacre58g6br22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alexander Lee</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4662040</id>
    <revision>
      <id>42669069</id>
      <parentid>42332812</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:45:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2037" sha1="qr090qh4uh74599oiu3hk547uhx9hqs" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Alexander Lee
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|- 
!
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Rođen&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[7. aprila]] [[1990]], [[Singapur]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Borilačka vještina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Aikido]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Škola&lt;/th&gt;&lt;td&gt;Aikikai &lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Nivo&lt;/th&gt;&lt;td&gt;5. [[Dan (nivo)|Dan]] &lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Učitelj&lt;/th&gt;&lt;td&gt; Philip Lee&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|}

'''Alexander Lee''' ([[Singapur]], [[7. aprila]] [[1990]]), [[singapur]]ski majstor borilačkih vještina. Nosilac je 5. [[Dan (nivo)|Dana]] u aikidu.

== Biografija ==
Alexander Lee je rođen u [[Singapur]]u 1990. godine. Odgajan u obitelji čiji članovi vježbaju borilačke vještine, zbog toga Alexander Lee vježba [[aikido]] više od 23 godine. Godine 2015. trenirao je i živio u Hombu dojo-u kao uchi-deshi pod nadzorom doshu-a Moriteru Ueshibe. Lee je trenutno nositelj 4. [[Dan (nivo)|Dana]] u aikidu.  Alexander Lee je položio 1. [[Dan (nivo)|Dan]] 2006., 2. Dan 2008., 3. Dan 2011., 4. Dan 2015. godine. Godine 2021. dodijeljen mu je 5 Dan.

Alexander Lee živi u Singapuru te podučava aikido u Aiki Shinju-Kai, organizaciji koja predstavlja vodeću aikido organizaciju u [[Singapur]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://influence.co/aikido_alexanderlee|title=Alexander Lee|publisher=influence.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07|archive-date=2019-09-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919041205/https://influence.co/aikido_alexanderlee|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također, drži seminare u  [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Kina|Kini]] ([[Peking]], [[Hangzhou]], [[Chengdu]]) [[Grčka|Grčkoj]] i  [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski veze ==
* [https://www.facebook.com/Aikido.Alexander Alexander Lee]
* [https://www.youtube.com/channel/UCf8jwQM-1QGxbdaA-h_L9Fg Aiki Shinju-Kai Singapore]

{{GLAVNIRASPORED:Lee, Alexander}}
[[Kategorija:Aikido]]</text>
      <sha1>qr090qh4uh74599oiu3hk547uhx9hqs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Budi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4665563</id>
    <revision>
      <id>42668956</id>
      <parentid>41809653</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Catonif</username>
        <id>169984</id>
      </contributor>
      <comment>image of higher quality</comment>
      <origin>42668956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6641" sha1="64vfwr3u6mvkv5qcxy2n4edaj1fxmtz" xml:space="preserve">{{Infookvir svećenik
| ime_svećenika  = Pjetër Budi
| pravo_ime      =
| slika          = Speculum confessionis (1621) - Frontispiece.jpg
| slika_širina   = 150
| slika_opis     = Crtež Pjetëra Budija iz njegove knjige ''Speculum confessionis''.
| datum_rođenja  = [[1566]].
| mjesto_rođenja = [[Gur i Bardhë]], [[Oblast Mat]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti    = [[Prosinac]] [[1622]].
| mjesto_smrti   = [[Drim|Rijeka Drim]]
| zaređen_za_svećenika  =
| titula         = [[Generalni vikar]] [[Katolička crkva u Srbiji|Katoličke crkve u Srbiji]]&lt;br&gt;
[[Biskup]] [[Sapska biskupija|Sapsko-sardske biskupije]]
| djela_u_službi =
| počasti_u_njegovo_ime = Ulica Pjetera Budija u [[Tirana|Tirani]]
}}
'''Petar Budi''' ({{jez-alb|Pjetër Budi}}, 1566 – prosinac 1622) bio je istaknuti [[Katolička crkva|katolički]] [[biskup]] i [[Albanska književnost|albanski književnik]]. Poznat je po svom prvom djelu ''Kršćanski katekizam'' (''Doktrina e krishterë''), albanskom prijevodu [[Katekizam|katekizma]] [[Roberto Bellarmine|Roberta Bellarmina]], koje je objavljeno u [[Rim|Rimu]] 1618. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Dottrina Christiana - Pjeter Budi|url=http://www.bibliotekashkoder.com/digital/dott_christiana/|access-date=11. 11. 2020|website=www.bibliotekashkoder.com|archive-date=2020-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200721044816/http://bibliotekashkoder.com/digital/dott_christiana/}}&lt;/ref&gt; Godine 1599. Budi je imenovan je [[Generalni vikar|generalnim vikarom]] [[Katolička crkva u Srbiji|Katoličke crkve u Srbiji]] i tu je dužnost vršio sedamnaest godina. Kasnije je imenovan biskupom rimokatoličke [[Sapska biskupija|sapske dijeceze]] kod [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]].&lt;ref name=&quot;Early Albania: A Reader of Historical Texts, 11th-17th Centuries&quot;&gt;{{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Early Albania: A Reader of Historical Texts, 11th-17th Centuries|publisher=[[Harrassowitz Verlag]]|year=2003|isbn=3-447-04783-6|location=Olzheim/Eifel, Germany|pages=170–174}}&lt;/ref&gt;

==Život==
Budi je rođen u selu [[Gur i Bardhë|Gur i Bardhëu]] u oblasti [[Oblast Mat|Mati]] i predstavlja zapaženu je i cijenjena ličnost u [[Albanci|albanskoj]] kulturnoj povijesti. Uz svoje političke i vjerske aktivnosti, objavio je četiri knjige na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]], što je u to vrijeme bila rijetkost, i bio je prvi albanski književnik koji je objavio značajnu količinu poezije na albanskom jeziku, oko 3300 stihova.&lt;ref name=&quot;Robert&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.albanianliterature.net/authors_early/budi.html|title=Pjetër BUDI|last=Robert|first=Elsie|accessdate=20. 9. 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100609063323/http://www.albanianliterature.net/authors_early/budi.html|archivedate=9. 6. 2010|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Školovao se za [[Svećenik|svećenički]] poziv na takozvanom [[Ilirski koledž u Lorettu|Ilirskom koledžu u Lorettu]], južno od [[Ankona|Ankone]] u [[Italija|Italiji]], gdje su studirali mnogi poznati [[Albanci]] i [[Dalmatinci]]. U dobi od 21 godine zaređen je za katoličkog svećenika i odmah je poslan u [[Makedonija (region)|Makedoniju]] i na [[Kosovo (regija)|Kosovo]], tada dio crkvene oblasti [[Istorija Srbije u Osmanskom carstvu|Srbije]] pod jurisdikcijom nadbiskupa [[Antivari|Antivarija]], gdje je u prvih 12 godina služio u raznim župama. Godine 1610. spominje se kao &quot;kapelan kršćanstva u [[Skoplje|Skoplju]]&quot;, a 1647. godine kao kapelan [[Prokuplje|Prokuplja]]. Na Kosovu je Budi stupio u kontakt s [[Franjevci|franjevcima]] iz [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|Bosne]]. Te su se veze pokazale plodnima u kasnijim godinama za njegova politička nastojanja da podrži albanski otpor [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Godine 1599. Budi je imenovan generalnim vikarom (''vicario generale'') Srbije i na tom je položaju ostao 17 godina. Kao predstavnik Katoličke crkve na turskom Balkanu, živio je i radio u nesumnjivo napetoj političkoj atmosferi. Njegov crkveni položaj u mnogome je bio samo pokriće za njegove političke težnje. 

Godine 1616. putovao je u Rim, gdje je boravio do 1618. godine nadgledajući objavljivanje svojih djela. Dana 20. srpnja 1621. postao je [[Sapska biskupija|biskupom Sape i Sarde]] (tj. u [[Zadrima|zadrimskoj]] oblasti sjeverne Albanije), a sljedeće se godine vratio u Albaniju.&lt;ref name=&quot;Elsie2010&quot;&gt;{{cite book|author=Robert Elsie|title=Historical Dictionary of Kosovo|url=https://books.google.com/books?id=Pg-aeA-nUeAC&amp;pg=PA52|date=15. 11. 2010|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7483-1|pages=52–53}}&lt;/ref&gt; Dana 22. kolovoza 1621. posvetio ga je za biskupa [[Ottavio Bandini]], [[Kardinal|kardinal-biskup]] [[Palestrina|Palestrine]], pri čemu su kao [[Konsekracija|sukonsekratori]] služili [[Luca Alemanni]], [[Biskup Volterre|umirovljeni biskup Volterre]] i [[Giovanni Antonio Santorio]], [[biskup Polikastra]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cheney |first=David M.|title=Bishop Pietro Budi|website=[[Catholic-Hierarchy.org]]|url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bbudi.html}}&lt;/ref&gt;

U prosincu 1622. godine, nešto prije [[Božić|Božića]], utopio se prelazeći [[Drim|rijeku Drim]].&lt;ref name=&quot;Elsie2010&quot; /&gt;

==Djela==
Budi je cijelog života radio na pripremama ustanka balkanske koalicije protiv Turka te 1618. objavljuje ''Kršćanski katekizam'' (''Doktrina e krishterë''), u kojem nalazimo i izvornih albanskih stihova, zbog čega se smatra i začetnikom albanske poezije.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}}  Njegov ''Ogled ispovijedi'' (''Pasqyrë e të rrëfyemit'', 1621) sadrži ispovijedi i sakramente{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} i zapravo predstavlja prijevod na 401 stranici ili, bolje rečeno, adaptaciju djela ''Specchio di Confessione'' [[Emerio de Bonis|Emerija de Bonisa]]; to je svoje djelo Budi opisao kao &quot;duhovni govor najkorisniji za one koji ne razumiju drugi jezik osim materinskog albanskog jezika&quot;. ''Rimski obrednik'' (''Rituale romanum'', 1621), na 319 stranica, zbirka je cjelogodišnjeg duhovnog ceremonijala s latinskim molitvama i albanskim komentarima.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 536}} Sastavio je i kratak spis na 19 stranica pod naslovom ''Tko god govori misu mora služiti ovoj stvari'' (''Cusc zzote mesce keto cafsce i duhete me scerbyem''), gdje objašnjava [[misa|misu]].

==Reference==
{{reflist}}

==Literatura==
* {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. &quot;Albanska književnost&quot;|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}}

{{Albanska književnost}}
[[Kategorija:Albanski pisci]]
[[Kategorija:Albanski katolički svećenici]]</text>
      <sha1>64vfwr3u6mvkv5qcxy2n4edaj1fxmtz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ahmed Smajlović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4670547</id>
    <revision>
      <id>42669006</id>
      <parentid>42306864</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T19:34:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5217" sha1="dqb2g5a4rzje667de3arm9ymw76xoje" xml:space="preserve">{{Književnik |
Ime = Ahmed ef. Smajlović|
boja = #B0C4DE |
slika =Dr. Ahmed ef. Smajlovic.jpg|
veličina = 200px |
opis slike =  |
puno ime = |
rođenje =[[17. juna]] [[1938.]], [[Srebrenica]]  |
smrt =  [[11. avgusta]] [[1988.]], [[Sarajevo]] |
period = |
potpis=|
djela = |
vrsta =  |
}}

'''Ahmed ef. Smajlović''' ([[Srebrenica]], [[17. juna]] [[1938.]] – [[Sarajevo]], [[11. avgusta]] [[1988.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je islamski prosvjetni, kulturni i javni djelatnik  [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.&lt;ref name=&quot;preporod&quot;&gt;[https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/10008-ahmed-smajlovic-trideset-godina-od-preseljenja-na-ahiret Preporod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191001193139/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/10008-ahmed-smajlovic-trideset-godina-od-preseljenja-na-ahiret |date=2019-10-01 }} ''Ahmed Smajlović: Trideset godina od preseljenja na Ahiret'' 11. avgusta 2018. (pristupljeno 1. oktobra 2019.)&lt;/ref&gt; Zbog velikog doprinosa u izgradnji Islamskog centra u [[Zagreb]]u današnja Islamska gimnazija, a ranije medresa nosi njegovo ime.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/kultura/u-medresi-10-generacija-imama-mualima-i-hatiba-804082 Večernji list] ''U medresi 10. generacija imama, mualima i hatiba - Večernji.hr.html'' 11. marta 2005. (pristupljeno 1. oktobra 2019.)&lt;/ref&gt; Ujak je [[Mesud Hafizović|Mesudu Hafizoviću]].

== Biografija ==
Ahmed Smajlović se rodio u Tokoljacima kod Srebrenice kao posljednje dijete. U porodici oca imama bilo je sedmoro djece. U Krnjićima je završio osnovnu školu. U Sarajevu je upisao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]]. Bio je odličan učenik. Vojni rok je služio u [[Ljubljana|Ljubljani]] i to je vrijeme koristio i za studij na Pravnome fakultetu u Ljubljani. U vojsci je završio prvu godinu studija, a drugu godinu je završio nakon odsluženja roka, na fakultetu u [[Beograd]]u. Studij prava nije priveo kraju. Razlog je odluka o studiranju u Egiptu u [[Kairo|Kairu]] na univerzitetu [[Univerzitet Al-Azhar|Al-Azharu]]. Upisao ga je oktobra 1962. godine. Studirao je [[arapski jezik]] i književnost. Magistrirao je na istom univerzitetu. Godine 1974. doktorirao je na temu ''Filozofija orijentalizma i njen utjecaj na savremenu arapsku književnost'', koja je prevedena na [[bosanski jezik]]. U Egiptu je također predavao na Jugoslavenskoj dopunskoj školi sociologiju, filozofiju i logiku. Pet je punih godina bio direktor te škole. U Bosnu i Hercegovinu se vratio 1975. godine. Ponudili su mu mjesto šefa kabineta [[reisu-l-ulema|reisu-l-uleme]], a poslije i dužnost predsjednika Starješinstva Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Na mjestu predsjednika bio je jednu deceniju. U međuvremenu je 1977. godine otvoren u [[Sarajevo|Sarajevu]] Fakulteta islamskih nauka (tadašnji Islamski teološki fakultet). Imenovan je na mjesto vanrednog profesora na predmetu [[akaid|akâida]] (islamskoga vjerovanja) i [[islamska filozofija|islamske filozofije]]. Te je predmete predavao do kraj života. Smajlovića se smatra začetnikom studija islamske filozofije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;preporod&quot;/&gt;

Bio je djelatan na području društvenoga života. Bio je član raznih islamskih međunarodnih institucija u [[Evropa|Evropi]] i islamskim zemljama, sudjelovao je na mnogim konferencijama, naučnim skupovima i stručnim savjetovanjima u zemlji i inostranstvu. U Bosni i Hercegovini je osobito ostao u memoriji kao vrsni govornik na vrlo posjećenim javnim skupovima. Bez obzira na temu tih skupova, Smajlovićeva predavanja su za temu imala vjeru i vjersku misao. U kontekstu je uvijek bilo zagovaranje unutarvjerske i međuvjerske tolerancije i dobrosusjedskih odnosa. Za to ga je Predsjedništvo SFR Jugoslavije odlikovalo Ordenom zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom 30. septembra 1981. godine. Ostao je odan ideji vjerskog pluralizma, ne ograničivši se samo na prihvaćanje vjerske raznolikosti, nego je insistirao na stalnome unutarvjerskom i međuvjerskom dijalogu, stalnoj razmjeni ideja.&lt;ref name=&quot;preporod&quot;/&gt;

Dana, 1. decembra 1978. pokrenuo je časopis ''Islamska misao'', projekt koji u novijoj povijesti muslimana ondašnje Jugoslavije nikad nije prevaziđen. Bio je prvi urednik tog lista, u kojem je objavio 255 radova. Uređivao ga je kroz 17 brojeva. Radove je pisao na bosanskom, arapskom i engleskom. Roman Meše Selimovića [[Derviš i smrt]] preveo je na arapski, a u timu je preveo baladu [[Asanaginica|Asanaginicu]] na arapski.&lt;ref name=&quot;preporod&quot;/&gt;

Umro je u Sarajevu, 11. avgusta 1988. godine.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/10008-ahmed-smajlovic-trideset-godina-od-preseljenja-na-ahiret Ahmed Smajlović: Trideset godina od preseljenja na Ahiret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191001193139/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/10008-ahmed-smajlovic-trideset-godina-od-preseljenja-na-ahiret |date=2019-10-01 }}

{{GLAVNIRASPORED:Smajlović, Ahmed}}
[[Kategorija:Islam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Filozofi]]</text>
      <sha1>dqb2g5a4rzje667de3arm9ymw76xoje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andetrium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674501</id>
    <revision>
      <id>42669097</id>
      <parentid>42561941</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T02:26:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7615" sha1="rdv6zy9hk7xe9eljjo57f6klxeeoobm" xml:space="preserve">[[File:Rivolta pannonica 9.jpg|mini|desno|Mapa završetka [[Batonov ustanak|ilirskog ustanka 6 - 9 god.]]]]
'''Andetrium''' je bio [[Gradina|ilirska gradina]] i naselje na mjestu Brečeva ili Bečka stolica u današnjem naselju [[Muć|Gornji Muć]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hrvatska]]. Podigli su ga pripadnici ilirskog plemena [[Dalmati|Dalmata]], nakon što su u predrimskom vremenu, svoju teritoriju proširili na zapad, na račun susjednih [[Liburni|Liburna]].&lt;ref name=&quot;BojDolab&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974  |accessdate= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Oktavijanovi ilirski ratovi|Oktavijanove kampanje]] protiv [[Iliri|Ilira]] 35 - 33. god. p.n.e. Andetrium je prvi put prešao u ruke [[Rimska Republika|Rimljana]] i pretvoren u rimski vojni logor i naselje.&lt;ref&gt;[http://imperium.ahlfeldt.se/index.php Digitalni atlas Rimskog carstva - Geteborg univerzitet, 2020]&lt;/ref&gt; 
== Ilirski period ==
Podignut je na dobro izabranom strateškom položaju Ćukova greda sjeverozapadno od brda Visovac-Dobreč iznad Gornjeg Muča. Greda stoji na osami: duga je oko 400 m., na nadmorskoj visini 450 m. Na njoj su konstrukcije u suhozidu, u obliku pačetvorine različitih dužina. Najduži je jugoistočni zid od 120 m, i odaje utisak dobro utvrđene konstrukcije. Oko gadine su duboki usjeci kroz koje teku potoci. Sa nje, radi kontrole, pruža pogled na Mučko polje.&lt;ref name=&quot;Zaninović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%205.pdf |title= Zaninović – ILIRSKO PLEMA DELMATI |work= ANUBIH, Godišnjak 1967 |access-date= 2022-11-09 |archive-date= 2022-06-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220618133511/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%205.pdf }}&lt;/ref&gt; 

Tokom [[Batonov ustanak|ilirskog ustanka]] od 6 - 9. god. Andetrij je predstavljao jedno vrlo bitno ustaničko uporište i naselje na dalmatskom području, u neku ruku i središte otpora na priobalnom području. Pred nadmoćnijim rimskim snagama, povlačeći se prema jugu, u julu mjesecu 9. god. ovdje je utočište našla glavnina pobunjeničke vojske koju je lično vodio vođa ustanka Baton. Rimskim trupama je komandovao budući car [[Tiberije]]. Ratovanje se pretvorilo u opsadu tokom koje su se odigrali presudni događaji koji su doveli do propasti ustanka.&lt;ref name=&quot;Mesihović&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf |title= Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” |work= INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2018-07-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180714081355/http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; 

Opsjednuti Iliri su bili dobro opskrbljeni i namirnicama, a i planine u blizini su bile u rukama pobunjenika. Tiberije je već ranije, prije nego je došao pred Andetrij odvojio jedan dio snaga i uputio ih sa Germanikom na čelu prema ostalim ustaničkim središtima. Branioci Andetrijuma su uspješno odolijevali, a kako je vrijeme odmicalo okolnosti su počele da odgovaraju rimskom zapovjedništvu. Skoro sva ustanička uporišta, među njima i [[Arduba]], bila su osvojena. Baton Dezitijatski je bio prisiljen poslati Tiberiju svoga sina kao glasnika, radi predaje.&lt;ref name=&quot;MesihVuk&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Predaja Batona Dezitijatskog i zvaničan kraj Ilirskog ustanka |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2016-03-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104556/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;

Baton je u duhu najboljih rimskih pravnih normi i tradicija izveden pred improvizovano sudište. Ovaj postupak je iznenađujući imajući u vidu rimsko postupanje sa drugim zarobljenim vođama koji nisu imali tu privilegiju da budu izvedeni pred bilo kakav sud gdje bi mogli prezentirati svoju obranu. Takav slučaj je bio sa Jugurtom i [[Vercingetorisk]]om, pa i [[Antička Makedonija|makedonskim]] kraljem [[Persej]]em.&lt;ref name=&quot;WilkesI&quot;&gt;[https://de.scribd.com/document/33915225/ILIRI-John-Wilkes-Split-2001  John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amina&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=2022-11-08 |archive-date=2021-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Baton Dezitijatski održao svoj govor, Tiberije je u svojstvu sudca upitao Batona zašto su se odlučili na ustanak i ratovali tako dugo, na što je uslijedio Batonov sažeti odgovor (prema rimskom istoričaru Kasiusu Dionu):&lt;ref name=&quot;MesihVuk&quot;/&gt; 
:''Vi (Rimljani) ste krivi za ovo, vi ste poslali za čuvare vaših stada ne pse ili pastire, nego vukove 
(υJµειæς τουvτων αι“τιοιv εjστε εjπι; γα;ρ τα; υÓµωÚν φυvλακαV ουj κυvναV ουjδε; νοµεvαV ajlla; luvkouV 
pevmpete).''

Baton je odveden u [[Rim]], po običaju prema kojem su poražene vođe pokazivane kao trofeji, a ostatak života je proveo u [[Ravena|Raveni]].&lt;ref&gt;[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0483.html Smith, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080607205029/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0483.html |date=2008-06-07 }} - ''Poslao je Batona u Ravenu.''&lt;/ref&gt;. 
== Rimski period ==
Nakon propasti Batonovog ustanka, u blizini ilirske gradine, u ravni polja, Rimljani su izgradili svoj stalni vojni logor za pomoćne jedinice (''auxilia'') i dali mu isto ime kao naselju. Lokacija logora je bogato nalazište rimskih ostataka i natpisa, CIL 3, 2743-2747 i 9782-9789, pogotovo lokalitet &quot;Orgija&quot;, gdje je bilo rimsko naselje.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/file/58313 Darko Periša Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakulte - Je li delmatsko područje presjekao rimski limes?]&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* Slobodan Čače, Pogranične zajednice i jugoistočna granica Liburnije u kasno predrimsko i u rimsko doba, Diadora, 11, Zadar, 59-91.
* Ante Milošević, Arheološka topografija Cetine, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Katalozi i monografije, 3, Split.
* [[Karl Pač]], Zbirke rimskih i grčkih starina u bos.-herc. Zemaljskom muzeju, Glasnik Zemaljskog muzeja, XXVI, Sarajevo, 141-219 + 2 tab.
* Mirjana Sanader, Tilurium, Burnum, Bigeste. Novi prilog pitanju datacije delmatskog limesa, u: Arheološke studije i ogledi, Zagreb, 120-128.
* Mirjana Sanader (sa suradnicima), Tilurium I. Istraživanja 1997. – 2001., Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dissertationes et Monographiae, 4, Zagreb.
* Mirjana Sanader, O rimskoj vojsci, vojnicima i njihovim taborima, u: Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske – Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 67-75.

== Reference ==
{{Reflista|2}}
[[Kategorija:Dalmati]]
[[Kategorija:Rimska Dalmacija]]
[[Kategorija:Batonov ustanak]]</text>
      <sha1>rdv6zy9hk7xe9eljjo57f6klxeeoobm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42669112</id>
      <parentid>42662360</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T06:08:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+Đ. Đaković</comment>
      <origin>42669112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="326214" sha1="b7pt9r7v99zen9064kjm6ecky227za4" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945. Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>b7pt9r7v99zen9064kjm6ecky227za4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669113</id>
      <parentid>42669112</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T06:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+slika</comment>
      <origin>42669113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="326259" sha1="py8j968b2pdh4n8yhht1ppsdvfnhl7d" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945. Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>py8j968b2pdh4n8yhht1ppsdvfnhl7d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Allan Detrich</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4678908</id>
    <revision>
      <id>42669076</id>
      <parentid>42405779</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2400" sha1="4sqzb0m63hq3tz083vn03jzm8c50vzm" xml:space="preserve">'''Allan Detrich''' ([[Attica, Ohio]], 10. studenog 1962.), je [[SAD|američki]] [[fotograf]] i [[meteorologija|meteorolog]] [[amater]]. Pohađao je Ohio Institut fotografije u [[Dayton, Ohio|Daytonu]]. Godine 1998. njegov foto-esej &quot;Djeca podzemlja&quot; dospio je u finale [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]] za igranu fotografiju.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Ron |last=Winslow |title=Toledo Blade's Detrich Resigns Over Digitally Altered Photograph |url=http://www.nppa.org/news_and_events/news/2007/04/toledo03.html |work=News Photographer magazine |publisher=National Press Photographers Association |date=2008-04-09 |access-date=2008-05-12 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080518205802/http://www.nppa.org/news_and_events/news/2007/04/toledo03.html |archive-date=2008-05-18 }}&lt;/ref&gt; [[Časopis]] ''[[Time (časopis)|Time]]'' je 2002. godine njegovu fotografiju tornada u [[Tiffin, Ohio|Tiffinu, Ohio]], izabrao za jednu od svojih &quot;najboljih fotografija godine&quot;.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20021230091357/http://www.time.com/time/yip/2002/nature/8.html Best Photos of the Year] [[Time (časopis)|Time]] 2002 Year in Pictures&lt;/ref&gt;

Od 1998. Detrich je aktivan kao &quot;lovac na oluje&quot;. Svako ljeto provodi nekoliko tjedana proučavajući i fotografirajući [[Tornado|tornada]] u američkim [[Velike ravnice|Velikim ravnicama]] s drugim entuzijastima.&lt;ref&gt;[https://www.usatoday.com/weather/tornado/chase2001/2001-06-18-chase-paper.htm#more The thrill of the chase, the fury of the storm] ''USA Today''&lt;br&gt;- {{Cite web |url=http://www.allandetrich.com/storm.htm |title=Stormchasing |access-date=2008-10-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080915122130/http://www.allandetrich.com/storm.htm |archive-date=2008-09-15 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{imdb ime|id=2821550|ime=Allan Detrich}}
*[https://web.archive.org/web/20070403222446/http://www.allandetrich.com/ allandetrich.com] Internetska stranica Allana Detrich.
*[http://detrichpix.typepad.com/allandetrich_picturethis/ Moving Pictures: a Blog about Life and Weather] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230311140930/https://detrichpix.typepad.com/allandetrich_picturethis/ |date=2023-03-11 }} Blog Allana Detrich.

{{Normativna kontrola}}

{{Životni vijek|1962||Detrich, Allan}}

[[Kategorija:Američki fotografi]]
[[Kategorija:Meteorolozi amateri]]</text>
      <sha1>4sqzb0m63hq3tz083vn03jzm8c50vzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Altagracia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4679729</id>
    <revision>
      <id>42669086</id>
      <parentid>42450673</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T00:14:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4286" sha1="nltbaaamc3i0qh7f5vfsl6otyoaafgk" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Altagracia
| ime_genitiv =Altagracije
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Altagracia Finca Magdalena y Volcan Concepcion.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Pogled iz grada na [[Concepción (vulkan)|Vulkan Concepción]]

| utemeljenje_ime=
| utemeljenje_datum  =
| širina-stupnjevi =11
| širina-minute =34
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =85
| dužina-minute =35
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Nikaragva}}
| lokacija1_ime =[[Departmani Nikaragve|Departman]]
| lokacija1_info =[[Rivas (departman)|Rivas]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =211,21 [[km²]]&lt;ref name=mu/&gt;

| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina =70 [[metar|m]]&lt;ref name=mu/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =8,112&lt;ref name=mu/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =22,470&lt;ref name=mu/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+5]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =48800
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_lokacijska_karta_država =Nikaragva
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Altagracia na karti Nikaragve
| bilješke =
}}
'''Altagracia''' je [[općina]] od 22,470 i [[grad]] od 8,112 [[Stanovništvo|stanovnika]] na [[jug]]u [[Nikaragva|Nikaragve]] na [[otok]]u [[Ometepe]] u [[Rivas (departman)|Departmanu Rivas]].

== Geografija ==
Altagracia se nalazi na [[sjever]]noj [[obala|obali]] otoka, udaljena 45 [[km]] od glavne [[trajekt]]ne [[luka|luke]] [[Moyogalpa]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://vianica.com/nicaragua/rivas/altagracia/15.1
 | title =''Municipio de Altagracia''
 | accessdate =06.05.2023.
 | language =engleski
 | publisher =Vianica
 | archive-date =2023-05-08
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230508143718/https://vianica.com/nicaragua/rivas/altagracia/15.1
 }}&lt;/ref&gt; i 150&amp;nbsp;km [[jugoistok|jugoistočno]] od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Managua|Manague]].&lt;ref name=brit/&gt;

U samom gradu nalaze se [[hotel]]i, [[restoran]]i i [[Arheologija|arheološki]] [[muzej]] sa [[artefakt]]ima iz [[pretkolumbovska era|pretkolumbovskih vremena]].
U luci ''Puerto de Gracia'' obavezno pristaju [[brod]]ovi na liniji [[Granada (Nikaragva)|Granada]]-[[San Carlos (Nikaragva)|San Carlos]].&lt;ref name=brit/&gt;
== Historija ==

Otok je nastaljen od [[4. milenijum pne.|4. milenija pne.]] prvi stanovnici su vjerojatno bili [[Guatuso|Guatusi]], njih su oko oko [[800]]. istisnuli [[Chorotega|Chorotege]] a Chorotege [[Nahua|Nahue]] oko [[1400]].&lt;ref name=cul/&gt;

[[Španjolci|Španjolski]] [[kolonizacija|kolonisti]] stigli su tokom [[16. vijek|16]] i [[17. vijek]]a, nešto kasnije otok su počeli [[pljačka]]ti [[Kraljevina Francuska|francuski]] i [[Kraljevina Engleska|engleski]] [[pirat]]i, pa su se [[autohtoni narodi|domoroci]] povukli iz svojih naselja na [[obala|obali]] na padine [[Concepción (vulkan)|Vulkana Concepción]]. Tako je nastala ''Astagalpa'' današnja Altagracia.&lt;ref name=cul&gt;{{cite web
 | url =https://www.mapanicaragua.com/cultura-de-altagracia/
 | title =''Cultura de Altagracia''
 | accessdate =06.05.2023.
 | language =španjoski
 | publisher =Vianica
 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Privreda]] te površinom najveće otočke općine bazira se na [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[turizam|turizmu]].&lt;ref name=mu&gt;{{cite web
 | url =https://www.mapanicaragua.com/municipio-de-altagracia/
 | title =''Municipio de Altagracia''
 | accessdate =06.05.2023.
 | language=španjoski
 | publisher=Vianica}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Altagracia (Ometepe)}}
* [https://www.mapanicaragua.com/municipio-de-altagracia/ ''Municipio de Altagracia''] {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Nikaragvi]]</text>
      <sha1>nltbaaamc3i0qh7f5vfsl6otyoaafgk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološka nalazišta u Golubiću</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681320</id>
    <revision>
      <id>42669107</id>
      <parentid>42557569</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:47:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8566" sha1="mntt9phvw6ajsh7tnp2xlu8otnwumai" xml:space="preserve">[[File:Prehistoric Illyrians Sites &amp; Cultures by Wilkes.png|mini|desno|[[Japodi|Japodska]] naselja i arheološka nalazištau [[Lika|Lici]] (21,22,23,24) i  Pounju (30, 31,32,33)]]
'''Arheološka nalazišta u Golubiću''', Crkvina i Dolovi, nalaze se u [[Bihać]]u, [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |accessdate=9. 2. 2016  |archive-date=2023-08-06  |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806114812/https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1  }}&lt;/ref&gt;  Lokalitet  Crkvina  poznat  je  po  čitavom  nizu  [[Praistorija|praistorijskih]]  i [[Antika|antičkih]]  nalaza,  dok je u široj okolini naselja Golubić locirano  nekoliko  arheoloških  lokaliteta.   
 
== Crkvina ==
Iskopavanja u nalazištu Crkvina vršena su 1954. godine pod vodstvom [[Irma Čremošnik|Irme Čremošnik]], [[Borivoj Čović|Borivoja Čovića]]a 1956. i 1960. god. i [[Branka Raunig|Branke Raunig]] 1982. god. Čitav prostor Crkvine nije istražen zbog recentnog groblja. Crkvina je [[Japodi|japodska]] nekropola od od 8. v. p.n.e do 4. vijeka n.e. Sva relevantna građa je objavljena. Materijal se nalazi u [[Muzej Unsko-sanskog kantona|Mmuzeju Unsko-sanskog kantona]] u Bihaću.&lt;ref name=&quot;Brankaurna&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ojs.zrc-sazu.si/av/article/view/9069/8198 |title= Branka Raunig: Nova interoretacija dva odlomka epigrafske urne japodskog oblika iz Golubića kod Bihaća |work= Arheološki vestnik, 1990, Regionalni muzej Pounja |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

[[Arheologija|Arheološko]] nalazište je ovalno-kupasti brežuljak, (oko 100X60 m), u centru naselja, od [[Krečnjak|krečnjačkog]] kamena sa &quot;plaštom&quot; humusa pri vrhu, debljine oko 1,5 m, koji se istanjuje prema padinama. Na istočnoj i jugoistočnoj padini otkrivena su ukupno 73 japodska groba, 24 sa skeletom, 48 spaljenih sa zemljanom urnom, 1 spaljen bez urne. Stariji grobovi su bliže vrhu brežuljka. Uz zemljane urne, najzastupljeniji je [[Japodska odjeća i nakit|japodski nakit]] (fibule, narukvice, ogrlice, grivne za noge, itd.) od [[Bronza|bronze]], [[Željezo|željeza]], [[jantar]]a i [[Staklo|stakla]]. Na kamenom ulomku japodske antropomorfne stele od lapora urezane su predstave naočaraste fibule i lančastih privjesaka. 
[[File:Mithras relief (CIMRM 1910-1911), found in Golubic (Bosnia and Herzegovina), Archaeological Museum, Zagreb (13942120728).jpg|mini|desno|Mitrej iz Golubića kod Bihaća - Arheološki muzej Zagreb]]
Dio temeljnog zida dimenzija 2X0,9 m. pripada zgradi Mitreja iz antičkog doba. Sa Crkvine potiče i Mitrasov reljef s natpisom, možda i dvije posvete [[Mitraizam|Mitrasu]], 

Od dijelova [[Arhitektura|arhitekture]] je ulomak astragala, s neke [[Antika|antičke]] građevine,  brojni ulomci [[Japodske urne|kamenih urni]], s natpisima ili bez njih, nadgrobni spomenici s natpisimama, te sljemenasti poklopci s natpisima. 

=== Sljemenasti poklopci ===
Na Crkvini je pronađeno 13 [[Japodski sljemenasti poklopci|sljemenastih poklopaca]] kojima su se pokrivale posude sa spaljenim ostacima pokojnika sa japodskog područja uz Unu (Sergejevski je identifikovao 8 primjeraka). Pravougaonog su tlocrta formirani u obliku krova na dvije vode, sa zabatom na pročeljnoj, užoj strani. Ono što iznenađuje arheologe jest činjenica da tamo gdje su nađeni poklopci nisu nađene urne i obrnuto.&lt;ref name=&quot;duje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/39630 |title= DUJE RENDIĆ-MIOČEVIĆ: O NEKIM ZANEMARENIM KOMPONENTAMA KOD »JAPODSKIH URNI« Uz problem njihova datiranja |work= Filozofski fakultet u Zagrebu |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-09-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230901162000/https://hrcak.srce.hr/file/39630 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== Srednjovjekovna crkva ===
Na vrhu Crkvine otkriveni su 1954. temelji crkve (dimenzije 13,5 X 8 m) s [[Apsida|apsidom]], datirane u 14. v. &lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-2 |title= Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine - Tom 2 - Strana 15 - CRKVINA, Golubić, Bihać |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -  |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; U temeljima crkve na različitim mjestima pronađeno je nekoliko antičkih spolija i dva dijela iste urne sa epigrafskim natpisima.&lt;ref name=&quot;Brankaurna&quot;/&gt;

== Dolovi ==
Drugo nalazište su Dolovi, kasnoantička nekropola. Istraživanja su obavili [[Irma Čremošnik]] 1954. i [[Borivoj Čović]] 1960. god. Dolovi su oranice u centru sela, jugoistočno od Crkvine. Istražena je oko 300 m2, i otkriveno 29 inhumiranih i 1 incinerirani pokojnik. Sahranjeni su bili u sanduku od kamenih ploča. Nalazi su:
* U 5 grobova upotrijebljeno je i 10 pretesanih [[Japodski sljemenasti poklopci|sljemenastih poklopaca]], svi sa natpisom, s neke druge nekropole 2. vijeka n.e.&lt;ref name=&quot;god34BR&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf_ |title= Branka Raunig: Sljemenasti poklopci iz Bihaćkog polja |work= ANUBiH - Godišnjak, knjiga 34 (XXXVI)- Sarajevo, 2007. |accessdate= 5. 9. 2023 }}{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;   
* [[Japodska urna sa tri figure iz Golubića|Desna strana kamene japodske urne s predstavom konjanika]] i 2 fantastična bića datirana u 6. ili 5. vijek p.n.e. Ploča je [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1331 |title=Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2021 |archive-date=2021-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210521184849/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1331 }}&lt;/ref&gt;  Očuvane dimenzije su: 0.98x0.42x0.10 m. Na slici su prikazani: konjanik na konju, ptica sa čovječijom glavom i životinjsko čudovište sa tijelom ribe i kozijim rogovima. Interpretacija prikaza  je da ratnik predstavlja pokojnika, a da konj ovdje ima simbolično značenje inkarnacije smrti.&lt;ref name=&quot;Branka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 accessdate= 9. 2. 2023 |access-date= 2023-09-04 |archive-date= 2023-08-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230820184838/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y }}&lt;/ref&gt;   
* Ostali nalazi su: sidrasta fibula s početka 3. vijeka n.e, narukvice, bršljenak, češalj, kopče i drugo javljaju se u grobovima 4. vijeka ali i kasnije u 5. i 6. v.
 
Skromnost nalaza govori da je nekropola pripadala siromašnijem autohtonom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;/&gt; 

== Sojeničko naselje ==
Uz pretpostavku da je i kod Golubića prepreka u vidu brojnih kolaca-soha, prisilila rijeku Unu na skretanje s prirodnog pravca, odnosno da se sojeničko naselje najvećim dijelom nalazilo na prostoru koji sada zauzima otoka i dio desne obale omeđen starim koritom, radilo bi se o razmjerno velikom sojeničkom naselju, dužine u pravcu JZ-SI. Na dijelu desne obale nasuprot sadašnjoj otoci nalazi se i kulturni sloj. Na  osnovu ove predpostavke, postojanja kulturnog arheološkog sloja i koncentracije  kultnih  objekata (nekropola Jezerine, nekropola Crkvina u Golubiću) i  drugih  nalaza  iz  veoma  dugog  perioda, pojedini autori smatraju  da  se  u  Golubiću  nalazilo  značajno  praistorijsko  naselje  (vjerovatno  [[Japodske sojenice|sojeničkog]]  tipa), a  zatim  i  antičko  naselje [[Raetinium]],  možda  urbani [[Municipijum|municipalni]] centar  bihaćke  kotline.  

== Literatura ==
* [[Irma Čremošnik]] -  Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
* Irma Čremošnik -  Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{DEFAULTSORT:G, }}
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH]]
[[Kategorija:Japodi]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Bihaću]]</text>
      <sha1>mntt9phvw6ajsh7tnp2xlu8otnwumai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološko nalazište Veliki Mošunj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4683967</id>
    <revision>
      <id>42669110</id>
      <parentid>42485724</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:57:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4895" sha1="ku4zrsa0w0bva269igqitc1bka2uhiq" xml:space="preserve">'''Arheološko nalazište Veliki Mošunj''' nalazi se na teritoriji opštine [[Vitez]], u dolini rijeke [[Gradine u dolini Lašve|Lašve]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na njemu je pronađena ostava iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]], 10. i 9. stoljeća p.n.e, s nekim vrijednijim predmetima, [[bronza]]ne žice, lim i dr, koji dokazuju da je ostava bila vlasništvo zanatlije, kovača i gravera.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |accessdate=9. 2. 2016  |archive-date=2023-08-06  |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806114812/https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1  }}&lt;/ref&gt;  U ostavi je nađena gotovo cjelokupna borbena oprema izrađena za bogatijeg i istaknutijeg pojedinca toga doba, prvenstveno od bronze. Sa umjetničkog stanovišta, najzanimljivija su tri predmeta iz ovog nalaza.&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – DEZIDIJATI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 
== Okrugla bronzana ploča ==
Konveksna okrugla bronzana ploča, prečnika je nešto više od 30 cm, za koju se smatra da je bila srednji dio štita. Napravljena je prilično komplikovanim procesom. Gruba forma je vjerovatno izlivena, a zatim oplemenjena kovanjem. Kuke za pričvršćivanje i ukrasna &quot;zdjela&quot; na vrhu su naknadno pričvršćene zakovicama i zavarivanjem. Cijela vanjska površina je prvo fino polirana, a zatim  je precizno uklesano 36 krugova, sa pravilnim razmacima, sa uređajem tipa tocila. Između krugova su gravirani ornament (šrafirani trouglovi, visoki trougao na mjestu pričvršćivanja kuke sa unutrašnje strane, koncentrični krugovi). Ostali detalji  su gravirani slobodnom rukom, a redovi malih polukrugova otkucani su &quot;zumbom&quot;.

== Mač sa koricama ==
Drugi i najreprezentativniji nalaz unutar ostav je bronzani mač s drškom od punog metala i s koricama. Riječ je o vrsti kratkog mača koji je pronađen na nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini, dok je u [[Gradina Varvara (Prozor)|Velikoj Gradini u Varvari]] pronađeno nekoliko primjeraka kalupa u kojima su izrađivani. Mačevi ovog tipa su obično imali korice od nekog materijala organskog porijekla (vjerovatno od kože i drveta), a samo su krajevi ovih korica bili od bronze.&lt;ref name=&quot;mačMo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/prahistorija/kratki-bronzani-ma%C4%8D |title= Mošunjski mač |work= Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine - Sarajevo |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2023-05-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230530200308/https://zemaljskimuzej.ba/bs/arheologija/prahistorija/kratki-bronzani-ma%C4%8D }}&lt;/ref&gt; [[Mošunjski mač|Mošunjski uzorak]] je izuzetak jer je poklopac u potpunosti izrađen od bronze. Na maču je ukras čija su dekorativna obilježja vodeći motivi zapadnobalkanskoga geometrijskog stila – u vidu dva niza koso šrafiranih trouglova, između kojih nastaje negativ cik-cak motiva u obliku trake. Izbor motiva je prilično skroman, ali je kompozicija znalački izvedena.&lt;ref name=&quot;mačevi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/39901 |title= D. GLOGOVIĆ: Mačevi s jezičastim rukohvatom iz Dalmacije |work= VAMZ, 3.s., XXVffl-XXIX 9-22 (1995-96) |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2024-09-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240917113354/https://hrcak.srce.hr/file/39901 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Pektoral ==
Treći predmet iz ove ostave, pronađen je u dijelovima i tada je pogrešno restauriran, pa se dugo nije znalo kako izgleda i kojem vremenu pripada. Kasnije je ta misterija razjašnjena, pa je utvrđeno da se radi o vrsti prsnog nakita. U osnovi se sastoji od pravougaone ploče i lančića sa privjescima. Pločica nije izlivena u jednom komadu, već je sastavljena od traka bronzanog lima. Važan je, međutim, njegov pravougaoni oblik, na čijim se gornjim uglovima nalaze stilizirane ptice. To je najstariji poznati primjerak ovog tipa pektorala. Nešto mlađe varijante (sa pticama, odnosno konjskim glavama na uglovima) poznate su iz zapadnijih krajeva, na teritorijama [[Liburni|Liburna]] i [[Japodi|Japoda]]. Predpostavlja se da je ovaj tip nakita, nastao u radionicama centralne Bosne početkom prvog milenijuma p.n.e, bio prenesen na zapad, gdje su ga lokalne radionice nešto modifikovale, čuvajući duh i tradiciju zapadnobalkanskog geometrijskog stila.&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;/&gt;

== Izvori == 
{{Izvori}}

[[Kategorija:Dezitijati]]
[[Kategorija:Ilirska arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vitez]]</text>
      <sha1>ku4zrsa0w0bva269igqitc1bka2uhiq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Verovatno prazna kategorija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4689871</id>
    <revision>
      <id>42668949</id>
      <parentid>42555117</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:38:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42668949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="528" sha1="smbgnlzd9ktzy9kv3ammd21ybzcfiif" xml:space="preserve">__EXPECTUNUSEDCATEGORY__{{#ifeq:{{{hide|{{{sakriti}}}}}}|da||{{Cmbox
| type  = content
| style = text-align: center;
| text  = '''Administratori: Nemojte brisati ovu kategoriju, čak i ako je prazna.'''&lt;br/&gt; Ona može biti prazna povremeno ili većinu vremena. {{{1|}}}
}}}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq: {{lc:{{{nocat|{{{bez_kat|ne}}}}}}}}|ne|{{Single namespace|category}}|&lt;!-- Bez kategorije --&gt;}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;!-- Kategorije idu na podstranicu /dok, a međujezičke veze na Vikipodatke. --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>smbgnlzd9ktzy9kv3ammd21ybzcfiif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božo Bilić Marjan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4693430</id>
    <revision>
      <id>42668990</id>
      <parentid>42661448</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T17:50:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mumejc</username>
        <id>381089</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42668990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6588" sha1="emu1bbwcpn9b1mjy6p4bvhb6s4almpl" xml:space="preserve">{{Heroj M
| didaskalija=BOŽO BILIĆ MARJAN
| slika = Božo Bilić.jpg
| opis_slike=Božo Bilić Marjan
| datum_rođenja = [[1913]].&lt;!--nema na vikipodacima--&gt;
| mesto_rođenja =[[Civljane]], kod [[Knin]]a
| država_rođenja =[[Austrougarska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti|1942|12|4|1913|0|0}}
| mesto_smrti =[[Brvanci (Jajce)|Bravnice]], kod [[Jajce|Jajca]]
| država_smrti = [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]]
| profesija=radnik
| KPJ=[[1934]].
| rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
| narodni heroj=[[20. decembar|20. decembra]] [[1951]].
}}
'''Božo Bilić Marjan''' ([[Civljane]], kod [[Knin]]a, [[1913]] — [[Bravnice (Jajce)|Brvanci]], kod [[Jajce|Jajca]], [[4. decembar]] [[1942]]) bio je [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|učesnik Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
Rođen je [[1913]]. u selu [[Civljane|Civljanima]], kod [[Knin]]a. Već u sedamnaestoj godini otišao je u [[Beograd]], gde je radio kao nosač i fizički radnik na građevinama.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

Godine [[1934]]. prišao je [[Radnički pokret|radničkom pokretu]] i uskoro postao član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Na poziv KPJ, [[1936]]. godine otišao je u [[Španija|Španiju]], gde se u redovima [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]] borio za [[Španski građanski rat|odbranu Španske republike]] i protiv [[Fašizam|fašizma]]. Na ratištu u Španiji, nalazio se u sastavu [[Internacionalni bataljon Georgi Dimitrov|bataljona]] „[[Georgi Dimitrov|Dimitrov]]“, gde je bilo još dosta [[Jugosloveni|jugoslovena]]. Posle poraza republikanske armije, zajedno s ostalim borcima internacionalnih brigada prešao je u [[Francuska|Francusku]], gde su bili zatvoreni u [[sabirni logor|koncentracionim logorima]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

Godine [[1941]], zajedno sa grupom [[jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španskih boraca iz Jugoslavije]], uspeo je da se vrati u domovinu. Odmah po dolasku aktivno se uključio u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilakčku borbu]] u severnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Kao [[Srbi]]n, svojim uticajem, iskustvom iz Španskog građanskog rata i hrabrošću, imao je velikog uticaja da srpsko stanovništvo iz severne Dalmacije aktivno pristupi [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

Kao član Sreskog komiteta KPH za Sinj, po zadatku Pokrajinskog komiteta [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]] za Dalmaciju, u Cetinskoj dolini je radio na organizovanju ustanka i formiranju prvih udarnih grupa. Martu [[1942]]. godine postao je politički komesar Svilajske partizanske čete, a u maju komandir Cetinske partizanske čete. Tokom juna komandovao je novoformiranim [[Srednjedalmatinski partizanski odred|Srednjedalmatinskim partizanskim odredom]]. Krajem jula i početkom avgusta predvodio je Odred u borbi protiv [[Kraljevina Italija|Italijana]], na putu [[Sinj]]-[[Livno]]. Tom prilikom spaljeno je 16, a oštećeno 7 kamiona i zarobljen veliki plen u oružju i drugoj vojnoj opremi.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

Prilikom formiranja [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada|Prve dalmatinske brigade]], [[Hronologija Narodnooslobodilačke borbe septembar 1942.#16. septembar|16. septembra 1942.]] godine, Srednjedalmatinski NOP odred je ušao u njen sastav, a Marjan je postavljen za zamenika komandanta brigade, a ubrzo je postao i komandant brigade. Pod njegovom komandom, brigada je vodila borbe protiv [[Ustaška vojnica|ustaša]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrana]] kod Sinja i protiv Italijana i ustaša oko [[Tomislavgrad|Duvna]], [[Livno|Livna]] i Sinja. Marjan se posebno istakao u [[Borbe za Jajce 1942.|borbi za Jajce]] [[Hronologija Narodnooslobodilačke borbe novembar 1942.#24. novembar|24/25. novembra 1942.]] godine. Među borcima, u prvim redovima, jurišao je na jako utvrđenu Ćusinu, koju je neprijatelj smatrao neosvojivom. Iz 42 bunkera nemačka posada je pružala otpor. Posle nekoliko uzastopnih juriša, u kojima je učestvovao i Marjan, bacajući bombe u bunkere, oko pet časova neprijatelj je savladan, a vrh Ćusine zauzet. Na osvojenom vrhu Marjan je naredio da se postave minobacači i otvorio je vatru na grad, omogućivši uspešno izvršenje juriša hercegovačkih i crnogorskih partizana. Sutradan je Jajce bilo oslobođeno, a za uspešno izvršeni zadatak u ovoj borbi Prvu dalmatinsku brigadu je pohvalio Vrhovni komandant NOV i POJ [[Josip Broz Tito]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

[[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada|Prva dalmatinska udarna brigada]] dobila je, [[Hronologija Narodnooslobodilačke borbe decembar 1942.#1. decembar|4. decembra 1942.]] godine, zadatak da po svaku cenu spreči nadiranje nemačkih jedinica iz [[Banja Luka|Banje Luke]] ka oslobođenom Jajcu. Na padinama [[Čemernica (planina u BiH)|Čemernice]] brigada je zauzela položaje. Zbog izviđanja, Marjan je, s četiri kurira, na pravcu Drugog bataljona prolazio kroz streljački vod brigade, i po gustoj magli i snijegu ulazio u selo [[Bravnice (Jajce)|Bravnice]], gde ga je pogodio nemački mitraljeski rafal.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

Ukazom [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijuma Narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], [[20. decembar|20. decembra]] [[1951]]. godine, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1982|p=75}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book| ref={{harvid|Narodni heroji Jugoslavije|1982}} |title=[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]] tom -{I}- |year=1982|publisher=Narodna knjiga |location=Beograd |id=}}

{{Narodni heroji-Dalmacija}}

{{normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bilić, Božo Marjan}}
[[Kategorija:Rođeni 1913.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]
[[Kategorija:Biografije, Knin]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Borci 1. dalmatinske proleterske udarne brigade]]
[[Kategorija:Poginuli partizanski komandanti]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi]]</text>
      <sha1>emu1bbwcpn9b1mjy6p4bvhb6s4almpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Nacrti/2025</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4711182</id>
    <revision>
      <id>42668954</id>
      <parentid>42536234</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Teletekst */</comment>
      <origin>42668954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3971" sha1="37vkp6j54u2ub41e1rrs6szl1exzk7c" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>37vkp6j54u2ub41e1rrs6szl1exzk7c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668955</id>
      <parentid>42668954</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Dentakord */</comment>
      <origin>42668955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3975" sha1="b694x5d0yqaz3b7esec0uhgddevapc7" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>b694x5d0yqaz3b7esec0uhgddevapc7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668959</id>
      <parentid>42668955</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Vuk Rakočević */</comment>
      <origin>42668959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3979" sha1="2tvwj4ked7wahidwdm0le62amrz7rkn" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>2tvwj4ked7wahidwdm0le62amrz7rkn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668961</id>
      <parentid>42668959</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:57:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Aleksa Kresojević */</comment>
      <origin>42668961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3983" sha1="hg7aroi4k8ypp8yul45mom06t3bnfbt" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>hg7aroi4k8ypp8yul45mom06t3bnfbt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668962</id>
      <parentid>42668961</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:57:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Slavko Bošković */</comment>
      <origin>42668962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3987" sha1="1vkswg31z0dz90uxstwz781tn1ldc60" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>1vkswg31z0dz90uxstwz781tn1ldc60</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668966</id>
      <parentid>42668962</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Mihal Babinka */</comment>
      <origin>42668966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3989" sha1="8g23o7h9ns4zd2mf3zql5vj0oi5zpiy" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>8g23o7h9ns4zd2mf3zql5vj0oi5zpiy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668967</id>
      <parentid>42668966</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:08:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Slobodan Vučinić */</comment>
      <origin>42668967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3991" sha1="rro0mk2ye5ra36nhdg2xcu4skamadfm" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>rro0mk2ye5ra36nhdg2xcu4skamadfm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668968</id>
      <parentid>42668967</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šablon:Nacrt */</comment>
      <origin>42668968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4005" sha1="siv51cge26bu6tzvtv98rpv5hzv3fvc" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Šablon:Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>siv51cge26bu6tzvtv98rpv5hzv3fvc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668969</id>
      <parentid>42668968</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Test */</comment>
      <origin>42668969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4013" sha1="9894n0cr1zj2dum6plcjqxfn587ro46" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Šablon:Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt:Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|novo}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>9894n0cr1zj2dum6plcjqxfn587ro46</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668970</id>
      <parentid>42668969</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Test 2! */</comment>
      <origin>42668970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4021" sha1="oy95atgrgkxyh1oxqcbjr1nn189nucs" xml:space="preserve">== [[Šablon:Nacrt]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Šablon:Nacrt]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 07:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt:Test]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 08:09 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Korisnik:Vipz/igralište]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 19. januara 2025. u 10:43 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Nacrt:Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 15:51 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Teletekst]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Teletekst]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vuk Đorđević}}
* Datum i vrijeme: 12. maja 2025. u 21:31 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Dentakord]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Dentakord]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Laki1960Steva}}
* Datum i vrijeme: 3. juna 2025. u 11:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Vuk Rakočević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Vuk Rakočević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vidar16x}}
* Datum i vrijeme: 8. juna 2025. u 22:05 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Aleksa Kresojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Aleksa Kresojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Banja Luuka}}
* Datum i vrijeme: 12. juna 2025. u 10:32 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Bošković]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Bošković]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Euronet063}}
* Datum i vrijeme: 26. juna 2025. u 16:34 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slobodan Vučinić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slobodan Vučinić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Pljevlja16}}
* Datum i vrijeme: 20. jula 2025. u 20:27 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Mihal Babinka]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}

* Ime stranice: [[Nacrt:Mihal Babinka]]
* Predlagatelj: {{Korisnik|Emilpetras}}
* Datum i vrijeme: 31. decembra 2025. u 14:42 (CET)

; Zahtjev za pregled
Molim pregled nacrta članka „Mihal Babinka“ za sh.wikipedia.

Članak je biografski, enciklopedijskog stila, s više pouzdanih sekundarnih izvora (leksikoni, enciklopedije, institucionalni izvori). Tema se odnosi na slovačkog književnika iz Vojvodine, značajnog za književnost vojvođanskih Slovaka u drugoj polovini 20. stoljeća.

Spreman sam izvršiti eventualne dorade prema preporukama recenzenata.

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>oy95atgrgkxyh1oxqcbjr1nn189nucs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Nacrti/2026</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4711536</id>
    <revision>
      <id>42668942</id>
      <parentid>42668352</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:12:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Slavko Borojević */ +</comment>
      <origin>42668942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2381" sha1="qzctw49k8ekbsg2pi5cudidjsgsbx61" xml:space="preserve">== [[Nacrt:Test 2!]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|dorada}}&lt;!-- novo / dorada / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Test 2!]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Vipz}}
* Datum i vrijeme: 29. januara 2025. u 20:03 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:FIGURATIVE THEATRE BAND]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[FIGURATIVE THEATRE BAND]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|~2026-10628-01}}
* Datum i vrijeme: 17. februara 2026. u 11:32 (CET)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
Tekst članka [[WP:JEZIK|nije pisan srpskohrvatskim jezikom]], nije pisan [[:en:WP:TONE|enciklopedijskim stilom i tonom]], nema [[WP:REF|referenci]] do [[WP:VI|pouzdanih izvora]] (nema referenci uopće), a jednostavna internet pretraga ne daje nikakve naznake [[WP:KRZNA#Muzičari|značaja]]. Ovo je klasičan '[[:en:WP:GARAGEBAND|garažni bend]]'. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. februara 2026. u 12:11 (CET)

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Slavko Borojević]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|prihvaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Slavko Borojević]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|KsenaBoro}}
* Datum i vrijeme: 26. aprila 2026. u 22:35 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
Nacrt je, uz sitne korekcije, prihvaćen i premešten u prostor članaka. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2026. u 15:11 (CEST)

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}

== [[Nacrt:Katarina Višić]] ==

{{Zaglavlje rasprave o nacrtu|odbaceno}}&lt;!-- novo / rasprava / prihvaceno / odbaceno --&gt;
* Ime stranice: [[Katarina Višić]]
* Predlagatelj(ica): {{Korisnik|Divnanoc}}
* Datum i vrijeme: 2. augusta 2026. u 23:57 (CEST)

; Rasprava
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Samostalnom izložbom &quot;Industrija snova&quot; koju je održala prije nekoliko dana u galeriji Sue Ryder u Herceg Novom ova umjetnica zadovoljava samo jedan [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|kriterij značaja]] na temu umjetnika. Smatram da je članak za sada preuranjen. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. augusta 2026. u 08:21 (CEST)

{{Podnožje rasprave o nacrtu}}</text>
      <sha1>qzctw49k8ekbsg2pi5cudidjsgsbx61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kikongo jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4713949</id>
    <revision>
      <id>42669060</id>
      <parentid>42442314</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T22:19:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3206" sha1="q46hbzkfj0ikhzt992i4xw7x5xahwrp" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
|domaćeime=Kongo
|ime=Kikongo
|slika=LanguageMap-Kikongo-Kituba.png
|opis_slike=[[Karta]] rasprostranjenosti
|izgovor=
|nacija=[[Bakongo]]
|agencija=
|države={{flag|DR Kongo}}, {{flag|Angola}}, {{flag|Republika Kongo}}, {{flag|Gabon}}
|region=[[Zapadna Afrika|Zapadna]] i [[Centralna Afrika]]
|govornici=oko 6 [[milion]]a
|rank=
|porodicaboja=[[Nigersko-kongoanski jezici]]
|fam1=[[Atlantsko-kongoanski jezici]]
|fam2=[[Volta-kongoanski jezici]]
|fam3=[[Benue-kongoanski jezici]]
|fam4=[[Bantoidni jezici]]
|fam5=[[Južni bantoidni jezici]]
|fam6=[[Bantu jezici]]
|iso1=kg
|iso2=kon
|iso3=kon
|karta=
|lc1=
|ld1=
|ll1=
}}
'''Kongo jezik''' ili '''kikongo''' (ISO 639-3 ''Kongo [kon]''&lt;ref name=cod&gt; {{cite web
   |url=https://iso639-3.sil.org/code/kon
   |title      = ''Kongo [kon]'
   |publisher     = SIL International 
   |language= engleski
   |accessdate = 10.03.2025.}}&lt;/ref&gt;)  je [[makrojezik]] kojim se ponajviše služe pripadnici [[Bakongo|Naroda Bakongo]] u [[DR Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]], [[Republika Kongo|Republici Kongo]] i [[Angola|Angoli]] i [[Gabon]]u.&lt;ref name=hon&gt; {{cite web
   |url=https://www.ethnologue.com/language/kon/
   |title      = ''Kongo''
   |publisher   =Ethnologue
   |language = engleski
   |accessdate =10.03.2025.}}&lt;/ref&gt;

Procjenjuje se da ga govori oko sedam [[milion]]a [[ljudi]] a njime se služi kao drugim jezikom još oko pet miliona govornika.
== Karakteristike i historija==

Kikongo je po nekim [[Lingvistika|lingvistima]] - [[Kreolski jezici|kreolski jezik]] [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]] koji se razvio iz kontakta sa drugim [[Bantu jezici|Bantui jezicima]] na zapadu Demokratske Republike Kongo i jugu Republike Kongo. Taj kraj bio centar pretkolonijalnih [[Trgovačka ruta|trgovačkih ruta]] koje su se protezale od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]  prema unutrašnjosti, pored [[Kinshasa|Kinshase]], današnjeg glavnog grada [[DR Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. Kikongo je korišten kao [[lingua franca]] među trgovcima..&lt;ref name=brit/&gt;
.
Kikongo je danas jedan od službenih jezika u Angoli i u nekim [[Provincije DR Konga|provincijama]] Demokratske Republike Kongo.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/topic/Kikongo-Kituba
 | title =''Kikongo-Kituba language''  
 | accessdate =10.03.2025.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Kikongo se raširio za vrijeme izgradnje [[željeznička pruga|željezničke pruge]] koja je povezala [[Kinshasa|Kinshasu]] sa [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] [[1891]].-[[1898]]. Otpor [[Autohtoni narodi|domorodačkih]] [Bakongo|Bakonga]] da [[prisilni rad|prisilno rade]] na [[željeznička pruga|pruzi]] primorao je upravitelje [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]] da angažiraju radnike iz vrlo udaljenih krajeva.&lt;ref name=api&gt;{{cite web
 | url =https://apics-online.info/surveys/58
 | title =''Kikongo-Kituba''  
 | accessdate =10.03.2025.
 | language=engleski
 | publisher=APiCS Online}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Kikongo language}}
*[https://apics-online.info/surveys/58 ''Kikongo-Kituba''] {{en icon}}
[[Kategorija:Jezici Demokratske Republike Konga]]</text>
      <sha1>q46hbzkfj0ikhzt992i4xw7x5xahwrp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ekvatarina/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4717073</id>
    <revision>
      <id>42668965</id>
      <parentid>42668866</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T14:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42668965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73677" sha1="cod3ykqahs432bg6e7j7q9q5uoyvo6i" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.&lt;ref name=&quot;:55&quot;&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom &quot;impresivna i nevjerojatna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===

Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:69&quot;&gt;{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]

Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.&lt;ref name=&quot;:71&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}&lt;/ref&gt; To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.&lt;ref name=&quot;:74&quot;&gt;{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}&lt;/ref&gt;

=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===

Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]

Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; 

Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.&lt;ref name=&quot;:80&quot;&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &amp;#124; World Athletics Championships }}&lt;/ref&gt;

Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.&lt;ref&gt;[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17 September 2023. Retrieved 17 September 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=23 November 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4 November 2023 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.&lt;ref name=&quot;:83&quot;&gt;{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &amp;#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. veljače]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}&lt;/ref&gt; bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj &quot;postaji&quot; [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.&lt;ref name=&quot;:89&quot;&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&amp;nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}&lt;/ref&gt; Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]

Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.&lt;ref name=&quot;:90&quot;&gt;{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi  skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record {{as written|eig|th &amp;#91;sic&amp;#93;}} time |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}&lt;/ref&gt; Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt;

Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}&lt;/ref&gt; ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}&lt;/ref&gt; Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot; /&gt; Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}&lt;/ref&gt; Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenome [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.&lt;ref name=&quot;Stump2024&quot;&gt;{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>cod3ykqahs432bg6e7j7q9q5uoyvo6i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669078</id>
      <parentid>42668965</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T23:46:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42669078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78891" sha1="cuiqgk2wozqq3ojc60xibzpi3cn2pxz" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.&lt;ref name=&quot;:55&quot;&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom &quot;impresivna i nevjerojatna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===

Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:69&quot;&gt;{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]

Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.&lt;ref name=&quot;:71&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}&lt;/ref&gt; To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.&lt;ref name=&quot;:74&quot;&gt;{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}&lt;/ref&gt;

=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===

Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]

Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; 

Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.&lt;ref name=&quot;:80&quot;&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &amp;#124; World Athletics Championships }}&lt;/ref&gt;

Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.&lt;ref&gt;[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.&lt;ref name=&quot;:83&quot;&gt;{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &amp;#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. veljače]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}&lt;/ref&gt; bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj &quot;postaji&quot; [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.&lt;ref name=&quot;:89&quot;&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&amp;nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}&lt;/ref&gt; Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]

Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.&lt;ref name=&quot;:90&quot;&gt;{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi  skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}&lt;/ref&gt; Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt;

Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}&lt;/ref&gt; ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}&lt;/ref&gt; Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot; /&gt; Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}&lt;/ref&gt; Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.&lt;ref name=&quot;Stump2024&quot;&gt;{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}&lt;/ref&gt;

Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}&lt;/ref&gt;

Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}&lt;/ref&gt;  

Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljeda [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}&lt;/ref&gt;

=== 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamante lige i 6,30 metara ===
== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>cuiqgk2wozqq3ojc60xibzpi3cn2pxz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološko nalazište Manastirište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720430</id>
    <revision>
      <id>42669108</id>
      <parentid>42563050</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T05:55:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3319" sha1="836nbooftiuzdky8z6mwmpd61lxgjzf" xml:space="preserve">'''Arheološko nalazište Manastirište)''' (Grčka crkvina ili Crkvina) se nalazi iznad kuća naselja [[Cimeše|Cimeša]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;leksikonn&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slideshare.net/slideshow/arheoloski-leksikon-tom-2/15570474#45 |title= Arheološki leksikinm tom 2, Regija 11, Manastirište (Grčka crkvina), br. 11.102 |work= Zemaljski muzej,  Sarajevo, 1988. |accessdate= 9. mart 2026.}}&lt;/ref&gt; Lokalitet je višeslojan: [[Praistorija|praistorijski]], [[Antika|antički]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovni]]. Prvi ga je registrovao Petar Mirković u Godišnjaku Zemaljskog muzeja iz 1890. god. pišući o naselju Bjelaju.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/76632 |title= Vjekoslav Klaić: ŽUPANIJA PSET (PESENTA) I PLEME K0LUN1Ć |work= Naučni rad, Zagreb |accessdate= 9. mart 2026 |archive-date= 2024-09-19 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240919111827/https://hrcak.srce.hr/file/76632 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Malazište je istraživao [[Vejsil Ćurčić]] prilikom terensko-topografskih ispitivanje krajem XIX vijeka.&lt;ref name=&quot;Ćurčić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/235344955/Starine-Iz-Okoline-Bos-Petrova-VEJSIL-CURCIC-229-255# |title= Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca |work= Zemaljski muzej - Sarajevo, 1902. |accessdate= 9. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Na lokalitetu su  otkopani temelji srednjovjekovne crkve u obliku krsta. Uz crkvu se nalazi veći broj pogrebnih humki ([[tumul]]a), od kojih je 12 prekopano. Promjer im se kreće između 6-8 m, a visine 0,45-0,65 m. Građene su od sakupljenog kamenja i zemlje. Jedne su obrasle travom, a dio je između litica. U njima su pronađeni [[Keramika|keramički]] ulomci, dijelovi opeke iz rimskog perioda i samo u dva slučaja dijelovi kostura što je potvrdilo činjenicu da svaki [[tumul]] nije nužno bio grobno mjesto. U jednom od dva groba pronađena je i mermerna ploča s natpisom, ali je ona vremenom izgubljena.

Pronađene su dvije narukvice od [[Bronza|brozane]] žice, proširenih i ukrašenih krajeva u stilu barbariziranih antičkih oblika, ukrašene poprečnim vrpcama sa izdubljenim crtama i zarezima. Za prečke su se kačile girlande. Interesantan je nalaz rijedkog primjerka ukosnice u vidu stilusa od pozlaćenog [[Srebro|srebra]], kao i [[Željezo|željezni]] &quot;rimski&quot; ključ. Kasnija podrobnija ispitivanja pri [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]] su utvrdila da je ukosnica iz perioda kada su ovim krajevima vladali [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočni Goti]] pošto su predhodno ovladali [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Zapadnim rimskim carstvom]] u Italiji.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |accessdate=9. 2. 2016  |archive-date=2023-08-06  |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806114812/https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1  }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

[[Kategorija:Historija Bosanskog Petrovca]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH]]</text>
      <sha1>836nbooftiuzdky8z6mwmpd61lxgjzf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavko Borojević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721576</id>
    <revision>
      <id>42668929</id>
      <parentid>42584338</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42668929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7218" sha1="97a9fg9ux5ux9ewv408u8v9d5u9gmym" xml:space="preserve">{{Nacrt|godina=2026}}
{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=21. novembar 1919.|mesto_rođenja=Knezovljani, Kraljevina SHS (danas Hrvatska)|datum_smrti=19. septembar 1999.|mesto_smrti=Novi Sad, SR Jugoslavija (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=Univerzitet u Novom Sadu|alma_mater=Univerzitet u Zagrebu|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač pšenice, univerzitetski profesor i akademik. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Borojević je rođen u Knezovljanima (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. godine na Univerzitetu u Zagrebu. &lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu genetike na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. godine izabran je za docenta. Od 1957. godine radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja. 
&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu]]

Obavljao je funkcije dekana Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora Univerziteta u Novom Sadu (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

== Naučni rad ==
Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem pšenice. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i monografija. &lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;
== Lični život ==
Borojević je bio oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom agronomije. Imali su dvoje dece.

Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971).

== Priznanja i članstva ==
Borojević je bio redovni član Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je AVNOJ-evе nagrade i Sedmojulske nagrade.

== Smrt ==
Preminuo je 19. septembra 1999. godine.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Spoljašnje veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]</text>
      <sha1>97a9fg9ux5ux9ewv408u8v9d5u9gmym</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668940</id>
      <parentid>42668929</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42668940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7460" sha1="9sfeuxl5gidangh4zqffeasrf9lfpyx" xml:space="preserve">{{Nacrt|godina=2026}}
{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=[[21. novembra]] [[1919.]]|mesto_rođenja=[[Knezovljani]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas Hrvatska)|datum_smrti=[[19. septembra]] [[1999.]]|mesto_smrti=[[Novi Sad]], [[SR Jugoslavija]] (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=[[Univerzitet u Novom Sadu]]|alma_mater=[[Univerzitet u Zagrebu]]|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[Novi Sad]], [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač pšenice i univerzitetski profesor. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Slavko Borojević je rođen 21. novemra 1919. u [[Knezovljani|Knezovljanima]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. godine na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]]. &lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu genetike na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. godine izabran je za docenta. Od 1957. godine radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja. 
&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]]]]

Obavljao je funkcije dekana Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora Univerziteta u Novom Sadu (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem pšenice. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i monografija. &lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Borojević je bio redovni član [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti|Vojvođanske akademije nauka i umetnosti]] (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nagrada AVNOJ-a|Nagrade AVNOJ-a]] i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulske nagrade]].

Umro je 19. septembra 1999. u Novom Sadu u SR Jugoslaviji (danas Srbija).

== Lični život ==
Borojević je bio oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom agronomije. Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971). Imali su dvoje dece.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]</text>
      <sha1>9sfeuxl5gidangh4zqffeasrf9lfpyx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668941</id>
      <parentid>42668940</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42668941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7616" sha1="ejk8reve4b66aw2ouxvc9hy1kibzemy" xml:space="preserve">{{Nacrt|godina=2026}}
{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=[[21. novembra]] [[1919.]]|mesto_rođenja=[[Knezovljani]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas Hrvatska)|datum_smrti=[[19. septembra]] [[1999.]]|mesto_smrti=[[Novi Sad]], [[SR Jugoslavija]] (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=[[Univerzitet u Novom Sadu]]|alma_mater=[[Univerzitet u Zagrebu]]|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[Novi Sad]], [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač [[Pšenica|pšenice]] i univerzitetski profesor. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Slavko Borojević rođen je 21. novemra 1919. u [[Knezovljani|Knezovljanima]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu [[Genetika|genetike]] na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. izabran je za [[Docent|docenta]]. Od 1957. radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja.&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]]]]

Obavljao je funkcije [[Dekan (titula)|dekana]] Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora Univerziteta u Novom Sadu (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem [[Pšenica|pšenice]]. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i [[monografija]].&lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Borojević je bio redovni član [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti|Vojvođanske akademije nauka i umetnosti]] (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nagrada AVNOJ-a|Nagrade AVNOJ-a]] i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulske nagrade]].

Umro je 19. septembra 1999. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] (danas Srbija).

== Lični život ==
Slavko Borojević bio je oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom [[Agronomija|agronomije]]. Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971). Imali su dvoje dece.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]</text>
      <sha1>ejk8reve4b66aw2ouxvc9hy1kibzemy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668943</id>
      <parentid>42668941</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:12:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Nacrt:Slavko Borojević]] na [[Slavko Borojević]]</comment>
      <origin>42668941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7616" sha1="ejk8reve4b66aw2ouxvc9hy1kibzemy" xml:space="preserve">{{Nacrt|godina=2026}}
{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=[[21. novembra]] [[1919.]]|mesto_rođenja=[[Knezovljani]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas Hrvatska)|datum_smrti=[[19. septembra]] [[1999.]]|mesto_smrti=[[Novi Sad]], [[SR Jugoslavija]] (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=[[Univerzitet u Novom Sadu]]|alma_mater=[[Univerzitet u Zagrebu]]|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[Novi Sad]], [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač [[Pšenica|pšenice]] i univerzitetski profesor. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Slavko Borojević rođen je 21. novemra 1919. u [[Knezovljani|Knezovljanima]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu [[Genetika|genetike]] na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. izabran je za [[Docent|docenta]]. Od 1957. radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja.&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]]]]

Obavljao je funkcije [[Dekan (titula)|dekana]] Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora Univerziteta u Novom Sadu (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem [[Pšenica|pšenice]]. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i [[monografija]].&lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Borojević je bio redovni član [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti|Vojvođanske akademije nauka i umetnosti]] (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nagrada AVNOJ-a|Nagrade AVNOJ-a]] i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulske nagrade]].

Umro je 19. septembra 1999. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] (danas Srbija).

== Lični život ==
Slavko Borojević bio je oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom [[Agronomija|agronomije]]. Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971). Imali su dvoje dece.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]</text>
      <sha1>ejk8reve4b66aw2ouxvc9hy1kibzemy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668945</id>
      <parentid>42668943</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>prihvaćeno</comment>
      <origin>42668945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7594" sha1="9e1itdrf2oer4be1nqc15sjsysb5i9j" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=[[21. novembra]] [[1919.]]|mesto_rođenja=[[Knezovljani]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas Hrvatska)|datum_smrti=[[19. septembra]] [[1999.]]|mesto_smrti=[[Novi Sad]], [[SR Jugoslavija]] (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=[[Univerzitet u Novom Sadu]]|alma_mater=[[Univerzitet u Zagrebu]]|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[Novi Sad]], [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač [[Pšenica|pšenice]] i univerzitetski profesor. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Slavko Borojević rođen je 21. novemra 1919. u [[Knezovljani|Knezovljanima]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu [[Genetika|genetike]] na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. izabran je za [[Docent|docenta]]. Od 1957. radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja.&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]]]]

Obavljao je funkcije [[Dekan (titula)|dekana]] Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora Univerziteta u Novom Sadu (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem [[Pšenica|pšenice]]. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i [[monografija]].&lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Borojević je bio redovni član [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti|Vojvođanske akademije nauka i umetnosti]] (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nagrada AVNOJ-a|Nagrade AVNOJ-a]] i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulske nagrade]].

Umro je 19. septembra 1999. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] (danas Srbija).

== Lični život ==
Slavko Borojević bio je oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom [[Agronomija|agronomije]]. Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971). Imali su dvoje dece.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]</text>
      <sha1>9e1itdrf2oer4be1nqc15sjsysb5i9j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668946</id>
      <parentid>42668945</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+ 9 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42668946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7907" sha1="oopyvie3h1q1idt2rtcvbqm7bnr42ys" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=[[21. novembra]] [[1919.]]|mesto_rođenja=[[Knezovljani]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas Hrvatska)|datum_smrti=[[19. septembra]] [[1999.]]|mesto_smrti=[[Novi Sad]], [[SR Jugoslavija]] (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=[[Univerzitet u Novom Sadu]]|alma_mater=[[Univerzitet u Zagrebu]]|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[Novi Sad]], [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač [[Pšenica|pšenice]] i univerzitetski profesor. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Slavko Borojević rođen je 21. novemra 1919. u [[Knezovljani|Knezovljanima]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu [[Genetika|genetike]] na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. izabran je za [[Docent|docenta]]. Od 1957. radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja.&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]]]]

Obavljao je funkcije [[Dekan (titula)|dekana]] Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora Univerziteta u Novom Sadu (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem [[Pšenica|pšenice]]. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i [[monografija]].&lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Borojević je bio redovni član [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti|Vojvođanske akademije nauka i umetnosti]] (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nagrada AVNOJ-a|Nagrade AVNOJ-a]] i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulske nagrade]].

Umro je 19. septembra 1999. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] (danas Srbija).

== Lični život ==
Slavko Borojević bio je oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom [[Agronomija|agronomije]]. Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971). Imali su dvoje dece.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade AVNOJ-a]]
[[Kategorija:Dobitnici Sedmojulske nagrade]]
[[Kategorija:Genetičari]]
[[Kategorija:Agronomi]]
[[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]]
[[Kategorija:Profesori Novosadskog univerziteta]]</text>
      <sha1>oopyvie3h1q1idt2rtcvbqm7bnr42ys</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42668948</id>
      <parentid>42668946</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T13:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42668948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7936" sha1="kjnwibyae1mutjm1fbecrpnb93lhdjf" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik|ime=Slavko Borojević|slika=Slavko199203.jpg|opis_slike=Slavko Borojević (1992)|datum_rođenja=[[21. novembra]] [[1919.]]|mesto_rođenja=[[Knezovljani]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas Hrvatska)|datum_smrti=[[19. septembra]] [[1999.]]|mesto_smrti=[[Novi Sad]], [[SR Jugoslavija]] (danas Srbija)|državljanstvo=jugoslovensko|oblast=genetika biljaka, oplemenjivanje bilja|institucije=[[Univerzitet u Novom Sadu]]|alma_mater=[[Univerzitet u Zagrebu]]|poznat_po=oplemenjivanju pšenice}}'''Slavko Borojević''' ([[Knezovljani]], [[21. novembra]] [[1919.]] – [[Novi Sad]], [[19. septembra]] [[1999.]]) bio je jugoslovenski genetičar biljaka, oplemenjivač [[Pšenica|pšenice]] i univerzitetski profesor. Radio je na razvoju savremenih metoda oplemenjivanja pšenice i razvoju visokoprinosnih sorti u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;IFVC&quot;&gt;{{cite web
 |title=Our Academicians – Slavko J. Borojević
 |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/
 |publisher=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
 |access-date=24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Slavko Borojević rođen je 21. novemra 1919. u [[Knezovljani|Knezovljanima]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (danas Hrvatska). Studirao je poljoprivredu i doktorirao 1953. na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;{{cite web
| title = BOROJEVIĆ, Slavko
| url = https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko
| website = Hrvatski biografski leksikon
| publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
| access-date = 24 April 2026
| language = hr 
}}&lt;/ref&gt;

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na predmetu [[Genetika|genetike]] na Univerzitetu u Zagrebu tokom 1950-ih godina, a 1956. izabran je za [[Docent|docenta]]. Od 1957. radio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1962. postao redovni profesor, gde je ostao do penzionisanja.&lt;ref name=&quot;BorojevicXXvek&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Martinov
 |first1=Vojislav
 |last2=Dimitrijević
 |first2=Miodrag
 |title=XX vek Slavka Borojevića
 |publisher=Muzej Vojvodine
 |location=Novi Sad
 |year=2013
 |isbn=978-86-87723-41-2
 |language=sr
 |type=exhibition catalogue
 |id=COBISS.SR-ID 280404999
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 02.jpg|thumb|Bista ispred Poljoprivrednog fakulteta [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]]]]

Obavljao je funkcije [[Dekan (titula)|dekana]] Poljoprivrednog fakulteta (1960–1962) i rektora [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]] (1975–1977). Bio je dugogodišnji rukovodilac Odeljenja za pšenicu u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;Instit&quot;&gt;{{Cite web |title=Our Academicians |url=https://ifvcns.rs/en/about-us/our-academicians/ |access-date=2026-04-25 |website=Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad |language=en-GB}} &lt;/ref&gt;

Borojević se bavio genetikom biljaka i oplemenjivanjem [[Pšenica|pšenice]]. Razvio je veliki broj visokoprinosnih sorti pšenice prilagođenih regionalnim uslovima i učestvovao u razvoju savremenih oplemenjivačkih programa u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Wallace2000&quot;&gt;{{cite journal
| last = Wallace
| first = Bruce
| title = In memoriam: Slavko Borojevic (1919–1999)
| journal = Journal of Heredity
| year = 2000
| volume = 91
| issue = 3
| pages = 268
| doi = 10.1093/jhered/91.3.268
}}&lt;/ref&gt;

Njegov rad doprineo je unapređenju prinosa pšenice i razvoju poljoprivredne proizvodnje u regionu. Tokom karijere učestvovao je u stvaranju više od 100 sorti pšenice. Objavio veliki broj naučnih radova i [[monografija]].&lt;ref name=&quot;Borojevic1992&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principi i metode oplemenjivanja bilja
 |publisher=Naučna knjiga
 |location=Beograd
 |year=1992
 |edition=2
 |pages=386
 |language=sr
 |note=Knjiga je prevedena na engleski i ruski jezik u okviru međunarodnih izdanja
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1990&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |title=Principles and Methods of Plant Breeding
 |publisher=Elsevier
 |year=1990
 |isbn=0444988327
 |pages=368
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Genetika1971&quot;&gt;{{cite book
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Borojević
 |first2=Katarina
 |title=Genetika
 |publisher=Radnički univerzitet Novi Sad
 |year=1971
 |edition=1. izdanje (1971), 2. izdanje (1976)
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BorojevicWilliams1982&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Borojević
 |first1=Slavko
 |last2=Williams
 |first2=W. A.
 |title=Genotype × Environment Interactions for Leaf Area Parameters and Yield Components and Their Effects on Wheat Yields
 |journal=Crop Science
 |volume=22
 |pages=1020–1025
 |year=1982
 |doi=10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |url=https://doi.org/10.2135/cropsci1982.0011183X002200050030x
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIMITRIJEVIC&quot;&gt;{{cite journal
| last1 = Dimitrijević
| first1 = Miodrag
| last2 = Petrović
| first2 = Sofija
| last3 = Banjac
| first3 = Borislav
| title = Slavko Borojević: From Cold Spring Harbour to the Novi Sad School of Genetics
| journal = Anali Ogranka SANU u Novom Sadu
| year = 2022
| issue = 16
| pages = 119–153

}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Borojevic1986&quot;&gt;{{cite book
 |last=Borojević
 |first=Slavko
 |year=1986
 |title=Genetic Changes in Morphophysiologic Characters in Relation to Breeding for Increased Wheat Yield
 |editor-last=Smith
 |editor-first=E. L.
 |book-title=Genetic Improvement in Yield of Wheat
 |publisher=Crop Science Society of America
 |doi=10.2135/cssaspecpub13.c6
 |url=https://doi.org/10.2135/cssaspecpub13.c6
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Borojević je bio redovni član [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti|Vojvođanske akademije nauka i umetnosti]] (VANU) i njen predsednik (1984–1988). Bio je i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], kao i više međunarodnih naučnih organizacija.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;{{cite web
| title = Slavko Borojević
| url = https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/
| publisher = Srpska akademija nauka i umetnosti
| access-date = 24 April 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je [[Nagrada AVNOJ-a|Nagrade AVNOJ-a]] i [[Sedmojulska nagrada|Sedmojulske nagrade]].

Umro je 19. septembra 1999. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] (danas Srbija).

== Lični život ==
Slavko Borojević bio je oženjen Katarinom Borojević (rođ. Popović), inženjerkom [[Agronomija|agronomije]]. Katarina Borojević bila je univerzitetski profesor genetike, najpre na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a kasnije i direktorka Departmana za biologiju Univerziteta u Novom Sadu.&lt;ref name=&quot;VapaDan2018&quot;&gt;{{cite journal
 |last1=Vapa
 |first1=Ljiljana
 |last2=Đan
 |first2=Mihajla
 |title=In memoriam: Professor Katarina Borojević, PhD (1928–2018)
 |journal=Biologica Serbica
 |volume=40
 |issue=2
 |year=2018
 |publisher=University of Novi Sad, Faculty of Sciences
 |location=Novi Sad
 |url=https://ojs.pmf.uns.ac.rs/index.php/dbe_serbica/article/view/8908/133
 |access-date=24 April 2026
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt; Zajedno su objavili više naučnih radova, kao i udžbenik ''Genetika'' (1971). Imali su dvoje dece.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.sanu.ac.rs/en/member/borojevic-slavko/ Biografija na sajtu SANU]
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak/borojevic-slavko/ BOROJEVIĆ, Slavko – Hrvatski biografski leksikon]

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade AVNOJ-a]]
[[Kategorija:Dobitnici Sedmojulske nagrade]]
[[Kategorija:Genetičari]]
[[Kategorija:Agronomi]]
[[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]]
[[Kategorija:Profesori Novosadskog univerziteta]]</text>
      <sha1>kjnwibyae1mutjm1fbecrpnb93lhdjf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jackson Irvine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723602</id>
    <revision>
      <id>42668931</id>
      <parentid>42649042</parentid>
      <timestamp>2026-08-05T12:14:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42668931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6316" sha1="jhtuifb72vcentmi9r7xy0o6p3pcjsp" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Jackson Irvine
| slika                     = Jackson Irvine Australia v USA 19 June 2026-118.jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|1993|3|7|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|VIC]], [[Australija]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.89 m
| pozicija                  = centralni vezni
| trenutniklub              = {{flagicon|JAP}} [[Cerezo Ōsaka]]
| brojnadresu               = 36
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2009
| klubovi1                   = {{flagicon|AUS}} [[Frankston Pines SC|Frankston Pines]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fourfourtwo.com.au/news/from-victory-to-boca-borussia-and-basel-278066 |title=From Victory To Boca, Borussia and Basel... |website=FourFourTwo |access-date=17 May 2018 |archive-date=21 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621121831/https://www.fourfourtwo.com.au/news/from-victory-to-boca-borussia-and-basel-278066 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| nastupi(golovi)1           = 19 (1)
| godine2                    = 2012 – 2015
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
| nastupi(golovi)2           = 1 (0)
| godine3                    = 2013 – 2014
| klubovi3                   = → {{flagicon|ŠKO}} [[Kilmarnock F.C.|Kilmarnock]]
| nastupi(golovi)3           = 27 (1)
| godine4                    = 2014 – 2015
| klubovi4                   = → {{flagicon|ŠKO}} [[Ross County F.C.|Ross County]]
| nastupi(golovi)4           = 28 (2)
| godine5                    = 2015 – 2016
| klubovi5                   = {{flagicon|ŠKO}} [[Ross County F.C.|Ross County]]
| nastupi(golovi)5           = 36 (2)
| godine6                    = 2016 – 2017
| klubovi6                   = {{flagicon|ENG}} [[Burton Albion F.C.|Burton Albion]]
| nastupi(golovi)6           = 44 (11)
| godine7                    = 2017 – 2020
| klubovi7                   = {{flagicon|ENG}} [[Hull City A.F.C.|Hull City]]
| nastupi(golovi)7           = 107 (10)
| godine8                    = 2021
| klubovi8                   = {{flagicon|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]]
| nastupi(golovi)8           = 15 (0)
| godine9                    = 2021 – 2026
| klubovi9                   = {{flagicon|NJE}} [[FC St. Pauli|St. Pauli]]
| nastupi(golovi)9           = 141 (15)
| godine10                   = 2026 –
| klubovi10                  = {{flagicon|JAP}} [[Cerezo Ōsaka]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2013 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|AUS}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 86 (14)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 5.8.2026
}}
'''Jackson Alexander Irvine''' ([[Melbourne]], [[7. ožujka]] [[1993.]]), [[Australija|australski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao centralni vezni igrač. Trenutno igra za [[Cerezo Ōsaka|Cerezo Ōsaku]] u [[japan]]skoj ligi. Klubovi za koje je igrao ranije u karijeri su [[Celtic F.C.|Celtic]], [[Kilmarnock F.C.|Kilmarnock]], [[Ross County F.C.|Ross County]], [[Burton Albion F.C.|Burton Albion]], [[Hull City A.F.C.|Hull City]], [[Hibernian F.C.|Hibernian]] i [[FC St. Pauli]].

Iako je u U-19 kategoriji igrao za [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotsku]], od [[2013.]] godine igra za [[Fudbalska reprezentacija Australije|australsku reprezentaciju]]. 

Irvine je poznat po svojoj podršci pokretima koji se bore za socijalnu pravdu, a posebice [[LGBTQ+]] pokretu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lynch |first=Joey |date=9 January 2024 |title=Meet Australia's Jackson Irvine, soccer's hipster king |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39262960/meet-australia-st-pauli-jackson-irvine-soccers-hipster-king |access-date=6 March 2026 |website=ESPN.com |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=12 May 2025 |title=Australia's Jackson Irvine 'disappointed' by men's football's reaction to English ban on transgender women |url=https://www.nytimes.com/athletic/6349706/2025/05/12/irvine-fa-transgender-ban-women/ |access-date=6 March 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Snape |first=Jack |date=8 September 2023 |title=Socceroo Jackson Irvine: 'We want to use the game as a driving force for good' |url=https://www.theguardian.com/football/2023/sep/09/socceroo-jackson-irvine-interview-aus-vs-mexico- |access-date=6 March 2026 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Također je otvoreno kritizitao [[FIFA]]-u zbog dodjele &quot;Nagrade za mir&quot; [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]], nazivajući to izrugivanjem s ljudskim pravima.&lt;ref&gt;https://www.reuters.com/sports/soccer/australias-irvine-says-trump-peace-prize-makes-mockery-fifa-human-rights-policy-2026-04-28/&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Sastav Australija 2018 SP}}
{{Sastav Australija 2022 SP}}
{{Sastav Australija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1993||Irvine, Jackson}}

[[Kategorija:Australijski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Celtica]]
[[Kategorija:Fudbaleri Hull Cityja]]
[[Kategorija:Biografije, Melbourne]]</text>
      <sha1>jhtuifb72vcentmi9r7xy0o6p3pcjsp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacrt:Slavko Borojević</title>
    <ns>118</ns>
    <id>4724267</id>
    <redirect title="Slavko Borojević" />
    <revision>
      <id>42668944</id>
      <timestamp>2026-08-05T13:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Nacrt:Slavko Borojević]] na [[Slavko Borojević]]</comment>
      <origin>42668944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="6ef3vk7mt9w5kh499k4mxj312cbzxqk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Slavko Borojević]]</text>
      <sha1>6ef3vk7mt9w5kh499k4mxj312cbzxqk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:KsenaBoro</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4724268</id>
    <revision>
      <id>42668947</id>
      <timestamp>2026-08-05T13:28:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Slavko Borojević */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42668947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="259" sha1="f547je3sic4a2f0f2n94g9rhjnyth6s" xml:space="preserve">== [[Slavko Borojević]] ==

Poštovani, Vaš članak pod naslovom [[Slavko Borojević]] je odobren i prebačen u glavni imenski prostor. Hvala Vam na doprinosu! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2026. u 15:28 (CEST)</text>
      <sha1>f547je3sic4a2f0f2n94g9rhjnyth6s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724269</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42668951</id>
      <timestamp>2026-08-05T13:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Rock muzika]] na [[Rock]]: prema zahtjevu</comment>
      <origin>42668951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plazmogamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724271</id>
    <revision>
      <id>42668972</id>
      <timestamp>2026-08-05T14:55:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Zygo1002L.jpg|thumb|250px|Rani stadij plazmogamije kod ''[[Rhizopus]]'' sp. pod svjetlosnim [[mikroskop]]om, na početku formiranja nezrelog zigosporangija. &lt;br&gt;A = [[Haploid]]ni gamatangij (''n''), &lt;br&gt;B = Suspenzor]]  '''Plazmogamija''' je stadij [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]] (najčešće kod [[gljiva]]), gdje se [[protoplazma]] dviju roditeljskih ćelija (obično iz [[micelij]]a) spajaju bez spajanja [[ćelijsko jedro|jedara]], efektivno približa...</comment>
      <origin>42668972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4087" sha1="ijqs8vsxrqpg0ok44vz2jtjj7z1tuys" xml:space="preserve">[[File:Zygo1002L.jpg|thumb|250px|Rani stadij plazmogamije kod ''[[Rhizopus]]'' sp. pod svjetlosnim [[mikroskop]]om, na početku formiranja nezrelog zigosporangija. &lt;br&gt;A = [[Haploid]]ni gamatangij (''n''), &lt;br&gt;B = Suspenzor]] 
'''Plazmogamija''' je stadij [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]] (najčešće kod [[gljiva]]), gdje se [[protoplazma]] dviju roditeljskih ćelija (obično iz [[micelij]]a) spajaju bez spajanja [[ćelijsko jedro|jedara]], efektivno približavajući dva različita, [[ploidija|haploidna]] jedra blizu jedno drugom u istoj ćeliji. To stanje prati [[kariogamija]], gdje se dva jedra spajaju, a zatim prolaze kroz [[mejoza|mejozu]] kako bi se proizvele spore.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{Cite encyclopedia | title = fungus (biology) :: Sexual reproduction | encyclopedia = Britannica | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/222357/fungus/57957/Sexual-reproduction |access-date = 20 April 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Abedon|first=Stephen|title=Plasmogamy|url=http://www.biologyaspoetry.com/terms/plasmogamy.html|work=Biology as Poetry|access-date=25 October 2014}}&lt;/ref&gt; [[dikarion|Dikariotsko]] stanje koje dolazi nakon plazmogamije često će trajati mnogo generacija prije nego što gljive prođu kroz kariogamiju. Međutim, kod nižih gljiva, plazmogamiju obično odmah prati kariogamija.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;

Plazmogamija se može javiti i kod [[protist]]a kao što su [[Amoebozoa]] ([[Myxogastria|Myxomycetes]]), a sumnja se da je uključena u spolno razmnožavanje kod pripadnika roda ''[[Leishmania]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ababa |first=Girma |date=2023 |title=Biology, taxonomy, genetics, and management of Zymoseptoria tritici: the causal agent of wheat leaf blotch |journal=Mycology |volume=14 |issue=4 |pages=292–315 |doi=10.1080/21501203.2023.2241492 |issn=2150-1203 |pmc=10769150 |pmid=38187886}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Catta-Preta |first1=Carolina M. C. |last2=Sacks |first2=David L. |date=Oct 2025 |title=Genetic Exchange in Leishmania: Understanding the Cryptic Sexual Cycle |journal=Annual Review of Microbiology |volume=79 |issue=1 |pages=105–128 |doi=10.1146/annurev-micro-050724-091231 |issn=1545-3251 |pmid=40527332 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid30380054&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hofstatter PG, Brown MW, ((Lahr DJG)) |title=Comparative Genomics Supports Sex and Meiosis in Diverse Amoebozoa |journal=Genome Biol Evol |volume=10 |issue=11 |pages=3118–3128 |date=November 2018 |pmid=30380054 |pmc=6263441 |doi=10.1093/gbe/evy241 }}&lt;/ref&gt; Također je uočeno da se javlja kod [[cvjetnice|cvjetnica]] jer se [[gamet]]i spajaju i stvaraju [[zigot]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ohnishi |first1=Yukinosuke |last2=Kawashima |first2=Tomokazu |date=2020 |title=Plasmogamic Paternal Contributions to Early Zygotic Development in Flowering Plants |journal=Frontiers in Plant Science |volume=11 |article-number=871 |doi=10.3389/fpls.2020.00871 |doi-access=free |issn=1664-462X |pmc=7317025 |pmid=32636867 |bibcode=2020FrPS...11..871O }}&lt;/ref&gt;

Komparativna genomska studija ukazala je na prisustvo mehanizma za plazmogamiju, [[kariogamija|kariogamiju]] i [[mejoza|mejozu]] kod [[Amoebozoa]].&lt;ref name=&quot;pmid30380054&quot; /&gt;

== Historija ==
Spajanje protoplazmi dvije ćelije, bez spajanja jedara, prvi je opisao [[mikolog]] [[John R. Raper]] u svojoj knjizi ''Genetika seksualnosti kod viših gljiva'' (en. ''Genetics of Sexuality in Higher Fungi'') 1966. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Raper |first=John R. |url=http://archive.org/details/geneticsofsexual0000rape |title=Genetics of sexuality in higher fungi |date=1966 |publisher=New York, Ronald Press Co |others=Internet Archive}}&lt;/ref&gt; Analizom ''[[Schizophyllum commune]]'', utvrdio je da [[micelij]]i dvije vrste gljiva koje rastu zajedno mogu rezultirati njihovim spajanjem nakon &quot;hifalnog kontakta&quot;, bez obzira na to da li su sojevi gljiva kompatibilni ili ne. To dovodi do spajanja ćelija koje su u međusobnom dodiru, dok njihova dva jedra ostaju odvojena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Mikologija]]</text>
      <sha1>ijqs8vsxrqpg0ok44vz2jtjj7z1tuys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724272</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669010</id>
      <timestamp>2026-08-05T19:58:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Otok]] na [[Ostrvo]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42669010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Otok</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4724273</id>
    <redirect title="Razgovor:Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669012</id>
      <timestamp>2026-08-05T19:58:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Otok]] na [[Razgovor:Ostrvo]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42669012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="72xuyfjwmtzhyky9h1i0aqnq2nn6uwb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Ostrvo]]</text>
      <sha1>72xuyfjwmtzhyky9h1i0aqnq2nn6uwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista gradova u Federalnim Državama Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724274</id>
    <redirect title="Lista gradova u Saveznim Državama Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669034</id>
      <timestamp>2026-08-05T21:41:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Lista gradova u Saveznim Državama Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62" sha1="q6g6k4jiyfumqhq7fpwruto1j9dif7k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lista gradova u Saveznim Državama Mikronezije]]</text>
      <sha1>q6g6k4jiyfumqhq7fpwruto1j9dif7k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikronezija (SDM)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724275</id>
    <redirect title="Savezne Države Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669035</id>
      <timestamp>2026-08-05T21:42:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Savezne Države Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="pfjovpv0jthiw2jxoak677haxykxmej" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Savezne Države Mikronezije]]</text>
      <sha1>pfjovpv0jthiw2jxoak677haxykxmej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Federalnih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724276</id>
    <redirect title="Predsjednik Saveznih Država Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669039</id>
      <timestamp>2026-08-05T21:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Predsjednik Federalnih Država Mikronezije]] na [[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="gou4ni7sn2vutq0318401p7wynw0m6p" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</text>
      <sha1>gou4ni7sn2vutq0318401p7wynw0m6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Politika Federalnih Država Mikronezije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724277</id>
    <redirect title="Šablon:Politika Saveznih Država Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669041</id>
      <timestamp>2026-08-05T21:46:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Šablon:Politika Federalnih Država Mikronezije]] na [[Šablon:Politika Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="8pxk1zj0x0irxuoidld0kgr8keyub83" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Politika Saveznih Država Mikronezije]]</text>
      <sha1>8pxk1zj0x0irxuoidld0kgr8keyub83</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongres Federalnih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724278</id>
    <redirect title="Kongres Saveznih Država Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669048</id>
      <timestamp>2026-08-05T21:49:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Kongres Federalnih Država Mikronezije]] na [[Kongres Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="qp7xqwuh4rawa45v3s7sxjpjh0g94g6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kongres Saveznih Država Mikronezije]]</text>
      <sha1>qp7xqwuh4rawa45v3s7sxjpjh0g94g6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpredsjednik Federalnih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724279</id>
    <redirect title="Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669051</id>
      <timestamp>2026-08-05T21:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Potpredsjednik Federalnih Država Mikronezije]] na [[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="3d6b9lup3ee33m9cmx1ee6rghewbn2t" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</text>
      <sha1>3d6b9lup3ee33m9cmx1ee6rghewbn2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongo jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724280</id>
    <redirect title="Kikongo jezik" />
    <revision>
      <id>42669061</id>
      <timestamp>2026-08-05T22:19:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kikongo jezik]]</comment>
      <origin>42669061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="mbabofvu04gi847mak6a3pl3vvh0u8y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kikongo jezik]]</text>
      <sha1>mbabofvu04gi847mak6a3pl3vvh0u8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongoanski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724281</id>
    <redirect title="Kikongo jezik" />
    <revision>
      <id>42669062</id>
      <timestamp>2026-08-05T22:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kikongo jezik]]</comment>
      <origin>42669062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="mbabofvu04gi847mak6a3pl3vvh0u8y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kikongo jezik]]</text>
      <sha1>mbabofvu04gi847mak6a3pl3vvh0u8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Zaštita stranice</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4724282</id>
    <redirect title="Wikipedija:Zaštita stranica" />
    <revision>
      <id>42669071</id>
      <timestamp>2026-08-05T22:52:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Wikipedija:Zaštita stranica]]</comment>
      <origin>42669071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="i7khbfv3ya8z17lgbqesrdtfz0jpd12" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Wikipedija:Zaštita stranica]]</text>
      <sha1>i7khbfv3ya8z17lgbqesrdtfz0jpd12</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AnvilOnly</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4724283</id>
    <revision>
      <id>42669072</id>
      <timestamp>2026-08-05T22:53:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izmjene na članku Bajina Bašta */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42669072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="876" sha1="ovg7e0vs4no6t0bqwosy2xogvluj01v" xml:space="preserve">== Izmjene na članku [[Bajina Bašta]] ==

Poštovani AnvilOnly, dobro nam došli na srpskohrvatsku Wikipediju. Molim Vas da sadržaj koji sam uklonio više ne vraćate u članak. Wikipedija nije mjesto za vođenje evidencije o najuspješnijim učenicima pojedinih škola za svaku školsku godinu. Takav sadržaj dodatno je problematičan jer bez opravdanog razloga otkriva osobne podatke maloljetnih osoba. Uzastopno vraćanje istih izmjena bez prethodne rasprave i pokušaja da se uspostavi [[WP:Konsenzus|konsenzus]] predstavlja [[WP:Rat izmjenama|rat izmjenama]] i može dovesti do [[WP:Zaštita stranice|zaštite stranice]] i, eventualno, [[WP:Pravila blokiranja|blokiranja]]. Stojim Vam na raspolaganju ako budete imali bilo kakva pitanja i hvala Vam na razumijevanju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. augusta 2026. u 00:53 (CEST)</text>
      <sha1>ovg7e0vs4no6t0bqwosy2xogvluj01v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669087</id>
      <parentid>42669072</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T00:26:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izmjene na članku Bajina Bašta */ odgovor</comment>
      <origin>42669087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1162" sha1="7rrqrofm00fy5rsk38to6psjdeo53h1" xml:space="preserve">== Izmjene na članku [[Bajina Bašta]] ==

Poštovani AnvilOnly, dobro nam došli na srpskohrvatsku Wikipediju. Molim Vas da sadržaj koji sam uklonio više ne vraćate u članak. Wikipedija nije mjesto za vođenje evidencije o najuspješnijim učenicima pojedinih škola za svaku školsku godinu. Takav sadržaj dodatno je problematičan jer bez opravdanog razloga otkriva osobne podatke maloljetnih osoba. Uzastopno vraćanje istih izmjena bez prethodne rasprave i pokušaja da se uspostavi [[WP:Konsenzus|konsenzus]] predstavlja [[WP:Rat izmjenama|rat izmjenama]] i može dovesti do [[WP:Zaštita stranice|zaštite stranice]] i, eventualno, [[WP:Pravila blokiranja|blokiranja]]. Stojim Vam na raspolaganju ako budete imali bilo kakva pitanja i hvala Vam na razumijevanju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. augusta 2026. u 00:53 (CEST)

:Saglasan sam s kolegom. I ja Vam stojim na raspolaganju ako želite dalje doprineti članku o ovom mestu! Mislim da je vrlo važno imati dobro pokrivene članke o naseljima u Srbiji. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2026. u 02:26 (CEST)</text>
      <sha1>7rrqrofm00fy5rsk38to6psjdeo53h1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongo narod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724284</id>
    <redirect title="Bakongo" />
    <revision>
      <id>42669079</id>
      <timestamp>2026-08-05T23:49:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bakongo]]</comment>
      <origin>42669079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="1s1gh29elw27l0ed90arj2nmcfvl3s2" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Bakongo]]</text>
      <sha1>1s1gh29elw27l0ed90arj2nmcfvl3s2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongoanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724285</id>
    <redirect title="Bakongo" />
    <revision>
      <id>42669080</id>
      <timestamp>2026-08-05T23:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bakongo]]</comment>
      <origin>42669080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="1s1gh29elw27l0ed90arj2nmcfvl3s2" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Bakongo]]</text>
      <sha1>1s1gh29elw27l0ed90arj2nmcfvl3s2</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>